Ekologija He Janjici

HE Janjii Studija uticaja na okoli
Studija uticaja na okoli (SUO)

Hidroelektrana Janjii
Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 0

KONTROLNI LIST
Naziv projekta: Identifikacioni broj ugovora:
Studija uticaja na okoli HE Janjii EP BiH-HPP Janjii-Cons-1/14-
KfW
Broj ugovora o pruanju usluga: Broj ugovora:
KfW Grant Br. 9286 957-14
UP-02-1036/14
Datum poetka Zadatka 2 :
2. Mart 2015.
Ugovorni organ: Kontakt osoba:
JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, (EP BiH) G. Edib Bai
Vilsonovo etalite 15 Ga. Merima Karabegovi
71 000 Sarajevo, BiH
Ga. Anisa Avdakovi
Konsultant: Kontakt osoba:
Privredno drutvo Institut za hidrotehniku d.d. Sarajevo Dr. Sanda Midi Kurtagi
Stjepana Tomia 1, 71 000 Sarajevo, BiH +387 33 212466 (P)
+387 33 207949 (F)
Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju sanda.midzic-
Trg senjskih uskoka 1-2, kurtagic@heis.ba
10 000 Zagreb, Croatia
Geonatura d.o.o. Dr. Zrinka Mesi
Trg senjskih uskoka 1-2 +385-1-5507 166 (P)
Zagreb 10000 +385-1-5507 101 (F)
zmesic@oikon.hr
Voditelj projekta: Interna kontrola: Ovlateni zastupnik

konzorcija:
Ime Dr. Sanda Midi-Kurtagi, Mr. Dragana Selmanagi, Prof.dr. Tarik Kupusovi,
dipl.in.gra. dipl.in.gra. dip.in.gra.
Datum:
Potpis

SADRAJ
1 Uvod .......................................................................................................................... 1
2 Opis predloenog projekta ......................................................................................... 3
2.1 Opis fizikih karakteristika cijelog projekta i uslove upotrebe zemljita u toku gradnje i
rada pogona i postrojenja predvienih projektom ..................................................................... 3
2.2 Opis osnovnih karakteristika hidroelektrane.................................................................. 7
2.3 Procjena, po tipu i koliini, oekivanog otpada i emisija ................................................ 12
2.3.1 vrsti otpad ................................................................................................................... 12
2.3.2 Buka i vibracije............................................................................................................... 12
2.3.3 Emisije u zrak ................................................................................................................. 14
2.3.4 Otpadna voda ................................................................................................................ 14
3 Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom ................................................... 16

3.1 Podaci o stanovnitvu .................................................................................................. 16
3.2 Ambijentalna buka ...................................................................................................... 16
3.3 Kvalitet zraka .............................................................................................................. 18
3.4 Flora i stanita ............................................................................................................. 19
3.5 Fauna .......................................................................................................................... 28
3.5.1 Beskraljenjaci ............................................................................................................... 28
3.5.2 Ribe ................................................................................................................................ 35
3.5.3 Vodozemci i gmazovi ..................................................................................................... 44
3.5.4 Ptice ............................................................................................................................... 49
3.5.5 Sisavci ............................................................................................................................ 55
3.5.6 Zatiena podruja ........................................................................................................ 60
3.6 Geoloke, hidrogeoloke i seizmoloke karakteristike ................................................... 63
3.6.1 Geoloke karakteristike ................................................................................................. 63
3.6.2 Hidrogeoloke karakteristike ......................................................................................... 65
3.6.3 Seizmotektonske karakteristike .................................................................................... 66
3.7 Vode ........................................................................................................................... 69
3.7.1 Karakteristike slivnog podruja ..................................................................................... 69
3.7.2 Vodni reim oticanja u slivu HE Janjii........................................................................... 72
3.7.3 Kvalitet vode i sedimenta .............................................................................................. 74
3.7.4 Transport nanosa........................................................................................................... 81
3.8 Zemljite ..................................................................................................................... 94
3.8.1 Zastupljenost tipova zemljita ....................................................................................... 94
3.8.2 Kategorije koritenja zemljita ...................................................................................... 95
3.8.3 Katastarske kulture i klase zemljita ............................................................................. 96
3.8.4 Bonitetne kategorije zemljita i agrozone ..................................................................... 97
3.8.5 Namjena zemljita ......................................................................................................... 99
3.9 Klimatske karakteristike podruja ...............................................................................100
3.9.1 Temperatura ................................................................................................................ 101
3.9.2 Padavine ...................................................................................................................... 103

3.9.3 Evaporacija i magla ...................................................................................................... 106

3.9.4 Vjetar ........................................................................................................................... 107
3.10 Postojea materijalna dobra, ukljuujui kulturno-historijsko i arheoloko naslijee ....108
3.10.1 Transportna infrastruktura .......................................................................................... 108
3.10.2 Instalacije i energetska infrastruktura......................................................................... 109
3.10.3 Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacije...................................................................... 110
3.10.4 Historijsko i arheoloko naslijee ................................................................................ 112
3.11 Planirana infrastruktura ..............................................................................................113
3.12 Opis pejzaa ...............................................................................................................115
3.13 Specifini elementi identificirani u prethodnoj procjeni uticaja na okoli ......................121
4 Opis potencijalno znaajnih uticaja projekta na okoli .............................................122

4.1 Opis metoda koje je predlaga predvidio za procjenu utjecaja na okoli .......................122
4.1.1 Faza 1 - Preliminarne aktivnosti .................................................................................. 122
4.1.2 Faza 2-Priprema baze podataka .................................................................................. 122
4.1.3 Faza 3-Procjena uticaja na okolinu .............................................................................. 122
4.1.4 Faza 4-Mjere za ublaavanje ....................................................................................... 124
4.2 Uticaj na stanovnitvo ................................................................................................126
4.3 Uticaj na floru i faunu .................................................................................................129
4.3.1 Uticaj na floru i stanita ............................................................................................... 129
4.3.2 Uticaj na faunu ............................................................................................................ 136
4.3.3 Uticaj na zatiena podruja........................................................................................ 154
4.3.4 Pregled uticaja na floru, faunu i stanita ..................................................................... 155
4.4 Uticaj na ekoloku mreu ............................................................................................159
4.5 Uticaj na vode ............................................................................................................159
4.5.1 Faza gradnje ................................................................................................................ 159
4.5.2 Faza rada ..................................................................................................................... 161
4.5.3 Pregled uticaja na vode ............................................................................................... 167
4.6 Uticaj na zemljite ......................................................................................................169
4.6.1 Faza gradnje ................................................................................................................ 169
4.6.2 Faza rada ..................................................................................................................... 169
4.6.3 Pregled uticaja na zemljite ......................................................................................... 169
4.7 Uticaj na klimatske faktore .........................................................................................171
4.8 Uticaj na materijalna dobra, ukljuujui kulturno i arheoloko naslijee ......................178
4.9 Uticaj na pejza ..........................................................................................................178
4.9.1 Faza gradnje ................................................................................................................ 178
4.9.2 Faza rada ..................................................................................................................... 179
4.9.3 Pregled uticaja na pejza ............................................................................................. 180
4.10 Kumulativni uticaj.......................................................................................................182
4.11 Specifini utjecaji projekta na okoli utvreni prethodnom procjenom utjecaja na okoli
183
5 Opis mjera ublaavanja negativnih efekata .............................................................184

5.1 Mjere ublaavanja uticaja na drutvo ..........................................................................184
5.2 Mjere ublaavanja za ouvanje bioloke raznolikosti i divljih ivotinja ..........................184
5.2.1 Mjere zatite flore i stanita ........................................................................................ 184

5.2.2 Mjere zatite ume ...................................................................................................... 188

5.2.3 Mjere zatite faune ..................................................................................................... 188
5.3 Mjere za ublaavanje uticaja na vode ..........................................................................194
5.3.1 Faza gradnje ................................................................................................................ 194
5.3.2 Faza rada ..................................................................................................................... 194
5.4 Mjere ublaavanja od erozije i ouvanje zemljita .......................................................195
5.5 Mjere ublaavanja uticaja na kulturno historijsko naslijee .........................................196
5.6 Mjere ublaavanja uticaja na pejza ............................................................................197
5.7 Mjere ublaavanja uticaja od nastalog otpada .............................................................198
5.8 Kvalitet zraka i mjere ublaavanja od buke i vibracija ..................................................198
5.8.1 Kvalitet zraka ............................................................................................................... 198
5.8.2 Mjere ublaavanja od buke i vibracija ......................................................................... 198
5.9 Ekoloki prihvatljiv protok ..........................................................................................199
5.10 Mjere za ublaavanje katastrofa i odgovor u vanrednim situacijama ............................200
6 Plan monitoringa ....................................................................................................201

7 Nacrt osnovnih alternativa ......................................................................................207
7.1 Alternativa 1 ..............................................................................................................207
7.2 Alternativa 2 ..............................................................................................................207
7.3 Usporedna analiza alternativa.....................................................................................208
8 Procjena trokova predloenih mjera ......................................................................209

9 Netehniki rezime ...................................................................................................213
10 Naznaka potekoa ..............................................................................................220
11 Literatura ............................................................................................................221

Popis slika
Slika 1-1. Mjesto HE Janjii prema karti energetske infrastrukture iz Prostornog plana Zeniko-
dobojskog kantona (period 2009.-2029.) ................................................................................................ 2
Slika 2-1. Poloaj HE Janjii u odnosu na gradove Kakanj i Zenicu (Google Earth) ................................. 3
Slika 2-2. Prikaz ueg i ireg podruja istraivanja, slivnog podruja i poloaj mosta na orto-foto karti 4
Slika 2-3. Prikaz lokacije potencijalne deponije iskopnog materijala na orto-foto karti ......................... 4
Slika 2-4. Prikaz pristupnog puta lokaciji gradilita na orto-foto karti.................................................... 5
Slika 2-5. Prikaz objekata preliminarnog gradilinog kampa iz Studije izvodljivosti ............................... 6
Slika 2-6. Predviene lokacije pozajmita graevinskih materijala (Google Earth) ................................ 6
Slika 2-7. Linija zapremine i povrine akumulacije HE Janjii .................................................................. 8
Slika 2-8. Trasa dalekovoda iz Studije izvodivosti1 ................................................................................ 11
Slika 2-9. Poloaj postojeeg dalekovoda 110 kV Zenica 2-Busovaa i pretpostavljeno podruje
prikljuenja HE na postojei DV ............................................................................................................. 12
Slika 3-1. Lokacije mjernih mjesta sa objektima HE Janjii ................................................................... 17
Slika 3-2 Kompleks ekosistema obinog graba i hrasta kitnjaka s elementima azonalnih ekosistema
hrasta medunca (EUNIS kd G1.A/G1.7) ............................................................................................... 21
Slika 3-3 Pogled na mjestimino saene zatitne ume bijelog i crnog bora (EUNIS kd G3.4F/G3.57)
iznad naselja Janjii. .............................................................................................................................. 21
Slika 3-4 Elementi ekosistema vodoljubivih umskih zajednica razvijeni na rijenom ostrvu (EUNIS kd
G1.1.). .................................................................................................................................................... 22
Slika 3-5 Elementi ekosistema vodenjara aika i trstika (EUNIS kd C3). ............................................ 22
Slika 3-6 Elementi vegetacije higrofilnih zeleni (EUNIS kd E5). ........................................................... 22
Slika 3-7 Ekosistem obradivih povrina s udjelom prirodne vegetacije (EUNIS kd X07) uz lijevu obalu
rijeke Bosne. .......................................................................................................................................... 23
Slika 3-8 Ekosistemi dolinskih umjereno vlanih livada u inundacije rijeke Bosne (EUNIS kd E2). ...... 23
Slika 3-9 Elementi ekosistema sa paprati Pteridietum aquiline (EUNIS kd E5). .................................. 23
Slika 3-10 Sastojina japanskog pridvornika (Reynoutria japonica Houtt.) na obali r. Bosne. ............... 24
Slika 3-11 Mlada sastojina bagrema (Robinia pseudoacacia L.) na lijevoj obali r. Bosne. .................... 24
Slika 3-12 Sastojina ioke (Helianthus tuberosus L.) uz lijevu obalu rijeke Bosne. .............................. 24
Slika 3-13 Zlatnica (Solidago sp.). .......................................................................................................... 24
Slika 3-14 Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.). ................................................................................ 24
Slika 3-15 Divlji krastavac (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray). ............................................... 24
Slika 3-16 Nalazi invazivnih biljnih vrsta na irem projektnom podruju (autor: Geonatura d.o.o. i
Oikon d.o.o., 2015.) ............................................................................................................................... 25
Slika 3-17 Majmunov kaun (Orchis simia Lam.), vrsta uvrtena na Crvenu listu flore Bosne i
Hercegovine kao ranjiva vrsta (VU). ...................................................................................................... 26
Slika 3-18 Nalazi vrste Orchis simia Lam. na irem projektnom podruju (autor: Geonatura d.o.o. i
Oikon d.o.o., 2015.) ............................................................................................................................... 27

Slika 3-19 Karta s prikazom svih lokaliteta (lokaliteti uzorkovanja: crvene toke transekt nizvodno od
brane; plave toke transekt uzvodno od brane; ute toke referentno podruje)........................... 31
Slika 3-20 Lokaliteti i postaje uzorkovanja: Ue rijeke Lave (T1) , Rijeka Bosna na mjestu budue
brane kod sela Janji (T2) , Rijeka Bosna nizvodno od budue brane kod mjesta Drivua (T3) i rijeka
Bosna uzvodno od utoka Lave kod mjesta Dolipolje (T4) .................................................................... 35
Slika 3-21. Uestalost pojedinih vrsta riba u ukupnom broju uzoraka (crveno-vrlo este; uto-este;
zeleno-rijetke; plavo-vrlo rijetke vrste). ................................................................................................. 38
Slika 3-22. Broj vrsta riba po kategorijama dominantnosti u ukupnom uzorku.................................... 39
Slika 3-23. Zastupljenost vrsta (%) pojedine reproduktivne grupe u zajednici ...................................... 40
Slika 3-24. Zastupljenost vrsta (%) pojedine migratorne grupe ............................................................ 40
Slika 3-25. Zastupljenost vrsta (%) pojedine temperaturne grupe ........................................................ 41
Slika 3-26.Zastupljenost vrsta (%) pojedine grupe dugovjenosti ......................................................... 41
Slika 3-27. Zastupljenost vrsta (%) pojedine grupe tolerantnosti.......................................................... 41
Slika 3-28 a) Izloene stjenovite obale rijeke kod utoka Lava u Bosnu (Referentno podruje); b)
Kanjonske kamenite padine s visokom vegetacijom na Janjikom buku unutar projektnog podruja HE
Janjii ..................................................................................................................................................... 45
Slika 3-29 Zabiljeene vrste gmazova .................................................................................................... 47
Slika 3-30 Zabiljeene vrste vodozemaca .............................................................................................. 47
Slika 3-31 Take za monitoring preleta i toke za transekt (za projektno i referentno podruje)......... 50
Slika 3-32 Procenat svake od kategorija ugroenosti za Bosnu i Hercegovinu od ukupnog broja
zabiljeenih ptica na projektnom i referentnom podruju HE Janjii .................................................... 55
Slika 3-33 Poloaji transekata na rijeci Bosni ........................................................................................ 58
Slika 3-34 Ukupan broj pronaenih tragova prisustva vidre prikazan po pojedinim mjesecima. Vei
broj pronaenih tragova prisustva ukazuje na veu aktivnost vidre. ................................................... 59
Slika 3-35 Broj zabiljeenih tragova prisustva vidre na transektima prikazan po mjesenim terenskim
izlascima ................................................................................................................................................ 60
Slika 3-36 Izvod iz Prostornog plana Zeniko-dobojskog kantona za period 2009. 2029. godine
Tematska karta Kulturno-historijsko i prirodno naslijee (ljubiastom elipsom naznaen je smjetaj
projektnog podruja) ............................................................................................................................. 61
Slika 3-37. Prikaz dijela potencijalnog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna na irem
projektnom podruju ............................................................................................................................. 62
Slika 3-38. Geologija na podruju HE Janjii .......................................................................................... 63
Slika 3-39. Hidrogeoloke karakteristike podruja HE Janjii ................................................................ 66
Slika 3-40. Seizmoloke karte BiH za povratne periode 100 i 500 godina ............................................. 67
Slika 3-41. Karta seizmikog podruja Bosne i Hercegovine ................................................................. 68
Slika 3-42. Tektonska karta podruja HE Janjii .................................................................................... 69
Slika 3-43. Karta sliva rijeke Bosne do profila HE Janjii ....................................................................... 71
Slika 3-44. Linija trajanja srednjih dnevnih proticaja za zahvat HE Janjii i period 1961. 90.god. ..... 73
Slika 3-45. Popreni profil VS Janjii ( Snimljen 01.08.2014.god. ) ........................................................ 73
Slika 3-46. Kriva proticaja za VS Janjii (vrijedi od 01.10.2014.godine) ................................................ 74

Slika 3-47. Lokacije mjernih taaka kvaliteta vode sa objektima hidrolektrane ................................... 75
Slika 3-48. Dijagramski prikaz rezultata analize jedinjenja azota, fosfora i sumpora........................... 77
Slika 3-49 Ekoloki (a) i hemijski (b) status povrinskih voda Plan upravljanja vodama u slivu rijeke
Save, Nacrt, Mart, Zagreb 2013 ........................................................................................................... 79
Slika 3-50. Lokacije mjernih taaka za transport nanosa sa objektima hidroelektrane ........................ 82
Slika 3-51. Zavisnost pronosa nanosa i protoka voda rijeke Bosne na VS Janjii Gs = f(Q) ................... 85
Slika 3-52. Prosjena linija trajanja proticaja na V.S. Janjii ................................................................. 86
Slika 3-53. Prosjena linija trajanja pronosa nanosa rijeke Bosne na profilu Janjii ............................. 86
Slika 3-54. Prikaz vodotoka u neposrednom slivnom podruju akumulacije HE Janjii......................... 93
Slika 3-55. Tipovi zemljita na istranom podruju HE Janjii ............................................................... 95
Slika 3-56. Kategorije koritenja zemljita u irem projektnom podruju HE Janjii ............................. 96
Slika 3-57. Procentualna zastupljenost bonitetnih kategorija zemljita u irem projektnom podruju
HE Janjii ................................................................................................................................................ 98
Slika 3-58. Rasprostranjenost bonitetnih kategorija zemljita u irem projektnom podruju .............. 99
Slika 3-59. Prikaz namjene i koritenja prostora u irem projektnom podruju HE Janjii.................. 100
Slika 3-60. Tipovi klime srednjeg toka Bosne ...................................................................................... 101
Slika 3-61. Srednje godinje temperature u srednjem toku Bosne ...................................................... 102
Slika 3-62. Godinji hod srednjih mjesenih temperatura zraka (period 1961.-1990.) ....................... 103
Slika 3-63. Srednje godinje sume padavina (l/m2) ............................................................................ 103
Slika 3-64. Godinji hod mjesenih suma padavina za Zenicu, Kakanj i aproksimativno za lokaciju HE
Janjii ................................................................................................................................................... 104
Slika 3-65. Zenica: Maksimalne visine snjenog pokrivaa (period 1961.-1990.) ............................... 104
Slika 3-66. Zenica: Srednji broj dana sa snjenim pokrivaem 10 cm (period 1961.-1990.).............. 105
Slika 3-67. Zenica: Srednji broj dana sa snjenim pokrivaem 30 cm (period 1961.-1990.).............. 105
Slika 3-68. MS Zenica: Godinji hod srednje relativne vlanosti zraka (%) (period 1961.-1990.) ........ 106
Slika 3-69. Potencijalna evapotranspiracija (period 1961.-1990.) za MS Zenica (i lokaciju Janjii
aproksimativno)................................................................................................................................... 107
Slika 3-70. Grafiki prikaz pravaca i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra za lokaciju Janjii ....... 108
Slika 3-71. Saobraajna infrastruktura na podruju HE Janjii prema Prostornom planu Ze-Do kantona
[] .......................................................................................................................................................... 109
Slika 3-72. Helikopterski snimak izgradnje tunela 1.Mart ............................................................... 109
Slika 3-73. Energetska infrastruktura (planirana i postojea) za ire i ue podruje Janjia prema
Prostornom planu Ze-Do kantona99 ................................................................................................... 110
Slika 3-74. Instalacije na podruju HE Janjii prema Prostornom planu Ze-Do kantona9 ................... 110
Slika 3-75. Sistem vodosnabdijevanja za podruje naselja Janjii ....................................................... 111
Slika 3-76. Vodovodni i kanalizacioni sistem za podruje Janjia prema Prostornom planu Ze-Do
kantona9 ............................................................................................................................................. 112
Slika 3-77. Arheoloka karta za ire podruje Zenice (Arheoloki leksikon BiH: Arheoloka karta
regija 13, Srednji vijek) ........................................................................................................................ 113

Slika 3-78. Situacioni plan lokaliteta Dvorita i Ograja u selu Putovii......................................... 113
Slika 3-79. Lokacija radne zona Drivua ........................................................................................... 114
Slika 3-80. Regionalni vod Plava voda ................................................................................................ 115
Slika 3-81 Pejzana podruja ............................................................................................................... 117
Slika 3-82 Pogled na kanjon rijeke Bosne; Slika 3-83 Cesta M17 kroz kanjon..................................... 118
Slika 3-84 Pogled na lokaciju brane..................................................................................................... 118
Slika 3-85 Pogled na rijeku Bosnu........................................................................................................ 119
Slika 3-86 Naselje Janjii u dolini rijeke Bosne..................................................................................... 119
Slika 4-1 Ilegalno odlagalite otpada na podruju inundacije na lijevoj obali rijeke Bosne. ............... 132
Slika 4-2 Obalna stanita degradirana irenjem invazivnih biljnih vrsta (s lijeve strane sastojina
ioke, s desne strane iri se japanski pridvornik). .............................................................................. 132
Slika 4-3 Obalna stanita degradirana izgradnjom autoceste i prateeg servisnog puta na desnoj obali
rijeke Bosne. ........................................................................................................................................ 132
Slika 4-4 Nalazi invazivnih biljnih vrsta na irem projektnom podruju (autor: Geonatura d.o.o. i Oikon
d.o.o., 2015.) ....................................................................................................................................... 134
Slika 4-5 Nalazi vrste Reynoutria japonica Houtt. na irem projektnom podruju (autor: Geonatura
d.o.o. i Oikon d.o.o., 2015.) ................................................................................................................. 135
Slika 4-6 Podruje bitno za ouvanje populacije vidre (crveno) u odnosu na poziciju brane (plavo) .. 154
Slika 4-7 Prolaz za vidru izgraen u obliku stubita uz preljev brane .................................................. 154
Slika 4-8. Linije plavljena Q1/20 i Q1/100 rijeke Bosne na podruju deponije i gradilinog kampa HE Janjii
............................................................................................................................................................. 160
Slika 4-9. Reim rada akumulacije ....................................................................................................... 162
Slika 4-10. Raspodjela brzina toka du akumulacije ........................................................................... 164
Slika 4-11. Zavisnost procenta i vremena taloenja nanosa na dubini 10,62 m ................................. 164
Slika 4-12. Zavisnost zapremine akumulacije Janjii od proticaja rijeke Bosne na profilu zahvata .... 165
Slika 4-13. Zavisnost vremena zadravanja vode u akumulaciji od zapremine akumulacije .............. 165
Slika 4-14. Zavisnost procenta taloenja nanosa od vremena zadravanja vode u akumulaciji ......... 166
Slika 4-15. Uporedni graf srednjih mjesenih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010. ......................................................................................................................................... 171
Slika 4-16. Uporedni graf srednjih godinjih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990. i 2001.-
2010. .................................................................................................................................................... 171
Slika 4-17. Uporedni graf apsolutnih maksimalnih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010. ......................................................................................................................................... 172
Slika 4-18. Uporedni graf apsolutnih minimalnih temperatura za MS Zenocaza periode 1961.-1990. i
2001.-2010. ......................................................................................................................................... 172
Slika 4-19. Uporedni graf mjesenih suma padavina za MS Zenica ( periodi 1961.-1990. i 2001.-2010.)
............................................................................................................................................................. 173
Slika 4-20. Prosjene godinje koliine padavina i potencijalna evapotranspiracija (periodi 1961. -
1990. i 2001.-2010.) ............................................................................................................................ 173
Slika 4-21. Uporedni graf srednje mjesene relativne vlanosti zraka ................................................ 174

Slika 4-22. Uporedni graf srednje godinje relativne vlanosti zraka za periode 1961.-90. i 2001.-10.
............................................................................................................................................................. 174
Slika 4-23. Potencijalna evapotranspiracija za MS Zenica za periode 1961.-1990. i 2001.-2010. ...... 175
Slika 4-24. Uporedni graf srednjeg mjeseni broja dana sa maglom za periode 1961.-1990. i 2001.-
2010. .................................................................................................................................................... 175
Slika 4-25. Uporedni graf godinjih broja dana sa maglom za periode 1961.-1990. i 2001.-2010. .... 175
Slika 4-26. Trend opadanja srednjeg godinjeg broja dana sa maglom u periodu 1950- 2012. ......... 176
Slika 4-27. Uporedni graf mjesenih vrijednosti oblanosti za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010. ......................................................................................................................................... 176
Slika 4-28. Poloaj HE Janjii i HE Vranduk u odnosu na grad Zenica ................................................. 182
Slika 4-29. Karta podruja HE Vranduk ............................................................................................... 182
Slika 5-1 Nalazi invazivnih biljnih vrsta na irem projektnom podruju (autor: Geonatura d.o.o. i Oikon
d.o.o., 2015.) ....................................................................................................................................... 187
Slika 5-2. Podruja na kojima je potrebno provesti mjere zatite vodozemaca i gmazova ................ 192
Slika 5-3 Prikaz planiranog izolatorskog lanca s preporuenim razmakom izmeu uzemljenih dijelova
100 cm ................................................................................................................................................. 193
Slika 5-4. Anvelopa minimalnih proticaja i osrednjena linija trajanja proticaja za zahvat HE Janjii i
period 1961. 90.god.......................................................................................................................... 200
Slika 6-1 Karta sa prikazom odreenih toaka za monitoring osnovnih biolokih elemenata kakvoe
vode. DD- podruje najveeg uticaja zahvata nizvodno brane HE Janjii, UD - podruje akumulacije
uzvodno brane HE Janjii, RS referentna toka izvan zone uticaja zahvata ..................................... 205
Slika 7-1. Alternative 1 i 2 za projekat HE Janjii ................................................................................. 207

Popis tabela
Tabela 2-1. Glavne karakteristike HE Janjii prema podacima iz Knjige 08. Idejnog projekta, Juni
2015[] ...................................................................................................................................................... 7
Tabela 2-2. Tehnike karakteristike brane .............................................................................................. 8
Tabela 2-3. Glavni tehniki parametri iskopnih radova na koritu rijeke Bosne prema Studiji
izvodljivosti1 ........................................................................................................................................... 10
Tabela 2-4. Nivo buke koju proizvodi graevinska mehanizacija[] ....................................................... 13
Tabela 2-5. Nivo vibaracija koju proizvodi graevinska mehanizacija .................................................. 13
Tabela 3-1. Najvie dozvoljene vrijednosti sa obzirom na namjenu podruja (dB) .............................. 17
Tabela 3-2: Rezultati mjerenja sa svih mjernih mjesta i najvie dozvoljene vrijednostu (dB) ............... 18
Tabela 3-3: Rezultati mjerenja kvalitete zraka na mjernoj stanici Radakovo za 2014. god. ................ 19
Tabela 3-4 Stanini tipovi utvreni na irem projektnom podruju (do 250 m od obuhvata planiranih
aktivnosti). ............................................................................................................................................. 19
Tabela 3-5 Pregled ugroenih vrsta makrobeskraljenjaka uvrtenih na IUCN liste i prijedlog Crvene
liste faune BiH po transektima .............................................................................................................. 30
Tabela 3-6 Pregled udjela funkcionalnih skupina makrobeskraljenjaka prema nainu hranjenja ...... 33
Tabela 3-7 Kriteriji za visoko, dobro, umjereno i loe stanje biolokih komponenti za rijeke prema
Odluci o karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu
stanja voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14) ....................................................... 34
Tabela 3-8 Vrijednosti biolokih elemenata kvaliteta za rijeke za Tip 3 prema Odluci o karakterizaciji
povrinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i
monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14) ............................................................................ 34
Tabela 3-9 Vrijednosti biolokih parametara i procjena ekolokog stanja temeljena na
makrozoobentosu na podruju projekta HE Janjii i referentnom podruju ......................................... 34
Tabela 3-10 Brojnost zabiljeenih vrsta riba na istraivanom podruju rijeke Bosne, kategorije
dominantnosti te duljine migracija holobiontski migranata ................................................................ 36
Tabela 3-11 Uestalost pojedinih vrsta riba po postajama uzorkovanja .............................................. 38
Tabela 3-12 Indeksi raznolikosti u ukupnom uzorku i za pojedine postaje istraivanog dijela rijeke
Bosne ..................................................................................................................................................... 39
Tabela 3-13. Broj vrsta, broj jedinki i ukupna masa pojedine stanine grupe i udio navedenih
kategorija u sastavu vrsta, ukupnom broju jedinki ............................................................................... 40
Tabela 3-14. Podjela vrsta riba Bosne prema funkcionalnom poloaju u zajednici s antropogenog
gledita (Galat i sur., 2005). .................................................................................................................. 43
Tabela 3-15. Rijetke i ugroene vrste zabiljeene na podruju projekta ............................................... 43
Tabela 3-16 Popis vrsta sa lokalnim nazivom i konzervacijskim statusom ........................................... 48
Tabela 3-17 Popis zabiljeenih vrsta na HE Janjii (Septembar 2014 Juni 2015) ............................... 51
Tabela 3-18 Zabiljeene vrste gnjezdarica i njihova brojnost na svakoj od transektnih toaka na
projektnom i referenetnom podruju (HE Janjii, april 2015. - maj 2015.) ........................................... 53
Tabela 3-19 Popis vrsta sa lokalnim i engleskim nazivom te konzervacijskim statusom ...................... 56

Tabela 3-20 Tragovi prisustva vidre prema tipu nalaza i stupnju starosti ............................................ 58
Tabela 3-21 Ciljne vrste i stanita potencijalnog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna ..... 61
Tabela 3-22. Pregled veliine proticaja za karakteristine povratne periode velikih voda na vodotoku
Bosna do profila HE Janjii[3] ................................................................................................................ 72
Tabela 3-23. Pregled veliine proticaja za karakteristine povratne periode malih voda na vodotoku
Bosna do profila HE Janjii .................................................................................................................... 72
Tabela 3-24. Lokacije mjernih taaka za analizu kvaliteta vode i sedimenta ....................................... 74
Tabela 3-25 Rezultati analize fiziko hemijskih parametara kvaliteta prema Odluci 1/14. ............... 76
Tabela 3-26. Rezultati mikrobiolokih ispitivanja.................................................................................. 80
Tabela 3-27 Pragovi negativnog uticaja sedimenta ( mg/kg) ............................................................... 81
Tabela 3-28. Lokacije mjernih taaka za analizu transporta nanosa .................................................... 81
Tabela 3-29. Pregled karakteristinih vrijednosti koncentracija suspendovanog nanosa odreenih u
dnevnim uzorcima i ekvivalentni dnevni proticaji ................................................................................. 84
Tabela 3-30. Rezultati prorauna pronosa nanosa na osnovu podataka terenskih mjerenja .............. 87
Tabela 3-31. Pregled intenziteta erozionih procesa u slivu rijeke Bosne po kategorijama sa
procijenjenim koeficijentom erozije za itav sliv rijeke Bosne do HE Janjii .......................................... 88
Tabela 3-32. Ukupan pronos suspendovanog nanosa u profilu v.s. Doboj, rijeka Bosna (103t) .......... 90
Tabela 3-33. Prosjena godinja produkcija i pronos nanosa pritoka u neposrednom slivu akumulacije
Janjii ..................................................................................................................................................... 93
Tabela 3-34. Klasifikacija zemljita prisutnih na istranom podruju HE Janjii ................................... 94
Tabela 3-35. Katastarske kulture i klase zemljita u projektnom podruju HE Janjii........................... 97
Tabela 3-36. Bonitetne kategorije i agrozone u irem projektnom podruju HE Janjii ........................ 98
Tabela 3-37 Koordinate klimatolokih stanica .................................................................................... 100
Tabela 3-38. Srednje mjesene i godinje temperature zraka (C) (period 1961-1990.) (aproksimativno
za Janjie) ............................................................................................................................................ 102
Tabela 3-39. Prosjene mjesene i godinje koliine padavina (l/m2)(period 1961.-1990.) ................ 103
Tabela 3-40. Srednji godinji broj dana sa maglom (period 1961-1990) ............................................ 107
Tabela 3-41. Srednji godinji broj dana sa maglom (period 2001.- 2010.) ......................................... 107
Tabela 3-42 Tabelarni prikaz estina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra (viegodinji niz) za
lokaciju Janjii (aproksimativno) ......................................................................................................... 108
Tabela 3-43 Povrina zemljinog pokrova na podruju razmatranog uticaja ..................................... 120
Tabela 4-1: Parametri koji odreuju karakteristike uticaja................................................................. 123
Tabela 4-2. Pregled nekretnina u K.O. Putovii ................................................................................... 127
Tabela 4-3. Kategorije osoba pod uticajem projekta u k.o. Janjii ...................................................... 128
Tabela 4-4. Pregled nekretnina u K.O. Janjii ...................................................................................... 128
Tabela 4-5. Opis nekretnina i trokovi eksproprijacije u katastrskim opinima Putovii i Janjii ........ 129
Tabela 4-6 Gubitak stanita uslijed izgradnje akumulacije izraen u hektrima .................................. 130
Tabela 4-7 Lista i opis potencijalnih utjecaja HE Janjii na ptice......................................................... 150

Tabela 4-8 Procjena karakteristika uticaja na floru, faunu i stanita (kod stepena i jaine u zagradi je
navedena procjena karaktera utjecaja nakon primjene mjera ublaavanja) ..................................... 156
Tabela 4-9. Proraun vremena taloenja u zavisnosti od brzine taloenja za prosjenu dubinu 10,62 m
i usvojeni procenti taloenja ................................................................................................................ 163
Tabela 4-10. Tabelarni proraun taloenja nanosa du akumulacije Janjii za niz karakteristinih
proticaja .............................................................................................................................................. 166
Tabela 4-11. Procjena uticaja na vode ................................................................................................ 168
Tabela 4-12. Procjena uticaja na zemljite .......................................................................................... 170
Tabela 4-13. Srednje mjesene temperature zraka (oC) (period 2001.-2010.) .................................... 171
Tabela 4-14. Srednje mjesene sume padavina (2001 2010.) .......................................................... 173
Tabela 4-15 Procjena uticaja na klimatske faktore ............................................................................. 177
Tabela 4-16. Procjena uticaja na pejza .............................................................................................. 181
Tabela 6-1 Obvezni parametri i metode ispitivanja za praenje stanja kopnenih voda prema ODV .. 203
Tabela 7-1. Kvantitativna usporedna analiza...................................................................................... 208

Popis priloga
PRILOG 1 Lokacija projekta i podruje istraivanja (M 1:25 000)
PRILOG 2 Naselja i putevi u projektnom podruju (M 1:5 000)
PRILOG 3 Karta stanita (M 1:20 000)
PRILOG 4 Geoloka karta (M 1:5 000)
PRILOG 5 - Hidrogeoloka karta (M 1:5 000)
PRILOG 6 - Seizmo-tektonska karta (M 1:5 000)
PRILOG 7 Monitoring stanice ( M 1:25 000)
PRILOG 8 - Karta projektnog podruja sa slivnim povrinama(M 1:5 000)
PRILOG 9 Karta sa vrstama tla (M 1:20 000)
PRILOG 10 - Podruja ugroena poplavama u projektnom podruju ( M1:25 000)
PRILOG 11 Karta zemljinog pokrova (M 1:20 000)
PRILOG 12 Karta vizura (M 1:20 000)
PRILOG 13 Plan upravljanja otpadom
PRILOG 14- Akreditacija prema BAS ISO 1996-2:2008 za ispitivanje kvaliteta voda
PRILOG 15- Akreditacija prema BAS EN ISO/IEC 17025:2006 za mjerenje buke
PRILOG 16- Popis zakona, direktiva i meunarodnih konvencija

1 Uvod
Glavni izvori primarne energije u Bosni i Hercegovini su hidroelektrane i termoelektrane na ugalj, i
one pokrivaju vie od 62% ukupne potronje primarne energije. Teoretski potencijal Bosne i
Hercegovine u hidroenergiji je oko 8.000 MW, a trenutni instalirani kapacitet je 2.052 MW. Ovo je
samo etvrtina teorijskog kapaciteta, ili treina ekonomski opravdanog potencijala koji iznosi 5899
MW.
Hidro-energetski potencijal sliva rijeke Bosne iznosi 365,78 MW, uz moguu godinju proizvodnju
1593,6 GWh. Od te koliine, hidro-energetski potencijal rijeke Bosne u Federaciji BiH iznosi 171,60
MW, odnosno mogua godinja proizvodnja je 993,6 GWh. Za sada, od raspoloivog energetskog
potencijala sliva rijeke Bosne, koristi se samo 2,2 %.
Svrha izgradnje HE Janjii je da se iskoristi potencijal rijeke Bosne za pouzdano snabdijevanje
elektrinom energijom u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ova hidroelektrana je protonog tipa sa
instaliranom snagom do16 MW i godinjom proizvodnjom elektrine energije od 76 GWh.
Cilj ove studije je procjena uticaja na okoli u vezi sa izgradnjom i radom HE Janjii to e rezultirati
Studijom uticaja na okoli (SUO).
SUO e pruiti donosiocima odluka i zainteresiranim stranama sveobuhvatnu procjenu utjecaja
predloene HE Janjii na okolinu, uzimajui u obzir njihovu lokalnu, regionalnu, nacionalnu i
meunarodnu vanost.
Kao podloga za izradu SUO, koritena je Studija Izvodljivosti za HE Janjii Finalno izdanje
(Novembar 2012. godine, FICHTNER GmbH and Co KG, Njemaka) kao i dostupna dokumentacija iz
Idejnog projekta za HE Janjii (JP Energoinvest d.d Sarajevo) koji je trenutno u izradi.
Zakonski osnov za procjenu utjecaja na okoli

Procjena uticaja na okoli je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti zahvata, s obzirom na okoli, kao i
odreivanje potrebnih mjera zatite okolia, kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguu
mjeru, te postigao visok nivo zatite okolia.
Zakonom o zaiti okolia (Slubene novine FBiH, 33/03, 72/09), lan 53. 64. propisana je
procedura procjene utjecaja na okoli. lanom 117. Stav 5, lanom 56. Stav 1 i lanom 68. Stav 2.,
definisan je Pravilnik o pogonima i postrojenjima, za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli,
kao i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad, samo ako imaju okolinsku
dozvolu (Slubene novine FBiH, 19/04), u kome su data dodatna pojanjenja o sadraju Studije
uticaja na okoli.
HE Janjii spada u grupu pogona za proizvodnju hidroelektrine energije sa izlazom veim od 5MW
ime je svrstana u grupu pogona za koje je obavezna Procjena uticaja na okoli.
Tokom izrade Studije uticaja na okoli (SUO) koriteni su sljedei pravni okviri:
Meunarodni zakonski okvir,
Nacionalni zakonski okvir,
Federalni zakonski okvir,
Kantonalni zakonski okvir,

Osnovne karakteristike zakona, Direktiva EU i meunarodnih konvencija koje su od znaaja za

predmet studije, dat je u prilogu ovoj studiji.
Usklaenost projekta sa prostorno-planskom dokumentacijom
Projekt izgradnje HE Janjii je u skladu s prostornim planom Zeniko-dobojskog kantona 2009.-2029.

godina (Sl. novine Ze-Do kantona br. 04/09 i 06/09) i sa vaeom prostorno-planskom
dokumentacijom Federacije Bosne i Hercegovine (Slika 1-1).
Zenica
Kakanj
Slika 1-1. Mjesto HE Janjii prema karti energetske infrastrukture iz Prostornog plana Zeniko-
dobojskog kantona (period 2009.-2029.)
Prostornim planom Zeniko-dobojskog kantona je definisana i izgradnja planirane transformatorske

stanice TS 110/x kV Lava (Janjii), te dalekovoda DV 110 kV Zenica 2 - Busovaa za prikljuenje HE
Janjii na 110 kV elektroenergetsku mreu.

2 Opis predloenog projekta
2.1 Opis fizikih karakteristika cijelog projekta i uslove upotrebe zemljita u toku
gradnje i rada pogona i postrojenja predvienih projektom
Poloaj predvienog objekta je na rijeci Bosni, 2,5 km nizvodno od ua rijeke Lave, u neposrednoj
blizini naselja Janjii. HE Janjii e biti smjetena u blizini magistralnog puta M17 izmeu gradova
Zenica i Kakanj. Zenica se nalazi oko 10 km nizvodno od naselja Janjii, a grad Kakanj oko 15km
uzvodno. (Slika 2-1) (Prilog 1).
Slika 2-1. Poloaj HE Janjii u odnosu na gradove Kakanj i Zenicu (Google Earth)
Na jugozapadnom kraju istranog prostora, kod zaseoka Luke je tzv. Lavanska petlja, koja zajedno sa
mostom na rijeci Bosni iznad ua Lave, predstavlja spoj sa magistralnim putem M5 i spomenutom
regionalnom cestom. Pregradno mjesto je situirano neposredno uzvodno od naselja Janjii, na
stacionai vodotoka Bosne km 194+850.
Ue projektno podruje predstavlja podruje pod direktnim uticajem izgradnje HE Janjii i ono
ukljuuje usko podruje du rijeke od mosta Gorica (Dionica Autoputa Vc Gorica - Drivua koja
prelazi preko rijeke Bosne nakon tunela 1.Mart), do mjesta uspora (uzvodno od ua rijeke Lave).
Ovo ue podruje ukljuuje i zonu gdje e se izvoditi graevinski radovi (podruje pod uticajem
gradilita). (Slika 2-2)
ire projektno podruje predstavlja podruje 250 m od objekata hidroelektrane Janjii ukljuujui i
pretpostavljeno podruje izgradnje dalekovoda za prikljuak HE na elektroenergetski sistem (EES).

Slika 2-2. Prikaz ueg i ireg podruja istraivanja, slivnog podruja i poloaj mosta na orto-foto
karti
Pored objekata HE Janjii potrebno je osigurati prostor za deponovanje graevinskog materijala,

prostor za gradilini kamp, te pristupne puteve. Potencijalna pozajmita graevinskog materijala se
nalaze van naselja Janjii.
Deponija iskopnog materijala
Prema Idejnom projektu HE Janjii, predviena deponija iskopnog materijala e ostati na istoj lokaciji
kao i u Studiji izvodljivosti. Ona se nalazi cca 1500 m nizvodno od pregradnog mjesta, izmeu korita
rijeke Bosne i puta M17. Preko aluvijalnih naslaga na ovoj lokaciji su formirane njive i livade. Parcele
na kojima se nalaze ove kulture su u vlasnitvu vie korisnika, a ukupna povrina ovih parcela je oko
10.570 m2.
Slika 2-3. Prikaz lokacije potencijalne deponije iskopnog materijala na orto-foto karti

Pristupni put
Stalni pristupni put nalazi se na lijevoj obali rijeke Bosne, paralelno sa glavnom cestom i eljeznikim
koridorom i omoguuje pristup do krune brane i do platoa strojarnice izravno sa glavne ceste M17.
Ovaj pristupni put e se koristiti i tokom izgradnje i tokom pogona elektrane (Slika 2-4). Predvieno
rjeenje pristupnog puta se sastoji od tri komponente:
Petlje od/do glavne ceste M17,
Ravnog dijela kroz naselje Janjii (duine oko 700m),
Dijela puta u nasipu, uz nasip glavne ceste M17, u blizini podruja brane/strojarnice (duine
oko 250m).
Prikljuak na glavnu cestu M-17 je planiran na pravom i ravnom podruju gdje, prema postojeoj
situaciji, nema stambenih i pomonih objekata.
Prikljuak na glavnu cestu

M17
Slika 2-4. Prikaz pristupnog puta lokaciji gradilita na orto-foto karti
Prema Studiji izvodljivosti za HE Janjii, planirano je kompletno raskrije sa posebnim trakama za

prestrojavanje. Novi put je planiran kao vozno-pjeaka cesta za jednosmjerni tok saobraaja, koji
ima traku irine oko 4,0 m. Nasip ceste e biti poduprijet pomou betonske stope/potpornog zida
gdje je to potrebno. Za pristup desnoj obali rijeke Bosne, predviena je izgradnja privremenog
mosta.
Preliminarni gradilini kamp
Predloena lokacija iz Studije izvodljivosti[1] (Slika 2-3) za smjetaj gradilinog kampa prema
dosadanjim saznanjima ostaje ista i za Idejni projekat koji je trenutno u izradi. Lokacija gradilinog
kampa se nalazi nizvodno od alternativne lokacije deponije. Kamp je smjeten na povrini od oko
17.000 m2.

Slika 2-5. Prikaz objekata preliminarnog gradilinog kampa iz Studije izvodljivosti
Pozajmite graevinskih materijala

Prema podacima iz Knjige 04. Idejnog projekta HE Janjii[2], potencijalna pozajmita graevinskih
materijala nee biti locirana na podruju HE Janjii jer u geolokoj grai terena nema graevinskih
materijala koji bi sluili za spravljanje hidrotehnikih betona. Pri izboru lokacije kamenoloma, mora
se voditi rauna o dvije aktivnosti:
Traeni materijali moraju biti dostupni u dovoljnim koliinama. Ukupne koliine od nekih
150% procijenjenih graevinskih koliina treba identificirati kako bi se uzelo u obzir
rasipanje, povremeni nedostaci kvaliteta i drugi gubici.
Potrebni materijali moraju biti dovoljne kvalitete.
Potencijalna pozajmita graevinskih materijala bi mogla biti u iroj okolini i to: otvoreni kamenolom
na lokalitetu Babina rijeka Crkvice kod Zenice cca 10 km od pregradnog mjesta, te kamenolom
Borovake stijene kod Kaknja cca 20 km od pregradnog mjesta (Slika 2-6).
Slika 2-6. Predviene lokacije pozajmita graevinskih materijala (Google Earth)

2.2 Opis osnovnih karakteristika hidroelektrane
HE Janjii na rijeci Bosni e biti protona hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom do 16 MW.

Pogone i postrojenje hidroelektrane ine:
Betonska brana na rijeci Bosni koja tvori akumulaciju Janjii korisne zapremine 0,56 hm3;
Ulazna graevina, integrirana unutar bloka brane;
Otvorena strojarnica, smjetena uz strukturu brane opremljena sa dvije vertikalne Kaplan
turbine ukupne instalirane snage do 16 MW;
Mainski pomoni pogoni,
Iskopano (produbljeno) rijeno korito na potezu od 2,1 km;
110 kV dalekovod koji povezuje elektranu na distributivnu mreu;
Pristupni put objektima HE.
Tabela 2-1. Glavne karakteristike HE Janjii prema podacima iz Knjige 08. Idejnog projekta, Juni
2015[3]
3
Srednji protok rijeke Qsr 75.75 m /s
3
Projektovani protok Qinst 120 m /s
3
Stogodinja velika voda Q1/100 1414.76 m /s
3
Hiljadugodinja velika voda Q1/1000 1869.75 m /s
Kota normalnog uspora 341.8 m n.m
Kota krune brane 343.8 m n.m.
Kota donje vode 326.8 m n.m
Projektovani pad 15.5 m
Nominalna snaga do 16 MW
Prosjena godinja proizvodnja 76 GWh
Brana
Predviena je betonska gravitaciona prelivna brana koja se sastoji od dva glavna bloka:
bloka preljeva i bunice koji se nalazi na desnoj strani, i
bloka strojarnice koji se nalazi na lijevoj strani blie putu M-17.
Betonska konstrukcija brane preko rijeke Bosne ima krunu duine oko 130 m. Na vrhu konstrukcije
brane predvien je 10 m irok put koji preuzima ulogu pristupa konstrukciji ulazne graevine i
strukturama za kontrolu poplava na preljevu.
Konstrukcija preljeva je postavljena na desnom dijelu brane. Ona je opremljena sa tri hidrauliki
pogonjena segmentna zatvaraa. Svaki zatvara ima klapnu na vrhu, s glavnim ciljem fine regulacije
protoka i nivoa vode u akumulaciji, oslobaanja od plutajuih predmeta i isputanja ekoloki
prihvatljivog protoka, kada je elektrana izvan pogona. Jedna grupa pomonih zatvaraa je
predviena za odravanje i montau glavnih zatvaraa. Predvieni su radijalni zatvarai dimenzija
9,5x13,3 m. Nadvoe nad zatvaraima je 0,5m. Konstrukcija preljeva je zamiljena kao konstrukcija
sa tri polja i krunom preliva na koti 330,5m.

