OD PRIMARNE PREVENCIJE

DO RANIH INTERVENCIJA

 Od primarne prevencije do ranih

intervencija je prva od triju knjiga koje su
nastale kao rezultat znanstvenog
projekta Modeli intervencije u svrhu
prevencije poremeaja u ponaanju
djece, mladei i odraslih u Republici
Hrvatskoj
Ispitivanja unutar ovog znanstvenog
projekta nastala su krajem 1998. godine i
poetkom 1999. godine.

UVOD

PRIMARNA PREVENCIJA: unutar

nje se ogleda ulaganje cjelokupne

zajednice za zadovoljenje potreba djece,
mladei i odraslih osoba ( vrtii, kole,
institucije zabave, udruge civilnog
drutva)
TERCIJALNA
SEKUNDARNA
PREVENCIJA
PRIMARNA
PREVENCIJA

SEKUNDARNA PREVENCIJA: na
toj razini nalaze se ulaganja za
populaciju kod koje se zbog rizinih
uvjeta i postojanja rizika problemi na
planu ponaanja tek oekuju ili su jako
vjerojatni
TERCIJARNA PREVENCIJA: na
ovoj razini nalaze se ulaganja u
specifine programe za uzorke djeci,
mladih i odraslih osoba s razvijenim
poremeajima u ponaanju

ZATITNI I RIZINI IMENICI U RAZVOJU

POREMEAJA U PONAANJU U FUNKCIJI
PRIMARNE PREVENCIJE I RANIH INTERVENCIJA
Istraivanja (1998.) i teorijska promiljanja
prevencije zakljuuju da sva djeca i adolescenti
posjeduju svojevrstan mix rizinih i zatitnih
imbenika koji determiniraju vjerojatnost da e
nastati problem.
Ako se dijete ili adolescenta klasificira kao da je u
riziku jo ne znai da e se ponaati na
problematian nain. Sve e ovisiti o balansiranju
izmeu njegove kompetentnosti i ranjivost.

 Definiranje rizinih i zatitnih imbenika mogue

je kroz tri prostora:
- individualne karakteristike (agresivnost,
hiperaktivnost, loa kolska postignua...)
- obiteljske karakteristike (roditeljska
devijantnost, neuinkovita disciplina, siromani
nadzor, neprivrenost obitelji...)
- karakteristike okoline kole, ... ( loe
oraganizirane kole, veze s delikventnim
vrnjacima...)

INSTRUMENTI
Preko projektiranih instrumenata u ovom znastvenom projektu
omoguen je uvid u zatitne i rizine imbenike razvoja djece i
mladei kako bi se moglo pristupiti izradi odgovarajuih
modela primarne i sekundarne prvencije.
UPOTREBLJENI INSTRUMENTI:
- Opi podaci o ispitaniku
- Upitnik o pravima djece
- Upitnik procjene
- Reakcije i ponaanja
- Komunikacija u obitelji

UZORAK
U uzorak je ulo 11 gradova Hrvatske
Ispitivanje se provodilo u 11 predkolskih ustanova i
12 osnovnih kola
Uzorak djece u predkolskim ustanovama inilo je
1016 djece, a djece i mladei u osnovnim kolama u
ovom uzorku bilo je 1587
Nisu svi instrumenti upotrebljavani u svim osnovnim
kolama
Istim ispitivanjem u osnovnim kolama ispitano je
405 roditelja i 191 uitelj

 U odnosu na spol djece osnovnokolske dobi 53,5%

je djeaka i 46,5% djevojica, a kod djece
predkolske dobi je 56% djeaka i 44% djevojica
Preko 80% ispitanika ivi s oba roditelja koji su u
oko 90% sluajeva u braku.
Obrazovni status roditelja ispitanika je preteno
zavreno srednje obrazovanje
Vie od 80% ispitanika osnovne kole je pohaalo
predkolsku ustanovu

Prava djeca kao zatitni imbenici

Konvencijom o pravima djeteta (UNICEF, 1989.god.) potrebe
djece formulirane su kao prava koja se trebaju potivati.
Do sada, spomenutu konvenciju, ratificiralo je 170 zemalja.
Stvarajui uvjete ivota u kojima se potuju djeja prava u
najveoj moguoj mjeri, ulaemo u budunost jer su dananja
djeca budui roditelji i nositelji ljudskog razvoja.
Pravima djece opisane su njihove potrebe.

Maslow govori o pet potreba koje su hijerarhijski organizirane

prema njihovoj snazi ili prioritetu zadovoljenja.

Samoaktualizacija
Uvaavanje
Za pripadanjem i ljubavlju
Potreba za sigurnou
Osnovne fizioloke potrebe

Potrebe iz viih razina u

hijerarhiji pojavljuju se u svijesti
pojedinca tek kada su ispunjene
one iz s niih razina.

