Interpersonalna komunikacijska kompetencija

Kompetencija:
1.Stvar stupnja:znai da kompetencija nije neto to je prisutno ili odsutno u apsolutnom
smislu nego je varijabla koju svatko posjeduje u odreenom stupnju.
2.Individualni i relacijski pojam: upuuje na uspjenost kojom e netko ostvariti svoje
individualne i relacijske ciljeve. To znai da je iskljuivo ostvarivanje vlastitih ciljeva iz
istodobno zanemarivanja pomaganja drugim suradnicima da ostvare svoje ciljeve manje
kompetentno od ostvarivanja vlastitih ciljeva uz nastojanje da drugi suradnici postignu
stanovitu mjeru svoga zadovoljstva.
3.Primjerenost i uspjenost ponaanja:
-primjerenost: znai mjeru u kojoj je komunikatorovo ponaanje ispravno u usporedbi s
drutvenim pravilima.
-uspjenost ponaanja: tie se namjere u kojoj komunikatorovo ponaanje pomae
ostvarivanju individualnih i relacijskih ciljeva.
4.Situacijske razlike: situacija perspektiva podrazumijeva da nema vjetina i sposobnosti
koje bi bile primjenjive u svim situacijama. Umjesto toga moraju se prouiti razliite
vrste situacija i za svaku od njih odrediti ponaanja koja dovode do uspjeha.
5.Spontana, uvjebana i planirana ponaanja:
-spontano ponaanje: znaajke su odsutnost svjesnog planiranja ili voenja a to su u biti
osjeajne reakcije na predmete, ljude i dogaaje
-uvjebana i planirana ponaanja: temelje se na promiljanju i voenju

Drutvene vjetine:
Kognitivne vjetine: pomau osobi da otkrije naine uspjena ostvarivanja osobnih i
relacijskih ciljeva.
Bihevioralne vjetine: pomau joj pak da te ciljeve i ostvare.

Kognitivne vjetine:
1.Empatija: tie se osjetljivosti za miljenje i osjeaje drugih osoba. Moe dovesti i do
suvie jaka uivljavanja u doivljaje druge osobe te omoguuje misaono
eksperimentiranje s razliitim ulogama i razmatranja nekoga pitanja s vie gledita ,
2.Zauzimanje drutvenih perspektiva: onoliko koliko shvaamo nain na koji drugi vide
situaciju i svoje mogunosti u izboru ponaanja, toliko moemo predviati njihove
budue poteze. Ljudi vjeti zauzimanju drutvenih perspektiva posjeduju vrlo razvijene
sposobnosti da situaciju sagledaju sa stajalita neke druge osobe, da odrede koje
mogunosti vlastita djelovanja.
3.Kognitivna kompleksnost: istraivanja su dokazala da je sposobnost zauzimanja
drutvenih perspektiva povezana s kognitivnom sloenou ili kompleksnou; tie se
broja i vrste pojmova i shema kojima netko raspolae radi interpretacije razliitih
aspekata svoje okoline.
-Konstrukti: su mentalne strukture koje ljudima slue kao osnovica za interpretaciju
znaenja predmeta, ljudi i zbivanja.
-Apstraktnost: tie se stupnja u kojemu konstrukti u nekom sustavu ukljuuju druge
konstruktore.
-Integracija: stupanj je u kojemu su konstruktori povezani u koherentnu predodbu.
4.Osjetljivost za standarde odnosa: tip odnosa djeluje na oekivanje o tome to netko
moe rei ili uiniti. Ako neku osobu smatramo prijateljem, oekujete da ete i tako
komunicirati.
5.Poznavanje situacije:
etiri primjene poznavanja situacija:
1.Ljudi poznavanje situacije rabe kao okvir za ocjenjivanje drugih;
2.Ljudi interpretiraju informacije u skladu s razvojem situacije, vodei rauna o vlastitim
ciljevima to ih ele ostvariti u toj situaciji;
3.Ljudi ulaze u situaciju, izbjegavaju ih ili ih mijenjaju u skladu s vlastitim scenarijima o
sebi u situaciji, o poznavanju samih sebe ili o percipiranim kompetencijama;
4.Ljudi se slue znanjem o situaciji radi odreivanja vlastitog ponaanja.
5.Samopraenje: osobe s razvijenim samopraenjem briljivo promatraju izraze lica
svojih partnera i slue se tim zapaanjem u voenju vlastitih ponaanja.