Tabela 2-2. Tehnike karakteristike brane

Dio brane Karakteristike
Kota krune brane 343.80 m.n.m.
Tip brane Betonska gravitaciona
Duina krune 130 m
irina krune 10.0 m
Nagib uzvodne /nizvodne strane brane V:H=1:0 (uzvodno) i 1:0.8 (nizvodno)
Projektovana brana HE Janjii formira uzvodnu akumulaciju na duini oko 2,50 km i njen uspor
protee se do ua rijeke Lave. Akumulacija ima ukupnu zapreminu od 1,56 hm3 i korisnu od 0,56
hm3. Povrina akumulacije je 34,03104 m2.
Slika 2-7. Linija zapremine i povrine akumulacije HE Janjii

Strojarnica
Otvorena strojarnica je predviena kao konvencionalna vanjska konstrukcija od armiranog betona.
Ona se nalazi uz branu na njenoj lijevoj strani. Sastoji se od mainske hale sa mainskim blokovima,
montanog prostora i prostorija za pomone elektro-mainske pogone, koje se nalaze na razliitim
nivoima na niim etaama strojarnice (nivo turbinske etae i nivo spiralnog kuita).
Strojarnica HE Janjii je opremljena sa dvije vertikalne Kaplan turbine. Za radove instalacije,
odravanja i popravke agregata (turbina-generator jedinica) strojarnica je opremljena sa prostorom
za servisiranje sa mosnom dizalicom. Ulazna graevina je povezana sa agregatima preko dvije
prelazne betonske sekcije. Glavni dijelovi konstrukcije strojarnice su:
Betonska podkonstrukcija na temeljima,
Armiranobetonski temelj generatora gdje e biti ugraeno spiralno kuite i difuzor,

Turbine, generatori, elektrina i mainska oprema,

Nadogradnja sa obodnim zidovima, stupovima, krovnim gredama i betonskim ploama,
Jedna mosna dizalica koja pokriva cijeli montani prostor, blok agregata i portalna dizalica za
manipulaciju nizvodnih pomonih zatvaraa,
Prostor za transformatore nizvodno od zgrade strojarnice.
Hidro-mainska oprema
Mainska oprema i glavni mainski pomoni pogoni u strojarnici sastoje se od slijedeih pozicija:
Dvije vertikalne Kaplan turbine ukljuujui hidrauliko/elektronske turbinske regulatore
Pomoni mainski sistemi kao to su:
o Sistem rashladne vode,
o Sistem za vodeno brtvljenje turbinskog vratila,
o Sistem za drenau i isputanje vode,
o Difuzorski zatvarai,
o Dizalica u strojarnici,
o Elektrina dizalica za difuzorske zatvarae,
o Ventilacije i klimatizacija,
o Sistem protivpoarne zatite,
o Sistem komprimiranog zraka niskog pritiska,
o Postrojenje za tretiranje ulja,
o Radionica.
Sistemom rashladne vode toplotni gubici elektro-mainske opreme primarno se prenose u rijeku. U
studiji izvodljivosti predloena su dva koncepta, rashladni sistem sa jednim rashladnim krugom i sa
dvostrukim rashladnim krugom. U narednim projektnim fazama usvojit e se konano rjeenje.
Za sistem sa jednim rashladnim krugom sirova rashladna voda se uzima direktno iz rijeke, iz donje
vode i pumpa na filtere za proiavanje. Voda se onda sprovodi do hladionika na raznoj opremi i na
kraju isputa opet u rijeku.
Sistem sa dvostrukim rashladnim krugom sastoji se od otvorene petlje sirove vode (primarni krug) i
zatvorenu petlju iste vode (sekundarni krug). U primarnom krugu sirova voda iz rijeke se uzima iz
donje vode (ili difuzora) i pumpa na meu-izmjenjiva toplote, a zatim se isputa u rijeku. U krugu
iste vode, rashladna voda cirkulira izmeu razliitih zrak/voda i ulje/voda hladionika i meu-
izmjenjivaima toplote. Preko meu-izmjenjivaa toplote toplotni gubici se prenose u otvorenu
petlju i nazad u rijeku.
Svaki agregat e imati svoj potpuno autonoman i odvojen sistem sa dvostrukim krugom rashladne
vode sa dva meu-izmjenjivaa toplote izmeu primarnog i sekundarnog kruga. Hladionici sljedee
opreme e biti povezani na zatvoreni (sekundarni) krug:
Zrani hladionici generatora,
Hladionik ulja vodeeg leaja generatora,
Hladionik ulja noseeg i donjeg vodeeg leaja generatora,
Hladionik ulja vodeeg leaja turbine,
Hladionik ulja regulatora.

Nizvodno korito
Nizvodno od elektrane vri se regulacija korita . Glavne karakteristike date su u tabeli 2-3.
Tabela 2-3. Glavni tehniki parametri iskopnih radova na koritu rijeke Bosne prema Studiji
izvodljivosti1
Glavni tehniki parametri
Nain iskopavanja rijenog korita Trapezoidni kanal
Nagib iskopanog kanala Poetna taka iskopa 0.024%. Dalje nizvodno 0.1%
irina dna 25 m
Boni nagib (V:H) 1:3
Veza hidroelektrane na distributivnu mreu
Da bi se HE Janjii prikljuila na elektroenergetski sistem BIH potrebno je izgraditi dva jednostruka

prikljuna dalekovoda naponskog nivoa 110 kV kojim e se ostvariti meuveza izmeu HE Janjii i
110 kV transformatorskih stanica Busovaa i Zenica 2.
U nastavku je dat poloaj trase delekovoda koja je definisana u Studiji izvodljivosti.

Slika 2-8. Trasa dalekovoda iz Studije izvodivosti1
Idejnim rjeenjem iz studije izvodivosti planirana je trasa Ulaza novog dalekovoda novim stubom
koji bi se gradio na udaljenosti od 13 m od postojeeg stuba broj 20. Planirana su bila jo dva nova
stuba 21 i 23. Udaljenost izmeu novih stubova 20 i 21 iznosi 277.2 m i taj teren je prekriven
listopadnom umom. Izmeu novih stubova 21 i 23 dalekovod bi prolazio preko umskog puta i
jednog voda od 10 kV. Od stuba broj 23 dalekovod ide do portala HE Janjii sputajui se na nie kote
terena, pri emu dalekovod prelazi preko asfaltnog puta Janjii-Lava, zatim eljeznike pruge
Sarajevo-Zenica-Doboj i magistralnog puta Sarajevo-Zenica. Trasa Izlaza novog dalekovoda poinje

od portala HE Janjii i ide prema stubu broj 1, pri emu prelazi preko asfaltnog puta Janjii-Lava,
zatim eljeznike pruge Sarajevo-Zenica-Doboj i magistralnog puta Sarajevo-Zenica. U rasponu od
stuba broj 1 do stuba broj 3 dalekovod se penje na visoije kote terena prelazei preko umskog
puta, 10 kV voda i listopadne ume. Stub broj 4 predstavlja krajnju taku Izlaza novoizgraenog
dalekovoda.
Meutim, tokom izrade studije uticaja na okoli, dostavljena je nova situacija sa dispozicijom
objekata, gdje je profil brane u odnosu na poloaj iz Studije izvodivosti pomaknut cca 200 m
nizvodno. Ova trasa je bila predmet procjene u ovoj studiji. To e uvjetovati i drugaiji poloaj novih
dalekovoda i mjesta prikljuka na postojeu dalekovodnu mreu. Poto u vrijeme izrade ove studije,
novo tehniko rjeenje nije bilo poznato, obraiva studije je na osnovu novog poloaja brane i
poloaja postojeih dalekovoda, odredio koridor u kojem e se potencijalno nalaziti novi dalekovodni
stubovi i koji obuhvata i zonu izvoenja radova. Razmatrana irina koridora obuhvata zonu
potencijalnih uticaja (Slika 2-9).
Slika 2-9. Poloaj postojeeg dalekovoda 110 kV Zenica 2-Busovaa i pretpostavljeno podruje
prikljuenja HE na postojei DV
2.3 Procjena, po tipu i koliini, oekivanog otpada i emisija
2.3.1 vrsti otpad

Otpad nastaje u fazi graenja i fazi rada hidroelektrane. Specifikacija otpada je napravljena na
osnovu Pravilnika o kategorijama otpada sa listama (Slubene novine FBiH, br. 09/05) i prikazana u
Prilogu 13- Plan upravljanja otpadom.
2.3.2 Buka i vibracije

Tri lokacije su identificirane kao potencijalni izvori poviene buke i vibracija za lokalno stanovnitvo
pod uticajem graevinskih radova, a na osnovu podataka o razmjetaju gradilinih objekata te
pristupnih puteva datih u Idejnom rjeenju (Energoinvest d.d. Sarajevo, 2015):
1. Gradilite,
2. Gradilini kamp sa deponijom,
3. Pristupni put do gradilita koji prolazi kroz naselje Janjii.

2.3.2.1 Faza gradnje

Na podruju gradilita zbog predvienih aktivnosti nastat e buka od transportnih sredstava
(kamioni), radnih strojeva (utovariva, buldoer, rovokopa i drugo). Do povremenih izvora buke
(manjeg intenziteta varira tokom dana) dolazit e prilikom rada strojeva na gradilitu, te prilikom
utovara i odvoenja/dovoenja materijala potrebnih za graevinske zahvate. Nivoi buke koji nastaju
od opreme na gradilitu zavisi od vie faktora kao to su tip opreme, model, operacije za koji se
koristi oprema kao i stanje opreme. Ekvivalentni nivo buke (Leq) gradilita zavisi od radnog vremena
kada se opremom upravlja kao i vremenskog perioda izgradnje.
Nivo buke koju stvaraju odreeni dijelovi mehanizacije nalaze se u Tabela 2-4.
Tabela 2-4. Nivo buke koju proizvodi graevinska mehanizacija[4]
Vrsta opreme Nivo buke Leq (dBA) 15 m od izvora Nivo buke Leq dB(A) 1 m od izvora
Kompresor buke
87 111
Buldozer 80 105
Mikser za cement 82 109
Pumpa za cement 83 94
Cementni vibrirajui stroj 82 101
Mobilni kran 85 105
Damper 82 107
Rad sa graevinskom mehanizacijom izaziva vibracije koje se ire kroz tlo. Objekti temeljeni u blizini
gradilita reaguju na vibracije. Rezultati variraju u rasponu od neznatnih efekata na niem nivou, do
osjetnih vibracija na srednjem nivou i velikih teta na najviem nivou. Vibracije koje se ire kroz tlo
rijetko mogu da izazovu velike tete na objektima meutim, znaajne su za objekte u neposrednoj
blizini gradilita jer izazivaju nelagodu. Najvee vibracije obino proizvode maljevi za nabijanje i
miniranje.
Na osnovu mjerenja vibracija nastalih upotrebom razliite mehanizacije dolo se do rezultata
prikazanih u narednoj tabeli.
Tabela 2-5. Nivo vibaracija koju proizvodi graevinska mehanizacija
Mehanizacija PPV at 25 ft (in/sec) Priblino Lv pri 25ft
Malj za nabijanje (udarni) gornji raspon 1.518 112

tipini 0.644 104
Malj za nabijanje (zvuni) gornji raspon 0.734 105
tipini 0.17 93
Veliki buldozer 0.089 87
Natovareni kamioni 0.076 86
Pneumatski eki 0.035 79
Mali buldozer 0.003 58
* **
PPV - Peak particle velocity (Vrna brzina estica); Lv Vibration velocity level (Nivo brzine vibracija)
2.3.2.2 Faza rada
Tokom rada hidroelektrane moe doi do pojave poviene buke i vibracija od rada turbina,
generatora, transformatora i ostale hidroelektrine opreme. Meutim, ne oekuju se znaajnija
poveanja nivoa buke i vibracija iz ovog izvora jer je strojara smjetena na lijevoj obali rijeke uz put,

na lokaciji koja nije pored naseljenih mjesta. Prva kua na lijevoj obali je udaljena cca 200 m od
strojare. Obzirom na to da se moraju zadovoljiti uslovi zatite na radu, koja izmeu ostalog tretira i
buku na radnom mjestu, ne oekuje se uticaj buke u toku eksploatacije postrojenja na najblie
receptore.
2.3.3 Emisije u zrak

U toku gradnje hidroelektrane moe doi do pogoranja kvaliteta zraka u blizini gradilita, odnosno u
naselju Janjii. Glavni uzronici ovog pogoranja su vozila koja e se kretati u blizini naselje i na taj
nain poveati koliinu vrstih estica u zraku (praine), CO, CO2, SO2 i NOX zbog sagorijevanja goriva
koje koriste vozila. Poveanje koncentracije praine u zraku takoer moe nastati zbog iskopavanja
zemlje, betoniranja, te upotrebe graevinskih materijala.
2.3.3.2 Faza rada

Hidroelektrana je postrojenje koje nema emisija u zrak. Projekat hidroelektrane kao projekat
obnovljivih izvora energije pomae izbjegavanju CO2 emisija iz termoelektrana. Na osnovu godinje
proizvodnje od 76 GWh (instalisane snage do 16,0 MW), mogue je procijeniti koliinu izbjegnutih
emisija staklenikih gasova. HE Janjii godinje moe pomoi izbjegavanju staklenikih gasova u
iznosu od cca 70.000 tona CO2 (76 GWh x 800 tona CO2/GWh).
2.3.4 Otpadna voda

Imajui na umu injenicu da se graevinski radovi izvode u samom koritu rijeke Bosne te da su
gradilini kamp i privremena deponija graevinskog otpada smjeteni na obali rijeke Bosne
neposredno uz korito, procjenjuje se da bi graevinski radovi mogli negativno utjecati na kvalitet
vode u vodotoku rijeke Bosne.
Identificirani uticaji su uglavnom vezani za slijedee:

poveana sedimentacija i erozija izazvana zemljanim radovima, to e uticati na kvalitetu
vode unosom suspendovanih materija;
zagaenje povrinskih i podzemnih voda unosom masti i ulja tj. neopreznim rukovanjem i
prosipanjem ulja i uljnih derivata, motornog ulja i slinog otpadnog materijala koji potie od
ureaja i vozila na gradilitu;
promjene u kvaliteti povrinske vode zbog nekontroliranog odlaganja iskopnog materijala u
korito rijeke/vodenog toka;
promjene u kvaliteti povrinskih voda zbog nekontroliranog odlaganja vrstog otpada u
korito rijeke/vodenog toka;
promjene u kvaliteti povrinskih i podzemnih voda zbog nekontroliranog isputanja iz toaleta
za radnike na gradilitu.
Kada je u pitanju izvoenje graevinskih radova, predloeno je sekvencioniranje gradnje brane i dvo-
fazni koncept skretanje rijeke koristei uzvodne i nizvodne zagate. To e osigurati da se izgradnja
odvija u suhom, dok se prirodni tok rijeke Bosne zadrava u lijevom odnosno desnom dijelu doline u
zavisnosti od faze izvoenja radova. Upotreba spomenute metode, kao i odvijanje graevinskih
radova u koritu i sa obje strane rijeke uzrokovat e neizbjean uticaj na vodno tijelo.

Svi gore navedeni uticaji su privremenog karaktera, te e normalni reimi teenja koji podravaju
vodeni ekosistem biti uspostavljeni nakon to se zavre graevinski radovi. Zagaenje vodotoka
moe takoer nastati kao rezultat neodgovarajueg odlaganja vrstog i tekueg otpada, kao i
iskopnog materijala. Stoga e se ovom studijom predloiti odgovarajue mjere za rukovanje
otpadom.
2.3.4.2 Faza rada

U fazi rada nastae sljedei tipovi otpadne vode:
Rashladna voda,
Voda za brtve turbinskog ventila,
Voda iz drenanog sistema.
U fazi rada HE, koristit e sistem rashladne vode opisan u poglavlju 2.2. Svaki agregat e imati svoj
potpuno autonoman i odvojen sistem sa dvostrukim krugom rashladne vode sa dva meu-
izmjenjivaa toplote izmeu primarnog i sekundarnog kruga.
Poto voda direktno iz rijeke prolazi kroz hladionike opreme, predviena je njena filtracija kako bi se
sprijeilo zaepljenje hladnjaka, tako da je voda koja se nakon cirkulacije vraa u rijeku proiena
meutim neto poviene temperature. U studiji izvodljivosti proraunat je protok rashladne vode za
svaki agregat i on iznosi 10 l/s. Dozvoljeni porast temperature rashladne vode kroz rashladnu
jedinicu je t=5C. Voda za brtvu turbinskog vratila e se dovoditi iz primarnog kruga sistema
rashladne vode. Ako pritisak vode nije dovoljno velik, onda e se buster pumpama poveati do 3
bara. Procijenjeni utroak iste vode brtvila vratila za datu veliinu agregata iznosi oko 1 l/s.
Samoistei filtri e odstraniti sve estice vee od 50-100 mikrona dok konano zahtijevani kvalitet
filtracije zavisi od tipa/dizajna brtve i materijala koritenih za klizne povrine.
Sistem drenae i isputanja vode se sastoji od povrinskog korita-kanala za drenau i isputanje vode
dimenzioniranog da prikupi sva curenja iz brtve vratila i svih drenaa iz dvije agregatske jedinice.
Drenani sistem e se dimenzionirati na koliinu curenja od 30 l/s. Sva drenana voda iz strojarnice
e proi kroz uljni separator prije nego dospije u drenano korito. Uljni separator e biti lociran
ispred korita i bie opremljen runo upravljanom uljnom pompom da bi se omoguilo uklanjanje
prikupljenog ulja u uljne bave.

3 Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom
3.1 Podaci o stanovnitvu
Naselje Janjii je locirano blizu grada Zenica. Porodice ovog naselja ive u individualnim kuama i
prema izgledu tih kua moe se procijeniti da je njihov materijalni status razliit. Projektno podruje
je veoma homogeno u pogledu nacionalnosti i religije. Bonjaci predstavljaju veinsko stanovnitvo i
bosanski jezik im je maternji jezik. U naselju Janjii, uglavnom su mukarci hranitelji obitelji.
Zaposleni su u Archelor Mittal Steel u Zenici a neki od njih su rudari. U zadnje vrijeme, veina ena
uestvuje u ekonomiji kuanstava bavei se poljoprivredom, a neke od njih zapoljava koarska
industrija Prevent ili obrazovni sektor.
Pod uticajem projekta e najvie biti stanovnici katastarskih opina Janjii i dijelom katastarske
opine Putovii (Prilog 2). Eksproprijacijom e biti obuhvaeno 108 nekretnina. Detaljan opis situacije
kada je u pitanju eksproprijacija nekretnina je dat u narednom poglavlju.
Dva domainstva u katastarskoj opini Janjii e biti obuhvaena otkupom nekretnina i fizikim
preseljenjem. Ostali sluajevi se odnose na eksproprijaciju cijele ili dijela zemljine parcele sa ili bez
poljoprivrednih aktivnosti te u jednom sluaju eksproprijacije stambenog objekta sa batom koji se
ne koristi.
Nekretnine koji se nalaze na k.. 1551 i 1556 se koriste od strane bliskih srodnika (roditelja) vlasnika
nekretnine. Korisnici se izdravaju od penzije koju dobiva glava porodice i uz finansijsku pomo
djece. Ukupni prihodi su u rangu od 500-1000 KM. Na nekretnini se pored stambenog objekta nalazi i
bata u kojoj se uzgajaju viegodinje biljki za vlastitu upotrebu, bunar i hladnjak. Korisnik u ime
vlasnika objekta preferira novanu naknadu za oduzetu nekretninu. Ovo domainstvo spada u
ranjive skupine jer se radi o starijim osobama od kojih jedna ima trajne zdravstvene probleme
vezane uz oteano kretanje.
Nekretnine koje se nalaze na k.. 1554 i 1555 se koriste od strane vlasnika nekretnine. U pitanju je
trolana porodica sa maloljetnim djetetom. Porodica se izdrava od mjesenih primanja od 500-1000
KM koje obezbjeuje glava porodice sa stalnim zaposlenjem. Supruga je nezaposlena. Na nekretnini
se pored stambenog objekta nalazi i bata u kojoj se uzgajaju viegodinje biljki za vlastitu upotrebu i
upa. Korisnik preferira novanu naknadu za oduzetu nekretninu.
Nisu identificirana domainstva koja ekonomski prihod ostvaruju izlovom ribe iz rijeke Bosne na
profilu izgradnje HE Janjii.
3.2 Ambijentalna buka

Mjerna mjesta su odabrana tako da budu to je blie mogue lokaciji na kojoj je planirana procjena
uticaja buke i blizu prijemnika osjetljivih na buku. Nakon terenske posjete i isporuke nacrta sa
planiranim objektima HE Janjii, odabrano je 5 mjernih mjesta kao odgovarajuih za utvrivanje
postojeeg nivoa buke. (Slika 3-1, Prilog 7).

MM4
Slika 3-1. Lokacije mjernih mjesta sa objektima HE Janjii
MM1 gradilini kamp pored najblieg prijemnika osjetljivog na buku;

MM2 magistralni put unutar naselja pored najblieg prijemnika osjetljivog na buku kao
kontrolna taka da se odbaci potencijalni doprinos saobraajne buke sa puta M17,
MM3 ulaz na lokalni put u naselju Janjii zbog potencijalnog doprinosa stvaranju buke od
strane saobraaja na putu M17,
MM4 izlaz sa lokalnog puta u naselju Janjii uslijed potencijalnog doprinosa prirodne buke
rijeke Bosne,
MM5 gradilite pored najblieg prijemnika osjetljivog na buku.
Dana 09.07.2015. izvrena su mjerenja postojeeg nivoa buke u cilju utvrivanja poetnog (nultog)
stanja i referentnog nivoa gdje se moe napraviti poreenje sa nivoom buke koja nastaje od
graevinske operative i transporta. Mjerenja je izvrio Rudarski institut d.d. Tuzla akreditirana
laboratorija za mjerenje buke (Prilog 14). Postojei nivo buke je ukljuio doprinos buci iz svih izvora
koji su rezultat normalnih aktivnosti stanovnitva, ukljuujui i buku koju stvara vodotok rijeke
Bosne i saobraaj na putu M17. Usporedba je vrena sa vrijednostima datim u Zakona o zatiti od
buke (Slubene novine FBiH, br. 110/12) (Tabela 3-1).
Tabela 3-1. Najvie dozvoljene vrijednosti sa obzirom na namjenu podruja (dB)
Podruje Namjena podruja Najvie dozvoljeni nivo
(zona) vanjske buke (dBA)
15 min Leq Vrni nivo
Dan No L1
I Bolniko, ljeilino 45 40 60
II Turistiko, rekreacijsko, oporavilino 50 40 65
III isto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene institucije, javne 55 45 70
IV Trgovako, poslovno, zelene i rekreacione
stambeno povrine
i stambeno uz saobraajne koridore, 60 50 75
V skladita bez tekog transporta
Poslovno, upravno, trgovako, zanatsko, servisno (komunalni servis) 65 60 80
VI Industrijsko, skladino, servisno i saobraajno podruje bez stanova 70 70 85

Tabela 3-2: Rezultati mjerenja sa svih mjernih mjesta i najvie dozvoljene vrijednostu (dB)
Izmjerene Najvie dozvoljene vrijednosti nivoa buke
Mjerno vrijednosti Zona III shodno Zakonu
Zona IV o zatiti od buke
Zona V F BiH Zona VI
mjesto Leq L1 Leq L1 Leq L1 Leq L1 Leq L1
dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A) dB(A)
MM1 52,35 60,0
MM2 48,17 53,0
MM3 61,85 72,8 55 70 60 75 65 80 70 85
MM4 57,31 68,5
MM5 54,73 65,5
U toku mjerenja utvreno je da na lokaciji trenutno nema znaajnih izvora buke, osim buke nastale iz
lokalnih domainstava, vodotoka rijeke Bosne, kao i od domaih ivotinja i insekata koji su bili
prisutni za vrijeme mjerenja. Na lokaciji (MM3 i MM4) je izmjerena i buka nastala odvijanjem
saobraaja na putu M17.
Na osnovu izvrenih mjerenja buke i analize dobivenih rezultata moe se zakljuiti da je trenutno na
lokaciji budue HE Janjii nivo buke u dozvoljenim granica na MM1, MM2 i MM5 za zonu III i na
MM4 za zonu IV.
Na MM3 (ulaz na lokalni put u naselju Janjii) prelazi dozvoljene granice za zonu IV, obzirom da je
buka nastala odvijanjem saobraaja na putu M17. U periodu petnaestominutnog mjerenja putem
M17 prolo je 105 lakih vozila (putniki automobili i manja teretna vozila do 3,5 tona) i 23 teka
vozila (kamioni i autobusi).
Na osnovu postojeeg nivoa buke koji je izmjeren na pet lokacija moe se zakljuiti da je jedina
problematina lokacija pristupni put kroz naselje Janjii na lokacijama koje se nalaze uz cestu M17
(MM3,MM5) gdje e kretanje graevinske operative od kampa prema mjestu graenja i nazad
proizvoditi dodatnu buku. Obzirom da ne postoje alternativni pravci kretanja graevinske operative,
vremenskim ograniavanjem kretanja vozila e se pokuati ublaiti negativni uticaji za lokalno
stanovnitvo.
3.3 Kvalitet zraka

Na uoj lokaciji budue HE Janjii ne vre se mjerenja kvaliteta zraka. Podruje budue akumulacije je
ruralno pa su glavni izvori zagaivanja zraka emisija od vozila a zimi individualna loita.
Najblia stanica za mjerenje kvaliteta zraka u Zenici je. MS "Radakovo", udaljena cca 6km od lokacije
graenja. Nalazi se na je 44 11' 43' ' geografske irine i 17 55' 55'' geografske duine i parametri
kvaliteta zraka se itaju jednom dnevno. Nadmorska visina je 340 m. Generalno se moe rei da je
kvalitet zraka na podruju grada Zenica naruen, s obzirom na rad eljezare Zenica koja u velikoj
mjeri doprinosi zagaenosti zraka na datoj lokaciji. Parametri kvalitete zraka koji se mjere na ovoj
stanici su sumpordioksid, azotni oksidi, ozon, ugljini monoksid, lebdee estice PM10, benzene/
tuolen/ etilbenzen/ ksilen te lebdee estice.

Tabela 3-3: Rezultati mjerenja kvalitete zraka na mjernoj stanici Radakovo za 2014. god. 1
Parametar Maksimalna Prosjena Maksimalna Broj dnevnih
satna godinja srednja dnevna prekoraenja
vrijednost vrijednost vrijednost granine vrijednosti
3 3 3
Sumpor (g/m
1342 ) (g/m
88 ) (g/m
954 ) 85 ( za SO2> 125
3
dioksid g/m )
SO2
Lebdee 445 58 237 139 (>50 g/m )
3
estice P
3
Ugljini
10 9,5 0,7 5,2 1 (>5 g/m )
monoksid
3
Azot
CO 169 24 82 24 (>85 g/m )
dioksid
NO(O
Ozon 2 3) 197 35 261 212 (prekoraenje 8-
satnih prosjeka <120
3
g/m )
3.4 Flora i stanita
Ne postoje literaturni podaci o flori i stanitima za ire projektno podruje te je opis flore i stanita
temeljen na istraivanju ireg podruja projekta u sklopu projekta izrade Studije uticaja na okoli, a
koje je napravljeno u proljee i ljeto 2015.
ire projektno podruje (do 250 m od obuhvata planiranih aktivnosti) karakterie brdski pejza i
relativno naglaen reljef, dok su u dolinama rijeka Bosne i Lave razvijeni elementi movarnog
pejzaa.
Na temelju terenskog istraivanja i dostupnih literaturnih i kartografskih podataka, a sukladno Pan-
evropskom sistemu klasifikacije stanita EUNIS, na irem projektnom podruju utvreno je vie
staninih tipova koji su potom prikazani kartom stanita (Tabela 3-4; Prilog 3).
Tabela 3-4 Stanini tipovi utvreni na irem projektnom podruju (do 250 m od obuhvata
planiranih aktivnosti).
Stanini tip (u skladu s EUNIS klasifikacijom) Povrina (ha)
C2.2 Trajni, brzi i turbulentni vodotoci izvan utjecaja mora 49,1
E1 Suhi travnjaci 0,9
E2 Mezofilni travnjaci 14,8
E2/X07 Mezofilni travnjaci / Intenzivno obraivane kulture ispresijecane manjim 52,6
povrinama prirodne i doprirodne vegetacije
E5 umski rubovi i istine te sastojine visokih zeleni 0,6
G1.1 Riparijske i galerijske ume s dominacijom vrsta roda Alnus, Betula, 3,0
Populus ili Salix
G1.1/G1.2 Riparijske i galerijske ume s dominacijom vrsta roda Alnus, Betula, 2,8
Populus ili Salix / Mjeovite riparijske poplavne i galerijske ume
G1.A Mezotrofne i eutrofne ume vrsta iz rodova Quercus, Carpinus, Fraxinus, 79,8
1
Godinji izvjetaj o kvalitetu zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2014. godinu

Stanini tip (u skladu s EUNIS klasifikacijom) Povrina (ha)

Acer, Tilia, Ulmus i srodnih vrsta
G1.A/G1.7 Mezotrofne i eutrofne ume vrsta iz rodova Quercus, Carpinus, Fraxinus, 104,3
Acer, Tilia, Ulmus i srodnih vrsta / Termofilne listopadne ume
G1.A/G3 Mezotrofne i eutrofne ume vrsta iz rodova Quercus, Carpinus, Fraxinus, 18,8
Acer, Tilia, Ulmus i srodnih vrsta / Crnogorine ume
G1.D Visoki vonjaci 1,3
G1.D/X07 Visoki vonjaci / Intenzivno obraivane kulture ispresijecane manjim 6,4
povrinama prirodne i doprirodne vegetacije
G3.4F/G3.57 Europske povrine poumljene vrstom Pinus sylvestris / Povrine 8,8
poumljene vrstom Pinus nigra
G5 Drvoredi, umarci, svjee posjeene/obnovljene ume i panjae 26,9
J1 Izgraene povrine urbanih i ruralnih sredina 55,5
J1.4 Aktivni industrijski i komercijalni prostori u suburbanim i urbanim 6,8
podrujima
J2.7 Graevinski prostori u ruralnim podrujima 2,1
J4.2 Mrea prometnica 33,5
J4.3 eljeznika mrea 8,0
X07 Intenzivno obraivane kulture ispresijecane manjim povrinama prirodne 39,9
i doprirodne vegetacije
X07/E2 Intenzivno obraivane kulture ispresijecane manjim povrinama prirodne 52,0
i doprirodne vegetacije / Mezofilni travnjaci
Ukupno 567,9
Klimazonalnu vegetaciju2 ireg projektnog podruja ini umska vegetacija, no esto je

fragmentirana, kojom se uglavnom gospodari te je njena prirodna struktura na promatranom
podruju u veoj ili manjoj mjeri izmijenjena. Na irem projektnom podruju prevladavaju ekosistemi
obinog graba i hrasta kitnjaka sa velikim brojem floristikih i geoloko-pedolokih varijanti - sa
aevima, pasjim zubom, klokoikom (EUNIS: G1.A Mezotrofne i eutrofne ume vrsta iz rodova
Quercus, Carpinus, Fraxinus, Acer, Tilia, Ulmus i srodnih vrsta). Na stanitima sa izraenijim nagibom
terena, plitkim humusno-akumulativnim zemljitima na vodopropusnoj geolokoj podlozi,
mjestimino se pojavljuju azonalni ekosistemi kitnjaka i medunca te ekosistemi crnog graba i
medunca (EUNIS: G1.7 Termofilne listopadne ume") (Slika 3-2). Na viim poloajima mjestimino
su saene zatitne ume bijelog i crnog bora (EUNIS: G3.4F/G3.57 Europske povrine poumljene
vrstom Pinus sylvestris / Povrine poumljene vrstom Pinus nigra) (Slika 3-3).
2
vegetacija koja se razvija pod dominantnim utjecajem ope klime

Slika 3-2 Kompleks ekosistema obinog graba i hrasta kitnjaka s elementima azonalnih ekosistema
hrasta medunca (EUNIS kd G1.A/G1.7)
Slika 3-3 Pogled na mjestimino saene zatitne ume bijelog i crnog bora (EUNIS kd
G3.4F/G3.57) iznad naselja Janjii.
Uz rijeke Bosnu i Lavu javljaju se fragmentarno ekosistemi vodoljubivih umskih zajednica johe,
vrba, oraha i ibljaci rakite (EUNIS: G1.1 Riparijske i galerijske ume s dominacijom vrsta roda Alnus,
Betula, Populus ili Salix i G1.2 Mjeovite riparijske poplavne i galerijske ume) (Slika 3-4).
Navedeni ekosistem vodoljubivih umskih zajednica obuhvata takoe ume mekih liara na
fluvisolima sa Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae), koji
su ciljno stanite potencijanog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna. Iskonski veoma
rairene, ali u realnoj vegetaciji redukovane na fragmente i uske obalne trake, ume mekih liara na
fluvisolima su jako antropogeno uplivisane i degradirane. Iako ne zauzimaju znaajne povrine, ova
stanita su lako prepoznatljivi i vrijedni ekosistemi, ugroeni proirenjem naselja, neracionalnim
sjeama, unoenjem bagrema i invazijom stranih vrsta biljaka. Na mjestima gdje je tok rijeka Bosne i
Lave neto sporiji, uz samu obalu razvijena su rijena obalna stanita izgraena od zajednica
vodenjara aika i trstika (EUNIS: C3 Obalna zona kopnenih vodenih povrina) (Slika 3-5), dok su na
obali, na povremeno plavljenim lokacijama i/ili lokacijama s visokim nivoom podzemnih voda,
fragmentarno razvijeni ekosistemi hidrofilnih livada. Prvenstveno se radi o elementima vegetacije
higrofilnih zeleni sveze Calthion, koje prema EUNIS klasifikaciji dolaze unutar klase E5 umski rubovi

i istine te sastojine visokih zeleni (Slika 3-6), dok je mjestimino i na vrlo malim povrinama
mogua pojava elemenata vlanih livada sveze Molinion coeruleae .
Slika 3-4 Elementi ekosistema vodoljubivih umskih zajednica razvijeni na rijenom ostrvu (EUNIS
kd G1.1.).
Slika 3-5 Elementi ekosistema vodenjara aika i Slika 3-6 Elementi vegetacije higrofilnih zeleni
trstika (EUNIS kd C3). (EUNIS kd E5).
Prirodna slika pejzaa ireg projektnog podruja je znaajno izmijenjena sjeom uma, irenjem
obradivih povrina, podizanjem naselja i izgradnjom bogate komunikacione mree. Tako su na irem
projektnom podruju rasprostranjena antropogeno uslovljena stanita poput ruralnih ekosistema
(EUNIS: J1 Izgraene povrine urbanih i ruralnih sredina) i ekosistema obradivih povrina, s veim
ili manjim udjelom prirodne vegetacije (EUNIS: I1 Poljoprivredne povrine i X07 Intenzivno
obraivane kulture ispresijecane manjim povrinama prirodne i doprirodne vegetacije) (Slika 3-7),
ali i ruderalna, nitrofilna i korovska vegetacija koja se razvija uz puteve i ljudska naselja.

Slika 3-7 Ekosistem obradivih povrina s udjelom prirodne vegetacije (EUNIS kd X07) uz lijevu
obalu rijeke Bosne.
Od travnjakih stanita, na irem projektnom podruju prevladavaju ekosistemi dolinskih umjereno

vlanih livada te umjereno vlanih eutrofilnih livada pahovke (EUNIS: E2 Mezofilni travnjaci) (Slika
3-8). Na rubovima uma, na ravnim terenima i blagim padinama s obje strane rijeke mjestimino su
na vrlo malim povrinama razvijene zajednice ekosistema sa paprati Pteridietum aquiline, koje
dolaze unutar EUNIS klase stanita E5 umski rubovi i istine te sastojine visokih zeleni (Slika 3-9).
Slika 3-8 Ekosistemi dolinskih umjereno vlanih Slika 3-9 Elementi ekosistema sa paprati
livada u inundacije rijeke Bosne (EUNIS kd E2). Pteridietum aquiline (EUNIS kd E5).
Na kraju, kao jednu od posljedica izraenog antropogenog upliva, bitno je istaknuti prisutnost veeg
broja invazivnih biljnih vrsta na irem projektnom podruju od kojih pojedine nerijetko izgrauju
guste sastojine. Terenskim istraivanjem utvrene su sljedee invazivne biljne vrste: kopriva (Urtica
dioica L.), divlji krastavac (Echinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray), krasolika (Erigeron annuus (L.)
Pers.), bagrem (Robinia pseudoacacia L.), japanski pridvornik (Reynoutria japonica Houtt.), ambrozija
(Ambrosia artemisiifolia L.), zlatnica (Solidago sp.) i ioka (Helianthus tuberosus L.) (Slika 3-10 - Slika
3-15).

Slika 3-10 Sastojina japanskog pridvornika Slika 3-11 Mlada sastojina bagrema (Robinia
(Reynoutria japonica Houtt.) na obali r. Bosne. pseudoacacia L.) na lijevoj obali r. Bosne.
Slika 3-12 Sastojina ioke (Helianthus tuberosus Slika 3-13 Zlatnica (Solidago sp.).
L.) uz lijevu obalu rijeke Bosne.
Slika 3-14 Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.). Slika 3-15 Divlji krastavac (Echinocystis lobata
(Michx.) Torr. et Gray).

Oikon d.o.o., 2015.)
Biljne vrste sa Crvene liste flore

Terenskim istraivanjem, na irem projektnom podruju u podruju izgradnje dalekovoda utvrena
je jedna biljna vrsta sa Crvene liste flore Bosne i Hercegovine (Federalno ministarstvo okolia i
turizma 2013) - majmunov kaun (Orchis simia Lam.) u kategoriji Ranjiva vrsta (VU) (Slika 3-17).
Navedena vrsta raste uglavnom pojedinano, a na irem projektnom podruju, kao i na drugim

podrujima sa suhim livadama te rubovima i proplancima svijetlih bjelogorinih uma

Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog kantona. S obzirom na tip stanita na kojem se nalazi ova
vrsta, te na rasprostranjenost pogodnih stanita za ovu vrstu na podruju Srednjobosanskog i
Zeniko-dobojskog kantona, moe se pretpostaviti da postoje brojni lokaliteti ove vrste na podruju
Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog kantona te da izgradnja projekta nee utjecati na ugroenost
ove vrste. Pregledom dostupnih literaturnih podataka o projektnom podruju, nisu utvrene druge
biljne vrste sa Crvene liste Bosne i Hercegovine.
Slika 3-17 Majmunov kaun (Orchis simia Lam.), vrsta uvrtena na Crvenu listu flore Bosne i
Hercegovine kao ranjiva vrsta (VU).

Slika 3-18 Nalazi vrste Orchis simia Lam. na irem projektnom podruju (autor: Geonatura d.o.o. i

3.5 Fauna
Za ire podruje projekta ne postoje literaturni podaci o zabiljeenoj fauni zbog ega su za skupine
ivotinja za koje je procijenjeno da postoji mogunost znaajnih utjecaja provedena intenzivna
terenska istraivanja. Istraivanje osnovnog stanja provedeno tijekom 2014. i 2015. obuhvatilo je
sljedee skupine:
ribe
vodozemace i gmazove
makrozoobentos
ptice
vidru
Terenska istraivanja provedena su na (irem) podruju projekta i na referentnom podruju. Kao
referentno podruje odabrano je podruje kod sela Lava i Dolipolje. Referentno podruje je
odabrano na temelju ovih kriterija :
da odgovara rasponu stanita i topografiji predloene lokacije HPP Janjii
ima slinu faunu
i da zadovoljava da podruje ima slinu kombinaciju stanita i slinu topografiju
da je izvan direktnog utjecaja projekta.
Zbog navedenih kriterija u odabiru, ali i blizine referentnog podruja samom podruju projekta, kod
veine skupina moe se smatrati da se vrste naene na referentnom podruju nalaze i na podruju
projekta.
Opis ostalih skupina faune koja bi se mogla zatei na irem projektnom podruju te na koju bi
izgradnja projekta mogla imati uticaja napravljen je na temelju analize literaturnih podataka o
rasprostranjenosti faune na podruju Bosne i Hercegovine. Potrebno je naglasiti da se samim
navoenjem pojedinih vrsta u ovom poglavlju (opisa okolia) ne znai da se za ove vrste smatra da e
one biti ugroene izvoenjem projekta, ve se samo uvruje da postoji mogunost da se neka vrsta
nae na podruju projekta. Analiza mogunosti nalaza pojedinih vrsta na irem projektnom podruju
napravljena je na temelju literaturnih podataka o rasprostranjenosti vrsta na podruju Bosne i
Hercegovine i analize pogodnih stanita na irem podruju projekta.
Mogunost i razina uticaja na pojedine vrste (ili skupine) prikazana je u poglavlju 4.3.2. Uticaj na
faunu. Ovo se prvenstveno odnosi na opis faune beskimenjaka (kopnenih i vodenih) i faune
sisavaca.
3.5.1 Beskraljenjaci
Na podruju Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog kantona, pa tako i na irem projektnom
podruju ivi velik broj vrsta beskraljenjaka, uglavnom iz skupine kukaca (Insecta), npr. kornjaa
(Coleoptera), dvokrilca (Diptera), opnokrilca (Hymenoptera), ravnokrilaa (Orthoptera) i leptira
(Lepidoptera) te iz skupina paunjaka (Arachnida) i pueva (Gastropoda). Pripadnici nekih od
navedenih skupina su ivotnim ciklusom i nainom ivota vezani za vodena stanita, dok drugi
uglavnom obitavaju na kopnenim stanitima i usko su vezani za biljni pokrov (razliite dijelove biljaka
koriste u prehrani, tijekom reproduktivnog ciklusa ili kao sklonite). esto su to predstavnici skupina
koje nisu sustavno istraivane, npr. predstavnici oblia (Nematoda), maloetinaa (Oligochaeta),
pueva (Gastropoda) i dr.

Od kopnenih beskraljenjaka kao ciljne vrste potencijalne ekoloke mree BA8300072 Rijeka Bosna
navode se vrste kiseliin vatreni plavac (Lycaena dispar), vezan uz nizinske vlane livade i movarne
rubove rijeka te jelenak (Lucanus cervus) vezan uz termofilne hrastove. Obje vrste se nalaze na
Crvenoj listi faune Bosne i Hercegovine gdje jelenak pripada rizinoj skupini (VU), a kiseliin vatreni
plavac niskorizinoj skupini (NT). Stanita jelenka nalaze se u irem podruju projekta i zbog
karakteristika projekta e uticaj na potencijalna stanita jelenka biti zanemariv. Pogodna stanita za
kiseliinog vatrenog plavca nalaze se na livadama lijeve obale rijeke Bosne kod planirane inundacije
odnosno brane, no s obzirom na postojanje slinih stanita na uzvodnom i nizvodnom dijelu rijeke
Bosne moe se pretpostaviti da projekt nee imati znaajan uticaj na ovu vrstu.
3.5.1.1 Bentosni makrobeskraljenjaci

Bentosni makrobeskraljenjaci su skupina organizama koji nastanjuju dno kopnenih voda, a vei su
od 0,5 mm. To je raznolika skupina beskraljenjaka koju ine razliite skupine kukaca (Plecoptera,
Ephemeroptera, Trichoptera, Odonata, Coleoptera, Diptera itd.), zatim rakovi (Decapoda-Astacidae,
Amphipoda-Gammaridae, Isopoda-Asellidae itd.) te skupine kao to su Hydrachnidia, Mollusca
(Gastropoda i Bivalvia), Oligochaeta, Hirudinea, Turbellaria, Porifera, Bryozoa i ostali.
Bentosni makrobeskraljenjaci (makrozoobentos) predstavljaju jedan od kljunih biolokih
elemenata za ocjenu ekolokog stanja kopnenih voda jer posjeduju odreene prednosti pred drugim
skupinama vodenih organizama (Barbour et al. 1999). Sastav zajednice bentosnih
makrobeskraljenjaka odraz je ekolokih prilika koje vladaju na odreenom stanitu, ukljuujui
razne pritiske kao to su organsko i anorgansko optereenje, toksine tvari te hidromorfoloke
promjene na vodotoku (AQEM Consortium 2002).
Bentosni makrobeskraljenjaci uzorkovani su na irem podruju projekta HE Janjii pet puta

kvalitativno (pet razliitih mjeseci: oktobar, mart, april, maj i jul) te jednom kvantitativno (maj).
Liinke nekih skupina vodenih insekata vrlo su osjetljive na oneienje vode te se zato grupe
insekata kao to su Plecoptera, Ephemeroptera i Trichoptera vrlo esto koriste kao bioindikatori za
procjenu dobrog stanja kakvoe vode. Za potpunu determinaciju vrsta vano je takoer sagledati i
odrasle primjerke insekata. S druge strane, kao indikatori naruenog kvaliteta vode, uslijed veeg
organskog pritiska, smanjenja zasienja kiseonikom i smanjenja protoka vode, koriste se Oligochaeta
i mnoge skupine Diptera (naroito Chironomidae).
Zbog toga je u istraivanju bentosnih makrobeskraljenjaka za potrebe projekta HE Janjii naglasak
stavljen na sljedee vane grupe: Plecoptera, Ephemeroptera, Trichoptera, Odonata, Coleoptera,
Amphipoda-Gammaridae, Isopoda-Asellidae i Gastropoda.
Mnoge vrsta rakova (Decapoda-Astacidae, Amphipoda-Gammaridae i Isopoda-Asellidae) vane su
kao bioindikatori prirodnih slatkovodnih ekosistema. Neki od njih uvrteni su u Annex III Bernske
Konvencije i u Annex II i V EU Direktive o stanitima (Decapoda-Astacidae), kao osjetljive i zatiene
vrste. Mnoge vrste insekata iz skupina Odonata i Coleoptera te neke vrste iz skupina Bivalvia i
Gastropoda takoer su uvrtene u Annex II (strogo zatiene ivotinjske vrste), odnosno Annex III
(zatiene ivotinjske vrste) Bernske Konvencije te Annex II i IV EU Direktive o stanitima. Nakon
obavljenih uzorkovanja i analize uzoraka nisu pronaene vrste uvrtene u Annex II i III Bernske
Konvencije. Pregled naenih vrsta koje su uvrtene na IUCN listu nalazi se u tablici u nastavku.

Tabela 3-5 Pregled ugroenih vrsta makrobeskraljenjaka uvrtenih na IUCN liste i prijedlog Crvene
liste faune BiH po transektima
(znak + oznaava prisutnost vrste u transektu; UD-uzvodno budue brane HE Janjii, DD-nizvodno budue brane, RS-
referentni transekt); Kategorije IUCN-ovog sustava stupnja ugroenosti vrsta: izumrle (Extinct, EX), izumrle u prirodi (Extinct
in the Wild, EW), kritino ugroene (Critically Endangered, CR), ugroene (Endangered, E), rizine (Vulnerable, VU),
niskorizine (Near Threatened, NT), najmanje zabrinjavajue (Least Concern, LC), nedovoljno poznate (Data Deficient, DD) i
neobraene (Not Evaluated, NE)
Transekti IUCN kategorija*
PORODICA VRSTA UD DD RS Status Evropski
u BiH status
INSECTA
EPHEMEROPTERA
A Baetidae Baetis buceratus + + + NE NE
Baetis rhodani + + + LC NE
Baetis scambus + + + LC NE
Ephemerellidae Ephemerella mucronata + + + LC NE
Torleya major + VU NE
Ephemeridae Ephemera danica + + LC NE
Leptophlebiidae Paraleptophlebia + + + LC NE
Heptageniidae submarginata
Ecdyonurus venosus + + + LC NE
Potamanthidae Potamanthus luteus + DD NE
Caenidae Caenis macrura + LC NE
ODONATA
Calopterygidae Calopteryx virgo + + DD NE
Calopteryx splendens + + + LC LC
Platycnemidida Platycnemis pennipes + LC LC
e
Gomphidae Onychogomphus forcipatus + DD NE
PLECOPTERA
Taeniopterygida Brachyptera risi + + LC NE
e Brachyptera seticornis + + LC NE
Nemouridae Nemoura cinerea + + LC NE
Amphinemura triangularis + LC NE
Protonemura intricata + LC NE
Perlodidae Isoperla tripartita + + + VU NE
Isoperla grammatica + + VU NE
Perlodes microcephalus + + VU NE
Leuctridae Leuctra hippopus + + + LC NE
Chloroperlidae Siphonoperla torrentium + VU NE
TRICHOPTERA
Sericostomatida Oecismus monedula + LC NE
e
Hydropsychidae Hydropsyche contubernalis + LC NE
Hydropsyche incognita + + + LC NE
Hydropsyche pellucidula + LC NE
Hydropsyche cf. instabilis + + + LC NE
Psychomyidae Psychomyia pusilla + + + DD NE
Limnephilidae Halesus digitatus + + + LC NE
Halesus tesselatus + LC NE
Goeridae Silo cf. Piceus + LC NE

Transekti IUCN kategorija*

PORODICA VRSTA UD DD RS Status Evropski
u BiH status
Goera pilosa + + + LC NE
Rhyacophilidae Rhyacophila nubila + + LC NE
Rhyacophila fasciata + LC NE
CRUSTACEA
AMPHIPODA
Gammaridae Gammarus balcanicus + LC
Gammarus fossarum + + + LC
* Stupac s oznakom Evropski status odnosi se na status vrste po IUCN-u na Evropskoj razini dok se stupac s oznakom
Status u FBiH odnosi na status predloen za uvrtavanje na Crvenu listu faune FBiH koja je jo uvijek u fazi izrade.
Opis postaja
Terenska uzorkovanja provedena su na dva transekta u zoni utjecaja zahvata (uzvodno i nizvodno
budue HE Janjii) i na jednom referentnom transektu koji je u zoni izvan utjecaja zahvata .
Slika 3-19 Karta s prikazom svih lokaliteta (lokaliteti uzorkovanja: crvene toke transekt nizvodno
od brane; plave toke transekt uzvodno od brane; ute toke referentno podruje).
Na transektima u uoj projektnoj zoni naeno je vie osjetljivih vrsta (oznaka VU, rizine vrste, u
prijedlogu Crvene liste faune FBiH) u odnosu na referentni transekt koji se nalazi izvan zone uticaja.
Navedene vrste pripadaju redovima Ephemeroptera i Plecoptera. Iz reda Ephemeroptera to bi bila
Torleya major zabiljeena samo na podruju uzvodno planirane brane HE Janjii. Iz reda Plecoptera:
Perlodes microcephalus zabiljeen na podrujima uzvodno i nizvodno planirane brane HE Janjii;

Siphonoperla torrentium, zabiljeena na podruju nizvodno od planirane brane; Isoperla grammatica

zabiljeena na podruju nizvodno od planirane brane i referentnom podruju; Isoperla tripartita
zabiljeena na sva tri podruja. Iz navedenog je vidljivo da je u uoj projektnoj zoni pet osjetljivih
vrsta, dok su na referentnom podruju zabiljeene samo dvije.
Prema Crvenoj listi faune Federacije BiH, u rijeci Bosni, nizvodno od ua Lave u Bosnu navodi se
kritino ugroena (CR) vrsta Hydropsyche dinarica koja pripada redu Trichoptera. Vrsta nije
zabiljeena terenskim istraivanjima (niti na projektnom niti na referentnom podruju), no prema
literaturi (Marinkovi-Gospodneti 1980; Troi-Borovac 2002) nastanjuje rijeku Bosnu nizvodno
utoka rijeke Lave, te samu Lavu. Ovaj nalaz u literaturi nije preciznije opisan te nije jasno je li vrsta
bila zabiljeena na samom uem projektnom podruju. Ova vrsta preferira planinske rijeke i potoke i
vrlo je osjetljiva na organsko oneienje. Kao to je navedeno terenskim istraivanjima nisu
zabiljeene jedinke ove vrste na uem projektnom podruju. Kako se radi o vrsti koja je zabiljeena
diljem Europe te zbog neistraenosti faune i nedostatka podataka za tu vrstu (i skupinu Trichoptera
openito) oekuje se na vie lokaliteta unutar teritorija BiH, te se moe pretpostaviti da gubitak ovog
potencijalnog lokaliteta za vrstu Hydropsyche dinarica ne bi znaajno utjecao na populaciju ove vrste
u Bosni i Hercegovini.
S obzirom da se podruja uzvodno i nizvodno od planirane brane HE Janjii nalaze nizvodno od ua

rijeke Lave, pritoke rijeke Bosne, koja je prema svojim obiljejima (hladnija, planinska rijeka s
mnogo manjim antropolokim uticajem u odnosu na rijeku Bosnu) povoljnije stanite za osjetljive
vrste, moglo bi se pretpostaviti da se dosta tih vrsta u rijeku Bosnu donosi iz Lave. Tome u prilog ide
i injenica da na referentnom podruju koje se nalazi uzvodno od ua rijeke Lave mnoge od
navedenih vrsta nisu pronaene. Rijeka Bosna po svojim obiljejima ne predstavlja prirodno stanite
za vrste osjetljive na oneienje, kao ni za vrste koje preferiraju nie temperature vode (to je odlika
rijeke Lave, a ne Bosne). Njihovo primarno stanite predstavlja rijeka Lava koja je izvan ue
projektne zone. Uzevi u obzir navedeno, promjene koje e nastupiti uslijed izgradnje HE Janjii nisu
kljune za nestanak stanita navedenih osjetljivih vrsta.
Tabela u nastavku prikazuje udjele funkcionalnih skupina makrobeskraljenjaka prema nainu

hranjenja za svaki transekt i to na temelju kvantitativnih uzoraka (prema podacima u programu
Asterics, koji se koristi za kvantitativnu analizu uzoraka u procjeni kvalitete vode prema AQEM
metodologiji). Prema konceptu river continuum u rijenom koritu, od izvora prema uu, postoje
razlike u abundanciji (uestalosti) makrozoobentosa s obzirom na to kojoj funkcionalnoj skupini
pripadaju. Funkcionalne skupine su odreene prema nainu ishrane, to ovisi o kvaliteti i kvantiteti
dostupne hrane te tipu dna (Vannote i sur. 1980). Iz tablice (3-6) vidljivo je da na istraivanim
lokalitetima prevladavaju strugai i sakupljai, to je oekivano za srednji dio toka i zastupljenost
organskih estica (supstrata) pogodnih za hranjenje ovih funkcionalnih grupa.

