Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji
Biotehniki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica
Tel: 081 206 713 Fax: 081 206 712 Mail: extension-pg@cg.yu
JESENJA SADNJA VOAKA
Jesen je pravo vrijeme da oni
poljoprivredni proizvoai, koji su
odluili da zasnuju vonjake to i
urade, prvenstveno iz razloga to je
u ovom periodu mnogo lake doi
do kvalitetnog sadnog materijala i
odgovarajueg sortimenta, nego u
proljee. Takoe, voke posaene u
jesen se do proljea i kretanja
vegetacije dobro ukorijene
spremno doekuju vegetacioni
period.Samo podizanje vonjaka je
sloen i odgovoran posao, jer se
radi o viegodinjim kulturama tako
da se greke koje se naprave prije
ili pak u toku same sadnje kasnije
veoma teko mogu ispraviti.
Prije same kupovine sadnica, poljo-
privrednici bi trebali od strunih
slubi potraiti savjete koje sorte
voa bi trebalo da nabave, kakav da
im bude raspored sorti u vonjaku
kao i da im se preporui kakav
uzgojni oblik da odaberu za budui
vonjak.Ukoliko se radi o samo-
oplodnim vonim vrstama, mogue
je podizanje zasada sa jednom
sortom. Kod stranooplodnih voni
vrsta (jabuka, kruka, veina tre-
anja, orah, lijeska, ljiva) neop-
hodno je posaditi vie sorata,
najmanje tri, koje se meusobno
oprauju. Sorta opraiva, pored
toga to treba da ima dobru
klijavost polena, treba da cvjeta u
priblino isto vrijeme kao i glavne
sorte. Od pravilnog izbora sorti
zavisi i sama rodnost budueg
zasada. Od izbora uzgojnog oblika i
bujnosti vone podloge, u mnogome
zavisi redni i meuredni razmak u
vonjaku, a samim tim i broj
potrebnog sadnog materijala za
odreenu povrinu.
Prva stvar koju treba uraditi prije
podizanja vonjaka je izbor parcele.
i Za podizanje zasada najbolje su
parcele sa blagim nagibom. Ukoliko
je to mogue treba izbjegavati par-
cele kaje se nalaze u neposrednoj
blizini ume, jer e u tom sluaju
biti neuporedivo tee vriti zatitu
poto e voke napadati i znatan dio
polifagnih tetoina iz umskih sas-
tojina. Takoe, treba izbjegavati i
parcele u veim udolinama jer na
njima postoji vee opasnost od
radijacionih mrazeva i slane. Prob-
lem na takvim mjestima moe biti i
ako se na njima tokom zime due
vremena zadrava voda, tako dsa
zbog naruenog vazdunog reima
moe doi do guenja i suenja
sadnica, a smrzavanjem vode, moe
doi do manjih ili veih oteenja na
vokama.
Budue vonjake ne treba podizati
na svjeim krevinama bivih
zasada, a treba izbjegavati i parcele
na kojima je saen krompir i ostalo
krtolasto povre. Najboljhe je da to
budu parcele na kojima su gajene
itarice ili viegodinje leguminoze.
Ukoliko je to mogue postii, u
zavisnosti od parcele, poeljno bi
bilo da pravac pruanja redova bude
sjever-jug, koji je viestruko zna-
ajan. Osunanost redova voaka je
pri ovakvom podizanju vonjaka
maksimalna, plodovi su bolje obo-
jeni i njihovo zrenje je ujednaenije,
bolja je provjetrenost zasada, pa je i
smanjeno prisustvo biljnih bolesti i
tetoina u zasadu.
Odabranu parcelu je neophodno
dobro pripremiti za sadnju. Pret-
hodno bi bilo poeljno zemljite
odnijeti na analizu radi dobijanja
potrebnih informacija o njegovoj
obezbijeenosti sa potrebnim hrani-
vima, neophodnim za uspjeno bav-
ljenje voarstvom. itavu parcelu je
najbolje dobro i duboko uzorati.
Ukoliko se radi o terenima sa veim
nagibom, ne preporuuje se oranje
ve se sadnice sade u iskopane
rupe, kaskadno, po serpentinama,
jer se na ovaj nain spreava erozija
i spiranje zemljita to moe biti
pogubno za vonjak.
Ukoliko se ore itava povrina, na
parcelu na parcelu treba unijeti od
15-20 t/ha. dobro zgorelog staj-
njaka. Takoe, ako postoji opas-
nost od zemljinih tetoina (majski
gundelj, injaci) zemljite je pot-
rebno istretirati sa nekim od zem-
ljinih insekticida. Uporerdo sa
ovim, u zemljite se dodaje od 400-
800 kg/ha NPK ubriva, u kojimaq
nema ili je smanjen sadraj azota, a
povean sadraj fosfora i kalijuma.
Koliina mineralnih ubriva zavisi od
obezbijeenosti zemljita sa ovim
hranivima. Sve ovo potrebno je
zaorati i isfrezati kako bi se dobila
idealno ravna povrina.
Na ovako pripremljenom zemljitu,
prije same sadnje plugom se mogu
izvui brazde na odreenom tzv.
Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji
-2-
meurednom razmaku, koji je
razliit u zavisnosti kaja vona vrsta
se sadi i kree se: kod maline 2,5-
3,0 m, jabuke i kruke 3,0-4,0 m,
trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske
5,0-6,0m, oraha 12,0-15,0 m.U
ovako otvorene brazde mogu se
postaviti markeri ma kojima e biti
posaena voka, a oni se pos-
tavljaju u zavisnosti od bujnosti
voke i odabranog uzgojnog oblika
na rastojanju: kod maline 0,25-
0,30m, jabuke i kruke 1,5-3,0 m,
trenje i vinje 4,0-5,0 m, lijeske
5,0-6,0 m, i oraha 12,0-15,0 m, to
predstavljka razmak u redu.
Ukoliko, zbog velikog nagiba nije
mogue obraditi itavu parcelu,
voke se sade u iskopane rupe. Na
tekim zemljitima (ledinama) one
su dimenzija 1,0x1,0m, a na lakim
zemljitime 0,8x0,6m. Ako na ovak-
vim zemljitima postoji opasnost od
zemljinih tetoina, potrebno je
kopati neto dublje rupe. Na dno
rupe se prvo dada odreena koli-
ina preparata koji se obavezno
prekriva slojem temlje kako pre-
parat ne bi bio u direktnom kon-
taktu sa korijenovim sistemom.
Takoe prije sadnje u svaku rupu se
dodaju 3-4 lopate dobro zgorelog
stajnjaka preko kojih se dodaju
nekolike lopate rastresite zemlje.
Kod podizanja vonjaka vano je
voditi rauna o pravilnom rasporedu
voaka u zasadu, odnosno prije
sadnje napraviti plan. Ovo je veoma
bitno ukoliko se radi o strano-
oplodnim i triploidnim sortama. Ako
je to sluaj, u zasadu moraju biti
zastupljene minimalno tri sorte koje
priblino jednako cvjetaju, dok
ukoliko ima i triloidnih sorata u
zasadu moraju biti zastupljene
minimum 4 ili vie sorti, kako bi se
osigurala to bolja oplodnja. Sorta
opraiva i triploidna sorta moraju
biti u sredini zasada, dok ostale
sorte treba saditi do njih. Ukoliko se
radi o veoj parceli, ovakvu sadnju
naizmjenino ponavljati, dok se
itava parcela ne zasadi.
Prilikom sadnje potrebno je prvo
pripremiti sadnicu. Osnovne ile
korijenovog sistema (kojih je naj-
ee tri) prekratiti otrim makaza-
ma za 1/3 i potopiti u ve
pripremljen rastvor od 1/3 svjee
govee balege, 1/3 rastresite zem-
lje i 1/3 vode. Sa ovom mjerom
sadnice se malo osvjee a omogu-
ava se bolje prijanjanje korije-
novog sistema sa zemljom. Za
sadnju su potrebna najmanje dva
radnika. Pripremljena sadnica se
postavlja na oznaeno mjesto ili u
sredinu pripremljene i iskopane
rupe, vodei rauna da korijenove
ile budu ravnomjerno rasporeene.
Prilikom sadnje treba voditi rauna
da kalem bude 5-7 cm. iznad
zemlje. Ovo je veoma vano ispo-
tovati prilikom sadnje, jer ukoliko se
kalem nae u zemlji, moe doi do
suenja plemenitog dijela voke i
razvijanja izdanaka iz podloge,
odnosno divljake.
Nakon pravilno postavljene sadnice,
dodaje se rastresita zemlja kojom
se prekriva korijenoiv sistem, zatim
se zemlja dobro nagazi, i ova radnja
Grozdani Rajko, dipl. ing. polj.
Struni saradnik u oblasti voarstva i vinogradarstva
Republika savjetodavna sluba u biljnoj proizvodnji
-3-
se ponavlja dok se rupa potpuno ne
zatrpa. Drugi radnik koji uestvuje u
sadnji, vodi rauna da sadnica bude
posaena pravo. Prilikom sadnje,
ukoliko se iznose sve sadnice na
parcelu, obavezno je prekriti kori-
jenov sistem sa vlanim krpama,
kako usled sunca ili vjetra ne bi
doslo do isuivanja sadnica. Kod
maline, poto se radi o velikom
broju sadnica, nikako ih sve ne
iznositi na parcelu, ve to raditi
fazno, po potrebi.
Ukoliko je zemljite smrzlo, ili je pak
previe vlano, sadnju treba odloiti
do poboljanja vremenskih prilika, a
sadnice utrapiti. Sadnice se trape
tako to se zakopaju u zemlju, do
onog mjesta do kojeg su bile
zatrpane u rasadniku. Posaene
sadnice se ne prekrauju prije
proljea. U zavisnosti od eljenog
uzgojnog oblika prekraivanje se
vri tako to se iznad zadnjeg
vidnog pupoljka koji se ostavlja na
0,5 cm. iznad eljene visine pravi
blagi kosi rez otrim makazama, na
suprotnoj strani od pupoljka. Ovom
mjerom spreava se, da kretanjem
vegetacije, iz napravljene rane
sokovi kapaju na ostavljeni pupo-
ljak, to moe dovesti do pojave
raznih bolesti i propadanja pupoljka.