BIBLIOTEKA KNJIGE KOJE TREBATE DANAS

Naslov izvornika:

DESARROLLA UNA MENTE PRODIGIOSA

Copyright 2004, Ramn Campayo

Copyright 2004, Editorial Edaf, S. L. Madrid
Copyright za hrvatsko izdanje Planet Zoe d. o. o.

Published by the arrangement with EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.

Prvi izvorni izdava je EDITORIAL EDAF, S.L., Madrid.

Prijevod: Dunja Flegar

Urednica izdanja: llona Posokhova
Dizajn omota i fotografije: Editorial Edaf, S. A.
Obrada i prijelom: Planet Zoe d. o. o.

I. izdanje: rujan, 2011.

Nakladnik:
PLANET ZOE d. o. o.
Zagreb
tel/fax: 01 62-55-498
www.knjigebuducnosti.com
urednistvo@planetzoe.hr
narudzbe@planetzoe.hr

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 779147

ISBN 978-953-7605-20-4
 Sadraj

Zahvale ........................................................................................................... 7

Poglavlje 1: Um i pamenje .......................................................................... 8

Um ......................................................................................................... 8
Pamenje ............................................................................................... 9
Vrste pamenja .................................................................................... 10
Pamtljive informacije .......................................................................... 12
Tipovi pamtljivih injenica ................................................................. 14
Pravac zapamivanja ........................................................................... 17
Naini zapamivanja ........................................................................... 19

Poglavlje 2: Superpamenje ....................................................................... 22

Prva vjeba .......................................................................................... 22
Mentalne tablice .................................................................................. 26
Druga vjeba ....................................................................................... 29
Kreiranje nae mentalne tablice .......................................................... 30
Trea vjeba ........................................................................................ 32
etvrta vjeba ...................................................................................... 33
Peta vjeba........................................................................................... 34
esta vjeba ......................................................................................... 36
Kompletiranje mentalne tablice .......................................................... 37
Proirivanje mentalne tablice .............................................................. 42

Poglavlje 3: Fotografsko itanje (ultra brzo)............................................ 46

Zato je vano nauiti ispravno itati? ................................................ 46
Prva vjeba .......................................................................................... 52
Druga vjeba ....................................................................................... 54
Trea vjeba ........................................................................................ 56
Trening u itanju (1)............................................................................ 58
etvrta vjeba ...................................................................................... 60
Peta vjeba........................................................................................... 62
esta vjeba ......................................................................................... 63
Sedma vjeba....................................................................................... 64
Trening ultra-brzog itanja (2) ............................................................ 65
Osma vjeba ........................................................................................ 65
Deveta vjeba ...................................................................................... 66
Deseta vjeba....................................................................................... 67
Poglavlje 4: Generalni sustav uenja (R.C.S.) .......................................... 68
1. Personalizacija gradiva.................................................................... 69
Izrada saetaka .................................................................................... 72
Adaptiranje grae ................................................................................ 75
Izrada mentalnih mapa ........................................................................ 80
2. Memoriranje .................................................................................... 82
Zapamivanje mentalnih mapa ........................................................... 83
Memoriranje saetaka ......................................................................... 84
Zapamivanje oglednog gradiva ......................................................... 91
Zapamivanje primjera saetka ........................................................... 97
3. Ponavljanje .................................................................................... 102
Savjeti za kraj .................................................................................... 107

Poglavlje 5: Ispiti i razliite vrste testiranja ........................................... 109

Eseji i kratki odgovori na pitanja ...................................................... 110
Testovi viestrukih odgovora ............................................................ 111
Koritenje intuicije u odgovorima ..................................................... 115
Usmeni ispiti ..................................................................................... 116
Natjeajna testiranja .......................................................................... 117
Testiranja: pisani testovi ................................................................... 118
Testiranja: odgovaranje na pitanja s viestrukim izborom ............... 120
Formati testova viestrukog izbora ................................................... 122
Intuicija na natjeajnim testiranjima ................................................. 123

Poglavlje 6: Korisni savjeti ....................................................................... 125

Jutro prije ispita ................................................................................. 127

Poglavlje 7: Pamenje i zdravlje .............................................................. 130

Osnovni savjeti .................................................................................. 130
Koje vitamine i minerale na mozak najvie treba?.......................... 131

Poglavlje 8: Psihometrija .......................................................................... 132

Testovi inteligencije .......................................................................... 133
Zadaci za vjebu ................................................................................ 149
Rjeenja ............................................................................................. 154
Psihometrijski testovi osobnosti........................................................ 155

Poglavlje 9: Psiholoka priprema ............................................................ 157

Ispiti ................................................................................................... 158
Utjecaj psiholokog faktora............................................................... 163
Faze psiholoke pripreme .................................................................. 165
Neki psiholoki savjeti ...................................................................... 167
 Tehnike samokontrole i relaksacije................................................... 171
Priroda naih ivaca .......................................................................... 172
Prevladavanje napetosti i nervoze ..................................................... 173

Poglavlje 10: Sve o brizi i zabrinutosti .................................................... 175

Fobije/strahovi ................................................................................... 184
Osobni podsjetnik.............................................................................. 191

Poglavlje 11: Kreativna mo naih umova.............................................. 194

Kljuevi nae mentalne moi ............................................................ 196

O autoru ..................................................................................................... 198

 Um je ravnoduan prema rezultatima, ali ako umije
sanjati i teiti nekom cilju, napredak postaje stvarnost. S
druge strane, razmiljanje o rezultatu moglo bi zakoiti
rad mozga i pojaati stanje nervoze, napetosti i straha od
pogreaka. Usredotoimo se zato na snove i usmjerimo
sav svoj entuzijazam u ostvarivanje svih svojih snova...
Rezultati tada dolaze sami od sebe.
ovjek koji umije koristiti matu uvijek je pun ideja.
Uspijeva rjeavati probleme i biti sretan bez obzira na
okolnosti, zato to uvijek nalazi izlaz i utjehu.

Ramn Campayo
 Zahvale

Napisao sam ovu knjigu potaknut molbama brojnih entuzijasta, uenika i

prijatelja koji su se ozbiljno zainteresirali za moja istraivanja tehnika
pamenja. elio bih svima zahvaliti za sav udesan "pritisak" kojem su me
izloili, a koji me prisilio da sjednem za tipkovnicu i ponem pisati. inim
prvi korak u oblikovanju cjelovitog teaja, u kojem namjeravam otkriti sve
nune "trikove" to bi trebali, bez razlike, zadovoljiti sve znatieljne
itatelje: poetnike i profesionalce.
Dakle, svi ste vi do odreene mjere dali svoj udio u oblikovanju ove
knjige. Htio bih vam vratiti tu uslugu dijelei s vama tajnu vae mentalne
moi. Nadam se da ete ovladati ba svakim svojim mentalnim, radnim i
kreativnim mehanizmom, kako biste trijumfirali u ivotu i to ne samo
ispravnom primjenom mojih tehnika uenja nego i maksimalnim snaenjem
samopouzdanja i psiholoke pripreme.
Ne bih ove retke mogao zakljuiti, a da posebno ne zahvalim Mariji
Jesus Garciji, od milja zvanoj "Chus", svojoj supruzi, prijateljici, partnerici,
potpori...
Zahvaljujui njoj uspio sam ostvariti toliko divnih stvari!
Njoj i svima vama upuujem izraze najdubljeg potovanja i zahvalnosti.

Ramn Campayo
 1

Um i pamenje

UM
Radi se o sposobnosti to proima svaku stanicu naega mozga, a
omoguuje nam da mislimo, zakljuujemo, pamtimo, zamiljamo, uimo,
osjeamo, odabiremo, itd. Zato to je u mozgu nagomilano beskrajno vie
ivanih stanica nego u ostalim dijelovima tijela, nama se ini da um prebiva
u mozgu, ali to je samo do odreene mjere tono.
Um je kompleksan. Ima svoje svjesne i podsvjesne kapacitete pa stoga i
funkcionira na te dvije razine.
SVJESNI um koristimo iskljuivo za zakljuivanje, biranje i katkad
miljenje (premda treba naglasiti da miljenjem uglavnom upravlja naa
podsvijest).
S druge strane, razliita osjetila kontroliraju to se odvija u
PODSVJESNOM umu. To je glavno prebivalite pamenja, osjeaja i
imaginacije, pa emo se stoga osobito posvetiti tome podruju.
NESVJESNI um drimo dijelom spomenutog podsvjesnog uma. Njemu
je teko pristupiti. U nesvjesnom umu pohranjene su sve prole traume i
obrambeni mehanizmi.
 PAMENJE
Radi se o mentalnoj sposobnosti koja nam omoguuje da pohranimo ili
zadrimo informaciju ili zbir injenica.
Pamenje je najue povezano s uenjem ako se pod uenjem
podrazumijeva memoriranje znanja i procesa zakljuivanja.
Pamenje se ponaa poput otvorenog skladita (injenice neprekidno
ulaze i izlaze iz njega) i, kao to sam rekao, ono prebiva u dijelu uma to ga
zovemo podsvijeu. Dokaz nam je to to sve ono to vidimo ili osjetimo
podsvjesno pohranjujemo ili memoriramo. Pamtimo nenamjerno, nismo toga
svjesni, to se naprosto dogaa.
U svako doba dana moemo se bez problema sjetiti to smo radili
proteklih nekoliko sati, ak i dana, i toga se prisjeamo s istinskom lakoom
jer smo dogaaje naprosto zapamtili s vremenom. A to je mogue
zahvaljujui potpuno nesvjesnom procesu zapamivanja.
Drugi put kojim moemo pokazati da sposobnost uma za pohranjivanje
podataka prebiva u podsvjesnome jest injenica da u odreenim okolnostima
ne uspijevamo kontrolirati svoje pamenje. Primjerice, kad trebaju polagati
vane ispite mnogi ljudi pretrpe svojevrsnu "paralizu mozga" odnosno
mentalnu blokadu. Uzrok lei u prekomjernom pritisku i emocionalnoj
napetosti, to moe ometati nae pamenje (i druge mentalne sposobnosti) u
pravilnome radu.
Kad bi se pamenje koristilo i kontroliralo svjesno, ono nas nikada ne bi
moglo izdati niti prevariti. Koliko ste se puta u ivotu poalili da vam je
neto "na vrhu jezika"? I to ste jae to "s vrha jezika" pokuali prizvati u
pamenje, to vam je tee ilo. Postoji li na svijetu ena ili mukarac koji se
mogu pohvaliti da ih pamenje nikada nije prevarilo?
Stoga to pamenje prebiva u podsvjesnom, mi ne moemo njime
upravljati 100 posto vremena. Meutim, praksom i treningom moi emo ga
kontrolirati 99 posto vremena.
Dobro, sada znamo da je pamenje skladite za pohranu informacija.
Nije vano je li informacija vizualna, sluna ili neku druga. Jedino uistinu
vano jest kako doi do kljua koji otvara to skladite i, kad smo ga se
konano domogli, kako dobiti mogunost apsolutnog pristupa i kontroliranja
informacija. Eto, mi emo prouiti i usvojiti te mehanizme, nauiti kako rade
te shvatiti zato nas katkad izdaju. Ukratko, mi govorimo o tome kako od
pamenja dobiti najbolju izvedbu te kako ga najefikasnije koristiti.
 VRSTE PAMENJA
Pamenje moemo klasificirati na dva naina:
a) Koliko vremena uspijevamo zadrati memoriranu informaciju:

KRATKORONO PAMENJE. Naprimjer, kad nam netko

izdiktira telefonski broj mnogi od nas doive sljedee: ako broj
smjesta ne pribiljeimo, smjesta ga i zaboravimo; znamenke
uspijevamo tek nekoliko sekundi zadrati u pamenju; katkad
znamenke glasno ponavljamo jer bolje pamtimo sluajui vlastiti
glas i uspijevamo ih tako zadrati u pamenju dok se ne
dokopamo olovke i papira.
SREDNJERONO PAMENJE. O njemu govorimo kad se
informacija zadri u pamenju jedan ili najvie dva dana.
DUGORONO PAMENJE. O njemu govorimo u sluaju kada
informacija ostaje zadrana u pamenju mjesecima ili godinama, a
potrebna je tek lagana stimulacija da bi se odrala njena otrina u
pamenju. Primjeri: sjeanje na grad u kojem ste proveli
djetinjstvo, lica vae brae i sestara, majin i oev glas.

b) Osjetila su drugi nain primanja informacija koje se pamte. Stoga

pamenje moe biti:

VIZUALNO. Najvanije i najmonije. Zahvaljujui njemu

pamtimo sve to vidimo. Uenik koji ita knjigu, pisane rijei
moe preobraziti u slike, to zovemo fotografskim pamenjem (ne
treba ga pomijeati s eidetskim pamenjem). Pojedinac moe
razviti fotografsko pamenje, ali tek nakon to razvije vjetine koje
su mu nuan preduvjet.
Dok itamo, stvara se manje ili vie logian niz poveznica s
informacijama kuje upijamo. To interpretira podsvjesni um, zajedno s
podacima koje smo prethodno memorirali ili ve usvojili u prolosti.
Razumijevanje podataka, ili fakata, koje je um sposoban zadrati ili usvojiti,
nazvat emo uenje.
Uenici ue samo kad mogu promisliti i razumjeti ono to memoriraju. A
to je mogue ako rade s onim to emo zvati sekvencijskim injenicama, o
kojima emo govoriti kasnije. Postoje i druge vrste injenica (takozvani isti
podaci) o kojima se ne da razmiljati i stoga ih se ne moe uiti, ali koje se
lako i temeljito mogu pohraniti u dugorono sjeanje. I o njima emo uskoro
rei neto vie.
Razmotrimo poblie kako jasno razdijeliti pojmove pamenja i uenja.
Velik broj ljudi moe pamtiti injenice, ali pritom ne znaju to su zapamtili
pa se moe rei da pritom nita nisu nauili. elite li uiti, vi morate moi
razumjeti ono to pamtite i razmiljati o onome to pamtite, ali povrh svega,
morate biti potpuno svjesni tih injenica. in uenja stvara iskustvo. To
znai: oni meu nama koji su neto nauili moi e ubudue zakljuivati na
temelju steenoga znanja, dakle, to e im znanje koristiti. S druge strane,
netko tko je netom memorirao stvari to ih uope nije razumio nee znati
ispravno odgovoriti kad se pitanje malo preformulira.
Sada bih htio sruiti mit, odnosno uobiajenu predodbu o fotografskom
pamenju. Obino se pretpostavlja da je to neto to osoba posjeduje te da s
time moe magino, u tren oka, "fotografirati" sve to vidi primjerice, u
nekoj prostoriji i zadrati sliku s tim informacijama u pamenju,
fotografski preciznu. To je potpuno pogrena predodba i nema ovjeka koji
bi to mogao, u to ukljuujem i sebe.
Istina je da svi mi posjedujemo sposobnost kreiranja ili prisjeanja malih
fotografskih "bljeskova". Premda to traje jedva nekoliko desetinki sekunde u
naem pamenju, moe ih se razviti pravim treningom. Oni ine eidetsko
pamenje.
U svakom sluaju, najjaa sjeanja su ona to se temelje na slikama, a jo
su jaa kad se temelje na slikama u pokretu. To ja nazivam mentalnim
videom. To je bez sumnje najjae oruje to ga ljudska bia posjeduju i to ne
samo za pamenje, nego i za razvijanje sposobnosti brzog itanja.
Primjerice, razmislite o tome kako se dobro prisjeamo informacija koje smo
gledali na svom kunom kinu. To se moe zahvaliti tome to te slike vidimo
u stvarnosti. Dakle, sposobnost podravanja i pospjeivanja pojavljivanja tih
mentalnih slika poveava brzinu itanja, jednako kao i brzinu pamenja, i to
drastino.
I ostala naa osjetila mogu nam pomoi pamtiti informacije, ali su mnogo
manje efikasna.
SLUNO PAMENJE. Nastavimo li s njima po redu vanosti, na
drugom emo mjestu zatei pamenje to radi kroz sluh, a zove se
sluno pamenje. To je pamenje to ga esto svakodnevno koristimo
 i koje nam omoguuje, primjerice, da upamtimo i dozovemo u
pamenje neku pjesmu.
Zapazite da u prvom redu pamtimo, a onda se prisjeamo, iz ega
logino slijedi da se ne moemo sjetiti neega to prethodno nismo
zapamtili. Katkad je pak teko prizvati u pamenje neto to smo ve bili
zapamtili, i to zbog odreenog podsvjesnog mehanizma cenzure. To su
zapravo defanzivni mehanizmi kojima na um s vremena na vrijeme
pribjegava (nekim se ljudima to dogaa ee nego to bi to eljeli).

PAMENJE OKUSA. Ovo samo sebe objanjava. Tko se ne bi

prisjetio okusa omiljene hrane? Osobito kad je stalno iznova jede.
PAMENJE MIRISA. Zahvaljujui naem osjetu mirisa moemo
zapamtiti mirise i prizvati ih u sjeanje.
PAMENJE DODIRA. Pamenje senzacija to ih osjeamo putem
koe dodirivanjem stvari.

Naposljetku dolazimo do jedne zanimljive vrste pamenja koja nosi

naziv KINESTETIKO PAMENJE. Ono nam omoguuje izvoenje svih
moguih radnji i miinih kretnji to smo ih ve automatizirali rutinski i
nesvjesno (recimo hodanje, pisanje, upravljanje automobilom...). Iznimno je
vano da uenici i studenti koji polau praktine ispite shvate kako tajna
razvijanja ove vrste pamenja kinestetikog pamenja lei jedino u
neprestanom prakticiranju odreene aktivnosti. Na cilj ovdje je
automatizacija, eliminiranje razmiljanja o tome to se radi. I zato se pritom
ne zabavljati!

PAMTLJIVE INFORMACIJE

Poeli smo otkrivati uzbudljiv svijet pamenja. Ali, koje su vrste

informacija pamtljive? to uistinu moemo pamtiti?
Moemo zapamtiti "samo" jednu stvar: injenice. injenice su sastavnice
informacije, a najjednostavnija informacija moe biti sastavljena od samo
jedne injenice. Uzmimo primjer:

"Glavni grad Francuske je Pariz."

 Dao sam vam primjer osnovne informacije koja se sastoji od samo jedne
injenice. Priopio sam vam jednu injenicu o Francuskoj, da joj se glavni
grad zove Pariz.
Ova se injenica sastoji od dva dijela (ili arine toke): "Francuska" i
"Pariz"; "glavni grad" je karika to ih povezuje. Karika je relacija izmeu
druge arine toke (Pariz) i prve arine toke (Francuska). U ovom
sluaju, prema tome kako sam ja sroio reenicu, "Francuska" je izvor ili
poetak injenice (napisana je prije) i stoga predstavlja poetnu arinu
toku. "Pariz" je kraj ili odredite arine toke informacije.
Moda se ini da je to jedno te isto, ali ne bi bilo isto pamtiti tu injenicu
unatrag, mijenjati arine toke i rei: "Pariz je glavni grad Francuske".
Startna arina toka treba uvijek biti ona koja je veega opsega, u
konkretnom sluaju Francuska je vea od Pariza.
Stoga bi radi boljega pamenja najpravilniji i najbolji poredak unutar
injenice bio ovaj:

"Francuska, glavni grad: Pariz"

Ove vrste injenica uistinu su isti podaci (vratit emo im se neto

kasnije). Odsad nadalje pamtite da je, kada elite zapamtiti iste podatke,
uvijek bolje uzeti arinu toku veeg opsega ili vee vanosti kao izvor ili
poetak injenice. U naem primjeru, kao to sam ve objasnio, oito je da
"Francuska" ima vei opseg jer se radi o dravi, a "Pariz" je samo grad.
Stoga zapamtite, kada god je to mogue, injenicu trebamo memorirati u
pravilnome poretku:

Jaa (major) ariina toka, karika, slabija (minor) arina toka.

Promotrite i usporedite taj poredak s onim koji smo naveli na poetku

kada smo rekli "Glavni grad Francuske je Pariz." U tom je primjeru
injenicu mnogo tee memorirati, zato to se pojavljuje u ovom obliku:

KARIKA (glavni grad), jaa arina toka (FRANCUSKA),

slabija arina toka (PARIZ).
 Kad bi poredak u injenici bio ovakav: "Pariz je glavni grad Francuske",
mi bismo prvo uoili slabiju arinu toku, "Pariz" bi bio startna toka
injenice, a "Francuska" odredina. I u ovom bi sluaju pri pamenju bilo
mnogo bolje zamijeniti red onako kako sam prije objasnio.
To se nekima moe initi komplicirano, moda i udno, ali nuno je da to
dobro shvatite i usvojite kako biste mogli uspjeno nastaviti probijati se kroz
tekst ove knjige.

Napomena: imajte na umu da su termini to ste ih dosad susreli u tekstu

(arine toke, karike itd.), jednako kao i termini s kojima ete se tek susresti
(isti podaci, sekvencijske injenice...) moje osobne kovanice. Nastale su
kao rezultat temeljitoga istraivanja. Vama su svakako nove pa je normalno
da vam se isprva moda ine kompliciranima. Meutim, vrlo su logine i
dobro utemeljene, brzo ete se na njih naviknuti i bit e vam ugodno s njima
raditi.

TIPOVI PAMTLJIVIH INJENICA

Kada uenik poinje itati tekst, lako moe uoiti da se informacije ili
injenice mogu svrstati u dva tipa:

1. isti podaci
To su informacije u kojima ne postoje nikakvi odnosi, nema logike meu
arinim tokama.
Naprimjer, ako netko eli memorirati sve glavne gradove na svijetu,
mora mu biti jasno da izmeu imena glavnog grada i njegove drave ne
postoji nikakva logika veza.
Zato se glavni grad Kine zove Peking? Kojom bi se vrstom logike to
moglo objasniti? Mogao bi to biti bilo koji drugi grad, zar ne?
Nikad ne bih mogao postupkom dedukcije doi do imena glavnog grada,
zakljuivanje tu ne pomae. Ime se mora zapamtiti. Budem li ga opetovano
ponavljao uspjet u ga zadrati u pamenju nekoliko sati ili, u najboljem
sluaju, nekoliko dana (doslovno). Kako god bilo, na kraju bih nedvojbeno
zavrio tako to bih sva imena zaboravio ili jo gore, tako to bih pobrkao
imena glavnih gradova.
 injenice ije arine toke nisu ni u kakvom loginom ili predvidljivom
odnosu, a koje smo odluili nazvati "istim podacima" (zato to su one oito
i nedvojbeno ba to; naprosto podaci), ine glavninu pitanja na ispitima i
testovima.
One su ujedno i najtee za pamenje svakome tko ne zna kako ih se treba
pamtiti. A to je neto to se nama nee dogoditi.
Nedvosmisleno moemo tvrditi da gustoa istih podataka sadranih u
jednom predmetu to znai njihova kvantiteta ili proporcionalnost
odreuje koliko e "teko" studentu ili ueniku (dakako, onome koji ne zna
uiti) ii pamenje gradiva i njegovo zadravanje u pamenju.
Imajte na umu, mi samo umaemo prst u vodu, nismo jo skoili. Zasad
vam samo iznosim gole injenice, ali jo uvijek ne znamo kako ih zapamtiti.
To emo otkriti poslije.
Sada emo se pozabaviti drugim tipom injenica, onim koji susreemo
dok itamo, uimo ili gledamo dokumentarce ili filmove.

2. Sekvencionalne injenice
Izmeu njih postoji manje ili vie logina i predvidljiva meupovezanost,
dolaze u odreenom slijedu (to se katkad lako racionalizira ili previa)
otuda i ime sekvencionalne injenice.
Uenicima te injenice predstavljaju kostur svih informacija vezanih uz
odreeno gradivo. Meutim, oni ne zarone dovoljno duboko, u potrazi za
detaljima.
Nita ne moe bolje od dobrog primjera pomoi da shvatite o emu
govorimo: pretpostavimo da elite zapamtiti film ili sadraj Titanica, a
znamo da on sadri koliinu informacija ekvivalentnih informacijama u
poveoj knjizi.
Nudim opepoznati primjer tako da itatelj moe jasno razumjeti o emu
govorimo te da lake prati izlaganje.
U ovom filmu pojavljuje se mnogo loginih injenica koje dolaze u
manje ili vie predvidljivim sekvencama. Kako bih zadrao termine srodne
toj rijei, odluio sam ih nazvati sekvencionalnim injenicama.
Meu tim sekvencionalnim injenicama, od kojih su neke loginije od
drugih, (a neke je uistinu lako zapamtiti jer su bolno predvidljive), moemo
u prvom redu izdvojiti sljedee: na poetku filma, putnici trebaju biti
ukrcani na brod i onda, nakon luksuznog putovanja, brod se sudara s
ledenjakom (samo primjera radi, logino je da se brod ne moe nasukati na
ledenjak prije nego to je putovanje poelo). Nakon sudara, i samo nakon
sudara, voda nadire u trup. Tada e brod tonuti, brodolomci e se spaavati
itd.
Tko ne bi mogao zakljuiti ili predvidjeti logian poredak tih sekvenci?
Teko je zbuniti se ili se izgubiti u sekvencionalnim injenicama zato to
nam one omoguuju da lake pratimo radnju filma.
Drugim rijeima: sekvencionalne injenice moemo prepriati prijatelju
nakon izlaska iz kina, nakon to smo pogledali film. Drugim rijeima, sve
informacije iz filma nesvjesno su pohranjene u pamenju.
Kao to sam ve rekao, te injenice ine kostur informacije to je treba
zapamtiti (ili je ve zapamena) u naem primjeru, to je spomenuti film.
Taj nam kostur nee otkriti zamrene detalje, ali niti one koji nadilaze logiku
ili zakljuivanje. Nee nam otkriti niti proizvoljne detalje, poput razdaljine
koju je brod uspio prevaliti do sudara ili toan broj rtava brodoloma.
Opet, u filmu ima mnogo istih injenica, takvih koje nisu logine niti
povezane jedna s drugom. Primjerice, injenica da se brod to je doao u
pomo Titaniku zvao Karpatija, injenica da je Titanik potonuo 14. travnja
1912. godine, te injenica da je to bio irski brod (mogao je biti engleski ili iz
bilo koje druge zemlje, zar ne?), itd.
Dakle to su primjeri istih podataka, takvih koji nisu proizvod neke
logike, do kojih se ne moe doi zakljuivanjem i koje nije mogue
predvidjeti ili pogoditi. S druge strane, zahvaljujui iskustvu sa
sekvencionalnim injenicama moemo zakljuiti da brod moe potonuti tek
nakon to se sudario s ledenjakom, a ne prije.
U najee iste podatke ulaze datumi, brojevi, mjere, koliine itd. Takve
je injenice mogue jedino memorirati koristei tehnike stvaranja neobinih,
domiljatih i neuobiajenih asocijacija, no uenici esto pri memoriranju
primjenjuju jedino neuinkovite tehnike mehanikog ponavljanja.
Tehnika ponavljanja u memoriranju istih podataka mnogo toga preputa
carstvu pukih slutnji. Budemo li podvrgnuti ispitivanju, primjerice, moda se
neemo moi sjetiti je li spomenuti brod potonuo 14. 4. 1912. ili 12. 4. 1914.
Uas ovakve dvojbe na ispitu iskusio je svatko, bez obzira na to koliko
su puta ti podaci prijeeni i ponavljani u procesu usvajanja gradiva, i bez
obzira na "ljubav i volju" uloene u uenju. Uistinu, postoji li netko tko to
nije doivio?
Kao to vidite, koritenje tehnika ponavljanja za memoriranja istih
injenica pokazalo je da one zapravo koe pamenje. Jer to se dogaa:
poput papiga ponavljamo jednu te istu injenicu do iznemoglosti, a kao da to
samo po sebi nije dovoljno, time jo i ne dobivamo nikakvu garanciju da
nam pamenje nee "zablokirati" kad odreeni podatak pokuamo prizvati
na testu.
Sada namjeravam objasniti kako uinkovito memorirati te vrste injenica
detaljno i primjerima pokazati kako se to ini smiljanjem neobinih
asocijacija.
Dakle, sada mi recite, to e se desiti nakon to jednom ili dvaput
pogledamo film? Vei dio moemo zapamtiti lako i bez veeg napora, zar
ne?
Dakle, pravilan nain da se zapamti film (ili bilo to drugo) bio bi taj da
se pogleda od poetka do kraja, mnogo puta, bez kontinuiranog zaustavljanja
ili pauziranja, premotavanja, odnosno viekratnog pregledavanja jednih te
istih dionica. Upravo u tome grijee uenici i studenti dok itaju tekst (ili
stranicu) uvijek se iznova vraaju natrag, itaju iste odlomke, zaustavljaju
se... Moete li zamisliti kako bi bilo grozno kad biste tako gledali filmove?
Zapamtite da uenje mora biti poput gledanja filma. U suprotnom inite
neto pogreno.
Nakon to ste cijeli film odgledali bez prekida, mnogo bolje razumijete
njegovu glavnu ideju, a to e posluiti kao kostur ili kima svih ostalih
informacija koje film prenosi. Kostur ili kima bit e sainjeni od svih
njegovih sekvencionalnih injenica. Nema boljeg naina da to upamtite od
obinog ponavljanja.
Naravno, kao to smo ve napomenuli, film sadri mnogo istih
podataka, kao to su imena gradova i ljudi, datumi, koliine, odreene
sluajne ili opasne scene itd., a to emo morati zapamtiti odvojeno koristei
tehniku neobinih asocijacija, koju emo uskoro prouiti.

PRAVAC ZAPAMIVANJA

Sada ete nauiti glavno i najvanije pravilo uenja, pravilo to ga

moete smjesta primijeniti:

Uvijek trebamo uiti od veega k manjemu.

 To znai da pamtimo od veeg opsega prema manjemu, od ireg dosega
prema uemu, od ireg pojma prema uemu i u detalje.
Sukladno navedenome pravilu, elimo li zapamtiti film, moramo ga
pogledati od poetka do kraja, dakle prvo radimo s cjelinom, kompletnim
opsegom. Ista stvar mora vrijediti i za knjigu ili gradivo. Na tome uistinu
inzistiram. Morate uiti od veega prema manjemu, naprosto morate. To je
potpuno suprotno od onoga to se dogaa s dubljim znaenjima i detaljima
filma ili knjige, koji e rasti od manje prema vie.
To je vrlo logino, premda se pri prvom gledanju filma moe initi da
smo pogubili mnogo detalja ili ih nismo razumjeli, pa ak ni zapazili.
Meutim, jo uvijek bismo trebali gledati film od poetka do kraja bez
zaustavljanja zato to e to biti udobnije i efikasnije u dugoronom smislu.
Kad ga gledamo drugi ili trei put, kad se dobro upoznamo s njim, tada
bismo trebali temeljitije prouiti detalje u sloenijim scenama.
Meutim, to je neto to bismo trebali initi malo pomalo. Na taj nain
progresivno uranjamo u najsloenije i najkrae detalje, zato to emo se
postupno osposobljavati/pripremati za usvajanje sve sloenijih informacija.
Jednako moemo postupiti sa svakom vrstom grae. Nastojimo li od
samog poetka postii dublje razumijevanje (umjesto da prvo s graom
postupamo kao s cjelinom, "povrnije", obraajui pozornost samo na
najjednostavnije detalje) velika je vjerojatnost da emo se zaplesti i
obeshrabriti, te da e nam se cijela stvar uiniti mnogo kompliciranijom
nego to uistinu jest. Mogli bismo se ak i prestraiti, pa i obeshrabriti do
odreene mjere. Treba jo dodati da takva vrsta memoriranja nedvojbeno
mnogo vie stoji. Dakle, ne trebate se zabrinjavati zbog toga to se pri prvom
itanju odreene injenice nisu "primile" u vaem pamenju.
Mnogi uenici i studenti znaju da se odgovori na mnoga pitanja otkrivaju
dalje u tekstu poglavlja, ili u narednim poglavljima. Usvajaju sve vie i vie
znanja, a u isto vrijeme uvruju stara znanja i popunjavaju praznine u
nepotpunim informacijama. Isto se dogaa u sluaju kada nas neke scene iz
filma zbunjuju ili ih posve ne razumijemo. esto se dogodi da ih shvatimo
na kraju, zato je zasad najbolje, kako ne bismo izgubili koncentraciju niti
motivaciju, pustiti na miru stvari koje ne razumijemo, ne misliti na njih, i
samo nastaviti s gledanjem filma, zar ne?
Cijela je poanta u tome da se povea motivacija i utedi dragocjeno
vrijeme, jer mnogo bi se vremena izgubilo kad bi na uenik zastajao na
svakoj prepreci i sumnji to bi se javila tijekom gledanja filma, a isto vrijedi
i za uenje ozbiljnijih i sloenijih dijelova gradiva.
Dakle, shvatili smo da knjigu ili gradivo moramo itati kao da se radi o
filmu, pokuavajui vidjeti i uti proitanu informaciju kao da je scena iz
filma, bez stalnog "prematanja". Osjetili bismo silnu nelagodu kad bismo
stalno zaustavljali film i vrtjeli svaku scenu nekoliko puta. Znai, prvo i
najvanije je da potpuno razumijete opu ideju ili okvir informacije
(sekvencionalne injenice).
Ponovit u posljednji put: bolje je kad se neka graa ili tema prvi put
sagleda u cjelini i bez pretjeranog udubljivanja u detalje. Tada, pri svakom
novom prouavanju grae, ponirat ete sve dublje, usporedno s usvajanjem
ope strukture gradiva.
Ako smo film odgledali dva ili tri puta, jasno je da emo izvrsno
zapamtiti kostur. Usprkos tome, neemo jo moi zapamtiti iste podatke; to
emo morati obaviti pomou neobinih asocijacija.
Sad vidite kako nam je sve to objanjavam sasvim priroeno i uklapa se
u na nain ivota i ponaanja. Drugim rijeima, ne otkrivam nita to ve ne
postoji duboko u vama.

NAINI ZAPAMIVANJA

Ovisno o tipu injenice sadrane u svim informacijama to dopiru do vas,

mogue je pamtiti na tri razliita naina.

Zakljuivanje
Ono ima prednost pred svim drugim nainima zapamivanja. Ova se
metoda primjenjuje svaki put kad uimo injenicu o kojoj moemo
razmiljati i doi do nekih razumljivih zakljuaka. Ta e se informacija
vre uhvatiti u nae pamenje, a u tom sluaju takoer govorimo o uenju
(ne samo o pamenju).
Skrenite pozornost na to koliko je uenje vano pri razumijevanju i
odgovaranju na pitanja u testu. Kako bismo mogli odgovoriti na pitanja,
morali smo prije toga promisliti i upamtiti informacije, ako se uzme u obzir
da naa potreba za zakljuivanjem jasnije dolazi do izraaja kada se treba
pripremiti za test.
 Zakljuivanje se uspjeno koristi u pamenju grae iz fizike ili
matematike, primjerice, jer tu je sve puno formula, zakona, pravila itd. Ono
je takoer korisno u razliitim vrstama grae koja ukljuuje injenice koje se
mogu povezati odreenom logikom to znai, kada se ue injenice iji se
slijed moe savreno "rekonstruirati" istim zakljuivanjem.
S druge strane, i takoer koristei zakljuivanje kao sistem uenja i
pamenja, mi moemo proizvesti novo znanje temeljeno na onome to smo
ve nauili i, u isto vrijeme, konsolidirati ono to ve znamo.
Logino je, meutim, i to da se do svih injenica to ih elimo zapamtiti
ne moe doi zakljuivanjem. Zato se esto moramo okrenuti drugim
sustavima pamenja.

Ponavljanje
U primjeru kratkoronog pamenja kojeg sam vam dao, jasno je da mi
opetovano ponavljamo telefonske brojeve kako nam ne bi "pobjegli", po
mogunosti glasno (elei upregnuti svoje auditorno pamenje) sve dok se
ne dokopamo olovke i papira.
Ponavljanje je sustav pamenja koji studenti i uenici najvie koriste.
Meutim, ono se rijetko primjenjuje na pravilan nain. Prije smo bili rekli da
pamenje gradiva ili teme treba biti identino gledanju filma na kunom
kinu, bez ikakvih prekida. To podrazumijeva da se gleda cjelovito, da se
poetni fokus postavi na film kao cjelinu. Nakon to se film pogleda
nekoliko puta tijekom nekoliko dana, mi emo pravilno koristiti sustav
ponavljanja i najefikasnije mogue upamtiti njegove sekvencionalne
injenice.
Nadalje, i u poglavlju o pripremi gradiva detaljnije emo se pozabaviti
ovim tipom pamenja.

Neobine asocijacije
Kada promatramo neto osobito zanimljivo, neki dogaaj koji snano
privlai nau panju, neto to ni u kom pogledu nije normalno ili je ak i
nemogue to se dogaa?
Dogaa se to da te izvanredne injenice to im svjedoimo snano
privlae panju nae podsvijesti i zato se vrsto usauju u dugorono
pamenje.
Primjerice, kad biste odjednom ugledali svoga psa kako poinje
onglirati s tri narane, zar ne biste zauvijek zapamtili taj prizor? Naravno da
biste ga zapamtili! Usput biste vjerojatno zapamtili i sve to se taj dan
dogaalo. Na sljedea biste pitali odgovorili bez tekoa:

to ste radili prije nego to se ta nevjerojatna scena odigrala?

Kako je va ljubimac uspio hvatati narane apama?
to ste radili nakon to je predstava bila gotova?

Svega biste se savreno sjeali, i to mnogo, mnogo godina.

Pamenje koje se temelji na neobinim asocijacijama dri se najmonijim

od svih pamenja, to moe zahvaliti enormnoj ulozi koju u svemu tome igra
podsvijest (u kojoj nae pamenje boravi). Ona po svaku cijenu eli sauvati,
pohraniti tu posebnu, jedinstvenu i "vrijednu" informaciju. Zato emo ga
zvati superpamenjem.
 2
Superpamenje

Postoje oni koji su se ve okuali u smiljanju neobinih asocijacija ili

poveznica jer su ve itali o tome ili im je netko objasnio kako se to radi. To
neu prihvatiti. Tu tehniku treba savreno nauiti i kontrolirati, te znati tono
kada, gdje i kako je treba koristiti. To je najmonije mentalno orue kojim
raspolaemo.
U ovom ete poglavlju nauiti tajne to upravljaju svijetom najdojmlji-
vijega pamenja, strunjacima dobro poznate, a nune svakom studentu i
ueniku koji dri do sebe.
S tim tehnikama pamenja, koje doista ostavljaju dojam autentinih uda
u oima onih koji za njih jo nisu uli, i zahvaljujui nekim jednostavnim i
praktinim vjebama, vae umijee usmenog i pisanog izraavanja, jednako
kao i okretnost u miljenju, znaajno e se poboljati.
Iskreno se nadam da ete uivati u tim tehnikama i nauiti ih koristiti
najefikasnije mogue, kako biste postigli maksimum u uenju ili obavljanju
bilo koje aktivnosti.

PRVA VJEBA

Prva vjeba koju predlaem jasno e ilustrirati svu mo naega

superpamenja. Sastoji se od zapamivanja lanca od 20 rijei nakon samo
jednog itanja. Evo niza od prvih 10 rijei:

Traktor, arulja, roda, dugme, stol, skija, gorila, brod, bicikl, boca.
 Pamenje moe jedino raditi jedino na nain povezivanja. Kao u
sekvencionalnim injenicama, jedna nas injenica vodi do sljedee pomou
primjene odreene logike ili slijeda. Ako se radi o istim podacima, kao u
sluaju ovih 10 rijei, tu nema logike, pa ih stoga moramo povezati
neobinim, udnovatim karikama kako bi ih um prepoznao kao "neto
jedinstveno". Tek ih tada moemo memorirati automatski i bez napora.
Prvo moramo kreirati neobinu vezu izmeu rijei "traktor" i rijei
"arulja".

Zamislimo, primjerice, traktor na polju, kako ore brazde plugom to je

prikljuen na njega. Kako traktor napreduje, iz brazdi koje plug ore poinje
navirati gomila staklenih arulja to se pritom automatski pale.

Pokuajte u mati taj slijed dogaanja promatrati kao da vas od njih dijeli
tek nekoliko metara. Ako je potrebno, zatvorite oi i pokuajte to zamisliti
najvjernije mogue. Hajde! rtvujte nekoliko sekundi da to vizualizirate!
Nastavljajui dalje, zaboravite prethodnu asocijaciju, smiljenu za niz
traktor arulja" jer sada moramo povezati ostatak rijei neobinim
asocijacijama.
Sljedea rije je "roda" pa sada moramo povezati arulju s rodom.

Hajdemo zamisliti rodu kako visi sa stropa, sa aruljom u dugom kljunu.

Njezine duge noge vise prema dolje i, ovisno o tome kako ih povuemo,
arulja se pali ili gasi.

Zamiljajte tu sliku u svom umu do najsitnijeg detalja. Promatrajte to

rodino dugo tijelo i perje. Kada povuemo noge prema dolje, ujemo "klik" i
vidimo kako se prostorija ispunila svjetlom iz upaljene arulje.
Slijede rijei "dugme" i "stol". Sada predlaem trostruku kariku s rodom,
dugmetom i stolom.

Zamislimo sada rodu kako, poput nekoga tko udara zakovice, poinje
svojim kljunom zabijati veliku crnu dugmad za kapute u drveni stol.

Roda povraa ili bljuje dugmad iz eluca i ona se misteriozno pojavljuju

u njezinom kljunu. Zakucava ih u stol takvom brzinom kao da se radi o rodi-
robotu. ak moemo osjetiti karakteristian miris drva.
 Sljedea rije je "skija", pa moramo napraviti neobinu asocijaciju
izmeu stola i skijaa.

Hajdemo sada vizualizirati skijaa, koji se sputa skijakom stazom

sjedei na stolu okrenutom naopake, tako da mu noge stre u zrak.

Prikladno je zamjeivati detalje u tim prizorima kako biste pojaali svoju

vizualizaciju: uoimo bljetavo bijeli snijeg. Skija se vrsto dri za prednje
noge stola. Juri prema dolje velikom brzinom, uz popratne zvukove
brzinskoga utanja kakvo nam je poznato iz prijenosa slaloma, i vidimo
kako strelovito "prolijee" izmeu snijegom pokrivenih jela.
Rije koju sljedeu moramo memorirati jest "gorila". Sada moramo
povezati skijaa i gorilu.

Ovaj put vizualiziramo bijesnu gorilu koja je iupala dvije ipke iz

svoga kaveza i koristi ih kao skijake palice dok skijajui na dvije velike
banane juri preko zaleenoga jezera. Gorila lovi polarnoga medvjeda koji joj
je ukrao cijeli snop banana.

Evidentno je da s takvim asocijacijama, s tolikom hrpom banana,

moramo zapamtiti sliku gorile.
Mogue je da e velik broj itatelja pomisliti: "Kakav mentalni nered!"
Nemojte razmiljati na taj nain! Zapamtite da nae pamenje radi
podsvjesno pa mi pamtimo automatski, a da to i ne primjeujemo. Tako,
hajdemo sada zaboraviti sve prethodne asocijacije. Nema "varanja", virenja
u stranice, jer to bi samo tetilo. Pripremite se za nove rijei!
Sada je vrijeme da poveemo "gorilu" i "brod".

Zamislite da slavni Titanik nije potonuo onako kako se zamilja u

filmovima: zamislimo da je zapravo, nakon to se "brod" sudario s
ledenjakom, ba kad je ve bio u vertikali i poeo tonuti, ogromna gorila,
veliine King Konga izronila iz mora. Zgrabila je brod, izvukla ga van i opet
porinula u more. Nakon tog herojskog djela lupala se pesnicama o prsa.
Putnici su se uplaili nepodnoljive buke pa su poklopili ui rukama.

Hajdemo sada povezati "brod" i "bicikl".

 Vidimo jedan starinski parni brod, s velikim kotaem s lopaticama, kako
plovi rijekom Mississippi.
Kota se okree i pokree brod zato to ljubazni putnici, slino robovima
na galijama, pedaliraju u stranjem dijelu broda.
Dva ovjeka stoje na svakoj obali i pomau im, vukui brod uetima
privrenima na njihove bicikle.

Posljednja rije je "boca". Dakle, poveimo sada bicikl i bocu.

Biciklistica pokuava svojim biciklom ui u grlo gigantske boce,

balansirajui i poskakujui na jednom kotau. Malo pomalo uspijeva ugurati
bicikl u grlo boce.

Jesmo li sada spremni?

Dobro. Podsjetit u vas da je prva rije bila "traktor". Uzmite koliko god
vam vremena treba da se sjetite to je bilo s traktorom. Koji smo neobian
prizor vizualizirali? To e pomoi sljedeoj rijei da se pojavi i tako dalje.
Nastavite dok ne popunite niz od 10 rijei.
Pokuajte se prisjetiti svih rijei prije nego to nastavite itati.
Samo naprijed!

* * *

Velika je vjerojatnost da ste bez ikakvih problema uspjeli zapamtiti sve

rijei i to u tonom poretku. Ako ste zapeli u nekoj asocijaciji, znai da niste
dovoljno jasno vizualizirali preporuenu neobinu vizualizaciju. U tom je
sluaju morate ponovno vizualizirati, s vie detalja, ili promijeniti asocijaciju
nekom koja vam vie odgovara.
Sada uzmimo posljednju rijei iz prethodnog niza, "boca", i napravimo
neobinu asocijaciju s rijei "deblo", prvom rijeju iz sljedeeg lanca rijei.
Onda poveite "deblo" s "bikom", i nastavite tako dok ne doete do rijei
"lopta", isto kao to smo uinili s prvih deset rijei. Kada zavrite s
pravljenjem asocijacija, u pamenju ete imati pohranjen lanac od 20 rijei.

Deblo, bik, knjiga, sat, pokriva, oblak, vrata, kamen, more, lopta.
 Kad zavrite s asocijacijama, sjetite se prve rijei: "traktor". Zatim
provjerite jeste li uspjeli zapamtiti svih 20 rijei.
Preporuujem vam da rijei to ih se prisjeate zapiete na komad papira,
kako biste poslije mogli provjeriti rezultate.

Hej! Nema varanja niti prepisivanja! Sretno!

MENTALNE TABLICE

Mentalna tablica je jednostavna shema pamenja koja nam doputa da

inlormacije organizirano pohranimo u pamenje.
Konstrukcija to se sastoji od minimalno jedne tablice apsolutno je
potrebna svakom ueniku ili studentu. Nadalje mogu bez ikakve sumnje
tvrditi da student koji ne zna koristiti dobru mentalnu tablicu ili mu ona nije
poznata, nikada nee postii zadovoljavajue rezultate u uenju.
Hajdemo na brzinu konstruirati jednu tablicu. Prvo je vano da kreiramo
pravilo koje e nam omoguiti da brojke pretvaramo u slova.
Poslije emo slova pretvoriti u rijei, jer njih se moe vizualizirati, pa
emo onda moi smisliti neobine asocijacije da ih poveemo. Bilo bi to
nemogue postii samo s brojevima zato to njih ne moemo vizualizirati u
sluaju kada su sainjeni od vie od dvije znamenke. Tako emo moi
memorirati sve vrste numerikih podataka, mjera, lanke zakona, datume i
sl.
Zapazite kako, s ciljem vee uinkovitosti, svaki broj korespondira s
jednim suglasnikom (najmanje) u abecedi, ali ne i sa samoglasnicima.
Predlaem sljedeu konverziju (koju poslije slobodno moete zamijeniti
nekom drugom):

1 t (lako je zapamtiti, jer slovo t prilino nalikuje broju 1). Od sada

nadalje, slovo t je za vas isto to i broj 1.
2 n (slovo "n" izabrao sam zato to ima dvije noge).
3 m (slovo "m" ima 3 noge).
4 k (slovo se moe povezati s latinskom rijeju "quartus" etiri ili
kvartal etvrtina godine).
 5 l (pomae ako se sjetimo da je slovo L u rimskim brojevima oznaka za
"50").
6 s (prvo slovo u rijei "sestina" koja oznaava strofu sa 6 stihova;
nalikuje brojci 6).
7 f (slovo f slii brojci 7, zar ne?).
8 g (strano jc slino broju 8).
9 b (okrenite broj 9 naopake i dobit ete b).
0 r (iz rijei za nulu "zero" uzeli smo slovo r).

Izvrsno! Sada odvojimo nekoliko sekundi da se upoznamo s navedenim

konverzijama i da ih zapamtimo.