Tabela 3-6 Pregled udjela funkcionalnih skupina makrobeskraljenjaka prema nainu hranjenja
Skupina prema nainu hranjenja UD DD RS
Strugai (%) 41.5 45.3 44.7
Usitnjivai (%) 0.8 0.1 0.1
Sakupljai (%) 43.8 51.9 51.7
Aktivni filtratori (%) 0.1 0.17 0
Pasivni filtratori (%) 8.2 1.2 2.2
Predatori (%) 1.4 0.7 0.9
Paraziti (%) 0.3 0.3 0.2
Ostali naini hranjenja (%) 0.3 0 0
Nema raspoloivih podataka (%) 3.4 0.4 0.2
*UD-transekt uzvodno budue brane HE Janjii, DD-nizvodno budue brane, RS-referentni transekt)
S obzirom na tip rijeke (tj. kvalitetu vode) moe se pretpostaviti da na podruju zone utjecaja
projekta nije stanite Natura 2000 vrste Austropotamobius torrentium, a to potvruje i terensko
istraivanje iz svibnja 2015.
Tijekom pet detaljno obavljenih terenskih istraivanja makrobeskraljenjaka, nije zabiljeena niti
jedna jedinka iz razreda Bivalvia, pa tako niti jedinka vrste Unio crassus. Takoer, nema literaturnih
navoda koji bi potvrdili njezino obitavanje na podruju rijeke Bosne u zoni utjecaja projekta, te se
moe zakljuiti da podruje utjecaja projekta nije stanite Natura 2000 vrste Unio crassus.
Kvantitativni pregled bentosnih makrobeskraljenjaka i ocjena ekolokog stanja

Sve rijeke na teritoriju Bosne i Hercegovine pripadaju ekoregionu Dinarida zapadnog Balkana
(Ekoregion 5), koji se dijeli na 3 subregiona. Rijeka Bosna pripada u subregion Kontinentalnih
Dinarida koji obuhvaa sredinji dio Bosne i Hercegovine s kontinentalno-planinskom klimom. Prema
biotikoj podjeli, za koju se koriste bioloki parametri kvalitete, rijeka Bosna je na dijelu izvoenja
zahvata karakterizirana kao Tip 3 Velike ravniarsko-brdske rijeke sa krupnim i srednje krupnim
supstratom dna. Kod ocjene ekolokog stanja rijeke Bosne koriteni su stoga sljedei indeksi, prema
Odluci o karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu
stanja voda i monitoringu voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14) (Tabele 3-7 i 3-8):
Saprobni indeks (SI) prema Pantle i Buck,
Saprobni indeks (SI) prema Zelinka i Marvan,
BMWP indeks,
Shannon-Weaver indeks (H').
Navedeni indeksi odnose se na stupanj saprobnosti, dakle ukazuju na organsko optereenje

vodotoka, ali ne i stupanj degradacije. Uz indekse saprobnosti u Tabeli 3-7 navedene su abundanca
(broj jedinki po m2) i broj naenih svojti za pojedini transekt. Vrijednosti indeksa izraunate su u
programu Asterics.

Tabela 3-7 Kriteriji za visoko, dobro, umjereno i loe stanje biolokih komponenti za rijeke prema
Odluci o karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za
ocjenu stanja voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14)
Element Visoko stanje Dobro stanje Umjereno stanje Loe stanje
Taksonomski sastav i Postoje male promjene Sastav i Vrijednosti biolokih
rasprostranjenost u sastavu i rasprostranjenost elemenata kvaliteta
odgovara potpuno ili rasprostranjenosti beskimenjaka pokazuju teke izmjene
gotovo potpuno beskimenjaka u umjereno se razlikuju i veliki dio relevantnih
referentnim uslovima. odnosu na zajednice od zajednica specifinih biolokih zajednica
Odnos poremeaja specifine za odreeni za odreeni tip. Velike obino povezanih sa
osjetljivih i neosjetljivih tip. Odnos poremeaja taksonomske skupine nesmetanim uslovima
vrsta ne pokazuje osjetljivih i zajednica specifinih za za taj tip tijela
znakove promjena u neosjetljivi vrsta odreeni tip su povrinskih voda
Bentiki odnosu na vrijednosti pokazuje male odsutne. Odnos (referentni uslovi) je
beskraljenjaci predstavljene promjene u odnosu na poremeaja osjetljivih i potpuno odsutan
referentnim uslovima. nivoe specifine za neosjetljivih vrsta, i
Stepen raznolikosti odreeni tip. Stepen nivo raznolikosti, su
beskimenjaka ne razliitosti znatno nii u odnosu na
pokazuje znakove beskimenjaka nivoe specifine za
promjena u odnosu na pokazuje blage znake odreeni tip i znaajno
vrijednosti promjena u odnosu na nii nego kod dobrog
predstavljene nivoe specifine za stanja.
referentnim odreeni tip.
uslovima.
Tabela 3-8 Vrijednosti biolokih elemenata kvaliteta za rijeke za Tip 3 prema Odluci o
karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja
voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14)
Visoko stanje Dobro stanje Umjereno stanje Slabo stanje Loe stanje
SI (Pantle-Buck) < 1.71 1.71 - 2.10 2.11 - 2.50 2.51 - 3.0 > 3.0
SI (Zelinka & Marvan) < 2.10 2.11 - 2.40 2.41 - 2.80 2.81 - 3.20 > 3.20
BMWP indeks > 50.00 50.00 - 40.00 39.00 - 30.00 29.00 - 10.00 < 10.00
H (Shannon-Weaver) > 2.20 2.21 - 1.50 1.51 - 1.20 1.21 - 0.50 < 0.50
Tabela 3-9 Vrijednosti biolokih parametara i procjena ekolokog stanja temeljena na

makrozoobentosu na podruju projekta HE Janjii i referentnom podruju
UD DD RS
2
Abundanca [jedinki/m ] 2970 4878 3786
Broj svojti 29 30 27
Saprobni indeks (Zelinka & Marvan) 2.33 2.18 2.30
Saprobni indeks (Pantle & Buck)* 1.98 2.01 2.15
BMWP indeks 48.00 76.00 41.00
H' (Shannon-Weaver indeks) 2.36 2.08 2.02
Ukupno ekoloko stanje DOBRO DOBRO UMJERENO
UD-uzvodno budue brane HE Janjii, DD-nizvodno budue brane, RS-referentni transekt

Obzirom na to da nisu odreene vrijednosti saprobnog indeksa prema Pantle-Buck-u za BiH,

koritena je vrijednost za saprobni indeks propisana za tekuice u Republici Hrvatskoj, a odabran je
kao najprikladniji zbog slinosti rijeke Bosne (po tipologiji, morfolokim i hidrolokim obiljejima) s
tekuicama u Republici Hrvatskoj. Takoer, rijeka Bosna pripada slivu rijeke Save koji se znatnim
djelom nalazi na podruju Republike Hrvatske te se zato moe pretpostaviti da ima iste granine
vrijednosti za saprobni indeks.
Stanje za pojedini transekt procjenjuje se prema indeksu s najloijim rezultatom (Tabela 3-9).
Temeljem dobivenih rezultata procjenjuje se da je ekoloko stanje vode na transektima koji se nalaze
uzvodno i nizvodno od planirane brane dobro, dok je ekoloko stanje vode na transektu na
referentnom podruju procijenjeno kao umjereno (Tabela 3-7, Tabela 3-8 i Tabela 3-9). Loije
ekoloko stanje vode na referentnom podruju (u odnosu na dobro na podruju projekta) je
uvjetovano vrijednosti odluujueg Pantle-Buck indeksa , a ije su vrijednosti granine (tj. prema
dobrom stanju). S obzirom na to da su kvantitativni uzorci uzimani koncem maja, poslije emergencije
velikog broja insekata, moe se oekivati odreeno odstupanje rezultata u odnosu na realno stanje
vodotoka (kvalitet vode moe biti prikazan loijim nego to uistinu jest).
3.5.2 Ribe
Na temelju jednogodinjeg istraivanja nultog stanja ihtiofaune rijeke Bosne na odsjeku od 7 km u
zoni budueg utjecaja hidrocentrale definirana je ekoloka struktura zajednice riba. Istraivanje
ihtiofaune je napravljeno na etiri lokaliteta (Slika 3-20) i u etiri terenska izlaska: i) u novembru
2014., ii) u martu 2015., iii) u maju 2015., i iv) u julu 2015. godine.
Slika 3-20 Lokaliteti i postaje uzorkovanja: Ue rijeke Lave (T1) , Rijeka Bosna na mjestu budue
brane kod sela Janji (T2) , Rijeka Bosna nizvodno od budue brane kod mjesta Drivua (T3) i rijeka
Bosna uzvodno od utoka Lave kod mjesta Dolipolje (T4)

Detaljan prikaz i ekoloka analiza osnovnih istraivanja prikazana je u Studiji o osnovnom istraivanju
faune u podruju pod uticajem objekata planirane HE Janjii (Zadatak 1 Osnovna istraivanja), a u
ovoj studiji je prikazan samo saetak. Kao referentno podruje odabrano je podruje kod sela
Dugopolje i Lave, jer se radi o podruju koje je izvan zone direktnih uticaja, a zbog slinih staninih
karakteristika moe se oekivati da ima slinu faunu riba kao podruje pod direktnim uticajem. Ovo
podruje je odabrano i zbog pogodnosti monitoringa utjecaja nakon izgradnje brane.
Na promatranom podruju obitava 19 vrsta riba (Tabela 3-10). Kvalitativna struktura riblje zajednice i
ukupan broj zabiljeenih vrsta na ovom podruju karakteristina je za zonu mrene. Prema prisutnosti
ili uestalosti pojavljivanja u ukupnom broju uzoraka, od 19 zabiljeenih vrsta, 4 vrste su este, 2
vrste su je uestale, 7 je rijetkih, a 6 je vrlo rijetkih (Slika 3-21). Najbrojnija vrstama je porodica
aranki zastupljena s 13 vrsta. Najbrojnija vrsta na itavom podruju istraivanja je dvoprugasta
uklija, a brojnou je slijede potona mrena, klen i uklija. Najmanju raznolikost imaju T1 i T4 postaje
dok je raznolikost najvea na postajama T2 i T3. Srednja vrijednost Shannon-Wienerov-ovog indeksa
na svim istraenim postajama zajedno iznosi 2,57, a vrijednosti Shannon-Wienerov indeksa za sve
istraene postaje iznosi 2,57 (Tabela 3-12). Piellou indeks ujednaenosti varira od 0,53 do 0,69, a
srednja vrijednost za sve postaje je 2.314. Analizom prehrambenih znaajki ribljih zajednica na
istraivanom odsjeku rijeke Bosne utvreno je da postoji 6 prehrambenih grupa meu kojima
insektivori/invertivori dominiraju brojem vrsta, ali i brojem jedinki ( 9 vrsta, odnosno 71 % jedinki),
slijede omnivori sa 4 vrste i 27 % jedinki, dok su herbivori, detrivori i piscivori iznimono rijetki.
(Tabela 3-13).
U sastavu reproduktivne funkcionalne grupe litofili, tj. vrste koje za razmnoavanje koriste
mikrostanita sa kamenom podlogom, su najzastupljeniji u ihtiofauni na podruju istraivanja, kako
brojem vrsta tako i brojnou (11 vrsta i 84 % jedinki), dok su fitofili, fitolitofili, litofili, ostrakofili i
psamofili znatno manje zastupljeni (Slika 3-23). U sastavu staninih funkcionalnih grupa reofili tipa A
su najzastupljeniji (Tabela 3-13). Najvei udio riba nije migratoran (9 vrsta, 55 % jedinki ;Slika 3-24), a
gotovo treina vrsta su srednji migranti, ali oni dolaze u najmanjoj brojnosti (3,5 % uhvaenih
jedinki). Dugoivue vrste su najmanje zastupljene na istraivanom podruju (Slika 3-26), a
kratkoivue vrste su najzastupljenije ( 8 vrsta i 54 % jedinki). Prema toleranciji na kvalitetu stanita i
kvalitetu vode na istraivanom podruju su najbrojnije netolerantne vrste (7 vrsta, 62 % jedinki) , dok
najvei broj vrsta je prijelazne tolerantnosti (8 vrsta; Slika 3-27).
Tabela 3-10 Brojnost zabiljeenih vrsta riba na istraivanom podruju rijeke Bosne, kategorije
dominantnosti te duljine migracija holobiontski migranata
UKUPNO Brojnost Duljine
migracija
Kategorija
holobion
Vrsta Brojn dominantno
% T1 T2 T3 T4 tskih
ost sti
migranat
a
Alburnoides bipunctatus 3167 37,38 744 1545 556 322 eudominant
dvoprugasta uklija na
Barbus balcanicus potona 1793 21,16 586 545 319 343 eudominant Kratke
mrena na
Squalius cephalus klen 1651 19,49 90 633 662 266 eudominant Kratke
Alburnus alburnus uklija 584 6,89 9 573 2 na
subdominan
Gobio obtusirostris krkua 385 4,54 18 224 61 82 tna
subdominan
Cobitis elongatoides vijun 237 2,80 26 83 78 50 tna
recedentna

UKUPNO Brojnost Duljine

migracija
Kategorija
holobion
Vrsta Brojn dominantno
% T1 T2 T3 T4 tskih
ost sti
migranat
a
Barbus barbus mrena 216 2,55 6 25 147 38 recedentna srednje
Romanogobio kessleri 100 1,18 2 75 23 subrecedent
keslerova krkua na
Cobitis elongata veliki vijun 86 1,02 75 1 10 subrecedent
Alburnus sarmaticus velika 76 0,90 3 19 2 52 na
sporadina Kratke
pliska
Chondrostoma nasus 54 0,64 45 1 8 sporadina srednje
podust
Phoxinus phoxinus pijor 54 0,64 9 34 8 3 sporadina
Rhodeus amarus gavica 41 0,48 26 9 6 sporadina
Salmo trutta potona 12 0,14 12 sporadina kratke
pastrva do
srednje
Oncorhynchus mykiss - 6 0,07 6 sporadina Srednje
kalifornijska pastrva
Eudontomyzon vladykovi - 4 0,05 4 sporadina srednje
potona paklara
Romanogobio uranoscopus 3 0,04 1 2 sporadina
tankorepa krkua
Carassius gibelio babuka 2 0,02 1 1 sporadina Kratke
Silurus glanis - som 1 0,01 1 sporadina Srednje
Ukupno 8472 100 1506 3340 2421 1205

Squalius cephalus klen

Barbus balcanicus potona mrena
Alburnoides bipunctatus dvoprugasta uklija
Gobio obtusirostris krkua
Cobitis elongatoides vijun
Barbus barbus mrena
Phoxinus phoxinus pijor
Chondrostoma nasus podust
Alburnus sarmaticus velika pliska
Alburnus alburnus uklija
Rhodeus amarus gavica
Cobitis elongata veliki vijun
Romanogobio kessleri keslerova krkua
Salmo trutta potona pastrva
Romanogobio uranoscopus tankorepa
Oncorhynchus mykiss - kalifornijska pastrva
Carassius gibelio babuka
Silurus glanis - som
Eudontomyzon vladykovi - potona paklara
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%100%
Slika 3-21. Uestalost pojedinih vrsta riba u ukupnom broju uzoraka (crveno-vrlo este; uto-este;
zeleno-rijetke; plavo-vrlo rijetke vrste).
Tabela 3-11 Uestalost pojedinih vrsta riba po postajama uzorkovanja

Broj postaja
4 postaje 3 postaje 2 postaje 1 postaja
dvoprugasta uklija uklija babuka potona paklara
velika pliska podust tankorepa krkua kalifornijska pastrva
potona mrena veliki vijun potona pastrva
mrena gavica Som
Vrste riba
vijun keslerova krkua
krkua
pijor
klen
Uestalost vrsta 8 vrsta 5 vrsta 2 vrste 4 vrste

12
10
8
Broj vrsta
0
eudominantne subdominantne (4- recedentne (2-4%) subrecedentne (1- sporadine (<1%)
(>16%) 8%) 2%)
Dominantnost
Slika 3-22. Broj vrsta riba po kategorijama dominantnosti u ukupnom uzorku
Tabela 3-12 Indeksi raznolikosti u ukupnom uzorku i za pojedine postaje istraivanog dijela rijeke
Bosne
Postaja
Indeks
Ukupno T1 T2 T3 T4
Broj vrsta 19 12 15 15 13
Broj jedinki 8472 1506 3340 2421 1205
Simpsonov indeks 0,769 0,600 0,717 0,794 0,789
Recip. Simpsonov i. 4,324 2,499 3,532 4,843 4,731
Shannon-Wienerov i. 2,579 1,663 2,364 2,504 2,596
Broj jednako estih vrsta 5,980 3,170 5,150 5,670 6,050
Brillouinov indeks 2,570 1,640 2,348 2,486 2,561
Maks. mogui Simp. i. 0,773 0,612 0,727 0,799 0,798
Maks. mogui Sh-W. i. 2,607 1,727 2,410 2,541 2,659
Maks. mogui Brill. i. 2,599 1,704 2,394 2,523 2,623
- vrijednost 2,314 1,779 2,022 2,130 2,035
Varijabilnost 0,031 0,037 0,034 0,041 0,049
x vrijednost 0,999727 0,99882 0,999395 0,999121 0,998314
Dominantnost 0,3738 0,494 0,462 0,273 0,284

Reproduktivne grupe
15,8% 15,8%
fitofil
5,3% 5,3% fitolitofil
litofil
ostrakofil
psamofil
57,9%
Slika 3-23. Zastupljenost vrsta (%) pojedine reproduktivne grupe u zajednici
Tabela 3-13. Broj vrsta, broj jedinki i ukupna masa pojedine stanine grupe i udio navedenih
kategorija u sastavu vrsta, ukupnom broju jedinki
Stanine grupe Broj vrsta Udio vrsta Broj jedinki Udio jedinki
euritopna 5 26,3% 704 8,3%
reofil A 11 57,9% 7060 83,3%
reofil B 3 15,8% 708 8,4%
Ukupno 19 100% 8472 100%
Migratorne grupe
31,6% 21,1%
kratki migrant
nemigratorna
srednji migrant
47,4%
Slika 3-24. Zastupljenost vrsta (%) pojedine migratorne grupe

Temperaturne grupe
26,3%
21,1% hladnovodna
srednje
toplovodna
toplovodna
52,6%
Slika 3-25. Zastupljenost vrsta (%) pojedine temperaturne grupe
Grupe dugovjenosti
31,6%
26,3%
dugoivua
kratko ivua
srednjoivua
42,1%
Slika 3-26.Zastupljenost vrsta (%) pojedine grupe dugovjenosti
Grupe tolerantnosti
21,1%
netolerantna
36,8%
vrsta
prijelazna
tolerantna
42,1%
Slika 3-27. Zastupljenost vrsta (%) pojedine grupe tolerantnosti
Bioproduktivnost je osnovni pokazatelj bitan za definiranje ihtioproduktivnosti odreene vode.

Srednje vrijednosti biomase makrozoobentosa za rijeku Bosnu iznose oko 20 g/m 2. Rijeka Bosna
dakle, prema bioprodukciji spada u srednje produktivne ribolovne vode. U relativnim odnosima

ihtiomase u ulovima prevladavaju podust i mrena, uglavnom zbog svoje brojnosti ili vee tjelesne
grae. Najveu brojnost imaju vrste manjeg habitusa poput dvoprugaste uklije i bodorke, koje ine
osnovu hranidbenih lanaca unutar postojeih ihtiocenoza. Na osnovi provedenih hidrobiolokih,
zoolokih i ihtiolokih istraivanja ovog podruja procijenjena je godinja produkcija riba. U ovom
dijelu rijeke Bosne ona se kree 70 do 110 kg po hektaru. Procijenjena ihtiomasa ovisi o brojnim
imbenicima, posebno o uspjenosti mrijesta i preivljavanju mlai, kao i o vodnom reimu i
vodostaju.
Ribolovno podruje koristi se uglavnom za rekreacijsko-portski ribolov, s obzirom da gospodarski
ribolov na ovom podruju nije dozvoljen. Podruje spada u Zeniko-dobojski kanton pod ribolovnu
zonu Zenica. Zenica je sa oko 1200 lanova najvee udruenje u BiH. Udruenje ve gotovo 100
godina aktivno radi na unapreenju i zatiti ribljeg fonda.
Na podruju budue HE Janjii prisutne su pojedine ugroene i osjetljive vrste na podruju Bosne i
Hercegovine te populacije riba za koje je zbog brojnosti i migracija neophodno osigurati povoljne
uvjete i nakon izvoenja projekta. Sve takve vrste i stanita bitna za njihovo ouvanje na podruju
uticaja potrebno je pratiti tijekom izvoenja radova i kasnijeg koritenja ovog prostora. Utvrena
riblja plodita na dionici od Janjia do Dolipolja su:
1. Ue rijeke Lave (klen, plotica, podust)
2. Janjia ada 1. (klen, mrena, podust)
3. Janjia ada 2. (klen, mrena, podust)
4. Slapovi u Janjiima (mrena i klen).
Na podruju uzvodno i nizvodno od direktnih utjecaja projekta, na rijeci Bosni postoje i druga
mrjestilita riba. S obzirom da nisu raena detaljna istraivanja kvalitete ovih mrjestili ta ne moe se
procjeniti vanost ovih mrjestilita za populaciju riba na podruju rijeke Bosne.
Osim vrsta zabiljeenih istraivanjima potrebno je istaknuti da je pregledom literature utvren nalaz
mladica (Hucho hucho) na podruju Lave, te se na temelju toga i povezanosti rijeke Lave i rijeke
Bosne moe zakljuiti da se povremeno moe nai i u rijeci Bosni. S obzirom da na podrujima gdje
dolazi mladica se oekuje i lipljen takoer se moe pretpostaviti da se na podruju projekta
povremeno moe nai i lipljen. Tijekom istraivanja 2014. i 2015. godine ove vrste nisu zabiljeene
terenskim istraivanjima, ali se na temelju tih rezultata ne moe iskljuiti da ove vrste povremeno
koriste ue podruje projekta. Ipak moemo zakljuiti da podruje projekta za mladicu i lipljen nije
optimalno i stalno stanite te sa tog aspekta za ove vrste nije potrebno posebno definirati mjere
zatite na podruju projekta.
Zabiljeene vrste u rijeci Bosni mogu se podijeliti i prema funkcionalnom poloaju, tj. ulozi koju imaju
u zajednici s antropogenog stajalita (GALAT I SUR., 2005). Na podruju istraivanja zabiljeeno je 5
vrsta koje se smatraju ugroenim vrstama u FBiH (iz razliitih razloga) i potrebne su im odreene
dravne zatitne mjere (Tabela 3-14). Zbog toga je potrebno i u analizi ovog projekta posvetiti panju
njihovom ouvanju te sprijeiti potencijalno dodatno smanjivanje njihovih populacija uzrokovano
ovim projektom te e na taj nain biti i napravljena analiza uticaja i propisane mjere zatite (npr.
riblja staza). Zabiljeeno je 6 komercijalnih vrsta riba i one predstavljaju najei dio ulova
komercijalnih ribara. Rekreacijske vrste (3) su one koje uz komercijalne predstavljaju cilj portskih
ribia iako nemaju pretjeranu prehrambenu vrijednost. Plijen vrste su sve one vrste malog habitusa
koje predstavljaju najei plijen predatorskih vrsta ili ne pripadaju u niti jednu od prije navedenih
kategorija (9 vrsta).

Tabela 3-14. Podjela vrsta riba Bosne prema funkcionalnom poloaju u zajednici s antropogenog
gledita (Galat i sur., 2005).
Funkcionalni poloaj u zajednici
Ugroene vrste Komercijalne Rekreacijske Plijen vrste
vrste vrste
Cobitis elongata Barbus barbus Barbus Alburnus alburnus
Eudontomyzon Chondrostoma balcanicus Alburn. bipunctatus
vladykovi nasus Barbatula barbatula Cobitis
Vrste riba Hucho hucho Oncorhynchus elongatoides
Romanogobio mykiss Gobio obtusirostris
uranos. Salmo trutta Phoxinus phoxinus Rhodeus
Squalius cephalus amarus
Romanogobio Hucho hucho

Uestalost 5 vrsta 6 vrsta 1 vrste 7 vrsta
vrsta kesslerii
Tabela 3-15. Rijetke i ugroene vrste zabiljeene na podruju projekta

Direktiva IUCN
Bernska IUCN
o Europa
direktiva BiH
stanitima
Salmonidae
Salmo trutta (potona pastrva; Sea trout) LC LC
Oncorhynchus mykiss (Kalifornijska pastrva; Rainbow NE LC
trout)
Cobitidae
Cobitis elongatoides (vijun; Loach) III II LC LC
Cobitis elongata (veliki vijun; Balkan loach) III LC LC
Cyprinidae
Alburnoides bipunctatus (dvoprugasta uklija; Schneider) III NE LC
Alburnus alburnus (uklija; Bleak) LC LC
Alburnus sarmaticus (velika pliska; Pontian shemaya) III II LC LC
Barbus barbus (mrena; Barbel) V LC LC
Barbus balcanicus (potona mrena; Danube barbel) III II/V LC NE
Carassius gibelio (babuka; Prussian carp) NE LC
Chondrostoma nasus (podust; Common nase) III LC LC
Gobio obtusirostris (krkua; Gudgeon) LC NE
Leuciscus aspius (bucov; Asp) III LC LC
Romanogobio kessleri (keslerova krkua; Kesslers III LC EN
gudgeon)
Romanogobio uranoscopus (tankorepa krkua; III II LC EN
Danubian longbarbel gudgeon)
Squalius cephalus (klen; Chub) LC LC
Phoxinus phoxinus (pijor; Eurasian minnow) LC LC
Rhodeus amarus (gavica; European bitterling) III II LC NE
Siluridae
Silurus glanis (som; Wels catfish) III LC LC
Petromyzontidae

Direktiva IUCN
Bernska IUCN
o Europa
direktiva BiH
stanitima
Eudontomyzon vladykovi (potona paklara; Vladykov's III II LC NE
lamprey)
Kategorije IUCN-ovog sustava stupnja ugroenosti vrsta: izumrle (Extinct, EX), izumrle u prirodi (Extinct in the Wild, EW),
kritino ugroene (Critically Endangered, CR), ugroene (Endangered, EN), rizine (Vulnerable, VU), niskorizine (Near
Threatened, NT), najmanje zabrinjavajue (Least Concern, LC), nedovoljno poznate (Data Deficient, DD) i neobraene (Not
Evaluated, NE); u stupcima Bernska direktiva i Direktiva o stanitima rimski broj oznaava Annex u kojemu se nalazi
popis sa navedenom vrstom
Prema IUCN kategorizaciji ugroenosti u Bosni i Hercegovini (krijelj I SUR., 2006) od 19 zabiljeenih
vrsta 16 ih se nalazi na IUCN-ovom popisu ugroenih vrsta (prema statusu u BiH). Od toga 14 vrsta
pripada kategoriji najmanje zabrinjavajuih (LC) i dvije vrste keslerova krkua i tankorepa krkua
pripadaju kategoriji ugroenih vrsta (EN). 12 vrsta je zatieno Annex-om III Bernske konvencije, a 7
vrsta je zatieno prema Europskoj direktivi o stanitima. U Bosni i Hercegovini nisu proglaena
podruja ekoloke mree te ne postoji zakonska potreba sagledavanja utjecaja na ekoloku mreu
Natura 2000, a koji nalae Direktiva o stanitima. Ipak postojanje 6 vrsta koje se navode u Prilogu II
Direktive o stanitima ukazuju na bioloko-ekoloku vrijednost ovog dijela rijeke Bosne i pritoka te na
usmjeravanje analize utjecaja i mjera ublaavanja prema ouvanju prepoznatih vrsta koje zahtijevaju
specifine ekoloke uvjete.
3.5.3 Vodozemci i gmazovi

Terenskim istraivanjem u proljee i ljeto (2015), na podruju HE Janjii i u blizini Referentnog
podruja, zabiljeeno je 15 vrsta herpetofaune sedam (7) vrsta vodozemaca i osam (8) vrsta
gmazova. Iako je ukupan broj vrsta gmazova u BiH gotovo dvostruk u odnosu na broj vrsta
vodozemaca, na projektnom podruju je naen gotovo jednak broj vrsta vodozemaca i gmazova.
Razlog tomu je relativno hladan i vlaan okoli projektnog podruja koji vie odgovara vodozemcima.
Unutar same zone projekta, odnosno podruja izgradnje HE Janjii , zabiljeeno je ukupno 11 vrsta (6
vrsta vodozemaca i 5 vrsta gmazova), dok je u blizini Referentnog podruja zabiljeen isti broj, ali s
udjelom od 4 vrste vodozemaca i 7 vrsta gmazova. Na istraivanim podrujima prepoznato je pet
glavnih staninih tipova koji su znaajni za neke vrste herpetofaune: kanjonske kamenite padine s
visokom vegetacijom, obalni travnjaci, rijena (lakustrina) stanita (glavni tok rijeke), privremena
jezerca (lokve), izloene stjenovite obale rijeka i antropogena stanita.
Kanjonske kamenite padine s visokom vegetacijom (Slika 3-28 b) su najei stanini tip na
istraivanom podruju jer se mogu nai duinom cijele zone kanjona. Karakteristika ovog stanita je
prisutnost kamenja, velikih stijena i vertikalnih litica bez ili sa jako plitkim slojem zemlje i rijetkom
vegetacijom (prisutna je via i nia vegetacija). Najee vrste na ovom podruju je Podarcis muralis,
te ostale karakteristine vrste su: Bufo bufo, Lacerta viridis (zabiljeena na uem projektnom
podruju), Anguis fragilis, Vipera ammodytes, Coronella austriaca i Zamenis longissimus.
Obalni travnjaci drugi najei tip stanita na istraivanom podruju uglavnom koriste ljudi za
poljoprivredu i urbanizaciju. Jako mali dio ovog staninog tipa je jo uvijek u poluprirodnom stanju.
Vea sela (Janjii, Lava) su izgraena na ovom staninom tipu. Ovo stanite je ee u zoni HE Janjii
i to ispod planirane betonske brane Janjii. Na Referentnom podruju ovo stanite je zabiljeeno
samo oko sela Lava i Biljeevo. Ovo je stanini tip s najraznolikijom herpetofaunom, gdje je
zabiljeeno tijekom istraivanja sljedeih sedam vrsta: Bombina variegata, Bufo bufo, Bufotes viridis,

Natrix natrix, Natrix tessellate, Pelophylax ridibundus, i Rana dalmatina. Takoer, zabiljeene su i
vrste Podarcis muralis i Coronella austriaca, ali samo na podrujima s velikim nakupinama otpada
(drvo, ostaci, kamenje, cigle, metalne ploe, betonski zidovi i sl. ova stanita su klasificirana kao
disperzirana antropogena stanita).
Rijena (lakustrina) stanita (glavni tok rijeke) vodozemci i gmazovi ne preferiraju korito rijeke
kao stalno stanite zbog velikih vodenih oscilacija i poplava. Za vrijeme ljetnih mjeseci vrste koriste
ovo stanite jer je voda mirna i bogata hranom. este vrste ovog stanita su Natrix natrix, Natrix
tessellata i Pelophylax ridibundus koje su sve naene i tijekom ovih istraivanja (na uem podruju
projekta i refrentnom podruju; samo Natrix natrix nije zabiljeena na referentnom podruju). Manji
pritoci rijeka Bosne i Lave, koji teku iz gornjeg dijela kanjona, takoer tvore lakustrina (protona)
stanita koja su manja i bez prisutnosti riba. Zbog toga ona ine mnogo bolja stanita gdje se moe
nai vie vrsta: Rana dalmatina, Rana graeca i Salamandra salamandra (na uem podruju projekta
zabiljeeni su Salamandra salamandra i Rana dalmatina, a na referentnom podruju Rana graeca i
Salamandra salamandra).
Izloene stjenovite obale rijeka (Slika 3-28a) su prisutne samo za vrijeme ljetnih mjeseci kada se
sputa razina vode ime dolazi do izlaganja velikih ploa kamenih stijena. Ovo stanite je
karakterizirano velikim brojem manjih depresija i upljina sa toplom vodom koju preferira Bombina
variegata. U ovakvom tipu stanita se vrlo esto moe nai i Rana graeca, no tijekom ovog
istraivanja nije naena u ovom tipu stanita. Janjiki buk (kaskade izmeu dva rijena ostrva) i utok
rijeke Lave u Bosnu su dobri primjeri ovakvog tipa stanita. Ovdje esto lovi i vrsta Natrix tessellata ,
no obje navedene vrste nisu tijekom ovog istraivanja naene na ovakvim stanitima.
Privremena jezerca (lokve) prisutna su samo za vrijeme ljetnih mjeseci kada je razina vode niska, a
depresije na obalama rijeka su ispunjene vodom i odvojene od glavnog toka rijeke. Ove depresije su
nastale zbog jakih struja protoka za vrijeme visokih vodostaja. Voda se u ovim jezercima brzo zagrije
te omoguava brz razvoj vegetacije. Ovo je pogodno stanite za reprodukciju svih vrsta vodozemaca i
mjesto koje vrste roda Natrix koriste za lov. Jezerca isto mogu napraviti ljudi za stoku ili teka
mehanizacija za vrijeme izgradnje. Glavna karakteristika ovih jezerca jest da su uglavnom privremena
te se isue do kraja ljeta. Vodozemci ih preferiraju jer se u njima ne nalaze njihovi predatori, odnosno
ribe.
Slika 3-28 a) Izloene stjenovite obale rijeke kod utoka Lava u Bosnu (Referentno podruje); b)
Kanjonske kamenite padine s visokom vegetacijom na Janjikom buku unutar projektnog podruja
HE Janjii

Antropogena stanita:
a) Rubovi cesta, eljeznica, mostovi vrlo esti u istraivanom podruju, pogotovo na podruju
HE Janjii gdje se nalazi nekoliko veih cesta, mostova, eljeznica, povrina s otpadom i sl.
Najee vrsta na ovakvom stanitu je Podarcis muralis.
b) Rip-rap zona korita rijeke moe se nai samo na nekoliko manjih lokaliteta uz rijeku (ispod
cestovnog koridora 5c i u selu Janjii). Ovo nije povoljno stanite za herpetofaunu i obino se
mogu nai samo vrste Pelophylax ridibundus, Natrix natrix, Natrix tessellate i Podarcis
muralis.
Svi opisi herpetofaune za odreeni tip stanita su samo interpretacija podataka prikupljenih ovim
istraivanjem i znanstvenih saznanja o njihovoj ekologiji, ali ne treba iskljuiti mogunost nailaska
bilo koje vrste na bilo kojem tipu stanita (npr. za vrijeme migracije).
Na podruju HE Janjii zabiljeen je vei broj vrsta vodozemaca (5) nego na Referentnom podruju
(uzvodno od rijeke Lave). Pretpostavlja se da je razlog tomu vie prirodnih stanita i manji
antropogeni utjecaj. Stanini tip na Referentnom podruju je vie vezan uz suhe stjenovite padine jer
je rijeka usko zatvorena kanjonom. S druge strane, na podruju HE Janjii kanjon je iri te se tamo
nalaze do nekoliko stotina metara ravne zemlje s vlanim travnjacima. Ravni dijelovi su djelomino
poplavljeni za vrijeme visokih vodostaja, ali u sunom periodu, kada se voda povue, sadre mnogo
malih jezerca (s toplom vodom). Ovo su odlina stanita za veinu vrsta vodozemaca. Samo vrsta
Rana graeca preferira hladnu, tekuu vodu za parenje te su kanjoni njezino tipino stanite. Uz to,
Rana graeca nije ba prilagodljiva na antropogene utjecaje. Uz zabiljeene vrste vodozemaca (6 na
podruju projekta i referentnom podruju se moe pretpostaviti da je zbog iroke rasprostranjenosti
ovih vrsta i pogodnosti stanita mogue nai jo etiri vrste: Bufo bufo (zabiljeena na podruju
Zenice), Lissotriton vulgaris, Hyla arborea i Rana temporaria .
Na podruju HE Janjii zabiljeeno je ukupno 5 vrsta gmazova, ali sve vrste zabiljeene na irem
podruju se mogu oekivati i u samoj zoni HE Janjii. Uz njih, na irem Projektnom podruju se moe
pretpostaviti da je zbog iroke rasprostranjenosti ovih vrsta i pogodnosti stanita mogue nai jo
dvije vrste gmazova Lacerta agilis i Vipera berus.

Slika 3-29 Zabiljeene vrste gmazova
Slika 3-30 Zabiljeene vrste vodozemaca

Rijetke i ugroene vrste

Tabela 3-16 Popis vrsta sa lokalnim nazivom i konzervacijskim statusom
(BERN_II i BERN_III Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita Bernska konvencija; HD_II Direktiva
o stanitima Aneks II, HD_IV Direktiva o stanitima Aneks IV, HD_V Direktiva o stanitima Aneks V) Zadnja dva stupca
prikazuju broj zabiljeenih jedinki za svaku vrstu na podruju HE Janjii i Referentnom podruju. LC= najmanje
zabrinjavajua; NT=niskorizina vrsta).
Zabiljeena
Lokalni Pravni Podruje HE Referntno istraivnjima
Vrsta Engleski naziv Konvencije
naziv status* Janjii podruje u 2015
Anguis fragilis sljepi Slow worm LC 2 2 DA

Bombina dalmatinski Yellow-bellied Bern_II, NT 3 DA
variegata uti muka toad HD_II, HD_IV
Bufo bufo smea Common toad LC 1 DA
Bufotes viridis krastaa
zelena Green toad Bern_II, LC 1 DA
Coronella krastaa Smooth snake
smukulja HD_IV
Bern_II, LC 4 DA
austriaca HD_IV
Lacerta viridis zelemba Green lizard Bern_II, LC 7 14 DA
Natrix natrix bjelouka Grass snake HD_IV LC 1 DA
Natrix tessellata ribarica Dice snake Bern_II, LC 3 7 DA
Pelophylax velika Eurasian HD_IV LC 9 8 DA
ridibundus zelena aba marsh frog
Podarcis muralis zidna Common wall Bern_II, LC 13 16 DA
guterica lizard HD_IV
Rana dalmatina umska Agile frog Bern_II, LC 2 2 DA
smea aba HD_IV
Rana graeca grka aba Greek stream Bern_II, NT 3 DA

frog HD_IV
Salamandra areni Common fire LC 1 9 DA
salamandra dadevnjak salamander
Vipera poskok Nose-horned Bern_II, LC 2 DA
ammodytes viper HD_IV
Zamenis bjelica Aesculapian Bern_II, LC 8 DA
longissimus (Eskulapova ratsnake HD_IV
Lissotriton zmija)
Grki mali Greek VU
vulgaris vodenjak Smooth
Newt
Hyla arborea gatalinka Coomon Bern_II, LC Vrste nisu zabiljeene na projektnom
Tree Frog HD_IV podruju niti na referentnom podruju
Rana livadna Grass Frog Bern_III, NT (Struna procjena na temelju opisa
temporaria smea HD_V stanita iz literature)
Lacerta agilis aba
Livadna Sand Lizard Bern_II, LC
guterica HD_IV
Vipera berus riovka Adder Bern_III LC

*Pravni status predstavlja status vrste prikazan u Crvenoj listi faune Federacije Bosne i Hercegovine (krijelj et
al. 2013; Slubene novine FB&H, 2014)
Samo Bombina variegata predstavlja vrstu od znaajnog interesa za Europu te se navodi u Aneksu II
Direktive o stanitima i kao ciljna vrsta Natura 2000 (Tabela 3-16). Vrste navedene u Aneksu IV su
takoer strogo zatiene -na podruju Europe prema Direktivi o stanitima. Bombina variegata i
Rana graeca su jedine dvije vrste zabiljeene na istraivanom podruju koje su u Crvenoj listi faune
Federacije BiH (krijelj et al. 2013; Slubene novine FB&H, 2014) navedene kao niskorizine vrste
(NT).
Sva tri pronalaska Bombina variegata su zabiljeena na podruju izgradnje HE Janjii. Iako Bombina
variegata nije zabiljeena na Referentnom podruju, s obzirom na dostupnost pogodnih stanita, ova
vrsta se moe oekivati i u tom podruju. Tri vrste (Bufo bufo, Bufotes viridis i Natrix natrix) su
zabiljeene samo na podruju HE Janjii a etiri vrste (Rana graeca, Coronella austriaca, Zamenis
longissimus i Vipera ammodytes) su zabiljeene samo na Referentnom podruju. Iako nisu sve vrste
zabiljeene na Projektnom i Referentnom podruju, moe se oekivati njihova prisutnost na oba
podruja.
3.5.4 Ptice
Ornitoloka istraivanja provedena su kako bi se identificirale vrste ptica prisutne na projektnom
podruju (otoci i rijene obale u podruju planirane akumulacije i nizvodno od planirane brane).
Standardne ornitoloke metode koritene su kako bi se sakupili podaci potrebni za procjenu utjecaja
planirane hidroelektrane (tijekom izgradnje i tijekom rada) na lokalnu faunu ptica (Bibby et al. 2000 -
Expedition Field Techniques, Bird surveys, Bird Life international). Ove metode ukljuuju brojanje
preleta s odreenih toaka (engl. vantage point watch), kojima su dobiveni podaci o populaciji ptica
u vrijeme gnijeenja i (proljetne) migracije, kao i u vrijeme zimovanja. Koritena je i metoda
transekta u tokama (engl. point count) za vrijeme gnijeenja, ime su dobiveni dodatni podaci o
gustoi gnijezdeih vrsta koje koriste projektno i referentno podruje.

Slika 3-31 Take za monitoring preleta i toke za transekt (za projektno i referentno podruje)
Provedeno je est terenskih istraivanja, ukljuujui preliminarno terensko istraivanje i istraivanja

tijekom zimovanja, proljetne migracije i gnijeenja. Na irem podruju projekta HE Janjii i
referentnom podruju zabiljeena je 41 vrsta ptica. Tabela 3-17 sadri popis vrsta sa statusom zatite
u Bosni i Hercegovini, zajedno sa mjesecom i podrujem na kojem su zabiljeene (projektno ili
referentno).

HE Janjii Studija uticaja na okoli Finalni izvjetaj
Tabela 3-17 Popis zabiljeenih vrsta na HE Janjii (Septembar 2014 Juni 2015)
Status zatite- Status zatite - 2014 2015

Status* Zabiljeeno
Vrsta Lokalno ime BiH (gnijezdea BiH (negnijezd-
(gnj/odm/pre) ** (P/R) Sep Jan Mar Apr Maj Jun
populacija) ea populacija)
Actitis hypoleucos mala prutka DD gnj P + +
Aegithalos caudatus dugorepa sjenica LC gnj R +
Anas platyrhynchos divlja patka LC gnj P, R + + + + + +
Ardea cinerea siva aplja VU odm P, R + + + + + +
Buteo buteo kanjac LC gnj P, R + + + + + +
Carduelis cannabina juriica LC gnj P + +
Carduelis carduelis eljugar LC gnj P, R +
Columba livia divlji golub LC gnj P, R + + + +
Corvus corax gavran LC gnj P, R + + +
Corvus cornix siva vrana LC gnj P + + + + + +
Corvus frugilegus gaac NT gnj P +
Corvus monedula avka LC gnj P +
Cuculus canorus kukavica LC gnj R +
Cyanistes caeruleus plavetna sjenica LC gnj P, R + + + + +
Erithacus rubecula crvenda LC gnj P, R + + +
Fringilla coelebs zeba LC gnj P, R + + +
Garrulus glandarius ojka LC gnj P + + + +
Grus grus dral RE NT pre P +
Hirundo rustica lastavica LC gnj P + +
Larus ridibundus rijeni galeb LC pre P, R +
Luscinia slavuj NT gnj R + +
megarinchos
megarinchosmegarh
Motacilla alba bijela pastirica LC gnj P, R + + + + +
ynchos
Motacilla cinerea gorska pastirica LC gnj P +
Motacilla flava uta pastirica LC gnj P, R + +

Status zatite- Status zatite - 2014 2015

Status* Zabiljeeno
Vrsta Lokalno ime BiH (gnijezdea BiH (negnijezd-
(gnj/odm/pre) ** (P/R) Sep Jan Mar Apr Maj Jun
populacija) ea populacija)
Parus major velika sjenica LC gnj P, R + + + + + +
Parus palustris crnoglava sjenica LC gnj P, R + + + +
Passer domesticus vrabac LC gnj P + + +
Phalacrocorax carbo veliki vranac VU LC odm P, R + + + + + +
Phoenicurus mrka crvenrepka LC gnj R +
ochruros
Phylloscopus zvidak LC gnj P, R + + +
collybita
Pica pica svraka LC gnj P, R + + + + +
Regulus regulus zlatoglavi kralji LC gnj R +
Saxicola rubetra smeoglavi bati LC gnj P +
Saxicola torquatus crnoglavi bati LC gnj P +
Serinus serinus utarica LC gnj P, R + +
Sturnus vulgaris vorak LC gnj P, R + + +
Sylvia atricapilla crnokapa grmua LC gnj P, R + + + +
Tachybaptus mali gnjurac NT pre P +
ruficollis
Turdus merula kos LC gnj P, R + + + + + +
Turdus philomelos drozd cikelj LC gnj P +
Turdus viscivorus drozd imela LC gnj P +
* Kategorije ugroenosti (IUCN): CR- kritino ugroene, EN- ugroene, VU-rizine, NT- niskorizine, LC-najmanje zabrinjavajue, DD-nedovoljno poznate, RE-regionalno izumrle; Crvena lista
faune Federacije Bosne i Hercegovine, 2013: Konzervacijski status - BiH (gnjezdea populacija), Konzervacijski status - BiH (negnjezdea populacija). Naranaste elije predstavljaju vrste
vezane za vodena stanita; *Status vrste na irem projektnom i referenentom podruju: gnj gnjezdi; odm odmara; pre prelet, ne zadrava se;** P projektno podruje, R referentno
podruje.

Od svih zabiljeenih vrsta, est ih je usko vezano za vodena stanita i koriste ue projektno podruje
za gnijeenje, hranjenje ili odmor (ove vrste oznaene su naranasto u gornjoj tabeli - Tabela 3-17).
Jedan par male prutke (Actitis hypoleucos) gnijezdi se na jednom od otoka koji e biti
potopljeni, a zabiljeeni su tokom terenskog istraivanja u maju i junu.
Divlja patka (Anas platyrhynchos) zabiljeena je na projektnom i referentnom podruju
tokom svih est terenskih izlazaka. Potvreno je da vrsta uestalo koristi otoke i obalnu zonu
na projektnom i referentnom podruju za gnijeenje, hranjenje i odmor.
Siva aplja (Ardea cinerea) tipian je stanovnik vodenih stanita. Oekivano, zabiljeena je na
projektnom i referentnom podruju. Ipak, gnijeenje nije potvreno na podruju
istraivanih otoka. Ova vrsta ih koristi samo za hranjenje i odmor, a gnijezdi se na drveu
obalne zone ireg podruja.
Dva jata (od 27 i 34 ptice) dralova (Grus grus) zabiljeena su tokom proljetne migracije u
martu, u letu na oko 500 1000 m iznad tla. Ptice nisu pokazivale nikakvu namjeru slijetanja
na projektno i okolno podruje. Budui da tokom terenskog istraivanja ova vrsta ni jednom
nije zabiljeena da aktivno koristi projektno podruje, moe se zakljuiti da dralovi koriste
istraivani prostor samo kao preletnu zonu tokom migracije.
Sedam rijenih galebova (Larus ridibundus) zabiljeeno je u preletu preko rijeke Bosne u dva
navrata tokom istraivanja u martu. Nije zabiljeeno ni jedno zadravanje u uoj zoni, pa se
moe zakljuiti kako ova vrsta ne koristi projektno podruje aktivno (za hranjenje,
gnijeenje ili odmor).
Veliki vranac (Phalacrocorax carbo) zabiljeen je tokom svih est terenskih istraivanja,
obino kako se odmara na otocima koji e biti potopljeni tijekom provedbe projekta ili na
okolnoj vegetaciji. Tokom gnijezdee sezone njihov broj se vidno smanjio to je potvrdilo da
se podruje gnijeenja nalazi izvan podruja projekta.
Jedna jedinka malog gnjurca (Tachybaptus ruficollis) zabiljeena je na rijeci, na projektnom
podruju, tokom istraivanja u januaru. Jedinka je viena u vrijeme veoma visokog vodostaja
na vodi, te nije pokazala namjeru zaustaviti se na projektnom ili referentnom podruju, pa se
moe zakljuiti kako ova vrsta rijetko koristi projektno podruje.
Metodom transekta u tokama, provedenom tokom terenskih istraivanja u aprilu i maju,
zabiljeene su ptice koje koriste ue projektno i referentno podruje za gnjeenje. Prema ovoj
metodi na svakoj toci je provedeno minimalno est minuta tokom kojih su zabiljeene ptice u
pojasu do 100 m od svake transektne toke. Tabela 3-18 sadri popis zabiljeenih vrsta i apsolutne
maksimalne brojeve za svaku toku (prikazan je broj ptica koji je bio vei tokom terenskih istraivanja
u aprilu ili maju).
Tabela 3-18 Zabiljeene vrste gnjezdarica i njihova brojnost na svakoj od transektnih toaka na
projektnom i referenetnom podruju (HE Janjii, april 2015. - maj 2015.)
Transektne toke projektno Transektne toke referentno
Vrsta podruje podruje
1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5
Anas platyrhynchos 6 1 5 6 4 4 2
Ardea cinerea 2 1
Corvus cornix 6 1 1 2 2 1
Cyanistes caeruleus 2
Erithacus rubecula 2 1 1 2 2 1

Transektne toke projektno Transektne toke referentno

Vrsta podruje podruje
1 2 3 4 5 6 1 2 3 4 5
Fringilla coelebs 1 1 2 1
Garrulus glandarius 1 1 2 1
Luscinia megarhynchos 1 1
Motacilla alba 2 1 1 1 1
Parus major 5 1 1 3 1 4 2 1 1 1
Parus palustris 2
Phalacrocorax carbo 17 1
Phylloscopus collybita 2 1 1 1 1 1 1
Pica pica 1 1 3
Serinus serinus 3
Sylvia atricapilla 1 2 1 1
Turdus merula 1 1 1 1 1 1 2 1
Naranaste elije predstavljaju vrste vezane za vodena stanita
Veina zabiljeenih vrsta predstavljaju tipine stanarice umskih i grmolikih stanita: velika, plavetna
i crnoglava sjenica, crnokapa grmua, kos, slavuj, zena, vrana, ojka, zvidak, utarica i svraka. Ove
ptice gnijezde ne samo na otocima i obalnoj vegetaciji projektnog i referentnog podruja, ve su
zabiljeene i na irem podruju, na slinim stanitima.
Ostatak su vrste vezane uz vodena stanita (naranasto oznaene vrste u gornjoj tabeli - Tabela
3-18). To su divlja patka, siva aplja i veliki vranac. Za sivu aplju i velikog vranca nije potveno
gnijeenje na otocima i obalama projektnog i referentnog podruja, ve su ovaj prostor koristile
iskljuivo za odmor i hranjenje. Divlja patka se gnijezdi na oba otoka projektnog podruja, kao i na
otoku referentnog podruja. Ova vrsta oba prostora koristi aktivno, kao i obalu rijeke, ali tamo je
zabiljeena samo kako odmara.
Rijetke i ugroene vrste ptica
Veina zabiljeenih vrsta smatra se najmanje zabrinjavajuima (LC) prema statusu zatite u Bosni i
Hercegovini. 7% vrsta smatra se niskorizinima (NT) 3 vrste: Corvus frugilegus, Luscinia
megarhynchos i Tachybaptus ruficollis. 2 vrste (5%) navedene su kao rizine (VU): Ardea cinerea i
Phalacrocorax carbo. 2,5% od ukupnog broja vrsta su regionalno izumrle (RE) Grus grus, ili
nedovoljno poznate (DD) - Actitis hypoleucos. Slika 3-32 prikazuje grafikon koji pokazuje procenat
svake od kategorija ugroenosti za Bosnu i Hercegovinu od ukupnog broja zabiljeenih ptica na
projektnom i referentnom podruju HPP Janjii. Zabiljeene vrste koje imaju kategoriju ugroenosti
VU (siva aplja - Ardea cinerea, i veliki vranac - Phalacrocorax carbo) koriste ovo projektno podruje
za odmor i prelete, dok dral (Grus grus, kategorija ugroenosti RE) prelijee predmetnu lokaciju
tokom migracije, ali samo na veim visinama (preko 500 m iznad povrine rijeke Bosne).