Glasser smatra da postoji pet osnovnih potreba koje

su univerzalne i meu kojima nema hijerarhije.

pripad
anje

Psiholoke
potrebe

uva

n je
a
v
a

zabava
da
o
b
o
l
s

Preivljavanje i
reprodukcija

Oba autora govore o potivanju bio psiho socijalnih

ovjekovih potreba ijim se zadovoljenjem postiu
povoljni uvjeti za samoostvarenje svakog pojedinca.

Unutar znanstvenog projekta Modeli intervencija u svrhu

prevencija u ponaanju djece, mladei i odraslih u RH potrebe i
prava djeteta ispitivala su se putem etiri upitnika o pravima djeteta:
- prava djece u obitelji
- prava djece u koli
- potivanje prava djeteta u drutvu openito
- u kojoj mjeri djeca mogu zadovoljiti svoje
potrebe u kolskom okruenju

Prava djece u obitelji

Za brigu o djeci i njihovu zatitu u prvom redu
odgovorna je obitelj kako istie konvencija.
Zadatak obitelji je upoznati djecu s kulturom,
normama i vrijednostima drutva u kojem ive.
Djetetu bi trebalo pruiti okruenje u kojemu e djeca
imati priliku skladno razviti svoju osobnost.

Na temelju ispitivanja provedenom na djeci sedmih i osmih

razreda zakljueno je da se djeci dozvoljava da izaberu
odjeu koju e nositi, prijatelje s kojima e se druiti, ali ak
70 % djece izjavilo je da im roditelji ne dozvoljavaju da
sudjeluju u ureenju obiteljskog ivota to utjee na njihovo
samopotovanje i samopouzdanje koje se moe poveati
uvaavanjem djejeg miljenja.

Anketa je takoer pokazala da uenici procjenjuju da ih

roditelji najvie kanjavaju na nain da im oitaju bukvicu
(71.6%). Kanjavanje primjenom unaprijed dogovorenih
posljedica uenici su procijenili u 34% sluajeva s da. Ovom
podatku potrebno je posvetiti panju budui da znamo da je
primjena dogovorenih posljedica kao nain odgoja i
usmjeravanja djeteta jedan od najuspjenijih naina.

ivi li u sredini u kojoj

ima dovoljno
prostora, hrane,
svjeeg zraka.

Da

ne znam

Ne

94.9

4.1

ivi li u sredini u kojoj

ima dovoljno ljubavi,
sigurnosti, uvaavanja, 91.6
slobode i zabave.

6.9

1.5

9.7

5.6

ivi li u sredini u kojoj

eli?

84.7

Svijet djeteta i njihove percepcije o njima samima i obiteljima u

kojoj ive ine vaan dio objanjenja rizika za razvoj poremeaja
u ponaanju koje nosi dijete kao osoba i roditelj sam u relaciji s
djetetom.

U podruje samopomoi ula je samo jedna varijabla i to: zna li

kome se treba obratiti ako tvoji roditelji loe postupaju s tobom?
82.9% uenika odgovorilo je potvrdno
17.1% uenika ne zna kome se treba obratiti
Ovdje bi veu panju trebalo posvetiti boljem informiranju uenika
kome se mogu obratiti za pomo, pogotovo ako uzmemo u obzir da
su ispitanici polaznici osnovne kole, institucije koja ne postoji samo
zbog odgoja i obrazovanja, ve bi trebala i pruiti pomo mladim
ljudima kada se nau u situaciji koju nisu sami sposobni rijeiti.

Upitnik o pravima djeteta koji su popunjavali roditelji uenika VII. i

VIII. razreda.

da

ponekad

ne

Uvaavate li u
svakodnevnom
ivotu miljenja
i elje svoje
djece?

33.1

66.4

0.5

Sudjeluju li
zajedno s vama
i djeca u
donoenju
vanih odluka
za vau obitelj?

23.5

68.6

7.9

Veina roditelja procjenjuje da potuju potrebe svog djeteta. Za sve

ponuene izbore rezultati se kreu od 84% do 97% u pozitivnom
pravcu, tj. prema potivanju potreba djece.
Ovi rezultati procjene su neto vii nego rezultati procjene djece to
govori o razliitoj percepciji roditelja i djece.
Na pitanje Je li djeca u vaoj obitelji imaju premalo, previe ili tono
onoliko prava koliko je potrebno
- 78% roditelja odgovorilo je da djeca u njihovoj obitelji imaju
onoliko prava
koliko im je potrebno
- 14.1% smatra da imaju previe prava
- 6.7 % nije sigurno koliko prava imaju njihova djeca
- 0.5% roditelja smatra da njihova djeca imaju premalo prava

Podravanje djeteta od strane roditelja ako se dijete ali na loe

postupanje prema njemu:
- 72.6 % roditelja e podrati dijete nakon to sve provjere
- 23.2 % roditelja podrava dijete
- 4.2 % roditelja nee podrati dijete
Ovi rezultati ukazuju na jo nedovoljno povjerenje roditelja prema
djeci.
Postotak od 72.6 % roditelja koji e podrati dijete kada provjere
situaciju prilino je velik, pogotovo ako znamo da se npr. nasilje u
obitelji vrlo esto skriva i djetetu nije jednostavno roditelji govoriti o
loem postupanju drugog roditelja ako je svjesno da mu roditelji nee
odmah povjerovati.

