Graevinski fakultet

Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku

TEHNIKO CRTANJE i CAD

dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el.

dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh.
mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra.

Osijek, 2006.
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za

potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom
deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06.

SADRAJ :

1. NAPUTCI ZA STUDENTE

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD
3.2. OLOVKE
3.3. TEHNIKE OLOVKE
3.4. PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE
3.5. RAPIDOGRAFI
3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
3.7. CRTAA PLOA
3.8. TROBRIDNO MJERILO
3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
3.10. FORMATI PAPIRA
3.11. SLAGANJE NACRTA
3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA
3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI
3.14. VRSTE PROJEKATA
3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA
3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
3.17. KOTIRANJE NACRTA
3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA
3.19. PROSTORNI PRIKAZI
3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA
3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME
3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a

5. LITERATURA

2
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

1. NAPUTCI ZA STUDENTE

Uvjeti za potpis
Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz
predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30%
izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz
navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama.

Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata
je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu,
kolokvijima i kontrolnim vjebama.

Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan
predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti
koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa
nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i
kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u
provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo
izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine.

Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji
e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu
Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi
pristupiti vjebama.

Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri

znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko
crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti
izlaskom na ispit.

Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za

pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu.

Ispit
Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili
svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj
uionici.

Napomene:
1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne
uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava
nastava.
2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.

3
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI

TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007.

(2,2)
W PREDAVANJA VJEBE
1 Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno
rjeenje, idejni projekt, glavni projekt,
izvoaki projekt, projekt odravanja,
projekt ruenja.
1v Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski,
graevinski, urbanistiki, geodetski,
elektroinstalacije, strojarski, vodovod i
kanalizacija, grijanje.
2 Elementi nacrta, raspored elemenata na Upoznavanje sa razliitim projektima i
nacrtu, formati papira, razmjera, oznake, razliitim nacrtima
crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta.
3 itanje planova itanje planova
I KOLOKVIJ
4 Uvod u raunalnu grafiku

4v=5p Uvod u AutoCAD (pokretanje programa,

podeavanje AutoCAD-a),
Priprema za crtanje
6 Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, Vjeba prema predavanjima 5 (1)
OSNAP. Primjer zadavanja podataka. 01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke
vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan
7 Crtanje osnovnih grafikih elemenata. Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7
(2/3)
8 Globalni pregled slike Vjeba prema predavanjima 7 (3)
Oznaavanje objekata.
9 Komande za modifikacije Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4)
Rad sa hvataljkama
10 Komande za umnoavanje objekata. 1. Kontrolna vjeba
Sloeni objekti (polilinija i blok) Vjeba prema predavanjima 10 (5)
11 Text. Kotiranje. rafiranje. Vjeba prema predavanjima 11 (6)

12 Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena 2. Kontrolna vjeba

nacrta meu programima. Zajedniki rad. Kompleksni nacrti (7/8)
13 Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9)

14 Demonstratura Kompleksni nacrti (9)

15 Demonstratura II KOLOKVIJ

Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60%

4
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD

Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta
temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi.
Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma.
Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na
meunarodnoj razini.
Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci
mogli tumaiti odnosno koristiti.
Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost
koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode
graevinu.

3.2. OLOVKE

Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili
esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u
smjesi od koje se proizvodi.

Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju

Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama :

B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo)

Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe:

4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke

B, 2B, 3B - mekane olovke

HB, H - srednje tvrde olovke

2H, 3H, - tvrde olovke

4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke

Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru

5
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.3. TEHNIKE OLOVKE

Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka :

- tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm

Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad

- patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.
Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za
tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti.
Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj
cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.

Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom

3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU

Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu

Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u

vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su
se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih
mogunosti u crtanju razliitih debljina crta.
6
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.5. RAPIDOGRAFI

Slika 6: - Rapidografi

Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su

poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju
jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane
cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte
ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi.

3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI

CRTAA DASKA

Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti

7
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju
od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i
vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina.

T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe

biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele
susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna
paralelnost crta na papiru.

Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a
drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim
bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo
vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.

Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova

3.7. CRTAA PLOA

Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste,

nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae
ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima.

Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor

8
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.8. TROBRIDNO MJERILO

Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino

ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6
razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20
(1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250).

Slika 10. Trobridno mjerilo

3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE

Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima
(g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.