* * *

Abeceda ima i neke druge suglasnike koje emo sada raspodijeliti

brojevima, kako bi sustav bio to fleksibilniji.
Konana konverzija brojeva u slova, ona koju biste trebali nauiti
napamet, glasi:

1 t, d (lako je zapamtiti, jer su t i d zvuno-bezvuni par u fonetici)

2 n
3 m
4 c, , , k ( za etiri, c i dolaze u paketu s njim, k je maloprije
objanjeno)
5 1
6 s, , , z (s je objanjeno, za est, i z nekako slie paru s i )
7 f
8 g, j
9 b, p, v (b i p su zvuno-bezvuni par, v zato to se s njima "rimuje")
0 r
 Slova h i nisu ukljuena u ovu tablicu i mogu se koristiti kao dokeri
koje je mogue dodati kada treba oblikovati rije, kao to se koriste
samoglasnici. Slova nj i lj koriste se za 28 i 58.
Uzmite vremena koliko vam treba da biste tablicu nauili napamet i tek
nakon toga nastavite itati. Nee vam trebati vie od nekoliko sekundi.

* * *

Sada imamo kompletan sustav koji moemo primijeniti u pretvaranju

brojeva u slova. Ove rijei bit e lako vizualizirati i povezati neobinim
asocijacijama.
Recimo da tijekom uenja naletimo na godinu 1856. Moemo je
zamijeniti rijeju "tjelesa". Samoglasnike moemo dodavati kako god
elimo da bismo oblikovali neku suvislu rije. Sada provjerite oblikuju li
suglasnici u rijei "tjelesa" broj 1856.
Sada nam preostaje samo stvoriti neobinu asocijaciju s rijeju "tjelesa" i
s onim to taj broj predstavlja, kao to smo uinili u primjeru niza od 20
rijei.
Po ovom sistemu moemo zapamtiti sve mogue brojeve: datume,
telefonske brojeve, lanke zakona, paragrafe, ifre, valencije i atomske
brojeve, fizikalne konstante, mjere i veliine, udaljenosti, formule itd.
Recimo da elite memorirati telefonski broj lokalne bolnice. Recimo da
je broj 386-494.
Ako broj razdijelimo na 3864 i 94 dobit emo dvije rijei: "mjesec" i
"boce". Sada od toga moramo napraviti neobinu asocijaciju. Predlaem
trostruko povezivanje:

Zamislite bolnicu gdje svi pacijenti lee u svojim krevetima. Moete

vidjeti Mjesec kroz bolnike prozore. Pacijenti tresu boce ampanjca. epovi
pucaju toliko snano da uspijevaju pogoditi sam Mjesec, buei gomile
kratera.

Neobinu asocijaciju morate zamisliti to vjernije moete. Morate uti

pucanje epova koji iskau iz boca, jednako kao i eksplozije koje se uju dok
epovi divljom snagom bombardiraju Mjesec. Tako emo lako zapamtiti
kljune rijei: "mjesec" i "boce" to zajedno tvore telefonski broj bolnice, a
to je mjesto gdje neobina asocijacija koju smo smislili poinje (startna
arina toka).
Predlaem vam da napravite sljedee vjebe kako biste postigli lakou i
okretnost u pretvaranju brojeva u slova. Radite po uzoru na ve opisani
primjer.

DRUGA VJEBA

Memorirajte sljedee telefonske brojeve onako kako smo nauili,

pretvarajui brojeve u rijei, a zatim stvorite neobine asocijacije:

a) posao: 1602 819

Predlaem vam da broj prepiete na isti komad papira, tako da vam

bude lake pretvoriti ga. Napravite to ovako:

Tako moete uzeti slovo iz svakog stupca (samo jedno slovo) pa e vam
biti mnogo lake prisjetiti se rijei koje biste mogli sloiti pretvarajui
brojeve. Ja ovdje, primjerice, vidim rijei "tuiranje" za brojke 16028. Sjetite
se da samoglasnici slue kao dokeri.
Sada moramo traiti drugu rije kojom emo zamijeniti brojeve 1 i 9.
Zato ne bismo uzeli rije "deva"?
 Zamislite da se tuirate pod tuem koji crpi vodu iz grba dviju velikih
"deva", od kojih jedna stoji s lijeve, a druga s desne strane tua. Morat ete
od toga napraviti neobinu asocijaciju s poslom (radi se o broju s posla) tako
da rezultat tog trostrukog povezivanja bude neto to e vam uistinu
zaokupiti pozornost i to vas nee dovesti u zabunu ukratko, neto to e
biti nemogue zaboraviti.
Uinite isto sa sljedeim brojevima:

b) autobusni kolodvor: 786509

c) eljezniki kolodvor: 455475
d) aerodrom: 361230
e) kazalite: 906238

* * *

Nee uvijek biti lako pronai rije, ali to se nee dogaati kad se jednom
sloi vlastita mentalna karta. Njoj ete uvijek moi pribjei u sluaju
hitnosti.

KREIRANJE NAE MENTALNE TABLICE

Svaka kutija (ili komora) koju oblikujemo da bismo kompletirali nau

kartu treba biti prikazana imenom objekta koji je lako vizualizirati.
Taj objekt mora sadravati slova prema pravilima koja smo prije utvrdili
za pretvaranje brojeva u suglasnike.
Dakle, za prvu kutiju treba nam ime nekog objekta (objekte je mnogo
lake vizualizirati od rijei) koji sadri samo jedan suglasnik, slovo "t" ili
"d". Broj samoglasnika je proizvoljan i moemo ih dodavati po volji kako
bismo mogli sloiti rije.
Slino tome, da bismo napravili kutiju s brojem 90, recimo, treba nam
rije koja sadri "p", "b" ili "v" i "r". Vidimo da se rije "pero" savreno
uklapa u tu shemu.
Nemojte zaboraviti da samoglasnike moete dodavati po volji.

U nastavku trebamo konstruirati vlastitu mentalnu tablicu sa 100 kutija.

 Tablica mora biti vrlo osobna, a rijei to ih budete birali moraju biti
objekti koji se meusobno jako razlikuju i koji su vam bliski. Osim objekata
moemo koristiti i ljude i ivotinje, zato to se i njih moe lako vizualizirati.

Obino ete za ime jedne kutije moi birati izmeu nekoliko objekata.
Odabrat ete jedan objekt koji ste oblikovali prema mojim pravilima, ili, ako
vam se tako vie svia, prema pravilima to ste ih sami smislili.
Evo imena objekata koje moemo iskoristiti u prvih deset "kutija" nae
tablice:

1 duh, tuha (dijalektalna rije za poplun ispunjen perjem)

2 Noa (onaj koji je skupio sve ivotinje na svojoj arci)
3 muha
4 aa
5 hala
6 ah
7 UFO (slavni neidentificirani letei objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura

Prisjetimo se da slova "h" i "" moemo koristiti kao dokere, jednako

kao i samoglasnike.
Trebate stvoriti i kutiju za 0: orao (koji u letu moe praviti krugove).
Primijetite da rije "orao" sadri samo jedan suglasnik ("r"), a to je znak za
glas koji smo povezali s brojem 0.
Sada zapamtite tih prvih deset kutija koje smo upravo opisali. To je lako.
Podsjetit u vas da morate odabrati samo jednu rije po kutiji, onu koju
vam je draa ili dojmljivija. Konaan odabir ne bi se smio mijenjati.
U sluaju da vam se niti jedna od predloenih rijei ne svia, slobodno
smijete pronai drugu, sve dotle dok se drite svih pravila (broj/suglasnik)
to sam ih zadao (ili pravila to ste ih sami oblikovali).
 TREA VJEBA

Koristei sistem neobinih asocijacija, memorirajte sljedeih devet

objekata po redu.

1 cipela
2 telefon
3 radio
4 novine
5 ulina svjetiljka
6 bombon
7 knjiga
8 krevet
9 automobil

Primjerice, ako ste koristili rije "tuha" za prvu kutiju, rijei "tuha" i
"cipela" trebate povezati u neobinoj asocijaciji.

Zamislite ovjeka koji hoda sa stopalima omotanima u velike mekane

"tuhe", kao da nosi cipele. Dok srano hoda, iz "tuhe" na sve strane leti
perje.

Zatim rije Noa (ili neku drugu odabranu rije) trebate povezati s
telefonom.
Zapamtite da morate kreirati neobine, nesvakidanje asocijacije. Morate
smisliti neto to e vam uistinu privui pozornost: neto to e vas
nasmijati, ostaviti snaan dojam, odueviti...
Nastavite na isti nain memorirati ostale rijei u vjebi. Kada zavrite s
asocijacijama, svakom u svojoj kutiji, vratite se ovamo.

* * *

to? Ve ste gotovi? Kako je prolo?

Sada se cijele vjebe pokuajte prisjetiti bez ikakva reda. Zapazite kako
uope nije vano kojim redom idete, sve dok koristite svoju mentalnu
tablicu. Sve su informacije u njoj ve organizirane i poredane, pa ih je
nemogue izgubiti.

Odgovorite na sljedea pitanja:

Koja je rije na sedmom mjestu?
Drugom mjestu?
etvrtom mjestu?
Na kojem je mjestu ili u kojoj je kutiji rije "ulina svjetiljka"?
A rije "bombon"?
A rije "radio"?

Ako ste u bilo emu pogrijeili, znai da niste oblikovali dovoljno

neobinu asocijaciju, ili da je niste dovoljno jasno vizualizirali.

ETVRTA VJEBA

Sada emo memorirati devet glagola:

1. jesti
2. skakati
3. smijati se
4. crtati
5. trati
6. spavati
7. raditi
8. boriti se
9. plivati

Kako biste vjebu obavili kako treba, morate asocirati svaki glagol s
korespondirajuom kutijom u svojoj tablici. Tada zamislite svaki objekt to
ste ga pridodali svojim kutijama kako izvodi radnje to ih zadani glagol
oznaava. Smijete zamisliti i slinu akciju koja sugerira glagol to ga morate
zapamtiti.
Nemojte zaboraviti vizualizirati i druge objekte koji mogu pomoi da se
scena utvrdi u pamenju.
Primjerice, na treem mjestu imamo rije "smijati se".
 U treoj kutiji moete zamisliti ogromnu muhu kako sjedi u kinu s 3-D
naoalama na oima i kutijom kokica u krilu, te se grohotom smije dok gleda
vau omiljenu komediju ili smijenu scenu.

Jo jedan primjer. Na estom mjestu imamo rije "spavati".

Ako ste za 6 odabrali rije "ah", tada biste mogli zamisliti veliku plou
na kojoj su ahovske figure kostimirani stvarni ljudi u prirodnoj veliini:
kraljica, kralj itd. I svi su oni usnuli kao u bajci o Trnoruici, hru i
spavaju... ah spava!

Pokuajte "uti" i "vidjeti" te neobine asocijacije sa to vie detalja i

realistinosti.
Ako ste pogrijeili, znai da niste pravilno sloili neobinu asocijaciju, ili
je niste dovoljno jasno vizualizirali.

PETA VJEBA

Sada emo memorirati, redom i uz pomo nae tablice, devet rijei koje
nije mogue jednostavno vizualizirati:

njenost, alost, prekrasno, toan, prijateljstvo, hladno,

smijeno, plavo, apetit

U ovom sluaju moramo te rijei zamijeniti objektima ili radnjama koje

nas podsjeaju na njih ili ih sugeriraju. Vano je jo, dakako, da te rijei
moemo vizualizirati. Naprimjer:

Rije "njegovati" moe zamijeniti rije njenost, pa onda moemo tu

rije asocirati s rijeju "tuha" ili predmetom za koji ste se trajno
odluili u kutiji 1. (Recimo da "tuha" lei bolesna u bolnici s
toplomjerom u ustima, a medicinske sestre joj nose lijekove, mjere
temperaturu, dakle, "njeguju" bolesnika).
Za rije alost moete upotrijebiti glagol "plakati", ili moda
vizualizirati imenicu koja slino zvui.
 Za rije prekrasno zamislite neto ija vas ljepota osobito
oduevljava.
Za rije "toan" moete zamisliti veliki stajai sat koji otkucava tono
vrijeme u polju punom ae (ili smislite neku drugu asocijaciju ovisno
o predmetu to ste ga smjestili u 4. kutiju).
Na dobar prijatelj za rije prijateljstvo.
Ledenjak ili sladoled za hladno.
Klaun za smijeno.
Nebo za plavo.
Ogroman, slastan sendvi za apetit.

Nakon to ste izveli devet asocijacija, moi ete zapamtiti, u svakoj

kutiji, predmet ili radnju koja zamjenjuje svaku od onih rijei to se ne daju
vizualizirati. Ne biste trebali imati nikakvih problema da se smjesta prisjetite
izvornih rijei te tako pravilno dovrite zadatak.
Ako ste pogrijeili, znai da niste napravili dobru asocijaciju ili je niste
dovoljno ivo vizualizirali.

Sada emo proiriti nau tablicu s 10 novih kutija:

11 tuta, duda, tata, teta

12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljenica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (crnogorini otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke,
mogranj)
 ESTA VJEBA

Sada emo obaviti drugu praktinu vjebu koja e nam koristiti pri
memoriranju istih podataka: atomski brojevi 10 kemijskih elemenata. Za to
emo koristiti mentalnu tablicu.

Element / atomski broj #

- Ugljik: 6
- Duik: 7
- Natrij: 11
- Fluor: 9
- Aluminij: 13
- Fosfor: 15
- Magnezij: 12
- Sumpor: 16
- Berilij: 4
- Litij: 3

Zamijetite kako zahvaljujui primjeni vlastite mentalne karte u

memoriranju ove vjebe uvijek raspolaemo dobrom vizualnom predodbom
barem jednog dijela asocijacije, zato to polovicu svake asocijacije (u ovom
sluaju su to atomski brojevi) ini znamenka koja e korespondirati s
jednom od naih mentalnih kutija, a time i objektom koji smo smjestili u nju.
Dakle, ako je atomski broj 6, vizualizirat emo ah (kutija 6), UFO tamo
gdje je atomski broj 7 itd. Drugim rijeima, pola posla je ve obavljeno.
Drugu polovicu asocijacije u ovom sluaju predstavljaju kemijski
elementi. Neke od njih nije teko vizualizirati aluminij, naprimjer. Lako je
zamisliti aluminijsku foliju u koju tako esto umatamo sendvie. ak bismo
mogli vizualizirati i sendvi. Ista je stvar i s fosforom (ibice). Meutim,
ostale kemijske elemente morat emo zamiljati indirektno, koristei neke
predmete to nas podsjeaju na njih. Primjerice, fluor moemo zamijeniti s
tubom zubne paste (znajui da je fluor kljuni sastojak paste za zube), pa ak
i etkicom za zube. Pomoi e nam i ako vizualiziramo pranje zubi.
Za ostale kemijske elemente to ih ne moemo vizualizirati litij,
primjerice morat emo ih zamijeniti predmetima koje slino zvue ili koje
nas podsjeaju na njih i u tom smislu nam pomau da ih se prisjetimo.
 Ovdje morate biti izuzetno oprezni! Rije "litij" trebala bi se zamijeniti
objektom (uvijek moramo koristiti neto konkretno radi lake vizualizacije)
slinoga naziva ili iji naziv poinje istim slovima kao "litij" te nas tako
"navodi" da se prisjetimo tog elementa recimo, rije "litica".
Kada traimo rije kojom moramo zamijeniti drugu rije to ju nije lako
vizualizirati, uvijek je bolje odabrati neku koja "navodi na trag" prve rijei
identinim prvim slovima. To je bolje od odabira rijei koja slino zvui ili
rijei koja se s prvom rimuje.
Naprimjer, pretpostavimo da se pokuavamo prisjetiti imena glumca
Marlona Branda, i ba nam je na vrhu jezika, ali jednostavno nam ne
uspijeva. Lake bismo se prisjetili kad bi nam sugovornik pomogao i
priapnuo prva tri slova u glumevu imenu.
Dakle, kad bi apnuo: "Poinje Mar...", odmah bismo odgovorili:
"Marlon Brando!" S druge strane, mnogo biste se tee sjetili da vam je
rekao: "Zvui slino malini." Zato uvijek kad je mogue odaberite zamjenu
za rije koja nas navodi da se prisjetimo rijei koja nam treba, i to
zahvaljujui podudarnosti u prvim slovima.
U ovoj vjebi, uzimajui u obzir spomenuta pravila, bilo bi najbolje
upotrijebiti rije "litica" jer se moe vizualizirati. Sada moemo smisliti
neobinu asocijaciju s rijeju "muha" jer je to rije iz nae mentalne kutije
koja korespondira s atomskim brojem litija (3). Tu vjetinu ste,
pretpostavljam, ve svladali.
Pa prionimo onda na posao i dovrimo ovu vjebu!
Zapamtite da smiljanje asocijacija samo po sebi predstavlja
velianstvenu vjebu za va mozak.

KOMPLETIRANJE MENTALNE TABLICE

Ovdje u vam predstaviti ostatak osnovne mentalne tablice s potpunim i

preciznim objanjenjima za svaku izabranu rije. Tablicu biste trebali
savreno svladati. Naravno, neemo koristiti kutiju za "0", jer smo je ve
povezali s rijeju ORAO. To emo smjestiti u posebnu pomonu kutiju.

Ba svaka kutija mora vam biti savreno jasna. Kao to sam ve

napomenuo, moete preuzeti moje prijedloge ili pak smisliti posve nove,
potujui moja ili vlastita pravila.
 Nemojte zaboraviti da je mnogo bolje odabrati objekte koji se mogu
savreno vizualizirati, odnosno pruaju jasnu i otru sliku. Izbjegavajte
objekte koji previe nalikuju objektima pridruenim drugim kutijama.
Slinost moe uzrokovati zbrku. Primjerice, "aa" i "vaza" previe su sline
da se upotrijebe za kutije 49 i 96, zato biste za jednu od tih kutija trebali
neku drugu rije.
Kako bih vam olakao stvari, dat u vam kompletnu mentalnu tablicu,
svih 100 kutija, da iz njih odaberete rijei koje vam odgovaraju:

1 duh, tuha (dijalektalna rije za poplun ispunjen perjem)

2 Noa (onaj koji je skupio sve ivotinje na svojoj arci)
3 muha
4 aa
5 hala
6 ah
7 UFO (slavni neidentificirani letei objekti)
8 Gea (Zemlja)
9 puh
10 tur, tura
11 tuta, duda, tata, teta
12 tuna, dina
13 dama, tom (svezak)
14 teka (razg. biljenica)
15 idol (zamislite svog idola)
16 tisa (crnogorini otrovni grm s crvenim bobicama)
17 tofu (sir od sojinog mlijeka)
18 duga, doga
19 tuba, tupe, top, tava
20 nar (vrtna voka iz porodice ipaka veliine jabuke)
21 nota (glazbena), inat, nit
22 neon, nona (reg. baka)
23 Nemo (kapetan podmornice, iz romana 20 000 milja pod
morem)
24 Inka (pie ili pripadnik naroda)
25 Nil (vidim ga s piramidama)
26 nos
27 Info (zamiljam informacijski desk)
28 noga, noj
29 nova (supernova), nebo, Nova (TV)
30 more
31 moda
32 mina
33 mama
34 ma, Miki (Maus), muka, me
35 mula
36 mi
37 mafia (zamislite tipinoga gangstera stranoga lica u
kiastom odijelu), muf
38 mag (maioniar, arobnjak, mudrac)
39 ameba, mapa, mop (krpa za pod)
40 car
41 ita (popularna impanza iz filmova o Tarzanu)
42 kuna, un (manji plitki amac)
43 kuma (moda vilinska kuma iz Shreka II)
44 kua, koka (domaa ptica)
45 koala, elo
46 aa, kaa, koza
47 kafe (caf)
48 aj
49 up, okovi
50 lira (glazbeni instrument), Lara (lik iz doktora ivaga)
51 led, LED (zamislite digitalni kalkulator ili sat), let,
Ledo (sladoled)
52 luna, lane
53 lim, Lama (zamislite Dalai Lamu ili tibetanskog redovnika)
54 lea, Ilica
55 lula
56 loza, leo, le
57 laf (momina, frajer)
58 liga
59 lava
60 sir, ir
61 sat
62 ina, una, ena, san
63 Sumo (zamislite sumo-borca), uma,
64 eik, aka
65 sol, al, al
66 suza, zez, a
67 sofa
68 soja, ega, uja (ako je volite piti), Zagi (maskota davne
Univerzijade)
69 soba, aba, Sava, sob
70 far (na autu)
71 feta, Fido (ime psa)
72 fan
73 fama
74 faca, fio
75 faul, "fila" (krema za kolae)
76 fui, fi (paprika), faza (strujna)
77 Fifi (lik iz crtia)
78 fuga, fuj
79 FBI (zamislite njihove tipine jakne s inicijalima "FBI" sa
stranje strane)
80 gora, Jura
81 gad, gate (dijalekt. hlae), gat, jato, jahta
82 Jana (mineralna voda ili ime), gnu (ivotinja), jen
83 guma, jama, gem
84 gae, gica, jak (ivotinja)
85 iglu, gel, jela
86 gaza, gas, je
87 gaf, jafa (keksi, namjerno grijeimo samo s jednim f)
88 guja, gaga, jugo (vjetar), jug
89 Job (biblijski lik), guba
90 bura, pura, vrh
91 bide, put, pad
92 vuna, Pan, vino, poni
93 puma, bum!
94 bi, pak, vuk
95 vol, bol, val, pol
96 Pisa, viza, pusa, vaza
97 VHF (zamislite televiziju), puf, paf
98 vaga
99 beba, papa, buba
100 Etruria, terra (lat. zemlja)
 PROIRIVANJE MENTALNE TABLICE

Naa bi nam mentalna tablica u budunosti mogla postati premala.

Primjerice, panjolski ustav ima 169 lanaka. elimo li zapamtiti svih 169
lanaka panjolskoga ustava, lako je vidjeti da nam treba jo 69 kutija za
lanke koji prelaze broj 100.
Ipak, mentalnu kartu nije teko proiriti. Postoje dva mogua naina da
se to uini:

1) Isti nain na koji smo to dosad inili, potujui pravila koja smo
ustanovili za slaganje mentalne karte od 100 kutija. Naprimjer:
Za kutiju 101 treba nam:

1 0 1
t r t
d d

Vidimo da se rije "torta" vrlo dobro uklapa u taj model. Mogli smo
pronai i neku drugu rije, recimo "druid" ili "trut".
Za kutiju 102 moemo uzeti rije "trn", "drum" za broj 103 i tako dalje.
Budui da ova metoda proirivanja iziskuje mnogo vremena i truda (no,
valja rei da je ujedno i najizravnija i najuinkovitija) preporuujem vam da
je primjenjujete po potrebi.

2) Po metodi dokera, koja e nam omoguiti da je uviestruimo

(umjesto da je proirujemo). To znai da e nam svaka kombinacija dokera
dati 100 novih kutija.
S tim sustavom tablica dobiva enormne dimenzije, premda sve ima svoju
cijenu, naravno. U naem sluaju svaka neobina asocijacija koju napravimo
bit e utrostruena, zato to s jedne strane imamo osnovnu kutiju (izmeu 1 i
100), a s druge strane imamo sve ono to emo staviti u tu kutiju i, konano,
doker kombinaciju, koja e nam rei u kojoj se stotini nalazimo (100, 200,
300 i tako dalje).
Naprimjer, pretpostavimo da elimo zapamtiti lanak 149 panjolskoga
ustava. Pretpostavimo takoer da u vaoj tablici za broj 49 stoji rije "up" i
da je va prvi "doker" (scena ili mjesto gdje e se odvijati neobina
situacija) olimpijski bazen.
 Gore spomenuti lanak poinje ovako:

"Ekskluzivna kompetencija drave"

Da biste memorirali taj lanak, prvo ga trebate proitati i razumjeti, a za

to nam treba rezoniranje.
Zapazite kako nije teko zakljuiti kako se ovaj lanak odnosi na stvari
koje ovise o dravi, ne na autonomne zajednice ili pokrajine. Drugim
rijeima, referira na nacionalnu vladu. Kad to jednom proitamo, otkrit emo
da se uistinu odnosi na ono to sam prije spomenuo. Zahvaljujui
sposobnosti miljenja i zakljuivanja, neemo imati problema sa shvaanjem
ope ideje lanka.
Moda emo to morati proitati nekoliko puta i napraviti neke neobine
asocijacije unutar toga, u sluaju da je lanak podijeljen na toke ili vie
sekcija. U tom bi sluaju trebalo napraviti mali lanac asocijacija (znate ve
kako se to radi). Istu stvar trebali bismo initi sa svakim istim podatkom na
koji naiemo. Kad to jednom obavimo, naa jedina tekoa, a to uistinu nije
lako (premda nikako nije nemogue) jest zapamtiti odnose li se zapameni
podaci na lanak 149 ili, recimo, 125.
Dakle, da bi se to moglo, potrebno je utrostruiti asocijaciju
povezivanjem sljedeih imbenika:

"up" to nam govori da imamo posla s brojem 49 (bilo da lanak

zavrava s brojem 49 ili da je broj 49 dio stotice 149 ili 249, npr.)
"Ekskluzivna kompetencija drave". U ovom sluaju trebali bismo
vizualizirati neto to nam sugerira tu frazu. Ja zamiljam premijera
moje drave kako eli neto ekskluzivno za sebe i samo za sebe.
"Olimpijski bazen" tamo se ta neobina asocijacija treba odvijati
(time znamo da se radi o lanku 149, a ne 49).

Naposljetku sve spomenuto trebamo spojiti na jedinstven nain, i pritom

se dobro zabaviti. Primjerice, mogli bismo zamisliti sljedeu scenu.

Ja vizualiziram prije spomenutoga premijera, s velikim upom u rukama,

kako svim snagama pokuava isprazniti cijeli olimpijski bazen pun vode.
Svaki put kad mu netko prie, on posesivno zagrli up, zato to nee da mu
ga itko otme. On eksluzivno eli prazniti bazen.
 Mogli biste takoer vizualizirati kako sa svojim najvanijim ministrima
(ui kabinet) upovima prazni bazen, ako vam se vie svia.
Sad ste se uvjerili da na taj nain uope nije teko uiti to je ugodno, a
istovremeno i nevjerojatno uinkovito. Kad mislite na lanak 149, sjetit ete
se upa i olimpijskog bazena. Odmah ete se sjetiti da up treba isprazniti
bazen, a tko je zato bolji od premijera (i njegova kabineta). I evo ih,
posesivno su se prihvatili svoga posla.
Slino tome, ako vas na testu pitaju o "ekskluzivnim kompetencijama
drave", vizualizirat ete opisanu sliku. Zapazite da je u tom sluaju malo
tee sjetiti se broja lanka. To je zbog toga to smo poeli od neobine
asocijacije, a ne od broja kutije u tablici. U tom sluaju bi dana radnja bila
poetna arina toka asocijacije, a broj lanka (kutija) krajnja arina toka
asocijacije.
Sjeate li se teorije u kojoj smo objasnili arine toke istih podataka.
Kada koristimo mentalnu tablicu, bit e lake zapamtiti poredak asocijacija
ako prvo vizualizirate kutiju (poetna arina toka), a posljednje objekt koji
treba staviti u kutiju (krajnja arina toka). Stoga e vam biti lake prisjetiti
se cijele asocijacije kad vas zatrae da objasnite lanak broj 149. Odmah
ete otii u svoju mentalnu tablicu, sjetiti se upa i bazena, i onda automatski
i cijelog sadraja lanka.
U svakom sluaju, kada god na ispitu ujete ili vidite pitanje o
"ekskluzivnim kompetencijama drave", bilo bi stvarno "kul" odgovor
zapoeti ovako: "Sadran u 149. lanku Ustava...", zar ne? Ispitivai e biti
zapanjeni.

Ostale upotrebe dokera

Slino tome, dokera moe biti koliko god vi elite. Meutim, predlaem
vam da ih smiljate kad se javi potreba. Kad ih jednom smislite i oni
"prorade" kako treba, ne biste ih vie nikada trebali mijenjati. U svakom
sluaju, zasad je mnogo vanije da to savrenije ovladate svojom osnovnom
mentalnom tablicom (1-100).

kutije 101 - 200 (ukljuujui) - olimpijski bazen

kutije 201 - 300 (ukljuujui) - svemir
kutije 301 - 400 (ukljuujui) - erupcija vulkana
kutije 401 - 500 (ukljuujui) - vaa kua
 kutije 501 - 600 (ukljuujui) - planet koji buja ivotom
kutije 601 - 700 (ukljuujui) - pustinja
kutije 701 - 800 (ukljuujui) - sjeverni pol
itd.

Iskoristite ove situacije ili zamislite vlastite. Kao to moete vidjeti,

jedina prepreka u svemu tome su eventualne granice vae mate.
Postoje i druge vrste tablica: multiplikativne tablice. Za njih vam treba
osnovna karta od barem 200 kut ija, a ideja je da multiplicirate svaku grupu
od 100 kako biste dobili tablicu od 10.000 kutija. Neemo se udubljivati u to
jer iziskuje vie pripreme, a i vie prouavanja. Usto zahtijeva i da prethodno
savreno ovladate tehnikama iz ove knjige.

BILJEKA
Pazite ovo! Ako multiplicirate lanac od 10.000 kutija s 10 drugih doker-
situacija, dobit ete lanac od 100.000 kutija! To je dovoljno da prestrai
svakoga. Naravno, svaka vaa asocijacija morat e biti etverostruka! Da
zadovoljim vau znatielju, rei u vam da osobno vladam desecima
raznovrsnih mentalnih tablica: osnovnim, viestrukim, razgranatim, itd.
Najvea ima nezamislivih 1.000.000 kutija ali nisam je jo ispunio (ni
blizu tome). Ali drim je u pripravnosti, za svaki sluaj!
 3

Fotografsko itanje (ultra brzo)

ZATO JE VANO NAUITI ISPRAVNO

ITATI?

Prije svega, trud i vrijeme to ga uloite u kvalitetnu tehniku itanja

vratit e vam se dvostruko. Drugim rijeima, uspjet ete razviti brzinu
itanja koja nadilazi svaki prosjek (itat ete barem tri do etiri puta bre).
Moi ete takoer lake i efikasnije memorirati informacije pri itanju, ime
e se znaajno smanjiti potreba za viekratnim pregledom materijala.

Drugo, uz malo treninga, tijekom itanja moi emo memorirati

informacije zahvaljujui razvijanju sposobnosti stvaranja "mentalnog
videa". To znai da emo informacije itati tako brzo i precizno da e se
initi kao da gledamo film u kinu. Da smo ovu informaciju gledali u kinu,
zapamtili bismo je mnogo bolje nego itajui je u knjizi, zar ne?
Osjetit emo entuzijazam i koncentraciju. Dok budemo uivali u
senzacijama naeg mentalnog videa, inspirirat e nas oevidna brzina i
pouzdanost nae italake plovidbe tekstom.
Nadalje, zahvaljujui mnogo boljem razumijevanju proitanoga, brzom
itau mnogo je lake shvatiti opi smisao informacije.
 Najvei NEDOSTACI to ih nalazimo u veine ljudi sljedei su:

a) Linearno itanje rijei, bez da se zastane i pogleda ih se nakratko.

Ako tako inimo, neemo moi uistinu shvatiti proitane ideje i informacije.
Kad je objekt nepomian, poput redaka u tekstu koji itamo, i oko mora biti
nepomino, kako bi moglo jasno percipirati objekt. Ako tijekom snimanja
neprekidno pomiemo fotografski aparat, neemo dobiti jasnu sliku
nepominog objekta, zar ne?
Ista se stvar dogaa pri naoj tehnici fotografskog itanja. Moramo
istovremeno obuhvatiti grupu rijei i "fotografirati" ih tijekom trenutne
stanke. Ne smijemo se prepustiti jednostavnom skeniranju rijei bez
zastajkivanja, to uglavnom veina nas radi. To e nam samo dati neskladnu,
zamuenu i nefokusiranu sliku rijei te nam onemoguiti da ih ispravno
vidimo.

b) Sporo itanje. Prosjena brzina itanja iznosi 200 rijei u minuti, zbog
ega:
Gubimo vrijeme
Gubimo koncentraciju
Ometa se naa sposobnost zadravanja informacija, zbog vee
praznine meu idejama.

Nadalje, neki studenti, zbog svojih pogrenih italakih navika (esto

vraanje ve proitanim recima), zavre na prosjeku od 100 proitanih rijei
u minuti.
Kako bi se naa tehnika pravilno primijenila, oi se moraju micati po
stranici nizom vrlo brzih skokova, zastajkujui na svakoj grupi rijei
(unutar istog reda) koju kanimo fotografirati. Te pauze trebaju trajati od 0,25
do 0,75 sekundi.
Te pauze ili zastajkivanja bolje reeno, fotografije trebaju obuhvatiti
grupu od 4 do 6 rijei. Zapravo, dok itamo reenicu nismo zainteresirani za
pojedinani smisao svake rijei; mi traimo opi smisao reenice. Uzmimo,
recimo, reenicu:

"Kanarinac skakue i pjeva u svom kavezu."

 Ova reenica opisuje scenu koju je mogue vizualizirati u potpunosti.
Budemo li tako postupili, dulje e nam ostati u pamenju, jer nas zanima
cjeloviti smisao reenice, ne svaka rije zasebno: "Kanarinac...skakue...i....
pjeva...u...svom....kavezu.". Sporiji itatelji moraju postupno nadodavati
smisao svakoj rijei koju itaju, to se dogaa nesvjesno, rije po rije, sve
dok ne dou do konanog smisla. To pak rezultira smanjenjem brzine itanja
i koncentracije. Takvi se itatelji prerano iscrpe, jer tekst gledaju est puta
ee nesvjesno se napreu kako bi se prisjetili svake rijei posebno, sve
dok ih ne poveu i ne dou do konanog smisla, a to sve uzrokuje mentalnu
napetost.
Vratimo se reenici: "Kanarinac skakue i pjeva u svom kavezu.".
Proitate li to rije po rije, slijeva nadesno (obino to svi ine), primijetit
ete da ste uistinu morali napraviti podsvjestan napor kako biste memorirali
svaku rije i kasnije je se prisjetili. Zapazite kako se, ako doemo do rijei
"skakue", a ne moemo se prisjetiti da je rije o kanarincu, neemo moi
sjetiti smisla reenice. Dakle, neemo znati o kakvoj se informaciji radilo.
Kako bismo na taj nain uope mogli uinkovito pamtiti?
Ova je reenica kratka i lako pamtljiva. Meutim, logino je da se u
duljim reenicama ili sloenijim tekstovima moemo lako izgubiti (zapravo
sam siguran da emo se prije ili poslije izgubiti). Ponestat e nam
koncentracije, a moda posve zaboravimo sve to smo proitali. Na um se u
takvom sluaju lako "iskljui" i skrene s puta.
Onaj mali napor nesvjesnog naknadnog pamenja, koji sam prije
spominjao, nekim se uenicima moe initi beznaajnim. Meutim, kad
itamo reenicu za reenicom, satima i danima, taj mali napor ometa neto
mnogo vee i nesumnjivo koi nau sposobnost brzog memoriranja grae.
Dok itamo, barem dok ne steknemo dovoljno iskustva i tenosti, trebali
bismo koristiti vodi. To moe biti olovka ili neko drugo vizualno
pomagalo; pomoi e nam da se pravovremeno fokusiramo na grupu rijei
koju elimo itati ili fotografirati, kao i da odrimo ujednaen i precizan
ritam pri itanju svakog retka. Koritenje olovke ili pokazivaa kao vodia
nekim se itateljima ini neprirodnim. Uvjeravam vas da to nije tako. Kad
tek uimo itati u djejoj dobi, na prirodni instinkt nekako nam slino
pomae, jer obino itamo uz pomo prsta. Ba poput kompasa ili
dalekozora on nam pomae da se pravilno usmjerimo. Zato je tijekom itanja
mnogo bolje koristiti vizualno pomagalo (koje olakava oima da se kreu
po stranici), umjesto da naprosto pustimo vidu da stihijski i neprecizno lebdi
nad tekstom, dok mi pokuavamo nai rijei ili retke, pa esto i zalutamo.
Uistinu, ako elimo nauiti itati brzo i pouzdano, vizualno pomagalo
nam je apsolutno nuno. Nije da mi ne bismo mogli ili trebali itati bez
njega, samo to emo se bez njega kretati sporije i nepreciznije, ime e nam
itanje postati napornije. Nadalje, trebat e nam mnogo vie vremena i rada
dok kvalitetno ne ovladamo tehnikom, da ne spominjem razoaranje koje bi
mogli osjetiti oni koji su doli tek na pola puta.
Ne bismo trebali mrmljati tijekom itanja, niti bismo trebali micati
usnama, ak ni malo. To e samo usporiti brzinu itanja. Koncentraciju i
misli trebali bismo takoer usmjeriti na zamiljanje i vizualiziranje
proitanoga, kao da se radi o filmu. To je najvanija tajna.
Tekst to ga itamo trebao bi biti pozicioniran horizontalno, nikako pod
kutom (kao to inimo dok piemo). To e poticati bre pomicanje oiju.
Trebali bismo takoer itati s udaljenosti od otprilike 30 centimetara od
stranice.

Najznaajnije PREDNOSTI pravilnog itanja su sljedee:

Ova tehnika itanja pomoi e poboljati na osjet "mentalnog videa",

to je nedvojbeno najbolje orue za pomo u pamenju.
Dobrom tehnikom tedimo nevjerojatno mnogo vremena. To je kao da
usporeujemo putovanje automobilom brzinom od 100 do 200 km/h
(itanje 100 do 200 rijei u minuti) s putovanjem avionom koji leti
bre od zvuka, dakle 1000 km/h (itanje 1000 rijei u minuti).
Tom je brzinom mogue itati zato to je naa mentalna sposobnost
zadravanja injenica i percipiranja informacija mnogo vea od najvee
brzine itanja. Mi moemo itati 1000 rijei u minuti, ali kad gledamo film u
kinu, sposobni smo zadrati informacije i injenice ekvivalentne itanju do
60.000 rijei u minuti. Ja sam to mnogo puta uspio postii na natjecanjima, a
postiem i dalje, s jo veim uspjehom.
Budui da itamo mnogo sporije nego to na um moe snimati podatke,
sporo itanje moe samo usporiti proces pamenja. Stoga brzinu itanja
trebamo dovesti do maksimuma.
Zar je stvarno istina da nai umovi mogu primati informacije brzinom
ekvivalentnom itanju 60.000 rijei u minuti, te ih u isto vrijeme i razumjeti?
Naravno! Dopustite da vam pokaem. Naprimjer:
 U jednoj filmskoj sceni vidimo kako ovjeka odjevenog u crno odijelo,
koji visi s ograde broda, kane dokrajiti s lea, velikim noem, za punoga
mjeseca...

Mentalna apsorpcija nam je tako brza da smo u stanju sve informacije

preuzeti u manje od jedne sekunde, s potpunom jasnoom i obiljem detalja:
bljesak noa, tiina, svjetlo i sjena, priblina visina i fizika obiljeja likova,
brzina pokreta, glazba, pozadinski zvukovi, itd. Kad bismo rijeima morali
opisati sve to smo vidjeli u toj sekundi, trebalo bi nam otprilike 1000 rijei.
Imamo tako mnogo potencijala da moemo ak i s prilinom lakoom
predvidjeti to e se dogoditi u sljedeoj sceni:
"Hoe li ovog ovjeka na kraju ubiti?" Ili bismo mogli osjetiti i pomisliti
neto slino ovome: "Pomakni se ve jednom! Ubit e te!" (Naravno, u
sluaju da smo na strani lika.).
Stoga, u jednoj sceni filma moemo upiti koliinu informacija
ekvivalentnu itanju 60.000 do 80.000 rijei u minuti. Drugim rijeima,
toliko bi nam rijei trebalo da savreno opiemo jednominutnu scenu. U
teoriji bi to bila maksimalna brzina itanja, ipak mnogo via nego u praksi.
Dok primjenom mentalnog videa (to ga svi posjedujemo) kozmikom
brzinom skupljamo podatke, maksimum doseemo gledajui filmske scene
(izuzev patnje, osjeaja straha, emocija itd.). Informacije skupljene u samo
jednoj sekundi toga filma, kad bi se zapisale, stale bi otprilike na jednu
stranicu knjige.
Pogledajmo koliko nam je malo vremena potrebno da odgledamo film
(dva sata otprilike) i kako dobro uvamo informacije iz njega. Usporedite to
s time koliko vam treba da proitate knjigu. Nadalje, knjiga redovito sadri
mnogo manje informacija od filma. U njoj nema glazbe, niega te vrste, da
ne spominjemo injenicu kako je nae zanimanje, koncentracija i ostala
motivacija uvijek via dok gledamo film.
Proces usvajanja podataka tijekom itanja toliko je usporen da na
podsvjesni um ne uspijeva povezati ideje koje smo proitali u tekstu,
ometajui sposobnost razumijevanja i procesuiranja informacija prikupljenih
na svakoj stranici. Zato inzistiram da brzo i dobro itanje bude slino
gledanju filma u kinu, sa svim prednostima koje uz to idu. Istrenirani um
brzog itaa procesuira informacije tako brzo da neizbjeno stvara serije
slika, ili barem senzacija upravo zato to je to jedini nain da se u tako
kratkom vremenu "probave" informacije. Nema drugoga naina da se to
postigne. Radi se o fantastinom osjetu koji nazivam mentalnim videom.
No sada mrzim to vam to moram rei u svemu tome postoje neke
prepreke. Prije nego to pohlepni itatelji uspiju kreirati mentalni video u
svojim umovima, trebat e im dvije stvari:

1) sposobnost brzog itanja (barem 800 do 900 rijei u minuti) radi

unosa informacija koje sadre dovoljnu koliinu podataka. U tom je
sluaju podsvjesni um prisiljen reagirati stvaranjem slika radi
procesuiranja tolike koliine informacija ili podataka.
2) istreniran i jak um, tako da itatelj moe primiti unos velike koliine
informacija, velikom brzinom, i posljedino stvarati slike, bljeskove
ili senzacije (ovisno o tipu teksta koji itamo).

Na svojim teajevima, nakon 90 minuta intenzivnog treninga, veinu

svojih uenika uspijevam uvjebati da utrostrue ili uetverostrue brzinu
itanja. Nakon toga se brzina stabilizira na 700 do 800 rijei u minuti, to i
nije loe za poetnike, zar ne?
Radim s njima kako bi "okrijepili" umove i otvorili ih barem na nekoliko
minuta, tako da mogu primiti i usvojiti poprilinu koliinu informacija. Inae
bi itali bez ikakvoga razumijevanja. Neki se doslovce "izbezume" kad vide
da uspijevaju nesvjesno i automatski vidjeti, osjetiti i uti informacije u
tekstu koji su dobili na itanje. Naalost, tim nadarenim polaznicima sve to
uzbuenje poremeti koncentraciju pa se slike to su ga prouzroile ubrzo
izgube. Onda oni neumorno itaju kako bi vratili "video senzaciju". No,
koliko se god trudili, to nije mogue odmah postii. Senzacija dolazi samo
kad se relaksirate i "oporavite" svoju tehniku. Meni to uspijeva u prvoj
brzini (otprilike 1.200 rijei u minuti) i, uz malo prakse, ne bi trebalo biti
problema u dostizanju senzacije mentalnog videa kojega je, usput reeno,
mogue vjebati i na druge naine.
Sada emo poeti s prvom vjebom. Siguran sam da jedva ekate. Neke
sloenije vjebe nisu ukljuene u ovu knjigu. U budunosti moda napiem
radni prirunik u kojem u predstaviti opsenija objanjenja tehnika
fotografskog itanja, mentalnog itanja i pamenja openito. No, to e se
dogoditi kada entuzijasti budu pripremljeniji i iskusniji zahvaljujui upravo
ovoj prvoj knjizi.
 PRVA VJEBA

Sada ete proitati dvije zgodne priice tiskane vertikalno u uskim

stupcima. Morat ete upotrijebiti svoj periferni vid kako biste mogli vidjeli
svaki redak. Svaki redak sadri otprilike dvije do tri rijei. Bit je u tome da
sve rijei vidite odjednom, jednim brzim pogledom. To znai da u isti mah
morate vidjeti poetak i kraj reda.

PANJA!

Ne itajte slijeva nadesno. Cijeli redak proitajte odjednom, kao

da ga fotografirate. Tada, uz male skokove, nastavite prema
kraju stupca sve do kraja teksta.
Dok itate (ili fotografirate) tekst, skokovi trebaju biti brzi, a
zastajkivanja vrlo kratka, trenutna.
Koristite vizualno pomagalo. Moete koristiti olovku ili tapi te
pokazivati redak time, kako biste omoguili oima da kreu brzo i
precizno du stranice.
Trebali biste itati dva retka u sekundi. Ne bojte se. Uvjerit ete
se da takav ritam nije teko odrati.
Prvo proitajte tekst A, mnogo puta zaredom, sve dok u umu ne
uspijete "vidjeti" to itate. Tu senzaciju zovemo "mentalnim
videom". Osim to je vrlo ugodan, omoguuje nam da tekst
memoriramo bre i kvalitetnije. Pomae nam i da se bolje
koncentriramo.
Svaki put itajte bre i bre. Kad to dobro usvojite i uspijete
"vidjeti" proitano u svom umu, ponite s tekstom B.

Ponite kad budete spremni.

 TEKST A

Jednoga jako
sunanoga dana
u mjesecu kolovozu
jedan se djeak
na ljuljaki
u parku
ljuljao s mamom.
Otmjen ovjek
u skupom odijelu
proao je
kraj njih
i zastao
da ih pogleda.
Odjednom odloi
svoju aktovku
pod stablo,
olabavi kravatu,
i sjedne na ljuljaku
do njih.
Veselo im
se smijeio.
U sredini
uurbanog dana
ovjek je naao
malu oazu
djetinje radosti.
 TEKST B

Pod vodstvom
svoga vodia
sedam putnika
hodalo je
po bijelome pijesku
plae na
najjunijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traili su gnijezda
u kojima zelene kornjae
nose svoja jaja
i ostavljaju ih
da se izlegnu.
Svake godine,
u travnju ili svibnju,
male kornjae
izlaze iz
svojih gnijezda
i kreu u
grozniavu
neizvjesnu trku
do mora
da ne bi
postale ruak
gladnim pticama.

DRUGA VJEBA

Sluajte ovo! Prosjena brzina itanja studenta na fakultetu iznosi 200 do

250 rijei u minuti.
Tome jo morate oduzeti vrijeme izgubljeno na vraanje i ponovljeno
itanje ve proitanih materijala. Nakon svega toga, prosjena brzina itanja
mogla bi iznositi jedva 150 rijei u minuti ili ak i manje.
 Sada trebate misliti na VRIJEME. Posebnu pozornost posvetite
sljedeemu:

Prethodna dva jednostavna teksta imaju otprilike 60 rijei,

razdijeljenih u 25 redaka. Ako svaki tekst proitate u 8 sekundi, itali
biste fotografski brzinom od 8 rijei u sekundi, to i nije loe za
poetnika. To je ekvivalentno itanju inspirativnih 480 rijei u minuti!
Dakle, to bi trebao biti va prvi cilj u poetku. Ponite s tekstom A.
Svaki redak trebate pratiti olovkom, ali trebate paziti da olovkom ne
skaete previsoko ili zakrivljeno, bolje da je naprosto pomiete preko
teksta, skaui horizontalno i blizu teksta, glatko a opet brzo.
Pokuajte malo-pomalo poveavati brzinu sve dok ne dostignete drugi
cilj, a taj je da Tekst A proitate u 6 sekundi. Tako ete dostii brzinu
od 10 rijei u sekundi, ili, drugim rijeima, ne manje od 600 rijei u
minuti!!! To je sad ve vonja, zar ne?
Onda biste isto trebali postii s Tekstom B.