Naini kako roditelji tite djecu od zlouporaba i zlostavljanja:

- 93.8 % roditelja razgovara s djecom
- 43 % roditelja poduzima konkretne aktivnosti
- 4.7 % roditelja obraa se medijima, koli
- 14.8 % roditelja rade neke aktivnosti s djecom

Prava djece vezana uz kolovanje posebno su vana to moemo

vidjeti u Konvenciji gdje pie da je potrebno usmjeriti profesionalne i
ljudske resurse prema podizanju kvalitete obrazovanja koje se nudi,
poveati stjecanje znanja, vjetina i vrijednosti raznim nainima
izobrazbe, ukljuujui moderna i tradicionalna sredstva priopavanja,
kako bi se poboljala kvaliteta ivljenja djece.

Istie se injenica da napredak u obrazovanju i opismenjavanju

moe znaajno pridonijeti poboljanju zdravlja djeteta, zatiti okolia i
trajnom razvoju te da se prednost treba dati ulaganju u osnovnu
naobrazbu, kako na nacionalnoj razini tako i u meunarodnoj
suradnji.

Upitnik: trae li i uvaavaju tvoje miljenje u koli u svezi rasprava i

odluivanja
- 45 % uenika smatra da se njihova miljenja ne
uvaavaju
- 48.3 % uenika smatra da se njihova miljenja uvaavaju
ponekad
- 6.7 % uenika doivljava svoja miljenja prihvaenima od
strane nastavnog osoblja
Za pozitivan razvoj djeteta nuno je osjeati se prihvaenim,
vrijednim, vanim i cijenjenim. Teko je prihvatiti doivljaj i percepciju
djeteta koje se smatra neprihvaenim i neuvaenim u tako vanoj
ustanovi kao to je kola, pogotovo kada je to od strane uitelja.

Postupanje s uenicima:
- 57.9 % uenika tvrdi sa se s njima ponekad postupa kako bi
htjeli
- 27.6 % uenika smatra da se to ne ini nikad
- 14.5 % uenika izjavilo je da se s njima postupa onako kako
bi to oni eljeli
Zlostavljanje u koli:
- 60.5% uenika smatra sebe zatienim od zlostavljanja i
zlouporabe u koli
- 26.7% nije sigurno da su u koli zatieni od zlostavljanja
- 12.9 % uenika izjavilo je da se u koli ne osjea zatienim
od zlostavljanja i zlouporabe

Sankcioniranje neprihvatljivog ponaanja:

- 88.8 % nastavnika neprihvatljivo ponaanje sankcionira
opomenom
- 50.5 % vikom
- 47.4% davanjem loe ocjene
- 47.1% itanjem bukvice
- 33.6% primjenom dogovorene posljedice
Postupanje s uenicima u koli:
- 86.7% uenika zna kome bi se obratilo kada bi loe
postupali s njim u koli
- 13.3% uenika ne zna kome bi se obratilo

Potovanje prava i potreba djece u koli:

- 55.5% uitelja vrlo dobro potuje prava djece
- 22% uitelja jako potuje prava djece
- 21.5% uitelja osrednje potuje prava djece ili ih uope ne
potuje
Koliina prava koju uenici imaju u koli:
- 53.4% uitelja smatra da uenici imaju onoliko prava koliko je
potrebno da imaju
- 17.8% uitelja smatra da imaju previe prava
- 9.9% uitelja smatra da uenici u koli imaju premalo prava

Razvojne prednosti kao model zatite

za djecu
Nastao u SAD-u kao rezultat dugogodinjih istraivanja na podruju
otpornosti djece na rizik, djece koja su uspjela unato vrstim
razlozima za oekivanje suprotnog
Na vrhu popisa nalaze zatitnih imbenika jesu pozitivni odnosi koje
djeca imaju s kompetentnim, odgovornima i brinim odraslima
Razvojne prednosti u fokusu imaju odnose, socijalna iskustva,
socijalno okruenje, interakcije i norme nad kojima ljudi imaju
kontrolu
Ne obuhvaaju faktore kao to su siromatvo, zlostavljanje i
zanemarivanje
Autori vjeruju da su ove prednosti primjenjive bez obzira na spol,
obiteljske uvjete, geografsku lokaciju, rasnu ili etiku pripadnost

 Koncept se odnosi na mlade od 12 18 godina

Postoje 30 razvojnih prednosti koje su organizirane u dvije
dimenzije: unutarnje (interne) i vanjske (eksterne), te est kategorija
u te dvije dimenzije:
1. potpora
2. granice
3. koritenje vremena
4. prednost uenju
5. pozitivne vrijednosti
6. socijalna kompetentnost

1996. god. proiruje se koncept tako to se dodaju nove kategorije.