Slika 3-32 Procenat svake od kategorija ugroenosti za Bosnu i Hercegovinu od ukupnog broja
zabiljeenih ptica na projektnom i referentnom podruju HE Janjii
Nijedna vrsta navedena kao cilj ouvanja potencijalnog Natura 2000 podruja nije zabiljeena
tijekom istraivanja na projektnom ili referentnom podruju.
3.5.5 Sisavci
Fauna sisara na podruju Bosne i Hercegovine je nedovoljno istraena zbog ega izostaju literaturni
podaci o geografskoj distribuciji i brojnosti pojedinih vrsta na podruju Srednjobosanskog i Zeniko-
dobojskog kantona, pa tako i na irem projektnom podruju. Prethodnom ocjenom utjecaja na okoli
projekta HE Janjii prepoznato je da postoji mogunost utjecaja projekta na faunu vidre te je zato
narueno istraivanje projektnog i referentnog podruja. Opis ostale faune sisara napravljen je
prema ekspertnoj procjeni pogodnih stanita za vrste koje su zabiljeene (literaturno) u ovom dijelu
Bosne i Hecegovine (projekt Dinaric Arc). S obzirom na mozaik zabiljeenih antropogenih i prirodnih
stanita na irem podruju zahvata, oekuje se da e najbrojniji biti mali sisari, odnosno vrste iz
porodica imia (Chiroptera), mieva (Muridae), puhova (Myoxidae) i rovki (Soricidae). Pri tome su
najzastupljeniji vrstama imii, jedna od najugroenijih skupina sisavaca. Napodruju BA8300072
Rijeka Bosna, kao ciljne vrste imia navode se one vezane uglavnom uz peine: veliki topir
(Rhinolophus ferrumequinum), mali topir (Rhinolophus hipposideros), dugokrili prnjak (Miniopterus
schreibersii), veliki imi (Myotis myotis) i mali imi (Myotis blythii). Premda na projektnom
podruju nisu zabiljeene peine,navedene vrste imia se mogu zadravati i na starim tavanima ili
krovitima, a na projektnom podruju imii se mogu nai tijekom lova (hranjenja), jer koriste
livade, ume, kultivirane i vodene povrine kao lovna stanita.
Prema literaturnoj analizi na irem projektnom podruju bi se mogle oekivati i tri vrste rovki
umska rovka (Sorex araneus) i mala rovka (Sorex minutus)na razliitim tipovima stanita, dok
planinska rovka (Sorex alpinus) koristi otvorena stanita zimzelenih uma. umska stanita ireg
projektnog podruja predstavljaju areal rasprostranjenja malih vrsta sisara poput umske voluharice

(Myodes glareolus), livadne voluharice (Microtus subterraneus) i utogrlog umskog mia (Apodemus
flavicollis), a mogu se oekivati i vrste puhova (Muscardinus avellanarius i Glis glis), vjeverica (Sciurus
vulgaris) te zec (Lepus europaeus) koji je prehranom jo vezan uz travnjake i otvorena stanita. Na
stanitima koja su pod antropogenim utjecajem mogu se nai vrste poput krtice (Talpa europaea) i
poljskog mia (Apodemus agrarius) koji naseljavaju irok spektar stanita te poljske voluharice
(Microtus arvalis) koja je esta uz travnjaka i linearna stanita (ceste, drenani kanali). Na irem
projektnom podruju moe se oekivati i nalaz movarne rovke (Neomys anomalus) zbog
povezanosti sa movarnim, travnjakim i umskim stanitima, a moda je mogua pojava i
vodenrovke (Neomys fodiens) uz vodena stanita. Od malih sisara uz vodena stanita mogue je naii
i na vodenu voluharicu (Arvicola terrestris).
Od manjih i srednje velikih zvijeri (Carnivora) na irem projektnom podruju mogu se oekivati tvor
(Mustela putorius), kune (Martes martes, Martes foina), lasica (Mustela nivalis), lisica (Vulpes vulpes)
i dr. Rijeka Bosna podrava znaajnu populaciju vidre (Lutra lutra) koja naseljava gotovo sve tipove
povrinskih kopnenih voda i movarnih stanita.
Najrasprostranjeniju divlja ine divlja svinja (Sus scrofa) i srnda (Capreolus capreolus) koje se mogu
nai na umskim stanitima podruju Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog kantona, pa tako i na
irem projektnom podruju te za potrebe prehrane mogu koristiti i antropogena stanita
(poljoprivredne povrine). Prema literaturnim podacima, umska stanita podruju
Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog kantona koriste velike zvijeri vuk (Canis lupus) i medvjed
(Ursos actos). Iako se bosansko-hecegovake populacije ovih dviju vrsta smatraju meu znaajnijima
u Europi, obje vrste se nalaze na Crvenoj listi faune Bosne i Hercegovine gdje medvjed pripada
rizinim vrstama (VU), a vuk ugroenim vrstama (EN). ire podruje projekta se nalazi u kanjonskom
dijelu rijeke Bosne koji je s desne strane omeen strmom obalom, a s lijeve strane ga presijeca cesta
i eljeznika pruga, te predstavlja vrlo mali (zanemariv) dio areala rasprostranjenja veine prethodno
navedenih vrsta sisara. Uzimajui u obzir reljefne karakteristike, te ve postojei antropogeni utjecaj,
oekuje se da e u irem podruju biti najzastupljenije male vrste sisara, koje ga uglavnom koriste za
prehranu. Velike zvijeri i divlja, ue podruje projekta mogu koristiti iznimno rijetko i ako koriste
onda je to za migracije, no s obzirom na opisanu kanjonsku morfologiju terena vjerojatnije je da e za
migracije koristiti druga (pristupanija) podruja.
Tabela 3-19 Popis vrsta sa lokalnim i engleskim nazivom te konzervacijskim statusom
(BERN_II i BERN_III Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita Bernska konvencija; HD_II Direktiva
o stanitima Aneks II, HD_IV Direktiva o stanitima Aneks IV, HD_V Direktiva o stanitima Aneks V). IUCN status u BiH:
EN=ugroena, VU=rizina, LC= najmanje zabrinjavajua vrsta; NE = Ekspertna procjena prema tipu stanita opisanom u
literaturi).
IUCN Zabiljeeno
Vrsta Lokalni naziv Engleski naziv status Konvencije istraivanjima
BiH u 2014/15
Rhinolophus veliki topir Greater VU Bern_II, HD_II, NE

ferrumequinum horseshoe bat HD_IV
Rhinolophus mali topir Lesser horseshoe EN Bern_II, HD_II, NE
hipposideros bat HD_IV
Miniopterus dugokrili Schreiber's bent- EN Bern_II, HD_II, NE
schreibersii prnjak winged bat HD_IV
Myotis myotis veliki imi Greater mouse- EN Bern_II, HD_II, NE
eared bat HD_IV

IUCN Zabiljeeno
Vrsta Lokalni naziv Engleski naziv status Konvencije istraivanjima
BiH u 2014/15
Myotis blythii mali imi Lesser mouse- EN Bern_II, HD_II, NE

eared bat HD_IV
Sorex araneus umska rovka Common shrew LC Bern_III NE
Sorex minutus mala rovka Eurasian pygmy LC Bern_III NE
shrew
Sorex alpinus planinska rovka Alpine shrew LC Bern_III NE
Myodes glareolus umska Bank vole LC / NE
Microtus voluharica
livadna European pine LC / NE
subterraneus voluharica vole
Apodemus flavicollis utogrli umski Yellow-necked LC / NE
mi mouse
Muscardinus puh oraar Hazel dormouse LC Bern_III NE
avellanarius
Glis glis puh obini Edible dormouse LC Bern_III NE
Sciurus vulgaris vjeverica Red squirrel LC Bern_III NE
Lepus europaeus zec European hare LC Bern_III NE
Talpa europaea krtica European mole LC / NE
Apodemus agrarius poljski mi Striped field LC / NE
mouse
Microtus arvalis poljska Common vole LC / NE
Neomys anomalus voluharica
movarna rovka Mediterranean LC Bern_III NE
water shrew
Neomys fodiens vodenrovka Eurasian water LC Bern_III NE
shrew
Arvicola terrestris vodena European water LC / NE
voluharica vole
Mustela putorius tvor Western polecat LC Bern_III, HD_V NE
Martes martes kuna zlatica Pine marten LC Bern_III, HD_V NE
Martes foina kuna bjelica Beech marten LC Bern_III NE
Mustela nivalis lasica Least weasel LC Bern_III NE
Vulpes vulpes lisica Red fox LC / NE
Lutra lutra vidra Eurasian otter EN Bern_II, HD_II, DA
HD_IV
Sus scrofa divlja svinja Wild boar LC / NE
Capreolus capreolus srnda European roe LC Bern_III NE
deer
Canis lupus vuk Gray wolf EN Bern_II, HD_II, NE
HD_IV, HD_V
Ursos actos medvjed Brown bear VU Bern_II, HD_II, NE
HD_IV
3.5.5.1 Vidra
irim podrujem rasprostranjenosti vidre koje je pod utjecajem projekta moe se smatrati tok rijeke
Bosne s pritokama 20 km uzvodno i 20 km nizvodno od HE Janjii. Sustavno istraivanje
rasprostranjenosti vidre u Bosni i Hercegovini nije nikada provedeno te tako ne postoje podaci za

navedeno podruje. Ipak se na temelju sporadinih spominjanja vidre (Kosori, 1954; Liles i Jenkins,
1984) moe zakljuiti da vjerojatno postoji stabilna i brojna populacija vidre na cijelom toku rijeke
Bosne.
Istraivanje vidre je provedeno na podruju projekta i referentnom podruju tijekom jeseni/zime
2014 i proljea 2015 (6 terenskih izlazaka). Metodologija istraivanja potencijalnog stanita, odnosno
prisustva vidre napravljena je prema meunarodnim smjernicama koja preporuuje Europska sekcija
IUCN/SSC, odnosno njihove grupe specijalizirane za istraivanje vidre. Bosna i Hercegovina nema
razvijen protokol za monitoring vidre (Lutra lutra) te je zbog toga koriten Protokol za praenje vidre
(Lutra lutra) u Republici Hrvatskoj, a koji je razvijen prema Europskim i meunarodnim smjernicama.
Metoda transekata je primijenjena na tri lokacije (transekti B1, B2 i B3; Slika 3-33), koje su definirane
prema karakteristikama terena i projekta:
B1 podruje nizvodno od brane na kojem e doi do regulacije vodotoka
B2 podruje uzvodno od brane koje e biti potopljeno
B3 referentno podruje na kojem projekt nee imati direktnih utjecaja
Slika 3-33 Poloaji transekata na rijeci Bosni

Rezultati istraivanja
Tabela 3-20 predstavlja sumarni prikaz svih nalaza po pojedinom transektu. Tragovi prisustva su
kategorizirani prema tipu nalaza te stupnju starosti.
Tabela 3-20 Tragovi prisustva vidre prema tipu nalaza i stupnju starosti
Tip nalaza Transekt B1 Transekt B2 Transekt B3 Ukupno
Izmet
Srednje 108 34 82 224
Staro 322 99 107 528
Svjee 26 6 43 75
Ukupno: 456 139 232 827
elatinozne izluevine ("jelly")
Srednje 1 2 1 4

Tip nalaza Transekt B1 Transekt B2 Transekt B3 Ukupno

Svjee 8 1 9 18
Ukupno: 9 9 10 22
Otisak (trag)
Svjee 1 1
Ukupno: 1 1
Tragovi hranjenja
Srednje 1 1 2
Ukupno: 1 1 2
Sveukupno: 467 142 243 852
Treba napomenuti da je promatrano podruje dosta gusto naseljeno i s velikim brojem pasa,
uglavnom lutalica, koji se slobodno i intenzivno kreu uz samu obalu rijeke. Zbog toga je praktino
vrlo teko pronai otiske (tragove) za koje se sa sigurnou moe tvrditi da pripadaju vidri, jer su
mnoga potencijalna mjesta za pronalazak vidrinih otisaka pregaena tragovima pasa.
Aktivnost vidre tijekom istraivanja

300
Broj pronaenih tragova vidre
250
200
150
100
50
0
2014_10 2014_11 2014_12 2015_3 2015_4 2015_5
Mjesec
Slika 3-34 Ukupan broj pronaenih tragova prisustva vidre prikazan po pojedinim mjesecima. Vei
broj pronaenih tragova prisustva ukazuje na veu aktivnost vidre.

transekt B3
2014_10
2014_11
transekt B2 2014_12
2015_3
2015_4
2015_5
transekt B1
0 50 100 150
Slika 3-35 Broj zabiljeenih tragova prisustva vidre na transektima prikazan po mjesenim
terenskim izlascima
Prema broju zabiljeenih tragova prisustva vidre najvea aktivnost je bila tijekom jesenskog perioda ,
u novembru (Slika 3-34). K tome najvei broj zabiljeenih tragova je na podruju nizvodno od brane
(transekt B1; Slika 3-35) dok je na podruju akumulacije zabiljeeno najmanje tragova prisustva
vidre. Na podruju nizvodno od brane naen je brlog vidre to upuuje na povoljne stanine uvjete
za vidru. Iz prikupljenih podataka nije mogue rei kolika je brojnost vidre na cijelom podruju
istraivanja tj. koliki broj jedinki koristi ovo podruje. Ipak rezultati na sva tri lokaliteta na
projektnom podruju pokazuju veliki broj nalaza (u usporedbi sa slinim takvim podrujima npr. u
Hrvatskoj), a to upuuje na zakljuak da na podruju projekta postoji stabilna i velika populacija
vidre koja intenzivno koristi ovo podruje.
3.5.6 Zatiena podruja

Na irem projektnom podruju nije utvreno nijedno podruje zatieno temeljem Zakona o zatiti
prirode FBIH (Slubene novine FBiH, 66/13) ili predvieno za zatitu temeljem prostorno-planske
dokumentacije Zeniko-dobojskog kantona (usvojen Zakljukom Vlade Kantona broj 02-23-9503/13 i
broj 02-23-9504/13 od 18.04.2013.godine) (Slika 3-36).

Slika 3-36 Izvod iz Prostornog plana Zeniko-dobojskog kantona za period 2009. 2029. godine
Tematska karta Kulturno-historijsko i prirodno naslijee (ljubiastom elipsom naznaen je
smjetaj projektnog podruja)
3.5.6.1 Ekoloka mrea
Projekt se nalazi na prostoru podruja BA8300072 Rijeka Bosna (Slika 3-37), a koje se razmatra kao
potencijalno Natura 2000 podruje. Navedeno podruje obuhvaa tok rijeke Bosne od Krivoglavaca
(nizvodno od Sarajeva) do evarlija (uzvodno od Doboja) te ukupna povrina navedenog podruja
iznosi 1.281,2 ha. Projektno podruje obuhvaa povrinu od 44,6 ha tj. oko 3,5 % ukupne povrine
potencijalnog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna. U Bosni i Hercegovini nisu proglaena
podruja ekoloke mree i ne postoji potreba sagledavanja utjecaja na ekoloku mreu Natura 2000,
a koji nalae Direktiva o stanitima. Ipak u sklopu analize utjecaja na floru i faunu u ovoj Studiji vodilo
se rauna da se sagledaju utjecaji na vrste i stanita koji su sada prepoznati kao bitni za ovo
predloeno podruje ekoloke mree (Tabela 3-21 ). Ova analiza nije posebno izdvojena u sklopu
zasebnog poglavlja, ve se nalazi u pripadajuim poglavljima flore ili faune.
Tabela 3-21 Ciljne vrste i stanita potencijalnog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna
Ciljne vrste
Alcedo atthis Hucho hucho
Ciljne vrste
Alosa immaculata Ixobrychus minutus
Aquila chrysaetos Larus minutus
Ardea purpurea Lucanus cervus
Aspius aspius Lutra lutra
Austropotamobius torrentium Lycaena dispar
Aythya nyroca Miniopterus schreibersii
Circus cyaneus Misgurnus fossilis
Cobitis elongata Myotis blythii
Cottus gobio Myotis myotis

Ciljne vrste
Emys orbicularis Rhinolophus ferrumequinum
Ciljne vrste
Eudontomyzon vladykovi Rhinolophus hipposideros
Falco peregrinus Rhodeus amarus
Gymnocephalus baloni Unio crasus
Gymnocephalus schraetzer Zingel streber
Ciljna stanita
3270 Rijeke s muljevitim obalama obraslih vegetacijom sveza Chenopodion rubri i Bidention
91E0* ume mekih liara na fluvisolim
Slika 3-37. Prikaz dijela potencijalnog Natura 2000 podruja BA8300072 Rijeka Bosna na irem
projektnom podruju

3.6 Geoloke, hidrogeoloke i seizmoloke karakteristike
3.6.1 Geoloke karakteristike

Geoloke karakteristike su obraene u sklopu Idejnog projekta [2], prema kojem je geologija
projektnog podruja predstavljena starije miocenskim polifacijelnim kompleksom. Izravno relevantni
za projekt HE Janjii su Prijelazna zona (oznaena sa 2M2 na geolokoj karti) i osnovna Lava serija
(M2,3) respektivno. Brana je smjetena u Prelaznoj zoni, a akumulacija najveim dijelom u Lavanskoj
seriji i jednim manjim dijelom u prelaznoj zoni. Kontakt Prelazne zone i Lavanske serije je cca 600m
uzvodno od pregradnog mjesta brane.2 (Prilog 4).
Prijelazna zona 2M2: tankoslojeviti laporci, pjeari sa sporadinim slojevima konglomerata su glavni
konstituenti. Prosjena debljina formacije je oko 350m, od kojih se oko 200m sastoji od
vodonepropusnih tankoslojnih interkalacija laporaca i lapora. Ostalih 150m ine laporci sa meu-
slojevima pjeara i konglomerata. Pregradno mjesto se nalazi u prelaznoj zoni a litoloki lanovi koji
grade ovu jedinicu ine laporac, najveim dijelom, zatim pjear i neto manje konglomerat. Preko
ovih tercijarnih tvorevina su nataloeni kvartarni sedimenti eluvijalno-deluvijalnog, proluvijalnog,
koluvijalnog i aluvijalnog porijekla. Pored ovih naslaga znaajan udio zauzimaju vjetake naslage
predstavljene nasipom.
Slika 3-38. Geologija na podruju HE Janjii

Lavanska serija M2,3: konglomerati su dominantan tip stijena, koji se ritmiki smjenjuju sa slojevima
pjeara, laporaca i rjee krenjaka. Ukupna debljina Lava serije je izmeu 400 i 800m.
konglomeratni oblutci su preteno krenjakog porijekla. Veliki dio budue akumulacije e biti
lociran u ovoj zoni.
Kvartarne tvorevine: rasprostranjene su u velikom dijelu na istraivanom podruju i predstavljene
aluvijalnim, proluvijalnim, eluvijalno-deluvijalnim, koluvijalnim, terasnim sedimentima te vjetakim
materijalom-nasip.

Aluvijalni sedimenti predstavljaju rijeni nanos izgraen od ljunka i pijeska i uglavnom se nalaze u
koritu rijeke Bosne na adi i neposredno uz obalu. Proluvijalne naslage su konstatovane na uima
bonih pritoka u rijeku Bosnu. Izgraene su od matinih stijena i zaglinjene drobine razliitog
granulometrijskog sastava. Na prostoru pregradnog mjesta je zabiljeen jedan takav povremeni
potok, uzvodno od brane, u ijem su se podnoju akumulirale ove drobine.
Eluvijalno deluvijalni pokrivai su izdvojeni na padinskim stranama rijeke Bosne a sastav ovih
sedimenata ine produkti povrinskog raspadanja matinih stijena. Ovaj pokriva ima najvee
rasprostranjenje u odnosu na ostale kvartarne naslage. U funkciji je hidrogeolokog vodonosnika,
velikog rasprostranjena a male debljine sa velikim oscilacijama nivoa podzemne vode.
Koluvijalni pokriva je neznatno rasprostranjen na desnoj obali i ine ga kolivij sipara.
Terasni sedimenti imaju malo rasprostranjenje oko sela Janjii i predstavljeni su ljunkom, pijeskom i
glinom.
Vjetake tvorevine nasipa su rasprostranjene na lijevoj obali du puta M17. Nasip je cijelom
duinom srednje do dobro zbijen, te dobro vodopropusan sa obzirom da je nevezan i krupnozrn.
Inenjerskogeoloke karakteristike podruja pregradnog profila

Inenjerskogeoloka klasifikacija stijenskih masa je bazirana na litogenetskim kriterijima, tj. na
istraenosti terena i poznavanju odnosa izmeu inenjerskogeolokih svojstava i litogenetskih
karakteristika izdvojenih stijenskih masa, kao osnovnih kartiranih jedinica.
U inenjerskogeolokom smislu teren gradi:
Kompleks vezanih, vrstih sedimenata Prelazne zone 2M2 predstavljenih laporcima,
pjearima i konglomeratima.
Nevezane i poluvezane kvartarne stijene (horizont pokrivaa).
Inenjerskogeoloke karakteristike terena pregradnog mjesta su dosta sloene, najvie zahvaljujui
heterogenom materijalnom sastavu kvartarnih sedimenata, uticaju egzogenih i antropogenih
faktora.
Na osnovu rezultata terenskog kartiranja i izvedenih istranih radova u fazi izrade Idejnog projekta
[2], izdvojene su sljedee inenjerskogeoloke vrste stijena i to:
Pokriva (aluvijalni, eluvijalno-deluvijalni, koluvijalni, proluvijalni) i vjetake tvorevine,
Degradirani raspadnuti supstrat
Neporemeeni supstrat
Inenjerskogeoloke karakteristike podruja akumulacije

U inenjerskogeolokom smislu podruje akumulacije grade sljedee grupe stijena:
Kompleks vezanih, vrstih sedimenata Prelazne zone 2M2 predstavljenih laporcima,
pjearima i konglomeratima.
Kompleks alternirajuih slojeva konglomerata, laporaca i krenjaka (M2,3)
Nevezane i poluvezane kvartarne naslage (horizont pokrivaa)

Na osnovu rezultata terenskog kartiranja i istranih radova izvedenih u fazi izrade Idejnog projekta
izdvojene su sljedee inenjerskogeoloke vrste stijena i to:
Pokriva (aluvijalni, eluvijalno-deluvijalni, koluvijalni, proluvijalni) i vjetake tvorevine,
Degradirani raspadnuti supstrat sedimenata Lavanske serije
Neporemeeni supstrat sedimenata Lavanske serije
Degradirani raspadnuti supstrat sedimenata Prelazne zone
Neporemeeni supstrat sedimenata Prelazne zone
Inenjerskogeoloke karakteristike planirane lokacije deponije i gradilinog kampa

Planiranu lokaciiju gradilinog kampa i deponije u inenjerskogeolokom smislu ine aluvijalne
naslage pjeskovito-ljunkovitih materijala.
3.6.2 Hidrogeoloke karakteristike

Prema podacima iz Idejnog projekta [2] rijena mrea u irem podruju akumulacije je relativno
dobro razvijena. To je uglavnom posljedica geoloke grae terena koja je predstavljena nepropusnim
neogenim naslagama. Hidrogeoloke karakteristike terena proizlaze iz litolokog sastava, strukturnog
sklopa, hipsometrijskog poloaja pojedinih stijena i vodopropusnosti (Prilog 5).
S toga su izdvojene dvije hidrogeoloke kategorije stijena:
Propusne stijene meuzrnske poroznosti
Preteno nepropusni kompleksi
U okviru propusnih naslaga, mogu se izdvojiti dobro vodopropusne naslage, deluvija i rijene trase
koje su uglavnom izgraene od drobine, ljunka i pijeska koji su u odreenoj mjeri zaglinjeni. Ove
naslage u hidrogeolokom pogledu imaju funkciju pripovrinskog vodonosnika ogranienog
rasprostranjenja i debljina. Podzemne vode ovog vodonosnika imaju slobodan nivo. U istu kategoriju
ulaze i dobro vodopropusne naslage aluviona izdvojene du korita rijeke Bosne. Aluvijalni pokriva
ima funkciju pripovrinskog vodonosnika, ogranienog je rasprostranjenja, a najvie je zastupljen na
adi Bosne, dok se na lijevoj obali pojavljuje ispod nasipa i ogranienog je rasprostranjenja.
Proluvijalni pokriva je zastupljen u podnoju povremenog potoka, nizvodno od pregradnog mjesta
HE Janjii.
U kategoriju preteno vodonepropusnih kompleksa na irem prostoru brane HE Janjii uvrteni su
lapori, pjeari i konglomerati. U hidrogeolokom smislu ove stijene predstavljaju preteno
vodoodrivu sredinu, u kojima se u vertikalnom pogledu smjenjuju nepropusne i propusne stijene.
Izuzetak ovome mogu predstavljati zone konglomerata koje odlikuje pukotinska poroznost
ogranienog rasprostranjena i lokalnog karaktera.
Na lijevoj obali du puta M17 nalazi se nasip meuzrnske poroznosti i dobre propusnosti. Izmeu
rijeke i akvifera u nasipu konstatovana je hidraulika veza to ukazuje na dobru vodopropusnost
materijala nasipa.
Na tretiranom istranom podruju, registrovano je vie povremenih potoka, koji povremeno mogu
bit i bujiarskog karaktera. najznaajniji su potoci Suha i potok koji dolazi iz pravca sela Gumanci,
manjeg kapaciteta. Ostali potoci u istranom podruju su povremenog karaktera koji su veim
dijelom godine bez vode.

U uem istranom podruju, nije zabiljeena pojava izvora, dok se u irem podruju (podruju
neposrednog sliva akumulacije HE Janjii) nalazi par izvora neutvrene izdanosti.
U okviru izrade podloga za idejni projekt HE Janjii [2] na podruju budue akumulacije i brane
izvedene su 32 buotine od ega su u etiri ugraeni pijezometri . Izvoenjem buotina
determinirani su lokaliteti u kojima je mogue oekivati podzemnu vodu, koja tokom buenja nije
identificirana samo zbog niskog nivoa rijeke Bosne. Sa porastom nivoa vode u rijeci i nivoi u zaobalju
koje izgrauju alivijalno-proluvijalni nanosi takoer rastu. Radi se uglavnom o prostorima koje
izgrauju sedimenti meuzrnske poroznosti ograniene dubine, locirani na lijevoj obali Bosne i na
adi lociranoj u zahvatu budue akumulacije. Buotinama koje su ule u supstrat identificirana je
pukotinska poroznost . na tim buotinama mjerenjem vodo-propusnosti (VDP-a) po etaama
ustanovljena je vodo-propusnost manja od 1 Lu (liona) to dovoljno govori da se, kada je supstrat u
pitanju, na lokaciji budue akumulacije i brane u osnovi radi o hidro-geoloki neaktivnim
materijalima odnosno izolatorima. Oscilacije nivoa podzemne vode na buotinama u koje su
ugraeni pijezometri, prate oscilacije nivoa rijeke Bosne, kada nivo rijeke porastu do kote mogueg
kontakta sa aluvijalnim naslagama, to je i za oekivati, s obzirom na poroznost aluvijalno-
proluvijalnih nanosa. Problem podzemnih voda detaljnije je obraen u Idejnom projektu HE Janjii.
Slika 3-39. Hidrogeoloke karakteristike podruja HE Janjii
3.6.3 Seizmotektonske karakteristike

Prema podacima seizmoloke karte Bosne i Hercegovine za povratni period od 100 godina,
istraivano podruje smjeteno u zonu estog, odnosno sedmog stepena za povratni period od 500
godina, .

Slika 3-40. Seizmoloke karte BiH za povratne periode 100 i 500 godina
Na samoj teritoriji BiH gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa intenziteta manjeg
od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snaniji zemljotresi su relativno
rijetki. Dubina hipocentra se kree od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak
zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu tetu na
graevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na podruju BiH zemljotresi instrumentalno
registruju zabiljeeno je 1084 zemljotresa ija magnituda je bila preko 3,0 Richtera ili intenzitet vei
od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne tete ili su
odnijeli ljudske ivote. Prema dosadanjim saznanjima i razvoju toka seizmike aktivnosti u prolosti,
na podruju BiH, najrazorniji zemljotresi sa katastrofalnim posljedicama su zemljotresi iz arinog
podruja Banja Luke.
Na samoj teritoriji Janjia relativno esto se javljaju zemljotresi intenziteta manjeg od III stepena
Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snaniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina
hipocentra se kree od 5 do 25 km. od tog broja, svakih nekoliko godina bude zemljotresa koji mogu
izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu tetu na graevinskim objektima.
Uzimajui u obzir geoloke, tektonske i seizmotektonske karte kao i kasnija prouavanja seizminosti
teritorije BiH utvreno je da se sire podruje Janjia nalazi u zoni VI stepena MCS (Merkalijeve skale)
koji je ujedno i osnovni stepen seizminosti za datu lokaciju.

Janjii
Slika 3-41. Karta seizmikog podruja Bosne i Hercegovine
Prema historijskim podacima o zabiljeenim zemljotresima u irem podruju Janjia, period 1836. do
2012. godine2, 1. januara 1836. godine se javio zemljotres sa magnitudom potresa u hipocentru 6,5
Richtera i intenziteta u epicentru 6,8 stepena Merkalijeve skale.
Teren gdje je locirana HE Janjii pripada tektonskoj jedinici depresije (kotline) Sarajevo Zenica.
Struktura sarajevsko-zenike tektonske depresije je stvorena preko radijalne tektonike. Najvanija
tektonska pomijeranja koja su obuhvatila tercijarne sedimente sarajevsko-zenike kotline su se
desila na kraju slijeganja sedimenata kotline. Oni su u graninoj grupi izmeu Miocena i Pliocena, i
oni su uslovili zaustavljanje sedimentacije u ovom dijelu terena (Prilog 6).
Tokom prve faze stvorene su odreene aplikativne strukture. Od sjeverno-zapadne ivice kotline sve
do jugoistonog dijela oko Sarajeva, izmjenjuje se nekoliko sinklinalnih i antisinklinalnih struktura.
Njihove ose se uglavnom utapaju prema zapadu. Smjer osa, skoro u svim sluajevima odstupa od
glavnog smjera prostiranja kotline. Meutim jedan od rasjeda e prelaziti preko podruja budue
akumulacije. Ovaj normalni rasjed je orijentiran okomito na rijeku Bosnu, tj. subparalelan je pruanju
slojeva i normalnog je (gravitacionog) karaktera. (Slika 3-42)

Slika 3-42. Tektonska karta podruja HE Janjii
Du ovog rasjeda u sezonama padavina drenira se padina, odnosno konglomerati iz lijeve obale.
Prema raspoloivoj dokumentaciji nema podataka niti indikacija o njihovoj neotektonskoj, odnosno
seizmikoj aktivnosti.
U zoni brane evidentno je monoklinalno zalijeganje slojeva. Pruaju se popreno na rijeku, odnosno
paralelno osovini brane sa uzvodnim nagibom od 20. Ovakva orijentacija naslaga u odnosu na branu
je optimalna, odnosno najpovoljnija mogua kako u pogledu stabilnosti i geotehnikih uslova
temeljenja i izgradnje tako i u pogledu vodopropusnosti. Na mjestu brane nije utvren niti jedan
rasjed ili vea pukotina smicanja.
3.7 Vode
3.7.1 Karakteristike slivnog podruja

Sliv rijeke Bosne do profila budue hidroelektrane Janjii nalazi se u centralnom dijelu BiH, sa
ukupnom povrinom do razmatranog profila od F = 4 085 km2. Smjeten je izmeu planinskih masiva
Romanije, Jahorine, Bjelanice, Vranice, Vlaia i Tajana. Srednja nadmorska visina sliva je 813
m.n.m. Hipsometrijski odnosi uslovljavaju generalni pad terena od juga prema sjeveru i od istoka
prema zapadu. Takvi odnosi uticali su na formiranje samog toka rijeke Bosne. Duina korita rijeke
Bosne do profila HE Janjii iznosi oko 125 km.
U junim i jugoistonim predjelima nalazimo planinske vrhove koji prelaze 2000 m.n.m., dok u
sjevernim dijelovima sliva, odnosno na lokalitetu HE Janjii nadmorska visina opada i ispod 330
m.n.m. U junim dijelovima sliva dominiraju planinski masivi Vranica (2107 m.n.m.), Ivan planine
(1270 m.n.m.), Bjelanice (2067 m.n.m.), Treskavice (2088 m.n.m.), Jahorine (1909 m.n.m.) i
Romanije (1629 m.n.m.). Najnia kota u slivu je kota korita rijeke Bosne u pregradnom profilu HE
Janjii i iznosi oko 330 m.n.m., a najvii vrhovi Vranice (2107 m.n.m.) i Treskavice (okin toranj 2088
m.n.m.). Razlika izmeu najvie i najnie take u slivu iznosi oko 1812 m.n.m.
Blizina planinskog podruja ima znaajnog utjecaja na mikroklimatske odnose u slivu. Klimatski
parametri kao to su padavine i temperature, zajedno sa morfolokim karakteristikama, veliki nagibi

padina, planinskih masiva, imaju znaajnog utjecaj na pojavu erozije i bujica odnosno produkciju
nanosa. Prosjena godinja temperatura zraka u slivu je 10,1 C, a prosjena viegodinja visina
padavina 1082 mm. U neposrednom slivu akumulacije Janjii, prosjena viegodinja visina padavina
iznosi 797 mm.
Pojava bujica je karakteristina za ove dijelove, jer su izraeni nagibi terena, odnosno strme padine
koje uzrokuju povrinsko oticanje, a posljedica su geoloke grae. Povrinsko oticanje moe stvarati
veoma razvijenu eroziju, za razliku od podzemnog oticanja gdje je pojava erozije manje rizina. Na
prostoru Igmana, Bjelanice, Romanije, Ozrena i Vlaia znaajno je prisustvo kra, gdje dominira
podzemno oticanje, to sa aspekta pojave erozije spada u manje rizina podruja.
Meutim, treba istai obronke Romanije (neposredni sliv Miljacke) te obronke Jahorine (neposredni
sliv rijeke eljeznice) gdje su veoma razvijeni erozioni procesi. Znaajna erozija pojavljuje se i na
manjim pritokama rijeke Bosne, kao i na povremenim vodotocima koji su aktivni samo u vlanom
periodu godine.
Kino snjeni reim padavina u slivu uslovljava specifian reim oticanja. To na vodotocima izaziva
pojavu ljetnog i zimskog minimuma, te proljetnog i jesenskog maksimuma. Ljetni minimumi nii su
od zimskih, a proljetni maksimumi vei su od jesenskih. Izraeni padovi u slivu, u periodu naglog
topljenja snijega i obilnih kinih padavina uzrok su pojavi bujica koje sa sobom nose i znaajne
koliine nanosa. Relativno manji dijelovi sliva su zahvaeni erozijom, a uoena je i pojava erozije
izazvana izgradnjom saobraajnica, povrinskom eksploatacijom na rudokopima, te izgradnjom
umskih puteva i eksploatacijom ume.
Na mjestu Lavanske petlje, odnosno na mjestu uspora HE Janjii, u rijeku Bosnu se ulijeva rijeka
Lava koja ima povrinu sliva od 981 km2 i srednji proticaj Qsr=16,78 m3/s.

JANJII
Slika 3-43. Karta sliva rijeke Bosne do profila HE Janjii

3.7.2 Vodni reim oticanja u slivu HE Janjii

Za potrebu sagledavanja reima oticanja u slivu rijeke Bosne do profila HE Janjii u toku izrade ove
Studije raspolagalo se ulaznim podacima koji su dobiveni od projektanta Idejnog rjeenja
hidroelektrane. Kao osnova za definisanje reima, kao i u Studiji izvodljivosti1, koriteni su podaci
dobiveni sa vodomjerne stanice Raspotoje za koju se raspolae hidrolokom statistikom obradom
za periode 1961. -1990. godina i 2001-2009. godina. VS Raspotoje se nalazi oko 1km uzvodno od
grada Zenica, oko 8,5 km nizvodno od vodozahvata Janjii. Razlika slivnih podruja iznosi 1,2%.
Stanica Raspotoje je osnovana 1969. godine a radila je od 1969. do 1990. godine nakon ega je bila
izvan pogona zbog rata, te ponovo stavljena u funkciju 2001. godine.
VS Raspotoje je za period 1970-91. i 2001-2009. godina obraena na osnovu vlastitih podataka, dok
je niz ekstrapoliran do 1961. na osnovu podataka VS Zavidovii i Zenica nova koje se nalaze nizvodno
od VS Raspotoje. Period 1991-2000 god. nije mogao biti definisan zbog nedostajuih podataka.
Vjerovatnoe pojave velikih voda na profilu zahvata su prikazane u narednoj tabeli.
Tabela 3-22. Pregled veliine proticaja za karakteristine povratne periode velikih voda na
vodotoku Bosna do profila HE Janjii[3]
Povrina Srednji viegodinji Proticaj povratnog perioda javljanja Q1/T (T-god)
2 3
sliva (km ) proticaj Qsr(m /s) Q1/5 Q1/20 Q1/100 Q1/1000
4085 75,75 826 1100 1411 1854
Prema podacima iz Studije izvodljivosti[1] najmanji protok primijeen na lokaciji brane tokom
proteklog historijskog razdoblja je bio 9,3 m3/s 10.05.1990. Probabilistikom analizom dnevnih
vremenskih nizova dotoka u prethodno spomenutim razdobljima, predviena je vjerovatnost
nastanka malih voda.
Tabela 3-23. Pregled veliine proticaja za karakteristine povratne periode malih voda na
vodotoku Bosna do profila HE Janjii
3
Minimalni dnevni protok (m /s) povratnog perioda javljanja Q1/T (T-god)
Q1/100 Q1/50 Q1/20 Q1/10 Q1/5 Q1/2
8,6 9,3 10,5 11,6 13,0 16,2
U poglavlju 4.4.2. Uticaj na vode u fazi rada, opisan je uticaj reima rada hidroelektrane za vrijeme
pojave velikih i malih voda.
Prosjena linija trajanja proticaja za zahvat HE Janjii je data za period 1961. 1990. Godina. (Slika
3-44).

1200
anvelopa minimuma
osrednjena linija trajanja
1000 anvelopa maksimuma
Qsr= 75,75 m3/s
800
Proticaj Q(m3/s)
600
400
200
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Trajanje T(%)
Slika 3-44. Linija trajanja srednjih dnevnih proticaja za zahvat HE Janjii i period 1961. 90.god.
Nizvodno od profila brane cca 500m, postavljena je VS Janjii na kojoj se vri svakodnevno oitanje
vodostaja. Na istoj lokaciji se tokom izrade ove Studije vrilo uzimanje uzoraka za kvalitet vode i
sedimenta (Q4), kao i za transporta nanosa (S2). Slika 3-45 prikazuje popreni profil na kome se
nalaze etiri vodomjerne letve za svakodnevno oitanje vodostaja.
352
351
350
349
(mnm)
348
347
Kote terena
346
345 400
344 300
H = 68 cm
343 200
342 100
341 "0" = 342,032 Rel.
340
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105
Rastojanja od desne obale (m)
Slika 3-45. Popreni profil VS Janjii ( Snimljen 01.08.2014.god. )
Na profilu HE Janjii izvreno je istovremeno mjerenje vodostaja i proticaja na osnovu ega je

formirana kriva proticaja koja je koritena u ovoj Studiji za proraun pronosa nanosa. Kriva proticaja
za profil HE Janjii je dobivena od Konsultanta u fazi izrade Studije. (Slika 3-46)

440
420
400
380
360
H (cm) 340
320
300
280
VODOSTAJ
260
240
220
200
180
160
140
120
100
80
60
40
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200
Protok Q (m3/s)
Slika 3-46. Kriva proticaja za VS Janjii (vrijedi od 01.10.2014.godine)
3.7.3 Kvalitet vode i sedimenta

Za potrebe odreivanja nultog stanja kvaliteta vode i sedimenta na dionici rijeke Bosne, u blizini
projektovanog objekta HE Janjii, organizirane su tri monitoring kampanje u periodu april august,
2015., na odabranim mjernim mjestima (Tabela 3-24, Prilog 7).
Tabela 3-24. Lokacije mjernih taaka za analizu kvaliteta vode i sedimenta
Koordinate
Lokacija Naziv lokacije
Geografska duina Geografska irina
Q1 Uzvodno od ua rijeke Lave 17 57.870'E 44 9.159'N
Q2 Rijeka Lava prije ua 17 57.647'E 44 9.003'N
Na profilu brane - nizvodno od
Q3 17 55.809'E 44 8.271'N
rijene ade
Q4 Nizvodno od profila brane 17 55.976'E 44 8.202'N

STALNI
GRADILINI
PRISTUPNI PUT Q4
ISKOPAVANJE
Q3 NIZVODNOG
KANALA
MJESTO
BRANE
AKUMULACIJA
Q2
Q1
Slika 3-47. Lokacije mjernih taaka kvaliteta vode sa objektima hidrolektrane
U okviru navedenog monitoringa, sljedee aktivnosti su uspjeno zavrene:

- Uzorkovanje vode iz rijeke Lave i Bosne na odabranim lokacijama za fiziko-kemijske
komponente analize kvaliteta vode (Q1, Q2, Q3 i Q4),
- Uzorkovanje vode iz rijeke Lave i Bosne na odabranim lokacijama za bioloke komponente
analize kvaliteta vode (Q1, Q2, Q3 i Q4),
- Uzorkovanje sedimenta na lokaciji oznaenoj kao Q3,
- Laboratorijske analize uzoraka vode i sedimenta.
3.7.3.1 Fiziko-hemijski parametri kvaliteta vode i sedimenta

Uzorkovanje vode i sedimenta je provedeno na datume: 09. april, 15. juli i 03. august 2015. godine.
Cilj monitoringa kvaliteta vode je dobivanje podataka o nultom stanju kvaliteta vode, uzevi u obzir
razliite vremenske i hidroloke uslove. Iako je period predvien za monitoring kvaliteta vode bio
suvie kratak da bi pokrio razliite hidroloke uslove, projektni tim je uspio sagledati kvalitet vode
rijeke Bosne tokom reima bliskog srednjem godinjem protoku i minimalnom godinjem protoku[5]
u periodu April August 2015, kada je protok rijeke Bosne bio 108,2 m3/s, 33,6 m3/s, 31,2 m3/s u
odnosu na datume uzorkovanja. Lista fiziko hemijskih parametara planiranih za analizu vode je
preuzeta iz Odluke o karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i
parametrima za ocjenu stanja voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14). Za potrebe
postavljanja nultog stanja na projektovanoj sekciji rijeke, razmatrani su i dodatni parametri kvaliteta,
povezani sa prirodnim karakterom vode, kao to su elektroprovodljivost, tvrdoa, hloridi i sulfati.
Obzirom da aktivnost izgradnje HE Janjii i budui rad i redovni remont objekta moe prouzrokovati i
prisustvo mineralnih ulja i suspendovanih materija, u koncentracijama preko onih ustanovljenih
nultim stanjem, spomenuti parametri su takoer analizirani i elaborirani. Izgradnja i rad HE Janjii se
ne moe smatrati izvorom toksinih tekih matala (Cr, Cd, Pb, Ni, Zn, Hg, As, Cu) i organohlornih

jedinjenja (pesticide, PAH, PCB i sl.), stoga spomenuti indikatori zagaenja nisu uzeti u razmatranje u
ovoj studiji.
Monitoring kvaliteta sedimenta podrazumijeva analizu tekih metala (Ni, Zn, Pb, Cr, Cu)
kumulativnog karaktera koji se mogu smatrati indikatorima zagaenja vezanih za industrijske i
urbane polutante u uzvodnom toku (TE Kakanj, Prevent Leather Visoko, kanalizacija Sarajevo, Visoko,
Kakanj i dr.). Obzirom da e kvalitet sedimenta biti naruen tokom izgradnje (uklanjanje sedimenta) i
budueg rada objekta (poveano taloenje suspendovanih materija), rezultati analize sedimenta su
iskoriteni za postavljanje nultog stanja kvaliteta sedimenta. Rezultati e tako posluiti kao
referentna taka prilikom elaboracije buduih analiza kvaliteta sedimenta iz planiranog monitoring
plana, kao i za predvianje eventualnog rizika od sekundarnog zagaenja prouzrokovanog
odlaganjem sedimenta na odabranoj lokaciji. Sve analize su izvedene od strane Ispitne laboratorije
Instituta za hidrotehniku d.d. Sarajevo, koja posjeduje certifikat o ispunjavanju zahtjeva standarda
BAS EN ISO/IEC 17025:2006 (Prilog 15) u pogledu osposobljenosti za izvoenje biolokih ispitivanja
vode i fiziko-hemijskih ispitivanja vode i tla. Rezultati analize vode i sedimenta su poreeni sa dva
nivoa graninih vrijednosti koji su na snazi u BiH:
Odluka o karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima
za ocjenu stanja voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14);
Uredba o opasnim i tetnim tvarima u vodama (Slubene novine FBiH, br. 43/07), Uredba o
klasifikaciji voda I voda obalnog mora SFR Jugoslavije u granicama Socijalistike republike
Bosne i Hercegovine (Slubene novine RBIH, br. 19/80)
U Tabela 3-25 su navedeni rezultati analize izraeni kao prosjena vrijednost od tri mjerenja sa
obraunatim odstupanjima od srednje vrijednosti. Uzevi u obzir granine vrijednosti kvaliteta za
karaketrizaciju povrinskih voda prema Odluci (1/14), u smislu fiziko hemijskih parametara, rijeka
Lava se ocjenjuje kao vodotok dobrog hemijskog statusa na razmatranoj dionici, dok se Rijeka
Bosna ocjenjuje kao vodotok umjerenog statusa kvaliteta, a zbog prisustva azotnih i fosfornih
jedinjenja.
Tabela 3-25 Rezultati analize fiziko hemijskih parametara kvaliteta prema Odluci 1/14.
Parametri Jedinica Q1 Q2 Q3 Q4
pH vrijednost 8,29 0,2 8,130,1 8,250,2 8,280,2
Rastvoreni kiseonik mgO2/l 10,460,31 9,741,65 10,191,28 9,821,08
BPK5 mg/l 3,04 1,56 2,510,90 2,951,42 2,700,42
HPK (kao KMnO4) mg/l 4,0 1,38 2,60,73 3,30,72 3,71,00
Amonijak mgN/l 0,410,2 0,330,23 0,340,10 0,380,25
Nitrati mgN/l 1,670,36 1,410,14 1,410,36 1,470,29
Ortofosfati mgP/l 0,2030,099 0,0970,038 0,1380,070 0,1760,087
Ukupni azot mgN/l 2,920,15 2,730,41 2,410,60 2,460,54
Ukupni fosfor mgP/l 0,239 0,112 0,1250,043 0,2010,096 0,2030,109
Napomena: Plava, zelena i uta boja su predloene od strane Odluke 01/14 za prezentaciju hemijskog i ekolokog statusa Rijeka na
geografskim kartama.
Ranijim elaboratom (Poglavlje 3.5.2.) ustanovljeno da je vodotok rijeke Bosne prije ua rijeke Lave
umjerenog ekolokog statusa, neposredno poslije ua je dobrog ekolokog statusa, a na mjestu
planirane izgradnje HE Janjii ponovo umjerenog ekolokog statusa. Tako uzevi u obzir fiziko

hemijske i bioloke parametre mogue je tvrditi da je na razmatranoj dionici rijeke Bosne u periodu
april- august 2015 ekoloko stanje vodotoka bilo umjereno. Vodotok rijeke Bosne na razmatranom
profilu je bogat kiseonikom i nije znaajno optereen organskim materijama, naroito na dionici
nizvodno od ua rijeke Lave. Primijeen je trend poveanja zagaujuih materija sa opadanjem
protoka (od aprila do augusta), to je oekivana pojava obzirom na smanjenje protoka, a jednak
dotok otpadnih voda u slivu. Osim toga na dijagramskom prikazu (Slika 3-48) lako je uoiti i
smanjenje zagaenja izmeu profila Q1 i Q3 pod uticajem rijeke Lave.
Slika 3-48. Dijagramski prikaz rezultata analize jedinjenja azota, fosfora i sumpora
Koncentracija mineralnih ulja je bila <0,1 mg/l na cijeloj dionici ispitivanja. Ovaj parametar nije
zakonski ogranien tako da se ovaj podatak moe iskoristiti prilikom budueg poreenja sa nultim
stanjem.
Rezultati analiza su takoer poreeni sa graninim vrijednostima za treu klasu vode prema
Uredbama 43/07 i 19/80. S tim u vezi, kvaliteta svih analiziranih uzoraka ne prelazi granine
vrijednosti III klase kvaliteta. Uticaj rijeke Lave na kvalitet rijeke Bosne na razmatranoj dionici u
smislu razblaenja je znaajan u smislu smanjenja elektroprovodljivosti i karbonatne tvrdoe, ali
prilino mali kada je u pitanju sadraj organskih materija izraenih kao potronja KMnO4 i BPK5,
ukupni azot i fosfor.
Historijski podaci koji su razmatrani pri elaboraciji kvaliteta vode su: Plan upravljanja slivom rijeke
Save (Meunarodna komisija za sliv rijeke Save - ISRBC, 2013) i finalni izvjetaj projekta Razvoj
sistema podrke odluivanju za smanjenje rizika od okolinog zagaenja rijeke Bosne (Institut za
hidrotehniku d.d. Sarajevo, Institut za vode, Bratislav -HEIS, WRI, 2014). Plan upravljanja slivom

rijeke Save3 je napravljen uzevi u obzir rezultate redovnog monitoringa kojeg sprovode dvije
referentne laboratorije u BiH: Laboratorija agencije za upravljanje slivom rijeke Save (FBiH) i
laboratorija podugovorena od strane javne institucije Vode Srpske (RS). Razmatrani rezultati
kvaliteta su u nivou kvaliteta ustanovljenog tokom monitoringa izvedenog u sklopu ovog projekta
(Slika 3-49).
3
http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/srbmp_micro_web/srbmp_final/sava_rbmp_draft_eng_03_2013.pdf