Moda vam se ini da su predloeni tekstovi prejednostavni, no takvi

tono trebaju biti. Prvo morate poeti s jednostavnim tekstovima koji sadre
vrlo malo istih podataka te ih se moe lako mentalno "vidjeti". To je zato
da bi i najljeniji umovi (a lijeni su samo zato to su toliko dugo radili
usporeno) poeli valjano koristiti svoje sposobnosti.
Sjetite se da smo ve prouili tri mogua naina pamenja. Iz onoga to
smo dosad vidjeli, moemo zakljuiti da ovi tekstovi ne sadre (ili jedva
sadre) iste podatke, pa je jedino mogue da ih zapamtimo ponavljanjem.
Drugim rijeima, ako ih nekoliko puta proitamo, sigurno emo moi
detaljno govoriti o njima. Logino, ovaj je sistem ovdje najbolji.
Nemojte zaboraviti da morate pokuati mentalno "OSJETITI" ili
"VIDJETI" ono to itate. To je kao da prisiljavate svoj mentalni video da se
pojavi, to, usput reeno, nije isto to i itanje teksta i pokuavanje da ga se
mentalno proe gledanjem slika. Ni to, s druge strane, nije loa ideja i moe
posluiti za vjebu. Mentalne senzacije idu paralelno s informacijama to ih
itate, istovremeno, ponavljam, kao da gledate film u kinu.
Ako ste spremni, zgrabite topericu i ponite itati.
Rekao sam itati??? Letjeti kroz tekst!
 TREA VJEBA

Sada emo uzeti u obzir sve to smo dosad nauili i krenuti s itanjem
pravih tekstova. Sigurno ste ve vjebali brzo itanje na nekoj lakoj knjizi,.
Bacimo sad pogled na tekstove to smo ih prije itali. Nai ete ih na stranici
62. i 64. Razlog je vrlo jednostavan: U ovoj vam vjebi elim pokazati da se
sekvencionalne injenice najbolje memoriraju ponavljanjem.

Zapazite kako:

Svaki tekst koji namjeravamo itati sainjen je od sedam redaka s 11 do

12 rijei. Na listu papira, ovisno o duini retka, bit e ostavljen prazan
prostor s desne strane, priblino jednoj treini njegove irine. Taj emo
prostor iskoristiti da bismo zapisali neobine asocijacije s istim podacima
na koje budemo naili.
Shvatit ete to bolje u poglavlju o opem sistemu uenja, pa o tome sada
nemojte previe brinuti.
Desna margina bit e bez poravnanja. Reci i odlomci bit e bitno razliito
oblikovani (fotografski reeno). To e vam jako koristiti, a i poveati brzinu
itanja zato to nee biti razdvojenih rijei, to bi znatno otealo itanje.
Nadalje, to je bolje i za pamenje, zato to mi nastojimo pamtiti mjesta u
tekstu gdje se odreene informacije mogu pronai, bilo da je to na kraju
nekog osobito dugog reda, ili u nekom koji je krai od ostalih.
Sada uzmite svoje vizualno pomagalo i proite kroz svaki redak s dva
skoka u sekundi. Drugim rijeima, prolazit ete jedan redak u sekundi, to e
vam omoguiti brzinu od otprilike 700 rijei u minuti.
Izmjerite si vrijeme i uvjerit ete se da vam uistinu treba osam sekundi za
svaki tekst. Tekstove biste trebali itati onoliko puta koliko je potrebno da
postignete taj rezultat. Nemojte brinuti ako isprva budete sporiji, zato to
svakodnevno vjebanje i itanje igra kljunu ulogu u postizanju rezultata.
Sjetite se pravila o pravilnom pomicanju vizualnog pomagala:

morate ga drati ravno i blizu stranici;

pomicati brzo izmeu skokova;
zastati na pola sekunde na svakom dijelu reda oznaenom simbolom
"()".
Naprimjer:

"Jednoga stvarno sunanoga () dana u mjesecu kolovozu () jedan se..."

Ne dajte se hipnotizirati promatranjem vrka olovke ili vizualnoga

pomagala. Trebali biste koristiti periferni vid da snimite polovicu
svakog reda, pri svakom "skoku". Olovka je vano pomagalo, ali tajna
je u tome da zaboravite da ona postoji, da se uope ne obazirete na
nju. Ponaajte se kao da je nema.

U redu. Sad je vrijeme da se primimo posla:

Jednoga stvarno sunanoga dana u mjesecu kolovozu jedan se

djeak na ljuljaki u parku ljuljao s mamom. Otmjen ovjek
u skupom odijelu proao je kraj njih i zastao da ih pogleda.
Odjednom odloi svoju aktovku pod stablo, olabavi
kravatu, i sjedne na ljuljaku do njih. Veselo im
se smijeio. U sredini
uurbanog dana ovjek je naao malu oazu
djetinje radosti.

* * *

Pod vodstvom svoga vodia sedam putnika hodalo je

po bijelome pijesku plae na najjunijem otoku
arhipelaga Galapagos.
Traili su gnijezda
u kojima zelene kornjae nose svoja jaja
i ostavljaju ih da se izlegnu. Svake godine, u travnju ili svibnju,
male kornjae izlaze iz svojih gnijezda i kreu
u grozniavu, neizvjesnu trku do mora,
da ne bi postale ruak gladnim pticama.

* * *

I kako je prolo?
 Ako je va odgovor dobro, moje estitke. Vi itate 700 rijei u minuti, tri
ili etiri puta bre od prosjeka studenata na fakultetu.
Nastavite koristiti tu tehniku itanja, osobito kod jednostavnih tekstova
ili tekstova koji su vam dobro poznati te ih samo ponavljate. Oito je da ete
kod tekih tekstova morati isprva malo usporiti, kako biste ih mogli
razumjeti. Moda ete morati zastati kako biste razmislili, neovisno o
uobiajenoj brzini itanja.
Ako je va odgovor "ne ba dobro", nemojte brinuti, u redu? Rado emo
vam pomoi. Proitajte redak u tri skoka, a toke uporita neka budu
postavljene ovako:

"Jednoga stvarno () sunanoga dana () u mjesecu kolovozu () jedan se..."

Kad vam itanje krene teno, pokuajte svaki redak proitati u dva skoka,
ali neka vas to sad ne zaokuplja. Svaki dan primjenjujte tehnike itanja to
smo ih dosad nauili. Preporuujem vam da uvijek itate na taj nain, bez
obzira to vam dolo pod ruku. Zasad nemojte brinuti o brzini itanja, jer to
e, koliko god paradoksalno zvualo, doi samo po sebi. Brzina dolazi
vremenom i vjebom.
Sada emo se pozabaviti vjebama za trening fotografskog itanja. Oni
koji svakodnevno itaju uz pomo nae tehnike moraju primijetiti kako im se
"krstarenje" tekstom osjetno ubrzava, osobito na poetku. Kasnije e se
stvari donekle usporiti, dok se konano ne stabiliziraju, kako to inae biva u
ivotu. Kako god bilo, uenici koji ne samo da svaki dan pravilno itaju,
nego i ustrajno i konzistentno vjebaju itanje, bit e oduevljeni koliko brzo
napreduju u usporedbi s ostalima, kao i koliko se napredak sporije
"usporava" nego da nisu toliko vjebali. Ukratko, moi ete poveavati
kvalitetu i brzinu itanja, koncentraciju i italaku kompetenciju.
Sada sve ovisi o vama i o tome to elite postii.

TRENING U ITANJU (1)

Mnogi su itatelji izuzetno zainteresirani za nastavak razvijanja

italakih vjetina, naprosto ele iz svojih umova izvui najvie to mogu.
Stoga u vam ovdje predloiti niz vjebi za svakodnevnu primjenu, tako da
pri svakodnevnom itanju novina, knjiga i sl. u vrlo kratkom vremenu
moete usvojiti uinkovitu i besprijekornu tehniku itanja. Mogue je postii
vrlo visoku brzinu itanja s razumijevanjem, to e vas ujedno i izvrsno
motivirati svaki put kad tu vjetinu budete morali primijeniti.
Na stranicama koje slijede eka vas sedam vjebi. Poinju s brojem 4
(budui da ste ve odradili tri) i zavravaju na 10. Posebno trebate pripaziti
na prve etiri vjebe dakle, od etvrte do sedme. Posljednje tri vjebe su
zanimljive, ali uistinu samo nadopunjuju ostale.
Radite ove etiri vjebe svakodnevno, otprilike mjesec dana. Uloeno
vrijeme vratit e vam se deseterostruko, zato to e vam se brzina itanja
osjetno poboljati.
Savjetujem vam da ponete s laganom knjigom, nekom koja ne sadri
previe istih podataka (datuma, brojeva i sl.) ili nekom koja ne trai da
stalno zastajkujete i razmiljate. Najbolje je uzeti neku djeju knjigu. Poslije
moete postupno birati tee tekstove.
U estoj i sedmoj vjebi, ako elite, u biljenicu zapiite datume
izvoenja s rezultatima. Tako usporeujete postignua i procjenjujete
napredak.
Datume i rezultate moete biljeiti i u knjigu. Za to e vam posluiti
tablice priloene nakon svake vjebe.
To je dobro rjeenje jer e podaci uvijek biti s vama, bez opasnosti da se
izgube.

Prije nego to ponete s prvom vjebom, morate odvojiti vrijeme kako

biste:
nauili mjeriti brzinu itanja.

Postupak je jednostavan, samo trai malo opreza da bi se pravilno izveo.

Uistinu se nadam da nitko ne pomilja kako treba brojati svaku rije
proitanu u odreenom vremenu.
Najbolji nain mjerenja, a ujedno i najbri i najpouzdaniji (mnogo vie
nego to je stvarno potrebno) jest taj da odaberete pravu knjigu (zapamtite:
lako tivo) i slijedite sljedee korake:

1. Odaberite etiri ili pet prosjenih redaka i izbrojite rijei. Izraunajte

prosjek i uzet emo da svaki redak u knjizi ima toliko rijei.
 2. Pri odabiranju prosjenih redaka morate paziti da to budu pravi
"kandidati". Morate odabrati pune redove. Drugim rijeima, to ne
mogu biti nepotpuni redovi (recimo, kraj odlomka).
Izostavite takoer sve redove kojima odlomak poinje, jer su ti reci
esto uvueni. Nemojte odabrati retke s dugakim rijeima. Najbolje
je odabrati retke koji sadre rijei s najvie tri sloga.
3. Sada znamo da prosjean redak ne moe sadravati dugake rijei.
No, moramo paziti i na kratke rijei. Radi potpune tonosti, predlaem
da sve rijei u takvom retku imaju u prosjeku etiri do pet slova.
Mogli biste nadodati takve rijei iznad punog retka i tada biste vidjeli
kako se one uklapaju u njega. To bi vjerojatno bio najlaki i
najizravniji nain pronalaenja prosjenog broja rijei u jednom redu.
4. Sada prebrojite koliko redaka ima prosjena stranica (moete to
provjeriti na nekoliko stranica ako mislite da je broj redova
nedosljedan).
5. Sada nam je preostalo jedino to da nakon itanja prebrojimo stranice i
redove na posljednjoj stranici. Budui da znate koliko vam je vremena
trebalo da proitate stranice, nee vam biti teko izraunati brzinu
itanja.

ETVRTA VJEBA

Sljedei tekst to ga predlaem za vjebu savren je za ono to ovdje

elimo postii. Tekst ne bi trebao biti previe gust (trebao bi sadravati malo
istih podataka) i trebao bi imati dobar fotografski potencijal. itajte ga kao
i obino, koristei vizualno pomagalo i prolazei svaki redak u dva skoka,
osim ako vam to jo uvijek nije suvie teko. U tom sluaju morate reducirati
veliinu sekcije koju namjeravate fotografirati, te redak svladati u tri skoka.
Vaa idealna brzina trebala bi ubrzo iznositi dva skoka u retku po
sekundi (to moete dostii i nakon jednog sata vjebe). Tako ete dostii
atraktivnih 720 rijei u minuti (480 ako ste se odluili za tri skoka u retku).
Uspijete li svladati retke u dva skoka, lako je izraunati da itate
nevjerojatnim ritmom od jednog retka u sekundi.
 Podsjeam vas:

Olovku morate stranicom micati linearno i brzo, ravnim horizontalnim

pokretima u blizini teksta. Tako iskoritavate sve prednosti toga to svakih
pola sekunde stvarno fotografirate svaki dio retka na koji polaete olovku.
To vam pomae i da izbjegnete gubljenje vremena na suvino kretanje
vizualnog pomagala u zraku.
ini se da nije tako, ali pola sekunde je dugo vrijeme. Zato ga dobro
iskoristite i itajte brzo, mislei na tivo i na slike to ih stvarate tijekom
itanja. Nemojte misliti ni na to drugo.
Siguran sam da ete se zabaviti s odabranim tekstom. Proitajte ga
nekoliko puta zaredom i pokuajte vizualizirati ono to itate, kao da gledate
film. Nakon to ste ga proitali dva ili tri puta, pokuajte predvidjeti
informacije to slijede, pokuajte ih preduhitriti.

ARKTIKI DABROVI

Oujak je bio grozan, park je prekrio sa osam centimetara

snijega, a onda je nezgodan mraz pokrio tlo skliskim slojem
tankog leda. Obuo sam svoje visoke izme za snijeg i
zakoraio na jezero, slutei da e tanak sloj leda popustiti.
Dvaput sam propao u vodu, sve do koljena. Kad sam se
domogao jazbine, poloio sam brezovo granje na led, u nadi
da e se dabrovi pojaviti. Onda sam sjeo na mokro kamenje i
ekao. Deset je tjedana prolo otkad sam zadnji puta vidio
jednog pripadnika kolonije. Jesu li spremili dovoljno hrane
za ova teka tri mjeseca? Je li onih est dabrova u jazbini jo
uvijek ivo?
Poeo je padati mokar snijeg. Nakon nekog vremena
zauo se tup zvuk: dabar se izmigoljio kroz ulaz u jazbinu i
krenuo prema jezeru. Namjeravao je skoiti u vodu, tik
ispred mene. Djelovao je jako pospano. Plivuckao je tako
nekoliko sekundi s jedne strane na drugu, a onda se, tresui
glavom poput psa, popeo na snijegom prekriven kamen nekih
dva metra od mjesta gdje sam ja sjedio. Imao je
poluzatvorene oi i nije se micao. I ja sam bio miran. Nakon
to me malo promatrao, poeo se ureivati stranjim
 apama. Dok sam promatrao kako isti obraze i sreuje ui,
jedan mladunac je izaao na svje zrak i sjeo do njega.
Gotovo istovremeno pojavio se jo jedan momi i zauzeo
svoje mjesto kraj mravog tamnog odraslog.
Bilo mi je drago to su kasnoroeni mladunci preivjeli
zimu i pucaju od zdravlja.
Mnogo dana nakon tog dogaaja, kad sam opet doao na
jezero, led je ve posve nestao. Plava je voda savreno
odraavala nebo. Iznenadila me stvarna veliina jezera, kojeg
sam dosad samo vidio okovanog snijegom i ledom. U
meuvremenu, dabrovi su uivali u slobodi, pa sam ih sada
mogao mnogo lake promatrati.
Prvi dabar koji je izaao iz kristalno bistre jezerske vode
bila je Laurel, koju nisam vidio ve etiri mjeseca. Odmah
sam je prepoznao, usprkos tome to je bila izgubila naslage
sala to su oblagale njeno okruglo tijelo tijekom zime.
Inspector je sljedei izaao iz jazbine. On i Laurel skakali
su poput para dupina, izvodei beskrajne akrobacije u vodi.
Uranjali su i zaranjali uivajui svim srcem u svom malom
vodenom posjedu.

* * *

Kako je bilo? Zar nije ugodno i jednostavno itati na taj nain?

Eto, sada s nesmanjenim entuzijazmom prionite na ostale vjebe!

PETA VJEBA

Sada pokuajte bez vizualnog pomagala prelaziti pogledom po

prethodnom tekstu. inite to horizontalno, vertikalno i dijagonalno, ali
uvijek nadolje.
Kombinirajte ta tri pokreta pokuavajui pritom uhvatiti to veu grupu
rijei. Oi e vam dobiti preciznost i samostalnost.
Sada pokuajte istovremeno obuhvatiti grupe rijei iz vie susjednih
redova. Ponite s dva susjedna reda. Fotografirajte ih u trenutku i onda
odmah skrenite pogled s knjige i pokuajte mentalno i precizno reproducirati
rijei u svakom od tih redova, ak i ako se radi o nepovezanim rijeima
kojima ne moete pridodati nikakav smisao.
Vjeba je namijenjena razvoju vertikalnog perifernog vida to znai od
vrha prema dnu. Dosad smo vjebali horizontalni vid.
Nakon nekoliko dana vjebe e vam postati ugodne. Pokuajte obuhvatiti
tri ili vie redova, ak i redove iz razliitih odlomaka.
Toj vrsti vjebe moete posvetiti etiri ili pet minuta dnevno. Uistinu, bit
e to prva prava vjeba u dnevnoj seriji treninga koji vas ekaju.
Za potrebe daljnjeg rada odaberite uistinu lagano tivo, kao to smo vam
ve preporuili. Ako elite, to moe biti neto slino onome to ste ovdje
itali. To je najbolji nain za izvoenje svih predloenih vjebi.

ESTA VJEBA

itajte najbre to moete uz pomo vizualnog pomagala i pritom ne

marite za razumijevanje.
Obavite tri slijeda itanja, minuta za jedan slijed, sa stankom od 30
sekundi izmeu dva slijeda.
Mjerite brzinu itanja i zapiite rezultate u tablicu na sljedeoj stranici.

Napomena: Ne marite previe za kratke rijei koje ne mijenjaju smisao,

zareze i toke. Interpunkciju i veznike nije mogue vizualizirati u umu, ta
mogunost ne postoji. Vizualiziraju se slike. Kad gledamo film mi ne
vlzualiziramo veznike, zareze i toke, zar ne? To nas ipak ne spreava da
savreno razumijemo radnju.

DATUM BRZINA NAPREDAK OPASKE

 SEDMA VJEBA

itajte to bre moete uz pomo vizualnog pomagala, ali sada, za

razliku od prethodne vjebe, trebate u potpunosti razumjeti to itate. Ipak,
to god bilo, nikada ne biste smjeli zastati. Slijedite ove upute:

1. Primijetite li da prebrzo napredujete i pritom ne uspijevate razumjeti

proitano, jednostavno malo usporite.
2. Primijetite li da biste mogli biti bri jer ste uhvatili ritam, ubrzajte, ali
bez straha. Ubrzavajte i usporavajte, kako vam je ugodnije, ali
nemojte oklijevati u eksperimentiranju s brzinama. Obavite tri slijeda
itanja, minuta po slijedu s odmorom od 30 sekundi izmeu dva
slijeda.
Mjerite brzinu i zapiite rezultate u sljedeu tablicu.
Sretno!

DATUM BRZINA NAPREDAK OPASKE

 TRENING ULTRA-BRZOG ITANJA (2)

Za prakticiranje tehnike fotografskog itanja i openito svih tipova

mentalnog fotografiranja esto koristim brojeve, ukljuujui binarne i
decimalne brojeve.
Kao to vam je poznato, postoji svijet natjecanja iz mentalnog
fotografiranja u kojem se za mjerenje kapaciteta tog pamenja koriste upravo
takvi brojevi. Logino je da se oni koriste u tim natjecanjima, u prvom redu
zbog objektivnosti i pravednosti. Kad bi se koristio tekst, natjecatelj kojem
je jezik natjecanja materinji uvijek bi bio u prednosti.
Nadalje, bilo bi nemogue doslovno prevesti isti tekst na sve jezike.
Osim teksta, broj rijei, cjelovita ekstenzija teksta (ovisno o promjenama u
duljini prevedenih rijei) smanjivala bi se i poveavala, katkad pomaui, a
katkad odmaui odreenom natjecatelju.
Sada emo dodirnuti tu disciplinu, premda ona nije nezaobilazan dio
treninga za poboljanje brzine itanja. Ove jednostavne vjebe samo su
pomo i nadopuna. Ipak, vrlo su uinkovite.
Nee vam oduzeti previe vremena, a siguran sam da ete uivati u
njima. Kad budete spremni, naprijed!

OSMA VJEBA

Vidjet ete brojeve posloene u tri grupe. itate ih tako da se fokusirate

(bez vizualnog pomagala) na srednju brojku u broju, i pritom ne smijete
skretati pogled s tog mjesta. Fiksirajte pogled na taj broj pola sekunde, a
onda se premjestite na drugi broj i tako dalje. Kao to ete lako vidjeti,
uspjet ete obraditi dva broja u sekundi.
Potrudite se otvoriti periferni vid kako biste jasno obuhvatili sve tri
znamenke u svakom broju. Vidjet ete da je to prilino jednostavno.
Krenite od prvog lijevog stupca (on sadri jednostavnije brojeve), zatim
prijeite na srednji stupac i na kraju na desni.
 001 320 465
100 650 682
777 608 249
282 012 139
090 042 572
858 114 819
003 993 931
900 677 658

Pa, kako je prolo? Sitnica, zar ne?

DEVETA VJEBA

Sada emo ponovno itati brojeve iz prethodne vjebe, ali tako da

mentalno ponovimo broj koji je prethodio onome to ga upravo itamo.
Primjerice, zamislite da ve itate drugi broj, 455, kojeg smo istaknuli
masnim slovima. Pretpostavljamo da ste zavrili itati (ili fotografirati) broj
"est stotina osamdeset i est":

686
455
324
295

Slino, dok itate, odnosno fiksirate pogled na drugi broj (otprilike pola
sekunde), broj 324, trebali biste istovremeno u umu ponoviti broj 455, zato
to je to broj to ste ga upravo fotografirali.
Nastavite tako sve dok ne zavrite sa svim ponuenim brojevima.
Primjeujete da ete uvijek zaostajati s jednim brojem i stoga izgovarati
(u mislima, ne glasno) odreeni broj malo prije broja to ga u isto vrijeme
promatrate.
 To je izvrsna vjeba za fotografsko obuhvaanje, a u isto vrijeme
poboljava koncentraciju i omoguava naem umu da bude istovremeno na
dva mjesta, ime se uveava njegova brzina rada.
Vjebajte to koliko god je potrebno da biste u potpunosti ovladali
tehnikom. Preporuujem vam da malo-pomalo vjebate svaki dan, dokle god
je to neophodno.

DESETA VJEBA

Sada emo zakomplicirati stvari, ali samo malo. Radit emo s brojevima
koji slijede, a koji su malo tei zato to se sastoje od etiri znamenke, ne vie
od tri.
Prvo napravite isto kao u osmoj vjebi. Sjeate li se? Napravite to bez
mentalnog izgovaranja, samo itajte.
Onda ponovno proitajte, ali sada ponovite brojeve u svom umu, s
jednim brojem "zaostatka", kao to smo inili u proloj vjebi.

0010 3200 4653

1000 6500 6823
7777 6080 2497
2828 0120 1396
0900 0420 5726
8585 1144 8194
0033 9939 9313
9009 6776 6586

Ako elite, sastavite nizove sa svojim brojevima i nastavite vjebati.

 4

Generalni sustav uenja

(R.C.S.)

Sada u vam predstaviti svoj sustav uenja. Nazvao sam ga Sustav

uenja Ramna Campaye, a rije je o jednom od najuinkovitijih sustava
kojim uenici ili studenti trenutno mogu ovladati. Rezultat je to mojeg
viegodinjeg istraivanja te ujedinjuje razliite metode i strategije kojima
smo se dosad u knjizi bavili. Ako se ispravno primijeni, rezultati su
iznenaujui, to se mnogo puta pokazalo.
GRADIVO je u prvom redu sloeno u nizove SADRAJNIH
PODRUJA.
Sadrajna podruja sastavljena su od TEMA. Podrazumijevamo da je
tema temeljna jedinica grae.
Teme su sastavljene od POGLAVLJA.
Poglavlja sadre KLJUNE TOKE koje sainjavaju okvir ili temeljne
dijelove teme. Njih se moe razdijeliti na SEKCIJE I PODSEKCIJE.
I na kraju dolazimo do PARAGRAFA (ODLOMKA).
Naravno, ne susreemo uvijek toliko podjela.
Prvo moramo odvojiti 5 do 10 minuta za pregledavanje materijala koji
smo skupili u vezi s naim gradivom. To ukljuuje sve iz ega emo uiti
(knjige, biljenice itd.) u daljnjem tekstu govorit u o tome kao o sirovoj ili
bazinoj grai. inimo to kako bismo dobili predodbu o opsegu i teini
gradiva, kao i da bismo mogli poeti sa sastavljanjem saetaka. Kroz cijelo
ovo poglavlje rije "sirovo" odnosi se na gradivo ili njegove odsjeke koje
jo nismo uspjeli pregledati, sumirati i adaptirati za potrebe uenja.
Nakon toga moramo poeti itati sirovo gradivo, izdvojeno iz nae sirove
grae, uglavnom s popisa literature ili tema. Kad se radi o testiranjima ili
prijemnim ispitima to ne mora nuno biti prva tema. Trebala bi to biti
najopenitija graa, najmanje sloena, ona koja nam je najdraa ili nam
najvie privlai panju. Uvijek je bolje poeti s dobrim osjeajem.
Na sustav uenja sastoji se od tri jasno definirana dijela:

1. Personalizacija gradiva
2. Memoriranje
3. Ponavljanje

1. PERSONALIZACIJA GRADIVA

Logino, slijedit emo poredak i krenuti od prvog dijela: personalizacije

gradiva. Poet emo od INICIJALNE grae (koju takoer zovemo sirovom
ili bazinom graom), koja se sastoji od knjiga i biljeaka to smo ih
prikupili.
Tu grau moramo pretvoriti u neto drugaije i beskrajno uinkovitije,
neto to e postati nae OSOBNO GRADIVO. Taj osobni vodi za uenje
sastojat e se od specijalnih saetaka, koji e posluiti kao pravi "autoput"
uenja, te takoer od mentalnih mapa (fotografski dizajniranih).

Nakon itanja nae prve sirove grae, trebali bismo se vratiti i iitati
kljune toke iz grae (ponavljamo, u grai za prijemne ispite to ne mora biti
prva). Onda emo poeti stvarati na saetak, toku po toku, mijenjajui
poredak injenica i informacija prema tome kako mi vidimo da je nuno ili
logino. (injenice koje naemo na kraju sirove grae mogu se nai na
poetku naeg saetka.)
Kljuna toka postaje osnova za stvaranje saetka, pa stoga tu polaznu
toku moemo slobodno odabrati.

Jako je vano da na saetak sadri sve iste injenice iz sirove grae.

Takoer je vano da, kad ponete izraivati svoj saetak, posebnu panju
posvetite glavnim idejama, jednako kao i veini grafikih prikaza. Drugim
rijeima, da veinu opih informacija, zajedno s onima koje nekako moemo
"fotografski vidjeti", stavimo na poetak.
Iznimno, i to samo u sluaju kada nemate vremena izraivati saetak,
doputeno je sve vane informacije podcrtati zelenom olovkom. (Ne
preporuujem da koristite marker zato to je to prilino neugodno za oi.)
Izostavite samo umetnute ili nebitne informacije (ako se radi o testu na
zaokruivanje). Ako se test pie u obliku eseja, tada oznaite najvanije
dijelove, ograniavajui i prilagoavajui informacije tako se uklope u
okvire toga kako namjeravate oblikovati ispitne odgovore. Malo uenika i
studenata shvaa koliko je apsurdno uiti dodatne informacije koje ionako
nee stii napisati u testu. U svakom sluaju, to pomae da se znaajno
smanji obim svake grae.
Takoer je dobra ideja, u sluaju kada nemamo vremena raditi saetke,
da asocijacije izmeu istih injenica ispiemo u zasebnu biljenicu. Trebali
biste takoer na stranicama knjige pribiljeiti broj stranice u biljenici na
kojoj se nalazi asocijacija povezana sa stranicom u knjizi (obino na
marginama knjiga i nema mjesta za vie podataka). Trebali biste plavom
olovkom oznaiti te injenice u knjizi, jer ete tako kasnije iste injenice
moi pronai u tren oka.
U knjizi podcrtavamo zelenom olovkom zato to tako moemo lako i
brzo razdvajati od crnog tiskanog teksta i onoga oznaenog plavom bojom
koji predstavlja iste injenice i s njima povezane asocijacije. Jednako tako,
uenje za ispit i uenje iz iste zabave nije ista stvar, ba kao to se tehnike
uenja za razliite tipove ispita znaajno razlikuju.
Isto tako ne smijemo zaboraviti da emo s dobro sastavljenim saetkom
utedjeti mnogo vremena, ne samo dok pokuavamo razumjeti gradivo, nego
i tijekom memoriranja i ponavljanja. Brzina itanja ovdje takoer igni
znaajnu ulogu, pa vas podsjeam da biste saetke trebali proitati mnogo
puta ako ih elite pravilno zapamtiti.
Posljednji savjet koji u vam dati, pretpostavljajui da ste stvarno u
stisci, da napravite barem nekoliko saetaka tema iz vae grae, osobito onih
koje su vam naroito komplicirane i teke. S druge strane, zapamtite da se ti
saeci izrauju samo jednom. Stogu, ako iz nekog razloga niste proli ispit,
imat ete pripremljene saetke sa sljedei pokuaj (nikad, nikad ne
odustajte), pa e ponovna priprema biti brza i jednostavna.
 Dakle, koncentrirajte se i saimajte, ali onako kako smo rekli. Zaboravite
to ste o tome otprije znali. Ovo je najbolji nain za budunost.

Naim emo saecima pokuati:

1. Eliminirati prekomjerne/suvie podatke ("ispunjae") iz sirove grae.

2. Koristiti vlastite rijei i izraavati se na sebi svojstven nain (to e
vam pomoi da gradivo poslije zapamtite), no pritom trebate zadrati
razinu izraavanja i jasnoe, te potovati tehnike izraze i termine na
koje nailazite, osobito u definicijama.

Iz naeg saetka neemo izostaviti nijedan isti podatak. Svi moraju biti
ukljueni. Drugim rijeima: na e saetak sadravati minimum potrebnih
informacija, ali, u isto vrijeme, s tim saetkom u rukama morate moi
odgovoriti na bilo koje pitanje o grai.
Trebali bismo takoer iskljuiti sve informacije to su nam poznate iz
prolih saetaka, ili informacije poznate iz ope kulture i otprije usvojenih
znanja, zato to od takve vrste ponavljanja podataka nema koristi. Na ispitu
nam nee biti teko prisjetiti se tih znanja. I jo neto: trebali bismo potpuno
vjerovati u sebe. Na kraju e se sva usvojena znanja uklopiti u cjelokupan
sadraj znanja to ga nosite u sebi.

Naim emo saecima moi:

1. Reducirati obim inicijalne grae za polovicu ili neto manje katkad

emo je ak reducirati na desetinu originalne grae.
2. Sekvencionalne injenice reducirat emo bre i bolje. injenice iz
naih saetaka bit e nam bliskije zato to su povezane s nama
svojstvenim vokabularom i izrazima, a i zato to smo ih promijenili s
ciljem da informaciju najbolje prilagodimo sebi, te smo tako postigli
da budu loginije i koherentnije.
3. iste injenice zapamtiti jednom i zauvijek, s potpunom jasnoom, i
nadalje, dobro emo se provesti tijekom uenja. Prikladno smo si
izradili sve potrebne neobine asocijacije, a sada emo ih zapisati na
margine svakog saetka, na vidljivo mjesto.
 4. Poboljati koncentraciju kasnijim memoriranjem grae, zato to se
neemo izgubiti u suvinim podacima sadranima u sirovoj grai.

IZRADA SAETAKA

Ne radi se o natuknicama ispisanima u infinitivima. Izraavanje je

dosljedno i logino povezuje injenice (vlastitim rijeima) s ciljem
poboljanja razumijevanja. U isto vrijeme ide se u "sr stvari". Sirova graa
je obino preopirna i puna ponavljanja, pa stoga nije potrebno da je stalno
iznova itamo. To trebamo izbjegavati i drati se kljunih ideja.
Ako saetke ispisujete olovkom, najbolje je koristiti biljenice s
recikliranim papirom. To je urednije, a biljenice je lake uvati i itati u
bilo kojem poloaju (sjedeem ili leeem). Nadalje, svoje saetke moete
ponijeti svuda sa sobom bez straha da ete ih izgubiti. Najvanije je ipak da
ta vrsta papira nee uspavati ili umoriti poput obinog, zato to ne reflektira
svjetlost u tolikoj mjeri. To e vam omoguiti da uite dulje, kvalitetnije i uz
manje umaranja.
Naravno da reciklirani papir iste kvalitete moete kupiti i u listovima.
Meni su ipak drae biljenice kada moram pisati rukom. Udobnije su mi,
premda svojim osobnim miljenjem ne elim ni u kom sluaju utjecati na
vas. To uistinu ovisi o vama i o tome to vam je udobnije.
Ako pak imate osobno raunalo, preporuujem da ga koristite za ovu
svrhu. Saetke otisnite na recikliranom ili utom papiru. U odjeljku s
primjerima saetaka vidjet emo sve prednosti koritenja raunala.
Redovi u naim saecima trebali bi sadravati 10 do 12 rijei (vidi
"tehnike itanja"). Trebalo bi koristiti dvije treine papira (ostaviti iroke
margine). To nam pomae da bre itamo, ali nam ostaje dovoljno mjesta na
desnoj margini za ispisivanje neobinih asocijacija za neobine podatke.
Zapamtite da desnu marginu ne biste trebali poravnavati kako nam
cijeli tekst ne bi izgledao isto. Nadalje, poravnanje odvaja rijei u redu, to
stvara nestabilan efekt za fotografske itatelje oni ne mogu "zahvatiti" ili
"fotografirati" onoliko rijei koliko bi inae mogli, zbog previe bijelih
praznina. Ako pak ne poravnavamo desnu marginu i ako ne odvajamo
crticama rijei koje ne stanu u red (to takoer usporava itanje), vidjet emo
koliko je lake raditi s "neravnim" tekstom kada ga treba fotografski
zapamtiti. To je upravo zato to duljina svakog retka varira, pa time i
olakava zapamivanje informacija. To je pak podudarno s fotografskim
efektom zbog kojeg bolje pamtimo ono to se nalazi kraj neega to je,
primjerice, prekrieno.
Desna margina, koja e nam zauzeti priblino jednu treinu stranice,
trebala bi biti rezervirana za biljeenje neobinih asocijacija za iste
podatke. Asocijacije treba biljeiti nakon sitnog simbola koji emo odabrati
posebno za ovu svrhu. Simbol e nam pomoi da se vizualno bre kreemo
izmeu istih podataka zapisanih u tekstu saetka i njihovih asocijacija
pribiljeenih na desnoj margini. To e nam takoer pomoi da se bre
kreemo kroz asocijacije zapisane na desnoj margini, zato to jednim
pogledom moemo vidjeti koliko nam je asocijacija zapisano kao i gdje koja
poinje i zavrava.
Ovaj mali simbol (ja koristim zvjezdicu) odmah e nam signalizirati
prisutnost neobine asocijacije. Asocijacije bismo trebali zapisivati plavom
olovkom. Trebali bismo takoer istu boju koristiti za podcrtavanje ili
zaokruivanje kljunih rijei asocijacija na desnoj margini, jednako kao i u
saetku.

VANO: Dok piemo saetak, moramo drati na umu da svaki pasus

treba objanjavati samo glavnu ideju i njene sekundarne dijelove, jer se tako
kasnije lake memorira. ak i ako sirova graa nije odvojena odlomcima, mi
to moramo uiniti, jer saetak treba prilagoditi tom pravilu.

To e nam takoer biti od pomoi kasnije kad budemo trebali izraditi

vlastite mentalne mape. Korisno je i za povremeno memoriranje u hitnim
situacijama, zahvaljujui meusobnom asociranju razliitih kljunih rijei
koje predstavljaju svaki odjeljak. Bit e nam to od pomoi ako budemo
morali obrazlagati temu na usmenom ispitu, ili ak ako budemo morali
odrati izlaganje, iz razloga koje sam ve spomenuo.
Sve brojane podatke treba pisati u znamenkama, nikako slovima.
Svaku nejasnou koja bi se mogla pojaviti prilikom izrade saetka treba
zapisati na bijeli papir ili na kraju biljenice (piui odostraga prema
naprijed) zato to se one mogu opet pojaviti. Tako emo ih skupiti zajedno
uz gradivo pa se nee zagubiti. Ako koristimo biljenicu, najbolje je
nejasnou i njeno rjeenje zapisati u saetku.
 Napomena: Prije nego to nastavimo sastavljati saetak nejasnoe bismo
trebali razjasniti sa strunjakom ili uiteljem. Imate li mnogo nejasnoa bilo
bi najbolje da privremeno zaboravite na sastavljanje tog saetka (koristite li
biljenicu moete ostaviti nekoliko listova praznih) i prebacite se na drugu
temu. Upravo zbog toga preporuujemo da se saimanje pone od
jednostavnijih tema. To nam daje zdrav i realan osjeaj napredovanja kroz
gradivo, brzo, od prvoga dana, a priznat ete da to uistinu motivira. Nadalje,
kad se konano dotaknemo teih tema, prethodno smo ve ovladali gomilom
pozadinskih informacija iz nae grae, pa e nam to pomoi da gradivo
razumijemo bolje i bre.

Prije nego to zaponemo sastavljati svoj saetak, sve bi nam informacije

trebale biti pri ruci, iz svakog izvora koji koristimo, tako da saetak bude
rezultat skupljanja informacija iz raznih izvora. Ako saetke piemo u
biljenicu, uvijek trebamo ostaviti nekoliko praznih stranica izmeu dva
saetka, za sluaj da kasnije naiemo na informacije koje je korisno
pridodati.
Najbolja olovka za pisanje saetaka jest crna. Iz istog razloga zbog
kojeg sam vam maloprije preporuio reciklirani papir, naime ova boja
reflektira najmanje svjetla. U kombinaciji s recikliranim papirom dobivate
minimum odsjaja, to e vam omoguiti da radite dulje, izbjegnete
preuranjeno umaranje esto uzrokovano prejakim odsjajem.
Takoer emo koristiti plavu olovku za biljeenje asocijacija povezanih s
istim podacima, kao to se sjeate.
Plavi tekst oputa oi. Upravo zato ne bismo plavu olovku trebali
koristiti za pisanje saetaka jer bi nas to moglo prerano umoriti. Meutim, ta
je boja idealna za pisanje esejnih ispita, stoga to dugo gledanje u tu boju
ima oputajui uinak.
Trebalo bismo takoer koristiti markere. Preporuujem vam tri vrste:

Plavi, za oznaavanje naslova teme, poglavlja i kljunih toaka.

Crveni, za oznaavanje podnaslova koji sainjavaju svaku kljunu
toku.
Zeleni, za oznaavanje podnaslova poddijelova koje smo prije
oznaili crveno.
 Oprez! Uvijek oznaujte samo naslove dijelova svake teme, nikad ne
oznaujte tekst.

Primjenu i poredak boja za oznaavanje lako ete zapamtiti jer idu od

veeg prema manjem: od plave, koja predstavlja "prostranija" podruja
(nebo, more itd.), prema zelenoj, koja se, s obzirom na to da je najsmirenija
boja (priroda, drvee itd.), nee ljutiti zato to smo je stavili na posljednje
mjesto.

Ako vam je neki dio inicijalne grae osobito kompliciran, ak toliko da

ga ne moete saeti, najbolje je neko vrijeme zaboraviti na njega uokviriti
ga ili oznaiti olovkom kako biste ga ubudue lake pronali. (Jedna od
prednosti saetaka je u tom to ih moemo sastavljati kojim god redom
talimo.) Neovisno o tome, najtee bi teme trebalo ostaviti za kraj, jer e
nam tako biti svjeije u umu kada doe vrijeme za ispit. Takoer, dotad
emo ve skupiti vie znanja i temeljito obraditi ostatak grae pa nam nee
biti teko prihvatiti se teih stvari kad za to doe vrijeme. Vjerojatno emo
dotad ak i nauiti neke specifine informacije koje e nam razjasniti druge,
sloenije teme, ili nam barem pomoi da ih bolje razumijemo.
Slino tome, ostavljanje teih tema za kraj takoer znai da nas nita
nee ometati da se brzo, sretno, lako i s pouzdanjem kreemo kroz gradivo,
od samog poetka. A to sa sobom nosi neprocjenjivo pozitivne psiholoke
efekte.
Openito gledano kandidati za prijemne i sline ispite u prednosti su pred
uenicima u kolama bar to se tie pripreme personalizirane grae. Oni
mogu uiti svojim tempom, pa stoga mogu biti oputeniji tijekom cijelog
procesa pripreme. Suprotno tome, uenici u akademskim institucijama
obvezani su slijediti ritam koji diktiraju drugi, koji je pak katkad prebrz, a
katkad prespor, ovisno o okolnostima.
Iz svojih emo saetaka izraditi MENTALNE MAPE, jednu za svaku
temu, i time emo zakljuiti personalizaciju grae.

ADAPTIRANJE GRAE

U sluaju prijemnih i slinih ispita koji ukljuuju ili su u cjelini

zamiljeni u formi eseja, svoju personaliziranu grau trebati ADAPTIRATI
kada se pone pribliavati datum ispita. Ta adaptacija mora rezultirati
reduciranim saecima koji oduzimaju tono toliko vremena koliko ete imati
na testu, ovisno o pravilima ispitivanja.
Meutim, zato adaptirane verzije ne piemo od samog poetka? Zato
ekamo da se pone pribliavati datum ispita?
Zato to se, na kraju krajeva, pravila testiranja mogu promijeniti u zadnji
tren, te se s eseja prijee na pitanja na zaokruivanje (to se znalo dogaati, a
moe se uvijek ponoviti) tada emo strahovati od rizika da nismo zapamtili
dovoljno informacija koje bi nam mogle osigurati uspjean prolaz na tom
novom testu. Tako se neto ne bi moglo izbjei kad bismo koristili samo
skraenu verziju grae. Za profesionalce kakvi smo vi i ja, to je jednostavno
prevelik rizik.
Nadalje, skraivanje gradiva bez dobrog razloga takoer podrazumijeva
rtvovanje mogunosti uenja dodatnih informacija koje bi kandidatu mogle
kasnije dobro posluiti u sluaju da pristupa slinom ispitu s pitanjima na
zaokruivanje ili kratkim odgovorima (na njih treba odgovarati samo s
nekoliko rijei koje mogu biti izvuene s bilo kojeg mjesta). Takve vrste
testova iziskuju temeljitije poznavanje grae pa i priprema treba odgovarati
tim zahtjevima.
Zapamtite: pri testovima s viestrukim izborom ('na zaokruivanje")
gradivo treba maksimalno obuhvatiti jer pitanja mogu biti uzeta od bilo
kuda, ak i iz prividno beznaajnih detalja.
Stoga, kao to sam ve rekao, ako te adaptirane saetke sastavimo kad je
ispit blizu, takoer emo uvjebati izdrljivost u pisanju, to e nam znatno
pomoi na dan ispita. Ruka nam se nee umoriti pa nas vjerojatno nee
uhvatiti "spisateljski gr". To je takoer korisno za uvjebavanje
prezentacije svake teme za ispit, jer pomno pazimo koje izraze biramo
jednako kao i na pravopisna pravila, i izbjegavamo pogreke. Openito
gledano ovaj je pristup koristan za uinkovitije organiziranje svega
nauenog.
Budui da e naa osobna graa gotovo uvijek biti mnogo obimnija od
grae prilagoene za ispit, trebali bismo odabrati uistinu vane dijelove (za
adaptirane saetke) te najvanije tehnike informacije. Tada te informacije
moemo uljepati onim to nam je najdrae ili ega se najbolje prisjeamo.
Slino tome, za sluaj da nam zatreba vie informacija da bismo popunili
vrijeme na ispitu piui o odreenoj temi, trebamo ih potraiti. Trebamo nai
sve to nam nedostaje, koristei sve dostupne izvore: biljeke drugih uenika
ili studenata, nove knjige i sl.
Moram INZISTIRATI na vanosti pisanja tih adaptiranih verzija
iskljuivo nakon to smo sastavili i savreno memorirali sve nae osobne
saetke. Evo zato:

1. Nakon toga bit e lake stvarati saetke, zato to smo ovladali

kompletnim gradivom i takoer po svoj prilici usvojili nove
informacije iz drugih slinih ili komplementarnih podruja.
Zahvaljujui tome, te emo informacije pridodati ili ak premjestiti iz
jednog podruja u drugo gdje e se savreno uklopiti.
2. U sluaju da se nain ispitivanja na testu u posljednji tren promijeni,
recimo u kratke odgovore, jo emo uvijek raspolagati
komplementarnim informacijama iz naih svjee usvojenih osobnih
saetaka i tako nam pomoi da lake odgovorimo na pitanja.
3. U posve nevjerojatnom sluaju da se ne moemo sjetiti informacije o
kojoj trebamo raspravljati na ispitu ili je napisati kao odgovor, uvijek
je moemo nadomjestiti nekom drugom informacijom. Premda je
moda nismo ukljuili u adaptirane saetke, neemo imati problema
da je se prisjetimo. Zapravo, na samom ispitu mi esto moemo
prizvati u pamenje ne samo informacije iz reduciranog (adaptiranog)
saetka, nego ak i informacije iz naih osobnih saetaka. Moemo to
zahvaliti injenici to smo svoje revidirane saetke izradili u zadnji
tren pa su nam informacije jo uvijek svjee.

Dakle, ponimo sada od jednostavnog primjera toga kako bi se saetak

trebao funkcionirati, tako da se moete priviknuti formatu.

PRVI SAETAK koji emo vidjeti izraen je na raunalu. Trebalo je

otprilike 40 minuta da se napie i preostalo je jedino oznaiti naslove
dijelova razliitim bojama, te ispisati asocijacije istih podataka na desnoj
margini.
Rije je o postojanju imaginarne planete. Odabrao sam tu temu zato da bi
nam sve informacije bile potpuno nepoznate. Tako vae prethodno znanje
nee ni na koji nain utjecati na proces zapamivanja kojim emo se poslije
baviti.
 Planet TX-5910 (SAETAK)

Promjer planeta iznosi 48.000 km (otprilike 30.000

milja slino Neptunu), a od nas je udaljen 85
svjetlosnih godina. Ispred nas je 2.500 godina.

Njegovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964.

Visoki su 2 metra (otprilike 6 stopa). ene su
stoastog oblika s vrhom okrenutim prema dolje.
Mukarci su valjkastog oblika s ogromnim
glavama i rukama. Vrlo su miroljubivi i marljivi.

Stanovnitvom upravlja kralj (poasna uloga) koji

ima 5 savjetnika (po jedan za svaki kontinent).
Komuniciraju telepatski (ostale vrste komunikacije nisu
doputene zato to bi uzrokovale smetnje).
S obzirom na njihovu visokorazvijenu kulturu,
obrazovanje i usuglaeni sustav vrijednosti nema
potrebe za zakonima, zatvorima i sudovima.

* ZDRAVLJE:
A) Lijenici (nose obojene narukvice na desnoj ruci):
- otorinolaringolozi: zelena; - kirurzi: uta;
- kardiolozi: crvena - fizioterapeuti: bijela;
- oftalmolozi: crna - hitna pomo: smee;
- medicinske sestre: plavo

B) Pacijenti (boja narukvice indicira teinu bolesti):

- laka: uto; - srednje: plava; - teka: sivo

* PRIJEVOZ: od gradskog prijevoza do putovanja

na njihova 4 satelita: Preston, Galias, Rota i Eulen
(poredani prema udaljenosti)

* ZEMLJOPIS: 4 kontinenta prema poloaju:

- Sjever (Umjerena klima): Copoal (bogati
 kontinent). Zimzelena vegetacija.
- Sredinji dio (Topla klima): Ossen (2
savjetnika). Listopadna vegetacija.
- Jug (Hladna klima): Vitalia (Hladno. Rijetka
nastanjivost) i Ekstradivarius ("siromaan").
Gigantski borovi.

TX ima jedan slani ocean bez valova

("Spokojno jezero"), i to zato to nema vjetra,
nema seizmikih aktivnosti ili potresa, a
duboko je manje od 100 metara (otprilike
300 stopa).

* Valuta im se zove moderio. Dolazi u

novanicama od 1,10 i 100. Copoal takoer
ima kovanice od 1.000 moderia.

DRUGI SAETAK odnosi se na razliite okolnosti vonje u terencu

(pogon 4x4) kroz umu. Obratite panju na sljedee:

Oblikovanje, margine su oblikovane tako da tekst zauzima 2/3

stranice.
Naslov i kljune toke oznaene su plavom bojom.
Pododjeljci su oznaeni crveno i plavo.
Plavo zaokruivanje u cijelom tekstu saetka, signalizira rijei
povezane s neobinim asocijacijama zabiljeenima na desnoj margini.

