SASTAV PREMA SPOLU

POKAZUJE BROJANI ODNOS MUKOG I ENSKOG STANOVNITVA.

SATAV SE RAZLIKUJE OD ZEMLJE DO ZEMLJE A I UNUTAR POJEDINE
ZEMLJE, TO PROIZLAZI IZ RAZLIITIH DRUTVENO-GOSPODARSKIH
I OPIH KULTUROLOKIH ZNAAJKI POJEDINIH ZEMALJA I REGIJA.

NERAVNOTEA SASTAVA PO SPOLU U PRAVILU JE POSLJEDICA

NENORMALNIH DRUTVENIH ZBIVANJA ( NPR. RAT I SELEKTIVNE
MIGRACIJE).
U PROSJEKU SE U SVIJETU RAA 5-6% MUKE DJECE VIE NEGO
ENSKE. NO JAVLJA SE NIZ INITELJA KOJI MIJENJAJU
NERAVNOTEU ( SMRT MUKE DJECE, BIOLOKA OTPORNOST
ENSKE). IMA ZEMALJA GDJE SU MUKI BROJNIJI, SLABIJE
RAZVIJENIH PATRIJARHARNIH SREDINA.

KINA, NA PRIMJER, IMA ROENE VIE MUKE DJECE ZBOG STROGOG

PROVOENJA ANTINATALISTIKE VARIJANTE POPULACIJSKE
POLITIKE.

NA POETKU 21. STOLJEA RAUNA SE 119 MUKIH NA 100 ENSKIH

( RAZVOJ ULTRAZVUKA, PREKID TRUDNOE).

UTJECAJ SASTAVA PREMA SPOLU NA DEMOGRAFSKE I

OPE DRUTVENO- GOSPODARSKE ZNAAJKE

BROJANI ODNOS MUKOG I ENSKOG STANOVNITVA U NEKOJ

ZEMLJI (REGIJI) DJELUJE NA RAZINU RODNOSTI JER SE VEINA
DJECE RAA U BRAKU.
NERAVNOTEA PREMA SPOLU UTJEE NA POREMEAJ BRANOG
TRITA A TO LANANO IZAZIVA SMANJENJE RODNOSTI.

VIKOVI ENA KOJI SU NASTALI POSLIJE SVJETSKIH RATOVA (ZBOG

STRADANJA MUKIH) U MNOGIM EUROPSKIM ZEMLJAMA
OGRANIAVALI SU STOPE NUPICIJALITETA I DJELOVALI NA
SMANJENJE RODNOSTI.
U EMIGRACIJSKIM I DEPOPULACIJSKIM PODRUJIMA IZRAZITI JE
MANJAK ENA U NAJVITALNIJIM SKUPINAMA TO DOPRINOSI
DEPOPULACIJI.

DOLAZI DO SVOJEVRSNOG PRISILNOG CELIBATA JER JE POSTALO

TEKO OENITI SE I TEKO IZABRATI BRANOG DRUGA I DO
ODLASKA IZ ZAVIAJA U POTRAZI ZA BRANOM SREOM.
NAVEDENO SE MOE ODNOSITI NA FR. I HRV.
GODINE 1981. PRETHODILA JE JAKA MIGRACIJA SELO-GRAD PA JE U
IZRAZITO DEPOPULACIJSKIM NASELJIMA Kf U ENIDBENO-UDAJNOJ
 DOBI 20 DO 24 GODINE BIO 58,3; A U SKUPINI OD 25 DO 29
GODINA 61,3.
U FR. PLANINSKIM REGIJAMA 70-IH GODINA Kf ZA DOB OD 25 DO 34
BIO JE 80,6
NERAVNOTEA PO SPOLU U NAJVITALNIJIM DOBNIM SKUPINAMA
GRADSKOG STANOVNITVA ( VIAK ENA) PRIDONOSI SMANJENJU
OPEG NUPICIJALITETA I STOPE RODNOSTI