Tvrdi crtaci papir ili hammer

- papir slui za crtanje olovkom i tuem

- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje
- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama :
2
100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .

Paus papir
- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje
2
- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m
- vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje,
- ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.

Ozalid papir

VRSTE PAPIRA - kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih

na paus papiru
- umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka
- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.

Transparentni papir
- vrsta je prozirnog papira za kopiranje
- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira,
a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune.
- u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste
instalacija na istim tlocrtima.

Papir za skiciranje ili skicn papir

2
- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ m
najcece se proizvodi u rolama.

Pisaci papir

- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu

listovnog papira najbolje kvalitete
2
- teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.

9
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.10. FORMATI PAPIRA

Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm)

koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i
duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike:
- odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj
dijagonali)
- iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja
- omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m2, A1
ima povrinu od 0,5 m2, itd.

Format A Format A
gotove mjere u mm sirove mjere u mm
A0 841 x 1189 A0 880 x 1230
A1 594 x 841 A1 625 x 880
A2 420 x 594 A2 450 x 625
A3 297 x 420 A3 330 x 450
A4 210 x 297 A4 240 x 330
A5 148 x 210
6 105 x 148
A7 74 x 105
A8 52 x 74

Tablica 1. Formati papira

Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto

piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf.

Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i

D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.).

3.11. SLAGANJE NACRTA

Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim

pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje.
Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica
na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se
jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez
rastvaranja crtea.

10
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

SA 210
STA
VN
ICA

25 185
297

25 105 105 185 5

420

Slika 11. Slaganje papira formata A3

11
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

SA
STA
210

VN
I CA
25 185
123
420
297

5
25 60 60 185 185 185
700

Slika 12. Savijanje veeg formata papira

3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA

U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina.

Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom
formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima.
Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije
onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne
veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema
istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose
stvarne veliine.

12
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se
broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u
naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta.
Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka
stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12
cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u
centimetrima.

MJERILO = 1:1

MJERILO = 1:2

MJERILO = 1:5

MJERILO = 1:10

MJERILO = 1:25

MJERILO = 1:50

MJERILO = 1:100
Slika 13. - Mjerila

13
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI

Primjenom razliitih mjerila u zemljopisnim kartama mogue je prikazati razliite

zemljopisne cjeline (karte kontinenata, drava, regija i sl.).

U Republici Hrvatskoj dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita

organizacija, koritenje i namjena prostora.

Dokumenti prostornog ureenja su:

1. Strategija i Program prostornog ureenja Drave

2. Prostorni planovi:

- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000)

- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja MJ 1:100 000 ili 1:25 000
(nacionalni parkovi, parkovi prirode)

- Prostorni plan ureenja opine grada MJ 1:25 000

- Generalni urbanistiki plan MJ 1:10 000 ili 1:5000

- Urbanistiki plan ureenja MJ 1:5000 ili 1:2000

- Detaljni plan ureenja MJ 1:1000 ili 1:500

3.14. VRSTE PROJEKATA

3.14.1 Projekti niskogradnje

Proces projektiranja hijerahijski je ureen proces. Poveanjem projktne razine (od

studije i idejnog projekta prema glavnom i izvedbenom projektu) smanjuje se irina pristupa,
a poveava se detaljnost analiza. Odluke koje imaju najznaajnije ekonomske, prostorne,
ekoloke i dr. posljedice donose se u ranim projektnim fazama.

Zadatak projektnog tima i donosioca odluka je da svakoj projektnoj fazi pristupaju sa

punom strunom panjom i kompetencijom, potujui metodoloke korake istraivanja
optimalnog rjeenja po velikom i sve veem broju kriterija, od kojih su samo neki striktno
tehniki. Vraanje na raniju projektnu fazu zbog struno neutemeljenih odluka vue za sobom
niz negativnih posljedica kao to su viestruko poveanje trokova projektiranja, produenje
rokova izrade projekta i dr.

3.14.1.1 Izvangradske prometnice

Prikazan je pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja za infrastrukturne objekte

kao to su izvangradske ceste (slika 14). Mjerila koja su dana u algoritmu trebaju se shvatiti
uvjetno. Mjerilo zavisi o veliini objekta i potrebne detaljnosti dokumentacije na odreenoj
projektnoj razini.