Logino, saetak je reduciran za nae potrebe, tako da cijelu stvar moete

vidjeti na jednoj stranici. (Primjeri u boji nalaze se iza str. 86.)
Saeci su malog opsega zato to je i sirova graa bila takva. Ovdje se ne
radi o tome da pokazujemo dugake ili komplicirane saetke, nego da vam
pomognemo razumjeti kako ih treba pisati.
Usporedite li dva saetka, vidjet ete da saetak napisan na raunalu ima
vie prednosti od onoga pisanoga rukom:

Lake se ita.
 Mnogo vie rijei stane u jedan red (10 do 12). Kod rukom pisanih
saetaka mnogo e manje rijei stati na isti prostor, a to onda
negativno utjee na brzinu itanja. To moemo zahvaliti tome to se
na periferni vid nikad ne mijenja; u oba sluaja proi emo kroz red
teksta pomou dva fotografska skoka. Vie rijei stane u saetak
ispisan na raunalu, zato pri svakom skoku upijamo vie informacija.
Ako imate raunalo, pokuajte svoje saetke izraivati pomou
raunalnih programa koji piu na diktat (takvih programa ima na
tritu). Dakako, oni grijee, ali tako ete biti prisiljeni ispravljati
greke, to je jo jedna vjeba pamenja. Ako pak program bude
savreno "skidao" to mu govorite, jo bolje, utedjet ete mnogo
vremena. Pokuajte. Ako vam se bude svidjelo i utedjelo vam dosta
vremena, nastavite ga koristiti. Ako ne, zaboravite na to i nastavite
dalje po starom.
Suraujem s kompanijama na izradi uinkovitog i jeftinog programa koji
bih mogao preporuiti polaznicima svojih teajeva. Nadam se da e program
uskoro biti dovren i dostupan na mojim internetskim stranicama.

IZRADA MENTALNIH MAPA

Mentalna mapa za svaku temu treba uvijek zauzimati jedan list papira.
Ako je tema mala, moemo je popuniti dodatnim informacijama, te dopisati
neobine asocijacije koje smo napravili za zapamivanje istih podataka.
Ipak, nemojte pretjerati jer sve vane detalje imate u saetku. Mentalna
mapa, najvanije od svega, treba biti ugodna oku i udobna za uenje zato
to je njezina glavna svrha pruiti nam brzi fotografski prikaz kostura grae.
Kao to smo i prije inili, moramo koristiti markere, to e nam znatno
olakati kretanje oko dijagrama. Koristit emo ih onako kao to smo to inili
u saecima, to znai da emo svakom bojom oznaiti naslov u grai koji toj
boji odgovara, redom koji smo ve ranije objasnili.
Plavu olovku koristit emo za pisanje neobinih asocijacija koje elimo
predoiti na mapi. Dobra je ideja ispisivati ih s istim simbolom kojim ste se
sluili u saecima. Kako biste izradili mentalnu mapu koja, kao to ve
znate, sadri kostur ili strukturu teme, nuno je temeljito poznavanje teme.
Zato je mentalna mapa uvijek posljednja stavka pripreme i njenoj izradi
treba pristupiti nakon to smo sastavili i usvojili saetak.
Naziv mentalne mape, zajedno s brojem teme (ako postoji takav poredak)
treba ispisati nasred lista papira i uokviriti. Tada moemo urediti dijelove
teme smjetajui ih na "grane", poinjui na vrhu (tamo gdje bi na satu bilo
12 sati), i nastavljajui u smjeru kretanja kazaljke na satu. Naslov teme
(smjeten u sreditu mape) i te glavne grane markirat emo plavom bojom.
U mentalnu bi mapu trebalo unositi po jednu rije ili vrlo kratke fraze,
bez ulaenja u dubinu ili adresiranja tekoa s kojima smo se susretali; mapa
bi trebala biti jednostavna i ugodna za itanje.
Mentalne mape omoguuju nam da postignemo vano fotografsko
zadravanje sadraja i, bude li potrebno, omoguuje nam da je lako u
budunosti nadopunimo novim zanimljivim informacijama. Studenti na
fakultetu (ne oni koji polau ispite u razliite druge svrhe) idealno bi trebali
napraviti saetak za svaku temu predavanja, i to dok predavanja jo traju a
profesor razjanjava teme.
Jer tko osim njega moe bolje razjasniti nejasnoe i nedoumice?
Mentalne mape, s druge strane, treba izraivati kasnije, kod kue, a to je
ujedno i dobar nain da se ponovi gradivo.
Drugaije od tradicionalnih pregleda koji su svi nalik jedan drugome
zahvaljujui svom linearnom stilu, mentalna mapa je uvijek u veoj ili
manjoj mjeri kruna (cirkularna) i jedinstvenoga oblika. Taj oblik elipse ili
kruga, zajedno s upotrebom razliitih boja, zasluan je to memoriranje
postaje osjetno lake, a pomae nam i pri ponavljanju. To e izravno
djelovati na brzinu memoriranja usporednog saetka.
S ovim naim saecima i mentalnim mapama kompletirali smo izradu
osobne grae.
Ova PRVA MENTALNA MAPA (iza str. 86) odnosi se na vrlo
jednostavnu temu koja se bavi kretanjem terenskog vozila kroz umu.
Obratite posebnu pozornost na:

Okrugli dizajn mape.

Naslove i kljune rijei istaknute plavom bojom.
Ostale nove podjele koje izlaze iz glavnih dijelova (ili kljunih toki
istaknutih plavom bojom) istaknute su crvenom bojom.
 Nove podjele, koje izlaze iz prije spomenutih "crvenih" podjela,
istaknute su zelenom bojom.

DRUGA MENTALNA MAPA (iza str. 86) pripada saetku

sastavljenome na raunalu (vidi primjer u boji iza str. 86) koji se bavi temom
nepoznatoga planeta.
Paljivo promotrite njezin oblik i ispravnu primjenu markera.
Ova mapa, razliito od prve, sadri ogromnu koliinu istih injenica
(premda one nisu napisane na njoj).
Mi emo morati memorirati te injenice koristei neobine asocijacije.
Memorirat emo samo one asocijacije koje smo zapisali u mentalnoj
mapi (plavom olovkom). Ostatak asocijacija memorirat emo u sljedeem
saetku, zato to emo ih tamo nai.
I jednostavno koncentrirano gledanje u mentalnu mapu nekoliko sekundi
pomoi e memoriranju, zahvaljujui radu fotografskog pamenja koje
funkcionira automatski i nesvjesno.
Primjenom mentalnih mapa u uenju bit e lake zadrati glavnu ideju
gradiva, to je na poetku uistinu najvanije pa e stoga to biti i prva stvar
koju emo uiniti. Sekundarne emo ideje memorirati istom lakoom.

2. MEMORIRANJE

Premda to tako isprva ne izgleda, stvarno zapamivanje grae najkrai

je dio procesa uenja. to student stjee vie prakse i vjetine, ono postaje
sve krae i krae.
Normalno, nakon slaganja saetka, studenti koji su dosad dobili dovoljno
prakse i treninga svakako e biti sposobni savreno u isto vrijeme
memorirati grau. Ovo osobito vrijedi za saetke koji sadre mnogo istih
podataka ("najtei") i koji su dobro povezani (neobinim asocijacijama)
nakon ili tijekom oblikovanja saetka. Posljednja stvar: smiljanje i
zapisivanje asocijacija tijekom sastavljanja saetka redom kojim se
pojavljuju neto je to vam preporuujem initi koliko god esto moete.
Tako ne samo da ete utedjeti vrijeme, nego e vam pomoi da esto
opustite svoj um, u smislu redovitog boravka u svijetu mate (tako to ete
nakratko prestati pisati, i zamiljati nekakav fantastian prizor na nekoliko
sekundi).
 Sada e neki pitati: "Zato onda, za ime svijeta, uope slaemo mentalne
mape?" Odgovor je jednostavan: kako bismo poboljali i ubrzali usvajanje
strukture znanja o svakoj pojedinoj temi.
Argumenti s obzirom na opi proces zapamivanja. Nakon memoriranja
mentalne mape vi u glavi imate "siunog informatora" koji e pospjeiti
zapamivanje odgovarajuega saetka zato to ete ve jako dobro poznavati
glavnu i sporedne ideje. To je kao da vam netko govori: "Priaj mi o ovome!
A sada priaj o onome!"
Argumenti s obzirom na budunost i ponavljanje gradiva koje nuno
slijedi. Uskoro ete otkriti da su mentalne mape i saeci najbolji alati za taj
zadatak.

ZAPAMIVANJE MENTALNIH MAPA

PRVO, mentalne mape memoriramo prije saetaka. Uvijek bismo trebali

krenuti od prouavanja najirih i najmanje kompliciranih tema, te zatim
pronai pravi put do najkompleksnijih detalja, a njih emo takoer pronai u
svojim saecima.
Drugim rijeima, u dubinu emo ulaziti malo-pomalo, usporedno s time
kako budemo proirivali znanje o temi. Zapamtite da nam je apsolutno
najvanije nauiti strukturu svakog gradiva: njegove glavne dijelove i
podjele jednostavno reeno, njegov kostur. Zato moramo oblikovati
mentalne mape: zahvaljujui njima moi emo jednim pogledom obuhvatiti
gradivo. Kasnije e doi vrijeme da se progresivno memoriraju sloene i
suptilne injenice koje se pojavljuju u saetku. Ne bismo trebali brinuti o
gubitku vremena uloenog u prouavanje mentalnih mapa (mapu uistinu
moete memorirati za minutu ili dvije). Pazite samo da joj podarite dobar
fotografski dizajn.

VANO: Mentalne mape koje ja opisujem i preporuujem umnogome se

razlikuju od crtea, pregleda pa ak i mapa uma koje preporuuju drugi
autori. Mape drugih autora posve su drugaije koncipirane i s njima se
drugaije radi.

Jedinica zapamivanja, ili, injenice koje bismo trebali prve memorirati

pomou mentalnih mapa, sainjena je od svih onih naslova koje smo oznaili
plavom bojom, zato to se radi o openitim pojmovima. Drugim rijeima,
moramo biti sigurni da moemo mentalno ponoviti glavne dijelove gradiva
koje nam je pri ruci, to se odnosi samo na naslove tema, bez dubljeg
ulaenja u detalje.
Onda emo se usmjeriti na prvi naslov u gradivu oznaen plavom bojom,
pa emo zapamtiti njegove pododjeljke markirane crveno (ako ih ima). Kao
to smo i prije inili, sada emo samo memorirati naslove oznaene tom
bojom (jo bez detalja).
Kad smo jednom nauili sve nazive sekcija markiranih crveno, isto
moramo uiniti sa zelenim sekcijama koje se nalaze unutar crvenih. Kao to
moete vidjeti, uvijek pamtimo od veega prema manjemu.
Nakon toga moramo kompletno zapamtiti prvu plavu sekciju u naoj
mentalnoj mapi sa svim informacijama koje sadri. Proitajte je koliko god
puta je potrebno (treniranome umu ne treba vie od nekoliko puta) i pritom
tiho prepriavajte proitano. Prvo vlastitim rijeima, a zatim malo-
pomalo ponite uvoditi strune izraze.
Odmah nakon toga trebamo provjeriti jesmo li upamtili kompletnu
strukturu mentalne mape te da je razumijemo i umijemo iz nje izvoditi
zakljuke.
Takoer moramo biti sigurni da smo iz mape savreno usvojili sve
asocijacije za iste podatke.

Nakon to smo memorirali mapu, to e nam uzeti tek nekoliko minuta,

bit emo spremni za sljedeu fazu: ponavljanje.
S uenjem saetaka trebali bismo poeti tek kad savreno zapamtimo
mentalne mape. To je ope pravilo koje biste zasad trebali slijediti. S
vremenom, kako se vaa vjetina bude razvijala, moi ete i promijeniti ovo
pravilo. Ali to emo vidjeti poslije, kad budemo govorili kako uiti saetke.

MEMORIRANJE SAETAKA

Ve smo rekli da prvo moramo memorirati mentalne mape to nam nee

biti previe naporno, niti sloeno. Kad dobro nauimo mape, moemo
nastaviti s memoriranjem saetaka.
elimo li nauiti saetke, moramo ih itati tehnikom fotografskog itanja
(uzgred reeno, tu tehniku bismo ve trebali primjenjivati na svakome tivu)
dva ili tri puta zaredom (ili kolikogod vam puta treba). Uzmite si vremena,
nastojte razumjeti to itate i zastanite svaki put kad neto ne razumijete.
Nastavit emo initi isto sa svim odjeljcima u kojima su naslovi oznaeni
plavo, sve dok ne dokuimo glavnu ideju svakog odjeljka. Zapamtite da ne
biste trebali isprva pokuavati zapamtiti sve detalje grae. Bolje bi bilo
pokuati ba suprotno: postupno ponirati sve dublje u materijal.
Trebali bismo na taj nain proitati cijelu jedinicu gradiva, pokuati
razumjeti i usvojiti tekst u plavim sekcijama, pravei neobine asocijacije za
sve iste podatke na koje nailazimo. Trebali bismo ih istovremeno ispisati na
desnoj margini lista. Jo se uvijek ne bismo trebali doticati dijelova gradiva
oznaenih drugim bojama (crvenom i zelenom), zato to oni pripadaju
kompleksnijim dijelovima.
Kad jednom usvojimo opu ideju svakoga dijela gradiva koje pripada
"plavom naslovu", poinjemo na isti nain raditi s informacijama unutar
naslova oznaenih crvenom bojom. Trebali bismo slijediti isti proces
zapamivanja koji smo i ranije koristili, ne ulazei pritom u dijelove teksta
ukljuene u zelene sekcije, zato to ovi dijelovi gradiva sadre jo vie
kompleksnih detalja.
Konano, nakon to smo memorirali sve glavne ideje u crvenim
odjeljcima istu stvar trebamo uiniti sa zelenim odjeljcima. Trebali bismo
biti sigurni, nakon to smo nekoliko puta proitali odjeljke i pododjeljke, da
smo uistinu uspjeli shvatiti njihovu glavnu ideju i, ba kao i u sluaju
mentalnih mapa, to e nam uspijevati sve bolje i bolje usvajajui pritom
postupno sve struniju terminologiju.
Zapamtite da e brzina itanja isprva biti neujednaena zato to moramo
shvatiti neke od proitanih informacija (premda je to stvar koju smo trebali
obaviti dok smo saetke sastavljali) svakako zastanite da biste to uinili. U
daljnjim itanjima, kada smo ve dobro razumjeli gradivo, naa e brzina
itanja dosei maksimum.
iste podatke u saetku trebali bismo memorirati pomou neobinih
asocijacija, kao to sam ve objasnio. Zapamtite da ih treba oznaiti njima
namijenjenim simbolom, na desnoj margini rezerviranoj za ovu svrhu.
Vjerojatno ste to ve uinili dok ste sastavljali saetak (to je svakako
preporuljivo uiniti) i prije nego to ste poeli izraivati mentalne mape. U
tom sluaju samo jo jednom provjerite jeste li ih dobro usvojili.
 * ZDRAVLJE:

a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene narukvice na desnoj ruci):

- Otorinolaringolozi: zelena
- Kirurzi: uta
- Kardiolozi: crvena
- Oftalmolozi: crna
- Fizioterapeuti: bijela
- Hitna pomo: smea
- Medicinske sestre: plavo

b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost bolesti)

- Laka: uto
- Srednja: plavo
- Teka: sivo

* TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do transporta na njihova etiri

satelita:

Preston, Galias, Rotu i Eulen (poredani od najblieg prema najdaljem)

* ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta rasporeena su ovako:

- Na sjeveru (umjerena klima): Copoal (bogat). Zeleni divovski

hrastovi.
- U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman. Stoga 2 savjetnika).
Kiseli hrastovi.
- Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna. Gotovo nenastanjena) i
Ekstradivarius ("siromaan"). Gigantski borovi.

...i tako dalje...

VANO: Podsjeam vas da ne bismo trebali nastojati zapamtiti cijeli

saetak u jednoj sesiji. Isprva e biti dovoljno da se dobije proirena opa
ideja (glavna ideja + neki jednostavni detalji), izostavljajui privremeno
sloenije dijelove. Bolje im je pristupiti tek kad kvalitetno ovladamo opim
dijelovima grae.
 Ba kao to smo zahvaljujui mentalnim mapama dobro upoznati s
temeljnom idejom grae, proirena opa ideja ukljuuje sve informacije koje
trebamo usvojiti dok prvi put itamo saetak (to je uistinu samo faza u
pamenju). To je gotovo kada nauimo i znamo objasniti glavnu ideju svake
sekcije sve do zelenih dijelova (tu je granica, u sluaju da postoje i daljnje
podjele).
Da usporedimo, ova proirena opa ideja trebala bi biti ekvivalentna
znanju i iskustvima koje entuzijastino prepriavamo prijateljima i
lanovima obitelji po povratku sa zanimljivog godinjeg odmora.
Nakon to smo nauili proirenu glavnu ideju gradiva, raunamo da je
faza uenja saetaka kompletirana. Tada se posveujemo treoj i posljednjoj
fazi: ponavljanju.
Stoga uenje i ponavljanje idu ruku pod ruku i ne daju se razdvajati. Ono
o emu zapravo govorimo mogli bismo nazvati uenje-ponavljanje. Kao to
sam ve rekao i ponavljam, ove su stavke iznimno vane:

Nove injenice i informacije pamtit emo u sukcesivnim pregledima

u kojima emo u isto vrijeme konsolidirati sve to smo ve nauili u
prijanjim pregledima.

Pravilo zapamivanja u sukcesivnim pregledima najbolja je metoda, u

tehnikom (kompleksne dijelove pamtimo na kraju, nakon to smo skupili
dovoljno znanja da ih moemo svladati) i psiholokom smislu, zato to kada
prvi put sjednemo da bismo uili saetak, bit e nam jako ugodno, neemo
osjeati psiholoki niti ikakav drugi pritisak. To je zato to ne oekujemo da
emo sve odjednom nauiti. Prvo uimo jednostavnije i povrnije
informacije one koje nam je drae uiti zato to vjerujemo da su lake ili
zanimljivije, ostavljajui ostatak informacija za budue uenje ponavljanje.
Kada uenici (studenti) jednom dobro ovladaju tehnikama zapamivanja
i dobiju dovoljno iskustva s konkretnim materijalom, bit e im velika
nagrada kada se vlastitim oima uvjere da saetke uspijevaju memorirati
(barem glavninu) jo tijekom njihova sastavljanja.
Stoga, kada naposljetku dou do faze kada treba napraviti mentalnu
mapu, gradivo im je ve dobro poznato i moi e ga ispravno i detaljno
reproducirati.
Iznimka je jedino kada uenik jo uvijek nema dovoljno prakse, u kojem
sluaju onda treba slijediti ope pravilo zapamivanja koje kae da se prvo
ui mentalna mapa a tek onda saetak upravo suprotno od reda kojim se
izrauju (prvo se izrauje saetak, a tek onda mapa).
Malo pomalo, dok primjeujete da vam je lake prisjeati se injenica iz
svakog gradiva, trebali biste promijeniti poetnu strategiju i poeti
zapamivanje istovremeno s izradom saetka. Ovaj nain rada je
nevjerojatno uinkovit i utedjet e vam gomilu vremena nakon neto vie
vjebe poet ete pamtiti sami od sebe, posve nesvjesno. To takoer
podrazumijeva manje napora, manje utroene energije, poboljanu
koncentraciju i nevjerojatnu euforiju koja e vas zahvatiti kada uvidite
kolike su prednosti takvoga uenja. Meutim, uenje uenja ima svoje nune
stupnjeve, kao i sve drugo u ivotu, pa se sada usmjerimo na poetne
stupnjeve da bismo postupno napredovali.
Sljedee, zajedno emo uiti gradivo ija vam je faktografija posve
nepoznata. To je najbolji pristup zato to nam omoguuje uvid u to koliko su
ove tehnike doista uinkovite.
Kada zavrite i uistinu dobijete jasnu predodbu o tome kako obraditi i
zapamtiti gradivo iz primjera, preporuujem vam da se bacite na posao i
vjebate tehniku na nekoj drugoj temi, upravo kad steknete dodatnu agilnost
i samopouzdanje.
Moram vas ljubazno zamoliti da na poetku pazite na svaki detalj i
nikako ne urite. Morate paljivo proi kroz svaki korak. Dogovoreno?

ZAPAMIVANJE OGLEDNOG GRADIVA

Kao to vam je ve poznato, na proces uenja mora proi kroz tri faze:

Personaliziranje grae (saeci i mentalne mape)

Pamenje
Ponavljanje (pregled)

Prva stvar koja nam mora biti poznata jest poetna graa (sirova ili
bazina graa). Kako nijedan uenik ne bi bio u prednosti pred ostalim,
informacija u gradivu to ga namjeravamo memorirati u potpunosti je plod
mate. Govori se o izmiljenoj civilizaciji na izmiljenom planetu.
 Ali prvo emo napraviti vrlo vanu prvu vjebu. Uzmite olovku, tri ili
etiri lista papira i topericu. Pourite! ekam vas...
Nakon to ga proitate, prepiite donji sastavak, smireno i normalnom
brzinom. Uzmite si vremena koliko vam treba.
Kad se suoite s ispitom u obliku eseja, uistinu je vano znati koliko
brzo piete rukom. Uvijek pamtite da biste trebali imati dobar rukopis i
nimalo pravopisnih greaka, te da biste se trebali izraavati jasno i
razumljivo. Nadalje, dok piete takav ispit, ideje nastojte to jasnije
predoiti. Trebalo bi to biti zabavno i lako, jer je potrebno jedino koherentno
i logino povezivati injenice.
Ovaj e vam tekst zauzeti otprilike etiri stranice, ako se koriste
jednostrano, pravo bi pisanje eseja trajalo oko 40 minuta pri normalnoj
brzini. Pisat ete bre nego to bi to bilo da sastavljate esej na ispitu
morate samo prepisivati ne morate razmiljati pa e vam trebati otprilike
32 minute (vie ili manje) da zavrite s prepisivanjem u sluaju da vladate
prosjenom brzinom pisanja.

PLANET TX-5910

Rije je o vrlo udaljenom planetu kojeg sa Zemlje nije mogue

vidjeti. Sve to o njemu znamo temelji se na informacijama koje smo
primili od izvanzemaljskih bia to su posjetila na planet dana
1.8.1964. godine.
Oni su nam rekli da je njihov svijet mnogo napredniji od naega.
Vjerojatno nas prestiu za otprilike 2.500 godina.
Opa organizacija gotovo je u svemu posve slina naoj. Ovaj planet,
od nas udaljen 85 svjetlosnih godina, naseljavaju vrlo miroljubiva i
marljiva bia. Prema onome to su nam rekli, ini se da je njihov planet
slian naem Neptunu. Ima isti ekvatorijalni dijametar od 48 000
kilometara, a toliko ima i na susjed u sunevu sustavu.
Zdravstveni sustav im je takoer jako razvijen, ba kao i svi ostali
sustavi. Zdravstveno osoblje razlikuje se po boji narukvica koje nose na
desnoj ruci, po boji se zna kojoj specijalizaciji svaki lijenik pripada.
Evo kako su organizirani:

- Oftalmolozi nose crne narukvice.

- Kardiolozi nose crvene narukvice.
 - Otorinolaringolozi nose zelene narukvice.
- Kirurzi nose ute narukvice.
- Fizioterapeuti nose bijele narukvice.
- Medicinske sestre, plave.
- Hitna pomo, smee, itd.

Pacijenti, s druge strane, nose narukvice koje pokazuju ozbiljnost

bolesti, takoer u obojenom kodu:

- Ozbiljno bolesni nose sive narukvice

- Manje ozbiljni bolesnici nose plave narukvice
- Obini bolesnici nose ute narukvice

Postoji gradski, meugradski i interkontinentalni prijevoz (izmeu

etiri kontinenta koja sainjavaju planet), kao i svemirski transport.
Posljednji povezuje planet s etiri naseljena satelita. Imena satelita su
(redom od najblieg prema najdaljem): Preston, Galias, Rota i Eulen.
Njihov trgovinski sustav je takoer prilino sofisticiran, premda
imaju valutu koju nazivaju moderio. Dolazi samo u denominacijama od
jedan, deset i stotinu, osim u najbogatijem kontinentu, Copoalu, u
kojem koriste i kovanicu od tisuu moderia.
Ostali kontinenti imaju svoje jedinstvene karakteristike. Vitalia,
primjerice, izuzetno je hladna, zbog ega je gotovo nenastanjiva.
Ekstradivarius je najsiromaniji kontinent u usporedbi s ostalima,
premda je pojam siromatva na ovom planetu prilino relativan. Svi
njegovi stanovnici imaju sve to im treba.
Stanovnici komuniciraju telepatski. Svaki drugi oblik komunikacije
je zabranjen zato to bi mogao proizvesti interferenciju s ostalim
sustavima koji postoje na planetu.
Planetom TX-5910 upravlja kralj koji ima pet savjetnika, od kojih
svaki ima svoje zadatke na odgovarajuem kontinentu. Ossen, najvei
kontinent, zbog svoje veliine ima dva savjetnika.
Klima se moe podijeliti na tri odvojene regije ili zone. Najtopliji dio
je u sreditu planeta, gdje se nalazi kontinent Ossen. Naposljetku,
najblaa klima je na sjeveru, gdje se nalazi posljednji kontinent,
Copoal.
 Vegetacija se uglavnom sastoji od gigantskih borova na jugu,
konkretno na Ekstradivariusu, obilje listopadnoga drvea, dok u
sredinjoj regiji planeta raste neobina vrsta drvea naziva kiseli hrast.
Ostatak planeta, ili ono to ujedinjuje i povezuje sve kontinente jest
ogroman slani ocean. On je gotovo posve nepomian jer tamo nema
vjetrova. To treba zahvaliti tome to u atmosferi openito nema
strujanja zraka, a nema ni seizmikog drhtanja ili pomicanja, jer ocean
nigdje nije osobito dubok; nigdje nije dublji od 100 metara. Stoga ne
iznenauje da su mu dali naziv "Spokojno jezero".
Zanimljivo je primijetiti da na planetu TX ne postoje zakoni niti
pravni sustav. Oni su ovdje posve nepotrebni, zbog visoke kulturne
razvijenosti stanovnika i njihova istanana obrazovanja.
Zato funkcija kralja predstavlja tek malo vie od dekorativne
funkcije. Na planetu ne postoje politike stranke. Nema ni zatvora,
sudova ili bilo ega te vrste. Sve su te stvari nekada davno u prolosti
postojale, ali danas su samo dio povijesti.
Naposljetku, vano je zabiljeiti da su stanovnici u prosjeku visoki 2
metra, kako ene tako i mukarci. ene imaju njenije glave i vie su
stoastog oblika (vrhom okrenutim prema dolje). Mukarci imaju
valjkasta tijela i nikakvih drugih uoljivih osobina osim to su im ruke i
glave neuobiajeno velikih proporcija s obzirom na ostatak tijela.

* * *

Dobro. Dosad ste ve trebali ustanoviti brzinu pisanja, to e vam

koristiti pri planiranju vremena za pisanje eseja dok budete pripremali
svoje adaptirane saetke u prethodno zadanim ispitnim okvirima.
Kao to primjeujete, poprilino sam potovao pravilo o prijelazu u "novi
odlomak" prilikom promjene ideja. Ipak je tekst, kao to to uglavnom biva
kod "sirove grae" poprilino neorganiziran, premda se to tako na prvi
pogled ne ini. Primjerice, govori se o funkciji kralja, zatim o klimi, a zatim
opet poinje govoriti o drutvenom ureenju. Takoer, tjelesne .
karakteristike izvanzemaljaca spomenute su tek na kraju (to ostavlja dojam
kao da se radi o obinim "brbljarijama" za kraj). Ovakvi bi se podaci trebali
nalaziti na poetku, kada je naa znatielja na vrhuncu, osobito kad se radi o
takvim neobinim geometrijskim detaljima.
 Sada pokuajte sastaviti vlastiti saetak grae. Strukturirajte je loginije,
to e nedvojbeno pomoi razumijevanju, a neto poslije i brzini
zapamivanja. Proistite je i izvadite iz nje sve suvino i irelevantno,
odnosno sve ono to vam ne donosi nove informacije. Meutim, u grai
respektirajte sve iste podatke.
Neka desna margina ostane prazna kako biste poslije mogli dopisati
neobine asocijacije plavom tintom, i nemojte zaboraviti da se saetak pie
crnom olovkom. Jednako tako nemojte poslije zaboraviti oznaiti tekst
markerima.
Kad s time zavrite, i jedino nakon to zavrite, smijete proitati moj
saetak i usporediti sa svojim.

Premda je tekst prilino lagan, sadri mnogo istih podataka. Mnogim

uenicima to predstavlja veliku tekou zato to ne znaju kako memorirati te
podatke.
Jeste li ve sastavili svoj saetak? Dobro; hajdemo sada baciti pogled na
moj saetak. Ako elite, moemo ga zajedno pregledati i memorirati.
Na kolor stranici pronai ete dio mog saetka u boji, da vidite kako se
bojama (markerima) oznauje tekst.

PLANET TX-5910
(Saetak)

Planet je promjera 48 000 km (slino Neptunu)

i udaljen 85 svjetlosnih godina. Napredniji je za
2.500 godina.

Njihovi su nas stanovnici posjetili 1.8.1964.

Visoki su 2 metra.

ene imaju stoasti oblik sa suenjem prema

dolje. Mukarci su valjkastog oblika s ogromnim
glavama i rukama.

Vrlo su miroljubivi i marljivi, a njima vlada kralj

(poasna funkcija) koji ima 5 savjetnika (1 po
kontinentu). Komuniciraju telepatski (druge
vrste komunikacije nisu doputene da bi se
izbjegla interferencija).

Njihova velika kultura, obrazovanje i zajedniki

ideali (nema politikih stranaka) ine
nepotrebnim postojanje zakona, zatvora i sudova.

* ZDRAVLJE:

a) Zdravstveni djelatnici (nose obojene

narukvice na desnoj ruci):

- Otorinolaringolozi: zelena
- Kirurzi: uta
- Kardiolozi: crvena
- Oftalmolozi: crna
- Fizioterapeuti: bijela
- Hitna pomo: smea
- Medicinske sestre: plavo

b) Pacijenti (narukvica indicira ozbiljnost

bolesti)

- Laka: uto
- Srednja: plavo
- Teka: sivo

* TRANSPORT: Od gradskog prijevoza do

transporta na njihova etiri satelita:

Preston, Galias, Rotu i Eulen (poredani od

najblieg prema najdaljem)

* ZEMLJOPIS: njihova etiri kontinenta

rasporeena su ovako:
 - Na sjeveru (umjerena klima): Copoal
(bogat). Zeleni divovski hrastovi.
- U sreditu (topla klima): Ossen (Ogroman.
Stoga 2 savjetnika). Kiseli hrastovi.
- Na jugu (hladna klima): Vitalia (Hladna.
Gotovo nenastanjena) i Ekstradivarius
("siromaan"). Gigantski borovi.

TX ima jedan slani ocean bez valova ("Jezero

spokoja") zato to tamo nema vjetra, seizmikih
pomaka niti drhtanja, a nigdje nije dublji od 100
metara.

Njihova valuta zove se moderio. Dolazi u

denominacijama od 1, 10 i 100. Copoal ima i
novanice od 1000 moderia.

ZAPAMIVANJE PRIMJERA SAETKA

Budui da je graa puna istih podataka, neobine asocijacije koje emo

morati smisliti zauzet e gotovo sve gradivo.
Prva stvar koju moramo uiniti jest paljivo promotriti naslov. Zamislite
na trenutak da u svojem gradivu imate jo mnogo planeta za nauiti (u
drugim dijelovima gradiva) te da svaki od njih ima svoje vlastite
karakteristike.
Ne treba dokazivati koliko je neugodno (a siguran sam da se to desilo
mnogim studentima i uenicima) kada na ispitu dobijete savreno poznato
pitanje, ali ne moete se sjetiti tonog odgovora zato to ste podatke
pomijeali sa slinim gradivom. Oba su vam gradiva poznata, ali nikako se
nc moete sjetiti koji se odgovori odnose na "TX-5910", a koji na "TV-
5163", naprimjer. Je li vam se to slino ve dogodilo?
ini se da vam elim malo zakomplicirati stvari pri zapamivanju ove
teme. Kaem "ini se" zato to ete uskoro shvatiti da je to "maji kaalj", tj.
da uope nije teko uiti tako da nam se podaci o razliitim "planetima" ne
pomijeaju unutar iste grae. Nauit u vas kako to postii na najuinkovitiji
i najbezbolniji mogui nain. Oh! Naravno, i najzabavniji. Hajdemo
reducirati mogunost pogreke na, recimo, 0.0%
Ako ste spremni, ponimo. Odvojimo malo vremena za zabavu i pouku!
"TX" podsjea na rije "taxi", a njegov identifikacijski broj "5910" moe
se pretvoriti u rije "leptir", primjerice. Sjeate se kako pretvaramo brojke u
rijei, zar ne?

5 9 1 0
L B T R
P D
V

S tako poredanim slovima lako je nai rije ili frazu to ukljuuju sva
slova koja bi trebala zamijeniti identifikacijski broj planeta.
Trebali biste odabrati samo jedno slovo iz prikazanog stupca. U ovom
sluaju odmah vam pada na um rije "LEPTIR". Ako se pak ne moete
sjetiti rijei, bez oklijevanja se posluite rjenikom. U najgorem sluaju
uvijek se moete posluiti mentalnom tablicom. Smijete i povezivati rijei
ovako: "taxi-lava-dar", pri emu su rijei "lava" i "dar" izvuene iz
dijagrama.

Kako vam se "svia" ovaj prizor: taxi bjei pred rijekom uarene lave,
kad u jednom trenutku podivljali vulkan izbaci gigantski, u srebrni papir
umotan dar, pada na cestu ispred taxija koji zbog toga mora snano
zakoiti....

Ipak emo se u naem sluaju drati rijei "taxi" i "leptir".

Zamislite grad ije su ulice napuene ogromnim "taxi-leptirima" u

niskom letu. Ljudi ih dozivaju podizanjem ruke i tada "taxi-leptiri"
usporavaju i lebde nad plonikom, a ljudi uskau u njih.

Sada obratite pozornost. Rijei koje zamjenjuju naslov "taxi" i

"leptir" posluit e kao dokeri odmah emo znati da referiramo na
planet "TX 5910", a ne neki drugi, kada u neobinoj asocijaciji naiemo na
rije taxi ili leptir.
 Sada bih htio da vizualizirate uistinu spektakularnu scenu obazirui se
jedino na podcrtane rijei i ne marei za druge stvari:

Voza vozi otvoreni taxi na ijem zadnjem sjedalu lei gigantska vreica
aja. Taxi ima tri kotaa i u obliku je trokuta (nalikuje "leptiru"). Voza ima
tone gela u svojoj kosi i vozi po rijeci Nil (kao da se radi o taxi amcu).
Odjednom ubrzava, podiui prednji kota te vozi na dva kotaa, kako bi
lake pretekao ostala vozila.

Prouite:

Tone gela u vozaevoj kosi podsjeaju nas na injenicu da je planet

od nas udaljen "85 svjetlosnih godina".
aj na zadnjem sjedalu taksija s tri kotaa prijevod je podatka o
promjeru planeta: "48.000" kilometara. "48" je aj u naoj tablici, a tri
kotaa su tri nule. Nemojte zaboraviti da se radi trokutastom taksiju.
U rijeci Nil vozi na dva kotaa, a to je podatak za 2500 godina koliko
je planet napredniji od nas. "Nil" je broj 25, a dvije nule simboliziraju
dva kotaa na dva kotaa je voza ubrzavao dok je pretjecao ostala
vozila.

Nadalje, u gradivu pie da su nas "njegovi stanovnici posjetili 1.8.1964.

godine". Budui da se radi o istom podatku, logino ga moramo prevesti u
neobinu asocijaciju.
Najbolji i najuinkovitiji nain prevoenja datuma uvijek ukljuuje
sljedee:

1. Ako se radi o 20. stoljeu, uzimaju se samo dvije znamenke (recimo,

u 1964. uzima se "64")
2. Ako godina pripada drugom tisuljeu (1001.-2000. godina),
uzimamo posljednje tri znamenke (u 1475. uzimamo 475).

Prema tom sustavu datum posjeta izvanzemaljaca, 1.8.1964., reducirat e

se na "1864" pa emo morati pronai rije koja korespondira s tim brojem.
Za datume nam ne treba posebna tablica jer tu ne moramo posebno dovoditi
informacije u red.
 Ipak emo je u ovom sluaju upotrijebiti i raspoloviti broj na dva dijela
jer se ovog trena ne mogu sjetiti rijei kojom bismo mogli zamijeniti broj
1864.
Ali moemo dobiti rijei "daj" i "sok". Nema veze jesu li to rijei iz vae
mentalne tablice ili nisu. Vano je samo da ti fiktivni izvanzemaljci nisu
samo jako marljivi nego su i nevjerojatno miroljubivi, pa je njihov voa pri
svom prvom susretu s nama Zemljanima rekao:

"Daj sok!" i njegovi su suradnici odmah iznijeli ae s predivnim,

hladnim, crvenim sokom i poeli nas nuditi njime. Tako su htjeli pokazati da
dolaze u miru.

Nakon nekog vremena moda neemo biti sasvim sigurni odnosi li se

ovaj datum ba na dolazak bia s planeta TX-5910, ili pak na dolazak bia s
nekog drugog planeta.
Da bismo izbjegli zabunu, u neobinu asocijaciju moramo ukljuiti
doker: "taxi" ili "leptir", to vam je drae. Moemo uzeti i vozaa taksija s
geliranom frizurom, zato to smo ga ve iskoristili u neobinoj asocijaciji na
poetku ove teme. Naprimjer:

Ba kad su svi prionuli ispijati voni sok, pojavio se voza taksija. Ljut je
jer mu je ponestalo gela (moete zamisliti kako ljutito trese praznu boicu).
Otima nekome sok iz ruke i, budui da je sok ljepljiv, pokuava njime
zagladiti kosu kao da se radi o gelu.

Odjeljak o zdravlju proradite sami. To je jednostavno i vi sada postajete

napredan uenik. Da biste to uspjeli, morate zamijeniti lijeniku
specijalizaciju i korespondirajuu boju narukvice za neto to vam oni
sugeriraju. Zatim kreirajte neobinu asocijaciju s obje stvari.
Naprimjer: oko za optiara, a za otorinolaringologa uho-grlo-nos. Moete
vizualizirati policajca za plavu boju i polarnoga medvjeda za bijelu. Moete
li zamisliti kako masira pacijenta svojim ogromnim pandama
(fizioterapeut)? Isto uinite s pacijentima i njihovim obojenim narukvicama.
Zapamtimo sada etiri satelita od blieg prema udaljenijem (Preston,
Galias, Rota i Eulen). elim da izgovorile i vizualizirate sljedee reenice:
 Putujem presto (brzo) u Galiju (Francuska) zato to je Eiffelov toranj
spontano poeo rotirati. Kada doem tamo, vidjet u kako svi ljudi euliraju
(veliaju, hvale) toranj kao da se radi o maginom totemu.

Zapazite kako podcrtane rijei uinkovito zamjenjuju nazive satelita. No,

kako emo znati da ti sateliti pripadaju planetu "TX-5910", a ne nekom
drugom?
Pa, jednostavno. Po dolasku u Pariz ustanovio sam da slavni toranj ne
rotira sam, nego:

Na dragi taksist svojim taxijem vue toranj u krugovima.

Zatim moemo asocirati kontinente:

Vitalia je najhladnija. Zato ljudi koji tamo ive imaju vie "vitalnosti"
kako bi lake putovali s mjesta na mjesto, a da se pritom ne smrznu.
Zamislite da su vozai taksija sa zalizanim frizurama najbri i
najvitalniji, samo da biste bili sigurni da govorite o planetu "TX-5910", a ne
o nekom drugom.
Copoal je najbogatiji planet. Njegovi se stanovnici kupaju u zlatu.
I opet, da ne bismo pomijeali planete, zamislimo usput kako se taksisti
kupaju u gelu u velikim zlatnim posudama.

Oh! Nadam se da ete mi svi vi taksisti oprostiti na ovome! Primite moje

pozdrave i izraze potovanja, i...hm, hvala vam na pomoi!

Ossen je najprostraniji i najvei, a to se osjea i u njegovu imenu: dva s

pokazuju da je dvostruko vei od svega ostaloga.
Extradivarius je najsiromaniji. Njegovi su stanovnici toliko tuni zbog
svog siromatva da sviraju tune melodije na svojim violinama, "Ex-
Stradivarijima", jeftinijim verzijama autentinih Stradivarija.

Drugaije, neto manje uinkovite asocijacije moe se napraviti

jednostavnim podcrtavanjem ili oznaavanjem inicijala razliitih
koincidencija. Uvijek biste to trebali initi plavom olovkom, tako da se ne
zbunite.
 Naprimjer:

Na siromanom kontinentu rastu gigantske smreke.

Jo par asocijacija:

Mukarci imaju velike ruke i glave zato to su prilikom posjeta drugim

planetima navikli nositi ogromne ae vonog soka na glavama i rukama.
Zato im nisu potrebni posluavnici (zamislite ih kako odravaju ravnoteu).
ene su trokutastog oblika, poput leptira.

Preostale asocijacije moete i sami smisliti. Ne morate se toga prihvatiti

upravo sada. Smiljajte ih onoga dana dok budete obavljali drugi pregled.
Proitajte saetak tri ili etiri puta koristei pritom tehniku fotograf skog
itanja, ali ne prebrzo. Koristite olovku kao vodi. Izvedite i oivite sve nae
prijanje asocijacije. Zapiite ih na desnu marginu plavom olovkom (nemojte
zaboraviti staviti svoj simbol prije asocijacije). Ovdje e biti mnogo
asocijacija pa ako ne stanu na margine vaega saetka prijeite na drugu
stranu ili uzmite drugi papir.
Onda napravite mentalnu mapu grae.
U teoriji bismo mentalnu mapu trebali napraviti prije nego to
memoriramo grau, ali budui da nam asocijacije naprosto naviru (zar nije
tako?), a ova je tema poprilino gusta (sudei po koliini istih podataka),
mnogo se toga obavi i prije izraivanja mentalne mape.
Zamolit u vas da se sutra pokuate sjetiti tih podataka. Izrecitirajte ih, a
onda nakon tjedan dana napravite isto i vidjet ete to e se dogoditi.
Posljednji je korak PREGLED i PONAVLJANJE saetka.

3. PONAVLJANJE

Prvi, tzv. inicijalni pregledi, preklapaju se s fazom zapamivanja. To

znai da istovremeno ponavljamo ve memorirane injenice koje se odnose
na proireno openito gradivo (kao to smo uinili s gradivom o planetu) i
uimo nove informacije koje nadograujemo na ve naueno ope gradivo,
iz neke teme. Dakle, to su informacije koje smo ostavili za poslije i koje
postupno produbljujemo.
 Podsjeam vas da memoriranje mentalne mape gradiva daje opi pregled,
a kad prvi put uimo saetak zapravo takoer uimo proireno openito
gradivo pa je logino da tada pamtimo vie informacija nego to je to bilo
dok smo uili mapu.
Takvim postupnim pregledima ispunjavamo dva cilja:

1. Prvo utvrujemo ve zapamene injenice, konsolidiramo ih u

pamenju, malo-pomalo.
2. Sa svakim novim pregledom sve vie proirujemo grau, progresivno
usvajajui sve kompleksnije injenice. To su informacije koje nismo
ukljuili u prvu fazu uenja dakle one koje smo ostavili za poslije,
kada budemo bolje upoznali gradivo.

Zato je ovu fazu uenja najbolje nazvati fazom ponavljanja-

zapamivanja, budui da se obje aktivnosti obavljaju istovremeno.
Ponavljanje je kljuan dio uenja i esto ne dobiva panju koju zasluuje.
esto se previe podcjenjuje, a zbog toga se "naueno" gradivo slabo
zadrava u pamenju. To pak moe dovesti do toga da pamenje zakae na
ispitu.
Ponavljanje barem na poetku uzima otprilike 90 posto vremena
potrebnog za uenje. Zato treba odabrati pravi trenutak za ponavljanje
gradiva. esto je mudro iskoristiti "prazan hod" tijekom dana, primjericc
dok ekate u redu, na autobusnoj postaji, dok se odmarate u teretani i slino.
Sada emo razmotriti razliite vrste ponavljanja kojima moramo ovladati.

Inicijalna ponavljanja
Ovo su prvi pregledi koje moramo obaviti. Nakon to nauimo mentalnu
mapu, ponovit emo je mentalno, bez pisanja. Dodatan napor uloen u
zapisivanje mape nee ii pamenju u korist, sve informacije treba naprosto
ponoviti u sebi.
Onda moramo provjeriti jesmo li ponovili sve informacije iz mentalne
mape. Ako nismo, moramo ustanoviti gdje smo pogrijeili i ispraviti se.
Zapnemo li u tim inicijalnim izlaganjima, nema problema, zato to sada
imamo mapu (tik ispred sebe) da nam pomogne. Meutim, pokuajmo
previe ne viriti u nju.
 Ove preglede treba obavljati svakodnevno, dvaput sa svakom mentalnom
mapom, ali u razmaku od nekoliko sati. (Najbolje prvo ponavljanje obaviti
ujutro, a drugo naveer.)
Inicijalna ponavljanja ne uzimaju mnogo vremena i treba ih prakticirati
sve dok vrsto ne usvojimo gradivo i kad smo ve toliko dobro ovladali
mapama da neko vrijeme moemo bez njih. Uobiajena je praksa ponavljati
dva puta dnevno otprilike tjedan dana, premda nekim uenicima treba manje
ili vie vremena za to, ovisno o tehnici, sposobnostima i teini grae.
Takoer morate razumjeti da je jednotjedno inicijalno ponavljanje
prosjek i, uz malo vjebe, uenici e odjednom otkriti da sve bre i bre
potpuno ovladavaju graom, to pak znai da se vrijeme ponavljanja
progresivno smanjuje. Unutarnji e vam osjeaj govoriti da ste gradivo
prenauili, te da je daljnje ponavljanje gubitak vremena. Taj osjeaj se
razlikuje od ovjeka do ovjeka, pa i odluka ovisi o individualnim
kriterijima.
S obzirom na njihovu veliinu, posvetit emo jedan dan ponavljanju
saetaka.
Zapamtite da se u tjednu inicijalnih ponavljanja dogaa preklapanje o
ijoj sam vanosti ve govorio. Ono se, kao to ve znate, sastoji od
progresivnog memoriranja preostalih, dubljih i kompleksnijih informacija.
Njih uimo zajedno s ponavljanjem onoga to smo ve memorirali.
Na kraju emo morati uiti sve vie mapa i saetaka jer e nam pristizati
sve vie novog materijala. Sve to u hodu treba uklapati u fazu ponavljanja.
Kad skupimo zavidan broj tema u fazi ponavljanja te nam vie niti jedna
nova ne stane u dnevni ritam ponavljanja, trebamo stati s uenjem i potpuno
se posvetiti ponavljanju mapa i saetaka, sve dok nam se uvrste u
pamenju. Tada tek moemo rei da smo zavrili s prvom fazom
ponavljanja.
Zapazite da smo ponavljanju dali prednost pred memoriranjem. Bilo bi
uistinu teta kad bi zbog nedostatka ponavljanja injenice koje smo ve
nauili (a nismo ih dovoljno puta ponovili) poele "kopniti" u naem
pamenju.
Nakon toga poinjemo drugu fazu uenja-ponavljanja, sve dok opet ne
skupimo dovoljno novog materijala da se moemo i opet u potpunosti
posvetiti ponavljanju.
 U ponavljanje ne bismo smjeli zaboraviti ukljuiti teme iz prijanjih
faza. I njih treba ponavljati jer ako to ne budemo inili, doi e do
zaboravljanja, a zaboravljanje znai gubitak vremena.
Taj postupak ponavljamo dok ne "sredimo" kompletno gradivo.
Neki bi mogli pomisliti da u svemu tome ima previe ponavljanja. E pa
njima mogu samo rei da su ona apsolutno nuna jer samo i jedino
zahvaljujui ponavljanjima moemo potpuno ovladati svakim gradivom. S
druge strane, ubrzo ete se uvjeriti da nam je za ponavljanje svake teme
dovoljno nekoliko minuta.
Ovo su opa pravila za svakoga, pravila od kojih svaki uenik ili
student koji dri do sebe treba poeti.
Vrhunski uvjebani uenici uvijek trebaju manje ponavljanja, ba
kao to im treba manje vremena da neto proitaju, razumiju i zapamte.
Oni bolje od ikog drugog znaju najuinkovitiji ritam uenja u smislu
vremena koje im treba da personaliziraju grau, zapamte je i ponove, kao i
to koliko vremena trebaju odvojiti za svaku fazu. U svemu tome oni e biti
uinkovitiji i profesionalniji od svih ostalih.