TAKO JE U FRANCUSKIM GRADOVIMA PRVIH GODINA 2. SV. RATA BIO

VELIKI VIAK ENA U DOBNOJ SKUPINI 20 DO 29; Kf=115,6 A TO JE
BILA IZRAVNA POSLJEDICA RURALNOG EGZODUSA

SASTAV STANOVNITVA PO DOBI

JE JEDAN OD NAJBITINIJIH POKAZATELJA BIO-DINAMIKE I IVOSTI

STANOVNITVA
A) PO TZV. VELIKIM DOBNIM SKUPINAMA: 0-19 MLADO, 20-59
ZRELO,
 50 I VIE STARO

B) ZA ISTRAIVANJE BIOREPRODUKCIJE:
-PREDFERTILNA DOB OD 0-14 GOD.
-FERTILAN KOD ENA OD 15 DO 49.GOD. (ZA MUKE OD 15 DO 64
GOD.)
-POSTFERTILNA 49 I VIE ZA ENE ( 65 I VIE ZA MUKARCE)

C) ZA OCJENU RADNOG POTENCIJALA

-PREDRADNA OD 0 DO 14
-RADNA OD 15 DO 59 ( ZA MUKARCE DO 64)
-POSTRADNA 60 ILI 65

D) ZA PLANIRANJE KOLSTVA
-PREDKOLSKA DOB OD 0 DO 6. GOD
-KOLSKA ( OBAVEZATNA) OD 7 DO 14 GOD.
-SREDNJOKOLSKA OD 15 DO 18 GOD
-REDOVNA ZA STUDENTE OD 19 DO 24 GOD.

E) ZA SOCIOLOKA I POLITOLOKA ISTRAIVANJA

-PUNOLJETNA DOB OD 18 I VIE GODINA

IZ NJEGA SE VIDI PROLOST, ITA SADANJOST I NAZIRE

BUDUNOST STANOVNITVA

DOB ( STAROST) ODREUJE SE PO PRAVILU PREMA NAVRENIM

GODINAM IVOTA:
1) RAZDIOBU UKUPNOG STANOVNITVA U VRIJEME POPISA PO
POJEDINIM GODINJIM( 0,1,2) ILI PETOGODINJIM SKUPINAMA
( 0-4, 5-9, 10-14)
2) DOBNO-SPOLNI FUNKCIONALNI KONTIGENTI:

ODREDNICE-SASTAV PREMA DOBI

SASTAV PREMA DOBI IZRAZ JE ZAJEDNIKOG DUGORONOG

DJELOVANJA MNOTVA IMBENIKA
ODREUJU GA TENDENCIJE I RAZINA: RODNOSTI, SMRTNOSTI,
MIGRACIJE, VANJSKI ILI NENORMALNI IMBENICI KOJI MOGU BITI
KRIZE, RATOVI, REVOLUCIJE, PRIRODNE KATASTROFE I SI.

UTJECAJ PRIRODNOG KRETANJA NA SASTAVA PREMA DOBI

TU JE VISOKA UZRONO-POSLJEDINA VEZA. STOPA RODNOSTI

MOE POSLUITI KAO PRIBLINI POKAZATELJ SASTAVA PREMA DOBI
JER REZULTIRA MLADIM STANOVNITVOM ( IROKOM DJEJOM
 BAZOM). A NISKA RODNOST UVJETUJE RAZMJERNO VIE STARAKE
I SREDNJE DOBI

IROKU DJEJU BAZU I UDIO STANOVNITVA U DOBI OD 0-14 IMAJU

SVE ONE ZEMLJE SA VISOKIM FERTILITETOM BEZ OBZIRA NA TO JE
LI MORTALITET U NJIMA VISOK ILI NIZAK
1.6.2. UTJECAJ MIGRACIJE NA SASTAV PREMA DOBI

MIGRACIJI SU SKLONIJI 20-GODINJACI I 30-GODINJACI, PA SE

STVARAJU KRNJE GENERACIJE U DOBNOM SASTAVU A NEGDJE SE
OVE RAZLIKE U DOBNIM SKUPINAMA I POVEAVAJU TO ZNAI DA
SE U EMIGRACIJSKIM PODRUJIMA SMANJUJE RODNOST TO
UZROKUJE POVEANJE UDJELA STANOVNITVA STARIJE DOBI. U
ZEMLJAMA I REGIJAMA SA IMIGRACIJOM JE OBRNUTO, POVEAVA SE
RODNOST KAO I UDIO MLAEG STANOVNITVA

1.6.3. UTJECAJ VANJSKIH ( NENORMALNIH) IMBENIKA NA SASTAV

STANOVNITVA PO DOBI

VELIKU NERAVNOTEU PO DOBI STVARAJU VANJSKI IMBENICI:

RATOVI, PRIRODNE KATASTROFE, EPIDEMIJE I SL.

