KLIMA I STANOVNITVO

KLIMA JE NAJVANIJI ELEMENAT RAZMJETAJA LJUDI NA ZEMLJI.

UTJEE NA IZRAVNO I PREKO POSREDNIKA. IZMEU KLIME I
POLJOPRIVREDE POSTOJI NAJVEA KORELACIJA UNATO
TEHNIKOJ PROIZVODNJI. NAJPOGODNIJA KLIMA ZA LJUDE JE
PODRUJE UMJERENE KLIME. OD UKUPNOG STANOVNITVA
UMJERENOG KLIMATSKOG POJASA AK SU TRI ETVRTINE (3/4)
OKUPLJENE U PODRUJU VLANE OCEANSKE KLIME (SVJEE
UMJERENA KLIMA ZAPADNIH PRIMORJA) I KLIME MANJIH
TEMPERATURNIH PADALINSKIH KOLEBANJA (SVJEE UMJERENE
KLIME KONTINENATA)

TAKVE KLIME NAJPOVOLJNIJE UTJEU NA LJUDSKI ORGANIZAM I

NA RADNU SPOSOBNOST. SMJENA GODINJIH DOBA RAZBIJA
JEDNOLINOST I POVEAVA OVJEKOVU DJELOTVORNOST. U SAD
(FLORIDA, KALIFORNIJA, ARIZONA, IMAJU ZBOG POVOLJNE KLIME
VISOKU STOPU DOSELJAVANJA, DOK HLADNIJA PODRUJA FINSKE,
VEDSKE DEPOPULIRAJU)
TEMPERATURA (HLADNOA)

GLAVNI KLIMATSKI ELEMENAT ZA OVJEKA JE TEMPERATURA

ZRAKA. POSEBICE HLADNOA NEGATIVNO UTJEE NA
NASELJENOST. ZAPAAMO POPULACIJSKU RAZRIJEENOST: EURO-
AZIJSKOJ; SJEVERNO-AMERIKOJ TUNDRI, U OGNJENOJ ZEMLJI,
VISOKIM PREDJELIMA IROM ZEMLJE, ARKTIKA ANEKUMENA I
SUBEKUMENA POSLJEDICE SU STUDENI

STAGNACIJA I SMANJENJE DEMOGRAFSKIH GRUPA KAO LAPONACA,

ESKIMA, TUNGUZA, UPA, PATAGONACA JE PRISUTNA
TISULJEIMA. DANAS UZ NOVU TEHNIKU OVJEK SAVLADAVA
SUROVU KLIMU I ZBOG GOSPODARSKO POLITIKIH RAZLOGA
(RUDE) GRADI NOVA OAZNA NASELJA U TEMPERATURNO
NEPOGODNIM PROSTORIMA. NO, TU NEE DOI MNOGO LJUDI JER
UZ SUVREMENU TEHNIKU I TEHNOLOGIJU TO NIJE NI POTREBNO
(EKSPLOATACIJA NAFTE, UMA, RUDA I SL). HLADNOA
NEPOVOLJNO UTJEE NA NASELJAVANJE VISINA; ALI, U TROPSKIM
KRAJEVIMA LATINSKE AMERIKE I AFRIKE VISINA VRI
TRANSFORMACIJU NEPOVOLJNOG UTJECAJA KLIME I VISINSKI
KRAJEVI SU BOLJE NASELJENI NEGO NIZINE
 SUA (ARIDNOST)

KOLIKO HLADNOA NEGATIVNO DJELUJE NA JEDNOJ STRANI

SVIJETA, TOLIKO SUA UTJEE NEGATIVNO NA DRUGOJ STRANI
SVIJETA. SUHA I TOPLA KLIMA SU MEU NARJEE NASELJENIM
DIJELOVIMA ZEMLJE. POSEBNO ZBOG PRISUTNE BEZVODICE
TU IVI MANJE OD JEDAN STANOVNIKA NA JEDAN METAR
KVADRATNI, KAO NPR., AFRIKA SA 25% POVRINE POD PUSTINJAMA I
TU IVI SAMO 3% STANOVNITVA SVIJETA. NASELJENOST JE MAHOM
VEZANA ZA OAZE I ALOGENE TOKOVE (NIL, IND). U SUIM TROPIMA
NA 5% POVRINE IVI VIE OD JEDNE POLOVINE STANOVNITVA TIH
PODRUJA, POSEBNO GDJE IMA VODE. TU SU SE RAZVILE POZNATE
STARE CIVILIZACIJE (JERIHONSKA, SUMERANSKA, BABILONSKA,
EGIPATSKA, INDIJSKA I DRUGE)