Konferencijsko ponavljanje
Nakon inicijalnih ponavljanja nastavit emo ponavljati gradivo bez
potrebe za konzultiranjem biljeki. Ovisno o tome hoemo li moi ponavljati
bez biljeki znat emo u kojoj smo fazi ponavljanja.
Ako nam biljeke budu zatrebale svaki put kad zapnemo, znai da jo
nismo odmakli od inicijalne faze. No, ako smo u stanju kompletno gradivo
precizno reproducirati u pamenju, znai da smo u uli u konferencijsku fazu
ponavljanja.
Pri konferencijskim ponavljanjima u stanju smo reproducirati svako
gradivo "poput strunjaka" kao da ga izlaemo publici na simpoziju.
Dobro je zamiljati i osjetiti ovu "konferenciju" u mati. Trebamo se
uivjeti kao da se ona stvarno dogaa.
Za razliku od inicijalnih ponavljanja, biljeke nam vie uope nisu
potrebne, premda bi moda bilo dobro da neto poslije, nou ako je mogue,
provjerimo jesmo li uistinu precizno ovladali injenicama.
Pri konferencijskim ponavljanjima vie ne pravimo razliku izmeu
saetaka i mentalnih mapa. Jednostavno emo se ograniiti na iznoenje
informacija sadranih u grai, premda je istina da nam fotografska pomo
to je dobivamo iz mentalnih mapa moe u poetku posluiti kao pomo u
organizaciji i izlaganju informacija.
Konferencijska ponavljanja mogu se i trebaju obavljati u dnevnim
situacijama prisilne mentalne neaktivnosti, kako bi se utedjelo vrijeme
primjerice, dok ekamo u redu u banci, trgovini i slino.
Budete li tako inili, odmah ete vidjeti da se ovakvo ponavljanje isplati
jer je zabavno i spaava nas od dosade.
Znajte takoer da gradivo moemo ponavljati kojim god redom elimo.
Sukcesivnim ponavljanjima stjeemo potpunu kontrolu nad graom,
toliko dobru da je nou vie ne moramo ponavljati. Sigurni smo da smo je
pravilno ponovili i kompletno razumjeli. To znai da smo dospjeli od tree
faze: finalnog konferencijskog ponavljanja.

Konana konferencijska ponavljanja

U toj fazi uenik samostalno odluuje koliko e esto ubudue ponavljati
gradivo. U principu biste s ponavljanjem trebali prestati im dovrite cijelo
gradivo, ili jo onoliko vremena koliko je dovoljno da se posvetite gradivu
to ga jo morate zavriti.
Dok ponavljamo saetke i mentalne mape, nikada ne smijemo praviti
biljeke. Bilo bi to obino gubljenje vremena. Ljudi koji prave biljeke pri
ponavljaju trebaju prestati s tom loom navikom zato to ona ozbiljno teti
uinkovitosti uenja. Ako pak mislite da vam pisanje treba zbog manjka
koncentracije, znajte da e vam koncentracija svakim danom biti sve bolja
zahvaljujui ovom aktivnom, zabavnom i totalno uinkovitom sustavu
uenja.
Pisanje preporuujem na kraju, ako moramo pristupiti esejnom ispitu.
Najbolji trenutak da se to uini jest onda kada ovladamo svim temama te
doemo u fazu kada personaliziranu grau trebamo prilagoditi vremenu koje
imamo na raspolaganju tijekom ispita. Tako emo razviti izdrljivost i
lakou u pisanju.

itanje-ponavljanje
To je posljednja vrsta ponavljanja u koju moemo ukljuiti togod
poelimo.
Ova je ponavljanja dobro esto obavljati na poetku, a prije svega sa
saecima. Kada se radi o mentalnim mapama, takva ponavljanja nisu
potrebna.
 Takoer je najprikladnije i zapravo jedino mogue u sluajevima kada
imamo samo dva ili tri dana do natjeajnog ispita za koji smo se uistinu dugo
pripremali.
Ovoj vrsti ponavljanja moemo pribjei kada smo previe umorni za bilo
koju drugu vrstu mentalnog napora. Meutim, pazite da vam se ne nakupi
previe loih dana!

SAVJETI ZA KRAJ

Kad zapnete u gradivu, trebali biste odmah pomisliti da se radi o manjku

razumijevanja. Taj problem treba rijeiti odmah na poetku, prilikom
izrade saetaka.
Na kraju bismo trebali biti sigurni da smo graom ovladali poput
strunjaka. Bez obzira koliko zakuasto pitanje dobili na ispitu, osobito u
sluaju pitanja s viestrukim izborom odgovora, nikad neete biti uhvaeni
na prepad.
Iz malo mentalnog treninga moemo se nauiti brzo, jasno i udobno
kretati graom.
Onima koji se spremaju za razliita testiranja vrsto preporuujem da
znaajno proire gradivo koristei knjinicu, enciklopedije i razliite
knjige, gledajui dokumentarce i emisije vezane uz zadanu temu
(interesantno, zar ne?).
Da biste to uspjeli, i u sluaju koritenja knjiga (to je najei sluaj),
dovoljno je odabranu informaciju proitati dva do tri puta prije nego to je
dodate gradivu. Dobro je odvojiti tri do etiri dana za proirivanje gradiva,
ali tek nakon to ste zavrili fazu finalnih konferencijskih ponavljanja i blie
terminu ispita. Tako ete lake zapamtiti informacije bez mukotrpnog
ponavljanja.
Naposljetku, u posljednja dva ili tri dana prije ispita (ovisno o tome
koliko je opirno nae gradivo) ponavljanja e postati ekskluzivna
ponavljanja za itanje i, ako je mogue, tivo za oputanje. Ona su
najprikladnija za to jer su, meu ostalim stvarima, najbra i iziskuju
najmanje mentalnog napora, to nam pak omoguuje da ispitu pristupimo
odmoreniji i sa stanovitom "potrebom" da prenesemo nauene informacije.
 Prvo treba ponoviti mape, a tek onda saetke. Bude li vremena, grau
bismo trebali ponoviti dvaput. Meutim, ako je osobito opsena, a ni naa
brzina itanja jo nije dosegla svjetlosne brzine, ponovit emo grau jednom.
Kad ve radimo na finalnim ponavljanjima, trebali bismo se osjeati
poput "strunjaka"; ali ne samo to. Morali bismo biti smireni i oputeni. Ne
bismo trebali previe razmiljati o ispitu.
Kandidati za testiranja trebali bi paljivo skupiti svu dokumentaciju
potrebnu za testiranje, certifikate i slino.
Oni kandidati koji moraju pristupiti lijenikom pregledu tog bi dana
trebali paziti to unose u organizam, vrsto i tekue, jednako kao i u danima
prije ispita. Trebali bi izbjegavati poviene razine eera u krvi, kolesterola,
povieni krvni tlak itd. Osobito treba paziti DA SE NE TROE NIKAKVI
LIJEKOVI, makar u uputama pisalo da je dovoljna potvrda lijenika ili
obino obavjetavanje lijenikog povjerenstva.
Nita od toga moda nee biti dovoljno. Na nesreu, preesto sam
svjedoio sluajevima nepravednog eliminiranja kandidata zbog banalnog
razloga uzimanja propisanih lijekova za prehladu, gripu ili kaalj.
Na dan ispita trebali bismo misliti samo na to da se opustimo i uivamo
u lijepom danu, tako da usvojeno znanje moe prirodno tei iz nas. Nikakvo
ponavljanje vise nije potrebno! Time bismo samo postali tjeskobniji i u
posljednji bismo tren poeli sumnjati u neke stvari, izazvali si nesigurnost pa
ak i nervozu. Sve to, kao to i sami znate, nije nimalo korisno.
 5

Ispiti i razliite vrste testiranja

Prije ili poslije doi e vrijeme da pokaemo to smo nauili, to smo

zapamtili. Dolo je vrijeme da se natjeemo, da sebi i drugima pokaemo to
znamo!
Ovdje naa psiholoka i emocionalna kontrola igraju kljunu ulogu.
Dobro naueno gradivo malo znai ako kandidat ili kandidatkinja to ne
umiju pokazati.
U ovom emo poglavlju temeljito prouiti sve mogue tipove provjere
znanja. Otkrit u vam male tajne svih vrsta testova.
Na poetku moemo sve vrste testova, ispita, provjera znanja, strunih
ispita, prijemnih ispita, testiranja za posao itd. razvrstati u sljedee
kategorije:

esej ili kratki odgovori na pitanja

test viestrukog izbora ("test na zaokruivanje")
usmeni ispiti
praktini ispiti
testovi sposobnosti

Tu su jo i testovi fizike spremnosti i zdravstveni pregledi koje neki

moraju proi kod primanja na odreene poslove.
Svaka vrsta testiranja ima svoje prednosti i nedostatke. Nemogue je za
svaku vrstu testa pripremati se na isti nain. Ne ui se jednako za ispit u
koli i testiranje za posao.
 ESEJI I KRATKI ODGOVORI NA PITANJA

Ti se ispiti mogu temeljiti na opirnim pitanjima na koja treba dugo

odgovarati ili na kratkim pitanjima koja zahtijevaju saet odgovor.
U ovom posljednjem trebamo se drati pitanja, izbjegavati predugake i
preopirne odgovore. Da su od nas htjeli dobiti vie informacija, zadali bi
nam esej i dali vie vremena da sroimo iscrpne odgovore.

Kod esejnih ispita morate uiniti sljedee:

Proitajte, i vie puta ako treba, pitanja i upute u testu paljivo i

smireno. To je dobra navika jer se njome izbjegavaju krive
interpretacije i nesporazumi.
Prvo morate odvojiti minutu ili dvije da biste organizirali red kojim
ete odgovarati na pitanja. Pitanja koja donose najvie bodova i ona
na koja znate najbolje odgovoriti svakako imaju prednost.
Preporuljivo je, ako je to mogue, posljednjih 5 ili 10 minuta
sauvati za konanu provjeru odgovora.
Mnogo je bolje saetije odgovoriti na sva pitanja nego briljantno
odgovoriti na pola njih, a ostatak ostaviti prazno. Mnogi misle ako se
natjeajni test sastoji od etiri pitanja, a oni savreno odgovore na dva,
da e im prolaz biti osiguran. Ali uistinu nije tako. Openito gledano,
morate odgovoriti na sva pitanja, i to dobro, da biste dobili prolaz na
testu, bez obzira na to je li to samo po sebi dovoljno da dobijete
posao.
Iznoenje definicije/tvrdnje u odgovorima takoer je preporuljivo.
Trebala bi biti jasna i precizna i izriito se odnositi na postavljeno
pitanje. Ne bi trebala biti preopirna, oskudna ili konfuzna.
Nemojte zaboraviti da kadgod elimo brzo napisati mnogo teksta,
vea je vjerojatnost da emo se zbuniti i zaboraviti kljune
informacije, "blokirati", napisati pogrene informacije ili pravopisne
greke.
Stavljajte mnogo pravopisnih toaka zato to one u isto vrijeme
ostavljaju jak dojam istovremene opirnosti i jezgrovitosti. Nadalje,
ispitiva e cijeniti to to je va test toliko jednostavno i lako itati i
ispravljati. Tako e dobiti bolji dojam o nama, to e se odraziti na
 konanu ocjenu. On e nesvjesno biti sklon povisiti vam ocjenu. Zar i
vi ne biste postupili isto kad biste bili u prilici ocjenjivati testove?
Zapamtite da se siromaan jezik, neitljiv i neuredan rukopis,
pravopisne greke i turi odgovori uvijek "kanjavaju".
Na kraju bi moda bilo interesantno kratko sumirati pitanje, koristei
terminologiju i izraze iz njega. Time pokazujemo da nismo odlutali
od teme te pomae da nai odgovori ispitivau djeluju organiziranije i
uvjerljivije. Savjetujem vam da to inite osobito onda kada znate
premalo injenica da biste doista kvalitetno odgovorili na pitanje, pa
ovo moe posluiti kao svojevrstan "ispunja".
Trebali biste trenirati vrlo brzo pisanje saetaka grae; tako ete
uvjebati ruku i postii da se na ispitu prerano ne iscrpi. Dakako,
takav trening pomae i da se izbjegne gnjavatorski spisateljski gr.
Ako se test sastoji od kombinacije pitanja s viestrukim odgovorima i
esejnih pitanja, trebali bismo napraviti neku vrstu "sendvia" tako to
emo odgovore zaokruivati usred testa a "kruh" emo praviti od
esejnih pitanja, tako to emo na njih odgovarati na poetku i na kraju
testa. Time odmaramo ruke i um jer usred testa prianjamo lakem
zadatku i prikupljamo energiju zu kraj.

TESTOVI VIESTRUKIH ODGOVORA

Prva tajna ovih testova jest u tome da shvatimo kako za njih, posve
suprotno od esejnih pitanja, ne moramo nita pamtiti od poetka do kraja.
Ne morate pamtiti tekst i strukturu grae. Samo iste podatke. Takoer ne
morate znati objanjavati ili diskutirati.
Kod takvih je testova vrlo vana pristupnikova razina opeg
obrazovanja i kulture to se mora ozbiljno uzeti u obzir. Sveukupno
steeno znanje olakava pristupniku pronalaenje pravih odgovora.
Apsolutno je najvanije razumjeti i promiljati grau tijekom uenja
zato to emo na testovima susresti mnogo zakuastih ili zavaravajuih
pitanja. Na takva je pitanja lake odgovoriti ako shvatimo to znae i to se
njima eli postii.
Krajnje je vano paljivo proitati sva pitanja koliko god puta treba.
Ovo posljednje je takoer jako vano, osobito kod onih koji izvrsno vladaju
graom pa zato brzopleto itaju pitanja jer unaprijed pretpostave to u njima
pie. Mnogo puta zahvaljujui pretjeranoj sigurnosti padaju na "varku" u
zavaravajuem pitanju. Poslije takvih testova esto se znaju prolamati
samooptuujui krici: "Kako sam mogao promaiti pitanje?" ili "Pa to sam
znala!" ili "Grrr...! Kakva glupa greka!"
Budite paljivi jer urba esto stvara konfuziju.
Katkad pitanje bolje razumijemo nakon drugog ili treeg itanja pa nam
je i lake odgovoriti, dok ga nakon prvoga itanja moda uope nismo
shvatili. To se obino dogaa s pitanjima koja nisu formulirana isto kao u
naem gradivu, jednako kao i kod onih koje nismo shvatili zbog manjka
panje i razumijevanja. Stoga sam prisiljen opet naglasiti kako je
razumijevanje i promiljanje materijala apsolutni klju prolaska na ovakvim
tipovima testova.

Kako odgovarati na testovima viestrukih izbora?

Naravno, poet emo od prvog pitanja i onda redom smireno odgovarati
na sva pitanja za ije smo odgovore sigurni.
Nakon prve runde moramo razmisliti o sljedeem:

Jesmo li tono odgovorili na dovoljno pitanja da proemo na testu?

Napomena! U ovom sluaju mislimo na prolaz/pad. Ne govorim o

testiranjima u kojima se tanak prolaz ne rauna; u takvim je testovima
potrebno dobiti to je mogue veu ocjenu.
A) Ako je odgovor da, a jo nam je ostalo vremena, trebali bismo prvo
provjeriti pitanja na koja smo odgovorili u prvoj rundi jer se radi o
pitanjima koja najbolje znamo. Usput, to nee drugo trajati i prilino
je lako.
Tako emo obaviti najprikladniju provjeru i osigurati se od svake
"glupe" pogreke to nam se nesvjesno moda potkrala.
Ako je sve bilo tono, trebamo nastaviti paljivo itati pitanja na koja
jo nismo odgovorili. inimo to da bismo vidjeli je li nam koje
poznato pitanje promaklo, a moda smo se u meuvremenu i sjetili
odgovora. Dogaa se i da odreeni upit u sebi sadri odgovore na
neko drugo pitanje u testu.
Logino, ovo ete uiniti samo ako pogreni odgovori (tzv. negativni
odgovori) donose negativne bodove. Ako to nije sluaj, najbolje bi
bilo da odgovorite na sva pitanja. Ne bi trebalo hirovito odgovarati na
 takva pitanja. U tom sluaju je preporuljivije slijediti intuiciju (vie o
tom u dijelu "koritenje intuicije u odgovaranju").

B) Ako je odgovor ne, dakle ako nismo odgovorili na dovoljno pitanja za

prolaznu ili dobru ocjenu, morat emo riskirati. Da bismo u tome
uspjeli, trebamo slijediti sljedeu matematiku formulu:
"1 / (broj moguih opcija - 1)"
Pretpostavimo, naprimjer, da su ponuena 4 mogua odgovora (a,b,c i d)
Primijenimo li ovu jednostavnu matematiku formulu, rezultat iznosi
1 / (4 - 1) = 1/3
Broj "4" je broj moguih opcija.
Dobivena vrijednost: "1/3" ili ako vam je drae "0.33" predstavlja
matematiku ravnoteu ili jednakost.
Dobro pazite! Uvijek bismo trebali riskirati gubitak 0.33 boda ili manje
za svaki negativni odgovor (pogrean). Ako gubimo vie od 0.33 boda za
svaki negativni odgovor, tada je bolje ne odgovarati na pitanje.
Sada bacimo pogled na nazivnik naega razlomka: 1/3. Razlomak se
uvijek moe interpretirati ovako:

"Za svaka tri negativna odgovora (nazivnik) oduzima se po jedan toan

odgovor (brojnik "1"; to e uvijek biti 1)."

Zamislite da nam, umjesto toga da za svaka tri negativna odgovora

gubimo jedan toan (ili pozitivan), (1/3), kau da bismo izgubili bod za broj
negativnih odgovora vei od nazivnika toga razlomka. Naprimjer, na testu
bi nam mogli rei da za svaka etiri negativna boda gubimo jedan pozitivan,
pa ak i za vie od etiri. U tom bismo sluaju mogli mirne due riskirati sva
pitanja jer bi matematika vjerojatnost ila nama u korist, i to u probitanim
omjerima.
Ponavljam: u tom sluaju niti jedno pitanje ne treba ostati bez odgovora,
ali, kao to sam ve rekao, ne biste trebali odgovarati nasumce, ve biste
trebali koristiti intuiciju. O tome emo jo govoriti.
Zapazite da u ovom sluaju, da bismo si dopustili "riskiranja" i bili u
pravoj prednosti, nazivnik (broj greaka potrebnih da se izgubi jedan bod)
mora biti vei od 3. Moglo se takoer dogoditi, premda se to ne dogaa tako
esto, da nazivnik bude manji od 3 i stoga blii broju 1. Primjerice, da su
vam rekli da za svaka 2 negativna odgovora gubite 1 toan, dobili bismo
razlomak 1/2. U tom bismo sluaju dvojbena pitanja u principu trebali
ostaviti prazna.
Unato tomu meu pitanjima na koja nismo znali odgovoriti uvijek ima
nekih kod kojih bismo postupkom eliminacije mogli suziti izbor odgovora.
Zapravo se uistinu rijetko dogaa da uistinu nemamo pojma kako bi mogao
glasiti odgovor uglavnom nam se "upali lampica" pa uspijevamo izdvojiti
mogue odgovore. Dakle, nad dvojbenim pitanjem esto mozgamo ovako:
"Siguran sam da ovo nije odgovor."
Ponavljam, u takvim sluajevima prilikom odgovaranja moramo u obzir
uzeti i formulu. Nakon to eliminiramo odgovore za koje smo sigurni da su
pogreni, preostat e jo mnogo pitanja kod kojih je mogue izbor svesti na
jedan ili dva mogua odgovora (ili tri itd.). Dakle, naa e se formula
mijenjati ovisno o tome koliko je nesigurnih opcija preostalo. Zato emo na
kraju koristiti dva ili tri razliita razlomka za svaku grupu sumnjivih pitanja
na ispitu. Grupirat emo ih prema broju moguih odgovora preostalih nakon
eliminacije. Logino, nije isto riskirati odgovor ako dvojite izmeu etiri ili
izmeu dvije opcije.
Ako se naa formula podudara s brojem bodova koje gubimo nakon
svakog pogrenog odgovora, te se naemo u matematikoj ravnotei (drugim
rijeima, posve je isto) odgovaranje na tu grupu dvojbenih odgovora takoer
e ovisiti o situaciji na ispitu.

To stanje matematike jednakosti prilino je esto pa je zato neto tee

kalkulirati, o emu emo govoriti neto poslije. Bolje ete to razumjeti
nakon to obradimo specifian sluaj testiranja za posao. elite li odmah
znati, rei u vam: kada ste suoeni s matematikom ravnoteom, uvijek
riskirajte, ali pritom koristite intuiciju.
Ponovno naglaavam da je proces eliminacije uglavnom najbolji nain
odgovaranja na svako pitanje, a osobito ono za iji odgovor nismo sigurni.
ee bi vam se mogla dogaati zanimljiva stvar koju smo ve
spominjali. Budite dakle spremni na to da e vam neko opirnije pitanje na
testu (znatno rjee se takve stvari znaju nai i u odgovorima) potpuno
rastjerati sumnje u vezi s odgovorom na neko prijanje pitanje za iji
odgovor niste bili sigurni. Nemojte to nikako zaboraviti.
 KORITENJE INTUICIJE U ODGOVORIMA

Kada nam rezultat gore spomenute formule ponudi povoljnu

matematiku vjerojatnost, pokazujui nam da bismo trebali riskirati i
odgovoriti na pitanja za ije odgovore nismo sigurni (ne moemo se odluiti
ili uistinu nemamo pojma to bi mogao biti odgovor), tada je vrijeme da
primijenimo intuiciju. Ne moramo se bojati jer nemamo to izgubiti.
Uinit emo to ovako:

Prvo pravilo: kada na dvojbena pitanja odgovarate pomou intuicije

trebate uzeti u obzir da je uglavnom toan onaj odgovor koji vam prvo
padne na pamet. No, ako smo prilikom provjeravanja odgovora
ustanovili greku, ne trebamo se suzdravati od korigiranja.

Drugim rijeima:

Ako nam nakon ponovne provjere kristalno jasno "sine" pravi

odgovor na pitanje, trebali bismo slijediti taj osjeaj. Naime, statistike
govore da su takve korekcije esto tone.
Ako naa formula pokazuje da bismo trebali riskirati odgovor na
dvojbena pitanja, no mi ne znamo koji odgovor odabrati, najbolje je
pretpostaviti da e biti ravnotee u konanom prebrojavanju
odabranih mogunosti, kada dodajemo i grupiramo odabrane
odgovore (a, b, c, d itd.) prema broju puta u kojem se ta slova
pojavljuju (to se zapravo dogaa vrlo esto).

To je lako pokazati. Primjerice, ako svaka osoba zapie slova a, b, c i d

brzo i proizvoljno, jedno za drugim, i tada ih prebroji, vidjet e da je,
najee, broj puta u kojem se svako slovo pojavljuje nevjerojatno blizak ili
ak identian.
Zato bismo trebali odgovarati na pitanja u koja sumnjamo birajui opcije
(slova) koja su se posljednja pojavila, a kada postane "gusto" trebali bismo
oznaiti slovo koje se najdulje vremena nije pojavilo. Treba znati da su oni
koji sastavljaju takve testove gotovo uvijek nesvjesno skloni izjednaiti broj
puta u kojem svako slovo predstavlja toan odgovor.
Kako god bilo, ne dajte se zaplaiti i zapamtite da poinjemo od povoljne
matematike vjerojatnosti. Eto zato morate "riskirati" dvojbena pitanja.
 Nadalje, u dijelu o pripremanju za testiranja za posao ili prijemnih ispita
pronai ete vie informacija o ovome.

USMENI ISPITI

Za ove se ispite trebamo pripremiti kao da se pripremamo za esejne

testove.
Ako imate video ili raunalnu kameru, moete se snimati dok diskutirate
ili prepriavate grau; to je izvrsna vjeba.
Prilikom diskutiranja grae trebamo pravilno izgovarati rijei i, to je
jo vanije, trebamo govoriti polako i ne preglasno, jer bi nam to izazvalo
nepotrebnu nervozu.
Spor e nam govor pomoi da kupimo vrijeme za kvalitetnije prisjeanje
injenica pohranjenih u pamenju. Usput emo ui u vie stanje relaksacije,
tjelesne i mentalne. U takvo se stanje lake ulazi kad previe ne povisujemo
glas.
Zapamtite: najbolje je govoriti to je mogue sporije i tie. Na
snimkama se moemo analizirati i procijeniti svoj napredak.
Ako niste pretjerano graciozni, najbolje je izbjegavati geste i nepotrebne
kretnje. U tom je sluaju nabolje kretati se sporo i preciznim pokretima,
premda je istina da gestikuliranje rukama nekim ljudima moe pomoi.
Kada ustajemo sa stolice da bismo odgovarali, do mjesta za odgovaranje
moramo hodati polako i smireno. Trebamo upregnuti sve neophodne vjetine
da bismo kontrolirali ivce prije nego to ustanemo sa stolice i mnogo prije
nego to ponemo odgovarati (nekima treba vie vremena za to, sve ovisi o
osobi). Cijela je ideja u tome da se uvijek izbjegne nervoza zbog koje bismo
mogli izgubiti kontrolu.
Vie informacija o ovoj grai pronai ete u poglavlju o samokontroli i
tehnikama oputanja.
Primijenite sofroloke tehnike. U najefikasnije spada vizualizacija.
Moemo zamiljati da smo vrstan znanstvenik koji odrava konferenciju za
novinare. Pristupnici ili studenti koji sluaju ispit su publika, a nai su
ispitivai novinari.
Vizualiziramo nou, u krevetu, kada smo najprijemiviji i moemo
utjecati na podsvijest takvim mislima i senzacijama. Osjetite uionicu;
onjuite je. Trebali biste se osjeati udobno i oputeno. Trebali biste osjetiti
da ste "vani". Nakon svega, ipak ste temeljito prouili grau pa se moe
rei da ste postali pravi strunjak za nju.
Na dan ispita trebali biste se opustiti i osjetiti sve to ste nou
vizualizirali, te se posvetiti ostatku tehnika oputanja ako bude potrebno.
Ako ne treba, jo bolje.

NATJEAJNA TESTIRANJA

Kad govorimo o natjeajnim testiranjima, mislimo na sve vrste ispita to

se temelje upravo na tome: natjecanju. To ukljuuje internacionalna
testiranja za prekomorske poslove, testiranja za prijem u dravnu slubu,
prijemne ispite i slino. U takvim ispitima onaj tko "pobijedi" ili postigne
bolji rezultat dobiva posao, upisuje se na fakultet i slino, dakle uvijek
osvaja vie bodova od onih koji samo sudjeluju.
esto se govori: "Nije vano pobijediti, vano je sudjelovati." Ha!
Moda to vrijedi za djecu i amatere, ali svakako ne vrijedi u finalu
Olimpijskih igara gdje apsolutno nita nije vanije od pobjede (ili barem
onoga to nalikuje pobjedi, ako se uzme u obzir neprekidna evolucija
dananjeg kompetitivnog drutva).
U stvarnosti se spomenuta izreka citira vie radi utjehe nego bilo ega
drugoga. Nemojmo se zavaravati. Na olimpijskoj stazi ili na terenu prilikom
zavrne utakmice, ba kao i na testiranju za posao, trijumfira jedino
pobjednik (ili barem trijumfira neto vie od ostalih, barem to se tie
publike, novinara i medija, zar ne?). I u naem sluaju vrijedi isto. Stoga bi
to trebao biti va konani cilj: proi na testu i osvojiti svoje radno mjesto.
Na obinom ispitu koji se polae tijekom kolske godine cijeli razred
moe proi, ne mora to biti samo odreeni broj uenika. Meutim, kad se
radi o testiranjima za posao, prijemu u dravnu slubu ili slino, ako se nudi
10 radnih mjesta, onda nikako nije svejedno hoete li zavriti na 15. ili 80.
mjestu. Jedino je vano ostvariti rezultat koji e vas smjestiti meu prvih 10
na ljestvici. Osobito ako nemamo toliko sree da nas netko "iznutra" gura,
najpametnije nam je da se pripremimo s profesionalizmom. Pritom dakako
ne smijemo zaboraviti da nam cijeli taj posao treba biti zabavan. U
pripremama bismo trebali uivati, to e nam usput osigurati i bolje
rezultate, premda znam da je nekima teko povjerovati da su ta dva procesa
kompatibilna.
 Osobno sam uvijek vie volio testiranja za posao i sline natjecateljske
ispite od obinih kolskih testova. Ovi prvi daju vam vie slobode i
mogunosti da organizirate vrijeme; premda je istina da ti testovi vie
nalikuju zavrnim ispitima na kolama i fakultetima, koji su strahovito vani
i nose sa sobom visok faktor rizika. Meutim, istina je i da mnogi ljudi
nakon to prou takve testove nastavljaju uiti i pripremati se za nove, koji
im onda osigurava bolji poloaj na poslu ili pak novi posao.
Glavna prednost takvih testova pred obinim ispitima jest ta da uenje
moemo organizirati po elji, bez pritiska. Ako nam se danas ne ui, nema
problema. U razdoblju pripremne faze moemo si priutiti ak i mali odmor.
Openito je pravilo da sami odreujemo ritam uenja.
S druge strane, uenici i studenti trebaju slijediti striktne i
neproporcionalne nastavne programe, s preopirnim materijalom i jako puno
"ispunjaa", pa mnogi zbog toga osjete preoptereenje. U tim sluajevima
akademski sustav prisiljava uenike da rade tempom koji nije njihov.
Akademski programi trebali bi uistinu biti mnogo koncentriraniji i
precizniji. Trebali bi ukljuivati manje materijala, oistiti se od svegu
zastarjeloga i beskorisnoga. Tako bi postali i mnogo temeljitiji te bi ih u isto
vrijeme bilo lake slijediti. To bi vodilo mnogo kvalitetnijoj specijalizaciji u
budunosti.
Dakako, ne vjerujem da bilo tko od nas moe ita poduzeti u vezi s time,
barem zasad. Najbolje to moemo uiniti jest da se dobro pripremimo za
uzbudljivu avanturu natjeajnih ispita! Jeste li spremni? OK, idemo onda
dalje.

TESTIRANJA: PISANI TESTOVI

Ova vrsta sainjava gotovo 100 posto svih testova. Neki se ak sastoje od
vie dijelova. Mogu doi u obliku eseja ili pitanja viestrukih izbora.

A) Za esejne testove trebamo pripremiti adaptirane verzije gradiva za

ispit, ija duljina koincidira s vremenom koje imamo da bismo
objasnili svako pitanje. Te reducirane jedinice gradiva upravo su ono
to e nas zatei na ispitu.
To znai sljedee: ako imate sat vremena za pisanje o svakoj temi, onda
je glupo memorirati 20 kartica teksta za svaku temu. Kad biste sve i
zapamtili, ne biste stigli sve to znate o temi zapisati u sat vremena. A
nemate na raspolaganju pet ili est sati. Zar to nije logino? Pa, zaudili biste
se koliko mi uenika i studenata dolazi s ovim problemom. I ne samo da
time gube dragocjeno vrijeme, nego jo i ugroavaju sve druge usvojene
informacije. Zahvaljujui takvom uzaludnom samoiscrpljivanju moglo bi im
se desiti da zaborave ono to ve znaju.
Stalno drite na umu da je za ispite u obliku eseja jedino realno uiti
samo ono to je nuno da bi se prolo na testu, ali opet s najveim moguim
pouzdanjem. O tim emo stvarima ionako vie nauiti u praksi, nakon to
uistinu dobijemo posao. To je uostalom i najbolji nain uenja.
Takoer se drite svega to smo rekli o prilagoivanju jedinica gradiva
vremenu koje nam je dano na ispitu. Takve bi adaptacije trebalo prirediti
blie datumu ispita i nakon to smo provjerili da se struktura ispita nije u
posljednji tren promijenila.
Rekli smo takoer, a sada samo ponavljamo, da bismo trebali ukljuiti
samo najvanije informacije u materijalu odreene teme, upotpunjujui ih
informacijama koje su nam najdrae ili najbolje poznate. Slino tome bismo
trebali iskljuiti materijal koji se objektivno ili subjektivno tee pamti.

B) Na testovima viestrukih izbora, za razliku od eseja, to je gradivo

ekstenzivnije, to bolje. O tome smo ve raspravljali, ali sada bih elio
naglasiti da je za razliite vrste testiranja ak i nuno proiriti zadano
gradivo novim informacijama, koje su sline ili srodne gradivu. One
se mogu pronai u drugim knjigama ili biljekama, u knjinicama, na
Internetu, u dokumentarcima. Na testiranjima se takva pitanja znaju
pojaviti, esto ih zovu "slobodnim" pitanjima, a katkad nitko stvarno
ne zna odakle su uzeta.
Zahvaljujui tome to smo proirili svoje istraivanje postoji vea
vjerojatnost da emo znati odgovoriti na takva pitanja. To je prilino
interesantno zato to je toan odgovor na takvo neobino pitanje esto
zapravo presudan u tome tko e dobiti posao, a tko nee bez obzira to su i
ovi posljednji bili "dobro pripremljeni".
Ve sam rekao, i ne mogu to dovoljno puta istaknuti koliko je vano
uistinu dobro razumjeti i promisliti gradivo. Potpuno razumijevanje
gradiva ujedinjeno s pravilnim asociranjem istih injenica trebalo bi biti
sasvim dovoljno za dobivanje najvie ocjene na ispitu.
 Takoer je zanimljivo zabiljeiti da statistike pokazuju kako na testovima
viestrukih izbora (inae sve popularnijom vrstom testiranja) prirodnjaci
postiu bolje rezultate od drutvenjaka. Meutim, posve suprotna stvar
vrijedi za esejne testove. Ovo nam otkrie moe pomoi kada se u isto
vrijeme odravaju testovi na razliitim mjestima, a mi se ne moemo odluiti
kojem dati prednost. Ali pazite! Ova informacija nikoga ne bi smjela
zaustaviti ili prestraiti, a ponajmanje nekoga tko primjenjuje tehnike i
znanje iz ove knjige.

TESTIRANJA: ODGOVARANJE NA PITANJA S

VIESTRUKIM IZBOROM

Naravno, i ba kao to smo rekli kod pitanja na zaokruivanje na

akademskim ispitima, na testiranjima emo takoer poeti s prvim pitanjem i
nastaviti redom odgovarati. Nakon prve runde, i pretpostavljajui da je na
test posljednji u nizu testova koji se uobiajeno ukljuuju u takva testiranja,
trebali bismo si uzeti vremena i razmisliti o sljedeem:

Ovo je zadnji rezultat koji se pribraja konanom rezultatu. Vjerojatno

emo ve znati gdje smo na listi (zajedno s dosad prikupljenim bodovima, a
vidjet emo gdje su zavrili drugi pristupnici). Ako smo u ovom trenutku ve
uli u popis onih koji su se kvalificirali za jedno od radnih mjesta to e
rei meu one koji su proli moda vie ne bi trebalo riskirati odgovarajui
na dodatna pitanja. Sve ovisi o tome koliko vie bodova imate od pristupnika
koji je prvi ispod crte. Ili, ako se nudi 10 radnih mjesta, treba vas zanimati
koliko bodova ima onaj koji je na 11. mjestu.
Dat u vam primjer tako da potpuno shvatite to vam elim rei.
Zamislimo testiranje za posao u kojem se nudi 10 radnih mjesta.
Pretpostavimo da nam ide dobro, da smo zavrili na 3. mjestu na listi.
Nema veze koliko kandidata pristupa testiranju, nas bi jedino trebalo
zanimati koliko bodova ima kandidat koji je zavrio na 11. mjestu.
Na klasifikacijskoj listi moi emo provjeriti za koliko smo bodova bolji
od prvoga ispod crte, znat emo i koliko bodova nosi taj posljednji test (to je
vjerojatno navedeno u pravilima i smjernicama). Ako nije tako, raspitajte se
kod voditelja testiranja ili informacijske slube.
 Nakon toga jednostavnom matematikom kalkulacijom prethodno
skupljenim bodovima dodajemo broj bodova koji bismo mogli osvojiti na
posljednjem testu. Ovo posljednje dobivamo procjenjujui na koliko smo
pitanja odgovorili tono u prvoj rundi zaokruivanja.
S druge strane, na isti nain, bodovima prvog kandidata ispod crte
dodajemo maksimalan broj bodova koji bi mogao dobiti na posljednjem
testu dakle, kalkuliramo maksimalan broj bodova koje bi on mogao
osvojiti da nekim sluajem u posljednjem testu postigne savren rezultat.

Ako za tog 11. kandidata ne postoji nikakva matematika ansa da se

izjednai s naim rezultatom, moemo se nasmijeiti i opustiti. Tada nam jo
samo preostaje provjeriti jesmo li ispravno napisali svoje ime i ostale traene
informacije. Moemo jo jednom provjeriti odgovore na pitanja, tek toliko
da budemo sigurni da nismo pogrijeili iz nepanje. Ako nam jo preostane
vremena, mogli bismo pregledati ostala pitanja, u sluaju da nam je
promaklo neko na koje znamo odgovoriti.
Ali budite paljivi: u drugoj rundi odgovarajte iskljuivo na pitanja za
iji ste odgovor 100% sigurni! Odgovarajte samo na pitanja koja su vam u
prvoj rundi promakla, a tek ste ih sada primijetili (to se katkad dogaa).
Kadgod se suoite s nekakvim sumnjama, bolje je ne odgovarati. Zato
bismo riskirali siguran dobitak?
Naravno, sve to vrijedi kada zbog netonih odgovora gubimo bodove, to
obino jest sluaj. Ako nema oduzimanja bodova, trebali bismo odgovoriti
na sva pitanja. Meutim, na nepoznata pitanja ne treba odgovarati hirovito.
Tada treba koristiti intuiciju, kao to smo ve savjetovali.

U suprotnom sluaju:

Ako nas 11. kandidat jo moe sustii, ili ako smo sami zavrili na 11.
mjestu (ili negdje jo dublje) posljednji nam test mora posluiti da ostvarimo
najbolji mogui rezultat. Da bismo to postigli jo jednom moramo pribjei
naoj formuli:

"l/(broj moguih opcija-1)"

Sjetite se da smo rekli da na ispitu s ponuene 4 opcije (a,b,c i d) ova

formula daje rezultat: "l/(4-l) = l/3" pri emu vrijednost "1/3" ili "0.33"
predstavlja matematiko ravnovjesje. Trebali bismo i morali bismo uvijek
riskirati gubitak 0.33 boda (ili manje) za svaki negativni odgovor. S druge
strane, ako svaki negativni odgovor odnosi vie od 0.33 boda, tada bismo
pitanje trebali ostaviti prazno.
Slino tome, to je nazivnik formule blii broju 1, to znai, ako je to bilo
koji broj manji od 3 dvojbeno bi pitanje trebalo pustiti bez odgovora,
naprosto zato to nam matematika vjerojatnost ne ide na ruku.
Meutim, ako za tri negativna odgovora ne gubimo jedan pozitivan, nego
broj negativnih odgovora treba biti vei (4 ili vie), tada trebamo riskirati jer
je matematika vjerojatnost na naoj strani. Tada bismo trebali odgovoriti na
sva pitanja, ali nikako ne bismo smjeli pogaati. Ponavljam, trebamo
koristiti intuiciju.

FORMATI TESTOVA VIESTRUKOG IZBORA

Ovi testovi dijele se na dva tipa:

A) PITANJA NA ZAOKRUIVANJE. Mnoga od tih pitanja pojavljuju se

u prirunicima za testiranje, s pitanjima za vjebu i gotovim
odgovorima, kao recimo u prirunicima za polaganje vozakog ispita.
Stoga nee biti gubitak vremena ako istraite ponudu slinih knjiga na
tritu i kupite one koje vam se ine najboljima.
Testove ovog tipa uglavnom sastavlja posebno povjerenstvo tik pred
testiranje. Tako se spreava curenje informacija, izbjegava favoriziranje i
injenje usluga prijateljima i susjedima itd. Kad bi se testovi sastavljali puno
prije, sigurno bi dolo do takvih propusta.
Raspodjela informacija vanija je nego to se na prvi pogled ini. Vie o
tome u odjeljku "Intuicija na natjeajnim testiranjima".

B) SKEN I RAUNALNI TIP. S tim testovima dobivate obrazac koji

trebate popuniti. Olovkom trebate nekako oznaiti pravilan odgovor:
zacrnjujui kvadrati ili nekako drugaije. Takvi su testovi najei
kod testiranja koja prireuju nacionalne organizacije, kao i kod
testiranja s velikim brojem kandidata, naprosto zato to ih je lake
ispravljati to ini raunalo.
 Oni se sastavljaju puno prije testiranja pa stoga openito sadre vie
"zloudnih" pitanja, a moete raunati da e im pristupiti vie ljudi "s
vezama". Trebali bismo znati koja nas vrsta testova eka.
Misli li netko da se radi o jednoj te istoj stvari? E pa nije tako. Meu
njima postoje neke suptilne razlike (premda ih nema puno) i njih emo
razmotriti.

INTUICIJA NA NATJEAJNIM TESTIRANJIMA

A) Radi li se o testu na zaokruivanje (format tipa A), trebali bismo

oekivati da se svaka opcija pojavi priblino jednako puta.
Naprimjer:

- 20 odgovora u kojima je toan odgovor a)

- 18 odgovora u kojima je toan odgovor b)
- 21 odgovor u kojima je toan odgovor c)

Nemojte zaboraviti da se takvi ispiti pripremaju pod odreenim

vremenskim pritiskom. Ako testiranje kasni zato to povjerenstvo jo uvijek
sastavlja pitanja, to je i vie nego dovoljan dokaz onoga to sam tvrdio o
faktoru vremena i o tome kako se svaka opcija (a,b, c itd.) u konanici uvijek
pojavi priblino jednak broj puta.
Sjetite se jo kako smo govorili da kad netko stane brzo i bez
razmiljanja ispisivati nizove slova a,b i c, recimo jedno ispod drugog, kada
ta slova zbroji, gotovo se uvijek ispostavlja da se svako slovo pojavljuje u
gotovo sablasnoj ravnotei s drugim slovima.
A brzina kojom se ti ispiti esto sastavljaju potvruje ovu teoriju.

B) Ako su ispiti kompjuterizirani i mogunosti nam matematiki idu na

ruku, trebali bismo na isti nain riskirati. Trebamo se prisjetiti svega
to smo rekli o opcijama koje se pojavljuju jednak broj puta, premda
to u ovom sluaju nee imati toliki uinak jer se takvi testovi
pripremaju mnogo prije i vea je vjerojatnost da ete u njima naii na
"zlou" koju smo prije spominjali.
 Bez obzira na sve, podsjeam vas da emo, budemo li koristili nau
formulu, statistiki uvijek igrati na sigurno to pak znai da se niega ne
bismo trebali bojati.
I dodajmo, tko jo nije uo za ampionsku sreu? Zar nije istina da ete
odsad nadalje uiti poput pravih ampiona? Postat ete ampioni!
 6

Korisni savjeti

Mnogo je bolje svaki ili skoro svaki dan uiti malo pomalo (bilo da
samo pregledavate obraeno gradivo ili se usredotoujete na dijelove
koji vam ba i ne idu najbolje), nego kampanjski bubati.

Korisno je odmoriti se 5 do 10 minuta nakon svakih 30 ili 40 minuta

uenja, i 10 do 15 minuta svakih sat vremena. Odmor omoguuje
podsvjesnom umu da prihvati i organizira nauene informacije. Usto
je mnogo lake motivirati se i koncentrirati ako znate da se svakih
pola sata ili vie moete relaksirati i odmoriti uz alicu kave,
mineralnu vodu ili lagani obrok, etnjom ili jednostavnim oputanjem.
Kako god bilo, nije loa ideja promijeniti prostoriju ili atmosferu te
potpuno zaboraviti na posao. Nikakvih mentalnih ponavljanja, ak i
kad vam se ini da biste trebali. Bolje se od toga suzdrati i razviti
neku oputajuu "naviku".

Soba u kojoj uite treba biti dobro osvijetljena. Pripazite na refleksiju

svjetlosti koja pada na knjige ili papire koje itate. Ako nije dobra,
moe vas vrlo brzo umoriti i natetiti koncentraciji. Dnevno svjetlo
uvijek je najbolji izbor.

Uimo tako da lea okrenemo sunevoj svjetlosti koja je, usput

reeno, najbolja vrsta osvjetljenja. Svjetlo bi u potpunosti trebalo
prekrivati na radni prostor. Najbolje umjetno svjetlo daje stropna
svjetiljka; na taj nain osvjetljava cijeli prostor i jednoliko raspruje
 svjetlost. Ne preporuuje se koritenje stolnih svjetiljki jer umaraju oi
i uzrokuju takozvani gubitak stupnja osvjetljenja.
Naprimjer, ako nam svjetlo dolazi s lijeve strane, mnogo vie
svjetlosti primamo u lijevo oko i zjenica tog oka bit e znatno
proirena. S druge strane, desno oko prima mnogo manje svjetla. Ta
neravnotea prouzrokuje prerano umaranje oiju i moe prouzroiti
glavobolje.

Uiti biste trebali u udobnom poloaju. Obino se preporuuje

sjediti, a ne leati, kako ne bismo umorili miie vrata, ruku i dr.
Pretjerana oputenost moe prouzroiti pospanost ili slabost. Svatko
mora za sebe otkriti najbolji poloaj za uenje. Takoer se moramo
pobrinuti da nam odjea bude udobna i prikladna za rad.

Pokuajte koliko god je mogue uiti u mirnoj sobi, slobodnoj od

buke i ometanja. Izbjegavajte svakojaka ometala (radio, televiziju,
itd.). Potpuno je pogreno misliti da se tako bolje ui. Uenje nalikuje
gledanju filma u kinu: film neemo razumjeti ako pritom, recimo,
namjestimo slualice i ukljuimo glazbu.

Kada izvanjske okolnosti nametnu nepovoljne uvjete za uenje, bolje

je promijeniti mjesto ili proetati dok se ne prui bolja prilika. Kako
god bilo, budite oprezni! Nemojte se zavaravati neradom, kako vam to
ne bi postala uobiajena isprika.

Prije poetka uenja dobra je ideja imati sve materijale pri ruci:
saetke, mentalne mape, olovke, markere, prazne papire, itd.

Nije dobra ideja uiti nakon glavnog, obilnog obroka; bolje je u to

vrijeme odmarati, ili, ako ve moramo, kratko ponoviti naueno.

Zapravo, jutro je najbolje vrijeme za uenje nakon buenja i

laganog doruka. Dobro se ui i poslijepodne. Ponavljati je
preporuljivo naveer. No, poslije emo vidjeti da je svaki dio dana
dobar za ponavljanje.
 Kada se pripremamo za testiranja s nizom teorijskih testova, i to samo
ako imamo dovoljno vremena, uenje bismo trebali poeti od tema
koje e se pojaviti u posljednjem nizu testova. To je zato to
konana selekcija kandidata poinje od njih. Zapamtite da je na
posljednjim testovima psiholoki faktor najvaniji. ivci se u to
vrijeme mogu s nama vrlo okrutno poigrati. Dakle, to smo
pripremljeniji, to bolje.
Zahvaljujui toj taktici teme koje smo pamtili i nauili za posljednje
testove bit e nam najsvjeije i najlake emo ih zapamtiti, jer smo ih
najprije nauili. S druge strane, u razmaku izmeu dva testa u sklopu
cijelog postupka dobivamo nekoliko fantastinih dana za kompletno
ponavljanje gradiva teorijskih ispita onih koje smo ostavili za kraj i
koje emo tako dobro nauiti.

JUTRO PRIJE ISPITA

Dan je najbolje zapoeti energetskim dorukom. Ovo preporuujem

i onima koji inae nikada ne dorukuju. To je najbolje jer nas eka
dan krcat intenzivnim mentalnim aktivnostima.