14
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

PROMETNO TEHNI KA STUDIJA

- analiza opravdanosti
- -strategije,razvojni planovi,sintezne karte REZULTAT:
ogranienja... OPTIMALAN KORIDOR
Zato? - u okviru planskih dokumenata analizira se
optimalan koridor
MJ= 1:25 000, 1:10 000

IDEJNI PROJEKT
REZULTAT :
- projektiraju se i analiziraju OPTIMALNA TRASA
Gdje? varijantna rjeenja
MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000
LOKACIJSKA DOZVOLA

GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT REZULTAT:

- detaljna razrada elemenata trase FINALNA PROJEKTNA
- optimizacija graevinskih radova DOKUMENTACIJA
Kako? - organizacija graenja
- izvedbeni projekt daje detalje vane za
izvoenje objekta GRAEVINSKA
MJ= 1:1000, 1: 500, 1:250, 1:100 DOZVOLA

IZVOENJE

PROJEKT IZVEDENOG STANJA

- izmjene u odnosu na glavni i

izvedbeni projekt ukoliko je do izmjena UPORABNA DOZVOLA
dolo
- osnovna dokumentacija u periodu
eksploatacije i odravanja
- polazna dokumentacija za planiranje EKSPLOATACIJA
rekonstrukcije

Projekt izvedenog stanja postoji

Projekt izvedenog stanja nije potreban

Slika 14. - Pojednostavljeni algoritam procesa projektiranja izvangraskih cesta

Pratea projketna dokumentacija po svojoj detaljnosti prati razinu osnovne projektne

dokumentacije. Pratei projekti su:
o geoloki projekt (vrste tla i debljina slojeva, hidrogeologija-reimi nadzemnih
i podzemnih voda i dr.),

15
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

o projekt geodetskog obiljeavanja (geodetske podloge za projektiranje, reperne

toke, GIS i dr.),
o projekt kolnike konstrukcije (tip, debljina, slojevi kolnike konstrukcije,
rezultirajui nagibi, odvodnja i dr.),
o projekti inenjerskih konstrukcija i objekata (propusti, mostovi, vijadukti,
tuneli i dr.)
o projekt tehnikih mjera zatite okolia (od procjene i modeliranja utjecaja do
zatitnih konstrukcija),
o projekti prateih objekata ( benzinske crpke, servisne stanice i dr.),
o prometno-tehnike opreme (vertikalna i horizontalna prometna signalizacija,
rasvjeta i dr.)
o u gradskim uvjetima projekti instalacija i komunalne infrastrukture i drugi
projekti.

Algoritam je u osnovnim koracima analogno primjenjiv i na proces projektiranja

izvangradskih sustava eljeznikog prometa.

3.14.1.2 Gradske prometnice

Zbog postojanja i detaljnosti planskih dokumenata u urbanim uvjetima projektiranje

gradskih prometnica zapoinje na razini Idejnog projekta. U ostalim koracima osnovni
principi razrade projektnih faza analogni su izvangraskim prometnicama i prikazanom
algoritmu na slici 13.

3.14.2 Projekti hidrogradnje

3.14.2.1 Linijski objekti

Za linijske objekte hidrogradnje (vodne graevine za melioraciju, vodoopskrbu i

odvodnju, plovni putevi i dr.) analogno je primjenjiv prikazan algoritam na slici 14.

3.14.2.2 Pojedinani objekti

Za pojedinane objekte hidrogradnje (regulacijske i zatitne vodne graevine, brane,

ureaji za proiavanje otpadnih i pitkih voda, vodocrpilita, luke, pristanita i dr.) vrijede
principi opisani u Poglavlju 14.3 Projekti visokogradnje.

3.14.3 Projekti visokogradnje

Proces definiranja neke graevine na papiru zapoinje arhitektovom zamisli od idejne

skice pa sve do Detaljnog nacrta. Svaki stupanj razrade nacrta odreen je pravilima koja
razlikuju sljedee vrste nacrta i projekata:

1. SITUACIJSKI NACRT MJ 1:500 ILI 1:1000

2. IDEJNI PROJEKT
(Idejno rjeenje i Idejni projekt) MJ 1:200 ILI 1:500
3. GLAVNI PROJEKT MJ 1:100
4. INSTALACIJSKI PROJEKT MJ 1:100
5. IZVEDBENI PROJEKT (palirski) MJ 1:50
6. PLANOVI OPLATE MJ 1:50
7. DETALJNI NACRTI MJ 1:25 1:20 1:10 1:5 1:2 1:1
8. KONSTRUKCIJSKI NACRTI MJERILO PREMA POTREBI

16
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.1. Situacijski nacrti crtaju se u mjerilu 1:500, a za vee graevine u 1:1000.