Slika 3-49 Ekoloki (a) i hemijski (b) status povrinskih voda Plan upravljanja vodama u slivu
rijeke Save, Nacrt, Mart, Zagreb 2013 4
Dionica vodotoka u blizini naselja Janjii je razmatrana kao dio projekta Razvoj sistema podrke
odluivanju za smanjenje rizika od okolinog zagaenja rijeke Bosne (finansiran od strane programa
Science for piece - NATO), kroz fiziko hemijski, bioloki i hidromorfoloki izvjetaj kvaliteta
vodotoka. Cjelokupni ekoloki status kvaliteta, za vodno tijelo kojem pripada razmatrana dionica, je
ocijenjen kao vodotok umjerenog statusa, to je jednako statusu kvaliteta ustanovljenom tokom
monitoringa provedenom u okviru ove studije. U istom izvjetaju je hemijski status ocijenjen kao
Dobar , odnosno bez prisustva prioritetnih supstanci (organo hlorna jedinjenja, teki metali) u
koncentraciji preko graninih vrijednosti predloenih od strane Direktive o vodama( 2000/60/EC)
3.7.3.2 Mikrobioloki parametri kvaliteta vode
Uzorci za mikrobioloku analizu kvaliteta vode uzeti su 08.04.2015, 14.07.2015 i 03.08.2015., na

istim mjestima kao za analizu fiziko-hemijskih parametara kvalitete vode.
In situ su raene analize na: E. coli na 100 ml, ukupne koliformne klice na 100 ml, prisustvo vrste
Pseudomonas aeruginosa u 100 ml vode i detekcija fekalnih streptokoka.
Nakon izvrenog uzorkovanja uzorci su transportovani u Laboratoriju za kontrolu kvaliteta voda
Instituta za hidrotehniku Sarajevo u prijenosnim friiderima gdje je izvrena analiza.
U laboratoriji su raene analize na: E. coli na 1000 ml, ukupne koliformne klice na 1000 ml, prisustvo
vrste Pseudomonas aeruginosa u 1000 ml vode i detekcija fekalnih enterokoka u 1000 ml vode.
4
http://www.savacommission.org/dms/docs/dokumenti/srbmp_micro_web/srbmp_final/sava_rbmp_draft_eng_03_2013.pdf

Prema svim uraenim analizama, voda je optereena sa E. coli, Pseudomonas aeruginosa i

streptokokama. Prema analizi koliformnih klica su uzorku od 08.04.2015. godine pokazuju prisustvo
vie od 100000 kolonija/individua u uzorku to sve uzorke svrstava u klasu III voda prema vaeoj
Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalistike Republike Bosne
i Hercegovine (Slubeni list SR BiH, br. 19/80).
Prema analizama raenim 14.07.2015 i 03.08.2015. godine, broj koliformanih klica na svim
lokalitetima kree se od 200000 do 300000 to analizirane vodotoke svrstava u IV klasu voda, to ih
svrstava u vode koje se mogu upotrebljavati za druge namjene samo poslije odgovarajue obrade.
Iz svih provedenih analiza se moe vidjeti da rijeka Bosna veim dijelom godine, izuzev perioda malih
voda, pripada treoj klasi voda, dok za vrijeme ljetnih sua i manjeg vodostaja prelazi (povremeno) u
vode etvrte kategorije.
Najvee bakterijsko optereenje vodotoka evidentirano je tokom uzorkovanja u mjesecu augustu
2015. godine. posebno veliko optereenje pokazivali su lokaliteti Q1-M i Q4-M, vjerovatno, zbog
neto sporijeg toka i malih nivoa vode rijeke Bosne ali i evidentiranih naselja i poljoprivrednih
povrina u blizini mjesta uzorkovanja.
Na mjestima breg toka (Q2-M i Q3-M) bakterijsko opterenje vode je neto slabije, mada jo uvijek
dovoljno veliko kao i na mjestima Q1-M i Q4-M. Ovaj uticaj se moe pripisati brojnim naseljima
uzvodno od analiziranih lokaliteta iz kojih rijeke nose zagaenje nizvodno, dok se prisustvo neto
manjeg broja bakterija na ovim lokalitetima moe pripisati autopurifikaciji vode koja se deava
uslijed neto breg toka rijeke Lave i Bosne na potezu od ua Lave do mjesta Q3-1.
Tabela 3-26. Rezultati mikrobiolokih ispitivanja
Parametri
Datum Mjesto Enterococcus
Escherichia coli Broj koliformnih Pseudomonas
uzorkovanja uzorkovanja spp. na 36 C;
na 36 C; 213h klica 36 C; 213h aeruginosa
444h
Q1-M 136000 173000 51000 87000
Q2-M 98800 115100 110700 63000
08.04.2015.
Q3-M 122900 163200 133400 57000
Q4-M 233000 152500 87200 83000
14.07.2015. Q1-M 183000 221000 47000 31000
Q2-M 158800 201000 41000 21000
Q3-M 198000 246000 56000 93000
Q4-M 203000 241000 61000 86000
Q1-M 191000 243000 131000 71000
Q2-M 178800 213000 108000 241000
03.08.2015.
Q3-M 146000 275000 86000 233000
Q4-M 252000 279000 99000 218000
3.7.3.3 Hemijski kvalitet sedimenta

Monitoring kvaliteta sedimenta podrazumijeva analizu tekih metala (Ni, Zn, Pb, Cr, Cu)
kumulativnog karaktera koji se mogu smatrati indikatorima zagaenja vezanih za industrijske i
urbane polutante u uzvodnom toku (TE Kakanj, Prevent Leather Visoko, kanalizacija Sarajevo, Visoko,
Kakanj i dr.). Obzirom da e kvalitet sedimenta biti naruen tokom izgradnje (uklanjanje sedimenta) i
budueg rada objekta (poveano taloenje suspendovanih materija), rezultati analize sedimenta su
iskoriteni za postavljanje nultog stanja kvaliteta sedimenta. Rezultati e tako posluiti kao

referentna taka prilikom elaboracije buduih analiza kvaliteta sedimenta iz planiranog monitoring
plana, kao i za predvianje eventualnog rizika od sekundarnog zagaenja prouzrokovanog
odlaganjem sedimenta na odabranoj lokaciji.
Rezultati kvaliteta sedimenta su poreeni sa Kanadskim vodiem za kvalitet sedimenta (Canadian
Sediment Quality Guidelines for Protection of Aquatic Life CSQG5 za zatitu akvatinog ivota.
(Tabela 3-27.), obzirom da nema nacionalne niti europske legislative, kao ni stratekih dokumenata
ili vodia koji su na snazi vezano za kvalitet sedimenta. CSQG standard predvia dva nivoa kvaliteta:
ISQG - privremene smjernice za kvalitet sedimenta (takoer poznate i kao TEL donji prag uticaja tj
kada sediment nema negativan uticaj na akvatini ivot ) i PEL vjerojatno postojanje uticaja,
definira razinu iznad koje se tetni uinci oekuju se esto.
Tabela 3-27 Pragovi negativnog uticaja sedimenta ( mg/kg)
Nivo kvaliteta Granine vrijednosti (mg/kg )
Hg Pb Cd As Cu Cr Zn Ni
ISQG 0.17 35.0 0.6 5.9 35.7 37.3 123 -
PEL 0.486 91.3 3.5 17.0 197 90.0 315 -
Vano je napomenuti da je koncentracija tekih metala u analiziranom sediment bila ispod TEL
graninih vrijednosti, tako da sediment, u okviru ispitivane liste parametara, nema toksino
djelovanje na akvatini ivot.
3.7.4 Transport nanosa

Okvirna procjena godinjeg pronosa (transporta) nanosa rijekom Bosnom, na profilu Janjii, za
potrebu ove studije, uraena je provoenjem terenskih mjerenja pronosa suspendiranih materija, te
empirijskom metodom (metoda prof. Gavrilovia), jako puno koritenom na ovom podruju. U tom
smislu, na profilu koji se nalazi oko 10 km, uzvodno od grada Zenica, organizirano je navedeno
mjerenje pronosa suspendiranog nanosa u vodi rijeke Bosne na dva profila (Slika 3-50, Prilog 7).
Tabela 3-28. Lokacije mjernih taaka za analizu transporta nanosa

Koordinate
Lokacija Naziv lokacije
Uzvodno od profila brane
S1 17 56.999'E 44 8.874'N
podruje akumulacije
S2 Nizvodno od profila brane 17 55.976'E 44 8.202'N
5
Smjernice za kvalitet sedimenta za zatitu vodenog ivota(http://ceqg-rcqe.ccme.ca/). CCME (1999). Kanadske smjernice za kvalitet
sedimenta za zatitu vodenog ivota: Kadmij, iva, arsen, krom, bakar, olovo, cink. U: Kanadskim smjernicama za kvalitetu okolia, 1999.,
Kanadsko Vijee ministara okolia, Winnipeg.

Slika 3-50. Lokacije mjernih taaka za transport nanosa sa objektima hidroelektrane
Mjerenja se vre metodom svakodnevnog uzimanja uzoraka vode rijeke Bosne, nakon ega se uzeti
uzorci dopremaju u laboratoriju Instituta za hidrotehniku, iz Sarajeva i u njima odreuje
koncentracija suspendiranih materija. Istovremeno sa uzimanjem uzoraka za odreivanje
koncentracije suspendiranog nanosa vri se osmatranje vodostaja na vodomjernoj stanici Janjii koji
omoguava da se preko linije protoka konstruirane na temelju mjerenja, dobiju dnevne vrijednosti
protoka. Na ovaj nain se, uz poznavanje sadraja suspendiranih materija u vodi, te poznavanjem
srednjih dnevnih protoka, odreuje pronos nanosa, odnosno dobiva zavisnost pronosa nanosa od
protoka.
Podruje du korita Bosne i pritoka karakterizira dinamino, sezonsko mijenjanje koliina donosa i
odlaganja vuenog i suspendiranog aluvijalnog i proluvijalnog nanosa, te su na pregradnom mjestu,
odnosno uz profile brane i uzvodno, du lijeve strane korita formirane ljunkovite ade. Nizvodna ada
(na mjestu brane) duine je oko 200 m, dok je uzvodna ada neto kraa i ua. Oko njih, vodotok
Bosne se dijeli u dvije otoke, pri emu je rijena matica blie desnoj obali korita.
Na padinama iznad naselja Janjii, te preko puta, karakteristian je denudacijsko-akumulacijski reljef
gdje najveu zastupljenost imaju glinovito-laporovito-pjeskoviti, te podreeno karbonantni
sedimenti, sa vrstom vertikalnom i bonom promjenjivosti sastava i podlonosti procesima
povrinskog raspadanja. Ova svojstva uvjetuju podlonost stijenskih kompleksa erozijskim
procesima.
3.7.4.1 Odreivanje koliine pronosa nanosa u rijeci Bosni

Kretanje rijenog nanosa je vrlo kompleksna pojava gdje mnogi problemi jo uvijek nisu rijeeni kako
u oblasti teorije, tako i u oblasti mjerenja. Zbog toga se pri procjeni nanosa za potrebu inenjerske
prakse izlaz trai u kombinovanim analizama pri kojima se koriste i teorijska razmatranja, rezultati
laboratorijskih ispitivanja i rezultati neposrednih mjerenja na samim vodotocima. Neposredna
terenska mjerenja imaju poseban znaaj jer omoguavaju da se dobro upoznaju hidrodinamike i
sedimentoloke karakteristike vodotoka i uoe specifinosti samog toka. U veini sluajeva se tek na
osnovu terenskih istraivanja moe prei na kvalitativne analize i proraun za potrebe hidrotehnike.

U slivu rijeke Bosne egzistira veliki broj bujica razliitog intenziteta razornosti. Pojava bujica u slivu
Bosne, veoma je esta, tako da je koeficijent bujiavosti fb, izraen kao odnos velikih i malih voda,
20-godinjeg povratnog perioda, znaajan a posebno izraen na pritokama rijeke Bosne
fb = QVV(5%)/ QMV(5%).
Du toka rijeke Bosne koeficijent bujiavosti iznosi neto preko fb=100, dok na pritokama rijeke
Bosne, prosjean koeficijent bujiavosti ima daleko veu vrijednost i iznosi:
fpritoka = 1228
Naravno, bujiavost nije jedini parametar koji oslikava stanje erozije u nekom slivu, ve su veoma
bitni i drugi parametri, kao to su intenzitet i razvijenost erozionih procesa, te stanje vegetacionog
pokrivaa, morfoloke, geoloke i klimatske karakteristike neposrednog sliva. U tom smislu,
prikupljanje podataka o produkciji u slivovima pritoka i pronosa nanosa kroz pregradni profil, te
analiza slivova sa najveim rizikom su vani parametri za ocjenu potrebe preduzimanja antierozionih
mjera.
Prema empirijski uraenoj analizi (Okvirna Vodoprivredna osnova BiH, Zavod za Vodoprivredu
Sarajevo, 1994. godine), specifina produkcija nanosa u slivu rijeke Bosne iznosi 380 m 3/god/km2,
dok je specifino odnoenje nanosa procijenjeno na koliinu od 277 m3/god/km2.
Ako bi se ove vrijednosti prihvatile potpuno i nekritiki, godinji pronos nanosa na profili Janjii
iznosio bi skoro 1.131.545 m3/god to je nerealno za ovo podruje. Navedene vrijednosti
procijenjene su, kao to je ve reeno, empirijskim metodama i na nivou cijelog sliva rijeke Bosne,
tako da se moe rei da je rije o gruboj procjeni.
Za definiranje bilansa nanosa na predmetnom pregradnom profilu, neophodno je prije svega izvriti
detaljno rekognosciranje, sa teitem na vodotoke u ijim slivovima su razvijeni najintenzivniji
erozioni procesi. Pored toga, potrebno je izvriti analizu geolokih, te vegetacionih karakteristika, uz
identifikaciju zateenog stanja na terenu.
Terenska mjerenja pronosa suspendovanog nanosa
U cilju to realnije procjene ukupnog pronosa nanosa kroz razmatrani profil S2, na njemu je
formirana mjerna stanica, gdje je vreno mjerenje pronosa suspendovanog nanosa paralelno sa
osmatranjem proticaja na istom profilu, a za potrebu uspostavljanja zavisnosti proticaj-pronos
nanosa. Na taj nain obezbjeeni su uslovi da se uz definirane ostalih hidrolokih parametara izvri
bilansiranje nanosa na razmatranom pregradnom profilu u toku godine, a u skladu sa obimom
provedenih mjerenja. Naime, ukoliko se eli preciznije definirati reim nanosa, praenje njegove
pojave mora se vriti u duem vremenskom periodu i uz dosta sloenija mjerenja, kako
suspendovanog, tako i vuenog nanosa, paralelno sa ostalim hidrolokim parametrima.
Terenska mjerenja suspendovanog nanosa su vrena u kontinuitetu tri mjeseca to je za donoenje
pouzdanih zakljuaka o karakteristikama reima i nanosa rijeke Bosne nedovoljno, meutim,
uspostavljanjem okvirne zavisnosti proticaj-pronos nanosa te koritenjem raspoloivih historijskih
hidrolokih podataka omoguava relativno grubu procjenu pronosa nanosa na godinjem odnosno
vie-godinjem nivou. Valjanost procjena na temelju provedenog mjerenja zavisi od
reprezentativnosti perioda u kojem su mjerenja izvedena.
Mjerenja vuenog nanosa nisu vrena, sa obzirom da se radi o dosta skupim i zahtijevanim
istraivanjima, te su zbog nedostatka sredstava ovdje izostavljena. Meutim procjenjuje se da u slivu
rijeke Bosne uee vuenog u odnosu na ukupnu godinju koliinu nanosa iznosi u prosjeku od 12 -
15%.

Za potrebe uspostavljanja korelacije izmeu pronosa nanosa i proticaja rijeke Bosne na profilima
uzvodno i nizvodno od profila brane HE Janjii, u trajanju od tri mjeseca vreno je svakodnevno
uzimanje dvolitarskih uzoraka vode na dvije lokacije (S1 i S2). Paralelno sa uzimanjem uzoraka vode
oitavan je vodostaj na vodomjernoj stanici na profilu nizvodno od profila HE Janjii (lokacija S2).
Nakon uzimanja svakih 15 dana, uzorci su transportovani u laboratoriju Instituta za hidrotehniku
Sarajevo gdje je vrena njihova daljnja obrada. Uzeti dvolitarski uzorci u laboratoriji su filtrirani kroz
papirni filter kome je prije toga odreena teina vaganjem praznog i suhog filtera. Nakon vaganja,
vreno je filtriranje vode, a zatim suenje punog filtera. Iz razlike teina punog i praznog filtera
odreivana je teina suspendiranih materija, odnosno koncentracija nanosa mg/l. Tako dobiveni
podaci uz podatke o proticajima za vrijeme uzimanja svakog uzorka posluili su za proraun pronosa
nanosa, odnosno uspostavljanje zavisnosti pronos nanosa proticaj vode.
Empirijski nain odreivanja pronosa nanosa

Radi poreenja, izvren je i empirijski proraun pronosa nanosa metodom Gavrilovia te su u ovom
sluaju dobivena znaajna odstupanja, koja mogu biti posljedica razliitih faktora. Da bi se ipak
procijenio pronos nanosa na profilu Janjii u nastavku je napravljena analiza pronosa suspendiranog
nanosa na jo dva profila rijeke Bosne i to profil Vranduk i profil v.s. Doboj, za koja se raspolagalo
slinim mjerenjima pronosa nanosa kao to su vrena i na profilu budue HE Janjii.
3.7.4.1.1 Proraun pronosa suspendovanog nanosa na osnovu podataka terenskih mjerenja

Uzorkovanje za potrebe odreivanja dnevnih koncentracija suspendovanog nanosa je zapoeto 8.
aprila a zavreno 9. jula 2015. godine. Karakteristine vrijednosti koncentracija (minimalne,
maksimalne i prosjene), utvrene u svakodnevnim uzorcima, date su u Tabela 3-29.
Tabela 3-29. Pregled karakteristinih vrijednosti koncentracija suspendovanog nanosa odreenih u
dnevnim uzorcima i ekvivalentni dnevni proticaji
Dnevne koncentracije i proticaji pri kojima su registrirane koncentracije
Datum Minimalna Srednja Maksimalna
3 3 3
C (g/l) Q(m /s) C (g/l) Q(m /s) C (g/l) Q(m /s)
8.4. 8.5. 0,003 105,3 0,0326 123,5 0,082 153,5
9.5.-8.6. 0,006 43,9 0,0208 61,8 0,211 102,4
9.6.-9.7. 0,002 36,73 0,0340 43,9 0,311 43,9
U mjesecu aprilu registriran je i najvei proticaj u istranom periodu od Q = 157 m3/s.

Analizirajui dobivene rezultate, tabela 3-13., da se uoiti da su najvee koncentracije zabiljeene u
maju i junu mjesecu. Meutim, usporeujui srednje dnevne protoke, registrirane pri maksimalno
pojavljenoj koncentraciji, uoava se da je protok pri pojavi maksimalne koncentracije od 0,311 g/l, za
itav istrani period, oko etiri (4) puta manji od maksimalnog protoka registriranog 12.4.2015.
godine, kada je zabiljeena koncentracija od 0,049 g/l. Naravno, ta pojava je indikacija da se
maksimalne koncentracije ne moraju uvijek pojavljivati i pri maksimalnim protocima, odnosno,
postoje izvjesna odstupanja pri uspostavljanju veze protok pronos suspendiranog nanosa, a
posljedica su mnotva faktora koji utjeu direktno na aktiviranje procesa erozije u razliitim
godinjim dobima (kao to su poljoprivredne aktivnosti, izgradnja objekata infrastrukture u zaobalju
rijeke, ili aktiviranje osjetljivih erozijskih arita sa pojavom intenzivnih erozijskih procesa I, II, ili III
reda u neposrednom slivu rijeke ili njenih pritoka).

Na osnovu poznatih srednjih dnevnih proticaja vode Q(m3/s) na profili HE Janjii, te odreenih
dnevnih koncentracija suspendovanog nanosa C(g/l), sraunati su dnevni pronosi suspendovanog
nanosa G, koritenjem obrasca:
G = 86,4 . C . Q (t/dan)
Na osnovu srednjih dnevnih proticaja i srednjih dnevnih pronosa nanosa (Prilozi 2 i 3) registriranih
mjerenjima tokom tri mjeseca, definirana je zavisnost proticaj-pronos nanosa i prezentirana na Slika
3-51.
1000
Gs= 0,0005Q2,7708
100 R = 0,9041
Gs (t/dan)
10
1
10 100
Q (m3/s)
Slika 3-51. Zavisnost pronosa nanosa i protoka voda rijeke Bosne na VS Janjii Gs = f(Q)
Tanost odreivanja dnevnog pronosa nanosa, direktno zavisi od tanosti procjene dnevne
koncentracije i srednjeg dnevnog proticaja vode. Koritenjem podataka o registriranim proticajima
tokom istranog perioda, te ve spomenute zavisnosti proticaj pronos nanosa
GS = 0,0005 Q2,7708 (t/dan)

a na osnovu prosjene linije trajanja proticaja na VS Janjii za niz od 30 godina, dobivena je prosjena
linija trajanja pronosa nanosa, odnosno odreen je ukupan bilans nanosa za prosjenu godinu (Slika
3-52).

600
500
400
Q (m3/s)
300
200
100
0
0 20 40 60 80 100
T (%)
Slika 3-52. Prosjena linija trajanja proticaja na V.S. Janjii

4000
3500
3000
2500
Gs(t/dan)
2000
1500
1000
500
0
0 20 40 60 80 100
T(%)
Slika 3-53. Prosjena linija trajanja pronosa nanosa rijeke Bosne na profilu Janjii
Kada se na osnovu sraunate ukupne koliine pronosa nanosa u prosjenoj godini od G = 100.293
t/god srauna koeficijent sapiranja, dobiva se:
Gsp=24,6 t/km2/god
odnosno,
Gsp=0,78 g/s/km2.
Dobiveni rezultat treba kritiki promatrati s obzirom da je odreen na osnovu podataka osmatranja
(mjerenja) pronosa suspendiranog nanosa u trajanju od samo tri (3) mjeseca. Takoer, bitno je
napomenuti da je za proraun protka na osnovu osmotrenog vodostaja na profilu HE Janjii koritena
kriva protoka koja je formirana na temelju samo tri istovremena mjerenja, a koja je dobivena od
projektanta. Pored toga istrani period u hidrolokom pogledu protekao je u domenu srednje malih

do velikih srednjih voda. To je najvjerojatnije i najznaajniji razlog, zato su rezultati direktnog

mjerenja u odnosu na prosjene vrijednosti pronosa registrirane u slivu Bosne tako male.
U ukupnoj bilanci nanosa na vodotocima u slivu rijeke Bosne, uee vuenog u odnosu na ukupnu
koliinu nanosa, transportiranog rijekom, kree se oko 15%. S tim u vezi, sraunatu koliinu pronosa
suspendiranog nanosa za prosjenu godinu, potrebno je uveati za 15% ime se dobiva ukupna
koliina suspendiranog i vuenog nanosa na profilu HE Janjii, u iznosu:
Gs+v=Gs*1,15 = 115.336 t/god
Koliina vuenog nanosa od 15% istaloit e se na ulazu u akumulaciju, odnosno na mjestima gdje
brzine vode naglo padnu. Suspendirani nanos koji je ovdje i najvie zastupljen, jednim dijelom e se
istaloiti, a drugi dio lakih lebdeih estica sa vodom, dalje e se transportirati vodom r. Bosne
preko evakuacijskih objekata HE Janjii.
Na isti nain proraunata je koliina nanosa na uzvodnom profilu (S1), tj. u podruju budue
akumulacije i ona iznosi: G = 98 856 t/god, tj. Gs+v=113 684 t/god.
Tabela 3-30. Rezultati prorauna pronosa nanosa na osnovu podataka terenskih mjerenja
Profil Zavisnost pronosa Pronos Pronos vuenog Koeficijent Ukupni pronos
nanosa i protoka suspendiranog nanosa Gv (t/god) sapiranja nanosa Gs+v
2
nanosa Gs(t/god) Gs(t/km /god) (t/god)
2,3437
S1 Gs=0,0048Q 98 856 14 828 24,19 113 684
2,7708
S2 Gs=0,0005Q 100 293 15 044 24,55 115 336
Dobiveni rezultati ukazuju da se vrijednosti pronosa nanosa na oba razmatrana profila znaajno ne
razlikuju, to je bilo i za oekivati. Registrirano minimalno odstupanje posljedica je neizbjene greke
mjerenja.
3.7.4.1.2 Procjena produkcije i pronosa nanosa empirijskom metodom
Rekognisticiranjem terena slivnog podruja akumulacije HE Janjii, sagledano je stanja erozije i

mogua produkcija nanosa u pripadajuem slivu. Sliv akumulacije Janjii je najveim dijelom
obrastao vegetacijom gdje dominiraju ume i livade. Erozijski procesi dolaze do izraaja u kinom-
snjenom periodu godine, kada se javljaju bujine vode na pritokama ali i u samom koritu rijeke
Bosne. Padine sliva su obrasle hrastovom, grabovom i ljeskovom umom, na nekim dijelovima
znaajno degradiranom ija zastupljenost prelazi 70 % ukupne povrine istraenog podruja.
Za procjenu pronosa i produkcije nanosa u slivu rijeke Bosne empirijskim postupkom odabrana je
metoda profesora S. Gavrilovia uz koritenje meteorolokih, geometrijskih, geomorfolokih te
inenjersko-geolokih i vegetacionih karakteristika sliva. Intenzitet erozije na slivnom podruju u
direktnoj je vezi sa intenzitetom produkcije i pronosa nanosa u pripadajuem vodotoku. Procenat
zastupljenosti erozije u slivu rijeke Bosne prelazi 90% i spada meu erodabilnija podruja u BiH.
Procjena produkcije i pronosa nanosa empirijskim postupkom koristi podatke procjene koeficijenta
erozije do razmatranog profila HE Janjii, gdje se prosjean koeficijent odreuje preko koeficijenata
prema pojedinim kategorijama erozije i pripadajue erodirane povrine. Pripadajue povrine su
procijenjene, a koeficijenti erozije za pojedine kategorije su isti kao i za cijelo podruje BiH.[6]
Zsrednje=
,

dobivena je vrijednost koeficijenta erozije zsr=0,18. Dobivena vrijednost ukazuje da ovo podruje
spada u podruje slabe do veoma slabe erozije, izmeu IV i V kategorije.
Tabela 3-31. Pregled intenziteta erozionih procesa u slivu rijeke Bosne po kategorijama sa
procijenjenim koeficijentom erozije za itav sliv rijeke Bosne do HE Janjii
Kategorija Erodirane Procenat od Procenat od Prosjean Prosjean
erozije povrine erodirane povrine slivne povrine koeficijent erozije koeficijent zsr
2
Fe(km ) (%) od Fe (%) od F po kategorijama z
I 18 0,5 0,45 1,25 23,0
II 15 0,4 0,36 0,85 12,5
III 46 1,24 1,12 0,55 25,1
IV 429 11,66 10,50 0,3 128,6
V 3162 86 77,41 0,15 474,3
Ukupno 3677 100 90,01 Zsr, sliva = 0,180
Na osnovu datog koeficijenta erozije, sraunata je produkcija nanosa koritenjem sljedeeg izraza:
Gdje je:
Wgod prosjena godinja produkcija nanosa (m3/god)
T temperaturni koeficijent prema obrascu T= =1,06

t prosjena godinja temperatura zraka u slivu rijeke Bosne (tsr = 10,2C)
Pgod prosjena viegodinja visina padavina u slivu (Pgod = 1082 mm)
Fsl povrina sliva za koju se rauna produkcija nanosa (Fsl,Janjii = 4085 km2)
Dobivena je vrijednost godinje produkcije nanosa: Wgod=1.253.289 m3/god, dok specifina
produkcija nanosa iznosi: Wsp=306,8 m3/km2/god.
Ukupno produkovani nanos u slivu ne dospijeva u cijelosti u vodotok, pa je iz tog razloga potrebno
izvriti valjanu procjenu pronosa nanosa G, odnosno koliine koja se vodotokom transportuje do
akumulacije Janjii. Koriten je obrazac:
Ggod=WgodRu
gdje je Ru koeficijent erozionih nanosa koji se rauna prema sljedeem izrazu:
Ru= =
O =340 km obim slivova (km)

L = 133km duina sliva (km)
D = 518 m = 0,518 km srednja visinska razlika sliva.
Dobije se godinji pronos nanosa Ggod = 464 970 m3/god a koeficijent sapiranja, odnosno specifino
odnoenje iznosi Gsp= 113,82 m3/km2/god.
Ukupni pronos nanosa G=464 970 m3/god u sebi sadri i suspendovani i vueni nanos koji tokom
godine vode rijeke Bosne transportuju kroz pregradni profil brane HE Janjii. Ako se pretpostavi da je
od sraunatog godinjeg pronosa 15% vueni i 85% suspendovani, dobivamo sljedee vrijednosti
pronosa:

Gs=395 225 m3/god

Gv=69 745 m3/god
3.7.4.1.3 Poreenje rezultata pronosa nanosa definiranog terenskim mjerenjima i empirijskim postupkom
Provedenim mjerenjima pronosa suspendovanog nanosa postupkom osmatranja (mjerenja) dnevnih
koncentracija suspendovanih materija u jednoj taci profila vodotoka, kao to je ve spomenuto,
odreena je zavisnost pronos nanosa proticaja vode. Na osnovu tako dobivene zavisnosti i linije
trajanja proticaja za prosjenu godinu, odreena je ukupna koliina pronosa suspendovanog i
vuenog nanosa u prosjenoj godini na profilu HE Janjii u iznosu:
GS+V= 115 336 t/god.
S obzirom da je izraena vrijednost dana u tonama godinje, da bi se odredila zapremina, koristei
laboratorijske podatke, uzima se da je zapreminska teina vuenog nanosa 1,89 t/m3 a
suspendovanog 1,233 t/m3. [7]
Pronos sus- Pronos Ukupan Pronos
Pronos vuenog
Koritena pendovanog vuenog pronos suspendo- Ukupan pronos
nanosa
metoda nanosa nanosa nanosa vanog nanosa (t/god)
3 3 3 (t/god)
(m /god) (m /god) (m /god) nanosa
Terenska 81 340 7 960 89 300 (t/god)
100 292 15 044 115 336
mjerenja
Empirijski 395 225 69 745 464 970 606 433 164 043 770 476
postupak
Usporedbom rezultata mjerenja i rezultata empirijske procjene, uoava se da je empirijskim

postupkom dobivena oko pet puta vea koliina nanosa nego provedenim mjerenjem. To je
posljedica injenice da provedena mjerenja nisu reprezentativna i da se njima definira samo pronos
u osmatranom periodu, dok empirijske procjene ukljuuju proraun osrednjih vrijednosti u duem
vremenskom razdoblju, ekvivalentnih nizu osmatranih prosjenih padavina i temperatura koje ulaze
u postupak empirijskog prorauna.
U osmatranom periodu nije zabiljeena pojava velikih voda, pa to takoer moe biti uzrok dobivene
niske vrijednosti.
Rezultati dobiveni terenskim mjerenjima znatno su nii od rezultata dobivenih empirijskim
proraunom. Naravno, direktna mjerenja trebala bi biti tanija od empirijskog prorauna, ukoliko su
vrena u duem vremenskom periodu i ako je vrijeme izvoenja mjerenja reprezentativno, u smislu
pokrivanja bar jednogodinjeg hidrolokog ciklusa. Mjerenje nanosa za pouzdaniju procjenu
njegovog pronosa rijekom mora se sistematski obavljati vie desetina godina.
Meutim, zbog hitnosti rjeavanja problema, ovdje se radilo o veoma kratkom periodu, u kome su
mjerenja provedena, te nisu registrirani reprezentativni parametri (velike vode), kljuni da se
uspostavi pouzdan odnos izmeu pronosa nanosa i protoka rijeke Bosne na razmatranom profilu.
Stoga je potrebno dobivene rezultate mjerenja usporediti sa rezultatima slinih mjerenja provedenih
na profilu budue HE Vranduk, locirane na rijeci Bosni nizvodno od HE Janjii na udaljenosti od cca 20
km.[ 7]
Ova mjerenja provedena su u znatno reprezentativnijem hidrolokom periodu i pri pojavi velikih
voda, tako da je uspostavljena veza pronosa nanosa sa protokom rijeke Bosne pouzdanija. U cilju
provjere rezultata dobivenih mjerenjima na profilu Vranduka koriteni su i podaci osmogodinjeg

osmatranja pronosa nanosa na rijeci Bosni v.s. Doboj, koja je kroz redovan monitoring vrio
hidrometeoroloki zavod BiH u periodu od 1966 1973. godine. U Tabela 3-3232 prikazane su
vrijednosti pronosa nanosa rijekom Bosnom na profilu Doboj dobivene mjerenjem nanosa na isti
nain na koji je to uraeno i za profil Janjie a i za profil rijeke Bosne u Vranduku.
Tabela 3-32. Ukupan pronos suspendovanog nanosa u profilu v.s. Doboj, rijeka Bosna (103t)
Mjesec Ukupno
God Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sept Okt Nov Dec god.
1966 29,90 63,97 41,44 73,47 94,27 19,24 21,21 12,54 4,43 6,56 31,41 125,9 524,4
1967 29,70 17,39 191,4 330,9 104,6 60,63 124,4 13,32 8,12 5,17 6,61 9
58,90 951,4
1968 56,44 212,2 8
71,56 5
20,78 5
10,73 137,4 4
10,86 124,4 148,1 42,1 471,8 344,1 1.650,6
1969 46,13 1
633,4 276,2 258,6 22,37 0
113,8 58,45 5
24,47 2
43,50 7
4,40 6
26,21 0
71,47 7
1.579,1
1970 792,6 9
441,9 3
421,6 2
860,9 412,7 0
133,2 23,50 2,97 10,03 4,47 24,25 19,64 5
3.148,1
1971 5
46,10 7
28,10 9
37,80 2
78,66 7
22,88 5
8,08 2,76 5,97 3,66 4,61 8,45 20,33 1
267,4
1972 6,45 6,49 6,40 14,60 14,82 1,79 14,41 40,47 11,54 11,8 23,38 14,11 166,4
1973 4,72 13,96 19,34 47,57 16,43 6,65 6,24 0,71 0,97 9
1,23 5,44 14,16 137,4
Prosjek 126,5 177,2 133,2 210,7 87,4 60,1 32,7 28,1 28,8 10,1 74,7 83,6 1053,1
Prosjena godinja vrijednost pronosa nanosa na profilu v.s. Doboj sraunata na osnovu podataka
svakodnevnog monitoringa suspendiranih materija u vodi rijeke Bosne za navedeni period iznosi:
Gs(D)= 1 053 115 t/ god,
odnosno koeficijent sapiranja odreen kao odnos:
Gsp(D) = Gs(D) / Fsl(D) = 109,5 t/km2/god
gdje je Fsl(D) = 9618 km2.
Ako se ovoj koliini doda i vueni nanos procijenjen u iznosu 15% od ukupne koliine suspendiranog
nanosa dobije se:
Gs+v (D) = 1 211 082 t/god,
pri emu bi koeficijent sapiranja u tom sluaju iznosio:
Gsp,(s+v)(D) = 126 t/km2/god,
Ova vrijednost mnogo je blia koeficijentu sapiranja dobivenom empirijskom metodom prof.
Gavrilovia za podruje sliva Bosne do profila Janjii, nego koeficijenta sapiranja dobivenog
provedenim tromjesenim mjerenjem pronosa nanosa, s obzirom da se radi o vrlo
nereprezentativnoj godini u kojoj su istraivanja izvedena.
Kada su u pitanju mjerenja na profilu Vranduk, s obzirom da je bio obuhvaen period srednjih velikih
voda, koeficijent sapiranja suspendiranog nanosa za ovaj profil od Gsp(V) = 114 t/km2/god. je pribline
vrijednosti kao i koeficijent odreen mjerenjima na v.s.Doboj. Koeficijent sapiranja kada se urauna i
vueni nanos na profilu Vranduk procijenjen je na temelju podataka mjerenja samo suspendiranog
nanosa i on iznosi Gsp,s+v(V) = 131 t/km2/god.
Za potvrdu velike nestabilnosti kada je pronos nanosa na rijeci Bosni u pitanju, iz Tabela 3-32 gdje su
prikazani rezultati osmogodinjeg monitoringa nanosa, vidljivo je da ukupni pronos nanosa znaajno
oscilira u pojedinim godinama. Tako je rijeka Bosna na profilu Doboj za osmotreni period ukupno
godinje pronosila koliine nanosa koje su se kretale u rasponu od 137.430 t/godinje (1973.) do 3
148 110 t/godinje (1970.), gdje je maksimalna vrijednost oko 23 puta vea od minimalne. Kada se to

izrazi preko koeficijenata sapiranja samo suspendovanog nanosa, dobiju se vrijednosti od minimalno
registriranog Gsp(D) = 14,3 t/km2/god u 1973. god., do maksimalno osmotrenog Gsp(D) = 327,3
t/km2/god, to je registrirano tokom 1970. godine.
Ovo samo pokazuje koliko je kompleksan problem odreivanja pronosa nanosa rijekom, ako se ne
vre sistematska dugogodinja mjerenja.
Stoga je procjena pronosa nanosa na profilu Janjii izvrena koritenjem rezultata empirijskog
prorauna uz usporedbu sa rezultatima prorauna provedenog na temelju podataka osmogodinjeg
osmatranja na v.s Doboj, kako bi se empirijski dobiveni rezultati na odreen nain verificirali.
Rezultati osmogodinjeg mjerenja na v.s. Doboj preko koeficijent sapiranja aproksimiran je na slivnu
povrinu budue HE Janjii, koritenjem obrasca:
Gs(J) = Gsp(D) x Fsl(J), gdje je:
Gs(J) - pronos nanosa na profilu Janjii,
Fsl(J) - povrina sliva r. Bosne do profila Janjii, i
Gsp(D) koeficijent sapiranja dobiven mjerenjima na profilu Doboj.
Vrijednosti specifinog pronosa, odnosno koeficijent sapiranja dobiven iz podataka osmogodinjeg

osmatranja na v.s. Doboj, blii je vrijednosti istog koeficijenta dobivenog empirijskim proraunom za
profil budue HE Janjii, nego koeficijentu dobivenom na osnovu podataka mjerenja obavljenih u
okviru istraivanja za potrebe ove studije.
Potrebno je naglasiti da se uz grubu aproksimaciju koeficijent sapiranja za profil Doboj, a u cilju
provjere rezultata dobivenih drugim koritenim metodama, moe primijeniti priblino na cijeli sliv do
profila Doboj na isti nain kako je to ovdje uraeno za profil Janjii, naravno, uzimajui samo njegovu
prosjenu vrijednost prema gore navedenom obrascu.
S tim u vezi, ako se za profil Janjii usvoji spomenuti koeficijent sapiranja dobiven iz podataka
osmogodinjeg mjerenja suspendiranog nanosa Gsp(D) = 109,5 t/km2/god i pripadajua povrina sliva
od Fsl(J) = 4085 km2, dobije se ukupan godinji pronos na ovom profilu u iznosu od:
Gs(J)= 447 307 t/god = 362 779 m3/god
to bi zajedno sa 15% vuenog ukupno iznosilo Gs+v(J) = 417 196 m3/god., a koliina vuenog nanosa je
procijenjena na Gv(J) = 67 097 t/god = 35 500 m3/god.
Ukupna zapremina suspendiranog i vuenog nanosa odreena aproksimacijom rezultata mjerenja sa
v.s. Doboj, na gore opisani nain, primijenjena za prostor sliv HE Janjii iznosi:
Gs+v(J) = 398.279 m3/god.
Empirijskim proraunom za profil Janjii dobivene su sljedee vrijednosti pronosa:

Gs+v,J(e)= 464.970 m3/god,
Od navedene koliine procijenjeno je da suspendirani nanos u ukupnoj bilanci iznosi:
Gs(e)(J) = 395 225 m3/god, a vueni Gv(e)(J) = 69 745 m3/god
Razlika dobivene po navedene dvije metode iznosi:
Gs+v= 66.691 m3/god,
Odnosno izraeno u procentima za oko 16% je vea koliina nanosa procijenjena empirijskom
metodom nego analizom izmjerenih podataka osmogodinjeg osmatranja nanosa na v.s.Doboj, iji su
rezultati aproksimirani i na sliv budue HE Janjii .

Potrebno je rei da mjerenja suspendiranog nanosa, u samo jednoj taci profila, zahtijeva korekciju
dobivenih rezultata. Korekcija se vri srednjom profilskom koncentracijom koja se odreuje
mjerenjem pronosa nanosa po cijelom profilu toka, to ovdje nije raeno. Naime, srednja profilska
koncentracija obino je u prosjeku neto vea od koncentracije suspendiranih materija uzetih u
jednoj taci u priobalju mjernog profila.
Iz tog razloga se u ovom sluaju, za profil budue HE Janjii, usvaja se pronos nanosa dobiven
empirijskim proraunom, koji zapreminski u prosjeku godinje iznosi:
Gs+v(e) = 464 970 m3/god.,
a koji daje vee rezultate, od rezultata dobivenih direktnim terenskim mjerenjem obavljenim u
nereprezentativnom periodu. Usvajanjem rezultata empirijskog prorauna zapravo se ostalo na
strani sigurnosti.
Naravno, ukupno determinirana i usvojena prosjena koliina nanosa nee se u cijelosti istaloiti u
akumulaciji s obzirom da se u najveoj mjeri radi o suspendiranoj materiji koja e se jednim dijelom
istaloiti a vei dio voda e pronijeti nizvodno, imajui u vidu relativno kratko vrijeme zadravanja
zbog male zapremine akumulacijskog prostora.
3.7.4.2 Pritoke u akumulacije HE Janjii koje utiu na produkciju nanosa
Strme padine, koje su posljedica geoloke grae, uzrokuju povrinsko oticanje koje moe izazvati
znaajnu eroziju na podruju akumulacije HE Janjii. U idejnom projektu za HE Janjii[8], prema
izrazu iz knjige Bujini tokovi i erozija od Prof.dr. Slobodana Gavrilovia, srednja godinja bujina
kia je odreena prema sljedeem izrazu:
hb= (P1+P2+P3+...+Pn)/n (mm)
gdje je
P1,P2, P3, ...Pn ukupan zbir svih padavina tokom jednog ili vie perioda veih od 30 mm, koje su
zabiljeene u toku 24 sata,
n broj kia koji je uzet za brojitelj gornjeg razlomka.
Za mjerodavnu srednju vrijednost bujine kie usvojena je vrijednost 38,75 mm.
Srednja vrijednost bujine kie za ovo podruje iznosi 38,75 mm. Za Suha potok se moe oekivati
tetno djelovanje za pojavu kie dnevnog intenziteta >30 mm.
Prefiks bujica imaju vodotoci koji maju karakteristiku pojave poplavnog vala i koji se javljaju jako brzo
nakon intenzivnih padavina, nose velike koliine nanosa i unitavaju sve na svom putu.
Produkcija nanosa za pritoke u ovom podruju je takoer sraunata koristei metodu Gavrilovia i
podatke za podruje sliva akumulacije, a ona sumarno iznosi:
Wgod,pritoke = 1.676 m3/god
U ukupnoj produkciji nanosa, direktni sliv akumulacije HE Janjii (Prilog 8) povrine 9,3 km2 uestvuje
sa priblino 0,13 %.

4 7
1 5 1
1 6 8
1 1
3
1
2
9
15 1
1 14 13 12 11 10
16
17
Slika 3-54. Prikaz vodotoka u neposrednom slivnom podruju akumulacije HE Janjii
Terenskim obilaskom ustanovljeno je da su slivne povrine bujica u ovom podruju uglavnom obrasle
umom te da u neposrednom slivnom podruju akumulacije nema znaajnijih arita erozije. Vueni
nanos koji se stvara u ovim pritokama moe biti potencijalno opasan jer se taloi neposredno na
uima ovih potoka u akumulaciju. Na taj nain utjee na njeno zatrpavanje bez mogunosti
prethodnog taloenja na uzvodnim dionicama korita, zbog velikih padova. U Tabela 3-3333 dat je
proraun produkcije i pronosa nanosa pritoka u neposrednom slivu akumulacije Janjii gdje su
pritoke numerisane kao na Slika 3-54.
Tabela 3-33. Prosjena godinja produkcija i pronos nanosa pritoka u neposrednom slivu
akumulacije Janjii
3
Oznaka F T() H Z Wgod Wspec Ru Ggod Gspec Gv(m
2 3 3 3 3
Sliva (km ) (mm) (m / (m / (m /g (m /k /god)
2 2
god) km ) od) m)
1 0,107 1,05 797 3,14 0,18 0,08 21,47 200,67 0,22 4,72 44,15 0,71
2 0,169 1,05 797 3,14 0,18 0,08 33,91 200,67 0,27 9,16 54,18 1,37
3 0,596 1,05 797 3,14 0,18 0,08 119,60 200,67 0,36 43,06 72,24 6,46
4 5,22 1,05 797 3,14 0,18 0,08 1047,51 200,67 0,51 534,2 102,3 80,13
5 0,411 1,05 797 3,14 0,18 0,08 82,48 200,67 0,31 25,57 62,21 3,84
6 0,121 1,05 797 3,14 0,18 0,08 24,28 200,67 0,19 4,61 38,13 0,69
7 0,281 1,05 797 3,14 0,18 0,08 56,39 200,67 0,28 15,79 56,19 2,37
8 0,112 1,05 797 3,14 0,18 0,08 22,48 200,67 0,20 4,50 40,13 0,67
9 0,294 1,05 797 3,14 0,18 0,08 59,00 200,67 0,27 15,93 54,18 2,39

3
Oznaka F T() H Z Wgod Wspec Ru Ggod Gspec Gv(m
2 3 3 3 3
Sliva (km ) (mm) (m / (m / (m /g (m /k /god)
2 2
god) km ) od) m)
10 0,306 1,05 797 3,14 0,18 0,08 61,41 200,67 0,27 16,58 54,18 2,49
11 0,137 1,05 797 3,14 0,18 0,08 27,49 200,67 0,22 6,05 44,15 0,91
12 0,123 1,05 797 3,14 0,18 0,08 24,68 200,67 0,23 5,68 46,15 0,85
13 0,216 1,05 797 3,14 0,18 0,08 43,35 200,67 0,24 10,40 48,16 1,56
14 0,062 1,05 797 3,14 0,18 0,08 12,44 200,67 0,16 1,99 32,11 0,30
15 0,042 1,05 797 3,14 0,18 0,08 8,43 200,67 0,13 1,10 26,09 0,16
16 0,083 1,05 797 3,14 0,18 0,08 16,66 200,67 0,17 2,83 34,11 0,42
17 0,071 1,05 797 3,14 0,18 0,08 14,25 200,67 0,16 2,28 32,11 0,34
Suma 8,35 17,8 / / / / 1675,81 / / 704,4 / 105,7
Pronos nanosa direktnih pritoka akumulacije HE Janjii iznosi: Ggod,pritoke= 704,4 m3/god. Ako se
pretpostavi da je od sraunatog godinjeg pronosa 15% vueni i 85% suspendovani, dobivamo
sljedee vrijednosti pronosa:
Ggod,pritoke,s=598,8 m3/god
Ggod, pritoke,v=105,6 m3/god
Iz gornje tabele je vidljivo da je pronos nanosa u potoku Suha (u Tabela 3-33 oznaen kao Sliv 4)
dominantan u ukupnom pronosu nanosa u neposrednom slivu akumulacije HE Janjii. Produkcija
nanosa za pritoku Suha iznosi Wgod,potokSuha = 1047,5 m3/god, odnosno 62,5 % ukupne produkcije
direktnih pritoka akumulacije, dok ukupni pronos nanosa za ovu pritoku iznosi Ggod,potokSuha = 534,2
m3/god (odnosno 75,84% ukupnog pronosa nanosa direktnih pritoka akumulacije). Pronos vuenog
nanosa za potok Suha iznosi 111,5 m3/god, odnosno 75,9 % ukupnog pronosa vuenog nanosa
direktnih pritoka akumulacije.
3.8 Zemljite
3.8.1 Zastupljenost tipova zemljita

Na povrinama istranog podruja HE Janjii prisutna su zemljita automorfnog i hidromorfnog
odjela sa klasama i tipovima tla prikazanim u narednoj tabeli.
Tabela 3-34. Klasifikacija zemljita prisutnih na istranom podruju HE Janjii
Odjel Klasa zemljita Tip zemljita
Automorfna II A C HUMUSNO AKUMULATIVNA 1. Vapneniko-dolomitna crnica
zemljita TLA 2. Rendzina
(kalkomelanosol) + Rendzina
Hidromorfna I (A) G ili (A) C NERAZVIJENA TLA 1. Aluvijalna ili fluvijalna zemljita
zemljita (fluvisol)
Analizom Pedoloke karte opine Zenica6 vidljivo je da je na irem projektnom podruju rendzina
najdominantniji tip zemljita sa povrinom oko 2,342 km2. Rendzina je preteno zastupljena uzvodno
6
Strateki plan ruralnog razvoja podruja Zeniko-dobojskog kantona za period 2012-2016. godine

od planirane brane. To je vrijedno poljoprivredno zemljite pogodno za oranike, vinogradske i

voarske povrine. Drugi najzastupljeniji tip zemljita u razmatranom podruju predstavlja vapneno-
dolomitna crnica (kalkomelanosol) u kombinaciji sa rendzinom. Povrina koju zauzima ovaj tip
zemljita unutar projektnog podruja iznosi oko 0,81 km2. Zastupljen je preteno nizvodno od brane.
Vapneno-dolomitna crnica je dobro drenirano tlo koje ne podlijei eroziji vodom. Najvee povrine
crnice se nalaze pod panjacima i umom, a najmanje pod oranicama.
Prema pedolokoj karti opine Zenice, aluvijalno-fluvijalna zemljita (fluvisol) rasprostranjena su na
povrini od 0,573 km2 i to u uem pojasu du cijelog toka rijeke Bosne, sa njene obje strane. To su
vrijedna poljoprivredna zemljita koja se koriste za uzgoj oraninih i povrtnih kultura. Meutim,
najvei dio fluvijalnih zemljita u projektnom podruju danas zauzimaju infrastrukturni objekti
(preteno saobraajnice i stambeni objekti), te je njihova iskoristivost u poljoprivredne svrhe mala.
Pored zauzetosti zemljita, ograniavajui faktor u proizvodnji na aluvijalnim zemljitima je najee
izlijevanje vode iz korita kao posljedica poplava, nanoenje skeleta ili pijeska, a u skeletnim i
pjeskovitim formama i nedostatak vode u ljetnom periodu.
Na aluvijalnim naslagama planirano je pozicioniranje gradilinog kampa i deponije iskopnog
materijala, konkretno izmeu korita rijeke Bosne i puta M17. U ovom dijelu su preko aluvijalnih
naslaga formirane njive i livade. Prikaz rasprostranjenja navedenih tipova zemljita u irem
projektnom obuhvatu HE Janjii, dat je na sljedeoj karti.
Slika 3-55. Tipovi zemljita na istranom podruju HE Janjii
3.8.2 Kategorije koritenja zemljita

Zastupljenost kategorija koritenja zemljita unutar ireg projektnog podruja prikazana je na karti u
nastavku. Karta je izraena na osnovu Corine Land Cover 2000 digitalne baze podataka za FBiH.