OVJEK U PUSTINJAMA GRADI UMJETNE OAZE RADI

ISKORITAVANJA PRIRODNIH IZVORA (NAFTA), A DUBOKE BUOTINE
VODE DOVELE SU DO NOVIH OBRADIVIH POVRINA (LIBIJA,
MAROKO, ALIR, SAUDIJSKA ARABIJA, I SL.). POUAN JE PRIMJER
AUSTRALIJE KADA SE GOVORI O MEUOVISNOSTI KLIME,
PROIZVODNJE I NASELJA:

1) TO JE NAJRJEE NASELJENI KONTINENT, 1/3 ARIDNA, 1/3 JE

PUSTINJSKA, 2/3 SA PADALINAMA MANJE OD 600 MM, 1/3 PROSTORA
JE ZAJEDNO SA AZIJOM NAJSUNIJI KONTINENT
2) NASELJAVANJE SE ZBIVALO SUKLADNO PRIRODNIM RESURSIMA.
BRITANCI SU BILI JEDINI KOLONIZATORI, TAKO DA NIJE BILO
 SUPARNITVA U NASELJAVANJU NEKIH PODRUJA POD SVAKU
CIJENU

3) GEOGRAFSKI RAZMJETAJ
STANOVNITVA JE OSTAO
DANAS KAO I OD POETKA

4) NAJVEI PORAST STANOVN.

JE U KLIMATSKI NAJPOVOLJNIJIM:
NEW SOUTH WALES, QUEENSLAND,
I PRIOBALJE SE AUSTRALIJE

5) U STEPAMA UZ RUDARSTVO,
JEDINA GRANA JE STOARSTVO

SPARINA

TREA NEPOVOLJNA KLIMATSKA SASTAVNICA, ALI JE IPAK MANJE

NEPOVOLJNA OD HLADNOE I SUE. STALNA JE U NIZINSKIM
DJELOVIMA EKVATORA; RIJETKO NASELJENIH PROSTORA OSIM JAVE
ALI I TO JE ZBOG MODIFIKATORSKOG UTJECAJA RELJEFA, UTJECAJA
OCEANA I PLODNOG VULKANSKOG TLA. ZA SPARINE DOLAZI DO
VIKA TJELESNE TOPLINE PA SE OBLAI IROKA ODJEA,
 PROZRANIH TKANINA, ESTO SAMO OGRTA (INDIJA) I POKRIVA SE
TO VEI DIO TIJELA RADI TEMPERATURNE IZOLACIJE

SPARNI KRAJEVI OBUHVAAJU RAZMJERNO MALE POVRINE

(ZAVALA KONGA, GVINEJSKO PRIMORJE, AMAZONA, VEI DIO
SREDNEJ AMERIKE, OBALA I OTOCI JUNE I JUGOISTONE AZIJE KAO
I NAJSJEVERNIJI DIO AUSTRALIJE, KAO I SVIM TROPSKIM OTOCIMA).
SPARINA SLABI RADNI UINAK A ORGANIZAM JE PODLOAN
MNOGIM TETNIM UTJECAJIMA JER OKOLI POGODUJE STVARANJU
PARAZITA I MIKRO ORGANIZAMA (ENDEMIJE, EPIDEMIJE), TU IVI
MANJE OD JEDNOG STANOVNIKA NA JEDAN KILOMETAK
KVADRATNI, I NA GRANICI SU SAMOODRANJA.
RELJEF I STANOVNITVO

TEMELJNI JE DIO PRIRODNE OSNOVE PREOBLIKUJE ILI PREKIDA

KLIMATSKU ZONALNOST I UTJEE NA RAZMJETAJ I GUSTOU
STANOVNITVA

NA ARKTIKU S VISINOM SE POJAAVAJU NEPOVOLJNI UVJETI,

TRAJNA STUDEN NEZADRIVO ISKLJUUJE NASELJENOST.
DRUGAIJE JE U EKVATORIMA I TROPIMA JER PLANINSKI RELJEF
BLAGOTVORNO VRI MODIFIKACIJU. U SREDNJIM ANDAMA
PRISUTNA NASELJENOST DO 5000 M N/V, A MNOGI SU GRADOVI NA
VISINI VEOJ OD 3000M (CIVILIZ. INKA)