Morate ostaviti dovoljno vremena da bez urbe doete na mjesto

polaganja ispita. Bude li nam ponestalo vremena, uhvatit e nas
nepoeljna nervoza.
Statistike pokazuju da pristupnici, prije svega oni koji kreu na
testiranja i prijemne ispite, na dan ispita doive vie prometnih
nezgoda. Zato krenite na ispit ranije i nemojte uriti.
Katkad je potrebno (ili barem preporuljivo) misliti nekoliko dana
unaprijed te se tono raspitati o lokaciji odravanja ispita (u sluaju
prijemnih ispita ili testiranja za posao). Ne biste trebali pronai samo
zgradu, nego se upoznati i s rasporedom prostorija u kojima e se
testovi odrati.
Velike zgrade pristupnicima su katkad previe komplicirane, pa se u
tom sluaju lako zbune ili ak izgube u traenju prostorija. Zbog toga
mogu zakasniti (neki nikada ne dospiju do prostorije) te se naposljetku
iznerviraju vie nego to je potrebno.
 Takoer je dobro saznati kako se dolazi do mjesta odravanja ispita.
Hoemo li pjeaiti ili ii automobilom? Ima li parkirnih mjesta u
blizini? Koliko nam treba da doemo do tamo? Za kandidate koji
ispite shvaaju vrlo ozbiljno takva pitanja ne mogu ostati bez
odgovora. U sluaju da doivite nezgodu, morate to prije kontaktirati
ispitivae i objasniti im to se dogodilo (logino, ako okolnosti to
doputaju i ako vam se nije dogodilo nita ozbiljno).
Kad se poslije pojavimo na mjestu odravanja ispita (koji je moda
ve i zavrio), moramo sa sobom ponijeti neku vrstu pisanog
opravdanja: od lijenika ili policijskog dunosnika, ili neki drugi oblik
dokaza da smo doivjeli nezgodu.
Ako je nezgoda bila ozbiljna i ne moemo ii na ispit, netko bi trebao
odnijeti potvrde umjesto nas.

Poduzmite sve da biste nekoliko minuta prije ispita ostali sami, u

miru i spokoju. Velika je vjerojatnost da e nas okruiti nervozni
ljudi koji ustro ponavljaju svoje biljeke, a bit e tu i aljivaca koji
hihou i ludiraju se. Bez sumnje je najbolje izbjei i jedne i druge.

Konano se vrata otvaraju i pristupnici smiju ui u prostoriju za

testiranje. Jo jednom aktivirajte samokontrolu te nastojte pri ulasku
u sobu biti puni optimizma, ne osjeajui ni najmanji psiholoki
pritisak. Spremni ste i voljni izai na ispit i uivat ete u tome.
Nemojte odustati prije nego to ste poeli. Na kraju krajeva, zar mi
nismo najbolji strunjaci na svijetu?

Ako moemo odabrati gdje emo sjesti, najbolje mjesto je u sredini

prostorije (promatrano od naprijed prema straga) kraj zida, nasuprot
prozorima. Obino nam ta mjesta pobjegnu, bilo zato to se unaprijed
dijele ili zato to smo u prostoriju doli prekasno (ili prerano) pa su
nam rekli gdje moramo sjesti.

Obratite pozornost:

Kraj prozora nas mogu ometati vanjska buka, sunevo svjetlo i

temperaturne promjene, uobiajene tijekom oblanog vremena kad se sunce
povremeno pojavljuje izmeu oblaka.
 U prednjem dijelu prostorije otkrit emo da su ispitivai buniji nego to
bi ovjek oekivao te da katkad znaju meusobno avrljati.
Mjesto koje sam vam ranije preporuio nee ovisiti o temperaturi i
svjetlu te je mnogo stabilnije za rad. Sunce nas nee ometati, a i buka e biti
udaljena, ak i ona koja dolazi od nervoznih pristupnika koji nogama struu
po podu, kaljucaju i slino. Sjednemo li kraj zida okruivat e nas manje
ljudi, to odmah jami i manje buke.
Uoite razmjetaj i vrednovanje razliitih mjesta sjedenja u sljedeem
dijagramu:

Budemo li prisiljeni sjesti kraj prozora (to je posve mogue s obzirom

na prije navedene razloge), a sunce nam smeta, nijedan pristupnik ne mora
se bojati zatvoriti prozore, spustiti rolete ili razvui zavjese.
Ako to nije mogue jer, primjerice, nema zavjesa, najbolje je ljubazno i
smjerno pitati ispitivae doputaju li da se premjestite.
Znajte da se oni nee uvrijediti, vea je vjerojatnost da e biti sretni to
vam mogu pomoi.

Pokraj prozora jae smo izloeni vanjskoj buci uslijed graevinskih

radova, prometa, prolaznika, itd.
U takvim i slinim okolnostima i opet zamolite ispitivae da vam dopuste
promijeniti mjesto. Budete li ljubazni, nee vas odbiti. Konano, to je posve
prirodna molba.
 7

Pamenje i zdravlje

OSNOVNI SAVJETI

Uravnoteena prehrana, bez pretjerivanja u nekim namirnicama ili

nedostatku istih, pomoi e nam u svakoj aktivnosti kojom se u ivotu
bavimo, fiziki i mentalno. Stoga uenje i pamenje nisu u tome
iznimka.
Dok se pripremamo za uenje, ne bismo trebali jesti velike koliine
hrane, kao ni preteku hranu ili hranu koja se teko probavlja.
Naravno, cigarete, alkohol ili druge vrste opojnih tvari uvijek e nam
tetiti.
Ako namjeravamo uiti poslijepodne, bolje je da pojedemo laki ruak
i kasnije prigrizemo neto to volimo. To nam pomae razbistriti um
dok sc odmaramo od uenja.
Nije pametno uiti nakon glavnog jela; bolje je odmoriti se ili u
krajnjem sluaju ponoviti naueno.
 KOJE VITAMINE I MINERALE NA MOZAK
NAJVIE TREBA?

Od minerala uglavnom nam je potreban fosfor i magnezij, a od vitamina

A i D.
FOSFOR se moe nai u mlijeku i mlijenim proizvodima (budite
oprezni sa sirom jer kod nekih ljudi moe prouzrokovati migrenu), jajima,
cjelovitim itaricama, oraastim plodovima, okoladi, ili mahunastom
povru (slanutak, graak, lea i soja).
MAGNEZIJ se nalazi u nerafiniranoj morskoj soli, cjelovitim itaricama,
oraastim plodovima, okoladi i mahunastom povru.
Kako bi tijelo apsorbiralo fosfor potreban mu je vitamin D. Taj vitamin
je mogue nai u ulju od jetre bakalara. Proizvodi ga i naa koa kad se
izlaemo suncu.

VITAMIN A uglavnom se nalazi u jetrama ivotinja, a izvan mesne

prehrane u mrkvi, perinu i slatkom krumpiru.
Kao to i sami vidite, nema se tu puno za rei. Mediteranska prehrana,
naprimjer, vrlo je cjelovita i uistinu daje sve vitamine i minerale koji su vam
potrebni.

REDOVITA I PRILAGOENA FIZIKA AKTIVNOST vrlo je

poeljna jer osvjeava i relaksira um. Vjebanjem oblikujemo tijelo i
poboljavamo krvni tlak, to je vrijedno panje i potovanja.

Na kraju bih elio naglasiti koliko je vano da se dovoljno odmorimo i

naspavamo. Najpoeljnije je ne umoriti se previe. Osim to tako prestajete
biti produktivni, proizvodite i loe vibracije, a to na um onesposobljuje u
obavljanju eljenih aktivnosti.
 8

Psihometrija

Psihometrijske testove sve ee susreemo na razliitim tipovima

testiranja. esto su sastavni dio intervjuiranja za primanje na odreene vrste
posla. Nadalje, oni u mnogima izazivaju strah, gotovo uas. Pristupnici misle
da im situacija izmie kontroli te da su openito bespomoni. Katkad ne
razumiju to se od njih oekuje i kako bi trebalo rjeavati takve testove.
Drugim rijeima, izgubljeni su.
To je razlog zbog kojeg sam odluio ove testove ukljuiti u knjigu: elim
vas uvesti u njih i pomoi da se skine "veo tajne" kojim su obavijeni. Kao
to ete vidjeti, ne radi se o nepoznatim ili maginim vjebama prije
suprotno, te vjebe su ugodne i zabavne.
Moda ve znate za njih jer ste ih negdje rjeavali. ak i ako je tako,
savjetujem vam da prouite ovo poglavlje. Uvijek se moe nauiti neto
novo.
Psihometrijske testove moemo podijeliti u dvije osnovne grupe:

Prva grupa slui za mjerenje inteligencije (kvocijent inteligencije,

IQ),
Testovi osobnosti temelje se na odreivanju odreenog psiholokog
profila ili balansa osobnosti ovisno o tome to je potrebno za
obavljanje odreenog posla.
Sada emo razmotriti prvu grupu. Ovdje ete pronai mnogo praktinih
primjera, a onda i neke zadatke za vjebu.
 TESTOVI INTELIGENCIJE

Ovo su testovi kojima se procjenjuje inteligencija osobe.

Postoje razliite skale mjerenja kvocijenta inteligencije, a najpoznatija je
Cattelova skala. Ostale skale ukljuuju Termanovu, Stanford-Binetovu i
Weschlerovu skalu.
U relaciji prema IQ-u svake osobe, ustanovljene su sljedee podjele:

MENTALNA RETARDACIJA:
0 - 24 Teka retardacija (u odraslih mentalna dob od 2 godine)
25 - 49 Umjerena retardacija (mentalna dob 3-6 godina)
50 - 69 Laka retardacija (mentalna dob 7-10 godina)

GRANINI STUPANJ INTELIGENCIJE:

70 - 79 Prosjeno uenje nemogue

ISPODROSJEAN STUPANJ INTELIGENCIJE:

80 - 89 Mogue je uiti na prosjenim razinama, ali uz tekoe

PROSJENA INTELIGENCIJA:
90 - 109 (50% populacije)

VISOKA INTELIGENCIJA:
110 -120 (Tipina na akademskoj razini)

NATPROSJENA INTELIGENCIJA:
120 -129

VISOKO NATPROSJENA:
130 -139

BLIZU GENIJALNE:
140 -159

GENIJ:
160 I VIE
 Ne moemo precizno izmjeriti kvocijente vee od 200, njih samo
procjenjujemo.
Meunarodno udruenje "Mensa" prihvaa samo "inteligentne" lanove.
Njih ima vie od 20.000, a otprilike etvrtina njih postie rezultate vie od
155 na Cattellovoj skali.
IQ mjerenja vrlo su vana i uzimaju se u obzir u dravama koje ih znaju
raunati, kao to je u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Tamo darovita
djeca dobivaju vaan poticaj u obrazovanju, primjerice, njima se daju
stipendije ili imaju povlaten upis u kole.
Svi sustavi stvoreni za mjerenje inteligencije imaju isti cilj: ustanoviti
kapacitet rezoniranja svake osobe te otkriti logike sljedove u seriji
problema precizno kreiranih u tu svrhu.
Primjenom standardiziranih testova na uzorku od tisua ljudi, uzimajui
pritom u obzir njihovu dob, spol, razinu obrazovanja i sl. kreiraju se tablice
ili skale organizirane preciznim matematikim kalkulacijama. Naposljetku se
dobiva statistika koja omoguuje ustanoviti je li osoba manje ili vie
briljantna od prosjeka.
Naprimjer, osoba sa 130 bodova briljantnija je od 90 posto populacije.
Ako ima 148 bodova, on ili ona briljantniji su od 98 posto populacije. Usput
reeno, ovaj postotak (98%) potreban vam je da biste upali u Mensu.
Cilj ovih testova jest potraiti u seriji kalkuliranih vjebi kraj ili nastavak
logikoga slijeda koji moe doi u obliku brojeva, geometrijskih oblika ili
slino. Jednom kad otkrijemo logiku slijeda, pomou naenoga pravila lako
slijedimo figure do kraja.
Testovi se takoer mogu baviti sljedovima brojeva i slova, domina,
"suvinim" rijeima i izrazima. Premda, kada se u test umijeaju rijei ne
moemo dobiti pravi IQ jer u igru ulazi srea, kao to je est sluaj.
Svrha testova s rijeima esto jest naprosto ustanoviti posjeduje li osoba
minimum zahtijevane inteligencije.
Najbolje to mogu savjetovati kandidatima jest da budu izvanredno
pripremljeni te da uklone svaku slabu toku. Zato biste trebali znati i
vjebati sve to bi vam na neki nain moglo zatrebati u budunosti, premda
vam trenutno nije potrebno.
Bacimo sada pogled na najee primjere zadataka u testovima
inteligencije.

Brojevni nizovi
Ove se vjebe sastoje od nizova brojeva meusobno povezanih tako da,
ako znamo kakva je to veza koje pravilo vodi od jednog broja prema
drugome moemo nastaviti brojevni niz ili lanac unedogled, dodajui
onoliko brojeva koliko elimo.
Bacimo sada pogled na jednostavnije primjere:

1, 2, 3, 4...

Koji bi broj mogao doi nakon 4?

Prvo morate pogoditi koje pravilo prati ovaj niz. U prethodnom primjeru
pravilo uistinu nije moglo biti jednostavnije. Dakle, budui da se pravilo
primjenjuje svaki put, sljedei broj je 5. Slino tome lanac se moe brojiti
unatrag:

8, 7, 6, 5...

Koji broj dolazi nakon 5?

Pravilo ovoga niza je da je svaki broj koji slijedi za jedan manji od
prethodnog znai, brojevi se svaki put smanjuju za jedan broj koji
traimo je broj 4.
Brojevni nizovi, ba kao i svaki drugi oblik psihometrijskih zadataka,
obino su poredani po teini. Dakle, ako negdje zapnemo, bolje je zaboraviti
na tee zadatke u nastavku. Kasnije, i to samo ako budemo imali vremena,
vratit emo se teim problemima po drugi put.
Nemojte zaboraviti da je za rjeavanje ove vrste testova predvieno
mnogo vremena. Zapravo, i vie nego dovoljno vremena, pa to nije faktor
koji bi utjecao na rezultate.
U sljedeem nizu:

4, 7, 10, 13...

Koji je sljedei broj u nizu?

Vidimo da se broj svaki put poveava za tri, dakle logino je da sljedei
broj bude 16.
No, sljedei je niz sloeniji:

3, 4, 6, 9...

Koji je sljedei broj u nizu?

Nije teko otkriti pravilo ovoga niza. Vidimo da se razlika izmeu svaka
dva broja poveava za jedan. Dakle, razlika izmeu 3 i 4 je jedan, izmeu 4 i
6 je 2, razlika izmeu 6 i 9 je tri, pa e razlika izmeu sljedea dva broja biti
4, dakle pisat emo broj 13.
U sljedeem primjeru:

4, 3, 7,10,17, 27...

Koji je sljedei broj u nizu?

Zapazite da je 7 zbroj brojeva 3 + 4, a to su brojevi koji mu prethode u
nizu. Broj 17, primjerice, suma je brojeva 10 i 7, koji mu takoer prethode u
nizu. Stoga, ako nastavimo slijediti ovo pravilo, sljedei broj trebao bi biti
suma brojeva 17 i 27, a to je 44.
Prouimo sljedei primjer:

2, 6, 14, 30...

Koji je sljedei broj u nizu?

Ako pomnoimo broj sa 2 i dodamo 2 (2 x 2 + 2 = 6), dobivamo sljedei,
dakle broj koji traimo je 62 (30 x 2 + 2).
 Nastavimo sada sljedei niz:

3, 4, 8, 8, 23,12, 68,16...

Koji broj slijedi?

Ovaj je primjer sloeniji, a njegova teina lei u injenici da postoje dva
razliita umetnuta slijeda u istom lancu. Gledajte na to ovako:

3, 4, 8, 8, 23, 12, 68,16...

Prvi slijed sastavljen je od podcrtanih brojeva. Pravilo koje moramo

slijediti da bismo dobili sljedei broj jest pomnoiti sa 3 i oduzeti 1. Dakle,
imamo: 3 x 3 = 9, i onda, 9-1=8, drugi podcrtani broj u nizu. Onda
napravimo isto s ovim: 8 x 3 = 24 i 24 - 1 =23. Napravimo li isto s
posljednjim brojem u ovom dijelu slijeda, 68, dobit emo: 68 x 3 = 204 i 204
- 1 = 203, a to je broj koji traimo.
Drugi slijed u prethodnome nizu predstavlja ometajui slijed koji se
ispreplee s glavnim slijedom. Ako u zadatku ne pie drugaije, trebali
bismo napisati samo sljedei broj u nizu, a to je 203.
Meutim, da bismo zaokruili na posljednji primjer brojevnih nizova,
primijetit emo da je drugi slijed rezultat dodavanja broja 4 svakom broju,
tako da je sljedei broj u ovom nizu 20 (16 + 4).
Ako smo u zadatku dobili upute da moramo upisati sljedea dva broja u
nizu, onda su to 203 i 20, upravo tim redom, pa e niz izgledati ovako:

3, 4, 8, 8, 23, 12, 68, 16, 203, 20...

I tako u beskonanost. Kao to vidite, nije teko, kvaka lei u tome da se

pogodi logika kojom su brojevi poredani u niz. Na kraju vas upozoravam da
pripazite na banalne pogreke u zbrajanju, oduzimanju, mnoenju i
dijeljenju.

Domino
Naravno da ne morate znati pravila ove slavne igre da biste rijeili
zadatke. Ba kao to smo radili s nizovima brojeva, trebamo samo otkriti
pravilo ili pravila prema kojima je oblikovan niz i koje e nam onda
omoguiti da niz nastavimo.
 Ovi se testovi esto koriste na natjeajnim testiranjima zato to daju vrlo
pouzdane i objektivne rezultate. Zato emo im se osobito posvetiti.
Prva i osnovna stvar je da svaki domino ima sedam moguih lica, koja
idu od 0 (prazno) do est. Te se mogunosti udvostruuju zato to se mogui
rezultati pojavljuju dvaput:

Jedan ispod i jedan iznad, ako je domino u vertikalnoj poziciji, to

nalikuje brojniku i nazivniku u razlomku.
Slijeva nadesno, ako su domina horizontalna.

No, dva broja u dva dijela domina mogu biti ista, kao, recimo 3/3, to
moemo zvati dvojnikom. Ako domino nije dvojni, tada brojnik i nazivnik
nee biti isti pa nee biti svejedno u kojem je domino poloaju.
Zapamtite da u ovom zadnjem sluaju govorimo o razliitim dominima
pa je nuno znati pravilan poredak brojeva.
Domina mogu ii prema veim ili prema manjim brojevima, pa je vrlo
vano znati da moemo doi do broja 6. Sa 6 se vraamo na prazan domino
ili 0, i tako dalje, u beskonanim krugovima.
Paljivo promotrite sljedei niz domina. Obratite pozornost na neke
karakteristike koje sam prije opisao.

Morate pronai domino koji dolazi na mjesto s isprekidanim linijama, a

koja nikada ne biste smjeli pobrkati s praznim dominom.
U prvom primjeru, koji je usput reeno vrlo jednostavan, moemo vidjeti
da su svi nazivnici isti. Logino moramo pretpostaviti da je nazivnik
sljedeeg domina u nizu takoer 3.
Brojnik se, meutim, uvijek poveava za jedan. Zapazite kako tvore
beskonane krugove o kojima smo govorili, zato to kada dou do broja 6,
sljedei broj mora biti 0, koja zatvara krug. Tada se vraa na 1 i u naem
primjeru nastavlja na 2, to je brojnik koji traimo. Dakle, rjeenje je domino
2/3.
 Prijeimo na novi primjer:

U ovom sluaju, suprotno onome to smo imali u prvom primjeru,

brojnik je uvijek isti, 2, i logino je pretpostaviti da se to nastavlja i dalje.
Nazivnik se smanjuje za jedan svaki put dok ne doe do 0, to vam je ve
poznato iz prethodnog primjera, a tada kree ispoetka. Zapamtile da domina
tvore beskonane zatvorene krugove. Novi krug moe poeti i od broja 6
nakon to je pao do 0. Nakon 6 dolazi 5, pa moemo zakljuiti da je domino
koji traimo 2/5.
Evo jo jednog primjera:

Ovdje imamo brojnik koji se svaki put poveava za 2. Ponavljam (kao i

obino) kada doemo do 6, najveeg broja koji se moe pojaviti u dominu,
nastavljamo na isti nain i poveavamo za 2 (prvo je bilo od 0, pa od 1)
brojnik koji traimo je 3.
U nazivniku primjeujemo da se niz jednostavno smanjuje za jedan dok
ne doemo do broja 2. Dakle, na konaan odgovor bio bi domino 3/2.

U novom primjeru, koji je slian onom prethodnom, brojnik se svaki put

poveava za jedan. Zato odgovor za brojnik glasi 0. Nazivnik se pak
smanjuje svaki put za 2 pa takoer zavrava na 0. Dakle, domino koji
traimo je 0/0.
 Prouimo sad nov i drugaiji primjer:

Ovdje moemo primijetiti ometajui domino 1/1. On je pravilno umetnut

u niz pa ovdje predstavlja kompletan odgovor koji se od nas trai: 1/1.
Drugi niz sainjavaju domina iji se brojnik poveava za jedan, a
nazivnik se smanjuje za dva, pa bi sljedei domino u nizu bio 6/2.
Zapamtite da nisu od nas traili da to otkrijemo, pa to ne moramo ni
zapisati. Ipak, dobro je znati.

Idemo na novi primjer:

Ne dajte se zbuniti brojem domina dvojnika.

U ovom sluaju opet primjeujemo umetnuti domino, 1/1. Meutim,
vidimo novi niz domina koji se izmjenjuju s dominom 1/1. Oni su rezultat
dodavanja broja 3 brojniku i nazivniku, to bi znailo da sljedei domino u
nizu i na konaan odgovor glasi 6/6.

Novi primjer:
 Ovdje vidimo novi sluaj umetanja dobiven dvama nizovima koji se
izmjenjuju. Prvo vidimo da se za dva poveavaju brojnici prvog, treeg,
petog i, logino, sedmog domina. Jedan je odgovor koji traimo. S druge
strane, nazivnici ovih domina smanjuju se uvijek za jedan: 6, 5, 4... pa
moemo pretpostaviti da e nazivnik odgovora biti 3. Konaan odgovor je
1/3.
Domino 4/5 sainjava drugi niz usporedan s onim koji nam je do
odgovor. Taj se niz temelji na jednostavnoj izmjeni domina 4/5 i 5/4.

Sada emo se pozabaviti slinim primjerom:

U ovom sluaju vidimo da dvojna domina nisu ometajua; oni su ti koji

tvore glavni niz. Prva kombinacija 3/2 izmjenjuje se s preokrenutom
kombinacijom 2/3, a izmeu njih su umetnuta domina koja tvore drugi niz.
Posljednji domino i odgovor jest 2/3.
Uvijek je dobro potruditi se razumjeti nastavak niza, premda se to od nas
ne trai. To je dobro za vjebu. Vidimo da je drugi niz 2/0, 2/6, 2/5 iz ega
nije teko zakljuiti da je brojnik uvijek 2, a da se nazivnik smanjuje za
jedan. Dakle, ovom nizu nakon traenog odgovora slijedi domino 2/4.

Nastavimo s drugim primjerom. Odvojite nekoliko sekundi i pokuajte

sami pronai rjeenje. Ako elite, odgovor nacrtajte u iscrtkanom dominu:

Zapazite da i ovdje imamo dva razliita niza. U jednom imamo domina

1, 3 i 5 plus odgovor koji dolazi na broju 7. Zamjeujemo da se brojnici
poveavaju za 2, a nazivnici smanjuju za 1, pa je odgovor koji traimo 1/3.
Drugi niz je sastavljen od domina na parnim mjestima. Njihovo je
pravilo da im se brojnici smanjuju za dva, a nazivnici za jedan, to pak znai
da je sljedei domino u nizu, onaj koji nije dio zadatka, 1/2.
 Prouite sljedei primjer i zapiite odgovor:

U neparnom nizu sastavljenom od domina na prvom, treem i petom

mjestu te mjestu za odgovor (ili sedmi domino) moemo primijetiti kako se
brojnik poveava za jedan, a nazivnik smanjuje za dva, ime dobivamo
odgovor: 6/2.
Domina na parnim mjestima imaju dvojnike koji se svaki put smanjuju
za dva. Stoga bi sljedei domino u nizu, kad bi se od nas traio, bio 4/4.
Nije teko, zar ne?

Rijeimo novi primjer:

Prva stvar koju bismo trebali zamijetiti jest da ovdje nema toliko domina
kao prije. Kad imamo malo domina, odmah bismo trebali pomisliti da se radi
o jednom cjelovitom nizu.
Jeste li se dosjetili odgovora?
Evo rjeenja. Zapazite kako brojnik u jednom dominu postaje nazivnik u
drugom, a nazivnik +1 korespondira s brojnikom sljedeeg domina. Stoga je
odgovor koji traimo 6/0.
To je bilo lako, zar ne? Da bi se rjeavali ovakvi zadaci potrebna je
vjeba i poneto mate. Ipak, ti nizovi mogu postati strahovito komplicirani.
Cilj mi nije ovdje vam pokazivati svaki mogui sluaj zato to bi to bilo
nemogue. elim vam ih samo pribliiti te vas uputiti u najee vrste
nizova.

Rijeite sljedei primjer:

 Slian je onome to smo ga upravo vidjeli. Ovaj put, kad bismo brojniku
dodali 1, dobili bismo nazivnik sljedeeg domina. Ako nazivnicima dodamo
2, dobit emo brojnik sljedeeg domina. Logino, odgovor je 0/2.

Novi primjer:

Ne dopustite da vas horizontalna domina prestrae. Vertikalni se itaju

od vrha prema dnu, a horizontalni slijeva nadesno. Ako je to
prekomplicirano za vas, uvijek ih moete mentalno staviti u okomit poloaj
podiui ih nadesno, u smjeru kazaljke na satu.
Na horizontalnim dominima brojnik korespondira s brojem lijevo, a
nazivnik s brojem desno. Brojnici se poveavaju za jedan, a nazivnici se
smanjuju za dva, tako da je na odgovor 6/2.

Evo drugog primjera:

Ovdje moete vidjeti kako se brojnici poveavaju za tri, a nazivnici za

jedan. Odgovor nije tako teko pronai. Glasi: 0/0.

Domina se na testiranjima mogu pojaviti i u parovima:

 U ovom primjeru imamo tri para i logiko pravilo koje uoavamo u prva
dva para. Ovaj prvi primjer iznimno je jednostavan.
Domina su "ukriena". To znai da je brojnik prvoga nazivnik u
drugome, a nazivnik prvoga je brojnik u drugome. Zato odgovor glasi 6/2.
Zapazite kako ovdje pravila za jedan par vrijede i za sva tri.

Pogledajmo to se dogaa ovdje:

Jo jednom trebamo nai vezu izmeu dva domina u jednom paru to e

pravilo onda vrijediti za cijeli niz parova.
Ako oduzmemo 2 od prvog brojnika, dobit emo drugi nazivnik. Ako
dodamo 1 prvom nazivniku, dobit emo drugi brojnik. Odgovor je 6/6.

Paljivo prouite sljedei primjer:

Primjeujemo da su domina sparena tako da je drugi brojnik jednak

prvom brojniku +3. Oduzmemo li 1 od prvog nazivnika, dobivamo drugi
nazivnik. Dakle, rezultat je 6/2.

Analizirajmo sljedei, neto kompliciraniji primjer:

Rjeenje je neto jae zakamuflirano, ali nije ga preteko pronai.

Brojnici svakog para zbrojeni daju 6, a nazivnici svakog para zbrojeni daju
7. Primjenom ovog pravila dobivamo rjeenje 4/4.
 Zadaci u kojima se domina javljaju u grupama od tri mogu biti malo tei.

U ovom sluaju rjeenje je jednostavnije nego to se naizgled ini.

Moete li ga pronai?
Sve to morate uiniti jest zbrojiti posebno nazivnik s nazivnikom i
brojnik s brojnikom prva dva domina te tako dobivate brojnik i nazivnik
treega. Onda pravilo primijenite na drugi trio. Rezultat je 0/2.
U drugom paru zbroj dva brojnika iznosi 7 to je vie od maksimalno
doputenog broja 6. Dakle, moramo se spustiti na 0.

Evo slinog primjera:

Moramo izvesti jednostavnu operaciju zbrajanja da bismo do doli do

rezultata 0/1.

Problemi koji slijede na prvi se pogled mogu uiniti kompliciranijima:

 Ovo je spirala koja poinje dominom 3/1, koji je, kao to vidite,
horizontalan. Bilo bi vam moda lake kad biste zamislili da je svaki domino
automobil koji putuje u smjeru posljednjeg domina, odgovora. Svaki
"automobil" (ba kao i svi normalni automobili) imaju prednji dio (ovdje je
to 3) i stranji dio (ovdje je to 1). Prednji dijelovi automobila svaki se put
smanjuju za 1, a stranji dijelovi se poveavaju za 2. Stoga je posljednji auto
pardon, domino, 3/1.
Hajdemo naposljetku do posljednjeg primjera. On slii mozaiku i ini se
da je najtei od svih.

Vidite li rjeenje?
etiri horizontalna domina (poloena) izgledaju kao odraz u ogledu.
Zapazite kako su dva vanjska broja, 1 i 2, u istoj poziciji sa svake strane.
Meutim, unutarnje tokice, 5 i 3, zamijenile su mjesta.
Sada samo isto to pravilo morate primijeniti na etiri vertikalna domina.
Dakle, kako biste pronali "izgubljeni" domino, vanjske tokice moraju
ostati iste ovdje je to 4 i 5, a zatim morate zamijeniti mjesta unutarnjim
tokicama. Rezultat je 1/5.
Kad obavimo najtei dio posla, tj. otkrijemo pravilo ili logiku problema,
tada nam samo jo preostaje dobro paziti da ne napravimo neku banalnu
pogreku, recimo neto krivo zbrojimo.
Mogli bismo se takoer zbuniti i nehotice zamijeniti poredak tokica te
preokrenuti rezultat posljednjega domina. Naravno, to e se raunati kao
greka.
Na kraju poglavlja za vjebu nudim jo zadataka s rjeenjima.
Sada emo se pozabaviti posljednjom vrstom psihometrijskih testova.
Radi se o problemima koji na prvi pogled mnoge ljude nasmrt prestrae,
prvenstveno zbog toga kako izgledaju. Poznati su kao dijagrami.
 Dijagramski testovi
Prvo i prvo, vano je ne dati se zastraiti ovim nazivom (kao ni bilo
kojim drugim kad smo ve kod toga). Naprosto moramo smisliti nekakav
naziv za ove bezazlene vjebe.
Vidjet ete niz kvadrata. Moramo proniknuti u njihovu logiku. Tako
emo dovriti sekciju naravno, prije toga u vas upozoriti da vie
psihometrijskih vjebi moete pronai na kraju ovoga poglavlja. Vjebajte, a
usput se malo i zabavite!

Koji od dijagrama to slijede (A, B, C ili D) korespondiraju s praznima,

pilima s iscrtkanim linijama?

Jeste li pogodili?
Odgovor je C. Pogledajte putanju jedne tokice koja se kree kvadratom
u smjeru kazaljke na satu, a i druge dvije toke ine isto, samo u smjeru
suprotnom kazaljki na satu.
Dobro pazite da odgovor ne pomijeate sa B. Odgovor B nudi istu
raspodjelu kao i C, ali se dvije toke pojavljuju na dnu kvadratia, a ne na
vrhu gdje im je mjesto!

Promotrimo sada drugi primjer. rtvujte nekoliko trenutaka i pokuajte

samostalno doi do odgovora.
Ako elite, moete ga predvidjeti. Precrtajte ga u biljenicu bez gledanja
u ponuene opcije.
Naiete li na probleme, bacite pogled na ponuene odgovore. Toan
odgovor skriva se tamo; odaberite ga.
 Vidimo da se nova toka nadodaje u putanji suprotnoj kretanju kazaljke
na satu.
Crtica skae naprijed-natrag dijagonalno izmeu dvije iste kutije a to su
one to ine desnu dijagonalu.
Jedini dijagram koji slijedi ovu logiku je dijagram B.

Rijeite sljedei primjer:

Prvo usmjerite panju na krug koji se kree dijagonalno udesno i onda

nestaje. Ostali oblici pojavljuju se prvo u donjoj lijevoj kutijici, penju se u
gornju lijevu kutijicu i onda sputaju dijagonalno poput onog kruga, te
konano nestaju. Jedini dijagram koji slijedi ovaj obrazac jest dijagram A.
(Dijagram C to ne moe biti zato to se u donjoj lijevoj kutiji ne pojavljuje
nikakav novi oblik.
 Evo sljedeeg primjera:

U ovom sluaju imamo "prazan" pravokutnik (unutar njega je toka koja

nije njegov sastavni dio) koji se nalazi u donjem desnom kutu, jedan u
gornjem lijevom kutu i jedan u donjem desnom kutu oni su djelomino
ispunjeni. Imamo dakle i toku koja putuje, naizgled proizvoljno, izmeu
sve etiri kutije.
Toan odgovor je A, gdje se dvije figure susreu u jednoj kutiji.
Pravokutnik je posve ispunjen i prekriva toku.
Kad zavrite s prouavanjem primjera moete rjeavati ponuene zadatke
koje nudim na sljedeim stranicama. Onda provjerite rezultate u odsjeku s
rjeenjima. Zabavite se!

ZADACI ZA VJEBU

Brojevni nizovi

Dovrite sljedee nizove brojeva:

5, 8, 12, 17...?
3, 2, 4, 4, 5, 8, 6, 16, 7...?
4, 2, 6, 8, 14, 22...?
3, 5, 9, 17...?
1, 3, 11, 123...?
25, 21, 16, 10...?
8,12, 16, 24, 32, 48...?
3, 9, 7, 4, 8, 9, 5, 7, 11, 6, 6, 13, 7...?
 1, 2, 5, 14...?
46, 24, 43, 42, 37, 24, 28, 42...?

Domino

Pronaite domino koji nastavlja niz, onako kako smo vjebali u

prijanjim primjerima:
 Dijagramski testovi

Odaberite jedan od ponuenih odgovora, A, B, C ili D koji nastavlja niz

u sljedeem zadatku:
 RJEENJA

Brojevni nizovi
1) 23 6) 3
2) 32 7) 64
3) 36 8) 5
4) 33 9) 41
5) 15131 10) 16

Domino
1) 1/1 10) 5/5
2) 4/3 11) 4/4
3) 2/5 12) 6/2
4) 4/1 13) 1/0
5) 1/3 14) 5/4
6) 5/1 15) 5/6
7) 6/3 16) 4/1
8) 6/4 17) 0/2
9) 6/3 18) 0/6

Dijagramski testovi
D
A
C
C
 PSIHOMETRIJSKI TESTOVI OSOBNOSTI

Sainjeni su od niza poprilino nepouzdanih pitanja oblikovanih da bi se

ustanovio psiholoki profil osobe koja pristupa testiranju.
Ope je pravilo da biste trebali redom odgovarati na sva pitanja, premda
se to ne moe uvijek savjetovati zato to moe dovesti do greke ili
nedosljednosti.
Primjerice, pitanje moe glasiti: "Volite li jahati konje?"
Ako nikad niste jahali konja, ne biste trebali odgovarati. Ne bismo trebali
pomijeati ono to volimo s onime za to mislimo da bismo zavoljeli kad
bismo imali prilike probati.
Sljedee bi pitanje moglo glasiti ovako: "Jeste li ikada jahali konja?" Ako
ovdje odgovorite nijeno, proturjeit ete sebi u sluaju da ste na prvo
pitanje odgovorili potvrdno.
Postoji logian zakljuak, a on glasi: ako nikada niste jahali konja, kako
onda znate svia li vam se to ili ne?
Ljudi koji tvrde da im svia neto to nikada nisu probali, ispitivau (ili
psihologu koji evaluira testove) mogu djelovati poprilino neozbiljno i
nepouzdano, zar ne?
Ovi testovi puni su pitanja kojima je jedina svrha pronai kontradikcije u
osobnostima pristupnika. Mogu biti slina gornjem primjeru, ili se pak jedno
te isto pitanje ponavlja bezbroj puta u preformuliranom obliku. Takva su
pitanja esto zakamuflirana meu banalnim upitima koji su osobni i izravni,
poput upita o tome to vam je ukusno, primjerice. Evidentno je da nitko ne
moe dobiti negativne bodove na takvim testovima, ali budite dosljedni u
odgovorima. Nemojte svaki put kad vam se postavi isto pitanje odgovoriti
neto drugo.
Katkad je neophodno malo "lagati" kako bi se ostavilo poeljan dojam.
Primjerice:

Oni koji se natjeu za mjesto policajca nikada ne bi trebali napisati da

lako gube strpljenje u odreenim okolnostima, ak i kad je to katkad
istina. Nemojmo zaboraviti da oni, izmeu ostalog, barataju orujem.
Ako vas pitaju biste li zadrali novanik pronaen na ploniku, uz
pretpostavku da ne znate tko ga je izgubio, logian je odgovor: da.
Kakvu opciju jo imate? Negativan odgovor mogao bi indicirati
nezrelu osobnost.
 Natjeemo li se za mjesto odgojitelja/odgojiteljice, kao posljednji
primjer, trebali bismo napisati da imamo obilje strpljenja i da volimo
raditi s djecom, pa makar pri tome i neto preuveliali.

U osnovi istu stvar moramo initi prilikom intervjua za posao.

U sluaju bilo kakve sumnje, uvijek trebate davati odgovore koje biste
eljeli itati kad biste bili u koi onoga tko ita i evaluira testove, osim kad
se radi o pitanjima koja se tiu osobnog ukusa, a ija je jedina svrha
"popuniti" test i zadobiti povjerenje pristupnika.
Usput reeno, nikoga ove preporuke ne bi trebale uznemiriti, niti
izazivati krivnju kod onih koji ih slijede, osobito kad se radi o testiranjima za
posao sve je doputeno u ljubavi i testiranjima. Oficijelne organizacije i
njihovi delegati prvi su kada treba "povui veze" za prijatelje i rodbinu, pa je
ionako teko upasti u to kolo. Dakle, naalost za neke, a nasreu za neke
druge, natjeajna testiranja pretvaraju se u svojevrstan rat u kojem je sve
doputeno!
 9

Psiholoka priprema

Ovo poglavlje nije posveeno samo onima koji polau ispite, posveeno
je svima. ivot je jedan neprekidan ispit. Uvijek neemu teimo, traimo
nove ciljeve.
Uzmimo ovu uzbudljivu temu kao najvaniji dio knjige. Sve uenje na
svijetu i najbolja mogua memorija ne znae nita ako tijekom ispita sve
"pokvare" nai napeti, neukrotivi ivci.
U meni nema ni traka sumnje u to da onome tko eli postati ampion u
pamenju, uenju ili briljirati na ispitima treba neprobojna psiha, psihologija
pobjednika visoko, bolje rei vrtoglavo visoko samopouzdanje.
U tome nema nita loe, ba suprotno, pokuat u iskreno pomoi
itateljima da otkriju tajne pretvaranja mate u stvarnost. Ovo poglavlje
osobito posveujem onima koji ga u psiholokom smislu najvie trebaju i
nadam se da u takve zaraziti svojim entuzijazmom. Njega pak dugujem
niem drugom do primjeni jednostavnih smjernica koje u vam ovdje otkriti.
Paljivo prouite ovo poglavlje i razmislite o njegovu sadraju. Tada
pokuajte primijeniti malo samokritike, tj. usporedite dobivene informacije s
vlastitom osobnou, time kakvi ste. Recimo ovako:
Koje slinosti i razlike uoavate izmeu sebe i razliitih karakteristika
osobnosti to ste ih ovdje otkrili?
Kakvi ste, i kakvi biste eljeli biti?
Jeste li u stanju osjetiti dovoljno naklonosti prema sebi?
Kad zavrite s itanjem poglavlja, vratite se na ova pitanja i pokuajte na
njih odgovoriti.
 ISPITI

Ljudi se uglavnom boje ispita, katkad ak i panino. Stvarna percepcija

straha temelji se na jednom mitu:

Pasti na ispitu je loe.

Dakako, ovo uvjerenje je pogreno. Zapamtite da sada govorimo o

akademskim ispitima, a ne o natjeajnim testiranjima. Neuspjeh nije lo, ne
bi nas trebao ak ni zabrinjavati (u najdoslovnijem smislu rijei). Ono to bi
bilo loe i to bi nam svakako dalo razloga za brigu jest izostanak uenju ili
povrno uenje.
Niti itko moe biti sto posto siguran da je uvijek loe propasti na
natjeajnom testiranju. Naravno, kada govorimo o postocima, uvijek je bolje
proi nego pasti. Meutim, koliko je ljudi na kraju pronalo bolji posao, novi
put naprosto zato to u poetku nisu proli na testiranju? Poetna mentalna
reakcija tih ljudi kad su ugledali "ne zadovoljava" u svojim rezultatima
mislili su da je to neto najgore to im se moglo dogoditi odjednom se
prometnula u zadovoljstvo.
Shvatili su da bi bilo mnogo gore da su proli i prihvatili posao za koji su
se natjecali. Otkrili su koliko je dobro to to nisu proli. Ali pazite! Ovaj
sretan zavretak, ovaj najbolji mogui ishod dolazi samo onima koji se u
suoavanju s oitim fijaskom, zahvaljujui svojoj ilavosti, nisu dali
obeshrabriti. Usprkos svemu nisu izgubili nadu i nastavili su traili nove
mogunosti. Uope se ne obraam onima koji itajui ove retke pronalaze
razloge i opravdanja za dobrovoljni neuspjeh. Iznenadili biste se koliko
takvih ljudi ima. Oni koji moje savjete shvaaju na taj nain nemaju ilavosti
ni samopouzdanja te su osueni na najspektakularnije poraze sve dotle dok
ne prestanu razmiljati i ponaati se na taj nain.
Ne elim da se moje rijei krivo interpretiraju. Naravno da je glavni cilj
svih studenata i uenika, a osobito kandidata na natjeajnim testiranjima,
proi test i to vie bodova skupe, to bolje. Upravo sam zato ovo poglavlje
uklopio u knjigu.
Posljednja stvar koja bi pristupnika trebala zabrinjavati jest konaan
rezultat (tj. hoe li proi ili pasti na ispitu). Zamislite vozaa koji uvijek i
svugdje brine hoe li na cilj stii na cilj iv i neozlijeen, umjesto da se
opusti i uiva u vonji.
 Kad polaete ispit, morali biste se posve izgubiti u vlastitim nadanjima i
entuzijazmu (zato ne?) i uivati u tome, ba kao to je sluaj sa svim
ostalim stvarima koje vas oduevljavaju. To je najbolje to moete uiniti. I s
praktine strane je bolje zato to naa podsvijest, kada se suoi s velikim
pritiskom, ukljuuje svoje obrambene mehanizme, nastojei blokirati
zapamene informacije kojih se elimo prisjetiti. ak i ako nam se pamenje
ne zablokira posve, djelomino bi se moglo zakoiti, ovisno o tome koliko
smo nervozni prije ispita. Svatko poznaje nekoga tko je zbog mentalne
blokade posve zakazao na nekom vanom ispitu ili u nekoj idrugoj prilici,
zar ne?
ak i oni koji su najvie uili i temeljito upili gradivo nisu poteeni
mogunosti blokade. Nose cijelu tonu odgovornosti na svojim pleima i
osjeaju ogroman pritisak. Pritisak nevjerojatne odgovornosti moe biti
previe za njih. Glavni razlog zbog kojeg naa podsvijest moe uiniti da na
um stane jest strah od neuspjeha.
Kad ve sjedite na ispitu, kocka je baena. U tim trenucima nismo vie
odgovorni ni za to. Bili smo odgovorni dok smo se pripremali ili proputali
pripremati za ispit, ali u trenutku istine ne bismo si trebali nita predbacivati.
Trebamo se opustiti, uivati u ispitu i dopustiti svome znanju da prirodno
tee.
Strah od neuspjeha na ispitu raa se iz misli da je pad neto loe. Unato
tomu nemojte zaboraviti da poraz ne postoji za one koji su se borili svim
snagama. Izbjegnemo li precjenjivati ispite i prestanemo ih povezivati s
uspjehom i porazom, oni nas automatski prestaju plaiti, a to rezultira boljim
rezultatima. U ovo moete biti sigurni.
Ne treba posebno naglaavati da e se strah probuditi u podsvijesti onih
koji su ve pali na nekom vanom ispitu i patili zbog toga. Boje se opet
prolaziti kroz situaciju koja im je uzrokovala patnju. Ovdje dobro pazite to
vam elim rei: patnju nije uzrokovao ispit, nego osobni stav i procjenjivanje
rezultata.
Ukratko: postoji stanje uzbune, ak i fobije, u umovima onih koji su
odluili prekomjerno vrednovati mogue rezultate ispita, esto jo dok ih
ekaju (katkad i mnogo ranije). Kada pak moraju pristupiti sljedeem ispitu,
osjetit e strah koji e se manifestirati u obliku beskrajne koliine neugodnih
tjelesnih senzacija koje je uistinu teko kontrolirati.
Taj je strah direktan rezultat njihova stava. Nalikuje to reakciji na
odreene podsvjesne mehanizme obrane. Vaa podsvijest ne razumije zato
ste ovdje i zato patite te eli da ubudue izbjegnete takvu i svaku slinu
situaciju. Dakle, kad se sjetite da vas sutra ili sljedei tjedan eku vaan
ispit, um e odmah poeti negodovati u obliku nervoze, tjeskobe, ubrzanog
kucanja srca, nesanice ili nekog drugog neugodnog simptoma. Sve to za vae
dobro, kako se ne biste uputili na drugi ispit i tako izbjegli ponavljanje toga
zauvijek stranog iskustva.
Podsvijest vas jedino eli zatititi (sve fobije i obrambeni mehanizmi
nisu nita drugo do metode samozatite to dolaze iz te nae "udne"
podsvijesti). Nemogue joj je razumjeti zato smo zbog obinog
odgovvaranja na nekoliko pitanja (to je ono to ispit uistinu jest, ostalo je
naa izmiljotina) spremni toliko ugroziti svoje zdravlje, samopouzdanje i
dobro miljenje o sebi.
Prolaz ili pad nisu sami po sebi ni dobri ni loi. Moda suoavanje s
neuspjehom u nekom razdoblju ivota pomae da neto nauimo i to
primijenimo u blioj ili daljoj budunosti. Moda nam to moe pomoi da se
bolje motiviramo.
Kratkorono se ini da je dobro proi testove pod svaku cijenu, ak i kad
to nismo zasluili. Ali zar nije pametnije uiti dobrom tehnikom, ovladati
umijeem pripreme i memoriranja grae, te se jednom zauvijek rijeiti straha
od ispita?
Ovo bismo mogli dobiti u nekoliko fantastinih godina prakse, stjecanja
znanja i kompletnog treninga to bi nam usto svakim danom nedvojbeno
otvaralo vrata budunosti. Recimo da smo pristupili testiranju za privlaan
posao ili smo bez ikakvih problema dobili posao u struci za koju smo se
kolovali naprosto zbog svojih kvaliteta autentinog strunjaka.
U svakom sluaju, zahvaljujui primjeni tih vjetina razina
produktivnosti neprestano e nam se poveavati i napravit emo sve to
bude trebalo da uemo na trite rada ili se pak nastavimo penjati na
obrazovnoj ljestvici.
esto studenti koji samo ele proi ispit budu pretjerano samouvjereni i
oputeni. Zadovoljavaju se prosjenou i ne priu ni blizu ostvarenju svojih
najviih potencijala. Kasnije jadno prolaze i na natjeajnim testiranjima,
premda su na fakultetu ili u koli bili "dobri" uenici i studenti.
Pazite! Ne tvrdim da je tu i tamo dobro pasti na ispitu. elim rei da
dobro i loe lei u naoj tehnikoj i psiholokoj pripremi za ispit.
Ispit samo podrazumijeva da anjete to ste sijali i stoga ne biste u tom
trenutku trebali oekivati nita vie od toga, a ponajmanje uda.
 Ustanovljeno je da odgovorni ljudi nakon pada na ispitu nastoje pronai
uzroke svoga "neuspjeha", ue iz njega i tako jaaju svoje slabe strane.
Dugorono postaju mnogo uspjeniji i kvalitetniji od konformistiki
nastrojenih koji prou tek da prou.
S druge strane morate zapamtiti da postoje faktori koji utjeu na konane
rezultate ispita i koji ne ovise o pristupniku. Dakle, ispite je mogue proi na
vie naina, to nikako ne donosi dobrobit u budunosti.