AUSTRIJSKI DEMOGRAF W. WINKLER TVRDIO JE DA RAT DJELUJE

NA SASTAV PO DOBI PREKO:
GUBITKA STANOVNITVA PO DOBI ZA VOJNU OBVEZU. GUBITAK
CIVILNOG STANOVNITVA
NAGLO SMANJENE NATALITETA( ZBOG PSIHOLOKIH RAZLOGA,
ODSUTNOST GLAVE OBITELJI)
KONANE UNUTARNJE MIGRACIJE DIJELA STANOVNITVA
VANJSKE MIGRACIJE ( IZBJEGLICE)

RAT IZAZIVA MIGRACIJE NA SASTAV PREMA DOBI U POLAZITU I

ODREDITU I ZAHVAA PRETENO MLAE SKUPINE.
SASTAV STANOVNITVA HRV. U RAZDOBLJU OD 1910.-1914. IMAO JE
PROSJENU RODNOST 37,4
UTJECAJ SASTAVA PREMA DOBI NA BUDUI RAZVOJ
STANOVNITVA

BUDUE KRETANJE STOPE RODNOSTI OVISIT E O VELIINI

ENSKOG FERTILNOG STANOVNITVA KAO I DOBNIM SKUPINAMA

POSLIJERATNI BABY-BOOM NARATAJI ULI SU U NAJFERTILNIJU

DOB IZMEU 1965 I 1975.GOD. A TO SE EHO-EFEKTOM ODRAZILO
NA KRATKOTRAJNO POVEANJE RODNOSTI
 ULASKOM TIH KONTIGENATA JAKIH NARATAJA U STARAKI
KONTIGENT (65 GODINA NAVRIT E IZMEU 2011 I 2019) DOI E DO
VELIKOG PORASTA UMIROVLJENIKA

NA RAZINU BUDUE STOPE SMRTNOSTI TAKOER UTJEE SASTAV

PREMA DOBI I SPOLU. U PODRUJIMA SA MLADIM STANOVNITVOM
BIT E NIE STOPE OPE SMRTNOSTI, ILI MLAE SKUPINE (OSIM
NAJMLAIH) MANJE SU IZLOENE RIZICIMA SMRTI

SASTAV PO DOBI I SPOLU UTJEE NA OBUJAM RADNE SNAGE

STANOVNITVO S VEIM UDJELOM DOBNE SKUPINE OD 15-59 ZA

ENSKE I 15-64 ZA MUKE, TZV. RADNI KONTIGENT IMA I VEI
OBUJAM RADNE SNAGE

TIPOVI I ANALITIKI POKAZATELJI SASTAVA PREMA DOBI

TIPOVI SASTAVA PREMA DOBI SU DOBNI RAZREDI:

-MLADO( OD 0 DO 14) ILI OD 0 DO 19 GODINA
-ZRELO (ODRASLO) ILI OD 15 DO 64 ILI 15 DO 59
-STARO (60 I VIE) ILI 65 I VIE GODINA

GRAFIKI IZRAZ ZA TAKVE USPOREDBE JEST TROKUTASTI

( TRIANGULARNI) DIJAGRAM KOJI IMA IRU UPOTREBU A PRKAZUJE
GA SLIKA 73.

PREDOENA SLIKA POKAZUJE DA JE U DRUGOJ POLOVICI 20.ST.