Prikazuju poloaj graevine na parceli i njenu okolicu sa svim pripadajuim podacima.

Slika 15. Situacija

3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u
1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu
nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno
dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog
predrauna graevine.

Slika 16. Idejni projekt

3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200.
Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju
zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao

17
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

podloga za Izvedbeni projekt i razradu instalacija. Glavni projekt slui za ishoenje

Graevinske dozvole.

Slika 17. Glavni projekt

3.14.3.4. Instalacijski projekti crtaju se u mjerilu 1:100 i to za svaku vrstu instalacija

u graevini posebno (vodovod, odvodnja, grijanje, plin, klimatizacija, elektrine, telefonske,
protupoarne, sigurnosne, gromobranske, raunalne instalacije, instalacije ozvuenja itd.).

3.14.3.5. Izvedbeni projekti (palirski) crtaju se u mjerilu 1:50, a izrauju se

temeljem Glavnog projekta. Slue za izvoenje graevinskih radova na gradilitu i njihovog
usklaivanja sa zavrnim obrtnikim radovima.

Slika 18. Izvedbeni projekt

18
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za
izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.

Slika 19. Plan oplate

3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je
prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.

Slika 20. Detalj prozora

3.14.3.8. Konstrukcijski nacrti su radioniki nacrti elinih i drvenih konstrukcija i

planovi savijanja armature. Crtaju se u mjerilu prema potrebi, a slue za izvedbu konstrukcija
i instalacija.

19
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA

Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja
(poglede).

Tlocrt (tloris) prikazuje projekciju presjeka horizontalne ravnine za pojedine katove

graevine. Poloaj zamiljene horizontalne linije presjeka postavlja se u pravilu na 1 metar
visine od poda pojedine etae. Svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju se punim debelim
crtama, a svi nepresjeeni vidljivi dijelovi, tankim punim crtama

Slika 21. Tlocrt I kata

Presjek prikazuje projekciju presjeka vertikalne ravnine kroz karakteristina mjesta

graevine, a obvezno kroz stubite i ulaz u zgradu.
Broj presjeka ovisi o vrsti graevine, a crta ih se onoliki broj koliko ih je potrebno za
jasno itanje projekta.
Mjesto presjeka oznauje se u tlocrtu debelom crtom crta-toka. Ako je presjek
postavljen u pravcu oznauje se samo poetak i kraj ravnine presjeka, a ako je linija presjeka
lomljena onda se u tlocrtu oznauje i mjesto loma.
Presjeci se crtaju, kao i tlocrti, da se svi presjeeni konstruktivni dijelovi crtaju punim
debelim crtama, Svi nepresjeeni vidljivi dijelovi crtaju se tankim punim crtama, a zaklonjeni
i nevidljivi dijelovi, potrebni za tono itanje nacrta, crtaju se tankim crtkanim crtama.
935

600

300
SUSJED

-16,7 0,0
- 48

-267

Slika 22. Presjek kroz kuu vertikalnom ravninim

20
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom
stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane
svijeta (sjever, jug, zapad i istok).

Slika 23. Proelje

3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA

Preglednost i jasnoa tehnikog crtea postie se razliitim vrstama i debljinama

(irinama) crta. Odabir debljina pojedinih crta ovisi o veliini formata papira i o mjerilu
crtea. U sljedeoj tablici navedene su debljine (irine) crta u razliitim mjerilima tehnikog
crtea.

Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
iroka puna
konture presjeenih dijelova
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
zgrade i terena
srednje iroka
vidljivi bridovi zgrade, konture
puna
manjih ili uskih presjeenih 0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
dijelova zgrade, pogledi
uska puna rasteri, kotne crte, rafiranja,
sanitarna oprema i namjetaj, 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
hodne linije na stubitima
srednje iroka
nevidljivi bridovi zgrade, otvori
isprekidana
u stropu, sredinjice krovnih 0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
roenica i drvenih greda
uska isprekidana
sporedni nevidljivi bridovi,
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
prekidi i prikazivanja
iroka toka-crta
obiljeavanje ravnina presjeka,
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
regulacijska i graevinska linija
uska toka-crta
sredinjice, simetrale 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18

21
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
slobodnom
rukom oznaka drva u presjeku, slojnice
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
terena, kamen

tokasta
dijelovi zgrade koji se rue,
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
sporedne crte

Tablica 2. Debljina crta u nacrtima

3.17. KOTIRANJE NACRTA

Kotiranje nacrta neophodan je dio svakog tehnikog crtea, a predstavlja unoenje

stvarnih mjera u nacrte. Sve mjere koje se unose u graevinskim nacrtima daju se u
centimetrima. Povrine prostorija u tlocrtima daju se u m2.
Kotne crte moraju biti paralelne, a pomone kotne crte okomito na dio koji se kotira.
Kotne crte i pomone kotne crte su tanke pune neprekinute crte.
Kotni brojevi upisuju se u sredini iznad kotne crte.
Ogranienja kotnih crta, odnosno presjek kotne crte sa pomonom kotnom crtom moe
se crtati na sljedea tri naina:

Slika 24. Glavne i pomone kotne crte

Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt
bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina
objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu
crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu.

22
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

30 130 30 130 30

350
30 450 30 30
90
630

Slika 25. Nain kotiranja tlocrta

Visinske kote u tlocrtu oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta,

proziran lijevo iznad crte, a crni desno ispod crte. Iznad crte upisuje se kota gotovog poda, a
ispod nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Sve visinske kote u
tlocrtu i presjeku daju se u odnosu na visinsku kotu +/- 0,0 koja je visina gotovog poda
stubinog prostora prizemlja u svakoj zgradi.
Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i sa dva pravokutna trokuta
lijevo ispod crte. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine
gornje povrine nosive stropne konstrukcije.
Visinske kote podgleda i donjih dijelova konstrukcije u presjeku oznauju se
horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojem vrh dodiruje ravninu podgleda.

TLOCRT PRESJEK

300
292
300
292

276

Slika 26. Visinske kote u tlocrtu i presjeku

3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA

Kvaliteta tehnikog crtea najvie se primjeuje u spojevima i krianjima pojedinih

crta. Spajanju zakrivljenih i ravnih crta treba posvetiti posebnu pozornost. Spoj trba izvesti
tako da se ne primijeti irina osnovne crte. Na sljedeem crteu (slika 27.) vidi se ispravan i
neispravan nain crtanja na istim primjerima.

23
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Slika 27. Kvaliteta tehnikog crtea

3.19. PROSTORNI PRIKAZI

Prikazi graevina u ortogonalnim projekcijama (tlocrtima, presjecima i pogledima)

esto ne omoguuju dovoljno jasno objanjenje graevine, pogotovo za one koji ne znaju
itati tehnike crtee. Zbog toga se preporua izrada i prostornih prikaza graevina koji su
gotovo neophodni u Idejnim projektima.
Aksonometrija, izometrija, perspektivni prikaz kao i maketa bitno e olakati vizualizaciju
trodimenzionalnog objekta odnosno budue graevine.
Iz prostornog prikaza vidljive su sve tri glavne dimenzije graevine predoene na
dvodimenzionalnoj ravnini plohe papira.

Aksonometrija je prostorni prikaz koji je vrlo pogodan za prostorno predstavljanje

neke graevine. Za razliku od perspektivnih prikaza aksonometrija omoguuje mjerenje,
kotiranje veliine graevine. Karakteristika aksonometrije je da se najee ravnina tlocrta
crta u pravoj veliini sa okomitim kutovima izmeu duine i irine objekta, a da se visina
dodaje pod odreenim kutom (najee 450).
Kod aksonomerijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju takvima i na
crteu.

24
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Slika 28. Aksonometrija sloenog geometrijskog tijela

Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine
objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju
takvima i na crteu.

Slika 29. Izometrija sloenog geometrijskog tijela

Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili
predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka,
crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.

Slika 30. Perspektiva sloenog geometrijskog tijela

25
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

Slika 31. Aksonometrija Slika 32. Perspektiva

Slika 33. - Izometrija

26
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA

27
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

28
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME

29
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

30
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

31
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

32
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD

3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU

33