Prema karti, najzastupljenije je umsko zemljite sa povrinom od 240 ha uglavnom uzvodno od

budue brane.
Osim umskog zemljita, u projektnom podruju je sa oko 200 ha povrine zastupljeno
poljoprivredno zemljite koje se koristi za sadnju vonih kultura, a dominantno je rasprostranjeno uz
rijeku Bosnu na obje njene obale. I u zoni planiranog gradilita i deponije iskopnog materijala
zastupljeno je poljoprivredno zemljite.
Izgraeno zemljite pod kojim se podrazumijevaju naselja, ceste, eljeznica, industrijski pogoni,
zauzima povrinu preko 100 ha. etvrtu kategoriju koritenja zemljita, u projektnom obuhvatu,
predstavljaju vode.
Slika 3-56. Kategorije koritenja zemljita u irem projektnom podruju HE Janjii
3.8.3 Katastarske kulture i klase zemljita

Slubena web stranica Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove7 omoguila je uvid
u katastarske podatke o parcelama na podruju FBiH. U okviru ove baze podataka uraeno je
katastarsko klasiranje zemljita koje predstavlja katastarske kulture i katastarske klase svake parcele
poljoprivrednog i umskog zemljita unutar katastarskih opina.
7
http://www.katastar.ba/

Analizom ovih podataka evidentirano je da su u irem projektnom podruju prisutno pet katastarskih
kultura sa pripadajuim klasama prikazanim u narednoj tabeli.
Tabela 3-35. Katastarske kulture i klase zemljita u projektnom podruju HE Janjii
Katastarska kultura Katastarska klasa
Oranica/njiva 1, 2, 3, 4, 5 i 6 klase
Vonjak 3, 4 i 5 klase
Livada 2, 3 i 4 klase
Panjak 1, 2, 3 i 4 klase
uma 4 i 5 klase
Ostalo (zgrade, kue, putevi, pruga i sl.)
U irem projektnom podruju najzastupljenije su ume 5. klase sa preko 57% povrine. Veinom su
rasprostranjene u blizini planirane brane. Povrine zemljita na kojima su izgraene zgrade, kue,
putevi, pruge i sl. zauzimaju oko 38% podruja, dok sve preostale katastarske kulture i klase
navedene u Tabela 3-35 zauzimaju svega 5% povrine ireg projektnog podruja. Na podruju
planirane deponije iskopnog materijala i gradilita dominantno su zastupljene oranice/njive IV
katastarske klase.
3.8.4 Bonitetne kategorije zemljita i agrozone

Bonitiranjem zemljita odreuje se bonitetna kategorija i potkategorija svih zemljita podobnih za
poljoprivrednu i umarsku proizvodnju, na osnovu prirodnih osobina zemljita, bez obzira na njihov
nain koritenja.
Prema Uputstvu o strunim mjerilima za razvrstavanje zemljita u kategorije (Slubene novine
FBiH, br. 78/09), zemljita se razvrstavaju u osam bonitetnih kategorija gdje prva (I) kategorija
predstavlja najbolje zemljite, a osma (VIII) najloije.
U skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljitu (Slubene novine FBiH, br. 52/09), namjena
zemljita u planovima prostornog ureenja utvruje se na osnovu karte upotrebne vrijednosti
poljoprivrednog zemljita i to:
zemljita od I do IV katastarske odnosno bonitetne kategorije, utvruju se iskljuivo kao
poljoprivredno zemljite;
zemljite V i VI katastarske, odnosno bonitetne kategorije utvruje se kao poljoprivredno i
izuzetno kao zemljite za ostale namjene;
zemljite VII i VIII katastarske, odnosno bonitetne kategorije utvruje se kao zemljite koje
de se prema potrebama koristiti i za druge namjene.
Upotrebna vrijednost zemljita za poljoprivredu, prema usvojenoj agropedolokoj kategorizaciji,
podijeljena je u tri podklase:
1. Agrozona 1 (II - IVa bonitetne kategorije) zemljite iskljuivo namijenjeno za poljoprivredu;
2. Agrozona 2 (IVb - VI bonitetne kategorije) zemljite koje se moe koristiti za graenje uz
promjenu namjene;
3. Agrozona 3 (VII - VIII bonitetne kategorije) zemljite koje se manje ili nikako ne koristi za
poljoprivredu.
Na osnovu podataka iz Studije upotrebne vrijednosti poljoprivrednog zemljita Zeniko-dobojskog
kantona (2011), evidentirane su bonitetne kategorije zemljita i agrozone u irem projektnom
podruju HE Janji ii prikazane su u narednoj tabeli.

Tabela 3-36. Bonitetne kategorije i agrozone u irem projektnom podruju HE Janjii

Bonitetna kategorija zemljita Agrozona
II Prva agrozona
III Prva agrozona
IVb Prva agrozona
V Druga agrozona
VI Druga agrozona
VIn etvrta zona zona uma
Vlne etvrta zona zona uma
VIIn etvrta zona zona uma
Procentualna zastupljenost bonitetnih kategorija prikazana je na Slika 3-57. Najzastupljenija je VII

kategorija umskih povrina, dok je najmanje zastupljena VIne kategorija umskih povrina. Ove
kategorije su zastupljene uzvodno od planirane brane. Na poljoprivrednim povrinama dominantne
su III i V bonitetna kategorija. III bonitetna kategorija zemljita u potpunosti dominira lokacijom
planiranom za pozicioniranje deponije iskopnog materijala i gradilinog kampa. Ovdje se radi o prvoj
agrozoni, koju, sa aspekta zemljinih potencijala, predstavljaju najvrjednija podruja opine Zenica i
koja su namijenjena iskljuivo za poljoprivredu. Inae, prva agrozona je predstavljena II i III
kategorijom, IVa i IVb bonitetnom potkategorijom. Ovo je podruje u kojem je mogua intenzivna
poljoprivredna proizvodnja sa mogunostima ureenja i doureenja zemljita ukljuujui agro i
hidromelioracione mjere (odvodnjavanje/navodnjavanje) u cilju uveanja prinosa u odnosu na
sadanje stanje. U lanu 17. Zakona o prostornom ureenju i graenja ZDK (Sl. novine Ze-Do
Kantona, br. 01/14) navodi se da je posebno kvalitetno poljoprivredno zemljite agrozone 1 (I, II, III i
IVa bonitetne kategorije) neophodno zatititi od promjene namjene i od izgradnje trajnih objekata.
ak i u izuzetnim situacijama, uz zadovoljenje posebnih okolinih uslova, na poljoprivrednom
zemljitu III i IVa bonitetne kategorije moe se planirati gradnja stambenih i privrednih graevina ali
onih koje su u funkciji poljoprivredne djelatnosti, te objekata infrastrukture i graevina za potrebe
istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina.
Slika 3-57. Procentualna zastupljenost bonitetnih kategorija zemljita u irem projektnom podruju
HE Janjii
Na Slika 3-58 prikazan je prostorni raspored bonitetnih kategorija zemljita u razmatranom
projektnom podruju.

Slika 3-58. Rasprostranjenost bonitetnih kategorija zemljita u irem projektnom podruju
3.8.5 Namjena zemljita

Projekcijom prostornog ureenja Zeniko dobojskog kantona, utvrene su odgovarajue povrine
razvoja svih elemenata prostornog ureenja i planiranja poput planiranog razvoja i razmjetaja
privrednih kapaciteta, razvoja infrastrukturnih sistema, naselja sa mreom i utvrenim povrinama
urbanizacije (urbana podruja), ugroenost okolia i mjere zatite, i dr. Temeljni princip kod
planiranja koritenja prostora jeste osnovna namjena utvrenih poljoprivrednih, umskih i
graevinskih povrina (urbana podruja) na itavom prostoru Kantona. Intervencije u prostoru e se
vriti na nain promjene odnosa osnovnih namjena zemljita, kako bi se obezbijedio planirani razvoj
svih funkcija, prevashodno uvaavajui principe zatite i unaprjeenja ovjekove okoline i odrivog
razvoja.
Prema Slika 3-59 koja daje sintezni prikaz namjene i koritenja prostora u irem projektnom podruju
HE Janjii, na cijelom prostoru, ukljuujui i prostor planirane deponije iskopnog materijala i
gradilita, dominiraju urbana podruja. Kada se uzme u obzir udio urbanih podruja u ukupnoj
povrini Kantona (11,42 %), stie se zakljuak da je za urbanizaciju opredijeljen veliki dio teritorije.

Slika 3-59. Prikaz namjene i koritenja prostora u irem projektnom podruju HE

Janjii
3.9 Klimatske karakteristike podruja

Za analizu klimatolokih karakteristika ireg podruja HE Janjii, koriteni su podaci sa tri
klimatoloke stanice: Zenica, Kakanj i Busovaa, za viegodinji niz 1961.-1990. godina, te za period
2001.-2010. za klimatoloku stanicu Zenica.
Tabela 3-37 Koordinate klimatolokih stanica
Koordinate
Stanica Hs (m)
o o
Zenica 344 17 54' 44 13'
o o
Kakanj 380 18 05' 44 09'
o o
Busovaa 390 17 54' 44 06'
ire podruje HE Janjii nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u dolini rijeke Bosne, na
jugu Zenike kotline. Na njegovom rubu se nalaze srednje visoke planine i uzvienja, ispod 1400 m, a
neto dalje na zapadu planine Vlai i Vranica.
Ovo podruje je vijencem visokih planina na zapadu odvojeno od mediteranskog pojasa. Poto
zapadne padine ovih planina prihvataju najvei dio vlanih prodora sa mora, zbog ega i imaju velike
sume padavina, srednji tok rijeke Bosne se odlikuje prilino malim sumama padavina. Takoer, zbog
strujanja preko vrhunaca ovih planina imamo i fenski efekat, tj. adiabatsko poveanje temperature,
tako da ovo podruje ima vee srednje godinje temperature nego to bi se to oekivalo s obzirom
na nadmorsku visinu i geografski poloaj. Osnovni klimatski utjecaj dolazi dolinom rijeke Bosne sa

sjevera iz Panonske nizije, tako da se moe rei da ovo podruje ima umjereno kontinentalnu klimu
sa dodatkom gore navedenih utjecaja. Idui uz padine okolnih planina, kao i uz rijeku Bosnu, ulazi se
u podruje umjereno kontinentalne klime pretplaninskog tipa, a na veim nadmorskim visinama i u
podruje planinske klime (Slika 3-60). Sa porastom nadmorske visine zakonito opada temperatura i
raste suma padavina.
Slika 3-60. Tipovi klime srednjeg toka Bosne
3.9.1 Temperatura
U uvodnom dijelu, govorei o klimi, navedeno je da je srednja godinja temperatura ovog podruja
neto vea nego to bi se oekivalo s obzirom na nadmorsku visinu i geografski poloaj. Pored toga,
Zenika kotlina spada u tzv. upna podruja u Bosni i Hercegovini sa povoljnom geografskom
orijentacijom kada je u pitanju sunevo zraenje. Zbog toga je srednja godinja temperatura u dolini
Bosne na potezu Zenica - Kakanj preko 10oC, dok sa poveanjem nadmorske visine na padinama oko
rijene doline zakonito opada. to se tie godinjeg hoda temperature, najtopliji mjeseci su juli i
avgust sa srednjom temperaturom izmeu 19 i 20 oC, a najhladniji mjesec je januar sa srednjom
temperaturom izmeu -1 i 0 oC (Tabela 3-38, Slika 3-61).

Slika 3-61. Srednje godinje temperature u srednjem toku Bosne
Uope uzevi, srednja godinja temperatura opada sa poveanjem nadmorske visine za 0,6 oC na
svakih 100 m (idui uz padine brda), no taj je gradijent moe oscilirati u ovisnosti od pojave kotlinske
temperaturne inverzije. Kotlinska inverzija temperature se najee javlja u stabilnim vremenskim
uvjetima i naroito je izraena u hladnijem dijelu godine. Zavisnost temperature od nadmorske visine
se najbolje vidi iz Tabela 3-38. i Slika 3-62.
Tabela 3-38. Srednje mjesene i godinje temperature zraka (C) (period 1961-1990.)
(aproksimativno za Janjie)
Meteor. Sred.
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
stanica god.
Zenica -0,9 2,0 5,9 10,6 15,0 18,0 19,7 19,2 15,7 10,8 5,3 0,5 10,1
Kakanj -1,5 1,4 5,4 9,5 14,1 17,3 19,0 18,8 15,0 10,2 4,9 0,4 9,6
Janjii -1,1 1,8 5,8 10,3 14,8 17,8 19,5 19,1 15,5 10,6 5,2 0,5 10,0

25,0
20,0
Temperatura (o C)
15,0
10,0
5,0
0,0
-5,0
Zenica Kakanj Janjii
Slika 3-62. Godinji hod srednjih mjesenih temperatura zraka (period 1961.-1990.)
3.9.2 Padavine
Raspored padavina po mjesecima je dosta ravnomjeran, to ukazuje na tipino kontinentalni reim
klime. Najkiovitiji mjeseci su juni i novembar, dok januar, februar i mart imaju najmanje prosjene
sume padavina.
Godinje sume padavina se u uem podruju rijeke kreu izmeu 700 i 900 l/m2 (Tabela 3-39, Slika
3-63), a zakonito rastu idui uzvodno i uz padine okolnih planina. Prosjean broj dana sa padavinama
1 mm iznosi oko 105 dana godinje, najvei je u junu prosjeno 11, a najmanji u oktobru
prosjeno 7.
Slika 3-63. Srednje godinje sume padavina (l/m2)

Tabela 3-39. Prosjene mjesene i godinje koliine padavina (l/m2)(period 1961.-1990.)
Meteor. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.
stanica suma
Zenica 51 48 54 62 74 83 62 69 65 67 74 67 778
Kakanj 60 37 40 55 67 79 66 57 71 65 68 70 736
Janjii 54 45 51 60 73 82 63 66 67 66 73 68 768

90
80
70
Padavine (l/m2)
60
50
40
30
20
10
0
Zenica Kakanj Janjii
Slika 3-64. Godinji hod mjesenih suma padavina za Zenicu, Kakanj i aproksimativno za lokaciju
HE Janjii
U pogledu intenziteta padavina, ovo podruje spada u pljuskovita podruja, posebno u ljetnjem
periodu (u emu prednjai mjesec juni), kada postoje uvjeti za konvektivnu oblanost. U tim
prilikama 1 do 2 puta godinje dolazi do stvaranja uvjeta za pojavu grada. Maksimalne dnevne
koliine padavina se kreu i do 70 - 80 l/m2 ( sa povratnim periodom od 20 godina) u dolini rijeke,
dok na veim nadmorskim visinama zakonito rastu.
Snijeg je, u odnosu na druge krajeve BiH, manje izraena pojava, kako u pogledu maksimalnih visina,
tako i trajanja snjenog pokrivaa. Zahvaljujui ve pomenutom povoljnijem temperaturnom reimu,
prosjeno prvi dan sa snjenim pokrivaem 1cm je izmeu 16. i 26. novembra, a prosjeno
posljednji dan sa snjenim pokrivaem 1cm je oko 19. marta. Maksimalne visine snjenog pokrivaa
(Slika 3-65) su u januaru i februaru i iznose izmeu 56 i 60 cm u dolini rijeke, dok zakonito rastu sa
nadmorskom visinom tako se na Smetovima kreu do oko 2 metra. Napominjemo da su ovo
vrijednosti izmjerene na meteorolokim stanicama, a na pojedinim dijelovima podruja, zavisno od
orografije terena, smetovi nastali uslijed vjetra mogu dostizati i puno vee visine. Snjenog pokrivaa
nema u junu, julu i avgustu, a u dolini rijeke snjeni pokriva nije prisutan ni u maju ni u septembru.
cm 60
50
40
30
20
10
0
m jeseci
Slika 3-65. Zenica: Maksimalne visine snjenog pokrivaa (period 1961.-1990.)
S obzirom na znaaj snijega kao pojave ovaj parametar je dat i u vidu srednjeg broja dana sa
snjenim pokrivaem 10 cm i 30 cm (Slika 3-66 i Slika 3-67).

U dolini rijeke snjeni pokriva (1 cm) je prisutan u prosjeku oko 40 dana godinje. Snjeni pokriva
10 cm je prisutan je prosjeku samo 14 dana, dok je snjeni pokriva 30 cm evidentiran svega 3 do
5 dana godinje. Broj dana sa snjenim pokrivaem raste sa porastom nadmorske visine.
Sve naprijed reeno se odnosi na dolinu rijeke, dok se trajanje snjenog pokrivaa i maksimalne
visine zakonito poveavaju sa porastom nadmorske visine.
5
broj dana
0
m jeseci
Slika 3-66. Zenica: Srednji broj dana sa snjenim pokrivaem 10 cm (period 1961.-1990.)
1,2
1,0
0,8
broj dana
0,6
0,4
0,2
0,0
m jeseci
Slika 3-67. Zenica: Srednji broj dana sa snjenim pokrivaem 30 cm (period 1961.-1990.)
Maksimalne dnevne padavine za sliv akumulacije HE Janjii kreu se do 76,2 mm, dok su bujine kie
registrovane u ljetnom periodu. Za analizu stanja erozije i nanosa na slivnom podruju akumulacije
HE Janjii potrebno je odrediti bujinu kiu.
Vlanost zraka
Srednja godinja relativna vlanost zraka je relativno visoka i kree se izmeu 75 i 80%. Manja je u
toplijem dijelu godine (70 do 75%), a vea u hladnijem dijelu godine (80 do 85%), meutim godinje
oscilacije nisu velike (Slika 3-68). Ovo su normalne vrijednosti srednje relativne vlanosti zraka za
navedeno klimatsko podruje i povezane su sa temperaturnom inverzijom i pojavom magle.

% 100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
m jeseci
Zenica Kakanj
Slika 3-68. MS Zenica: Godinji hod srednje relativne vlanosti zraka (%) (period 1961.-1990.)
3.9.3 Evaporacija i magla

Za podruje akumulacije HE Janjii nisu bila dostupna mjerenja isparavanja, pa je potencijalna
evapotranspiracija proraunata empirijskom metodom Thornthwaite-a za meteoroloku stanicu
Zenica. Thornthwaite je uspostavio eksponencijalnu vezu izmeu prosjene mjesene temperature
tm i prosjene mjesene potencijalne evapotranspiracije PETm u obliku:
PETm=16,2Rf ( ) (mm)
gdje je:
Rf redukcioni faktor ije su vrijednosti date prema geografskoj irini,

tm prosjena mjesena temperatura u C,
tg godinji toplotni indeks: tg=
a - konstanta koja se rauna kao: a=0,016tg+0,5
Ukupna koliina potencijalno isparene vode iznosi 650,4 mm. To je najvee mogue isparavanje, tj.
najvea koliina vode koja se moe ispariti s obzirom na klimatske uslove. Mjerene vrijednosti mogu
biti samo manje, zavisno o tome koju povrinu posmatramo, a ako je o zemljitu rije, zavisi i od
vrste zemljita i od koliine i vrste zelenog pokrivaa. Potencijalna evapotranspiracija ima tipian
godinji hod i najvea je u ljetnjim mjesecima (Slika 3-69).

mm 140
120
100
80
60
40
20
0
mjeseci
Zenica Janjii
Slika 3-69. Potencijalna evapotranspiracija (period 1961.-1990.) za MS Zenica (i lokaciju Janjii

aproksimativno)
Godinji broj dana sa maglom varira zavisno od meteorolokih i ostalih parametara koji utjeu na ovu
pojavu. Tu, prije svega, kao uzrok treba pomenuti i pojavu temperaturne inverzije karakteristinu za
doline u Bosni i Hercegovini, kao i koncentracije aerozagaenja ije estice predstavljaju jezgra
kondenzacije vodene pare.
U tabeli je dat godinji hod broja dana sa maglom. Vidi se da je najvei u jesen i zimi, dok je u
proljee i ljeto manji. Godinji broj dana sa maglom je u periodu 1961.-1990. bio najvei u Kaknju
118, dok je u Zenici iznosio 48. Klimatske promjene su donijele znaajan pad ovog broja, o emu e
biti rijei na kraju studije.
Ovo se moe objasniti poloajem kotlina i izraenom kotlinskom inverzijom, ali isto tako i intenzivnim
izvorima aerozagaenja na tim podrujima u posmatranom periodu (1961.-1990.).
Tabela 3-40. Srednji godinji broj dana sa maglom (period 1961-1990)
stanica Suma
Zenica 3 2 1 1 1 1 2 5 10 11 5 5 48
Kakanj 12 7 4 1 6 2 7 12 15 14 16 22 118
Janjii 5 4 2 1 2 1 3 7 11 12 8 9 65
Tabela 3-41. Srednji godinji broj dana sa maglom (period 2001.- 2010.)
stanica Suma
Zenica 2 1 0 0 0 0 0 0 1 4 2 2 12
3.9.4 Vjetar
Rua vjetra dosta zavisi od orografskih uvjeta terena na konkretnoj meteorolokoj stanici. Kao to se
vidi, rua vjetra za Zenicu je dosta simetrina kada je u pitanju srednja brzina vjetra, ali je izduena u
smjerovima jugozapad i sjever kada je u pitanju uestalost.
Rua uestalosti vjetra za meteoroloku stanicu Zenica pokazuje da je dominantan pravac izrazito
sjeverni i donekle jugozapadni, to je razumljivo zbog pravca pruanja doline Bosne u tom podruju.
Srednja godinja brzina vjetra je relativno mala i na itavom podruju iznosi neto vie od 2,0 m/s. To
je relativno mala brzina, to je razumljivo s obzirom da se radi o podruju koje je sa svih strana
okrueno planinskim padinama.

Rua vjetra za Janjie (Slika 3-70) bi bila dodatno izduena u pravcu sjever - jug i kada je u pitanju
uestalost i kada je u pitanju srednja brzina, to je razumljivo s obzirom na pravac pruanja i malu
irinu doline rijeke na toj lokaciji.
Tabela 3-42 Tabelarni prikaz estina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra (viegodinji niz) za
lokaciju Janjii (aproksimativno)
Pravci vjetra C N NE E SE S SW W NW SUMA Sred.
estine vjetra god.
62,0 12,0 4,3 1,5 2,5 5,7 7,5 1,9 2,6 100,0 /
(%)
Srednja brzina / 3,1 2,2 1,5 1,9 3,4 2,6 1,9 2,2 / 2,3
(m/s)
Slika 3-70. Grafiki prikaz pravaca i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra za lokaciju Janjii
3.10 Postojea materijalna dobra, ukljuujui kulturno-historijsko i arheoloko

naslijee
3.10.1 Transportna infrastruktura
Na lijevoj strani naselja Janjii i samim time i budue HE Janjii nalaze se tri transportna puta:
Magistralni put M17 Sarajevo Zenica,
eljeznika pruga Sarajevo-amac,
Regionalni put Zenica-Travnik.
Putevi u naselju Janjii su uski i u jako loem stanju. Iznad obale rijeke Bosne, du podruja potapanja
se nalazi nasip za magistralni put M17. Ovo je stari put i samim time nije toliko prometan kao
magistralni.

Slika 3-71. Saobraajna infrastruktura na podruju HE Janjii prema Prostornom planu Ze-Do
kantona [9]
Na desnoj strani rijeke Bosne na ovom podruju izgraen je tunel na autoputu koji je dio Pan-
europskog koridora Vc (Slika 3-71). Ulaz u tunel 1. Mart koji prolazi kroz brdo Vijenac lociran je
juno od Janjia. Autoput Vc nakon izlaza iz tunela prolazi desnom obale rijeke Bosne a zatim se
preko mosta, koji predstavlja kraj ueg istranog podruja, nastavlja na lijevoj strani. Izgradnja
autoputa je uslovila znatno rastereenje saobraajem Magistralni put M17.
Naselje Janjii
Slika 3-72. Helikopterski snimak izgradnje tunela 1.Mart
3.10.2 Instalacije i energetska infrastruktura

Prema prostornom planu ZE-DO kantona na lokaciji HE Janjia, nalazi se postojea elektromrea 110
kV kao i trafostanica TS 110/x kV. Na lokaciji se trenutno ne nalazi nikakva druga energetska
infrastruktura (Slika 3-73). Na podruju Janjia se prema Prostornom planu ne nalaze nikakve druge
instalacije (Slika 3-74).

Slika 3-73. Energetska infrastruktura (planirana i postojea) za ire i ue podruje Janjia prema
Prostornom planu Ze-Do kantona99
Slika 3-74. Instalacije na podruju HE Janjii prema Prostornom planu Ze-Do kantona9
3.10.3 Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacije

Analiza sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije za podruje Zenice uraena je u sklopu projekta
Program snabdijevanja i odvodnje otpadnih voda za Tuzlu, Zenicu i Travnik koji je finansiran od
strane KfW-a i SECO-a. Projekat je zavren 2013. godine uz suradnju Instituta za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta u Sarajevu i kompanije DORSCH International iz Njemake.
Naselje Janjii se snabdijeva vodom iz javnog sistema vodosnabdijevanja za grad Zenicu. Ovaj sistem
ine etiri glavna izvorita: krako vrelo Kruica, otvoreni vodotok Babina rijeka, izvor Strmenjak i
izvor Klope. Voda se do naselja Janjii transportuje glavnim dovodnim cjevovodom preko PS Janjii I
do rezervoara Janjii I. Rezervoar Janjii I snabdijeva naselje Janjii vodom, a takoer snabdijeva i
rezervoar Janjii II putem PS Janjii II koja pokriva via podruja naselja (Slika 3-75).

GRADILINI
KAMP
VODOVODNA
MREA
OPCIONA
NASELJA
ALTERNATIVA
DEPONIJE
STALNI
PRISTUPNI
PUT
Slika 3-75. Sistem vodosnabdijevanja za podruje naselja Janjii
Stanovnici naselja Janjii nisu prikljueni na javnu kanalizacionu mreu, nego su prisutne individualne
septike jame ili se otpadne vode isputaju zasebnim cjevovodima direktno u vodotok Bosnu, to je u
suprotnosti sa zakonskom regulativom. U Prostornom planu Ze-Do kantona prikazana je postojea i
planirana kanalizaciona infrastruktura.

Slika 3-76. Vodovodni i kanalizacioni sistem za podruje Janjia prema Prostornom planu Ze-Do
kantona9
3.10.4 Historijsko i arheoloko naslijee

U naselju Janjii nisu vrena nikakva arheoloka istraivanja, meutim tokom 1968. i 1969. godine
provedena su sistematska arheoloka istraivanja na podruju oblinjih seoskih naselja Putovii i
Tiina. Naselje Putovii se nalazi na suprotnoj obali rijeke Bosne i udaljeno je cca 1km od naselja
Janjii a naselje Tiina cca 2km. Prilikom ovih istraivanja, na podruju Putovia otkriven antiki
nimfej (objekat A), dio rimske graevine (objekat B) i antikih termi (objekat C) sa dosta sitnog
arheolokog materijala (staklo, metal, keramika) te kamene plastike-ukrasa. (Slika 3-78). U Tiini,
lokalitet Mlinii, otkriven je kompleks objekata koji su vjerovatno rimska vila. I na ovoj lokaciji je
otkriveno mnogo popratnog sitnog materijala.
Veina nalaza iz Putovia i Tiine pohranjeni su u arheolokoj zbirci Muzeja grada Zenice. U svom
radu o stecima (podaci do 1966. godine) .Belagi spominje da u selu Janjii, kraj lokalne ceste
postoji osamljena krstaa[10]. Podruje u kojem je otkriven nadgrobni spomenik izvan je zone
budue hidrocentrale te ne postoji direktna ugroenost.
U trenutno dostupnoj strunoj literaturi ne postoje podaci o otkrivenim ostacima kulturno-
historijskoga naslijea (ostaci arhitekture, grobne cjeline, keramika, metal, staklo i sl.) prilikom
izgradnje moderne saobraajnice od Zenice ka Sarajevu 1972-1974. godine.

Slika 3-77. Arheoloka karta za ire podruje Zenice (Arheoloki leksikon BiH: Arheoloka karta
regija 13, Srednji vijek)
RIJEKA BOSNA
Slika 3-78. Situacioni plan lokaliteta Dvorita i Ograja u selu Putovii
3.11 Planirana infrastruktura
eljeznika pruga
Prema dostupnim informacijama od Zavoda za urbanizam Zeniko dobojskog kantona, na lokaciji
Janjia je planirana izgradnja eljeznike pruge koja e se nalaziti paralelno sa ve postojeom
eljeznikom prugom Sarajevo-amac. Prema rijeima nadlenih u ovom Zavodu, nisu dostupne
detaljnije informacije o trasi ove pruge te se eka na ove informacije od eljeznica FBiH.

Radna zona Drivua

Nizvodno od naselja Janjii, tj. planirane lokacije brane HE Janjii prema dostupnim podacima od
Zavoda za urbanizam Zeniko-dobojskog kantona planirana je izgradnja industrijske zone - Radna
zona Drivua.
RADNA ZONA DRIVUA
PREGRADNI PROFIL HE JANJII
Slika 3-79. Lokacija radne zona Drivua8
Regionalni vod Plava Voda

Projekat Regionalni sistem vodosnabdijevanja Plava Voda ima za cilj poveanje zahvaenih koliina
vode i preusmjeravanje za vodosnabdijevanje opine Zenica te usputnih opina Dolac n/l, Novi
Travnik, Vitez i Busovaa koje imaju potrebu za unaprjeenjem postojeeg sistema
vodosnabdijevanja uvoenjem dodatnih koliina kvalitetne vode za pie. Za opinu Zenica planirano
je isporuenje 400 l/s vode sa ovog izvorita, a ukupna duina transportnog cjevovoda do opine
Zenica je cca 33 km. Na podruju opine Zenica, trasa ovog cjevovoda je poloena jednim dijelom uz
eljezniku prugu amac-Sarajevo, te put Doboj-Kaonik do sela Janjii, odakle prelazi magistralni
put M17 i rijeku Bosnu i penje se prema rezervoaru Putovii. (Slika 3-80)
8
Podaci dobiveni od Zavoda za urbanizam Ze-Do kantona

PREGRADNI PROFIL HE JANJII
Slika 3-80. Regionalni vod Plava voda 9
3.12 Opis pejzaa

Metodologija rada
Analiza pejzanih karakteristika napravljena je primjenom metode karakteriziranja prostora. Njome
se vri identifikovanje podruja obuhvata projekta na homogene cjeline jedinstvenog karaktera, koje
se potom mapiraju, interpretiraju i opisuju. Postupak prepoznavanja pejzaa integrisanog je
karaktera; razmatraju se svi aspekti njegove tvorbe, i antropogeni i prirodni. Karakter pejzaa tako je
odreen specifinom kombinacijom geologije, reljefa, tla, vegetacije, kulturne i prirodne batine te
strukture naina koritenja zemljita. Kao takav gradi karakteristian, prepoznatljiv i konzistentan
uzorak elemenata, koji odreeni pejza ini drugaijim od drugih.
Analiza pejzanih karakteristika napravljena je kombinovanim uredskim i terenskim radom, koji je
ukljuivao prikupljanje, organizovanje, analizu i sintezu podataka u GIS-u, terenski obilazak te
mapiranje i opisivanje pejzanih podruja. Pri tom su koriteni svi dostupni podaci o prostoru i
pejzau ireg i ueg podruja obuhvata (prostorno - planska dokumentacija, topografske i ortofoto
karte, opa literatura o pejzaima).
Planirani projekt (HE Janjii) smjeten je uz sam zapadni rub Zeniko dobojskog kantona, u dolini
rijeke Bosne, juno od grada Zenice, na udaljenosti od oko 10 km. Prema upravno - teritorijalnom
ustroju, podruje projekta pripada Zeniko dobojskom kantonu, a prema pejzanoj regionalizaciji
Bosne i Hercegovine, nalazi se unutar pejzane jedinice Brdski pejzai Bosne i Hercegovine
(Federalno Ministarstvo okolia i turizma, 2008.).
9
Studija izvodivosti, Zavrni izvjetaj: Vodosnabdijevanje i odvodnja otpadnih voda za Zenicu, HEIS 2013.

ire podruje projekta

Planirani projekt hidroelektrane smjeten je na podruju sredinje Bosne, na krajnjem junom dijelu
prostranog Zenikog polja, u dijelu gdje ponovno poinje kanjonska dolina rijeke Bosne. Zenikim
poljem dominira rijeka Bosna, no osim nje, podruje presijecaju brojne rjeice i vei vodotoci, koji se
sputaju niz okolne padine, okomito na glavni tok (Graanika rijeka, Jelovik, Babina Rijeka, Dobra
voda, ulanova rijeka, Vrataki potok).
Podruje karakterie gusta naseljenost uz rijeke i saobraajne pravce, pri emu dominira urbano i
periurbano podruje grada Zenice. U sklopu i oko manjih naselja, prostiru se poljoprivredne povrine
karakteristinog geometrijskog, nepravilnog uzorka, koje prate slojnice, odnosno prilagoene su
morfologiji terena, a pojavljuju se na rijenim terasama i blagim dolinskim padinama. U Zenikom
polju do izraaja dolazi antropogeno - tehnogeni karakter podruja, predstavljen industrijskim
zonama grada Zenice i okolnih naselja, najveim dijelom smjetenim na njihovim rubovima. Tu su jo
prisutne povrine za eksploataciju i ilegalni deponiji, koji uvelike pridonose degradaciji prostora.
Podruje presijeca i mrea saobraajnih koridora; uzdu rijeke Bosne proteu se saobraajni pravci
lokalne i regionalne ceste te eljeznika pruga, dok makadamske ceste slabijeg do srednjeg
intenziteta presijecaju cijelo podruje.
Ue podruje projekta
Planirani projekt smjeten je na rijeci Bosni, priblino 2,5 km nizvodno od ua rijeke Lave u rijeku
Bosnu, blizu naselja Janjii. Pejzano gledajui, podruje projekta se moe podijeliti na dva pejzana
podruja:
1. kanjon rijeke Bosne (od ua rijeke Lave do Janjia), i
2. proirena dolina rijeke Bosne (juni dio Zenikog polja).
Daljnji opis pejzanih karakteristika projektnog podruja vrie se prema navedenoj podjeli.

Slika 3-81 Pejzana podruja
Kanjon rijeke Bosne (od ua rijeke Lave do Janjia)

Planirani projekt je svojim prvim dijelom smjeten u pejzanom podruju strmog i umovitog kanjona
rijeke Bosne, koji se protee u smjeru jugozapad sjeveroistok, odnosno od ua rijeke Lave do
poetka dolinskog proirenja i naselja Janjii. Rijeka Bosna na ovom podruju ima gotovo ravan te
veoma blag tok, uz iznimku slapita na potezu od cca 300 m, oko stotinu metara uzvodno od lokacije
buduih hidrotehnikih graevina. Osobitost ovog podruja je prirodna ouvanost reljefa i
povrinskog pokrova, odnosno njegov naglaen prirodni karakter. Padine kanjona rijeke Bosne su
disecirane, te najveim dijelom prekrivene bjelogorinom umom, tonije, lijevom obalom dominira
uma hrasta kitnjaka (Quercetum petrae), dok padinama desne dominira mjeovita uma hrasta
kitnjaka i obinog graba (Querco - Carpinetum). Na ovom podruju mogu se pronai dva rijena
otoka pod poplavnom umskom vegetacijom, izmeu kojih se proteu manja rijena slapita.

Slika 3-82 Pogled na kanjon rijeke Bosne; Slika 3-83 Cesta M17 kroz kanjon
Prirodni karakter kanjona naruavaju tri saobraajna koridora: eljeznika pruga amac Sarajevo,
magistralna cesta M17 (E73) Zenica - Sarajevo, te cesta od regionalnog znaaja Zenica Travnik,
koja, izmeu ostalog, spaja Lavu i Janjie. Navedeni koridori, pruajui se jedan uz drugog, prate
lijevu obalu rijeke Bosne.
Slika 3-84 Pogled na lokaciju brane

Ovo je podruje naglaeno prirodnog, kanjonsko-umskog karaktera, u kojem su dominantni pejzani
uzorci disecirane, umovite padine, rijeni otoci s poplavnom umskom vegetacijom, voda tekuica,
slapita te saobraajni koridori.
Prostor zbog naglaene reljefne dinamike i visokog stupnja prirodnosti ima veliku doivljajnu
vrijednost. Izraeni reljefni oblici kanjonskih padina te granice umskih povrina tvore jasno
definisane, nepravilne ivice ovog podruja. Samim time prostor gubi svoju transparentnost - ima
odreenu granicu opaanja koja zaustavlja poglede, odnosno, ometa duboke i otvorene vizure, a
prostor je saglediv jedino s postojeih saobraajnih koridora koji prolaze kroz njega. Visok vizuelni
kvalitet podruja predstavljaju slapita te rijeni otoci kao i strme, umom obrasle padine kanjona,
koje se uzdiu s obje strane rijeke Bosne. Cijelo podruje kanjona, zbog svoje velike prirodnosti i
male sloenosti pejzanih uzoraka, kao i obrubljenosti okolnim strmim padinama brda, djeluje
smireno i zatvoreno. Prirodnost podruja djelomino umanjuju postojei saobraajni koridori (dvije
ceste i eljeznika pruga) te degradiranost velikom koliinom otpada, nastalom dijelom nakon
razornih poplava 2014. godine, dijelom od ilegalnih deponija uz rijeku Bosnu.
Brana e biti smjetena na udaljenosti oko 50 m nizvodno od manjeg rijenog otoka (duljine oko 300
m), dok e uzvodniji i vei rijeni otok (duljine oko 800 m), biti unutar budue akumulacije. Podruje
akumulacije prostire se uzvodno od brane, u duini od 2,5 km. Na lijevoj obali rijeke, dolazi u kontakt
s padinama nasipa magistralnog puta M17, podno Velikog brda, Gria i Gradine, a na desnoj se
protee du podnoja brda Krin, Paljika, Medvidac i Vijenac.

Proirena dolina rijeke Bosne (juni dio Zenikog polja)

U nastavku, planirani projekt smjeten je u pejzanom podruju naglaenog ljudskog djelovanja - u
proirenoj dolini rijeke Bosne. Izduenog je oblika, smjera pruanja sjever jug. Prostire se od naselja
Drivua, prigradskog, industrijskog naselja smjetenog uzvodno, odnosno juno od Zenice, na lijevoj
obali rijeke Bosne, do prvih stambenih objekata naselja Janjii, 100 m nizvodno od buduih
hidrotehnikih graevina. Rijeka na ovom podruju, kao i u kanjonu, ima blago zavojiti tok te prolazi
samom sredinom doline, ija irina iznosi izmeu 400 i 500 m. Reljefna dinamika je i dalje izraena,
no nadmorske visine su neto nie (cca 400 m), a nagibi blai.
Pitomost reljefnih oblika utjecala je na korienje zemljita, stoga na ovom podruju prevladava
uzorak seoskih naselja (Janjii, Janjiki Vrh, Gorica, Putovii), s pripadajuim damijama i grobljima,
koji tvore akcente u prostoru, te brojnim poljoprivrednim povrinama, esto s veim ili manjim
udjelom prirodne vegetacije. Morfologija naselja je nepravilna, organska te prilagoena reljefu ili pak
linijski razvijena uz lokalne saobraajnice. Iako su naselja veinom graena spontano, odnosno
stihijski, uoava se njihovo dobro uklapanje u pejza, posebice naselja smjetenih na padinama na
desnoj strani rijeke Bosne. Poljoprivredne povrine smjetene su oko naselja, a njihova usitnjenost
sugerie tradicionalan nain uzgoja i obrade tla. Pojedine od njih obrubljene su potezima visoke
vegetacije te time definisane u prostoru. Na zaravnjenim i vlanijim zemljitima, bliim samoj rijeci,
prevladavaju vrtovi i oranice, dok padinama okolnih brda dominiraju livade, oranice i vonjaci, a
opaa se i velik broj zaputenih povrina.
Slika 3-85 Pogled na rijeku Bosnu Slika 3-86 Naselje Janjii u dolini rijeke Bosne
Desnom obalom rijeke Bosne dominira recentni saobraajni koridor, novoizgraena autocesta, dio
Panevropskog koridora Vc. Nasuprot naselja Janjii izlazi iz tunela kroz brdo Vijenac te 2 km nizvodno
premouje rijeku Bosne. Dalje nastavlja svoje kretanje u smjeru sjevera, njenom lijevom obalom.
Navedenom obalom i u ovom podruju dominiraju tri saobraajna koridora eljeznika pruga
amac Sarajevo, magistralna cesta M17 (E73) Zenica - Sarajevo te cesta od regionalnog znaaja
koja spaja Zenicu i Travnik. Sva tri pravca se kreu dolinom slijedei tok rijeke, najveim dijelom
jedan uz drugog.
Pejzani uzorci ovog podruja obuhvaaju rijeku, manja naselja s pripadajuim poljoprivrednim
povrinama, ponegdje s veim ili manjim udjelima prirodne vegetacije, livade, saobraajne koridore
te manje industrijske zone rasporeene unutar i na ivicama naselja, a koji stvaraju razliite
kombinacije boja i linija, od kojih dominantne linije predstavlja potez rijeke Bosne, reljefne forme

okolnih brda te potezi antropogenog porijekla (lokalne saobraajnice i ivice poljoprivrednih

povrina).
Podruje je odreeno izrazitom heterogenou reljefa, odnosno otvorenom dolinom rijeke Bosne
koja se ovdje iri s obje strane rijeke, a na krajevima se uzdie blaim padinama brda na desnoj strani
te neto strmijim s lijeve. Prostor je stoga mjerilom velik i lako saglediv te ga odlikuje visoka
transparentnost - zanimljive vizure se otvaraju u svim smjerovima. Veoma duboke vizure pruaju se
rijenom dolinom u smjeru sjever jug, dok se one neto krae pruaju u smjeru istoka i zapada, jer
ih zaustavljaju okolna brda s obje strane doline rijeke Bosne. Pravilni i nepravilni prostorni rubovi te
kontrast ploha i volumena, doveli su do visoke kompleksnosti i razigranosti podruja, a raznolikost
uzoraka, zajedno s izraenom dinaminou terena mu daje veliku doivljajnu i vizuelnu vrijednost.
Ta vrijednost se najvie oituje na padinama brda s desne strane rijeke Bosne, s kojih se otvaraju
duboki i zanimljivi panoramski pogledi na cijelo podruje proirene doline i kanjona.
Projekt hidrotehnikih graevina smjeten je na samom kontaktnom dijelu dvaju opisanih pejzanih
podruja, na udaljenosti oko stotinjak metara od prvih stambenih objekata naselja Janjii. Na istoj
udaljenosti od stambenih objekata, oko 1 km nizvodno od brane, na lijevoj obali rijeke Bosne
predviena su mjesta za smjetaj kampa za radnike i odlagalite otpada. Na ovom podruju,
predvieno je i ureenje korita same rijeke Bosne, u duljini od 2,1 km nizvodno od brane, odnosno
podno seoskog naselja Putovii.
Povrina i prostorni raspored zemljinog pokrova

Karta zemljinog pokrova na podruju uticaja (Prilog 12) izraena je interpretisanjem digitalnog
ortofota na temelju CORINE klasifikacije.
Ukupna povrina zemljinog pokrova za podruje uticaja prikazana je u tabeli (Tabela 3-43).
Tabela 3-43 Povrina zemljinog pokrova na podruju razmatranog uticaja
Podruje uticaja
Zemljini pokrov (razina 1)
ha %
umska vegetacija 244,21 43,01
Poljoprivredne povrine 165,64 29,17
Neprirodne (izgraene) povrine 105,84 18,64
Vodene povrine 49,08 8,64
Prirodna vegetacija 3,06 0,54
Ukupno 567,83 100,00
Na podruju razmatranog uticaja dominira umska vegetacija s povrinom od 244,21 ha (43,01 %), a
veinu te povrine prekriva bjelogorina uma sa 183,78 ha (75,25 %). Ostalu povrinu zauzimaju
prijelazna umska podruja s 32,53 ha (13,32 %), mjeovita uma s 19,14 ha (7,84 %), te crnogorina
uma s 8,76 ha (3,59 %).
Kategorija poljoprivrednih povrina zauzima povrinu od 165,64 ha i ovdje dominiraju poljoprivredne
povrine sa znaajnim udjelom prirodne vegetacije s 76,05 ha (45,91 %). Zatim slijede mozaici
razliitih naina poljoprivrednog koritenja s 59,10 ha (35,68 %). Nenavodnjavane poljoprivredne
povrine (oranice) su prisutne s povrinom od 18,22 ha (11,00 %), livade i panjaci s povrinom od
10,98 ha (6,63 %) i vonjaci s povrinom od 1,29 ha (0,78 %).
U kategoriji neprirodnih (izgraenih) povrina su dominantna seoska podruja s povrinom od 55,46
ha (52,40 %) te saobraajnice s pripadajuim zemljitem s povrinom od 33,48 ha (31,63 %). Slijede

eljeznica s pripadajuim zemljitem s povrinom od 7,98 ha (7,54 %), industrijski ili poslovni prostori
s povrinom od 6,84 ha (6,46 %) i gradilita s povrinom od 2,08 ha (1,97 %).
Kategoriju voda ine vode tekuice rijeke Bosne s povrinom od 49,08 ha (8,64 %).
Prirodnu vegetaciju koja sudjeluje s povrinom od 3,06 ha (0,54 %) ine podruja s oskudnom
vegetacijom (1,95 ha) i prirodni travnjaci (1,11 ha).
3.13 Specifini elementi identificirani u prethodnoj procjeni uticaja na okoli

U Prethodnoj procjeni uticaja na okoli za HE Janjie identificirani su sljedei specifini elementi: [13]
Projektovanje riblje staze u skladu sa Okvirnom direktivom o vodama. Informacije o izgradnji
riblje staze trebaju biti ukljuene u zavrni izvjetaj Studije izvodljivosti.
Potreban kvalitet graevinskih materijala za branu i druge objekte sa istraivanjima a za odabir
kamenoloma e biti uraena u narednoj fazi izrade detaljnog projekta.
Lokacija za odlaganje iskopnog materijala e biti odreene u narednoj fazi projektovanja.
Predloena lokacija je data u Geotehnikom izvjetaju ( Geosnonda 2012: Izvjetaj o geoloko
geotehnikim istranim radovima)

4 Opis potencijalno znaajnih uticaja projekta na okoli
4.1 Opis metoda koje je predlaga predvidio za procjenu utjecaja na okoli

Procjena uticaja na okoli izvrena je u 4 faze:
Preliminarne aktivnosti,
Istraivanje i prikupljanje podataka o postojeem stanju okolia,
Procjena uticaja na okoli objekata hidroelektrane u fazi graenja i fazi rada,
Opis mjera kojima se smanjuje negativan uticaj.
4.1.1 Faza 1 - Preliminarne aktivnosti

U preliminarnoj fazi izvreno je:
upoznavanje sa projektnim podrujem,
analiza zainteresiranih strana, i
prikupljanje relevantnih dokumenata i informacija.
Takoer je prikupljena relevantna legislativa, tehnika dokumentacija, referentne publikacije i nauni

radovi, zvanini podaci monitoringa, izvod iz katastra za predvieno podruje. Izvren je pregled
prikupljenih podataka iz navedenih izvora, kvalitativna provjera i izabrani su podaci za daljnju
analizu.
4.1.2 Faza 2-Priprema baze podataka

Podruje koje je prouavano obuhvata sljedee:
Podruje sliva,
Podruje koje e se potopiti,
Projektovano podruje potrebno za razliite pratee radove podruje udaljenosti do 250
m od glavnih projektnih komponenti (akumulacije, brane, generatora itd.).
Podruje nizvodno od brane .
Opis projekta u sklopu Studije je definisan u sljedeim poglavljima:
Lokacija projekta - Poglavlje 1.
Karakteristike slivnog podruja - Poglavlje 3.8.1.
Vrsta projekta - Poglavlje 1.
Ininjerske karakteristike Poglavlje 2.2.
Opis alternativa razmatranih u ranijim fazama projekta:- Poglavlje 6
Opis drugih hidroenergetskih projekata u blizini projektovanog podruja Poglavlje 4.9.
Opis okoline na koju bi projekat mogao uticati Poglavlje 3.
Opis pravnog okvira je priloen u Prvom sredinjem izvjetaju za Zadatak 2 Studija uticaja na okoli
(Prilog 2.1.)
4.1.3 Faza 3-Procjena uticaja na okolinu

Metodologija procjene uticaja na okolinu usklaena je sa preporukama datim u:

Sample Guidelines: Cumulative Environmental Impact Assessment for Hydropower Projects

in Turkey, i
Environmental assessment guideline for hydropower projects.
Ovaj proces je podijeljen na tri faze koje se preklapaju:
Identifikacija: Odreivanje uticaja povezanih sa svakom fazom projekta i poduzete aktivnosti,

Predvianje: Predvianje prirode, veliine, opsega i trajanja glavnih uticaja,
Procjena: Odreivanje znaaja preostalih uticaja, pri emu se u obzir uzimaju aktivnosti koje
su dovele do smanjenja predvienog uticaja.
Procjena uticaja uslijed izvoenja projekta je izvreno za fazu gradnje i fazu rada koritenjem
kvalitativnih i kvantitativnih metoda.
U procjeni uticaja, potencijalni uticaji su razvrstani po razliitim parametrima od vrste i prirode do
stepena i reverzibilnosti, te se na osnovu ovih parametara vri predvianje uticaja i donoenje
odluka.
Tabela 4-1: Parametri koji odreuju karakteristike uticaja
Parametri Opis
Vrsta Pozitivan (P) ili negativan (N)
Priroda Direktan (D), indirektan (I), kumulativan (K)
Stepen i jaina Niski (N), srednji (S), visoki (V)
Vremenski interval Kratkoroni (K), dugoroni (D), povremeni (P), stalni
Trajanje (S)
Privremeno (P)/stalno (S)
Reverzibilnost Reverzibilno (R)/ireverzibilno (I)
Znaaj Lokalni (L), regionalni (R) ili globalni (G)
Potencijalni uticaji hidroenergetskog projekata koji su uzeti u obzir:
Uticaji na zagaenje zraka

Uticaji na stvaranje buke
Uticaj na stanovnitvo
Uticaji na bioraznolikost
Uticaji na vodni reim i kvalitet vode
Uticaji na zemljite
Uticaj na klimatske faktore
Uticaj na materijalna dobra
Uticaj na pejza
Predvianja uticaja su zasnovana na ustaljenim kvalitativnim i kvantitativnim metodama. Struna
procjena i uporeivanje sa drugim projektima je takoer koritena za procjenu uticaja.
U procjeni uticaja, predvieni negativni uticaji su ocjenjeni prema njihovom znaaju. Kriteriji za
procjenu znaaja uticaja i njihovih efekata su:
Poreenje sa zakonima, regulativama ili prihvaanje nacionalnih ili internacionalnih
standarda,
Usklaenost sa meunarodnim konvencijama ili protokolima,

Provjera da li mjesto ima status zatienog podruja ili postoji neka zatiena vrsta,
Usklaenost sa politikom razvoja vlade,
Poreenje sa najboljim praksama,
Postojei ekoloki i socijalni uticaji u projektovanom podruju,
Opseg uticaja na bioloku raznolikost,
Prihvatljivost lokalnoj zajednici ili javnosti,
Ozbiljnost uticaja (povratnih ili nepovratnih),
Vjerovatnost moguih rizika ili katastrofa,
Socijalni i ekonomski napredak drave.
Kriteriji procjene koji su koriteni za odreivanje znaaja nekog uticaja:

Nema uticaja,
Nema znaajnih uticaja sa ili bez dostupnih i moguih mjera ublaavanja,
Postoji uticaj ali znaaj nije mogue kvantificirati,
Znaajni uticaji ak i sa dostupnim i moguim mjerama ublaavanja,
Uticaji ne mogu biti ublaeni.
4.1.4 Faza 4-Mjere za ublaavanje

Metodologija mjera za ublaavanje usklaena je sa preprukama datim u Sample Guidelines:
Cumulative Environmental Impact Assessment for Hydropower Projects in Turkey i
Environmental assessment guideline for hydropower projects.
Ublaavanje je proces pronalaenja rjeenja za sprjeavanje uticaja ili njihovo smanjivanje na
prihvatljive nivoe.
U ovom dijelu su navedeni:
Detaljan opis predloenih mjera ublaavanja.
Program za nadzor, praenje i reviziju.
Vanredni plan kada su uticaji vei od oekivanih.
Mjere ublaavanja uticaja obuhvataju sljedee:
Mjere ublaavanja uticaja na drutvo
Mjere ublaavanja uticaja na eroziju tla/ouvanje zemljita
Mjere ublaavanja uticaja na pejza
Mjere ublaavanja uticaja od nastalog otpada
Mjere za ublaavanja za ouvanje bioraznolikosti i divljai
Procjena ekolokog protoka: Parametri projekta moraju biti tako podeeni da ne utiu na
odreene prirodne tokove.
Mjere smanjenja uticaja na vode
Kvalitet zraka i mjere ublaavanja od buka: odnosi se na transport graevinskog materijala i
mjere za smanjenje praine i buke sa mjesta gradnje.
Mjere za ublaavanje katastrofa i odgovor u vanrednim situacijama
Program za nadzor, praenje i reviziju dat je u Poglavlju 6. i on obuhvata:

Parametre za praenje svih znaajnih uticaja, ukljuujui i uticaje na bioraznolikost i socio-
ekonomske uticaje.