NAJVEI DIO STANOVNITVA JE U NIZINAMA I RAVNICAMA, A

NAJMANJE U PLANINAMA I NASELJENOST JE OBRNUTO RAZMJERNA
N/V

U NIZINAMA DO 200 M N/V NA 28% KOPNA IVI 59% SVJETSKOG

STANOVNITVA, A U POJASU IZNAD 1000 M N/V NA 32% ZEMLJINE
POVRINE IVI TEK OKO 7% STANOVNITVA SVIJETA

U PLANINAMA SU DOBRO NASELJENE: DOLINE, UDOLINE, NIA

PRIGORJA I PRISOJNE STRANE. PLANINSKI DIO BOREALNIH
PODRUJA JE NENASELJEN (ANEKUMENA), A TAKVI PREDJELI U
TROPIMA SU NASELJENI (EKUMENA)

U EUROPI NAPUTANJE PLANINSKIH NASELJA I DEPOPULACIJA

JEDNO JE OD GLAVNIH ZNAAJKI PLANINSKIH LANACA (ALPE,
PIRINEJI, APENINI, KARPATI, DINARIDI, I FRANCUSKO SREDOGORJE).
GORNJA GRANICA U MNOGIM PLANINSKIM LANCIMA STALNE
NASELJENOSTI JE DO 500 M N/V
 U APENINIMA (ITALIJI) EMILIJA-ROMAGNA OD 1951.G DO 1967.G.
ZBOG JAKOG RURALNOG EGZODUSA SKORO JE STANOVNITVO
PREPOLOVLJENO (SMANJENO NA 465), A GRONJA GRANICA STALNIH
NASELJA SPUTENA JE SA 900 NA 600 M N/V
U REPUBLICI HRVATSKOJ VISINE DO 200 M INE 53,4% NJEZINE
POVRINE. POJAS OD 200 DO 500 M N/V INI 25%, A VISINA OD 500 DO
1000 M OBUHVAA 20,8%. PODRUJA VIA OD 1500 M SVEGA
OBUHVAAJU 0,20%.

PRISOJ I OSOJ IMAJU RAZLIITE ZNAAJKE U NASELJAVANJU

(PRIGORJE PAPUKA, DILJA, PSUNJA, MEDVEDNICE, KALNIKA,
IVANICE, ZA RAZLIKU OD OGORJA SU PRIMAMLJIVA ZA
NASELJAVANJE)

U BRDSKO-PLANINSKIM PODRUJIMA SU RATRKANA NASELJA

POREDANA OKO KRKIH POLJA, IZVORA VODE A UZ OBALU IMA I
OKUPLJENIH NASELJA

NASELJA IZUMIRU, SMATRA SE DA E ZA 20 DO 30 GODINA

IZUMRIJETI OKO 1000 NASELJA
PRIRODNI RESURSI, STANOVNITVO I ISKORITAVANJE

RESURSI SE OBINO DIJELE NA:

LJUDSKE (HUMANE)
PRIRODNE (IZVORI)

KOD PRIRODNIH RESURSA TREBA RAZLIKOVATI ZALIHE I IZVORE

ZALIHAMA SE SMATAJU UKUPNA DOBRA FLORA- FAUNA-

ENERGIJA

SUPROTNO TOME, IZVORI SU KAO KULTUROLOKI KONCEPT U

KOJEM ZALIHE POSTAJU IZVORI KADO IH OVJEK PONE
ISKORITAVATI RADI PREHRANE ILI DRUGIH POTREBA, A IMBENICI
KOJI UTJEU NA TU PRETVORBU (ZALIHEIZVORI) MOGU BITI
TEHNOLOKI, EKONOMSKI ILI SOCIJALNI, A DJELUJU POVEZANO
TIJEKOM VREMENA