DOLO DO STAROSTI SVJETSKOG STANOVNITVA U EMU SU
PREDNJAILI EUROPLJANI, U AFRICI JE TO BILO NEZNATNO ( UDIO
SKUPINE OD 0-14 IZNOSIO JE OKO 43%)
U DEMOGRAFSKOJ S TATISTICI GRAFIKI PRIKAZ DOBNO-SPOLNOG
STANOVNITVA OBINO PODSJEA NA OBLIK PIRAMIDE PA ODATLE I
NAZIV DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA, UPOTREBLJAVA SE I NAZIV
POPULACIJSKA PIRAMIDA, PIRAMIDA STAROSTI, STABLO IVOTA,
BIOLOKO STABLO, DOBNO STABLO I SL.

OBINO LIJEVA STRANA PIRAMIDE OZNAAVA DOBNI SASTAV

MUKIH A DESNA ENSKIH. NA OS APSCISU SE NANOSE
FREKVENCIJE ( U %) A NA ORDINATU DOBNI RAZREDI NAJEE
ZBOG PRAKTINOSTI U 5-GODINJIM DOBNIM SKUPINAMA
 APSOLUTNA SIMETRIJA OBIJU STRANA NE POSTOJI ZBOG RAZLIITE
DUINE IVOTA MUKIH I ENSKIH, A ASIMETRIJA JE POSEBNO JAKA
U STARIJIM DOBNIM SKUPINAMA

NAGLA PROIRENJA, UDUBLJENJA I USJECI SU POSLJEDICA

VANJSKIH UTJECAJA ( RATOVI, MIGRACIJE, BOLEST, EPIDEMIJE I SL.)

PO G. SUNDBEGRU RAZLIKUJU SE 3 MODALITETA ILI TIPA

PIRAMIDE:
-MLADI ILI EKSPANZIVNI (PROGRESIVNI TIP)
-ZRELI ILI STACIONARNI (STAGNATIVNI TIP)
-REGRESIVNI (KONTRAKTIVNI TIP)

S VREMENOM SU NASTALE DOPUNE I DORADE OSNOVNIH MODELA

KAO:
-1a IZRAZITO MLADO ILI IZRAZITO EKSPANZIVNO
-1b MLADO ILI EKSPANZIVNO
-2 ZRELO ILI STACIONARNO
-3 STARO ILI KONTRAKTIVNO
 1A IZRAZITO MLADO ILI IZRAZITO EKSPANZIVNO IMA VISOK UDIO
DJECE SA VRLO IROKOM DJEJOM BAZOM. UDJEL U DOBI OD 65 I
VIE IZNOSI 2,5% PRIMJER NIGERA KOJI IMA VRLO VISOKU RODNOST
TE 49,9% STANOVNITVA U DOBI DO 14 GOD.(2000GOD.) SA
OEKIVANIM NISKIM IVOTNIM VIJEKOM I SAMO 2,0%
STANOVNITVA U DOBNOJ SKUPINI 65 I VIE GODINA

1B MLADO ILI EKSPANZIVNO IMA PRAVILNU DOBNU PIRAMIDU

IROKE OSNOVICE , RODNOST JE VISOKA. UDIO STANOV. U DOBI OD
65 I VIE IZNOSI OD 2,6% - 4,0%. PRIMJER BANGLADEA KOJI IMA U
UKUPNOM STANOV. 39,1% MLADIH (OD 0 DO 14 GOD) I 3,1% STARIH 64
I VIE GODINA
 2 ZRELO ILI STACIONARNO STRANE PIRAMIDE SU KAO PLAST SIJENA
ILI KONICE. STOPE RODNOSTI I SMRTNOSTI SU NISKE I STABILNE.
STOPA PRIRODNE PROMJENE TEI NULTNOJ VRIJEDNOSTI. OSNOVICA
PIRAMIDE SE SUUJE, A RASTE UDIO ZRELE DOBI, UDIO STARIH
IZNOSI OD 4,1% DO 8%. PRIMJER JE ARGENTINA U KOJOJ JE MLADIH
OD 0 DO 14 27,7% A STARIH 65 I VIE GODINA 7,1%.