Lokacije za monitoring, ukljuujui lokacije za uzimanje uzoraka, te za procjenu socio-

ekonomskih uticaja.
Uestalost uzimanja uzoraka.
Uestalost izvjetavanja nadlenog organa o rezultatima monitoringa

4.2 Uticaj na stanovnitvo

U FBiH, eksproprijacija zemljita regulirana je Zakonom o eksproprijaciji FBiH (Slubeni list FBiH, br.
70/07, 36/10 i 25/12). Glavne odredbe Zakona o eksproprijaciji (u daljem tekstu: Zakon) su sljedee:
Eksproprijacija moe biti provedena za potrebe Federacije BiH, kantona, gradova, opina,
javnih poduzea i javnih ustanova, osim ako zakonom nije odreeno drugaije (lan 6).
Zakon o eksproprijaciji eksplicitno podrava sporazumno rjeavanje pitanja stjecanja prava
vlasnitva nad odreenom nekretninom (lan 23). Ako se ne postigne sporazum o naknadi,
nadleni sud rjeava spor o visini naknade (lanovi 60 do 64).
Ope naelo Zakona o eksproprijaciji je da pruena naknada treba biti u visini trine
vrijednosti (lan 12). Trina vrijednost se izraunava na temelju cijene relevantne za podruje
u kojem se nekretnina eksproprira, tj. cijene koju odreena nekretnina moe postii na
tritu, a koja ovisi o ponudi i potranji u trenutku njenog odreivanja (lan 46).
Zakon definira u detalje nain na koji se naknada odreuje za objekte, vonjake, umsko
zemljite i stabla, te poljoprivredno, graevinsko i gradsko zemljite.
Prema Zakonu, naknada za ekspropriranu nekretninu odreuje se, u pravilu, osiguravanjem
druge odgovarajue nekretnine (lan 45). Meutim, naknada se moe odrediti i u novcu, ako
vlasnik eksproprirane nekretnine ne prihvati nekretninu kao ekvivalentnu naknadu ili ako
korisnik eksproprijacije ne moe osigurati takvu nekretninu (lan 46).
Za eksproprijaciju bespravno izgraenih objekata nema naknade (lan 45).
Osobne i obiteljske prilike prethodnog vlasnika eksproprirane nekretnine uzimaju se u obzir,
kao i okolnosti koje mogu imati nepovoljan ekonomski uinak, kao korektivna mjera
poveanja visine utvrene naknade (lan 47).
Prema Zakonu, uvjet za podnoenje prijedloga za eksproprijaciju je i dokaz o osiguranim
potrebnim sredstvima, poloenim u banci, u visini priblino potrebnoj za osiguravanje
naknade za nekretnine predloene za eksproprijaciju i trokove postupka eksproprijacije,
odnosno, dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajuoj nekretnini (lan 24). Zakljueni sporazum
mora sadravati oblik i visinu naknade kao i rok do kojeg je korisnik eksproprijacije duan
ispuniti obvezu u pogledu naknade (lan 26).
Vlasnici imovine u postupku eksproprijacije imaju pravo na naknadu za gubitke bilo kakve
koristi koju bi imali od imovine (lan 54).
Pogoeni vlasnici su informirani tijekom cijelog postupka eksproprijacije (tj. da je podnesen
prijedlog za eksproprijaciju (lan 25); prije donoenja Odluke o eksproprijaciji, nadlena
opinska uprava duna je sasluati pogoenu osobu o injenicama vezanim za eksproprijacije
(lan 27).
Projektant je u okviru idejnog projekta HE Janjii pripremilo Knjigu o otkupu i odtetama (mart,
2015.). Knjiga sadri popis projektom ugroenih lica, tip vlasnitva i koritenje zemljita. Lista je
pripremljena za glavni objekt sa akumulacijom i nizvodnim koritom, kao i prilaznim putevima i
privremenom deponijom za koje e se vriti eksproprijacija.
9. jula 2015. godine obavljen je terenski posjet lokaciji projekta sa ciljem potvrivanja nalaza Knjige o
otkupu i odtetama, utvrivanja zahtjeva za ekonomskim preseljenjem, te provoenja popisa i socio-
ekonomske ankete sa pogoenim domainstvima.
Projekat obuhvata dvije katastarske opine Putovii i Janjii.

U katastarskoj opini Putovii, projektom se predvia samo eksproprijaciju nekretnina (zemljita)

bez preseljenja domainstava ili ekonomskih djelatnosti. Tipovi pogoenih nekretnina ukljuuju:
umu, livadu, vonjak, oranicu, panjak i rijeku. Sve nekretnine su legalno uknjiene.
Oduzimanje nekretnina e biti u vidu potpune eksproprijacije za potrebe izgradnje akumulacije i
brane. Radi se o ukupno 29 parcela od ega su 3 u javnom vlasnitvu i 26 u privatnom vlasnitvu.
Neke parcele u privatnom vlasnitvu imaju vie od jednog vlasnika.
U 9 sluajeva izvrit e se eksproprijacija cijelih parcela, dok e se za ostalih 20 sluajeva
eksproprijacija izvriti samo za dio parcele.
Predmetne parcele se ne koriste za obavljanje privredne djelatnosti to kazuje da nisu utvreni
sluajevi ekonomskog gubitka.
Dakle, u k.o. Putovii utvreno je prisustvo sljedeih kategorija osoba koje su pod uticajem projekta:
Kategorija osobe pod Vrsta projektom obuhvaene imovine ili Vrsta gubitka
utjecajem projekta prava
10 Registrirano graevinsko, poljoprivredno ili
Vlasnik Trajni gubitak
umsko zemljite
Saeti pregled situacije sa otkupom u K.O. Putovii je dat u narednoj tabeli.

Tabela 4-2. Pregled nekretnina u K.O. Putovii
Prema vrsti nekretnine Prema tipu Prema tipu Prema
Ukupni vlasnitva eksproprijacije cjelovitosti
broj otkupa
nekretnina Poljoprivre- Nekorite- Stambe- Javno Priva- Potpu- Nepo- Cijela Dio
dno zemljite no zemljite ni tno na tpuna
29 0 29 0
objekat 3 26 29 0 9 20
U katastarskoj opini Janjii, projektom se predvia eksproprijacija zemljita, eksproprijacija

objekata sa preseljenjem domainstava i privremeno uskraivanja prava na obavljanje poljoprivredne
aktivnosti. Tipovi pogoenog zemljita ukljuuju: umu, livadu, vonjak, oranicu, panjak, pjeano
zemljite, dvorita, puteve, objekte (kua, upa, pristupni put) i rijeku. Sve nekretnine su legalno
uknjiene.
Eksproprijacija zemljita e biti u vidu potpune eksproprijacije za potrebe izgradnje akumulacije,
brane i pristupnog puta (57 parcela), te nepotpune eksproprijacija za potrebe postavljanja gradilita i
privremene deponije (22 parcele). Radi se dakle o ukupno 79 parcela, od ega je 20 u javnom i 59 u
privatnom vlasnitvu. Eksproprijacija cjelovitih parcela je predviena u 41 sluajeva (ukljuujui 22
parcele za postavljanje gradilita i privremene deponije), dok e se za ostalih 38 sluajeva,
eksproprijacija izvriti samo za dio parcele. Neke parcele u privatnom vlasnitvu takoer imaju vie
od jednog vlasnika.
3 privatne kue sa pripadajuim objektima (bata, bunar i/ili upa) su takoer predmet
eksproprijacije. Od toga, u 2 sluaja je potrebno izvriti raseljavanje domainstava koja koriste
10
Ova kategorija se takoer odnosi i na nasljednike vlasnika. U sluaju da procedura o prijenosu nasljedstva nije zavrena, sud mora odrediti
nasljednike i njihovo uee u vlasnitvu prije nego to se obezbijedi naknada.

objekte za stanovanje, dok se jedan objekat ne koristi. Vlasnici bate koriste za uzgajanje
viegodinjih kultura za vlastite potrebe.
Odreeni broj parcela koje su predmet nepotpune eksproprijacije radi izgradnje gradilinog kampa i
privremene deponije i dvije parcele koje su predmet potpune eksproprijacije radi izgradnje
pristupnog puta (k.. 1401 i k.. 1402) se koriste za uzgoj viegodinjih kultura. Prilikom terenske
posjete nije bilo mogue utvrditi taan broj parcela zbog nepostojanja jasnog razgranienja meu
parcelama na prostoru na kojem e biti smjeteni gradilini kamp i privremena deponija. Takoer,
vlasnici nisu bili dostupni za intervju. Od predstavnika Mjesne zajednice Janjii dobivena je
informacija da vlasnici zemljite obrauju za svoje potrebe. Nisu utvreni sluajevi koritenja
zemljita od strane treih lica (neformalne ili formalne zakupnine ili neformalnog koritenja). U
nastavku je dat tabelarni prikaz prisustva pojedinih kategorija osoba koje su pod uticajem projekta:
Tabela 4-3. Kategorije osoba pod uticajem projekta u k.o. Janjii
Kategorija osobe pod Vrsta projektom obuhvaene imovine ili Vrsta gubitka
utjecajem projekta prava
ZEMLJITE
11
Vlasnik Uknjieno graevinsko, poljoprivredno ili Trajni ili privremeni gubitak
umsko zemljite
USJEVI
Vlasnik Godinji i polugodinji usjevi Trajni ili privremeni gubitak
STAMBENI I NESTAMBENI OBJEKTI
12
Vlasnik Graevine sa vaeom graevinskom Trajni gubitak
dozvolom na uknjienom zemljitu
NEUTVRENI UTICAJI
Vlasnik / neformalni Neutvreni utjecaji Trajni ili privremeni gubitak
korisnik/osoba koja
iznajmljuje zemljite
Saeti pregled situacije sa otkupom u K.O. Janjii je dat u narednoj tabeli.
Tabela 4-4. Pregled nekretnina u K.O. Janjii

Prema vrsti nekretnine Prema tipu Prema tipu Prema
Ukupni vlasnitva eksproprijacije cjelovitosti
broj otkupa
nekretnina Poljoprivredno Nekoriteno Stambeni Javno Privatno Potpuna Nepo- Cijela Dio
zemljite zemljite objekat tpuna
Da, ali nije bilo Da, ali nije
mogue bilo mogue
79 3 20 59 57 22 41 38
utvrditi taan utvrditi
broj taan broj
Saeti prikaz tipa i povrine nekretnine u m2prema Knjizi 07. Idejnog projekta[
11
Ova kategorija se takoer odnosi i na nasljednike vlasnika. U sluaju da procedura o prijenosu nasljedstva nije zavrena, sud mora odrediti
nasljednike i njihovo uee u vlasnitvu prije nego to se obezbijedi naknada.
12
Ova kategorija se takoer odnosi na osobe u srodstvu koje koriste objekat uz saglasnost vlasnika (npr. roditelji vlasnika)

11] za obje katastarske opine daje se u sljedeoj tabeli.

Tabela 4-5. Opis nekretnina i trokovi eksproprijacije u katastrskim opinima Putovii i Janjii
Povrina nekretnine (zemljita/ Katastarska opina Putovii Katastarska opina Janjii
2
objekta) (m )
uma 29.536 0
Livada 8.965 15417
Vonjak 5.966 625
Oranica 643 21645
Panjak 0 78
Putevi 0 29246
Dvorita 0 907
Objekti 0 557
Pjeano zemljite 0 5580
Rijeka 15.767 33106
2
Ukupno (m ) 168.016
U skladu sa lanom 7 Ugovora o koncesiji , Koncesionar e Koncesoru za dodjeljenu koncesiju

plaati:
1. Jednokratnu koncesionu naknadu za pravo koritenja koncesije u iznosu od 1.572.096,00 KM
2. Godinju/tekuu koncesionu naknadu za koritenje vodnog dobra za proizvodnju elektrine
energije u visini od 2,43% od ukupnog godinjeg prihoda Koncesionara ostvarenog prodajom
proizvedene elektrine energije i pomonih usluga iz HE i ista ne moe biti manja od 1,5% od
projektiranog godinjeg prihoda u smislu lana 4. stav 5. Pravila o utvrivanju naknade za
koncesije (Slubene novine Federacije BiH, broj 67/06).
Planiran je i ugovor za Prijateljsko okruenje sa opinom Zenica u iznosu od cca 1000 000 KM, kao i
plaanje drugih naknada u skladu sa vaeim zakonima:
Naknada po osnovu koritenja hidroakumulacionih objekata 0,01 pF/KWh Egod = 76 GWh
760 000 KM
Naknada za koritenje voda 0,001 pf/KWh76 000 KM
Naknada za graevinsko zemljite 0,001 pf/KWh76 000 KM
Ostale naknade ( komunalna, posebna vodna naknada, opa vodna naknada i druge) cca
200 000 KM
4.3 Uticaj na floru i faunu
4.3.1 Uticaj na floru i stanita

Prilikom procjene utjecaja izgradnje HE Janjii na postojea stanita definirane su dvije zone uticaja.
Zona izravnog uticaja odgovara uem projektnom podruju (tj. uem podruju istraivanja), a
obuhvata podruje izravnog zaposjedanja, te radni pojas i pojas odravanja. Uticaj projekta unutar
navedene zone je siguran, no njegov znaaj moe varirati ovisno o karakteru utjecaja (intenzitet,
trajanje, uestalost), nainu sprovoenja radova te osjetljivosti prisutnih vrsta i stanita. Zona
mogueg uticaja odgovara irem projektnom podruju i odreena je s obzirom na obiljeja moguih
utjecaja na floru i stanita do 250 m od zone izravnog utjecaja. Ova zona obuhvata podruje
umjerenog, slabog i neznatnog uticaja, a uticaj projekta unutar navedene zone je mogu, odnosno ne

mora se pojaviti unutar cijele zone, niti je nuno njegov karakter (intenzitet, trajanje, uestalost)
unutar cijele zone jednak.
Priprema, izgradnja i koritenje HE Janjii i popratnih objekata (dalekovoda i pristupnih putova)
dovest e do prenamjene zemljita i gubitka dijela prirodnog vegetacijskog pokrova te promjene
staninih uslova to predstavlja izravni negativni uticaj na prisutna stanita (Tabela 4-6, Prilog 3).
Navedeni uticaji mogu biti trajnog ili privremenog karaktera, a zahvatit e kopnene i/ili akvatike
ekosustave (s priobalnim pojasom rijeke).
Tabela 4-6 Gubitak stanita uslijed izgradnje akumulacije izraen u hektrima
Stanini tip Gubitak stanita zbog izgradnje
akumulacije (ha)
C2.2 Trajni, brzi i turbulentni vodotoci izvan utjecaja mora 24,4
E2 Mezofilni travnjaci 1,7
E2/X07 Mezofilni travnjaci / Intenzivno obraivane kulture 0,35
ispresijecane manjim povrinama prirodne i doprirodne
vegetacije
E5 umski rubovi i istine te sastojine visokih zeleni 0,14
G1.1 Riparijske i galerijske ume s dominacijom vrsta roda 3
Alnus, Betula, Populus ili Salix
G1.A Mezotrofne i eutrofne ume vrsta iz rodova Quercus, 2,67
Carpinus, Fraxinus, Acer, Tilia, Ulmus i srodnih vrsta
G5 Drvoredi, umarci, svjee posjeene/obnovljene ume i 0,5
panjae
J4.2 Mrea prometnica 0,21
Ukupno 32,97
Uspostava radnog pojasa, izgradnja kampa za smjetaj radnika i organizacija gradilita (prostori za
kretanje i parkiranje radnih vozila i mainerije; povrine za odlaganje graevinskog materijala) dovest
e do privremenog gubitka postojeih biljnih zajednica u zoni izravnog uticaja, dok tokom izgradnje
projekta moe doi do privremenog naruavanja kvalitete kopnenih i akvatikih stanita u zoni
graevinskih radova, npr. uslijed podizanja poveane koliine praine ili zamuenja vode u rijeci. S
obzirom da su uglavnom ogranieni na vrijeme izgradnje i zonu graevinskih radova (tj. zonu izravnog
uticaja), a obuhvat projekta je smjeten velikim dijelom na ve antropogeno uplivisanom podruju,
navedeni utjecaji nisu ocijenjeni kao znaajni. Ipak, kako opisani privremeni negativni utjecaji ne bi
postali trajni, nuno je pridravati se mjera predloenih predmetnom studijom.
Priprema i koritenje deponije iskopanog materijala, zatita lijevog boka rijeke te izgradnja pristupnih
putova dovest e do trajne prenamjene zemljita i promjene postojeih stanita, no kako su
planiranim zahvatima zahvaene povrine s postojeim antropogenim uplivom, u blizini naselja i/ili
prometnice M-17, te poljoprivredne povrine, navedeni uticaj nee dovesti do veeg gubitka ili
promjene prirodnih stanita na projektnom podruju.
Izgradnja planiranih dalekovoda dovest e do trajnog gubitka dijela povrine, te lokalnog naruavanja
cjelovitosti (fragmentacije) ekosistema obinog graba i hrasta kitnjaka, elemenata azonalnih
ekosistema hrasta medunca, saenih zatitnih uma bijelog i crnog bora te stanita ikara te moe
dovesti do oteivanja manjeg broja jedinki ugroenih biljnih vrsta (poput ranjive (VU) vrste Orchis
simia Lam.). S obzirom na tip stanita na kojem se nalazi vrsta Orchis simia Lam., te na
rasprostranjenost pogodnih stanita za ovu vrstu na podruju Srednjobosanskog i Zeniko-dobojskog
kantona, moe se pretpostaviti da postoje brojni lokaliteti ove vrste na podruju Srednjobosanskog i

Zeniko-dobojskog kantona te da izgradnja projekta nee utjecati na ugroenost ove vrste te se sa

tog aspekta utjecaj smatra prihvatljivim. K tome, s obzirom da je sadanja fragmentacija ireg
projektnog podruja u podruju izgradnje dalekovoda velika, a antropogen upliv izraen, te da je
planirana trasa veim dijelom smjetena u blizini postojee infrastrukture, ocijenjeno je da projekt
nee uticati na ouvanost i rasprostranjenost ovih staninih tipova i ugroenih biljnih vrsta na irem
projektnom podruju ili e utjecaj biti zanemariv. Takoer, navedeni uticaj ublait e se obnovom
devastiranog niskog raslinja po zavretku izgradnje (kako je planirano projektnom dokumentacijom)
te provoenjem predloenih mjera studije vezanih uz organizaciju gradilita, paljivo izvoenje
radova te smanjenje uklanjanja i oteivanja postojeeg vegetacijskog pokrova.
Potapanje postojee inundacije, odnosno priobalne zone dijela rijenog toka i rijenih ostrva
rezultirat e gubitkom postojeih fragmenata poplavnih uma; mezofilnih i mjestimino prisutnih
elemenata vlanih travnjakih stanita; stanita visokih zeleni te vodenjara aika i trstika utvrenih u
podruju budue akumulacije. Terenskim obilaskom utvreno je i da su navedene povrine dijelom
degradirane ilegalnim odlaganjem otpada (Slika 4-1), izrazitim irenjem invazivnih biljnih vrsta unutar
navedenih stanita priobalne zone (Slika 4-2), te izgradnjom autoceste i prateeg servisnog puta na
desnoj obali rijeke (Slika 4-3).

Slika 4-1 Ilegalno odlagalite otpada na podruju inundacije na lijevoj obali rijeke Bosne.
Slika 4-2 Obalna stanita degradirana irenjem invazivnih biljnih vrsta (s lijeve strane sastojina
ioke, s desne strane iri se japanski pridvornik).
Slika 4-3 Obalna stanita degradirana izgradnjom autoceste i prateeg servisnog puta na desnoj
obali rijeke Bosne.

Nadalje, izgradnja i rad protone hidrolektrane Janjii dovest e do trajnog gubitka i fragmentacije te
promjene ekolokih uslova (naruavanja kvalitete) akvatinih stanita u koritu rijeke Bosne i
postojeih priobalnih stanita na projektnom podruju. Formiranje akumulacije e uzrokovati
promjene ekolokih uslova u vodi i poveano taloenje sitnijeg sedimenta, to e promijeniti
akvatika stanita na zahvaenom dijelu toka rijeke Bosne zbog ujezerenja. Doi e do usporavanja
brzine toka, dodatnog zagrijavanja stupca vode u podruju akumulacije, uz potencijalno smanjenje
koncentracije otopljenog kisika. Razinu ovog utjecaja nije mogue trenutno procijeniti, ali se moe
pretpostaviti da se radi o utjecaju malog do srednjeg intenziteta. Truljenje potopljene vegetacije (to
bi moglo utjecati na kvalitetu vode u akumulaciji) i eutrofikaciju je mogue smanjiti ienjem
postojee vegetacije u priobalnoj zoni i na rijenim ostrvima (adama) koji e biti potopljeni.
Prema projektnoj dokumentaciji, prvo (uzvodnije) rijeno ostrvo, smjeteno u sredini budue
akumulacije, nee se uklanjati. Uklanjanje vegetacije s te ade bi moglo uzrokovati poveanu eroziju
tla i akumulaciju sedimenta na podruju u blizini brane. Neki dijelovi ostrva su visoki jednako (neki i
vie) kao i planirana razina vode u akumulaciji. Zbog toga treba uzeti u obzir da se vegetacija ostavi
na viim dijelovima. Na uzvodnom djelu ostrva vjerojatno moe ostati dio vegetacije koji bi ouvao
raznolikost stanita za neke ivotinjske vrste (ptice, vodozemci, gmazovi). Nadalje, predloena mjera
e omoguiti smanjeni stupanj erozije. Tijekom implementacije ove mjere mogue su promjene u
vegetaciji do kojih e doi zbog poveane razine vode. Neke vrste drvea nee se moi prilagoditi
ovakvoj promjeni, ali za vrijeme sukcesije e se pojaviti nove, movarne vrste i postupno formirati
novu vegetacijsku zajednicu na podruju ostrva.
Kako bi se izbjegao potencijalan negativan uticaj projekta na stanita, treba se pridravati

predloenih mjera iz studije vezanih uz organizaciju gradilita, paljivo izvoenje radova te smanjenje
uklanjanja i oteivanja postojeeg vegetacijskog pokrova.
Terenskim istraivanjem utvrene su na uem projektnom podruju vee i/ili guste sastojine
pojedinih invazivnih vrsta, prvenstveno japanskog pridvornika (Reynoutria japonica Houtt.), ioke
(Helianthus tuberosus L.), bagrema (Robinia pseudoacacia L.) i koprive (Urtica dioica L.). Iako e
tokom izgradnje projekta navedena vegetacija biti uklonjena, sprovoenje projekta takoer moe
doprinijeti irenju invazivnih na irem projektnom podruju, npr. dovoenjem graevinskog
materijala i upotrebom kontaminirane mainerije te nepropisnim odlaganjem biljnog materijala
uklonjenog tokom pripreme projekta. S obzirom da e sprovoenje projekta vrlo vjerojatno otvoriti
potencijalne koridore za njihovo daljnje irenje, tokom koritenja moe doi do naseljavanja
invazivnih vrsta s okolnih podruja.
irenje invazivnih vrsta moe se manifestirati promjenom staninih uslova na dosad nezahvaenim
stanitima te tako negativno uticati na sastav autohtone flore i postojeu vegetaciju na podruju
zone mogueg uticaja Pored navedenog, brzim i snanim rastom rizoma i mladih izdanaka japanski
pridvornik moe otetiti izgraenu infrastrukturu, gustim rastom moe smanjiti protok vode u koritu i
inundacijskom pojasu za vrijeme velikih voda, dok odumiranjem nadzemnih dijelova stabljike nakon
prvog mraza monodominantne sastojine mogu doprinijeti eroziji obale. Takoer, brzim i snanim
rastom rizoma i mladih izdanaka moe otetiti izgraenu infrastrukturu. Teko je predvidjeti da li e
doi do oteenja infrastrukture te, ako do oteenja doe, u kolikoj e mjeri ista biti oteena, no
primjeri iz drugih zemalja pokazuju da se japanski pridvornik moe probiti kroz beton i destabilizirati
temelje, zidove, prometnice, kanalizacijsku mreu i sl.


Slika 4-5 Nalazi vrste Reynoutria japonica Houtt. na irem projektnom podruju (autor: Geonatura
d.o.o. i Oikon d.o.o., 2015.)
Potencijalne akcidentne situacije mogle bi se negativno manifestirati na okolna stanita te ugroene

biljne vrste na irem projektnom podruju Vjerojatnost pojave ovakvih akcidenata je niska te su
mogue posljedice, ukoliko se pravovremeno reagira, privremenog i prostorno ogranienog
karaktera.

Kumulativni uticaji na floru i stanita

Hidroelektrana Janjii jedan je od 15 planiranih hidroenergetskih projekata predvienih kako bi se
iskoristio potencijal rijeke Bosne od njenog izvora blizu Sarajeva do Doboja. Nadalje, planirana HE
Janjii smjetena je u neposrednoj blizini magistralnog puta M-17 (E73), eljeznike pruge amac
Sarajevo, regionalnog puta Lava Janjii te novoizgraenog autoputa koji je dio Pan-evropskog
koridora Vc.
Sprovoenje projekta HE Janjii e doprinijeti kumulativnom uticaju na postojee ekosisteme ireg
podruja rijeke Bosne u vidu prenamjene zemljita, odnosno gubitka, degradacije (naruavanja
kvalitete) i fragmentacije postojeih kopnenih i akvatikih stanita na irem podruju toka rijeke
Bosne to e predstavljati izravan utjecaj na prisutna stanita.
Samostalni utjecaji sprovoenja projekta HE Janjii na postojea kopnena stanita malog su opsega i
nisu znaajni. Doprinos projekta skupnim uticajima s navedenim postojeim cestovnim i eljeznikim
zahvatima je malog opsega i nee u veoj mjeri promijeniti sadanje stanje flore i kopnenih stanita
na irem projektnom podruju niti e znaajno doprinijeti njihovoj degradaciji. Naime, ire projektno
podruje je zbog izgraenih infrasturkturnih objekata i blizine naselja pod ve izraenim
antropogenim uticajem. S druge strane, kako ne bi dolo do znaajnih negativnih skupnih utjecaja na
postojea akvatika stanita zbog fragmentacije vodenog toka i promjene ekolokih uslova u
vodotoku izgradnjom planiranih hidroelektrana du rijeke Bosne, bit e potrebno u obzir uzeti
utvrene i pretpostavljene uticaje HE Janjii prilikom sagledavanja moguih uticaja buduih
hidroenergetskih projekata.
4.3.2 Uticaj na faunu

Tijekom izgradnje uticaj na faunu prvenstveno e se oitovati promjenama u stanitu, odnosno
privremenim i trajnim gubitkom stanita prilikom formiranja radnog pojasa te radovima u koritu
rijeke. Buka i vibracije koje e se javiti za vrijeme izvoenja radova djelovat e uznemirujue na
ivotinje i predstavljaju kratkoroni nepovoljan uticaj, pogotovo za osjetljivije ivotinje, npr. neke
vrste sisavaca, gmazova i ptica. Uticaji su ogranieni na period izvoenja radova i prostorno
ogranieni na radni pojas, te se mogu umanjiti ili ak izbjei izvoenjem radova (sjee umske
vegetacije, radovima u koritu rijeke) izvan reproduktivnog razdoblja ivotinja. Tako se mogu izbjei
izraeniji uticaji na ugroene i strogo zatiene vrste, osobito ribe te ptice koje borave uz rijeku ili na
rijenim otocima. Promjene kopnenih stanita e biti trajne na potopljenom podruju dvaju rjenih
ostrva, obalnom podruju te na podruju umske prosjeke potrebne za izgradnju dalekovoda.
Gubitak stanita na prostoru projekta moe dovesti do fragmentacije ili smanjivanja podruja
pogodnog za ivot i razmnoavanje vrsta ivotinja vezanih uz umska stanita i otoke (npr. ptice).
Uzimajui u obzir malu povrinu umskih stanita koje trasa dalekovoda zahvaa, te postojanje drugih
otoka na rijeci procijenjeno je da se uticaj nee znaajno odraziti na ivotinjske vrste ireg podruja.
S obzirom na karakteristike projekta, uticaji izgradnje hidroelektrane e se ponajprije odraziti na riblje
vrste i ostale akvatike organizme. Doi e do privremene promjene fizikalnih karakteristika vode
zbog zamuenja nastalog uslijed radova u koritu rijeke, a time i do promjena u kvaliteti vode te
gubitka i degradacije vodenih stanita. Uklanjanje vegetacije, kopanje i radovi u koritu rijeke te
openito poveano kretanje teke mehanizacije u stanitu moe dovesti do sluajnog stradavanja
pojedinih jedinki prisutnih ivotinjskih vrsta i oteivanja njihovih nastambi. To se posebno odnosi na
slabo pokretljive ivotinje, one koje ive u tlu ili sedimentu i ivotnim su ciklusom vezane uz njih (npr.
jaja gmazova, vodozemci, mali sisavci i dr.). Toan popis vrsta na koje bi mogao postojati ovaj uticaj

nije mogue procijeniti, no s obzirom na karakteristike podruja moe se pretpostaviti da e vrste na

koje e se utjecati postojati i u drugim dijelovima ireg podruja projekta te da nee utjecati na
veliine populacija zabiljeenih vrsta. Zbog toga se za veinu skupina ovaj uticaj procjenjuje kao
prihvatljiv.
Izgradnjom brane dolazi do fragmentacije rijenih stanita te se stvaraju novi i umjetni tipovi
akvatikih stanita. Karakteristika rijeka je relativno homogena temperatura u vertikalnom stupcu
vode. Brane zadravaju vodu te moe doi promjene fizkalno-kemijskih karakteristika vode (koliina
otopljenih soli i kisika). Brane blokiraju sediment koji se prirodno nalazi u rijenom protoku,
uskraujui ga nizvodnom dijelu rijeke, to za izravnu posljedicu ima eroziju obale i rijenog dna
podno brane. Time se organizmima uskrauju hrana, sklonite i povrine za razmnoavanje. U takvim
uvjetima moe doi do gubitka autohtonih vrsta koje zamjenjuju invazivne vrste, te poveane
kompeticije i predacije koje dodatno naruavaju ekosustav. S druge strane, u gornjem toku rijeke,
konkretno akumulacijskom jezeru i na samoj brani moe doi do zasienja sedimentom i
nutrijentima. Uticaj izgradnje brane je najvidljiviji na populacijama riba zbog prekida migracijskih
puteve i stradavanja na samim branama. To za posljedicu moe imati smanjenu mogunost
mrijeenja riba, genetsku izolaciju ribljih populacija te razvoj hibrida i bolesti. Stvaranjem
akumulacije i produbljivanjem korita nizvodno od brane doi e i do promjena stanita za razliite
vrste ptica koje koriste ire podruje. Poveat e se opseg stanita za prehranu ptica vezanih uz
stajae vode, dok e se smanjiti stanita za gnijeenje i prehranu ptica vezanih uz tekue vode. S
obzirom da se radi o protonom tipu hidroelektrane iji su utjecaji na okoli manjeg opsega od
hidroelektrana s velikim akumulacijama, te uz primjenu mjera ublaavanja (npr. riblje staze),
navedeni uticaji se mogu svesti na minimum.
Detaljna analiza utjecaja projekta na pojedine skupine ivotinja i detaljnije opisan podruja utjecaja
dana je u nastavku teksta.

4.3.2.1 Bentosni makrobeskraljenjaci
Faza izgradnje
U fazi izgradnje najznaajniji efekti po okoli manifestuju se u toku izgradnje brane i iskapanja,
odnosno ureenja korita nizvodno od brane, to se odraava na akvatinu faunu.
Bentosni makrobeskraljenjaci su slabo pokretni organizmi koji nisu u mogunosti dovoljno brzo
migrirati s mjesta izvoenja radova to e dovesti do smrtnosti pojedinih jedinki koje e se zatei u
radnom pojasu tijekom radova vezanih za izgradnju brane te za iskapanje i regulaciju korita. Izdizanje
sedimenta, obruavanje zemlje, spiranje zemlje s terena bez vegetacije uslijed oborina i prosipanje
graevinskog materijala u korito u fazi izgradnje dovesti e do pojave zamuenja stupca vode, a to
privremeno smanjuje kvalitet stanita akvatinih organizama (ukljuujui bentosne
makrobeskraljenjake).
Faza koritenja
Izgradnja HE Janjii kompleksan je zahvat koji na irem podruju (oko 2,5 km duljine uzvodno i
nizvodno od brane) mijenja hidromorfologiju rijeke Bosne, to e imati efekt na zajednice
makrozoobentosa tog podruja. Negativni efekt izgradnje brane je s jedne strane fragmentacija
stanita na nain da se prekida kontinuitet rijeke i onemoguuje migracija organizama, a s druge
strane dolazi do gubitka dijela stanita i velikih promjena u postojeim stanitima uzvodno i nizvodno
od brane. Promjene u staninim uslovima detaljnije su opisane u nastavku teksta.
Uzvodno od brane - akumulacija
Zbog usporavanja i zadravanja vode uzvodno od brane e se stvoriti akumulacija te e na tom

podruju doi do promjena iz lotikih prema lentikim stanitima. S time su povezane i promjene u
karakteristikama stanita: promjene temperature, koncentracija otopljenih gasova i nutrijenata,
brzine protoka i reima nanosa. Akumulacija koja e nastati uzvodno od planirane brane (kod
maksimalnog nivoa vode u duini od oko 2 km, tj. do utoka Lave u Bosnu) dovesti e do promjene u
transportu nanosa te promjena u fiziko-hemijskim parametrima vode. Dosadanja istraivanja na
akumulacijama brana pokazuju kako je voda koja se zadrava u akumulaciji prema fiziko-hemijskim
parametrima znatno promijenjena i loijeg kvaliteta, pogotovo prvu godinu nakon izgradnje brane
(Stenberg 2006; Bunea i sur. 2012). Zadravanje vode moe dovesti do taloenja suspendiranog
materijala, temperaturne i hemijske promjene akvatikog stanita. Promjene kvalitete akvatikih
stanita (promjena hidromorfolokih karakteristika i kvalitete vode) u podruju akumulacije e
utjecati na promjene u strukturi zajednice bentoskih makrobeskraljenjaka. Usporavanje ili
povremeno smanjenje prirodnog protoka dovodi do taloenja sitnijeg sedimenta i stvaranja
homogenijeg tipa stanita koji e podravati manji broj vrsta, odnosno dovodi do smanjenja broja
vrsta u zajednici. Osim toga, oekuje se da e doi do promjene u sastavu zajednice u odnosu na
funkcionalne grupe bazirane na nainu prehrane. Promjene koje se oekuju su opadanje udjela
strugaa i sakupljaa (koji trenutno dominiraju), a poveanje udjela aktivnih i pasivnih filtratora
(Camargo i Voelz 1996). Vea dubina vode od sadanje, smanjena koncentracija kisika na dnu i
intenzivno taloenje finijeg (sitnijeg) supstrata u sedimentu dovode do naseljavanja vrsta koje
podnose ovakve uvjete (kao to su vrste iz skupina Oligochaeta i Diptera). S obzirom na opisani
pretpostavljeni tijek promjena, oekuje se da e se zbog promjene staninih uvjeta tijekom vremena

znaajno smanjiti udio (brojnost) pojedinih vrsta, a moe se pretpostaviti da e veina (osjetljivih)
vrsta (tekuih stanita) iz skupina Ephemeroptera, Plecoptera i Trichoptera nestati na podruju
akumulacije. U uoj projektnoj zoni zabiljeeno je pet osjetljivih vrsta, dok su na referentnom
podruju zabiljeene samo dvije (Iz reda Ephemeroptera zabiljeena je osjetjliva vrsta Torleya major
zabiljeena samo na podruju uzvodno planirane brane HE Janjii. Iz reda Plecoptera: Perlodes
microcephalus zabiljeen na podrujima uzvodno i nizvodno planirane brane HE Janjii; Siphonoperla
torrentium, zabiljeena na podruju nizvodno planirane brane; Isoperla grammatica zabiljeena na
podruju nizvodno planirane brane i referentnom podruju; Isoperla tripartita zabiljeena na sva tri
podruja.). Zbog promjene fizikalno kemijskih uvjeta i promjena u stanitu na uem projektnom
podruju doi e do negativnog utjecaja na ove vrste i vjerojatno nestanka na uem projektnom
podruju (tj. na podruju akumulacije i nizvodno od brane). Meutim, pretpostavlja se da e utjecaj
biti lokalno ogranien samo na ue podruje projekta te se zato ovaj utjecaj smatra prihvatljivim.
Planirana akumulacija e potopiti otoke i obale rijeke gdje se sada nalazi terestrina vegetacija.
Ukoliko se tokom izgradnje brane i punjenja akumulacije ne ukloni postojea vegetacija moe doi do
znatnog smanjenja koliine kisika u pridnenom dijelu zbog poveane razgradnje organske tvari, a to
moe poveati trofiki nivo na podruju akumulacije (tj. dovesti do eutrofikacije). Zbog smanjenja
eutrofikacije koja znaajno mijenja stanine uvjete za bentosne makrobeskraljenjake na podruju
akumulacije potrebno je prije punjenja akumulacije ukloniti vegetaciju na podrujima koja e biti
potopljena. Uklanjanjem vegetacije prije punjenja akumulacije negativan uticaj razgradnje potopljene
vegetacije mogao bi se smanjiti ili sasvim ukloniti.
Nizvodno od brane
Nizvodno od brane, uslijed produbljivanja korita, ukloniti e se postojei sediment (te time unititi
dosadanja stanita) i regulisati korito u duljini od 2,1 km, a donos novog sedimenta e zbog izgradnje
brane i stvaranja akumulacije biti znaajno manji. Reguliranje korita dovesti e do promjena u
strukturi obalnih dijelova i korita na tom dijelu rijeke to kao posljedicu moe imati negativni efekt na
strukturu i sastav zajednica makrozoobentosa. Predvienim radovima na produbljivanju rijeke
profilno je zahvaen manji dio korita (maksimalno 2 m dubine i 25 m irine), te se zbog toga moe
smatrati da e ovaj utjecaj biti manjeg intenziteta, ali u duljini od 2,1 km.
U podruju nizvodno od brane doi e do smanjenja pronosa sedimenta, tj. do potpunog nedostatka
vuenog sedimenta jer e se on velikim dijelom zadrati na poetnom dijelu akumulacije. Zbog
nedostatka vuenog nanosa (tj. nanosa vee granulacije) moe doi do promjena staninih uvjeta u
(produbljenom) dijelu korita nizvodno od brane, tj. do produbljivanja korita i nedostatka pojedinih
frakcija sedimenta koje stvaraju mikorstanine uvjete za pojedine vrste bentoskih
makrobeskraljenjaka, primjerice za vrste iz funkcionalnih skupina strugai i sakupljai koje su u
visokom udjelu zabiljeene terenskim istraivanjima. U takvim uvjetima nizvodno od brane bi se
stvorila mikrostanita s poveanom sedimentacijom suspendiranog nanosa, a ime bi se stvorili uvjeti
za vrste aktivnih i pasivnih filtratora te za vrste kojima bi odgovarale velike frakcije nanosa.
Istraivanja (Nyman 1995; Rosenberg i sur. 1997; Nelson 2009; Vaikasas i sur. 2013) pokazuju kako
nizvodno brana dolazi do promjena u reimu i fizikalno-hemijskim parametrima vode te time i
promjena u stanitu, to uglavnom dovodi do smanjenja ukupnog broja vrsta te se u pravilu najvie
smanjuje broj osjetljivih vrsta iz skupina poput Ephemeroptera, Trichoptera i Plecoptera.

Promjene temperature dolazne vode mogu takoer dovesti do utjecaja na bentike

makrobeskraljenjake u dijelu nizvodno od brane. Poveanje temperature vode dovodi do promjena
u metabolizmu pa je organizmima potrebna vea koliina i bolja kvaliteta hrane kako bi mogli odrati
ivotne funkcije. Posebno je to izraeno u ljetnim mjesecima kada se zbog visokih temperatura voda
u akumulaciji ne moe prirodno ohladiti. Tijekom rada HE Janjii predvieno je kako e se u
rashladnom sistemu nakon ciklusa hlaenja, vode koje su zahvaene vraati nazad u rijeku
preiene, ali poviene temperature (do 5 stepeni). To su znaajno manje koliine vode (oko 10 l/s)
u odnosu na projektovani protok (110 m3/s) te se moe pretpostaviti da e ovo povienje
temperature (u stupcu vode) biti zanemarivo. Budui da se radi o srednjem toku rijeke Bosne, vrste
koje su pronaene uglavnom su euritermne i podnose vee temperaturne oscilacije. Utjecaj
promjene temperature nizvodno od brane na vodene organizme stoga se moe smatrati
prihvatljivim.
Kvantitativna analiza pokazuje kako je stanje vode na dijelu uzvodno i nizvodno od planirane brane za
sad dobro. Vrste koje su pronaene u ovom dijelu rijeke Bosne nisu kritino ugroene, ali su
pronaene vrste koje su prema IUCN kriterijima stupnja ugroenosti procijenjene kao osjetljive u
prijedlogu Crvene liste faune FBiH. Prema podacima istraivanja, u zoni uticaja zahvata zabiljeeno je
pet osjetljivih (VU) vrsta (4 iz skupine Plecoptera i 1 iz skupine Ephemeroptera) dok su na
referentnom podruju zabiljeene samo dvije. Brane uzrokuju devijacije modela river continuum na
nain da mijenjaju prirodnu dinamiku i gradijent organskih estica od gornjih prema donjim
dijelovima toka tekuica. Uzrokuju poveanje koliine sitnih estica organske tvari, a smanjivanje
koliine krupnih estica, to uzrokuje promjene u raspodjeli funkcionalnih skupina makrozoobentosa
du toka (Camargo i Voelz 1996;). Oekivano je smanjenje ili ak potpuni nestanak osjetljivih vrsta
(poglavito iz skupina Plecoptera, Trichoptera i Ephemeroptera) u zonama uticaja uzvodno i nizvodno
od brane te poveanje udjela aktivnih i pasivnih filtratora. Moe se pretpostaviti da zabiljeene
osjetljive vrste na podruju projekta dolaze i na podruju Lave te bi u tom sluaju utjecaj nestanka
ovih vrsta na podruju projekta imao samo lokalni karakter. Zbog prethodno navedenih promjena u
sastavu zajednica, oekivano je kako e se kvalitet vode (s aspekta makrozoobentosa kao biolokog
pokazatelja kakvoe) nakon izgradnje brane pogorati, odnosno doi e do naruavanja postojeeg
dobrog stanja vode s aspekta makrozoobentosa (Tabel 3-9).
Uticaji promjene staninih uvjeta za makrozoobentos biti e izraeni na podruju akumulacije, te na
nizvodnom produbljenom dijelu. Ovaj negativni uticaj je prostorno ogranien na podruje oko 2,5 km
uzvodno od brane gdje e doi do direktnog zadiranja u stanita, te naglih promjena u kvaliteti vode,
a koja uvjetuju strukturu zajednice makrozoobentosa. Nizvodno od brane moe se pretpostaviti da e
isto doi do promjene na kvaliteti vode koja e se oitovati u sastavu i strukturi makrozoobentosa, a
najvei intenzitet ovog utjecaja e biti u prva 2 km nizvodno od brane. Udaljavanjem od brane uticaj
na stanita i vrste biti e znatno manji te se ne oekuju izraeniji uticaji.
4.3.2.2 Ribe
Slatkovodne ribe su jedna od najugroenijih skupina kraljenjaka zbog viestoljetnih promjena i
utjecaja na rijeke, jezera i druga slatkovodna stanita. Tako su zajednice riba rijeke Bosne ugroene
oneienjem vodotoka od komunalnih voda (veina gradova smjetena je uz rijeku Bosnu) i
industrije, degradacijom mrjestilita (kanaliziranje i ureenje vodotoka), izgradnjom nasipa i mjerama
borbe protiv poplava. Svi razlozi ugroavanja ribljih populacija imaju kumulativni uinak, to dovodi

do snanog pritiska na ribe i njihove zajednice. Tako esto zavisni i na izgled pojedinano mali,
negativni imbenici imaju jak utjecaj na populacije riba.
Negativni utjecaji pregradnje rijeke na ihtiofaunu a koji se mogu oekivati i na projektu HE Janjii su:
najvei i najuoljiviji utjecaj izgradnje pregrade na rijeci je fragmentacija stanita zbog
sprjeavanja migracije ribljih vrsta i to onih koje vre sezonske migracije radi reprodukcije ili
prehrane. Na taj nain se ograniava rasprostranjenost vrsta i populacija. Postojanje
prepreke na putu migracije najee ima za posljedicu drastino smanjenje populacija
migratorne vrste kao i holobiontskih vrsta koje u dobe mrijesta nisu uspjele zaobii nastalu
prepreku.
migratorne vrste se masovno okupljaju ispred same brane u nastojanju da prou uzvodno. U
takvim okolnostima su pod znatno veim pritiskom predatorskih vrsta riba i ptica nego to je
to sluaj u prirodnim uvjetima.
u sluaju postojanja ribljih staza jo uvijek postoje negativni efekti na migratorne vrste. Prolaz
ribljom stazom najee nije mogu za sve jedinke, to smanjuje kvantitetu mrijesta takve
vrste. Prolaskom kroz stazu jedinke troe dodatnu energiju koja je neophodna kasnije,
prilikom samog mrijesta. Svladavanje staze oduzima i odreeno vrijeme to dovodi do
smanjenje kvalitete mrijesta. Sve su to razlozi koji utjeu na brojnost i opstanak pojedine
populacije riba.
promjene nakon pregradnje rijeka vezane su i za promjene u fizikalnim te kemijskim
znaajkama stanita. Mijenja se hidroloki reim, temperaturni reim, koliine otopljenog
kisika kao i koncentracije nutrijenata u vodi. Mijenja se brzina teenja rijeke i koliina vunog
nanosa, te dolazi do dnevnih oscilacija vodnog lica posebno ispod centrale. Izgradnjom
pregrada na rijekama obino nastaju novi uvjeti i iznad samih brana, usporavanjem toka,
promjenama vodnog reima i povienjem temperature vode u usporenom vodotoku iznad
pregrade. Takvi uvjeti nepovoljno utjeu na reofilne vrste, a pogoduju naseljavanju i irenju
alohtonih i oportunistikih vrsta riba. Prema rezultatima istraivanja na pregraenim
rijekama gotovo polovica prisutnih unesenih vrsta u pojedinim rijekama ili odsjecima rijeka
moe biti posljedica njihove pregradnje i unitavanja prirodnih stanita. Te je zato potrebno
sagledati i ovaj mogui uticaj i propisati mjere kojima e se smanjiti mogunost ovog
dugorono negativnog uticaja. Jedna od mjera zatite obuhvaa i sprjeavanje irenja
alohtnih vrsta riba na podruju zahvata, a koje obuhvaa zabranu poribljavanja alohtonim
vrstama riba i eksperimentalno nasaivanje autohtonim vrstama zbog im bre uspostave
nove riblje autohtone zajednice na podruju akumulacije.
zbog pregradnje cjelokupna bioloka zajednica je drukija od prvotne i prilagoena je
novonastalom stanju. Zbog usporavanja toka vode u jezeru se ovisno o veliini retencije
razvija zajednica planktona koje prije gotovo i nije bilo. Poveava se i koliina faune dna, to
se moe povezati s procesom stvaranja muljevite naslage na dnu jezera i sa smanjenom
brzinom protoka vode.
osim promjena fizikalno-kemijskih uvjeta vode, kao posljedica se javlja i smanjenje koliine
sedimenta ispod same brane, posebice litoralne zone, to nepovoljno utjee na bentoske i
bentivorne vrste riba. Nizvodno od brane rijeka i dalje odnosi sediment, ali novi sediment ne
dotie ili dotie u znatno manjoj mjeri. Stoga se korito rijeke produbljuje, smanjuje se

kompleksnost rijenih stanita i ona se osiromauju, nestaju prostrani sprudovi i otoci, rijeka
se "kanalizira", to dovodi i do promjena rijenih zajednica.
pregrade, tj. brane se esto nazivaju "klopke za nutrijente" jer zadravaju protok nutrijentima
nizvodno zadravajui ih u akumulaciji to mijenja ihtiocenoze iznad, ali i ispod pregrade.
prilikom nizvodnih migracija takoer se javljaju negativni utjecaji na ribe. Prilikom prolaska
kroz lopatice turbina ribe su izloene velikom fizikom stresu i to: promjenama tlaka,
posjekotinama, vrtloenju i udarcima to dovodi do dezorijentacije, fiziolokog stresa, ozljeda
i ugibanja. Ukoliko se poklope brojne populacije migranata i nepovoljni hidroloki uvjeti ,
moe doi do velikog mortaliteta pojedinih vrsta. Javlja se i jo jedan nepovoljan utjecaj
pogibanjem riba padom preko preljeva to ovisi o visini brane i koliini vode koja se preljeva.
Naravno da su pritom znatno ugroenije vee jedinke i vrste. Mnoge jedinke ne pogibaju
prolaskom kroz turbinu ili padom niz preljev, ali se nalaze pod odreenim stresom i stanjem
oka to ih ini osjetljivijim na predaciju, parazite ili bolesti.
rijeka Bosna je u zoni utjecaja optereena u veoj mjeri zagaivaima razliitog porijekla zbog
ulijevanja otpadnih voda okolnih gradova. Svako oneienje ispod same brane vrlo
nepovoljno utjee na ribe koje se na tom podruju masovno okupljaju. Na takvim mjestima
esto dolazi do zijeva riba i pomora. Kakvoa vode glavnih opskrbljivaa zone utjecaja je
iznimno vana za ihtiopopulacije.
ovisno o nainu rada i koliini vode, hidroelektrana moe nizvodno prouzroiti velika dnevna
kolebanja vodostaja koja imaju cijeli niz negativnih posljedica po rijena stanita i pripadajuu
ihtiofaunu. Ipak, na HE Janjii nije planiran ovakav nain rada elektrane te nee biti ovakvog
utjecaja
promjene koritenja prostora i poveanog interesa za rekreacijsko-sportski ribolov, to
dovodi do novih pritisaka na rijeku. U samoj retenciji esto se poveava ukupna masa riba.
Umjetno poribljavanje najee dovodi do promjena zajednice riba i unosa stranih vrsta u
ekosustav. Utjecaj ureenja prostora oko same retencije i ire teko je unaprijed predvidjeti.
4.3.2.2.1 Zajednica riba budue umjetne hidroakumulacije HE Janjii