PRIRODNI IZVORI SU OBNOVLJIVI I NEOBNOVLJIVI

OBNOVLJIVI SU KOJI SE TIJEKOM KORITENJA OBNAVLJAJU

VJETAR, MORSKE MIJENE, VODE, SOLARNA ENERGIJA.
TI SE IZVORI UPOTREBOM OBNAVLJAJU ALI DONEKLE UNITAVAJU I
DEGRADIRAJU, KAO NA PRIMJER, DEFORESTRACIJA, PREKOMJERNI
RIBOLOV, DEGRADACIJA TLA SA PLODOREDOM, MONOKULTUROM,
PREKOMJERNOM ISPAOM, EROZIJA
 ISKORITAVANJE (POTRONJA) VODE NEDOSTATAK VODE NIJE
TOLIKA KOLIKA NEMOGUNOST NJENOG POTPUNOG
ISKORITAVANJA, JER MNOGE KOLIINE SU POD ZEMLJOM, A
GOLEME RIJEKE KAO AMAZONA, ZAIR, KONGO, I DRUGE, SLABO SU
ISKORITENE A DRUGDJE NEKE MALE RIJEKE (EUROPA) MORAJU
ZADOVOLJITI VELIKE I RAZLIITE POTREBE U OPSKRBI VODOM

VELIKI DIO KOPNA OSKUDIJEVA U VODI, NEKI DOVODE VODU IZ

DALEKA (KANALIMA I VODOVODIMA). VODA JE OSNOVA LJUDSKOG
OPSTANKA, RAZVOJA I GLOBALNA POTRONJA (20.ST. JE VRLO
VELIKA), I POVEAVA SE. 70% SVJETSKOG STANOVNITVA NE MOE
RAUNATI NA ZDRAVU I PITKU VODU PA JE STALNO IZLOENO
BOLESTIMA. OPSKRBA VODOM POSTAJE TEMELJNO PITANJE
BLAGOSTANJA

OD 1970.G. DO 2000.G. UKUPNA GODINJA POTRONJA VODE

PORASLA JE VIE OD 2,5 000 METARA KUBNIH NA 4000 M KUBNIH. U
RAZVIJENIM ZEMLJAMA SE VIE TROI U INDUSTRIJI I
KOMUNALNIM POTREBAMA NEGO U KUANSTVU

UKUPNO SE U SVIJETU NATAPA VIE OD 280 MILIONA HA, OD TOGA U

AZIJI VIE OD 70%. CIJELI SVIJET NA NATAPANJE TROI GODINJE
OKO 2 600 KM KVADRATNIH VODE. S NATAPANJEM ISPIRU SE
RAZNOVRSNI INSEKTICIDI, HERBICIDI, I DRUGE OTROVNE TVARI
PRODIRU U DUBINU TLA I ONEIAVAJU PODZEMNE VODE. SVE JE
TEE OSIGURATI VODU INDUSTRIJI I VELIKIM GRADOVIMA. 2025.G.
2/3 SVJETSKE POPULACIJE IVJET E U ZEMLJAMA KOJE E IMATI
TEKOA ZA OSIGURAVANJE VODE. POETKOM 21. ST. 1,1 MILJARDA
LJUDI JO NE MOE OSIGURATI DOSTATNU KOLIINU PITKE VODE

ZA OUVANJE SE VRI RECIKLAA I DESALINIZACIJA (KUVAJT)

GOLEMA KOLIINA VODE JE ZAROBLJENA U LEDU. POSEBNO JE

VELIKI ZADATAK OUVANJA I ONEIAVANJA VODA. U SVIJETU SE
GODINJE UKUPNO IZLIJE OKO 1400 KM KUBNIH OTPADNIH VODA,
A SAMO 1/3 PROISTI. SVIH SVJETSKIH VANIJIH RIJEKA UVELIKE
JE ONEIENO
GEOGRAFSKE ZNAAJKE OPSKRBE STANOVNITVA VODOM U
NASELJIMA OGLEDA SE U KOLIINI I KAKVOI:

A) KOLIINA ISPORUENE VODE PO STANOVNIKU

B) BROJU STANOVNIKA PO KM VODOVODNIH CIJEVI
C) BROJU STANOVNIKA PO BROJU IZLJEVNIH MJESTA ZA VODU
D) BROJ STANOVNIKA PO PRIKLJUKU NA VODOVOD
 POKAZATELJI KAKVOE UPUUJU NA NAIN OPSKRBE
STANOVNITVA VODOM PREMA VRSTI IZVORA:

A) IZ VODOVODA
B) IZ ZDENACA (BUNARA)
C) IZ CISTERNE (GUSTIRNE) U NAIM PRIMORSKIM KRAJEVIMA
D) IZ DRUGIH IZVORA
SMATRA SE DA JE POTRONJA VODE PO STANOVNIKU POKAZATELJ
IVOTNOG STANDARDA, A ONA JE RAZLIITA PO KUANSTVIMA: U
SAD SE POTROI 70 PUTA VIE VODE OD PROSJENOG STANOVNIKA
GANE

OVDJE SE POJAVLJUJE I POJAM SPECIFINA POTRONJA VODE U

GRADOVIMA TO OBUHVAA DNEVNU POTRONJU PO STANOVNIKU
U KUANSTVU, KOMUNALNIM SLUBAMA I INDUSTRIJI, A U
AGRARNIM KRAJEVIMA I ZA POLJOPRIVREDU

U NEKIM GRADOVIMA (PARIZ, BERLIN, TOKIO, I DRUGIMA),

IZGRAENA JE DVOSTRUKA VODOVODNA MREA; JEDNA CIJEV ZA
ISTU VODU ZA STANOVNITVO, USTANOVE I ISTU INDUSTRIJU, A
DRUGA CIJEV ZA NEPROIENU, JEFTINU RIJENU I JEZERSKU
VODU NAMIJENJENU ZA PRANJE ULICA, PARKOVA I NEKE
INDUSTRIJE

ZATITA VODA OD ONEIAVANJA TRAJNA JE BRIGA DRUTVA I

PLANSKO GOSPODARENJE SA GLOBALNOM ZATITOM

ENERGETSKI IZVORI

TEMELJ GOSPODARSKOG RAZVITKA I STALNO JE ISKORITAVANJE U

PORASTU. ENERGETSKI IZVORI GLOBALNO SU U KORELACIJI BDP-
PER CAPITA. SREDINOM 90-IH GODINA VIE OD 60% UKUPNE
ENERGIJE POTROENO JE U NAJRAZVIJENIJIM ZEMLJAMA SVIJETA

U NEW YORKU ZA DNEVNU CIRKULACIJU RADNIKA AUTIMA SE

TROI VIE NAFTE NEGO U AFRICI BEZ JAR ZA SVE POTREBE. TROI
SE MNOGO FOSILNOG GORIVA. PRIRODI TREBA 1 MILION GODINA DA
STVORI ENERGIJE KOJA SE POTROI ZA 1 GODINU. 70%
STANOVNITVA U NERAZVIJENIM ZEMLJAMA TROI OKO 30%
UKUPNE POTRONJE ENERGIJE

23% STANOVNITVA RAZVIJENIH ZEMALJA TROI 70% UKUPNE

NERGIJE

FOSILNA ENERGIJA JE OPASNOST ZA DALJNI RAZVOJ I OPSTANAK

OVJEKA, ZATO SE TRAE NOVI SUPSTITUTI
 MINERALNE SIROVINE I IZVORI

ZEMLJINA KORA IZGRAENA JE OD RAZNIH MINERALA I UGLAVNOM

SU KONCENTRIRANE (NAKUPINE) PA KAO (MINERALNE) SIROVINE I
RUDE (MINERALI OD KOJIH SE DOBIVAJU KOVINE) IMAJU VELIKO
GOSPODARSKO ZNAENJE. UPOTREBLJAVAJU SE IZRAVNO ILI SE
UKLJUUJU U TEHNOLOKI PROCES ZA PROIZVODNJU RAZLIITIH
KOVINA, DRUGIH TVARI I ENERGIJE. DANAS SVIJET OVISI O 80
GLAVNIH MINERALA OD KOJIH JE 18 U MALIM KOLIINAMA. OLOVO,
CINK, VOLFRAM, KOSITAR, SUMPOR

ISKORITAVANJE IM I NEGATIVNE POSLJEDICE ZA STANOVNITVO;

OKOLI SE DEGRADIRA SA OILJCIMA, GOMILOM JALOVINE,
UNITAVANJEM PRIRODNOG STANITVA ZA RAZLIITE VRSTE FLORE I
FAUNE I UTJEE NA OPE ZDRAVLJE OVJEKA