1. osnaivanje
2. pozitivan indetitet

 Djeca koja su osnaena osjeaju se dobro sa samima sobom i u

odnosu na svoje vjetine.
Odrastaju u obiteljima koje ih smatraju individuama s jedinstvenim
snagama i potrebama i u kojima su ohrabrivani za samostalno
djelovanje koje je prikladno dobi
U ovom podruju nalaze se etiri razvojne prednosti, ukljuujui i
sigurnost koja je neophodan preduvjet osnaivanja zajednice prema
djetetu
Tu se nalaze i prednosti koje se odnose na openiti stav zajednice
prema mladima, percepciju djece i mladih kao izvora potencijala te
angaman mladih u pomoi lanovima zajednice
to se tie granica i oekivanja, autori modela razvojnih prednosti
istiu da djeca trebaju i ele znati kako se ponaati u kojoj prilici i
trebaju jasne instrukcije i upute od roditelja i ostalih odraslih koji se
o njima brinu

 Granice i oekivanja jesu ono to nae drutvo ini civiliziranim i

sigurnim
Obitelji, kole, organizacije i zajednice koje ulau napore za
predstavljanje jasnih konzistentnih granica time zapravo potiu
zdravi razvoj djece
Konstruktivno koritenje vremena je razvojna prednost koja kao
posljednja opisuje osnovno podruje vanjskih prednosti
Kako djeca provode slobodno vrijeme uvelike utjee na njihov razvoj
Veima male djece ne moe kontrolirati kako provodi svoje
slobodno vrijeme, to ine roditelji i odgajatelji
Mnoge obitelji se zato osjeaju nemonima jer imaju ograniene
vremenske i sadrajne mogunosti, a to za daljnju posljedicu ima
da je sve vie djece u riziku
Sva djeca trebaju imati ravnoteu izmeu strukturiranog i
nestrukturiranog vremena

 Da bi se osigurao zdrav razvoj djece, potrebno je ostvariti dovoljno

kvalitetnog vremena provedenog unutar obitelji, ali kako djeca rastu
potrebno im je omoguiti razliite aktivnosti koje e im pomoi u
razvoju kompetentnosti i dalje od obitelji
Prednost uenju je unutarnja prednost za dijete koja se sastoji od
varijabli koje opisuju motiviranost za postignue, angaman u
aktivnom uenju, ispunjavanje domaih zadataka, vezanost za
kolu, te itanje iz zadovoljstva
Djeca su prirodno znatieljna i vole istraivati, uiti i probati nove
stvari
Postoji nekolicina uenika koja prednost uenja ne shvaa kao
svoju razvojnu prednost, tj. ne smatraju da je imaju u dovoljnoj mjeri
to moe pospjeiti nastanak poremeaja u ponaanju
Pozitivne vrijednosti sadre vrijednosti, stavove, vjerovanja i
standarde po kojima djeluje

 Ovo podruje predstavlja vodi po kojem ljudi odreuju svoje

prioritete i prave izbore u ivotu

Socijalna kompetentnost definira se kao sposobnost stvaranja i

usklaivanja fleksibilnih, adaptivnih reakcija na zahtjeve te stvaranje
i iskoritavanje prilika o okruju
Ukljuuje osobne vjetine koje dijete razvija za noenje sa brojnim
izborima, izazovima i prilikama koje u ivotu susree
Pod socijalnom kompetentnou podrazumijeva planiranje i
donoenje odluka, interpersonalnu kompetentnost, kulturnu
kompetentnost, vjetine odolijevanja negativnim izazovima te
vjetine miroljubivog rjeavanja konflikata

 Pozitivan identitet je podruje koje je obuhvaeno modelom

unutarnjih razvojnih prednosti za djecu
Kako bi se kod djece razvio pozitivan identitet, ona moraju biti
voljena, podravana i prihvaena
Djeca e biti vie u mogunosti razviti pozitivnu sliku o sebi ako
uivaju u uenju, smatraju da ih njihove aktivnosti stimuliraju i
obogauju, ako usvajaju pozitivne vrijednosti i razvijaju svoje
socijalne kompetentnosti
Pozitivan identitet ukljuuje osobnu snagu, samopouzdanje, ivotne
ciljeve i smisao te vjeru u budunost