Srea. Neki naue samo dvije ili tri stvari, a onda ih ba to pitaju na
ispitu.
Lutrija. Ako pristupnici ne znaju barem malo o sadraju ispita, bilo bi
im uistinu teko poloiti test s mogunou odabira odgovora
mnogo tee nego savreno pogaati ili naslijepo predvidjeti svaki
ishod nogometne igre.

Mogue je pasti na ispitu zbog razloga koji su izvan vae kontrole.

Meutim, vjerojatnost da e se svi nuni faktori poklopiti i proizvesti stvarno
veliki peh moe se javiti samo jednom u ivotu, ba kao i zgoditak na lotu.
Vjerojatnost da se tako neto dvaput dogodi ravna je nuli, osim ako ba
nismo zloupotrijebili sve svoje kreativne snage da tako neto insceniramo.
Dakle, zapamtimo da tajna nije u tome da proemo ili padnemo na ispitu,
nego u tome da znamo kako se pripremiti za suoavanje s cijelim tim
procesom od trenutka kad smo poeli uiti pa do trenutka kad smo predali
rijeeni test. Kljuno je takoer znati da nakon dobivanja rezultata sebe
moramo poastiti razumijevanjem i brinou osobito ako su rezultati loi.
Samo tako moemo izvui najbolje za sebe u budunosti i sprijeiti nau
dragu podsvijest da nam u budunosti pokua pomoi jednim od svojih
obrambenih mehanizama...udarajui tamo gdje smo najslabiji!
Rezultati e uvijek doi sami od sebe, to je sigurno, zato ne brinite o
njima. Jednostavno se suoite s onime to dolazi, bilo to dobro ili loe. U
svakom sluaju prema sebi se moramo ponaati kao sto bismo se ponaali
prema osobi koju volimo najvie na svijetu.
Posluimo se primjerom: to bismo uinili ili kako bismo reagirali kad
bismo pali na ispitu?
Trebali bismo reagirati tako da se opustimo, volimo se i dalje, budemo
sebi u tom trenutku najbolji prijatelj te da se prema sebi tako i ophodimo,
Razgovarajte sa sobom i savjetujte se s ljubavlju! Jeste li to ikada pokuali
pred ogledalom? Pa, preporuujem vam to. Uinite to! Kad se udaljite od
ogledala osjetit ete da se neto u vama promijenilo nabolje. Osjetit ete
olakanje i slobodu. Ponavljajte to toliko esto koliko je potrebno, sve dotle
dok ljubav i brinost ne uine da postanete "nezamjenjiva osobu u svom
ivotu".
Naravno, morate prouiti i analizirati sve faktore koji su utjecali na va
oit "neuspjeh". Pronalaenje uzroka sigurno e vam pomoi da se bolje
upoznate i kvalitetnije pripremite za ispite koji dolaze. Ako tako budete
radili, moete biti sigurni da e vai neuspjesi u budunosti postati uspjesi.
Naravno da ne govorimo o "studentima" koji uvijek iznova propadaju zato
to ne ue ili zato to se ne ele pripremati za ispite. To su oni koji se
iskljuivo brinu za tulumarenje i provode i ni za to drugo. Takvi ljudi
moraju odrasti i hrabro prigrliti uenje te svakako nauiti kako se ui.
Usput reeno, tko kae da se uenje i polaganje ispita ne moe pretvoriti
u zabavu? Oni koji tako ne misle, osobito kad se radi o testovima, vjeruju da
izlaskom na ispit previe riskirate zar ne? A to je s opasnim sportovima?
Njih ima puno, a ljudi koji se njima bave uglavnom nisu profesionalci. ine
to iz iste zabave. Pa i oni puno riskiraju, zar ne? S time da oni riskiraju ni
manje ni vie nego vlastiti ivot. Riskiraju mnogo vie od nekoga tko polae
ispit te mu je jedini rekvizit u tome olovka i bezopasan list papira.
Uistinu nema potrebe duljiti s takvim oiglednim primjerima, ali zar
svaki novi dan nije svojevrstan test? Zar ne riskirate neto svaki put kad
izaete iz kue, uete u auto, prelazite ulicu ili hodate pored neke zgrade?
Jesam li u krivu?
Budete li stvari inili ispravno i s ljubavlju, sve moe postati zabavno. I
jo emo imati vie vremena za ugodne i zabavne stvari. Nauit ete
iskoristiti svaku minutu svoga vremena za kvalitetniji i radosniji ivot,
otkrivajui predivne osjeaje koji se bez iznimke javljaju nakon dobro
obavljenog posla.
Oni koji u potpunosti znaju uivati u svom poslu ne boje se rezultata.
Kada se ne bojimo krajnjih rezultata, izvlaimo najbolje iz sebe i svojih
umijea, a time jo vie uivamo u sebi. Uhvaeni smo u zaarani, vrtoglavi
krug neprekidnoga poboljanja i napretka!
Mislim da je to neto to uistinu vrijedi pokuati.

Ispiti su nunost
Kada to ne bi bio sluaj, tko bi od nas uope htio uiti? Budimo iskreni.
 Bez ispita mnogi ljudi ne bi znali ak ni pravilno itati i pisati, da ne
govorimo o dubljem poznavanju grae.
Svi uenici i studenti moraju razumjeti i prihvatiti da su sve vrste ispita
apsolutno nune. Kad to moemo razumjeti, nauit emo ih voljeti i u njima
vidjeti neto dobro, neto to oblikuje dio naega drutva, premda i nije
uvijek pravedno.
Ispiti su nuni zato to nas obvezuju na prouavanje i uenje, na
razvijanje natjecateljskog duha, bolju pripremljenost za budunost. Oni
odvajaju ili odabiru one koji se trude od onih koji se ne trude, odgovornije
od neodgovornijih. Ne bi bilo pravedno kad bi svakoga mjerili istom mjerom
te kad bi se iz lane solidarnosti svakome dopustilo da proe na ispitu,
dobije diplomu, certifikat, nezaslueno radno mjesto, bez obzira na
kvantitetu i kvalitetu usvojenih znanja i vjetina. Kakvo bismo drutvo tako
stvorili?
Odgovorit u vam: lijeno drutvo bez priprema, bez ikakvih standarda,
bez strunjaka i profesionalaca. Zato se uope truditi ako svi na kraju
dobiju isto?
Uope pritom ne elim ulaziti u globalne rezultate i posljedice koje bi
poplavile nae drutvo (koje ve ionako ne funkcionira kako treba) na svakoj
razini (ekonomskoj, politikoj, itd.) i dovele do potpunoga kolapsa.
Dakle, ispite i testiranja prihvatimo kao neto vano i neophodno, bez
krivih predodbi i promatranja jedino negativnih strana (koje katkad uistinu
postoje). Uivajmo u njima! Ali budite oprezni! Za njih se moramo i
pripremiti.

UTJECAJ PSIHOLOKOG FAKTORA

Psiholoki faktor obino utjee na rezultate ispita, zbog ega oni

odraavaju tek 60 do 90 posto naih stvarnih sposobnosti.
No, postotak je esto jo i nii, a moe se spustiti do nule. To su sluajevi
kada pristupnike zbog velike napetosti i izrazitog psiholokog pritiska uhvati
proljev, povraanje, nesvjestica, tjeskoba, abnormalno lupanje srca, bolovi u
prsima ili trbuhu i mnogi drugi simptomi. Neki zbog toga naputaju ispit ili
se uope ne pojave.
Odreeni postotak ljudi od tolikoga straha razvija fobiju. Njima je u
prevladavanju tih problema potrebna struna pomo.
 Osobno primjeujem da mi u posljednje vrijeme dolazi sve vie ljudi koji
se ale na prije pobrojane probleme te navode jedan i vie simptoma, lieni
nade, bez sposobnosti koncentracije i bez trunke samopotovanja. U njihovu
je sluaju potrebno intervenirati prije nego to se stvari pogoraju, a oni
dou do ruba psihikog sloma.
Kada smo suoeni s vanim testiranjem ili ispitom (psiholoki faktor ne
igra tako veliku ulogu kod manje vanih ispita), u osnovi susreemo tri tipa
osobnosti, s obzirom na stupanj nauenosti gradiva i postignutih rezultata:

A) SUPERPRIPREMLJENI. Ovih kandidata ima 2 posto, a psiholoki

faktor (p.f.) moe njihov uspjeh smanjiti na 80 do 90 posto stvarne
pripremljenosti.
Obino su sigurni u svoje znanje, a neki ak imaju i puno
samopouzdanja. U pravilu postiu najbolje rezultate na ispitima i
testiranjima. Velik postotak njih bude prvi na listama i dobiva posao.
B) SLABO PRIPREMLJENI. Osobito oni koji na ispit odlaze oslanjajui
se na sreu. Ne mislim na one koji se pripreme najbolje to mogu, ali
govore "da nisu nita radili" kako bi se unaprijed opravdali pred
drugima u sluaju neuspjeha. Time samo ele prikriti svoje strahove.
Ova grupa predstavlja oko 20 posto svih kandidata, a njihov p.f.
smanjuje uspjeh takoer na 80 posto do 90 posto stvarne
pripremljenosti, jer su ti kandidati svjesni da nemaju to izgubiti pa se
previe ne uzrujavaju.
C) PROSJENO PRIPREMLJENI. To je bez sumnje glavnina
pristupnika kod kojih p.f. smanjuje uspjeh na 60 do 80 posto stvarnih
sposobnosti prvenstveno zato to su svjesni da e se negdje blizu
njih povlaiti crta. Oni zbog toga osjeaju veliku odgovornost i pate
najvie od svih. Zapravo, u veine njih se loa razdoblja izmjenjuju s
gorim razdobljima, ak i kad su prvi rezultati obeavajui. Budui da
se serije testova nastavljaju, a prvi rezultati daju traak nade, ti ljudi
poinju osjeati jo veu odgovornost, to mora biti popraeno
dodatnim psihikim pritiskom.
U tu grupu spadaju i kandidati koji uope nemaju uspjeha, zbog
uzroka koje sam ranije spomenuo, povezanih s osjeajem pretjerane
odgovornosti i prevelikim psihikim pritiskom.
 NAPOMENA: esto koristim izraz "natjeajno testiranje" ili govorim o
kandidatima. Oni koji nemaju iskustva s takvim testiranjima ne trebaju se
pritom osjeati izostavljeno jer se sve to govorim odnosi i na njih. Svi
polau ispite, ali testiranja za posao ili prijemni ispiti za fakultet, primjerice,
mnogo jae utjeu na ivote od rutinskih provjera znanja, manjih ispita ili
kolokvija tijekom kolske ili akademske godine.

Stoga, dok se obraam kandidatima na natjecateljskim ispitima, mislim i

na one koji se pripremaju za svaki drugi oblik provjere. Razlika je jedino u
tome to su ovi drugi pod manjim psihikim pritiskom. Bez obzira na to,
mnogima suoavanje sa svakom vrstom provjere i dalje predstavlja
zastraujue iskustvo.

FAZE PSIHOLOKE PRIPREME

Psiholoka priprema mora proi kroz tri faze:

1. PRIPREMA, PAMENJE I PONAVLJANJE GRADIVA. To je

najdulja faza u kojoj p.f. ima najmanji utjecaj. Nadalje, taj utjecaj
moe biti i pozitivan. To se dogaa kad se kanditati motiviraju
zamiljajui prolazak na ispitu, sanjare i kuju planove za budunost.
Govore si stvari poput: "Vidi kako mi dobro ide!" ili "Ako proem,
bit e fantastino jer ...!" i sline stvari. Usput reeno, ustinu je dobro
tako initi. U ovoj fazi studenti nesvjesno shvaaju da je "opasnost"
suoavanja sa ispitom daleko i zbog toga jo uvijek ima vremena
reagirati i dobro se pripremiti.
2. PRIBLIAVANJE DATUMA ISPITA. U ovom sluaju, p.f. se ve
okrenuo u negativnom smjeru. ini se da nam poinje nedostajati
vremena i svjesni smo kako nam je znanje jo uvijek nestabilno. ini
nam se da se informacije koje smo upamtili jo uvijek nisu utvrdile u
pamenju. To e se ostvariti ako se prepustimo loim emocijama.
3. VRIJEME ISPITA I SATI PRIJE ISPITA. Katkad i dani. Mogu se
javiti simptomi stvarne pa ak i zamiljene bolesti. Patnja uzrokovana
pretjeranim psiholokim pritiskom moe postati ekstremna.
 Ovaj psiholoki pritisak dosie svoj maksimum nekoliko minuta ili
sekundi prije poetka ispita te se time smanjuju nae kvalitete.
Usprkos tome, zanimljivo je kako se nekoliko minuta nakon poetka
ispita, ako stoiki preivimo emocionalni pristisak, nai ivci brzo i znaajno
smiruju.
esto si na kraju ispita predbacujemo to smo na poetku bili toliko
izbezumljeni govorei si neto slino ovome: "Ne mogu vjerovati kolika
patnja, a zato? Ispit je bio maji kaalj!"
Kao da to nije bilo dovoljno, obino se brinemo i nakon ispita. U tom
sluaju provjeravamo slau li se odgovori naih prijatelja s naima, i kad to
nije sluaj, plaimo se da su nai odgovori pogreni. Sada imamo jo jedan
razlog za patnju.
Ova situacija moe postati i gora ako izgubimo vjeru u sebe, a moda nas
jo eka cijeli niz testova, kao to je to recimo uobiajeno u testiranjima za
posao.
U naem sluaju prvi klju dobre psiholoke pripreme jest savjesno
pripremanje ispita, koliko god je to u naoj moi, s obzirom na to da
katkad nemamo dovoljno vremena za savrenu pripremu. U tom sluaju ne
bismo na ispit trebali ii u patnji i strahu. Nita vie od toga.
Pravilna priprema podrazumijeva postupnu pripremu ne samo zato to
tako imamo vie vremena za uenje, nego i zato to emo oputenije uiti, a
ostat e nam i vie slobodnoga vremena za odmor i rekreaciju.
U sluaju natjeajnih ispita bolje je s pripremom i uenjem poeti prije
nego to se objavi datum odravanja. Ponimo od materijala s prolih testova
te od gradiva za koje znamo da e biti na ispitu. Uoite kako zahvaljujui
tome dobivamo vie vremena za proirivanje i utvrivanje znanja, a to nam
svakako omoguuje da se bolje pripremimo za ispit.
Kada se objavi termin testiranja za koje smo zainteresirani, mi smo ve
skupili dovoljno znanja da se moemo brzo, pouzdano i bez zastajkivanja
kretati kroz finalno gradivo. Posve emo neprimjetno utedjeti mnogo
vremena, a to e nam pomoi da se opustimo od prvog dana.
Graa bi trebala biti kompletno i savreno pripremljena puno prije druge
faze, pribiavanja datuma ispita.
 NEKI PSIHOLOKI SAVJETI

Ostavimo li sebi dovoljno vremena za pripremu potedjet emo se

osjeaja preoptereenja i nemoi, a to e nam pomoi da vie
"uivamo", ak i neposredno prije ispita. Budemo li radili redovito i
pomalo svaki dan, spremit emo se za ispit a da to i ne osjetimo. Izveli
smo to oputeno i s uitkom (moda nam se ak i svidjelo), a usto se
nismo morali odricati ostalih ivotnih uitaka. To nas je navelo na
misao da ivot pristupnika i nije teak kako se na prvi pogled ini.
Takav e nas stav jo vie psihiki ojaati.
Kad se radi o testiranjima moramo imati na umu da e uvijek biti
izvanjskih faktora koje ne moemo kontrolirati, a koji na kraju mogu
utjecati na nau sreu. Stoga, ako ne proemo testiranje, svijet nee
propasti, a mi moramo pokuati ponovo. Statistike nam govore da
znaajan postotak studenata koji su vrlo dobro pripremljeni, i pri tome
stvarno mislim vrlo dobro pripremljeni, prou test u prvih pet
pokuaja. To uope nije loe. Ali, koliko su jadni sretnici uili i patili
zbog toga? Usprkos tome moji polaznici esto prou iz prvog
pokuaja.
Zapamtite da je najbolja strategija prolaska testiranja i osiguravanja
budunosti uzdizanje na ljestvici, ako je mogue, poevi od testiranja
s veim brojem otvorenih mjesta. Na tim ispitama "potezanje veza"
ima manje utjecaja, kao i ukupna priprema kandidata, koja je sukladno
tome znatno nia.
Ako, s druge strane, pristupamo testiranju u kojem se nude samo dva
ili tri otvorena mjesta, vjerojatno je (prema mom iskustvu s vie
stotina kandidata) da su ta mjesta ve popunjena. Osobito mislim da
testiranje ima prilinih izgleda kada se nudi najmanje pet mjesta.
Jednom kad smo si osigurali prolaz, moemo smireno nastuviti sa
svojim napretkom, polaui testove za mjesta koja su bolja i
zanimljivija. Moe se uzeti kao ope pravilo da je prilino opasno
initi to unatrag znai, poeti od testa u kojem se nude samo dvije ili
tri pozicije, kako sam ranije rekao, jer su vjerojatno ve popunjene.
Osim to bi na kraju mogli biti razoarani, mogli biste izgubiti dosta
vremena.
 Imajte na umu da tekoa u dobivanju mjesta u natjeajnom testiranju
lei u broju otvorenih mjesta, a ne u broju kandidata, jer ako ima mnogo
mjesta koje je potrebno popuniti, a mi smo dobro pripremljeni, otkrit emo
da visoki postotak prijavljenih kandidata ak ne zna napisati vlastito ime.
(Moje isprike onima koji to ne znaju.)

Zapamtite uvijek da je dosljednost klju uspjeha i da e sav trud koji

smo uloili uvijek biti vrijedan kada ispit proemo i dostignemo svoj
cilj. To je razlog zato moramo biti dosljedni i raditi svaki dan, jer je
bolje to uiniti u kraim i eim sesijama nego u iscrpljujuem
kampanjskom ritmu.
Nemojte se ograniavati dok se pripremate za ispit. Pojaajte svoju
psiholoku pripremu razmiljanjem o tome to ete sve postii nakon
to proete ispit, ali inite to dostojanstveno, bez pretjeranog pritiska.
Na ispit ponesite barem dvije olovke. to su kvalitetnije tim bolje, jer
bi moglo biti prilino neugodno ako olovka ne pie dobro, pa morate
nekontrolirano arati po papiru kako biste je prije ispita natjerali da
pie. Uvijek postoji netko s tim problemom na svakom ispitu, ara
praznom penkalom po papiru dok konano nije prisiljen zamoliti za
novu nekoga tko je voljan sluati.
Dok smo jo pri ovoj temi, podsjetit u vas daje najbolje koristiti plavu
kemijsku olovku, posebno za esejistike ispite, jer je frekvencija svjetlosti
koju reflektiraju oputajua (jednako kao to crvena stvara uzbuenje). Na
taj nain, itanje plavoga rukopisa ima oputajue djelovanje.

Morate ispravno razumjeti upute i apsolutno se ne smijete ustruavati

postaviti ak i najjednostavnija pitanja. Nitko nee "zapamtiti vae
lice" i svetiti vam se. Ba suprotno, ako nekome budu davali prednost,
dat e je onome tko postavlja pitanja uljudno i prijateljskim tonom.
Vrlo je vano shvatiti da iz sebe moemo izvui 100 posto samo ako
na ispit idemo kao da to nije nita osobito kao da nemate to
izgubiti. Ispitu moramo pristupiti potpuno oputeno, ali s
maksimumom samopouzdanja i sigurnosti.
Nikada se ne bismo trebali osjeati osramoeno ili to pokazivati,
uglavnom zato to tako neto uope ne postoji. "Napravio sam budalu od
sebe" osobna je procjena, to nije ope miljenje i nema nikakve veze sa
stvarnou.

Takoer se ne trebamo bojati uvara na ispitu ili ispitivaa. Kako god

bilo, zapamtite da oni uvijek vole kada im pristupate s krajnjim
potovanjem i ljubaznou.
Dok uimo, i prije svega nakon intenzivnog napora, moramo se znati
osobno ocijeniti i nagraditi. Takoer moramo biti strpljivi s dugim,
iscrpljujuim aktivnostima ili onima koje ne daju ba pozitivne
rezultate, jer posao uenja, poput svake druge aktivnosti, takoer ima
svoje tekoe.
Uspjenim studentima potrebna je velika doza samopotovanja i
samopouzdanja, kao i volja i upornost. Istovremeno s uenjem moraju
poduzeti sve to je mogue da se oslobode strahova ili kompleksa.
Siguran sam da vi poinjete shvaati kako to postii na najbolji nain.
Morali bi nauiti bez ikakva problema priznati svoje zablude i svoje
pogreke jer iz njih uite mnogo vie nego to se ini. Ne oklijevajte
poeti ispoetka uvijek kada osjetite da je to potrebno.
Dok uimo moramo se pokuati koncentrirati na temu koja je pred
nama, bez obzira to radili u tom trenutku. Potrebno je rijeiti ili
odloiti na stranu sve vrste mentalnih ili psihikih problema koji bi
mogli utjecati na nae rezultate. To je vrlo jednostavno ako
primijenimo uinkovitu tehniku uenja.
Kada poinjemo s uenjem, osobito ako je tema opirna ili
kompleksna, morali bismo ojaati svoje strpljenje i ii korak po korak
ak kad se ini da nam je ostalo dosta gradiva ili da oteano
napredujemo. Tisuu je puta bolje temeljito utvrditi gradivo, ak i kad
se napreduje malim koracima, kao to smo nauili raditi, nego
prelijetati gradivo ubrzano, gradei time kule u pijesku (sjetite se prie
o tri mala praia).
Ne bismo trebali imati previe povjerenja u nae kolege kandidate
samo u one kojima apsolutno vjerujemo jer mnogi od njih mogu
negativno utjecati na nas zbog manjka tehnike ili emocionalne
pripreme.
 Prakticirajte sofroloke tehnike da biste prevladali ili poboljali
odreeni aspekt svoje linosti kada god je to potrebno.
Nakon svega, morali bismo eljno iekivati dan polaganja ispita. To
je slino onome to se dogaa trkaim konjima pred natjecanje, kad u
svojim boksovima nestrpljivo ekaju poetak utrke.
Izbjegavajte brbljanje i tate i neprimjerene komentare drugih ljudi
osobito u sluaju natjeajnih testiranja gdje je u pitanju naa
budunost.
Osobito je mudro izbjegavati tipine gnjavatore koji ne prestaju govoriti
kako nisu mogli uiti i kako su ovdje samo da pokuaju proi, ili koji nam
pripovijedaju cijelu svoju ivotnu priu (neki se ak hvale kako su no prije
proveli partijajui). Dok to ine, cijelo se vrijeme cerekaju i zbijaju ale,
oekujui da im odobravamo i hvalimo njihova "velika postignua".
Ukratko, moramo osjeati mentalni mir. Izbacite svaku misao koja tome
ne doprinosi i zamijenite je mislima koje to ine.

Na ispit morate ii s ukljuenim autopilotom bez analiziranja ili

razmiljanja o tome to radite. To je drugi dobar nain kontroliranja
ivaca.
Konano, dobro zapamtite da e naa podsvijest, budemo li previe
patili zbog nervoze, pokrenuti obrambene mehanizme izbjegavanja
patnje. Zato da to ne uini? "Pomoi" e nam "uvijek tako dragom"
mentalnom blokadom ili neim slinim, kako bi nas udaljila s ispita i
tako prekinula muke. Nije li to naprosto sjajno?
Vjerojatno e u posljednjem pokuaju spaavanja nai ivci htjeti biti
fiziki primijeeni. Priutit e nam zadovoljstvo munine u elucu, oteanog
disanja i slino. Ukratko, podsvijest e nastojati procijeniti situaciju i zatititi
vas, ovisno o tome koliko ste u tom aspektu u posljednje vrijeme
napredovali. To je njen nain da vas pita: "Jesi li uistinu sretan s time gdje si
i to radi?"

Budite sretni i smijte se, jer to je jezik kojim svojoj nutrini poruujete:
"Hvala, prijatelju, ali danas se osjeam sigurno i pouzdano. Ne mora
me ni od ega tititi."
 TEHNIKE SAMOKONTROLE I RELAKSACIJE

Ljudi koji znaju kako rijeiti vlastite probleme inteligentni su, zar ne
mislite tako? Ali, nisu li jo inteligentniji oni koji znaju kako izbjei
probleme?
U skladu s reenim, ispravno bi bilo nauiti samokontrolu i tehnike
relaksacije, primijeniti ih u danima prije i tijekom ispita te tako unaprijed
rijeiti probleme napetosti i nervoze (ako postoje). Uistinu, kad kriza ivaca
ve nastupi, ljudima je obino teko dovesti se u razmjerno oputeno stanje.
Naprimjer:

Strahovito ste zabrinuti jer vas eka polaganje praktinog dijela

vozakog ispita, a instruktor koji sjedi do vas shvaa to i kae: "Opusti se."
Velika je vjerojatnost da ete odgovoriti: "Najvie od svega elim da se sada
mogu opustiti!"

Iz toga moemo zakljuiti da je mnogo vanije izbjei mogunost

nervoze nego nauiti kontrolirati ivce. To je mnogo inteligentnije, jer ako i
postanete nervozni, bit e to u mnogo manjem intenzitetu i lake za svladati.
Kontroliranje ivaca pomoi e nam da smanjimo patnju, ali i da ne
izgubimo samopouzdanje i vjeru u sebe.
Tako emo izbjei rizik zaboravljanja informacija koje bi stanje
emocionalne napetosti moglo prouzroiti.

Poznata uzreica "gram prevencije bolji je od tone lijekova" ovdje ima

osobito znaenje. Ipak:

Kada biste trebali poeti kontrolirati svoje ivce?

Za neke je dovoljno poeti nekoliko sati ili minuta prije ispita. Drugi e
se morati boriti da ne izgube kontrolu dan ranije, a ostali moraju poeti i
prije.
Vano je ne izgubiti kontrolu u nekom trenutku prije ispita. Tono je i da
je prilino lako svladati nervozu koja se javlja dan ili dva prije ispita. Tada je
sasvim dovoljno misli preusmjeriti na neto drugo.
 PRIRODA NAIH IVACA

Nervoza i napetost pojavljuju se kada osjetimo strah. Usprkos tome, ve

smo ranije shvatili da se ispita ne bismo trebali bojati. Naprotiv, morali
bismo ih voljeti i prihvatiti ih kao neto uistinu nuno. Kad se uspijemo
rijeiti svih svojih strahova i briga, tada naprosto ne moemo osjetiti
nervozu. To je matematiki tono.
U temelju svega, kao to znate, nai su ivci sastavni dio instinkta
samoobrane. Podsvjesni um nas upozorava da se nalazimo u "opasnosti", te
nam svim sredstvima nastoji pomoi da tu opasnost izbjegnemo.
U svakom sluaju, sve dok elegantno ne prihvatite ispite, ne otkrijete
zadovoljstvo u njima i slinim naizgled neugodnim situacijama u ivotu, a
svjestan sam da je to isprva teko, pametno je ovladati samokontrolom i
tehnikama oputanja kao sredstvima dodatne pomoi. Uskoro u vas nauiti
ovim tehnikama.
Pa ipak, tehnike kontrole i oputanja nalikuju lijeku koji nam pomae
nositi se s odreenim trenutkom i odreenim okolnostima. Ako ih trebate
uzeti, znai da neto nije kako treba. esta potreba za tehnikama oputanja
jednaka je ovisnosti o stalnom uzimanju lijekova (ovo je samo kako bih vam
dao primjer.)

Ne zaboravite da je gram prevencije bolji od tone lijekova. Stoga je

uvijek bolje potraiti i napasti uzroke koji stvaraju nelagodu ili bolest.
Uzroci napetosti su poznati: strah i zabrinutost.
Stoga napadnimo korijen problema. Moramo jednom zauvijek eliminirati
uzroke i tek tada ne trebamo lijek da bismo kontrolirali simptome. To jest,
tehnike oputanja postaju suvine jer se vie ne moramo oputati, a sve zato
to vie nema situacija zbog koji bi to bilo potrebno. Uvijek emo biti mirni i
oputeni.
Svima koji svakodnevno koriste kvalitetne vjebe oputanja, a o tome
imam najbolje mogue miljenje, ipak moram rei da to to stalno trebaju taj
"lijek" pokazuje da neto nije kako treba.
Pa ipak, pametno je za svaki sluaj na poetku pripremiti "malu pilulu",
dok sve ne stane na svoje mjesto. Stoga vam savjetujem da dobro ovladate
tehnikama oputanja i samokontrole koje u vam opisati.
 PREVLADAVANJE NAPETOSTI I NERVOZE

Prva stvar jest postizanje potpune kontrole nad miiima. im primijetite

simptome koji upozoravaju da postajete napeti i nervozni, poduzmite
sljedee:

Prvo, prestanite se kretati ili gestikulirati, i pustite da se vae

tijelo potpuno opusti i omlohavi. U meuvremenu pokuajte
izbaciti sve misli i tada, malo pomalo, oistite um, potpuno ga
ispraznite.
Tada udahnite dva ili tri puta, polako i duboko, izdiui sav zrak
koji imate u svojim pluima. U isto vrijeme, poet ete osjeati
kako vae tijelo postaje sve tee.
Osjeajte kako tijelo sa svakim udahom i potpunim izdahom
postaje sve tee.
Dok diete i dok vae tijelo postaje sve "mlohavije", iznutra bi
trebali poeti izranjati ugodni i vedri osjeaji. Potaknite ih ovako:
"Nita te ne smeta", "Nita te ne razoarava", "Poinje se osjeati
uistinu dobro", "Sve si bolje i bolje".
Moramo se mentalno izolirati od izvanjskog svijeta, iznutra se
osjeajui "sve bolje, bolje i bolje...".

Dobro je prakticirati ovu tehniku do ovladavanja, kako bi poela tei

prirodno i bez pritisaka. Budemo li stalno morali razmiljati to sve moramo
uiniti da bismo se opustili, NEEMO MOI isprazniti um onako kako bi
trebalo. Stoga biste ovo trebali vjebati svaki dan i u svakoj prilici, kao to
se ini sa svim vjebama.

Budu li vai ivci pokazali svoju runu stranu tijekom pisanja ispita,
nabolje je:

1. Prestati pisati na nekoliko sekundi.

2. Izvoditi opisane tehnike tijekom jedne minute.
 Ako se to dogodi na usmenom ispitu:

Trebali bismo se prestati micati i gestikulirati.

Trebali bismo spustiti glas i priati sporije.
Trebali bismo diskretno poeti duboko disati i oputati tijelo dok
izdiemo.
Trebali bismo nastaviti priati sporo, duboko diui.
Trebali bismo misliti samo i iskljuivo na informaciju o kojoj u tom
trenutku raspravljamo, bez ikakva pritiska. Pokuajte iznutra osjetiti
sreu. Jamim vam da ete dobiti iznenaujue rezultate.

U svakom sluaju moi emo se osjetno opustiti u svega nekoliko

sekundi. Kako bismo ostali oputeni i zadobili samopouzdanje, trebali bismo
nastaviti s onim to smo radili, no pritom pokreui samo one miie koje
moramo, bez gestikulacije i suvinih pokreta.
I psihiki si moemo pomoi. Nemojte se muiti negativnim mislima ili
razmiljati o stvarima koje nemaju nikakve veze s testom, o drugim ljudima
ili o svojim obvezama.

TEMELJNO
Nikad nemojte misliti: "Ja to ne mogu" ili "Ovo mi izmie kontroli."

Ako to uinite, izgubljeni ste.

Moramo se osjeati sigurno i zapamtiti da smo sami sebi najbolji
prijatelji. Morate uistinu osjetiti prisutnost svog "najboljeg prijatelja". Kad
smo u tako dobrom drutvu, zato da brinemo?
 10

Sve o brizi i zabrinutosti

Briga je krivac za najtee probleme u svakom drutvu. Devedeset i devet

posto svjetske populacije ivi u stanju neprekidne zabrinutosti, a to loe
utjee na kvalitetu njihova ivota.
Normalno je i da se briga blisko povezuje s idejom "problema" i izlazi na
povrinu kada precjenjujemo neizvjesnost rezultata onoga to radimo ili
namjeravamo raditi u budunosti.
Istu stvar moemo initi i kad se radi o drugim osobama za koje nas vee
poseban interes.
Kada kaem "neizvjesni rezultati" mislim na to koliko mnogo ljudi bez
ikakvog osobitog razloga brine o stvarima koje se jo nisu dogodile i ne
predstavljaju nita vie od kula u pijesku. Tko se nikad nije brinuo o neemu
to se moralo odraditi u bliskoj budunosti, ili o neemu to se tek trebalo
dogoditi, a kada je vrijeme dolo, stvari koje su izazivale toliku zabrinutost
ispale su sasvim dobro? Tada na patnik izjavljuje neto poput: "Sreom sve
je ispalo mnogo bolje nego to sam oekivao", ili netko drugi komentira,
"Vidi, nisi trebao toliko brinuti."
To je zato to zabrinjavanje u osnovi (tim vie to se to neto jo uope
nije dogodilo) nema nikakvog smisla i protivi se logici. Ljudi imaju potrebu
ivjeti u svijetu u kojem sve oko njih savreno funkcionira i nalazi se pod
njihovom kontrolom. Ako to nije sluaj, uskae briga.
Nipoto ne govorim da bi nam trebalo biti manje stalo do iega tvrdim
ba suprotno.
 Upravo zbog toga moramo djelovati u pravom trenutku, ne brinui o
rezultatima, i to osobito zato to su toliko esto neizvjesni. Rezultati dosta
esto nisu onakvi kakvima smo se nadali. Moda su ak opreni onome to
smo prieljkivali. to e se dogoditi kada se to dogodi? Nita. Nita se nee
dogoditi, osim onoga to mi elimo da se dogodi.
Kao i uvijek, moramo koristiti svoju slobodu izbora. to emo odabrati
ili to elimo biti kada se suoimo s neoekivanim rezultatima koji su nas "a
priori" razoarali? Kaem "a priori" jer se mnogo puta ona izreka "u svakom
zlu ima neto dobro" pokazuje istinitom. Na kraju se ispostavi da su ti "loi
rezultati" najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi, ili barem mnogo bolja
nego to smo oekivali. Dakle, tvrdim da uvijek kad se suoimo s
rezultatima koji su suprotni naim pretenzijama, za koje se ini da nam
oigledno nisu u interesu, moemo birati, iako se moda ini da nije tako.
Uvijek moemo odabrati rjeenje za koje osjeamo da je najbolje za nas.
Katkad nam se ini da ak ni to nije tono te da ishod ne spada u kategoriju
manje ili vie loeg, nego katastrofalnog. Tada je najbolje primijeniti staru
poslovicu koja kae "Ako moe rijeiti svoj problem, zato brinuti? Ako ne
moe rijeiti svoj problem, opet, zato brinuti?" U ovim naoigled
ekstremnim sluajevima uvijek moemo birati hoemo li podii glavu gore
ili postati depresivni; izmeu suoavanja sa situacijom s dostojanstvom i
stilom, ili raspadom i oajanjem. to od ovoga vi odabirete?
Naemo li se u stvarno ozbiljnoj poziciji, nikada se ne smijemo
iznevjeriti. Tada smo si najpotrebniji. Ako je neto u naim ivotima "polo
krivo" moramo znati kako to prihvatiti s integritetom i dostojanstvom. Loi
rezultati ve su iza nas, a sva patnja koja nam se nakon toga dogaa samo e
pogorati problem. Ako rjeenja nema, onda se nita vie ne moe uiniti:
suoite se s tim ili to naprosto odstranite. togod morali uinili, inzistiram,
uinite to sa stilom, dostojanstvom i integritetom koje svi ljudi imaju, samo
to mnogi ne znaju gdje traiti.
Nemojte dopustiti da jo vie patite, kao to ne biste svog najboljeg
prijatelja pustili da pati kada bi on bio taj koji ima problem. Dajte svom
intimnom unutarnjem prijatelju najbolji mogui savjet. Razgovarajte s njim!
Tada obratite pozornost na to to ste rekli i odmah to primijenite u praksi.
Budete li uvijek tako postupali, ne sumnjajte da e vas ivot uvijek
iznenaditi kompenzacijama mnogo veim od kratkorone tete koju ste
pretrpjeli. Prije svega, svi smo mi kreatori vlastite sudbine, a naa mo da
stvaramo okolnosti daleko nadilazi sve to moemo zamisliti.
 Jednom je na moje konzultacije doao ovjek koji se alio da je uistinu
"sagorio" od posla. Rekao mi je da je sve tamo loe jer svaki dan mora vrlo
rano ustati i raditi mnogo sati; nije mogao podnijeti svog efa, svoje kolege,
radno okruenje i tako dalje. Povrh svega, nije zaraivao puno.
"Ovo mi se ini jednostavnim," odgovorio sam mu. "Oigledno je da je
uzrok vaeg problema posao. Dajte otkaz i nemojte sutra ii na posao. Vidjet
ete kako e vai problemi nestati."
ovjek se pobunio: "to to govorite? Ne mogu to uiniti. Imam obitelj i
djecu i svi oni ovise o mojoj plai."
Pitao sam ga voli li svoju obitelj, a on mi je odgovorio da ih neizmjerno
voli vie od iega na svijetu.
Dakle, oboje smo se sloili da je zahvaljujui svom poslu mogao zadrati
ono to je za njega znailo sve na svijetu, svoju obitelj. Zakljuili smo iz
toga da u njegovom poslu mora biti barem neto dobro, pa makar to bila ta
jedna jedina stvar. Stoga sam mu predloio da prednosti i nedostatke zajedno
stavimo na vagu, odnosno da ih zapiemo na papir.
U jedan smo stupac upisali sve negativne aspekte njegova posla, a u
drugi stupac pozitivne. Tada smo zajedno procijenili rezultate to jest, koji
je stupac prevagnuo i koje mogunosti stoje pred mojim klijentom.
Na negativnoj strani naao se njegov raspored, radna satnica i tako dalje.
Odmah je poeo nabrajati: "Ovo je loe, ovo je takoer loe...," i nastavili
smo dodavati sve vie tereta: njegov ef, njegovi kolege, mjesto gdje je
radio, njegove perspektive, njegova motivacija, plaa, godinji odmor,
slobodni dani...
Kraj se nije nazirao. Negativna je strana bila potpuno popunjena teretom
negativnih stvari. Tada me pogledao s mjeavinom zadovoljstva i ponosa i
rekao: "to? Nije li to dovoljno? Imam dovoljno razloga da se osjeam loe,
zar ne?"
Na pozitivnu stranu stavili smo teinu koja podudara s financijskom
neovisnou koju mu je posao pruao: plaa je opskrbljivala njega i njegovu
obitelj.
Odjednom moj klijent zakljui: "Ovdje moete prestati."
Pretpostavio sam da procjenjuje naklon vage, ali ne prema broju utega na
njoj, jer bilo je posve jasno da ima mnogo vie negativnih okolnosti nego
pozitivnih, nego prema teini tog jednog jedinog utega to je bio na
pozitivnoj strani. To je na kraju krajeva bilo ono uistinu vano te e odrediti
koja e strana prevagnuti.
 Ovaj je ovjek prepoznao da eli nastaviti raditi, ba kao to je izjavio na
poetku. Premda je postojala samo jedna pozitivna stvar u njegovu poslu
financijska neovisnost to mu je bilo vanije od svih negativnosti zajedno.
Zahvaljujui poslu mogao je odravati ono to mu je najvie znailo i to je
najvie cijenio: svoju obitelj.
Na kraju sam mu predloio da uloi maksimalne napore u pronalaenje
novoga posla da nae neto bolje za sebe. U meuvremenu, s obzirom na
to da je slobodno odabrao ostati na sadanjem poslu, neka promijeni stav
prema njemu, za vlastito dobro i dobro svoje obitelji. Trebao bi razmiljati o
naem popisu i promatrati ga kao cjelinu, bez razdvajanja negativnih i
pozitivnih strana.
"Istina je da imate problema", rekao sam mu. "Ali to trenutno dobivate
time to svaki dan nosite teret negativne strane, umjesto da promatrate
cjelinu? Vi promatrate samo onu stranu za koju ste i sami rekli da ima manju
teinu od pozitivne. Koncentrirajte se za promjenu nekoliko minuta samo na
pozitivnu stranu. Pogledajte je! Razmislite to vam govori."
Sloio se s prijedlogom da pokua promijeniti stav prema sadanjem
poslu. Takoer e se dublje zamisliti nad time koliko mu znai pozitivna
strana te e provoditi kvalitetnije vrijeme sa svojom obitelji. Budui da je
odluio nastaviti s poslom u istoj firmi, napravit e s time najbolje to moe,
jer mu protestiranje i aljenje zapravo nee stvarno pomoi da ita promijeni.
Takoer, njegova patnja na poslu bila je rezultat iskljuivog promatranja
negativne strane vage djelomine i nepravedne procjene stvarnosti i
vlastite slobode izbora.
Nisam mu uope zabranio da gleda negativnu stranu popisa kad zaeli,
ali sam ga upozorio da uvijek kad to bude inio treba itati cijeli popis i
promatrati ga kao nedjeljivu cjelinu. Upozorio sam ga da se treba prisjetiti
kako je i zato jedna strana popisa prevagnula. Zaelio sam mu puno sree i
oprostio se s njim uz nadu da e uskoro pronai bolji posao.
Dva mjeseca poslije ovaj se klijent vratio na savjetovanje. Lice mu je
sjalo od zadovoljstva.
"Mora da ste pronali bolji posao", rekao sam mu objeenjaki.
"Ne, nita tome slino," odgovorio je. "Jednostavno sam u trenutku
najveeg oaja odluio promijeniti svoj stav prema poslu. Unato tome to
ga jo uvijek nisam prihvaao, prouio sam popis kao cjelinu, ba kao to ste
mi savjetovali."
 Nastavio je priati kako se zatim dogodilo neto poput maloga uda. Kad
je promijenio svoj stav i stanje uma, odnos kolega prema njemu takoer se
naglo promijenio. ef ga je vie cijenio i zapitkivao gdje je nestao onaj drugi
momak (onaj koji se nikad nije prestajao aliti).
Moj dragi klijent realizirao je istinsku snagu rijei: one omoguuju da
osjeamo i kreiramo sve to kontinuirano izraavamo. Na kraju povjerujemo
u ono to si stalno ponavljamo. Prestao je negativno priati o svom poslu, a
vie toga pozitivnog o obitelji koja mu je vie znaila.
Taj novi pogled na stvari, mnogo poteniji i realistiniji, takoer je
poboljao njegov odnos s obitelji i krugom prijatelja. Nekoliko mjeseci
poslije opet sam naletio na tog ovjeka. Bez rijei je preao ulicu i vrlo me
odluno zagrlio, pri emu me gotovo sruio (definitivno je bio impulzivan).
Inzistirao je da me poasti kavom. Sjeam se vrlo dobro da sam mu rekao:
"Sada sam definitivno siguran da ste konano nali fantastian novi posao."
"Nita takvo. Moja se situacija jako poboljala. Kolege me vole i ja
volim njih. ef me cijeni mnogo vie pa mi je odredio bolji raspored i dao
vie slobodnog vremena. Osjeam da sam vaniji, a da stvar bude bolja,
dobio sam poviicu. ak mislim Boe! Prije bi mi to bilo nezamislivo
mislim da mi se moj posao ak i svia! I kad se samo sjetim da ovu
radikalnu promjenu u poslovnoj situaciji ne trebam zahvaliti promjeni
radnog mjesta nego promjeni stava prema radnom mjestu! Kad sam
promijenio stav, sve se promijenilo."
Primijetite koje je sve mudrosti izgovorio nakon to je shvatio da sam
stvara vlastitu realnost.
Ovaj je klijent (sada moj dobar prijatelj) stav sreom promijenio na bolje.
Kreativnu snaga naeg uma, naih rijei i naih djela je ogromna, ali
potrebno je znati da postoji. Ne znati da je imamo dovoljno je loe, ali jo je
gore kad je pogreno koristimo.

Zapamtite: Sve je u naim ivotima odreeno onime to odabiremo

uiniti ili to odabiremo biti u suoavanju sa svim okolnostima i
dogaajima koje pred nama iskrsnu.
Ako naem autu pukne guma, zapravo imamo samo dvije opcije: Jesmo
li voza koji je pretpostavljao da bi se jednog dana tako neto moglo
dogoditi te se jednostavno hvata ukotac s popravkom i ak zvidi neku
pjesmicu dok mijenja gumu? Ili spadamo u one koji bijesno nabiju praznu
gumu i udare haubu automobila uz povik: "Zato sam tako loe sree!"
 Problem je isti za oba vozaa: jednostavno neoekivano puknue gume.
Kako god, ono to definira svaku od tih linosti i po emu se one razlikuju
jest stav i njihova sposobnost da odaberu to e sljedee rei ili uiniti.
Vozai koji se razbjesne na kraju ipak moraju promijeniti gumu, ba kao
i smireni. Moda e im trebati vie vremena da obave posao, a s takvim si
stavom oteavaju rad. Kad se vrate u auto moda e ih boljeti noga, ruka ili
prsti koje su priklijetili u nekom od koritenih alata ili dijelu auta dok su
mijenjali gumu. Noge ih moda bole jer su udarali automobil da se ispuu.
Da ne spominjem kako e si pokvariti dan i koliku e ljutnju pretrpjeti. Plus,
tu je i dodatni rizik da e ta ljutnja negativno utjecati na vozake vjetine i
dovesti ih u opasne situacije.
Ako usporeujemo ovaj tip osobe s onim prvim tipom, taj tip promijenit
e gumu mnogo prije prvog, obavit e to mnogo sigurnije i kvalitetnije i
onda jednostavno nastaviti put bez ikakvih problema. Cijeli dogaaj njima je
obina neplanirana sitnica za koju se uvijek pretpostavlja da bi se mogla
dogoditi. Ukratko, njima je to posve neznatan dogaaj koji vjerojatno
nikome nee ni spomenuti.
Stoga, je li pravi problem za obje linosti puknue gume ili stav? Ako
nam pukne guma, znai li to automatski da si moramo pokvariti dan loim
raspoloenjem?
Ne zaboravimo da takvi ljudi sebe sabotiraju i u svim drugim
situacijama. Zahvaljujui neprekidnom samozlostavljanju nita im ne polazi
za rukom. No zapravo samo anju ono to su posijali.
Usput reeno, kad ve razgovaramo o automobilima, dopustite mi jo
jednu ilustraciju toga koliko je mala korist od zabrinjavanja. Radi se o
sluaju preuranjene brige.
Zamislite ovjeka koji se vozi u svom automobilu na putu dugom 200
km izmeu dva grada, nazovimo ih A i B. Voza bi trebao, ako svoju
inteligenciju koristi ispravno, uivati u putovanju, zaustaviti se kad je
umoran i proetati se, popiti alicu kave ili se jednostavno odmoriti, uvijek s
istim osjeajem unutarnje sree. Prije svega, on je taj koji je odluio poi na
put. Nadalje, putuje sa svojim najboljim prijateljem (samim sobom).
Naem vozau nema smisla da se na svoje putovanje uputi zabrinut za
konaan ishod putovanja. To jest, ne bi smio brinuti hoe li mu se dogoditi
prometna nesrea, hoe li negdje krivo skrenuti, hoe li iv stii na cilj ili se
negdje slupati. Zar ne mislite tako?
 Svatko tko dovoljno esto putuje automobilom uvia logiku toga, a ona
ukratko glasi da je suludo patiti razmiljanjem o konanom rezultatu, tim
vie ako je krajnji rezultat neizvjestan. To znai da trebamo jednostavno
uivati u putovanju i ne brinuti o rezultatima, jer oni dolaze sami od sebe.
Nadalje, mnogo puta rezultati ne ovise o nama i izvan su nae kontrole.
Studentu koji polae ispit jednako je tako besmisleno brinuti se o
konanim rezultatima. Tako neto moemo smatrati ozbiljnim psihikim
samozlostavljanjem. Zar se ne slaete?