3 STARO ILI KONTRAKTIVNO OSNOVICA PIRAMIDE ZNATNO SUENA,

SREDINJI DIO ISPUPEN I U OBLIKU JE URNE. TU JE NISKA
RODNOST I SMRTNOST I JAVLJA SE NEGATIVNI PRIRODNI PRIRAST
( PRIRODNA DEPOPULACIJA). UDIO STARIH GRUPA JE VII OD 8%.
PRIMJER FRANCUSKA SA 18,8% MLADIH OD 0 DO 14 I 16% STARIH OD
65 I VIE SA OEKIVANIM VISOKIM TRAJANJEM IVOTA.

S OBZIROM NA GLOBALNO STARENJE POSEBNO U EUROPI, NAMEE

SE POTREBA PRILAGOAVANJA KLASIFIKACIJA SUVREMENIM
PRILIKAMA PA BI STOGA TIP STAROG STANOVNITVA BILO DOBRO
PODIJELITI NA :
a) STARO ILI KONTRAKTIVNO GDJE JE UDIO OSOBA STARIJIH 65 I
VIE
OD 8,1 DO 12%
b) IZRAZITO STARO ( KONTRAKTIVNO) U KOJEM JE UDIO OSOBA
STARIH 65 I VIE
JE VII OD 12%. FRANCUSKA IMA 16% TAKVOG STANOVNITVA I
PRIPADALA BI
OVOM TIPU
 NEKE KLASIFIKACIJE OSIM KLASINIH IMAJU I POSEBNE TIPOVE
ILI NENORMALNE (EKSTREMNE) TIPOVE, KAO POSLJEDICE
POSEBNIH OKOLNOSTI. TAKO U POKRAJINI MAGALLANESU U
CHILEU PIRAMIDA IMA VRLO USKU BAZU I POSVE JE ASIMETRINA
ZBOG PRETEITOG BROJA MUKIH JER SU TAMO TEKI KLIMATSKI I
DRUGI UVJETI IVOTA

U NEKIM KALIFORNIJSKIM NASELJIMA (LAGUNA HILLS) PIRAMIDA

JE GLJIVASTA ILI OBLIK OBRNUTE KAPE JER IMA PUNO
UMIROVLJENIKA
 ODREIVANJE TIPA PIRAMIDE TEMELJI SE UGLAVNOM NA
POSTOTNOM UDJELU POJEDINIH DEMOGRAFSKIH SKUPINA

TAKO SE MLADIM STANOVNITVOM SMATRA ONO U KOJEM JE

DOBNA SKUPINA OD 0 DO 19 GODINA VIE OD 35% OD UKUPNOG
STANOVNITVA

STARIM SE SMATRA ONO STANOVNITVO U KOJEM DOBNA SKUPINA

IMA VIE OD 12% STANOVNITVA KOJE PRIPADA SKUPINI OD 60 I
VIE GODINA

ZRELO U KOJEM U SPOMENUTOM OMJERU NIJE ZASTUPLJENO NI

MLADO NI STARO STANOVNITVO

E. ROSET POLAZEI OD UDJELA OSOBA U DOBI SA 60 I VIE GODINA

RAZLIKUJE POPULACIJE KOJE OBILJEAVA:
-DEMOGRAFSKA MLADOST (UDIO STARIH MANJI OD 8%)
-NA PRAGU STARENJA (UDIO STARIH OD 8-10%).
-U PROCESU STARENJA (10,1 DO 11,95)
-DEMOGRAFSKA STAROST (STARIH 12% I VIE)
M.A. FRIGANOVI RAZLIKUJE 5 TIPOVA:
o MLADOST ( UDIO MLADIH OD 0 DO 19 OD 35%
o UDIO STARIH SA 60 I VIE GODINA 8%
o NA PRAGU STARENJA ( MLADIH 35%, STARIH 8%)
o STARENJE ( OD 35; 12%)
o STAROST ( 35%, 12%)
o DUBOKA STAROST ( 30%, 15%)
 NO ZBOG TOGA TO JE DEMOGRAFSKO STARENJE SVE JAE,
PREPORULJIVO JE PROIRITI KLASIFIKACIJU JO KOJIM
STARAKIM MODALITETOM PA JE DOBRO UPOTREBLJAVATI SHEMU 5
TIPOVI STANOVNITVA PREMA INDEKSU STAROSTI.