Koji je smisao da se student brine hoe li proi ili pasti na ispitu, umjesto
da uiva u "vonji" i zabavlja se odgovarajui na pitanja (jednako kao kad
igra igru pogaanja s prijateljima). Nakon svega to je napravljeno,
odgovaranje na pitanja je zabavno, osobito kad se radi o testu opeg znanja.
Ako vam se ovo ini neobinim, razmislite koliko ima zabavnih igara u
kojima natjecatelji moraju odgovarati na takav tip pitanja. Publika takoer
voli sudjelovati odgovarajui na pitanja od kue. to je toliko loe u tome da
ispitu pristupamo na slian nain?
Nakon to ovo proitaju, dosta bi ljudi moglo prigovoriti: "Ali kad
gledam kviz ili igram igru pogaanja s prijateljima, nita ne stavljam na
kocku. Kako god bilo, na prijemnom ispitu ili testiranju za posao cijela mi je
budunost na kocki i ovisi o nekoliko pitanja."
Pa, ba zbog toga. Koji bolji razlog postoji da se "uiva u vonji"?
Podaci i znanja koja moramo pokazati na ispitu uskladiteni su ili pohranjeni
u naem pamenju, u nekom kutu nae podsvijesti. Da, u onom dijelu mozga
koji s nama katkad moe izvoditi vrlo lukave trikove ako ne uspijemo
razumjeti kako djeluje i ako se prema sebi ne odnosimo strpljivo i s
ruzumijevanjem, kao s najboljim prijateljem.
Naa podsvijest ne razumije zato netko tko polae ispit (njegov
"vlasnik") mora zbog toga toliko patiti. Ona nas uvijek eli zatititi. Tako
jednostavno. Kako bi provela tu misiju, ima bezbroj obrambenih
mehanizama koji mogu zavriti fobijama. O njima emo govoriti neto
poslije. Naa se podsvijest nee skanjivati upotrijebiti te mehanizme ako
misli da nas time titi o veega zla.
Ako tijekom polaganja ispita ili obavljanja bilo koje druge aktivnosti
osjeamo preveliku zabrinutost, naa podsvijest uinit e sve to je u njenoj
moi (a to je uvijek mnogo) da nas sprijei u bilo emu to u nama izaziva
preveliku brigu. To e nam dojaviti tako to e izazvati razliite, vrlo
neugodne simptome, od kojih su neki prilino tetni za zdravlje. O tome je u
knjizi ve bilo rijei.
Podsvijest moe ak i pogorati simptome do toke u kojoj smo prisiljeni
u najkraem roku prekinuti ono to radimo. Ako je potrebno, nee oklijevati
da nam blokira pamenje dok, primjerice, pred publikom usmeno
odgovaramo na pitanja. Tako e jednom i zauvijek prekinuti patnju i
natjerati svog "vlasnika" da se smjesta vrati kui na odmor i oporavak.
Zamislite! Naa podsvijest reagira zatitniki i obrambeno te u skladu s
poretkom prioriteta, a u tom je poretku zdravlje "tienika" vanije od svega
ostaloga (mnogo vie od odgovaranja na nekakva ispitna pitanja).
Ona razumije jedino osjeaje. Pitat e vas uvijek iznova kako se osjeate
u vezi s onim to radite. Ako osjeate zadovoljstvo, ugodu ili dobre vibracije
(kako pjesma kae), vaa podsvijest eli da redovito ponavljate te dobre
stvari. Ako ste otili u kino i uistinu uivali u tome, vjerojatno ete eljeti to
ponoviti. ak i od same pomisli da danas opet idete u kino, osjeate se bolje
i lake podnosite loe stvari koje ste moda doivjeli tijekom dana.

Razmislite, primjerice, kako vam je bilo kad ste posljednji put igrali igru
pogaanja ili slinu igru s prijateljima. Sjetit ete se kako ste tijekom igre
bili potpuno u sadanjosti i kako ste uivali odgovarajui na pitanja.
Ponavljam, to moe biti prilino zabavno. Nikoga nije briga hoe li
pobijediti ili izgubiti (osim onih koji imaju nekih psihikih problema).
Iekujui igru sigurno ste manje brinuli nego iekujui ispit. Upravo zato
to je igraima igra ugodna i zato to se jedino ele dobro zabaviti, njihova
podsvijest ini sve to je u njenoj moi da se sretno nastave igrati. Podsvijest
im u potpunosti olakava prisjeanje do te mjere da se kod igraa koji ne
zna odgovor aktivira mata, a memorija, refleksi i cijeli um izotruju do
krajnjih granica. Podsvijest moe u takvim okolnostima ojaati sposobnosti
do te mjere da e oni koji inae nikada ne bi mogli pogoditi pravi odgovor u
tome sada s lakoom uspjeti, ili barem doi blizu odgovora. To je u potpunoj
suprotnosti s onim to se dogaa kada "rtva" ispita prenosi osjeaj
zabrinutosti u svoju podsvijest.
Takoer zapazite kako pamenje ovih igraa nije jedina stvar koja se
izotrava tijekom igre. Podsvijest moe uiniti jo i vie da pobolja
atmosferu i potakne igrae da se nastave igrati i zabavljati. Moda e to
postii tako to e ukloniti ili barem ublaiti glavobolju, ili im omoguiti da
na trenutak zaborave svoje probleme, lo dan na poslu i slino.
 Iz svega toga moemo zakljuiti da podsvijest ne samo da nije loa, nego
i da joj je glavna zadaa pomoi nam premda je to katkad teko shvatiti.
Za nae vlastito dobro, dobili smo taj moan alat kojim se moemo tititi.
Meutim, ba zato to je tako moan, moramo ga odgovorno koristiti. To
znai da nikada ne treba ii protiv svoje podsvijesti, nego suraivati s njom,
igrati u istom timu.
Ako patimo ili se loe osjeamo u nekoj situaciji, to je zato to smo
pogreno odabrali odabrali smo ono to nas povreuje. A to se gotovo
uvijek dogaa zato to smo neku stvar ili problem precijenili toliko da smo
pretjerali u brizi.

Dakle, ako prije ispita elite izvui najbolje iz svoga uma, ako elite
ostaviti najbolji mogui dojam na razgovoru za posao ili u bilo emu
drugome u ivotu evo zato imate dodatne razloge da uivate u "vonji".
Osjeajte se dobro iznutra i uivajte u onome to radite. Zaboravite i
prestanite brinuti o budunosti i koncentrirajte se na uivanje u onome to
trenutno radite. To je uistinu zabavno i vrijedno vaeg truda. Neete poaliti!
Vaa e podsvijest primijetiti kako se dobro osjeate i poduzet e sve to je u
njenoj moi da tako i ostane. Izotrit e vam memoriju, dosjetljivost i
mentalne sposobnosti kako ne biste odustali i otili. Zahvaljujui tome
moemo nastaviti pristupati tim predivnim ivotnim ispitima, proivljavati
iskustva koja umu alju ugodne osjeaje. A puninu tih osjeaja moete
iskusiti samo ako podsvijest pretvorite u svog najboljeg prijatelja.
Kad se jednom tako sjedinite sa svojom podsvijeu, nita vas vie nee
rastaviti. Koliko god se stvari inile "loe" va vjeran drug nikad vas nee
ostaviti na cjedilu. Vaa nerazdvojna podsvijest bit e tu za vas, spremna da
vam pomogne svakim djeliem svoje kreativne moi.
Uvijek e biti pripravna trenutno i nepovratno vas nagraditi plodovima
vaeg vlastitog odabira. Ovdje takoer mislim na posebne okolnosti koje se
"udesno" dogaaju nakon to ste mislili da je ve prekasno, a koje idu na
vau korist. Zahvaljujui njima osjeat ete se kao srekovi. Bez obzira na
sve to, nikad nemojte zaboraviti da ste vi onaj koji bira, te da je sve to vam
se dogaa rezultat vaih vlastitih odluka.
 FOBIJE/STRAHOVI

Moglo bi se dogoditi da, usprkos svemu, na neustraiv i neiskusan

polaga ispita padne na nekom (uvijek) vanom ispitu. to se tada dogaa?
Kako bismo trebali reagirati u takvoj situaciji?
Sebi smo najpotrebniji upravo u trenucima oitoga "poraza" tada si
ponajvie moramo biti najbolji prijatelji. to bi se dogodilo da jedan od
naih prijatelja padne na ispitu? to bismo mu rekli? Nije li istina da bismo
rekli neto poput "Nemoj se brinuti oko toga! Napravio si najvie to si
mogao", "Uspjet e sljedei put" ili neto slino kako bi se osjeali bolje?
To je pravi nain ophoenja s prijateljima. Zagrlimo ih, poastimo piem
i utjeimo nekim inspirativnim rijeima.
Kad se nama dogodi da padnemo na ispitu (ili bilo to drugo krene u
krivom smjeru) trebali bismo se ponijeti jednako. Dakle, nastojati se
oraspoloiti, popiti hladno pie, zato ne, "proslaviti" (ili moda preferirate
rije "kompenzirati") omiljenom hranom. to je tako loe u tome da dragoga
prijatelja poastite dobrom veerom kako biste mu kompenzirali sve ono
loe to je doivio tijekom dana? Jamim vam da e se nakon svega toga va
problem smanjiti, a vi se osjeati mnogo bolje.
Imajte na umu, kao to sam ve rekao, da naa podsvijest ruzumije jedino
osjeaje. Kakvi god bili vai osjeaji u vezi s onim to trenutno radite, vaa
e podsvijest u budunosti reagirati sukladno tome. Ako neuspjeh (ili neto
drugo u ivotu) pretvorite u traumu i uslijed toga patite, vaa podsvijest
poeljet e vas zatititi od slinih situacija pa e bez izuzetka poduzeti sve
potrebne mjere da to provede u djelo. Pribliavanjem dana ispita, primjerice,
poinjete se osjeati sve loije. Imate probavne smetnje, probleme sa
spavanjem ili neto slino. Va um, kao bezuvjetni prijatelj uvijek i svugdje,
nee htjeti da ikad vie morate proi kroz takvo iskustvo. Dakle, stvorili ste
fobiju (ili je barem zaeli). Kao sve ostale fobije i ova se temelji na strahu
koji, kao i svi strahovi, poinje prekomjernom brigom, a ona, kao i sve brige,
potjee od loeg odabira, odnosno suvie negativne procjene okolnosti.
Ako je tako, sve dok vaa fobija ne nestane, neete se osjeati udobno
prije ispita ili situacije koja je uzrokovala ovu obrambenu reakciju u vaoj
podsvijesti. Meutim, fobija moe nestati jedino zajedno sa svojim uzrocima
i to nakon to svojoj podsvijesti pokaete da vas nema razloga tititi. To
postiete tako to ete promijeniti svoja djela, svoje misli i svoje rijei.
Ukratko, vai novi i promijenjeni osjeaji pokazuju podsvijesti da opozove
zatitu jednostavno zato to novi izbor ponaanja vie ne generira nikakav
oblik straha ili zabrinutosti.
To znai da biste trebali uiniti sve to je u vaoj moi da proete, ali u
isto vrijeme ne biste trebali brinuti o rezultatima. Onda i samo onda kad to
istinski osjeate, podsvijest e vas pustiti na miru, a vi ete osjetiti ogromno
olakanje. Fobija se poinje povlaiti.
S druge strane, ako se budete drali starih navika i putali da vas svaki
neuspjeh pogodi istom estinom, osigurat ete si samo jedno: dan za danom
vaa e fobija sve vie jaati. Simptomi e se prije izraziti, biti ei i
intenzivniji. A onda ih je tee lijeiti zbog sve veeg gomilanja negativnih
iskustava. U nekom trenutku moda ak i pomislite da ste naprosto takvi, da
za va problem ne postoji rjeenje. No, to je pogreno jer niste oduvijek bili
takvi. Niste takvi roeni. Jednostavno ste onakvi kakvima ste se stvorili
kakvi ste odluili biti.
Tu vjerojatno nije kraj prii. Sve e to ostaviti znatne posljedice na
vaem samopouzdanju i slici o sebi. Poet ete vjerovati da niste sposobni za
ovo ili ono, osjeat ete sve veu frustraciju, dok na kraju ne zavrite u
kompleksu inferiornosti. A kada taj kompleks postane stvaran, na to nee i
trebati dugo ekati, nai ete se u zaaranom krugu iz kojeg je teko pobjei.
to se inferiornije osjeate, to ete u realnosti i biti inferiorniji, pa vam je
onda jo gore. To e se uvijek iznova ponavljati sve dok iskreno ne
razbijemo zaarani krug i radikalno ne promijenimo stav i osjeaje prema
sebi.
Svatko tko pati od brige ima vezane ruke, a stvari se esto pogoravaju:
pojavljuje se strah. Ljudi koji ive uronjeni u bilo koju vrstu straha gube
slobodu. Sve svae, konflikti i ratovi potekli su od neke vrste straha. Strah
potiskuje samopouzdanje koje je toliko vano za sretan ivot. Meu tolikim
drugim stvarima, strah smanjuje samopouzdanje te ga moe ak i unititi.
Kada obilujemo samopouzdanjem, moe se zakljuiti da se u svakoj
ivotnoj situaciji podupiremo i hranimo ljubavlju. Smijeno je s jedne strane
voljeti neke druge ljude, koje esto tek povrno poznajemo i povremeno
viamo, a sebe u isto vrijeme "zanemarivati" ak do mjere redovitog
psihikog samozlostavljanja.
Ljudi daju savjete drugima. Svatko daje savjete drugome, ali kada doe
vrijeme za djelovanje, a mi smo ti koji moramo djelovati, esto
zaboravljamo dobre savjete to smo ih tako brino dijelili drugima. Ba
suprotno, postupamo posve opreno vlastitim savjetima. Gdje je sada nae
razumijevanje? to se dogodilo sa savjetima to smo ih dijelili drugima:
"Opusti se, ovjee!", "Ne brini", "Napravio si najbolje to si mogao" ili
"Ako ne moe rijeiti problem, pusti ga; nita ne moe uiniti u vezi s
tim," i druge sline fraze. Ove izjave svakako sadre dobre namjere
podizanja duha osobe kojoj se eli pomoi, a u tome esto i uspijevaju. Iz
toga moramo nauiti da tako moemo pomoi i sebi, s obzirom na to da smo
se osvjedoili kako imamo sposobnosti i znanja isto postii s drugima. To bi
ak trebalo biti mnogo lake, jer sebe u svakom pogledu ipak bolje
poznajemo.
Ukratko, svi mi znamo kako treba postupati u suoavanju sa ivotnim
problemima; odnosno, da se bolje izrazim: u suoavanju s okolnostima koje
smo odluili smatrati problemima vrijednima zabrinjavanja. Svjesni smo da
je najbolje ponaanje lieno neprekidne zabrinutosti. To je ujedno i razlog
zbog kojeg svatko prieljkuje ivot bez strahova i briga.
Jamim vam da se to moe postii, a i vi znate da se moe. Ne govorim
vam nita novo, samo vas podsjeam; svi mi to znamo. Zato drugima
savjetujemo da ive u skladu s time, da prestanu brinuti, ali kada se sami
suoimo s problemom, izabiremo neto drugo i doputamo da nas vode bijes,
ljutnja i slini tetni osjeaji. Doputamo da nas ponesu nae rutine i obiaji
zato to smo navikli na patnju, to je jedino to poznajemo. I premda mislimo
da bi se drugi trebali ponaati drugaije, mi to ne moemo ili ne elimo,
drae nam je prepustiti se gnjevu i onda "isputati paru".
Vjerujete li uistinu da su nai umovi toliko katastrofalno ogranieni?
Nai su umovi ogranieni onoliko koliko mi vjerujemo da su ogranieni.
Na svojim savjetovanjima mo uma esto usporeujem s primjerom ovjeka
koji uokolo hoda s depom punim novaca, ali uope ne zna da ga ima.
Dopustite da vam to pojasnim.
Zamislimo da jednog vrueg ljetnog dana (poput dananjeg, kada ovo
piem) eete ulicom i naiete na slastiarnicu.
Odjednom dobijete elju za sladoledom, ali pomislite kako ga ne moete
kupiti jer sa sobom niste ponijeli novac. No zapravo ga imate jer ste prije
dva sata naletjeli na nekoga tko vam je bio duan i taj vam je vratio novac.
Sve se dogodilo tako brzo. etali ste, druga osoba je urila, a vi ste
takoer hitro gurnuli novanice u dep u koji inae ne spremate novac. No
danas ste napravili iznimku i sada ga tamo ima. U stvari, tko nije u depu
naao novanicu kada se tome najmanje nadao i ugodno se iznenadio.
Svatko je jednom pronaao izgubljenu novanicu u torbi, pretincu ili depu
koji rijetko koristi traei neto posve drugo, ili mu se dogodilo neto slino.
U naem sluaju zamislite da ste u ruci kojom inae primate stvari, u
trenutku kad vam je prijatelj priao, drali mobitel. Novac ste primili
drugom rukom i odmah ga strpali u dep u koji inae nikada ne spremate
novac.
Nastavimo.
Dakle, unato tome to imate dovoljno novca i zahvaljujui tome to toga
niste svjesni (ili se ne sjeate), vi hodate uokolo uvjereni da su vam depovi
prazni.
I premda ste malo usporili prolazei kraj slastiarnice, a usta su vam se
navlaila, neete zastati. alei "to sa sobom niste ponijeli novac" nastavit
ete hodati i u sebi razmiljati: "Moda sljedei put".
Netko vas promatra s druge strane ulice. Primijetio je kako ste usporili
zurei u slastiarnicu i istovremeno posegnuli prema depu u kojem inae
drite sitni. Prema tome kako ste traili kovanice, prema tome kako ste
usporili, promatrali slastiarnicu, prema razoaranju na vaem licu,
promatra pogaa da biste htjeli kupiti sladoled, ali ne moete. Na
promatra izotrena uma razmilja i naposljetku izvodi dva zakljuka:
"Osoba koja je prola kraj slastiarnice eli kupiti sladoled, ali nema
novaca; ili ima novac ali to ne zna. U svakom sluaju, nastavlja hodati."
Dakle, to kako je promatra razmiljao i donio zakljuke o situaciji
realnost je naih umova, to je nae svakodnevno iskustvo. Nema razlike
izmeu stvarnoga "ne" i vjerovanja u nijean odgovor, premda je u
stvarnosti odgovor potvrdan.
Ako vjerujemo da smo ogranieni, sigurno emo biti ogranieni.
Zapamtite: ako mislite da nemate novaca, tada nemate novaca; tu nema
razlike. Ako vjerujete da je neto teko i da se ne moe postii bez patnje,
nema sumnje da e vam biti tee nego to jest i da ete uistinu patiti.
Kreativna snaga naih umova ovdje je trenutna, odmah ete uoiti njene
uinke. S druge strane, budete li vjerovali da neto moete postii, ako to
budete mislili svaki dan s hrabrou, bez vezanosti, bez straha i neprekidno
nemogue je da ne uspijete ostvariti to emu teite. Gdje postoji volja,
postoji i nain.
Upornost je klju uspjeha. Siguran sam da ste sline izraze ve vie puta
uli. Ne samo da su prekrasni, oni su potpuno istiniti.
Povijest pokazuje koliki su ljudi osjeali nevjerojatan poriv i kako su s
tim porivom postigli svoje ciljeve. Pritom nikad nisu gubili nadu i nikad nisu
izgubili motivaciju. Ba suprotno, uvijek su vjerovali u sebe, ali u isto
vrijeme nisu sebi postavljali suvine zahtjeve, iako su tono znali to ele
postii. Nikad nisu brinuli o konanim rezultatima, i uvijek su se prema sebi
ophodili kao prema najboljem prijatelju.
S druge strane ima ljudi koji se tjeraju do ruba snaga kako bi sve u
njihovim ivotima savreno funkcioniralo da se ne bi morali ni o emu
brinuti. To im uspijeva: ive brinui se za to da uklone brige. ak i kad to od
njih trai velike rtve, oni se jako trude drati ritam, obavljati stvari na
vrijeme, zavriti sve to su zapoeli, ak i obaviti neto izvan plana. Uistinu
su uvjereni da e bolje spavati ako ne budu imali nikakvih nezavrenih
poslova.
I ovo je legitimna mogunost, ali je bolje nauiti uivati u aktivnostima,
ugodnim i manje ugodnim. I dobro je zapamtiti da smo ih odluili obaviti
zato to vjerujemo da je u naem najboljem interesu da tako uinimo, ak i
ako nam se katkad ne sviaju. Nastojanje da sve oko nas ispadne savreno
esto je toliko naporno i nanosi nam toliko putuje da je, bez ikakve sumnje,
katkad bolje pustiti da neto i ne ispadne kako treba. Tako se moemo
opustiti i osloboditi se psiholokog pritiska.
Naravno, katkad morate biti dovoljno hladnokrvni da dopustite, ili se ak
prisilite na neke "loe" stvari u ivotu, koje vam ak mogu donijeti neku
vrstu nagrade. ak i bez mogunosti bilo kakve nagrade, skidanje
nagomilanih briga s lea moe biti dovoljna utjeha u oiglednom neuspjehu.
Da me ne biste krivo shvatili, pokazat u vam na primjeru to tono mislim.
U jednoj je prilici k meni na savjetovanje doao petnaestogodinji uenik
s roditeljima. Imao je problema u koli, to je tipina situacija: u kolskoj
svjedodbi pisalo je da je pao iz pet predmeta.
Na temelju iskrene panike u njegovim oima i rezultata individualnog
razgovora koji smo vodili, kristalno sam jasno zakljuio da je ovaj uenik
uloio poprilian trud da proe ispite, ali to mu nikako nije uspijevalo. Oba
njegova roditelja sloila su se da je proveo dovoljno vremena s knjigama,
iako nisu stvarno znali je li koncentrirano uio ili sanjario.
Tijekom savjetovanja pokazalo se da je ovaj djeak zbog jednog
predmeta prekinuo sve drugo. Vei dio vremena troio je na taj predmet, ali
nikako ga nije mogao razumjeti. Na njega mu je odlazilo toliko vremena da
je ostale predmete posve zapostavio. Predmete koje je uspio proi, proao je
za dlaku. inilo se da ga ozbiljno psihiki pogaa odnos izmeu vremena
koje provodi uei i postignutih rezultata.
 Najbolje rjeenje koje sam mogao smisliti bilo je da uenik prestane
troiti toliko vremena na predmet koji ga toliko izluuje i brine, te
rasporediti preostalo vrijeme na uenje ostalih predmeta. Nije mogao puno
izgubiti jer je skoro iz svega pao. Posveivanjem vie vremena ostalim
predmetima mogao je oekivati bolje rezultate, da ne spominjem
oslobaanje od psiholokog pritiska uzrokovanog hrvanjem s onim najteim
predmetom.
To nam se inilo razumnim rjeenjem. Kaem "inilo nam se" jer su se i
roditelji sloili s mojim prijedlogom, sretni to se nazire kakvo-takvo
rjeenje. Uenik je bio vie nego oduevljen kad je shvatio da se jedina
njegova obveza prema tom predmetu sastoji od toga da se njime uope ne
bavi.
Istovremeno je zajedno s roditeljima osjeao laganu krivnju: "Zar uistinu
mislite da ne bismo trebali barem pokuati poloiti taj nesretni predmet?"
Ba je u tome bila tajna: nikako u trenutnim okolnostima.
Ostao nam je jo jedan mali problem: to bi uenik trebao odgovoriti
uitelju kad ga ovaj pita zato i dalje dobiva jedinicu za jedinicom iz njegova
predmeta?
Trebao bi jednostavno odgovoriti da prolazi kroz loe razdoblje i da bez
obzira na uloeni trud ne uspijeva svladati predmet. Neka kae da se ne
uspijeva koncentrirati i da misli kako ga nije sposoban nauiti. Neka jo
pridoda da pati od nekog oblika mentalne blokade i pritom zamoli uitelja da
mu pomogne razumjeti i ispravno uiti predmet.
Bez obzira na to kako e uitelj reagirati, plan za sljedee polugodite je
pokrenut. Uenik nee vie izgubiti minutu niti sekundu na uenje
predmeta koji mu zadaje toliko glavobolje.
Na kraju polugodita mladi me posjetio sa svojim roditeljima, kao to
smo se dogovorili.
Iz njegova pogleda nije bilo teko zakljuiti da se neto radikalno
promijenilo. U svjedodbi se na moje oduevljenje vidjelo da ima samo
jednu negativnu ocjenu (nita naspram onih pet s prvog polugodita).
Oekivali smo tu jednu negativnu ocjenu, zar ne? Naravno da jesmo i
logino da nas nije iznenadila. Kako bi mogla?
Ali iznenaenjima nije bilo kraja. Ako izuzmemo tu jednu negativnu
ocjenu, iz ostalih je predmeta imao prosjek vrlo dobar (4), dok je ranije
dobivao jedva dvojke.
 To nije bilo sve. Samopouzdanje mu je znaajno poraslo. Ako
zanemarimo negativnu ocjenu, mogli bismo rei da je postao dobar uenik.
Ja barem tako mislim, jer je povisio ocjene iz svih ostalih predmeta.
Rekao mi je da je prvi put u ivotu tijekom kolske godine uivao u
uenju. Osjeao je da ima mnogo vie vremena, nije bilo nikakvog
psiholokog pritiska ili prisilnog osjeaja odgovornosti pa je bio motiviraniji
za uenje. Takoer je izjavio da mu se uenje (katkad) svialo, to je prije tri
mjeseca bilo posve nezamislivo.
Dodao je da je osobito uivao dok su njegovi uitelji itali njegove
ocjene, udei se (jednako kao i njegovi kolski kolege) to je postigao tako
velik napredak u tako kratkom vremenu.
U emu je tajna nakon svega? U jednostavnosti. Morao je biti dovoljno
hladnokrvan da iz svoga ivota "eliminira" vanu prepreku koja ga je
konstantno vukla natrag, kodei njegovu uenju i osobnom razvoju, a zbog
koje je formirao pogrenu sliku o sebi i osjeao se inferiorno, glupo,
usporeno i, naravno, kao lo uenik.
S jednom je negativnom ocjenom mogao proi kolsku godinu bez
ponavljanja, to je bio njegov najvei strah. Kad je dolo vrijeme da polae
taj predmet odluio je malo se potruditi tijekom ljeta, uiti i uzeti privatne
instrukcije kako bi konano dobio prolaznu ocjenu.
Tijekom kolske godine je briljirao. Sada se smatrao dobrim uenikom,
njegovi su kompleksi nestali i, to je jo bolje, sljedeu je godinu poeo
hrabro, s voljom i velikim nadama.
Radikalna promjena u njegovoj strategiji bila je dovoljna da katastrofalne
rezultate brzo pretvori u briljantne. Iste je godine ovaj mladi upisao moj
teaj o uenju i tehnikama pamenja, a trenutno se ubraja u moje najbolje
uenike. Njegovo visoanstvo sada godinu za godinom s lakoom "proee"
kroz svaki teaj koji upie.
Katkad treba kriviti uitelja to uenik ne razumije predmet, ali istina je
da je za to uglavnom kriv uenik. Pritom mislim na predmete poput
matematike, koje uope nije teko razumjeti i proi ako se ispravno
poduavaju. Mislim na uitelje koji rue sve u razredu, pritom mislim ba na
sve. esto vidimo razred od 30 ili 40 uenika u kojem samo tri ili etiri
prou. Ironino je da veina ovih uenika kasnije uzima privatne instrukcije
i otkriva da je matematika jednostavna, moda ak i zabavna, dok im je
ranije bila dosadna i mrska. Kad je stvarno shvate, mogu samo rei: "I to je
to?" ili "Zar je tako jednostavno?". Takoer je istina da su predmeti kroz
kolsku godinu previe zgusnuti. ini se da na edukacijski sustav preferira
pretrpavanje s previe predmeta, ak i kad nema dovoljno vremena da ih se
temeljito obradi, umjesto da postupno konsolidira znanja uenika. Izgleda
kao da uope nije vano razumiju li to to ue.
Mnogi uitelji ne znaju to poduzeti u vezi s tim. Osjeaju da nisu
sposobni pokriti toliko grae u tako malo vremena. S druge strane, ako
previe vremena posvete ueniku koji najvie zaostaje, usporit e ostatak
razreda i usporiti plan rada, to samo pogorava stvari. Tko je zapravo
odgovoran? Jesu li uitelji i uenici zapravo rtve?
vrsto vjerujem da bi oni koji oblikuju obrazovni sustav i donose zakone
to trebali regulirati. Oni imaju mo promijeniti okolnosti koje toliko
razoaravaju one koji ele uiti. Te okolnosti ne idu na ruku nacionalnim
obrazovnim sustavima, to je danas lako vidljivo u izuzetno visokom
postotku padova i odustajanja od kolovanja.
Bilo bi mnogo lake kad bi se smanjila koliina gradiva to je treba
obraditi u odreenom vremenu te kad bi se gradivo usvajalo sporije, s vie
primjera i praktinih vjebi.
Ja mislim kako je ipak najvanije da uenici naue neto o onome to
ue. U suprotnom se moe dogoditi da se daju obeshrabriti i preplaiti
koliinom knjiga i materijala to ih trebaju prouiti. U stvarnosti se dogaa
to da uenici jure kroz opirno gradivo ne razumijevajui nita. Zar ne bi
bilo najjednostavnije eliminirati beskonanu koliinu suvinih informacija
koje su prisiljeni usvajati. Znanje takvim podacima uvijek mogu upotpuniti
poslije, kada zavre formalno obrazovanje i dobiju vie slobodnog vremena.

OSOBNI PODSJETNIK

Osobni podsjetnici ili rokovnici oni koji imaju posebnu stranicu za

planiranje svakog dana u godini, iz sata u sat najjednostavniji su i ujedno
najpraktiniji izum za laki ivot u dananjem drutvu. Usudio bih se ak
rei da su "jednostavno revolucionarni". Danas moramo planirati brojne
sastanke i uvijek iznova mijenjati planove, i zapisati to da ne bismo
zaboravili. Kad bismo pokuali pamtiti sve to moramo uiniti ili, jo bolje,
strahovati hoemo li zaboraviti, to ne bi bilo nimalo dobro za nas.
Tada bi pamenje mnogobrojnih sastanaka, obveza i ostalih stvari koje
treba obaviti postalo jo jedna briga u ivotu: "Ne smijete nita zaboraviti!"
Nema nieg to u sebi ima toliko brige kao kad se brinete hoete li se sjetiti
svojih briga! To je neto poput brige nad brigama. Na podsvjesni um
apsolutno mrzi prisjeati se svojih briga i takoer mrzi ivjeti u stanju
konstantne brige o tome.
Kad koristimo podsjetnik znai da imamo samo jednu stvar o kojoj
moramo brinuti: otvoriti ga svaki dan, proitati to u njemu pie i prema
tome postupati. Jednom kada ga zatvorimo, moemo se iskljuiti i prestati
brinuti. Na prijatelj podsjetnik svako nas malo podsjea na sve preuzete
obveze, ak i one koje tek planiramo, poinjemo s pripremama, ili su tek u
dugoronom planu, samo ako smo ih se udostojili zabiljeiti.
Podsjetnik je neto poput anela uvara koji dolazi i govori: "Spavaj
mirno. Pobrinut u se za sve. Sutra u biti sretan to te mogu podsjetiti na
sve to mora uiniti. Zasad se iskljui i odmori."
Taj moan i u isto vrijeme vrlo jednostavan i ekonomian alat
preporuuje se i onima koji vode oputen ivot bez mnogo briga. Nekoliko
briga koje moda imaju bile bi da ne zaborave otii frizeru ili nekome
estitati roendan.
Ako ga nikad niste koristili ili vam se ini da nije od velike pomoi,
predlaem da ga ipak pokuate koristiti mjesec ili dva dana i onda
definitivno odluite.
Zapiite sve u njega. Skinite sve sa svojih lea detaljnim planiranjem
rasporeda. Va prijatelj podsjetnik moe vam mnogo toga ponuditi i nikad
vas nee iznevjeriti ili ostaviti na cjedilu (osim ako ga izgubite). Kad ga
otvorite, lako ete se prisjetiti to morate napraviti, a to je jednostavno sve
to ste odluili zabiljeiti tako jednostavno.

* * *

Dragi prijatelji, nadam se da e vam ovo to sam napisao pomoi u

ivotu. Volio bih kad biste svoj um koristili u svoj njegovoj snazi i veliini.
Ne kae se uzalud da je um nae najmonije orue. Uvijek se osjeajte
dobro, sebi elite najbolje, ugaajte si i ophodite se prema sebi ljubazno, s
potovanjem i uvaavanjem. Nimalo ne sumnjajte da ete na taj nain
privui svako dobro. Osim toga, tako ete lake pomagati drugima jer ete
im davati od onoga to imate, a imat ete tako puno toga za dati.
Na taj nain ne moete imati nikakvih briga ili misli koje vas negativno
pogaaju, jer nakon svega to je uinjeno i reeno, sve se temelji na vaoj
slobodi izbora. Ono to vam elim rei jest: birajte! Uvijek birajte uzvienu
viziju o sebi. Odaberite ono to biste uinili za osobu koju volite najvie na
svijetu. Ako otkrijete da ono to ste odabrali initi ili misliti nije dobro za
vas, s entuzijazmom to zamijenite novim djelima i mislima, bez ikakvog
straha ili oklijevanja.
Birajte slobodno i bez straha jer va najbolji prijatelj, va um, uvijek e
stajati iza vas i podravati vas. Svaki dan nekoliko minuta priajte sa sobom
u ogledalu. Povjerite se sebi s potpunim povjerenjem. Na kraju krajeva,
razgovarate s osobom koju najvie volite i koja vas najvie voli. Tada se
savjetujte i vidjet ete da ste mnogo mudriji nego to ste mislili.
Kada prestanete gledati u ogledalo, a odraz vaeg najboljeg prijatelja
nestane; kada vie niste zajedno i vratite se u svoj dnevni boravak, vidjet
ete da se neto u vama promijenilo. Osjeat ete se ugodno i mnogo
slobodnije. Vi ste za sebe stvorili te osjeaje. Problemi postaju mnogo
jednostavniji i lake ih je podnijeti. Moda ak i sasvim ieznu.
Svaki dan napravite ovu krasnu vjebu. Onda se vratite na ove stranice i
itajte ih koliko god bude potrebno; sve dok itanje postane suvino, a to e
biti kad vas ovo novo iskustvo preobrazi u autentine majstore ivota. inite
to dok ne postanete majstori svojih rijei, misli i djela.
Kako bi vam to uspjelo, morate se bezuvjetno sjediniti sa sobom i
odvaiti se na fantastinu avanturu ivota, posve lieni straha i puni velikih
nada.
Ne zaboravite: vi birate.
 11

Kreativna mo naih umova

Tko nije dobio greve u elucu (da ne spominjem ireve), proljev,

glavobolju, tjeskobu, muninu i jo svata...jer nije mogao svladati vlastite
ivce?
Sve te tjelesne osjete stvorio je na nemiran i neobuzdan um. Ovi tjelesni
simptomi potpuno su stvarni i nisu proizvod nae mate, kao to neki moda
vjeruju. Onaj tko najvie pati i plaa posljedice nae je tijelo, barem u
poetku.

to se dogaa nakon to iskusimo te loe tjelesne osjeaje i neugodu?

Kada se ti osjeti (ili iskustva koja su ih izazvala) dovoljno dugo

ponavljaju, mogu utjecati na nae najdublje osjeaje.

A to nam se moe dogoditi mentalno?

Stalni osjeaji nervoze ili munine mogu nas uistinu ograniiti u radu,
drutvenim odnosima i openito u mnogim svakodnevnim situacijama. U
nama mogu ak stvoriti i komplekse. Takvi se ljudi naposljetku osjeaju
inferiorno, misle da su nesposobni za ovo ili oni. Konano razviju samo sebi
svojstvene komplekse.
Zapazite kako jedna "jednostavna" mentalna aktivnost u sluaju nemirnih
ivaca (ili pogrene interpretacije realnosti) moe sama kreirati realne (i
nepoeljne) tjelesne senzacije i bolesti poput razliitih bolova i greva,
ireva, migrena, itd.
 Zanimljivo je ustanoviti kako je kreativna snaga naeg uma "uspjenija"
kada stvara negativne fizike i psihike realnosti (ranije spomenute) nego
kada stvara pozitivne. Zato je tako? Jesmo li loi kreatori?
Evidentno nismo loi kreatori jer stvaramo punom parom, iako to
uglavnom inimo tako to sebi proizvodimo negativne ili kodljive situacije.
Mnogi se ljudi ponu uvjeravati da imaju bolest koju zapravo nemaju.
Nakon nekog vremena uspiju je uiniti stvarnom te je tako iskusiti. Istina je,
nai umovi posjeduju nevjerojatnu snagu autosugestije!
U redu, nismo grozni kreatori jer smo ak u stanju stvoriti fizike
stvarnosti naprosto mislei o njima ili ih zamiljajui.
Meutim, ako se ini da za sebe stvaramo uglavnom negativne ili
kodljive stvari, tada slijedi pitanje:

emu dugujemo ovaj oevidan neuspjeh proizaao iz vlastitih

kreacija?

Prvo to ne bismo trebali zvati neuspjehom, zato to uvijek kreiramo ono

to elimo, ak i kad nam treba vremena da bismo uspjeli. Stvaramo i ono
ega se bojimo ili ono od ega zaziremo, premda uglavnom nesvjesno.
Drugo, uistinu se dogaa to da svoju mentalnu energiju ne troimo
ispravno. Naa mentalna energija moe nam ozbiljno nakoditi, ba poput i
vlastite fizike snage kada je ne bismo bili svjesni. Poeemo li prejako oko
koje nas svrbi, mogli bismo ga ozlijediti. I na um posjeduje jednaku mo, a
to je kreativna mo, strahovita energija i zato vam je bolje da se
sprijateljite sa svojim umom sklopite stopostotno prijateljstvo.
Neki mentalnu snagu koriste kontinuirano, a jo vie njih je koristi
nesvjesno, da ne spominjem one koji je uope ne koriste. U principu je ne
koriste zbog nedostatka vrijednosti, kriterija, banalne lijenosti. Naprosto se
preputaju dominantnoj struji svijesti i kolektivnim idejama, miljenjima,
svketonazorima i hirovima.
No da se vratim na ono o emu sam govorio: kao to uz pomo naeg
uma moemo kreirati negativne fizike i psihike realnosti, tako moemo
stvoriti pozitivne. Rekao bih da je to ak i lake; ako uzmemo da smo postali
toliko dobri u koritenju mentalne snage u pogrenom smjeru, i to iz dana u
dan to je posljedino proizvelo realno iskustvo koje nam teti.
Stvarni smo majstori u tome. Kad biste istu koliinu energije uloili u
kreiranje pozitivne stvarnosti, nemojte mislite da je ne biste kreirali
jednakim tempom, ako ne i bre. Jer uistinu duboko u sebi elimo da nam se
dogodi vie dobrih nego loih stvari. Samo to esto svoju mentalnu
kreativnu mo koristimo na pogrean nain.

KLJUEVI NAE MENTALNE MOI

Postoje tri kljua koji nam omoguuju da kontroliramo svoju osobnost,

ivot, ak i sudbinu. Ta tri personalna modusa djelovanja definitivno kreiraju
nau stvarnost, a to su misao, rije i djelovanje.
Razmotrimo to se dogaa. Kada netko misli da nije zdrav ili da je
bolestan (ak i ako jest u tom trenutku), ne moe se prestati saalijevati i
svima govori kako se loe osjea, a u drutvu se onda i ponaa sukladno
tome. Naprimjer, bezvoljno ivi svoj ivot, zatvara se u kuu, ne eli izlaziti,
itd. Bolest se nepopravljivo uvukla u um (moda je, zapravo vrlo vjerojatno,
nesvjesno stvorena, mnogo je stvari u to ukljueno).
To se toliko duboko ugnijezdi u umu da, nastavi li misliti i djelovati u
skladu s time, stvara breme koje e nositi cijeli ivot. A usput reeno, bit e
to ivot konstantno lien najvanijih stvari, a prepun patnje i muenja. No,
mogue je promijeniti mentalitet, nain gledanja na ivot i, naravno, samim
time djelovanje i postupke.
Neki se moda pitaju: "A to ako je osoba bolesna zbog vanjskih
okolnosti?"
Ostavimo na trenutak okolnosti, vanjske i unutarnje. Ovakvi ljudi, pa i
ostali kad se radi o tome, radi vlastite dobrobiti svoju kreativnu mo trebaju
koristiti na pozitivan nain, a ne tetiti sami sebi kao to obino ine.

Strunjaci u kreiranju negativnog:

A) Stalno misle na to da nisu dobro. Tako se osjeaju svakodnevno te
neprekidno trae indicije i dokaze koji bi pokazali da je to tono.
Uvjereni su da svaka promjena u njihovom tijelima ili umovima moe
biti samo na loije.
Suprotno tome, vi trebate raditi tako da se svaki dan osjeate bolje te
traiti znakove koji pokazuju da ste dobro. Mislite neprekidno kako ste svaki
dan sve bolje i bolje, da vam se poboljava zdravlje, situacija na poslu,
financije, vai drutveni odnosi, itd. Bez obzira na to to elite poboljati, na
kraju e vam se to i ostvariti. Trebali biste neprekidno misliti na to i
djelovati u skladu s time; ako ukrotite sumnje i temeljito prigrlite ovaj
mentalitet, ne postoji mogunost neuspjeha. Osjetite svoje unutarnje
samopouzdanje, osjetite ga u obliku ekstremno pozitivne energije koja
probija iz vas i ispunjava svoju zadau da vam pomogne ostvariti sve to si
zacrtate. Siguran sam da to moete i hoete. Nemojte odustati. Nemojte se
predomisliti. Svaki dan uvrujte ovu ideju u svom umu dok vae elje
konano ne postanu stvarnost.

B) Svima govore da nisu dobro. Ne prestaju govoriti o tome i pritom sve

vie poinju u to vjerovati.
Vi nasuprot tome trebate cijelom svijetu rei da se osjeate dobro. Recite
svima da se osjeate bolje i da svaki dan imate sve vie nade. Na kraju ete
uistinu stvoriti i osjetiti svoju vlastitu dragocjenu stvarnost.

C) Ponaaju se apatino, jadno, oevidno potvrujui "kako se loe

osjeaju", ponovno stvarajui bolest u svom umu, sada mnogo jau i
konzistentniju.
Vi biste s druge strane trebali djelovati zadovoljno, sukladno onome to
elite postati i kreirati za sebe. Na kraju ete postati onakvi kakvi elite jer
ete stvarati takvu realnost svakim danom, svakom svojom milju, rijeju,
gestom i postupkom. Sve je ovo stvoreno zahvaljujui vama. Vi ak ne
moete ni misliti da niste ono to ste odredili da budete, jer ete uistinu to i
postati.
Negativni ljudi svoju kreativnu mo koriste slabo ili nesvjesno, ali to
ine svakodnevno i konzistentno. To ine uistinu dobro. Slijedite ih u tome:
inite to svakodnevno i konzistentno, ali pozitivno. Uvijek gledajte naprijed
jer svaki dan je novi svijet. Nemojte pokuati popraviti neto to imate, a ne
svia vam se, jer bi to znailo da gledate u prolost. Napravite radikalnu
promjenu! Zamijenite svoje misli novim, boljim mislima. Preobrazite se u
svog najboljeg stvarnog prijatelja, svaki dan, pomognite sebi i volite sebe
onakvima kakvi jeste. Stvarajte! To znai gledati u budunost.
Stupajte svojim ivotnim putem kreirajui najbolju predodbu o sebi
najuzvieniju sliku vlastite osobnosti. inite to neprekidno s ljubavlju i
nadom.
Ne brinite za rezultate: oni e doi. I uvijek e biti povoljni za vas.
Drugaije ne moe biti.
 O autoru

Ramn Campayo jedan je od najboljih svjetskih mentalista. Od 1980.

godine do dananjega dana sudjeluje u natjecanjima iz pamenja. Danas je
vlasnik velikog broja svjetskih rekorda u brzini zapamivanja i opsegu
materijala za zapamivanje.
Pamti 23.200 rijei za 72 sata i reproducira ih tonim slijedom i sukladno
s rednim brojem rijei. (Naprimjer, "Recite rije broj 18324. ") Nakon
jednokratnog sluanja 500 sluajno odabranih rijei reproducirao ih je 498.
Rezultati natjecanja zabiljeeni su u slubenim spisima selekcije u program
"Rompiendo rcords", Barcelona, 1987.
Ramn Campayo zapamtio je boju i znaenje est snopova panjolskih
karata (sveukupno 240 karata) koje su leale na stolu (pritom ih nije vidio jer
je imao povez na oima), po sluhu pamtei redoslijed pomijeanih karata.
Ramn Campayo bez pogreaka ih je reproducirao tonim redoslijedom u
roku od 18 minuta.
Tonim redoslijedom zapamtio je znaenje 84 domino ploice iz triju
kompleta, potujui poredak dvaju brojeva na svakoj ploici (npr. ploica
3/5 razlikuje se od ploice 5/3, iako su u biti iste). I taj je zadatak izveo
zavezanih oiju, za svega 8 minuta, nakon to je samo jednom uo znaenje
ploica (1999).
Drugom je prilikom u svega 9 minuta zapamtio 6 cijelih domino
kompleta (168 ploica).
Devetog studenog 2003. godine u njemakom Starnbergu Ramn
Campayo uspostavio je 15 svjetskih rekorda u brzini zapamivanja, u etiri
razliita zadatka. Potukao je vlastite rekorde jedan za drugim u manje od sat
vremena. Konani rekordi u svakom zadatku bili su sljedei:
 1) Zapamtio je 16-znani broj (7934625...) u jednoj sekundi. Na dananji
dan poveao je taj rekord na 19-znani broj.
2) Zapamtio je u svega jednoj sekundi binarni 30-znani broj
(10010110...). Na dananji dan poveao je taj rekord na 46-znani broj.
3) U dvije sekunde zapamtio je 42-znani binarni broj. Na dananji dan
poveao je taj rekord na 54-znani broj.
4) U 3 sekunde zapamtio je 48-znani binarni broj. Na dananji dan
poveao je taj rekord na 62-znani broj.

Kao to vidite, rezultati svih rekorda postupno se poboljavaju od

natjecanja do natjecanja. U svakom natjecanju u kojem je Ramn
sudjelovao, svojim je vrhunskim intelektualnim sposobnostima postigao
nove rekorde.
Takoer, potukao je svjetske rekorde u zapamivanju 100-znanog broja
u 50 sekundi i 1000-znanog broja u 15 minuta.
Na jednak nain pravilnim redoslijedom pamti popise rijetkih znakova,
game s golemom koliinom boja, prepoznaje ljude prema prethodno
zapamenim DNA strukturama, pamti tekstove cijelih knjiga razliitih
anrova, itd.
Munjevito zapamivanje toliko dugakih nizova brojeva i podataka
zahtijeva vjetinu superbrzog itanja. Nije ni udo to je Ramn Campayo i u
tom podruju postavio svjetski rekord. On je ovjek koji ita najbre na
svijetu. Prosjena ("svakodnevna") brzina itanja Ramna Campayo vea je
od 2.500 rijei u minuti, to je deseterostruko bre od prosjenog studenta.
No za potrebe natjecanja Ramn postie brzinu itanja vie od 4.000 rijei u
minuti, odnosno 70 rijei u sekundi!
Ramn Campayo je lan Meunarodnog drutva MENSA. Njegov je
kvocijent inteligencije (IQ) 194 boda i jedan je od najviih pokazatelja
inteligencije u svijetu.
Svjetski je poznati strunjak u tehnikama uenja, itanja i pamenja;
priprema studente pouavajui ih tajnama uspjenog upravljanja vlastitim
mentalnim sposobnostima. Studenti koji su zavrili njegove teajeve takoer
postiu vrhunske rezultate.
Autor je programa "Speed-Memory" (www.speed-memory.com) koji
ujedinjuje i koordinira svjetska prvenstva iz brzog pamenja.
U svojoj "koli prvaka" priprema ljude koji su zainteresirani za brzo
uenje i dobivanje maksimalne koristi od vlastitog uma. Njegovi bivi
uenici danas pripadaju svjetskoj eliti i zauzimaju pobjednika mjesta u svim
natjecanjima na svjetskoj razini koja su obuhvaena programom "Speed-
Memory".
Ramn Campayo je profesionalni hipnoterapeut koji se bavi klinikom
hipnozom od 1992. godine. Na svojim teajevima psiholoki priprema
studente za postizanje maksimalne kontrole nad vlastitim tijelom i umom. U
polaznika teajevima raste samopotovanje i pozitivna usmjerenost,
rjeavaju se svih strahova i nemira, osobito treme prije ispita.
Ramn esto nastupa na nacionalnoj radioteleviziji u panjolskoj, a vie
je puta bio gost i na amerikoj televiziji.