TIJEKOM DEMOGRAFSKE TRANZICIJE SMANJUJE SE RODNOST I

SKUPINE OD 0-14 GODINA POVEAVA SE UDIO STARIJIH GODITA I
OBLICI PIRAMIDA SE MIJENJAJU OD EKSPANZIVNE DO
KONTRAKTIVNE

STRUNJACI UN U VEZI S TIME TJ. NJIHOV POPULACIJSKI ODJEL

IZRADILI SU MODEL SASTAVLJEN NA TEMELJU DOBI PREMA
KRITERIJU VREMENA U KOJEM NASTAJE SIGNIFIKANTNO
SMANJENJE FERTILITETA

ZEMLJE SU RAZVRSTANE U 3 SKUPINE S OBZIROM NA SMANJENJE I

RAZINU FERTILITETA U RAZDOBLJU 1950.-1990. GOD. TO SU:

1. ZEMLJE PRIJE INICIJACIJE SMANJENJA FERTILITETA:

U NJIMA NIJE ZAPOELO TRANZICIJSKO SMANJENJE FERTILITETA
(TFR=5,0 I VEA). DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA JE EKSPANZIVNA SA
IROKOM DJEJOM BAZOM, TE SKUPINA ZEMALJA (MAHOM AFRIKIH)
OBUHVAALA 1990.G. OKO 17% STANOVN. SVIJETA
2. ZEMLJE KASNE INICIJACIJE SMANJENJA FERTILITETA:
U NJIMA JE RAZMJERNO KASNO NASTUPILO TRANZICIJSKO
RAZDOBLJE ;TFR JE 80-IH GODINA BIO MANJI OD 5,0 % A 1990.GOD. TE SU
ZEMLJE (MEU NJIMA KINA I INDIJA) OBUHVAALE OKO 60% SVJETSKOG
STANOVNITVA. DOBNO-SPOLNA PIRAMIDA IMA NETO UU TZV. DJEJU
BAZU.

3. ZEMLJE RANE INICIJACIJE SMANJENJA FERTILITETA:

ZNATNO SMANJENJE FERTILITETA ZAPOELO JE RANO, PRIJE
1950.GOD. , TFR JE 80-IH BIO MANJI OD 2,5%. DOBNA PIRAMIDA IMA USKU
TZV. DJEJU BAZU (OBLIK URNE). GODINE 1990 TE SU ZEMLJE (MAHOM
RAZVIJENE) OBUHVAALE OKO 23% STANOVN. SVIJETA.

ANALITIKI POKAZATELJI SASTAVA STANOVNITVA PREMA DOBI

MEU OSNOVNIM ANALITIKIM POKAZATELJIMA SASTAVA

STANOVNITVA PREMA DOBI RAZLIKUJEMO 3 SKUPINE:
-SREDNJE VRIJEDNOSTI (ARITMETIKA SREDINA ILI PROSJENA DOB I
MEDIJALNA DOB)
-KOEFICIJENTE I INDEKSE STAROSTI- MLADOSTI
-KOEFICIJENTE DOBNE OVISNOSTI

PROSTORNE RAZLIKE U SASTAVU STANOVNITVA PREMA DOBI

PREMA POKAZATELJIMA NAJMLAE STANOVNITVO IMA AFRIKA, PA

L. AMERIKA I AZIJA, A NAJSTARIJE EU. I ANGLA. INDEKS STAROSTI U
AFRICI JE 12 PUTA MANJI NEGO U EU. STANOVNITVO RAZVIJENIH
DIJELOVA SVIJETA POKAZUJE DUBOKU STAROST (Is=88,2) A
STANOVNITVO NEDOVOLJNO RAZVIJENIH IZRAZITU MLADOST
(Is=15,2), A TO JE VIDLJIVO I IZ NJIHOVIH PIRAMIDA. TO UPUUJE I
NA DUBOKI JAZ RAZVIJENIH I NERAZVIJENIH DIJELOVA SVIJETA, A
ODRAAVA SE U STRUKTURI I OBUMU RADNE SNAGE

SLIKA 43 JO VIE DAJE RAZVOJNU PODVOJENOST SUVREMENOG

SVIJETA
90-IH GOD. IZRAZITO NERAZVIJENI S VISOKOM RODNOU
SMANJUJU OPI KOEFICIJENT DOBNE OVISNOSTI, NAJPRIJE
ZAHVALJUJUI SMANJENJU KOEFICIJENTA DOBNE OVISNOSTI
MLADIH
JAPAN JE ZEMLJA IZRAZITO STAROG STANOVNITVA TO JE
VIDLJIVO SA SLIKE 81, VE OD 1960.G. IMA PIRAMIDU KAO
URNA TO JE PRIDONIJELA ANTI-NATALITETNA RESTRIKTIVNA
POPULACIJSKA POLITIKA

STOPA RODNOSTI PREPOLOVLJENA JE ZA SAMO 10 GOD. PA JE

DUGOTRAJNO SMANJENJE RODNOSTI, PRODULJENJE IVOTNOG
VIJEKA DOVELO DO JAKOG SUENJA TZV. DJEJE BAZE I
KONTIGENTA MLADIH OD 0-14 GODINA

GOD.2004. UDIO STARIH OD 65 GOD. I VIE IZNOSIO JE 19% A UDIO

MLADIH OD 0-14 GOD. 14%, A INDEKS STAROSTI JE BIO 135,7.
 SASTAV STANOVNITVA HRVATSKE PREMA DOBI

U HRV. SE JAVLJAJU DVA USPOREDNA DEMOGRAFSKA PROCESA:

1) SMANJIVANJE UDJELA MLADIH
2) POVEANJE UDJELA STARIH

DONJA TABELA POKAZUJE INDEKS PROMJENA PREMA POJEDINIM

DOBNIM SKUPINAMA

PREMA PREDOENIM POKAZATELJIMA STANOVNITVO HR.

OBILJEAVA DUBOKU DEMOGRAFSKU STAROST TJ. NALAZI SE NA
PRAGU IZRAZITE DEMOGRAFSKE STAROSTI
 NASTAVLJA SE CIRCULUS VITIOSUS DEPOPULACIJSKIH PROCESA TO
DOVODI DO SVE NEPOVOLJNIJE DEMOGRAFSKE SITUACIJE U
RAZVOJU STANOVNITVA HRV.

SVE JE TO POSLJEDICA ZAJEDNIKOG DJELOVANJA :

o SMANJENJE NATALITETA,
o RURALNI EGZODUS,
o PREMJETANJE BIOREPRODUKCIJE SA SELA U GRAD,
o DUGOTRAJNO ISELJAVANJE,
o IZRAVNI I NEIZRAVNI RATNI GUBICI

HRV. JE POPULACIJSKI (SL.82) 1981.GOD. PRIPADALA STAROM ILI

KONTRAKTIVNOM TIPU DOBNE PIRAMIDE SA PRIJELAZOM OD
PLASTA SIJENA PREMA URNI
GOD.2001. POKAZUJE DA DOBNA PIRAMIDA IMA REGRESIVNIJI OBLIK
NEGO ONA IZ 1981.GOD. UDIO DOBNE SKUPINE OD 50 I VIE GODINA
IZNOSI 33,6% I GOTOVO JE DVOSTRUKO VEA OD SKUPINE 0-14 KOJA
IZNOSTI 17,1%.

HRV. STANOVNITVO SA 15,7% U DOBI OD 65 I VIE GODINA PRIPADA

IZRAZITO STAROM STANOVNITVU. OKLJATRENA STRUKTURA
OGLEDA SE U NERAVNOPRAVNOJ PIRAMIDI U OBLIKU URNE

ZA BIOREPRODUKCIJU JE ZNAKOVITO I BROJANO SMANJENJE

ENSKE PREDFERTILNE DOBI (0-14), I MLAE FERTILNE DOBI (15-34)
SIGURNO DA E SE I DOMOVINSKI RAT ODRAZITI NA DEMOGRAFSKA
KRETANJA NE TOLIKO SA GUBICIMA KOLIKO MIGRACIJOM
UVJETOVANA RATOM I EKONOMSKIM RAZLOZIMA KAO POSLJEDICA
RATA