Rijeka Bosna do sada nije pregraivana za potrebe iskoritavanja hidroenergije te e se izgradnjom
HE Janjii pregraditi Bosna kod mjesta Janjii. Ovom pregradom formirat e se protona akumulacija
koja u osnovi mijenja postojee ekoloke uvjete za ivot ribljih i ostalih ivotnih zajednica. U
formiranoj protonoj akumulaciji u kojoj e biti promijenjene karakteristike vode sastav ihtiofaune
jezera biti e u direktnoj vezi sa brojem izmjena ukupne vode u jezeru.
Dominantne e i nadalje biti reofilne vrste riba, uz brojniju zastupljenost neutrofilnih i limnofilnih
vrsta. U hidroakumulaciji dubine do 10 metara, sve ribe e nai uvjete za prezimljavanje. Iako je
podruje kanjonsko, postojat e na duini od 2,60 km priobalnih podruja, ljunkovitih predjela ili
predjela s obraslom vegetacijom koja e biti dobra mrijesna stanita, kako za litofilne, tako i za neke
fitofilne ribe, pa e proces mrijetenja biti omoguen.
Izgradnja ove pregrade djeluje na ribarstvo preko sprijeene migracije riba iz donjih podruja u
uzvodna, kao i suprotno. Ove migracije su mrijesnog ili prehrambenog karaktera ili pak karaktera
prezimljavanja. Zbog toga bi migrirajue vrste mogle nestati (Tabela 3-10), te se zbog toga propisuje
izgradnja riblje staze.

esti negativni faktor u hidroenergetskim objektima je oscilacija vodostaja. Oscilacije vodostaja

formiraju "neproduktivnu zonu" za biocenoze, osobito ako je dui period niskog vodostaja. Ove su
oscilacije veoma tetne u mrijestom periodu riba u proljee, posebno ako vodostaj naglo pada, jer
postoji mogunost ugibanja, kako odloene ikre, tako i tek izvaljenih nepokretnih liinaka riba, koje se
jo s vodom ne mogu povui. S obzirom da se radi o protonom reimu rada, protok iz akumulacije
jednak je protoku u akumulaciju, a protok rijeke nizvodno od brane odgovara prirodnom protoku
rijeke. Takoer, tokom razdoblja kad je protok rijeke manji od definiranog ekoloki prihvatljivog
protoka (npr. tokom sezone niskih voda), isti protok koji ulazi u akumulaciju bit e proputen
nizvodno te se zato ne oekuje utjecaj oscilacije vodostaja.
Potencijalna bioproduktivnost
Pregrada HE Janjii na Bosni uvjetovat e promjene rijenih uvjeta ivota hidrobionata u vie ili manje
izraene jezerske uvjete ivota. Promijenjeni hidroloki i hidrohemijski uvjeti djelovat e na
formiranje novih biocenoza, koje e se uspostaviti u novoizgraenom protonom jezeru.
Prema brzini izmjena vode, ovo se jezero svrstava u jezersko-rijene akumulacije sa biocenozama
rijenog tipa uz prisustvo jezerskih elemenata.
Kako se formira plitko jezero, oekuje se relativno slaba stratifikacija i promjena nekih fizikalno-
kemijskih parametara u odnosu na prvobitno stanje rijeke Bosne. Makrofitska vegetacija razvijat e
se samo u pliim obalnim podrujima na dubini do 2 m i to tamo gdje nee doi do prevelike
oscilacije vodnog lica. Nakon stabilizacije jezera oekuje se da e koliina fitoplanktona iznositi do
najvie 100 x 103 jed./l, dok e koliina ukupnog zooplanktona biti mala. Koliina biomase
makrofaune iznosit e do oko 20-30 g/m2.
Na osnovi iznesene potencijalne bioproduktivnosti, hidroakumulacija HE Janjii se moe svrstati u
srednje bogate mezotrofne vode.
Potencijalna ihtioproduktivnost hidroakumulacije

Novoformirana akumulacija e biti srednje duboka, temperature vode sline kao rijeka Bosna,
preteno visokih i strmih obala, s kamenitim dnom, a u kojoj e se slabo razvijati fitoplankton i
makroflora. Prirodno stanje u akumulaciji nakon izgradnje pregrade, bez rezultirat e malom
ihtioprodukcijom. U sluaju prirodnog stanja u takvim uvjetima, bez poduzimanja mjera oekuje se
da e se ihtiomasa kretati maksimalno do 60 kg/ha.
Kvalitativno-kvantitativna struktura ribljeg fonda e se nakon nekog vremena donekle izmijeniti, no i
nadalje e osnovna populacija u novom hidroekosustavu biti ciprinidnog karaktera. Istraivanjima u
2014 i 2015 godini lipljen i mladica nisu uhvaeni na podruju projekta (a niti na referentnom
podruju), a prema tipu stanita i prema analizi literaturnih podataka procjenjeno je da ako lipljen ivi
na uem projektnom podruju on dolazi povremeno i u maloj brojnosti. S obzirom na prepoznate
uticaje akumulacije na promjenu stanita stvorie se nepovoljni uvjeti za ove vrste. Neto vee
mogunosti bit e za razvoj nekih ciprinidnih vrsta riba, ponajprije klena,bodorke, uklije i soma koji se
uspjeno razmnoavaju u mirnim vodama. U godinama kad e u rano proljee (II. i III. mjesec) biti
konstantan i vei proticaj postojat e u Bosni uvjeti za razvoj tuke i dvoprugase uklije ija se
populacija oekuje u veem broju u pliim dijelovima jezera. Kako se po potencijalnoj
bioproduktivnosti jezero HE Janjii svrstava u srednje bogate vode, a na osnovi i drugih odlika
oekuje se i takav nivo ihtioproduktivnosti, odnosno novo e jezero biti preteno mezotrofno.

4.3.2.2.2 Potrebne mjere za zatitu ribljeg fonda

Procjena ugroenosti stanita riba
Za sada je teko navesti koja e stanita nestati, a koja e se stvoriti u novonastalim uvjetima. U toku
rada, elektrane, a zbog predvienog protonog tipa vjeruje se da e uz proputanje ekoloki
prihvatljivog protoka doi do promjena u kvaliteti stanita nizvodno od brane, no ne znaajnih.
Nizvodno od hidroakumulacije, pored strujanja vode, i druge znaajke okolia utjeu na raspodjelu
mikrostanita te kasnije preivljavanje i pomlaivanje ciprinidnih liinaka. Ciprinidne liinke mogu se
podijeliti u skupine prema njihovoj povezanosti s razliitim znaajkama okolia, osobito s dubinom,
irinom i oblikom kanala, veliinom estica podloge, biljnim pokrovom i vrstom te temperaturom
vode. Liinke vrsta klena Leuciscus cephalus i uklije Alburnus alburnus esto se nalaze u lentikoj vodi
na dubini 20-50 cm u zamuljenoj ljunkovitoj podlozi, s pridruenim makrofitima i naplavinama
drvenaste mase. U poetku, liinkama bodorke Rutilus rutilus najbolje odgovara voda dubine 50-100
cm s gustim makrofitima, ali se one kasnije sele u plie slojeve vode (20-50 cm), gdje se esto nalaze
u zajednici s liinkama vrste klena.
Uoena je i snana veza izmeu raznolikosti obalnih stanita i broja liinki ribljih vrsta. Meutim,
nagib obale i raznolikost samo su dva imbenika, a pored njih takoer su vana druga mikrostanita
za liinke, kao i blizina pogodnih mjesta za mrijetenje i s njima povezanih rukavaca (podruja
hranjenja i refugiji tijekom zimskih poplava).
Utjecaj temperature vode na riblje zajednice dobro je poznat za mnoge europske vrste ciprinida u
obliku korelacije izmeu ljetne temperature i jaine te godinje klase. U ovaj odnos vjerojatno ulazi
vie imbenika, ukljuujui izrastanje do poetku prve zime i njihove kasnije sposobnosti da se
suoavaju s veim kritinim brzinama itd.
Utjecaj temperature je, meutim, mnogo snaniji od ostalih fizikalno-kemijskih parametara. I
temperatura i koncentracije kisika pod utjecajem su morfologije mikrostanita.
Ekoloki prihvatljiv protok i promjena u toku ispod brane i utjecaji na riblje zajednice
Ekoloki prihvatljiv protoku nekom sustavu jedna je od vanih zatitnih mjera ribljeg fonda. Time su
osigurane potrebne koliine vode za opstanak svih biocenoza, osobito onih koje su osnovna
hranidbena baza za ribe. Za vrijeme punjenja akumulacije ispod brane potrebno je osigurati ekoloki
prihvatljiv protok i smanjiti oscilacije vodostaja na najmanju moguu mjeru.
Na temelju postojee prakse (literature) procjenjuje se da bi u sluaju eventualnih oscilacija u
nizvodnom toku Bosne ispod brane moglo doi do smanjenja ihtioproduktivnosti do 20%. Zbog toga
je za izbjegavanje tete na ribljem fondu (tj. ouvanje postojee ihtioproduktivnosti), potrebno vodu
iz jezera isputati ujednaeno bez veih oscilacija, tako da ne dolazi do zamuenja kod kojega obino
ribe stradaju zbog prevelike koncentracije mulja i pijeska. Prema postojeim istraivanjima promjene
u koliini i vremenu ekoloki prihvatljivog protoka sprjeavaju dnevne i sezonske migracije
salmonidnih i ciprinidnih riba. Istraivanja pokazuju da gubitak sezonskih ciklusa protoka vode moe
promijeniti nagon za migracijama, a sastav vrsta se promijeniti prema manje osjetljivima. K tome,
kada postoji mijenjanje dnevnog vodnog reima ono se dogaa nizvodno od hidroakumulacije. U
takvom tipu vodenog reima, zahvaena rijeka je najee rtva uinka vodnih pikova, budui da se
kroz dan, kad su potrebe za elektroenergijom velike, proputa vea koliina vode nego po noi.
Promjenjivi protoci dovode do niza uinaka od odnoenja ribe, posebno riblje mlai, do nestanka
pojedinih ribljih zajednica. Obzirom na protoni tip elektrane HE Janjii ne dolazi do promjene

sezonskih ciklusa protoka, pa ak ni do mijenjanja dnevnog reima u odnosu na prirodno stanje

reima vode (prema opisu projekta). Na temelju toga, moe se pretpostaviti da u rijeci Bosni
nizvodno od hidroakumulacije nee nestati ni jedna vrsta (ve moe doi do promjene u njihovoj
brojnosti) te se procjenjuje da e se javiti i nove aranske vrste kao linjak, nosara, aran, bodorka,
som i nekoliko vrsta grgeki.
Promjene u hidroakumulaciji i zatitne mjere za ouvanje ihtiofaune

Kako e hidroakumulacije biti protona i mezotrofnog karaktera, to e koliine riblje biomase koje
naseljavaju ovo podruje biti umjerene. Stoga e prema opisu projektnog plana i u uvjetima
minimalnih radnih voda, tj. vodostaja, u jezeru biti dovoljno vode za obitavanje i opstanak ribljih i
ostalih ivotnih zajednica na tom podruju.
Prema dosadanjem iskustvu, iz hidroakumulacije (2 km uzvodno od brane) e se tokom godina
povui reofilne vrste, ponajprije mrena, podust, potona mrena, brkica, veliki vijun i obina krkua. Za
neke e nepovoljni uvjeti na podruju akumulacije nastati u vrlo kratkom razdoblju, a na neke e se
nepovoljan uinak pokazati nakon 5-6 godina.
Repopulacija jednog dijela ribljih vrsta koje e se aklimatizirati u buduem jezeru ovisit e o reimu
vode u samom jezeru. Zbog proljetnog mrijesta veine riba u akumulacijama je potrebno osigurati
im stabilniji vodostaj, a s obzirom da je HE Janjii elektrana protonog tipa u kojem se ne planiraju
niti dnevne niti sezonske oscilacije vodostaja moe se iskljuiti mogunost ovog utjecaja.
Kako je planirana izgradnja riblje staze, prema postojeem Zakonu o slatkovodnom ribarstvu,
Investitor nema zakonsku obavezu poribljavanja akumulacije. Daljnja koordinacija potrebna je u
pravodobnom informiranju ribolovnih organizacija o vremenu pranjenja akumulacije HE Janjii kad
se voda sputa na nivo korita bive rijeke. Vrijeme predvienog pranjenja akumulacije HE ribolovnim
organizacijama treba najaviti u prosjeku 2-3 godine unaprijed kako se kroz to vrijeme ne bi vrila
ulaganja novog ribljeg fonda, a koja bi eventualno bila obaveza samih ribolovnih organizacija zbog
opisanih zakonskih propisa.
Riblji fond buduih akumulacija trebat e (fiziki) zatititi u vrijeme mrijesta. Tako e se svakog
proljea u podnoju brane skupljati vee koliine riba na mrijest, a moda i neto potone pastrve
zimi (s obzirom da se nalazi u pritokama rijeke Bosne). Vrijeme mrijesta riba je najpogodnije za
razliite oblike krivolova, pa je to trenutak kada treba zatititi ribe, jer ukoliko se u to vrijeme one
masovno love, moe doi do prekida reprodukcijskog procesa i ta vrsta ribe moe nestati iz
populacije ili se moe njen broj drastino smanjiti. Potrebno je, pratei lokacije mrijesta na podruju
ispod brane, zabraniti i fiziki onemoguiti pristup svim potencijalnim krivolovcima, jer je to jedini
nain da se osigura prirodna reprodukcija.
Eksploatacija ribljeg fonda

U buduoj akumulaciji, kao i nizvodno od brane , bit e mogunosti za obavljanje sportskog ribolova.
Na podruju akumulacije sportski ribolov e biti mogu gotovo iskljuivo iz amaca (ako te aktivnosti
budu dozvoljene), a nizvodno od brane, kao i u gornjim dijelovima gdje nee biti jezera, ribolov e se
obavljati kao i do sada, klasinim ribolovom tapom s obale.

Sprjeavanje razvoja invazivnih vrsta

U novom sustavu e, kad se sistem stabilizira, doi do izrazitog smanjenja ekonomski interesantnih
vrsta riba i poveanja brojnosti malih riba. Kada se stvori akumulacija, stvore se novi ekoloki uvjeti
koji sa jedne strane pogoduju razvoju invazivnih vrsta riba, a s druge strane nema vrsta koje su
prilagoene novonastalim ekolokim uvjetima. Zbog toga se za uspostavu dobrog stanja voda tj. zbog
sprjeavanja razvoja invazivnih vrsta i stabiliziranje ekolokih uvjeta preporua nasaivanje
(poribljavanje) novog hidroekosustava naroito u prvim fazama nakon zatvaranja. Potrebno je
naglasiti da ovo nije poribljavanje u smislu kako to nalae Zakon o slatkovodnom ribarstvu (lanak
35), jer zbog izgradnje riblje staze JP Elektroprivreda nema obavezu poribljavanja prema Zakonu o
slatkovodnom ribarstvu. Cilj ovog eksperimentalnog nasaivanja je uspostava dobrog stanja voda ,
koje je potrebno provoditi samo do trenutka dok se ne postignu stabilne zajednice autohtonih vrsta
riba (kako to propisuje Zakon o vodama).
Za eksperimentalno nasaivanje se predlau sljedee vrste riba, za koje je procijenjeno da su
autohtone vrste koje e osigurati uspostavu eljenog stanja novonastalog ekolokog sustava
akumulacije tj. koje su prilagoene uvjetima koji e nastati u protono akumulacijsko jezero HE
Janjii:
Smu veoma kvalitetna i sportski zanimljiva vrsta. U novonastalom jezeru imat e uvjete za
ivot ako se malo pobolja kvaliteta vode;
aran najea vrsta u poribljavanju;
tuka radi smanjenja broja sitne ribe.
Ukoliko se eksperimentalne introdukcije pokau uspjenim bilo bi opravdano provoditi i
permanentna nasaivanja ovog jezera koja bi bila obaveza korisnika ribolovnog podruja.
Nakon formiranja i stabiliziranja jezera valja korigirati postojeu (tj. predloenu i ubaenu) nasadnu
strukturu riba i jezero poribiti eventualno i s drugim vrstama riba.
4.3.2.2.3 Osnovne znaajke riblje staze HE Janjii

Rijeni tok se zbog razliitih razloga ponekad mora pregraditi preprekom. To su prepreke koje
omoguuju kao u sluaju pregrade na rijeci Bosni, opskrbu stanovnitva i industrije elektrinom
energijom. Prilikom konstruiranja takvih pregrada, u zadnje se vrijeme, velika pozornost polae na
ouvanju zajednica riba znaajnih za odsjeak rijeke na kojemu se brana gradi. Jedan od ciljeva
Okvirne direktive o vodama EU je nesmetana migracija svih 9 autohtonih vrsta riba na odsjeku rijeke
pod utjecajem pregrade.
U teoriji sve vrste riba, u ivotnom ciklusu trae pojedina potrebna stanita. Najee mijenjaju
stanite zbog promjena uvjeta na stanitu ili zbog prehrane, mrijesta, zaklona ili bijega od predatora.
Uzvodne su migracije najee kod odraslih jedinki radi mrijesta, dok nizvodno ee migriraju mlade
jedinke kako bi potraile odgovarajue stanite za ivot. esto se i odrasle jedinke nakon mrijesta
vraaju nizvodno gdje im vie odgovaraju uvjeti na stanitu.
Kako pregrada onemoguava takve migracije, ve preko 100 godina konstruiraju se riblje staze. S
tehnike strane, najei problemi kod konstruiranja i izgradnje riblje staze su:
velika razlika u visini sve vie od 10 metara smatra se visokom branom i izrada takve staze
je vrlo komplicirana.
prevelika brzina vode unutar staze brzina vode ne smije prelaziti brzinu vode u kojoj vrste
inae obitavaju ili ju svladavaju u prirodi.

vrtloenje (turbulencija) uoeno je da osim brzine vode energija vrtloenja takoer ima vrlo
vaan utjecaj na efikasnost migracija jer utjee plivake sposobnosti, dovodi do
dezorijentiranosti riba, utjee na vei gubitak energije (umaranje), a u konanici i do ozljeda.
smjetaj ulaza i izlaza staze donji (nizvodni) ulaz u stazu potrebno je smjestiti to je mogue
blie pregradi kako bi ribe koje se sakupljaju ispred pregrade mogle to jednostavnije nai
ulaz u stazu. Prilikom nizvodnih migracija potrebno je sprijeiti dolazak riba do strojarnice i
njihov prolazak kroz turbine. Potrebno je osobito paziti da u pojedinim razdobljima godine
kod oscilacija vodostaja ulaz i izlaz iz staze ostane na suhom, odnosno da je u kontaktu s
rijekom.
protok kroz stazu jedan od osnovnih problema kod dizajniranja staze je kako osigurati
dovoljan protok vode. K tome, ribe u migraciji idu prema podrujima sa najizraenijim
protokom te je zbog toga potrebno osigurati dovoljan (dovoljno privlaan) protok vode kroz
stazu koji e privui ribe u migraciji. S druge strane, koliina vode koja prolazi kroz stazu
ograniena je dimenzijama same staze. Najea rjeenja ukljuuju ili osiguravanje dodatne
koliine vode koja izlazi iz staze ili postavljanje pumpe, tj. aeratora koji stvaraju zvunu kulisu
i umjetno poveavaju privlanost ulaza u stazu (eng. attraction flow). Dosadanja praksa
pokazuje da je potrebno kroz stazu osigurati koliinu protoka vode koja iznosi najmanje 1-5%
koliine prosjenog protoka rijeke na tom podruju (preciznija procjena minimalne koliine
protoka ovisi o veliini rijeke i fauni riba (veliini i sposobnosti plivanja riba) koja migrira na
tom dijelu vodotoka.
S obzirom na visinsku razliku od cca 17 metara, potrebno je izgraditi riblju stazu dovoljne duljine i
odreenog tipa. Na temelju trenutnih saznanja vjerojatno bi za ovaj tip pregrade bio optimalan tip
riblje staze (vertical slot fishpass). Radi se o nagnutom kanalu s nepotpunim poprenim pregradama
od dna do vrha samog kanala, pri emu voda tee krivudajui kroz vertikalne proreze uz jednu
stjenku kanala. Ovaj tip prolaza za ribe jednako je povoljan za pridnene vrste, ribe stupca vode, kao i
povrinske vrste. Ribe s obzirom na vlastite preferencije i pripadnost pojedinim ekolokim skupinama
(engl. ecological guilds) prilagoavaju vrijeme i nain migracije te koritenja prolaza dobu dana,
koliini svjetlosti, prozirnosti vode i dr. Prema tome, ovaj tip riblje staze ili prolaza za ribe omoguuje
migracije najveem broju razliitih vrsta neovisno o veliini habitusa, plivakim sposobnostima i
migratornim potrebama.
Na lokalitetu budue pregrade, ali i na nizvodnim te uzvodnim lokalitetima zabiljeene su dvije
izrazito migratorne vrste riba. To su podust (Chondrostoma nasus) i mrena (Barbus barbus). Osim
navedenih postoje podaci i o prisutnosti mladice (Hucho hucho) u rijeci Lavi, ali i dijelovima rijeke
Bosne. Dananja koncepcija izgradnje ribljih staza trai da se osigura prolaz svih zainteresiranih vrsta
kroz ove barijere. Stoga je potrebno dimenzionirati i konstruirati stazu koja e omoguiti migracije
aranskih vrsta (podust i mrena) ime e se omoguiti i eventualne migracije pastrvskih vrsta
(mladice), ali i svih ostalih holobiontskh vrsta riba koje vre neto krae migracije. aranske vrste
preferiraju umjerene vrijednosti brzine toka vode i efikasnost riblje staze, odnosno uestalost njenog
koritenja opada s poveanjem protoka (brzine toka) vode u stazi. Osim brzine toka vrlo su vana
vrtloenja, tj. energija vode.
Prilikom dizajniranja riblje staze potrebno je voditi rauna o sljedeim parametrima:
a. Brzina toka vode na temelju rezultata dosadanjih istraivanja da bi najvea brzina kroz prorez
izmeu pregrada smjela biti 1,5 m/s.

b. Razlika u visini na temelju rezultata dosadanjih istraivanja visina izmeu dvaju susjednih
bazena ne bi smjela prelaziti 13 cm to je potrebno da bi se omoguila laka migracija mlaim
jedinkama i vrstama manje veliine. Prema zahtjevima ovog kriterija za svladavanje 17 metara
visinske razlike bilo bi potrebno izmeu 130 bazena.
c. Duljina bazena prema praksi u dizajniranju ribljih staza preporuuje se da duljina pojedinog
bazena bude vie od 3 puta vea od duljine tijela najvee ribe. Tako znai da bi stazu mogli
koristiti podust (60 cm) i mrena (100 cm) ukupna duljina pojedinog bazena bi trebala iznositi
izmeu 2 i 3 metra. No, u sluaju da e biti potrebno osigurati i migracije mladice (Hucho hucho >
100 cm) onda je preporuka da duljina bude najmanje 2,5 metara (u tom sluaju uz
pretpostavljenih 130 bazena ukupna duljina riblje staze morala bi biti 282 metra).
d. irina bazena prema najboljoj praksi u dizajniranju ribljih staza preporuka je da irina bazena
iznosi minimalno duljine bazena ili dvostruku duljinu tijela najvee ribe to bi prema
rezultatima dosadanjih istraivanja bilo najmanje 190 cm (pri duljini pojedinog bazena od 250
cm).
e. Vrtloenje (turbulencija) energija vrtloenja u stazi s obzirom na prisutne vrste ne bi smjela
prelaziti 100 W/m jer se pokazala potreba za osiguravanjem migracija i mladim jedinkama te
manjim vrstama riba.
f. Dubina vode u stazi kako se radi o vrstama ije jedinke mogu imati i 1 m duljine dubina vode u
bazenima ne bi smjela biti manja od 60 cm, no preporua se dubina od 100 cm.
Radi lakeg kretanja kroz stazu za pridnene i manje vrste, ali i radi smanjenja brzine protoka najbolja
praksa pokazuje, a dno staze ne treba biti ravno (i zaglaeno), ve da se na dnu staze nalazi nabacano
kamenje razliite veliine.
4.3.2.3 Vodozemci i gmazovi

Zabiljeeni ekosustavi unutar zone izgradnje HE Janjii ve se nalaze pod jakim antropogenim
utjecajem te niti jedan od njih ne predstavlja izrazito vrijedan prirodni izvor. Postojea populacija
herpetofaune je fragmentirana cestama (M17; lokalne ceste), poljoprivrednim povrinama i urbanim
podrujima. Opstanak mnogih vrsta u projektnom podruju je pod visokim pritiskom zbog ve
postojee fragmentacije stanita. Unutar zone izgradnje HE Janjii, cestovni koridor 5c stvara gotovo
nepropusnu barijeru, jer ne postoje ivotinjski prijelazi za gmazove i vodozemce. Izgradnja HE Janjii
(brane) e pridonijeti kumulativnom utjecaju longitudalne (uz rijeku) fragmentacije stanita.
Referentna zona (podruje ua Lave i rijeke Bosne 2 km uzvodno od akumulacije) je vrijednija za
ouvanje vrsta, te bi fokus trebao biti na odranju povoljnih uvjeta u tom podruju. Posebnu panju
treba posvetiti tomu da izgradnja HE Janjii ne utjee na stanita i vrste unutar referentne zone, te na
ostalim uzvodnim podrujima.
Predlaemo da barem populacije Bombina variegata i Rana graeca, naene prije i za vrijeme
izgradnje unutar zone HE Janjii, budu premjetene u referentnu zonu. Stanje populacija
herpetofaune nakon izgradnje i premjetanja bi treba pratiti, a to e biti predmet predloenog
biomonitoringa kojeg bi vrio strunjak za herpetologiju, a kojim se treba utvrditi je li dolo do
dodatnih utjecaja na lokalne populacije ili se one normalno oporavljaju.
Za vrijeme izgradnje
Na podruju izgradnje pojedine jedinke vodozemaca i gmazova e stradati zbog rada mehanizacije i
uklanjanja tla ili e migrirati. Kako populacije imaju dobru sposobnost oporavka od ovog utjecaja, a u

okolnom podruju se nalazi dovoljno pogodnih stanita, ovaj utjecaj se ne smatra znaajnim.
Dodatno, utjecaj se moe umanjiti uklanjanjem i premjetanjem ovih ivotinja (jedinki) prije i za
vrijeme izgradnje na Referentno podruje. Nakon izgradnje te oporavka stanita na podruju HE
Janjii, ivotinje e biti doplavljene nizvodno (driftom) i naselit e dostupna stanita.
Potrebno je izbjegavati sjeu drvea (pogotovo starih stabala) i krenje okolnog grmlja na podruju
izgradnje brane i gradilinog kampa odnosno podruju za odlaganje materijala, jer ona tvore
poluprirodna stanita koja su esencijalna skrovita za veinu vrsta (stari ostaci vegetacije, nakupine
lia, stara vegetacija i sl.), te tvore zasjene ime doprinose razliitosti stanita (ova mjera se ne
odnosi na podruja koja e biti poplavljena). Ako se drvee i grmlje uklone, nakon izgradnje, na
podruju HE Janjii nee biti sklonita za ivotinje u kojem bi se mogle populacije oporaviti. Treba
izbjegavati redovitu mehaniku konju trave i uklanjanje vegetacije (ili paljenje) koja ostavlja sterilno,
homogeno stanite, budui da se time unitavaju dostupna stanita, te se populacije ne mogu
prirodno obnoviti.
Mnoge vrste herpetofaune koriste tlo kao mjesto za izlijeganje mladih, hibernaciju ili skrovite.
Mogu je utjecaj u vidu stradavanja pojedinih jedinki herpetofaune prilikom radova s tekom
mehanizacijom poput: ienja vegetacije, iskopavanja tla, rezanja kamenja, lijevanja betona,
uklanjanja materijala sa lokacije i sl. Kako bi se izbjegao ovaj utjecaj, radovi s tekom mehanizacijom
na prirodnim i poluprirodnim stanitima bi se trebali odvijati izvan glavne sezone parenja i
gnijeenja (oujak-svibanj).
Nakon izgradnje
Redovita mehanika konja trave i uklanjanje vegetacije za potrebe odravanja podruja oko brane e
dovesti do sterilnog, homogenog stanita koje ne preferira niti jedna vrsta. Na takvom stanitu je
mogue povremeno nai samo vrstu Bufotes virids. Krajnji rezultat e biti trajni gubitak stanita za
veinu zabiljeenih vrsta herpetofaune na podruju oko brane, ali kako se ne radi o velikom podruju,
ovaj utjecaj se smatra prihvatljivim.
Nakon izgradnje brane, razina vode e se povisiti za 14,5 m te e se stvoriti umjetna akumulacija.
Time e se trajno izgubiti 0,567 hm3 prirodnih ili poluprirodnih rijenih i dijelova obalnih stanita (uz
rub rijeke). Novo stanite e biti jezerskog (lakustrinog) tipa. Broj prirodnih malih jezera i depresija
uz rijeku (privremena jezerca; vidi tipove stanita za referencu) e se izgubiti ime e doi do
smanjenja povoljnih stanita za neke vrste. Ukoliko slina stanita budu ouvana u donjem dijelu
toka, gubitak stanita na podruju akumulacije se smatra prihvatljivim. Kako bi se ouvala povoljna
stanita za herpetofaunu nizvodno od brane, potrebno je organizirati gradilite na nain da se ne
oteuju obalna stanita, te smanji upotreba teke mehanizacije izvan granica definiranih
konstrukcijskih puteva.
Takoer, izgradnja brane e usporiti vodotok i poveati broj limnofilnih stanita u gornjim dijelovima
rijeke koja su pogodna za irenje invazivnih vrsta riba. Ovaj proces je neizbjean nakon zavretka
akumulacije, jer invazivne riblje vrste dolaze ili vodenim strujanjem rijeke (driftom) ili namjernim
unosom ribia. Mnoge invazivne riblje vrste su zabiljeene kao prijetnja prirodnim populacijama
vodozemaca (posebno njihovim larvama). Kroz razvoj kroz razvoj Plana pogona HE i Plana prvog
punjenja, potrebno je predvidjeti dodatne mjere kojima e se izbjei unos invazivnih vrsta riba.
Nizvodno od brane, korito rijeke e se regulisati u duini od 2,1 km. Ovo podruje prolazi kroz selo
Janjii i ve se nalazi pod jakim antropogenim utjecajem. Ovo je jedno od podruja gdje je naena

Bombina variegata. Jo pet vrsta je zabiljeeno na ovom podruju (Podarcis muralis, Lacerta virids,
Natrix tessellata, Pelophylax ridibundus, Rana dalmatina) ije stradanje zbog ugroenosti ovih vrsta
treba sprijeiti te je zbog toga predloena mjera premjetanja na referentno podruje.
4.3.2.4 Ptice
Uticaj HE Janjii na populacije ptica mogu se podijeliti u dvije faze projekta: tokom izgradnje i tokom
koritenja i odravanja. Potencijalni uticaji navedeni su u Tabela 4-7.
Tabela 4-7 Lista i opis potencijalnih utjecaja HE Janjii na ptice
Projektni objekti Uzrok potencijalnog Faza u kojoj se Trajanje
Potencijalni efekt pojavljuje
i funkcije uticaja uticaja
uticaj
Radovi tokom Buka Uznemiravanje Izgradnja Privremen i
izgradnje reverzibilan
Promjena stanita Gubitak i promjena stanita Izgradnja; Trajan
Koritenje i
odravanje
Akumulacije Akumulacije vode Poveanje stanita (gnjezdilita, Izgradnja; Trajan
odmorita i hranilita) za vrste vezane Koritenje i
uz mirne vode odravanje
Smanjenje stanita za vrste vezane uz
vodotoke
Dalekovodi i Prisutnost Izmjena stanita za gnijeenje i Izgradnja; Trajan

ceste dalekovodnih i hranjenje umskih vrsta Koritenje i
cestovnih struktura Fragmentacija stanita odravanje
Redukcija starih i sruenih stabala
(vani za npr. djetlie)
Strukture koje Elektrokucija i rizik od kolizije Koritenje i Trajan

postaju prepreke na (dalekovodi) odravanje
letnom koridoru
Faza gradnje
Tokom izgradnje HE Janjii, pristupnih cesta i dalekovoda, kao posljedica poveanog broja ljudi, rada
strojeva i kretanja vozila doi e do pojave buke i vibracija, to e dovesti do uznemiravanja
populacija ptica na irem podruju. Ovaj uticaj je kratkotrajnog karaktera i reverzibilan. K tome,
tijekom ienja (uklanjanja) vegetacije moe doi do unitavanja gnijezda na podruju radova. U
klanjanjem vegetacije na podruju projekta prije (tj. izvan) sezone gnjeenja omoguiti e da jedinke
koje su namjeravale gnijezditi na podruju projekta (radova) potrae drugo oblinje povoljno stanite
za gnijeenje. Kako bi se ovaj utjecaj sveo na najmanju mjeru potrebno je provesti mjeru ienja
(uklanjanja) vegetacije izvan sezone gnjeenja ptica (mart juli).
Na otocima koji se planiraju potopiti nalaze se gnijezda ptica (npr. divljih pataka). Potapanje tijekom
sezone gnjeenja moglo bi ubiti podmladak od te sezone. Planiranjem potapanja otoka izvan sezone
gnjeenja e se izbjei ovaj negativan uticaj. Ukoliko se radovi ienja vegetacije i potapanja otoka
budu odvijali izvan sezone gnijeenja ptica ovaj uticaj bit e prihvatljiv.

Faza rada
Akumulacija
Izgradnjom HE Janjii doi e do privremene i trajne promjene stanita ptica.. Prema terenskim
podacima veina zabiljeenih vrsta na otocima su umske ili vrste koje obitavaju u niskoj vegetaciji.
Pretpostavlja se da e zbog potapljanja otoka doi do razmjetanja populacija otoka na okolna slina
stanita (vrste umskih stanita), mogue uz rubove nove akumulacije. Budui da sve zabiljeene
vrste imaju alternativna stanita u blioj okolici, bitno je da se radovi (krenje vegetacije) i punjenje
akumulacije (tj. potapanje otoka) izvode izvan sezone gnijeenja (koja traje 15. mart 15. juli), kako
bi ptice na vrijeme nale alternativni teritorij za gnijeenje te sezone .
Takoer, zbog izgradnje brane doi e do usporavanja vodotoka i pojave akumulacije, ime e
stanite rijenih vrsta biti umanjeno i ovaj uticaj e biti negativan za neke vrste ptica. Tokom
terenskih istraivanja potvreno je gnijeenje dvije vrste koje su usko vezane uz vodu, a zabiljeene
su na rijenim otocima: mala prutka i divlja patka. Takoer, dvije vrste vodenih stanita koriste otoke
za odmor i hranjenje: siva aplja i veliki vranac, ali njihovo gnijeenje nije potvreno.
Mala prutka preferira ljunana, pjeana i stjenovita rubna podruja tekuica, kao i malih ribnjaka,
bazena i brana, obale istih slatkovodnih jezera, zatienih morskih obala s kamenitim i pjeanim
plaama, a esto se hrani u zonama suhih livada. Potapanjem otoka i stvaranjem akumulacije izgubit
e se dio stanita na kojem se vrsta gnijezdi i hrani. Budui da postoje otoci i obala rijeke uzvodno i
nizvodno od planirane HE Janjii koji su pogodno stanite za ovu vrstu, ovaj gnijezdei par e vrlo
vjerovatno naseliti neko od tih stanita ire zone.
Divlja patka gnijezdi se na otocima i obalama rijeke Bosne, na projektnom i referentnom podruju.
Budui da e doi do potapanja otoka , pretpostavlja se da e ovi parovi potraiti alternativno mjesto
gnijeenja. Iako e doi do gubitka stanita za gnijeenje, oekuje se da e projektno podruje
postati pogodnija zona za hranjenje, budui da ova vrsta nastanjuje gotovo sve tipove vodenih
stanita i izbjegava brzo-tekue, oligotrofne, duboke, izloene, nepristupane i stjenovite rijeke, kao i
gole povrine, kao to su ljunane, pjeane i umjetne obale.
Kako ne bi dolo do uznemiravanja male prutke i divlje patke u vrijeme gnijeenja i naputanja
gnijezda ili mladih, potrebno je radove izvoditi (krenje vegetacije i potapanje otoka) izvan sezone
gnijeenja. Na taj nain ptice mogu potraiti alternativni teritorij za gnijeenje, pa e utjecaj na ove
vrste biti smanjen.
Siva aplja i veliki vranac su vrlo prilagodljive vrste s obzirom na promjene u stanitu, pa se smatra da
e nastaviti koristiti podruje HE Janii i nakon izgradnje.
Novonastala akumulacija vode moe imati pogodan efekt na vrste vezane uz stajaice, kao to su
mnoge vrste patki i gnjuraca, kormorani, galebovi. Na taj nain otvorit e se novo pogodno stanite
za hranjenje, odmor i gnijeenje navedenih vrsta.
Dalekovodi i ceste
Izgradnjom dalekovoda i pristupnih cesta za HE Janjii doi e do gubitka i fragmentacije jednog dijela
stanita. To e utjecati na kopnene vrste (koje su uglavnom vezane za umska stanita ili
poljoprivredne povrine). S obzirom na prisutnost ovakvog stanita na irem podruju to se moe
smatrati zanemarivom povrinom. Takoer, na ovom podruju nije zabiljeen letni koridor za ptice,
pa se smatra da ovu zonu koriste iskljuivo ptice koje naseljavaju zonu oko planiranog dalekovoda.
Instalacija dalekovoda zahtijeva ienje od starih i oborenih stabala koji su vano i pogodno stanite

za neke vrste (npr. djetlie). Ukoliko se radovi ienja vegetacije i krenja radnog pojasa budu
odvijali izvan vremena gnijeenja, ovaj uticaj bit e sveden na prihvatljivu razinu.
Prisutnost dalekovoda na odreenom podruju poveava rizik od elektrokucije (strujnog udara) i
kolizije ptica. Strujni udar predstavlja opasnost za ptice koje se na dalekovodu znaju gnijezditi,
odmarati ili ga koristiti kao osmatranicu za lov, pri emu su najvie ugroene velike ptice i ptice
srednje veliine. Do strujnog udara moe doi ukoliko ptica svojim tijelom (npr. krilima ili nogama)
premosti dijelove dalekovoda pod naponom i uzemljenih dijelova konstrukcije ili kratkim spojem
izmeu elektrinih vodia. Ipak rizik od ovog uticaja je mogue izbjei primjenom tehnikog rjeenja u
dimenzijama izolatora, a kojima se smanjuje vjerojatnost da ptica doe u kontakt s dijelovima
dalekovoda pod naponom.
Kao to je navedeno, na ovom podruju nije zabiljeen letni koridor, pa se moe pretpostaviti da e
mogui uticaj stradavanja ptica zbog kolizije biti rijedak.
4.3.2.5 Sisavci
Na uem poduju projekta nisu zabiljeene kolonije imia na koje bi projekt mogao imati utjecaja. S
obzirom da imii podruje projekta koriste kao hranilite te da e povrina pogodnih akvatikih
stanita nad kojima se hrane ostati ista moe se procijeniti da nee biti naglaenih utjecaja na faunu
imia. S obzirom na opisanu faunu ostalih malih sisavaca i njihovu rasprostranjenost na irem
podruju projekta osim uznemiravanja tijekom faze gradnje ne oekuju naglaeni utjecaji niti na
ostale male sisavce te male i srednje velike zvjeri. Samo su za vidru prepoznati potencijalno znaajani
utjecaj fragmentacije stanita vidre koji e biti detaljnije opisani.
Velike zvijeri i divlja, ue podruje projekta mogu koristiti iznimno rijetko i ako koriste onda je to za
migracije, no s obzirom na opisanu kanjonsku morfologiju terena vjerojatnije je da e za migracije
koristiti druga (pristupanija) podruja te se moe procijeniti da projekt nema direktnih utjecaja na
velike sisavce (zvijeri i divlja).
4.3.2.5.1 Vidra
Faza gradnje
Iskopavanje kanala u samom toku rijeke Bosne nizvodno od HE Janjii, kratkorono i mogue
dugorono e imati velik utjecaj na populaciju vidre u podruju samog zahvata. Na podruju
regulacije nizvodnog korita, tijekom istraivanja rasprostranjenosti vidre primijeen je najvei broj
znakova prisutnosti vidre u odnosu na preostala dva podruja (na cjelokupno istraivanom podruju).
Na ovom podruju pronaeno je vjerojatno mjesto brloga vidre. Zbog toga se moe zakljuiti da je
podruje zahvata vano za populaciju vidre na uem podruju HE Janjii. K tome, tijekom istraivanja
podruje s velikim nasutim kamenjem i pojasom guste vegetacije izmeu obale rijeke mosta i
vijadukta autoceste (Slika 4-6) zabiljeeno je kao podruje sa najveom zabiljeenom aktivnou te se
smatra bitnim podrujem za vidru. Na tom podruju zabiljeen je i aktivni brlog vidre. Zahvati s
graevinskom mehanizacijom kratkorono e imati negativan utjecaj na populaciju. U razdoblju
obavljanja radova vidre e se izmjestiti iz podruja radova zbog prisutnosti ljudi, buke tijekom
izvoenja radova i nastalih promjena u stanitu. Povratak vidre na ovo podruje nakon dovretka
radova ovisiti e o ouvanju pogodnih stanita tj. ouvanju trenutno zabiljeenog znaajnog podruja
za vidru. U sluaju znaajne promjene karakteristika stanita na navedenom dijelu na nain da se

izgrade betonske obale bez mjesta zaklona za vidru, dugorono je mogue potpuni nestanak vidri iz
podruja zahvata. S obzirom da se betonska obala planira graditi samo neposredno uz branu (cca 100
m) ovo nee znaajno smanjiti pogodna stanita za vidre te se moe ocijeniti kao prihvatljivo, a za
osiguranje izbjegavanja negativnih utjecaja na prepoznato znaajno stanite za vidru propisane su
mjere zatite koje ukljuuju ouvanje riparijske vegetacije i ouvanje postojeih pokosa obale rijeke
Bosne.
Faza rada
Izgradnja brane utjecati e na fragmentaciju stanita vidre. S obzirom da se brana nalazi izmeu ceste
(s jedne strane) i stijena s druge strane, nee ostati pogodnih stanita za prolaz vidri i brana e vrlo
vjerojatno predstavljati veliku barijeru. U sluaju da se izgradnjom brane potpuno onemogui
kretanje vidri iz nizvodnog u uzvodni dio toka rijeke Bosne i obrnuto, mogue su dugoroni znaajno
negativni uinci na populaciju vidre. Naime, izgradnjom brane HE Janjii kao nepremostive prepreke
za prolazak vidre stvorile bi se dvije fragmentirane populacije vidre na rijeci Bosni, jedna populacija u
uzvodnom dijelu toka rijeke Bosne i druga populacija u nizvodnom dijelu toka rijeke Bosne. Nastalo
fragmentiranje prethodno jedinstvene populacije naroito bi se negativno odrazilo na novonastalu
izoliranu populaciju u uzvodnom dijelu toka rijeke Bosne. Zbog smanjenja efektivne veliine
populacije, dolo bi do parenja u srodstvu i smanjenja genetske varijabilnosti unutar takve populacije
te s vremenom i do njenog mogueg potpunog izumiranja.
Izgradnja brane bi mogla potaknuti vidre na traenje alternativnih putova obilaska brane. S obzirom
na povisivanje razine vode na podruju akumulacije, sa ime bi razina vode bila na veem dijelu
akumulacije samo 2-3 m do razine kote ceste. Zbog toga bi vidre koje pokuavaju proi sa lijeve
strane brane mogle poeti koristiti podruje vrlo prometne dravne ceste Sarajevo - Zenica kao
koridor za zaobilaenje brane. Iz europske prakse je poznato da vidre esto stradavaju na
prometnicama, naroito u sluajevima izgradnje graevinskih objekata koji ometaju njihove
uobiajene putove prolaska.
Takoer, izgradnja akumulacije e povisiti razinu vode toliko da e poplavljeno podruje zavravati u
blizini same prometnice. To e uzrokovati veu vjerojatnost izlaska vidre na cestu i mogue znaajno
negativan utjecaj zbog trajne opasnosti od njihovog dugoronog stradavanja. Kako bi se izbjegao
negativan utjecaj fragmentacije stanita vidre potrebno je sprijeiti mogunost izlaska vidri na cestu
izgradnjom zatitne ograde i izgraditi potrebnu infrastrukturu vezanu za omoguavanje prolaska vidri
sa desne strane obale (brane).
Takoer, za smanjenje negativnog utjecaja fragmentacije vidre potrebno je u okviru objekta brane
izgraditi strukturu koja e vidrama omoguiti nesmetan prolaz preko objekta brane. Jednostavno
rjeenje je izgradnja stubita (primjer Slika 4-5) koje bi se prualo uz preljev brane. Kako bi takav
prijelaz bio funkcionalan, najnia stuba bi trebala biti izgraena u razini najnieg oekivanog
vodostaja rijeke Bosne u nizvodnom dijelu toka. Eventualno je mogua izgradnja takvog prolaza za
vidru uz riblju stazu, ako to dopuste tehniki uvjeti.

Slika 4-6 Podruje bitno za ouvanje populacije vidre (crveno) u odnosu na poziciju brane (plavo)
Slika 4-7 Prolaz za vidru izgraen u obliku stubita uz preljev brane
4.3.3 Uticaj na zatiena podruja

Na irem projektnom podruju nisu utvrena podruja zatiena temeljem Zakona o zatiti prirode
FBIH (Slubene novine FBiH, br. 66/13) ili podruja predviena za zatitu temeljem prostorno-
planske dokumentacije Zeniko-dobojskog kantona (usvojen Zakljukom Vlade Kantona broj 02-23-
9503/13 i broj 02-23-9504/13 od 18.04.2013.godine).
Takoer, pregledom dostupnih podataka, nizvodno od lokacije planirane HE Janjii nisu utvrena
podruja zatiena temeljem Zakonom o zatiti prirode ("Slubeni glasnik Republike Srpske" br.
20/14).

S obzirom na sve navedeno, moe se iskljuiti mogunost nepovoljnih uticaja projekta na zatiena
podruja.
4.3.4 Pregled uticaja na floru, faunu i stanita

Tabela 4-8 daje pregled i procjenu karakteristika svih prethodno navedenih utjecaja na floru, faunu i
stanita.
Pregled uticaja na floru, faunu i stanita napravljen je kao sumarni prikaz svih opisanih uticaja u
prethodnim poglavljima. Parametri uticaja su procijenjeni kao osnovni uticaji projekta bez primjene
mjera ublaavanja.
Pri procjeni stepena i jaine uticaja dana je kombinirana ocjena intenziteta uticaja i znaaja ovog
intenziteta za cijeli ekosustav i/ili populaciju na koju se odnosi. Npr. Tako je uticaj stradavanja ptica
zbog strujnog udara procijenjen kao visoki, jer potencijalno moe imati veliki uticaj ako ovim uticajem
budu zahvaene jedinke iznimno rijetkih vrsta ptice. Ali je potrebno naglasiti da je vjerojatnost ovog
uticaja mala. K tome je znaajnost ovog uticaja znaajno smanjena mjerom ublaavanja koja ukljuuje
primjenu izvedbe izolatora na stupovima dalekovoda na nain da se izbjegne mogunost ovog uticaja.

Tabela 4-8 Procjena karakteristika uticaja na floru, faunu i stanita (kod stepena i jaine u zagradi je navedena procjena karaktera utjecaja nakon
primjene mjera ublaavanja)
Faza Uticaj Parametar uticaja
Vrsta Priroda Stepen i Vjerojatnost Vrem. Trajanje Reverzibilnost Znaaj

jaina interval
Faza Gubitak kopnenih stanita na Negativan Direktni Niski Velika Dugorono Stalno Ireverzibilno Lokalni
gradnje podruju izgradnje brane, kampa
za smjetaj radnika i organizaciju
gradilita, pristupne puteve i
gradnju dalekovoda
Promjena staninih uvjeta u rijeci Negativan Direktni Velika Kratkorono Privremeno Reverzibilno Lokalni
Bosni nizvodno od brane tijekom
radova na kanaliziranju toka i
produbljenju rijenog korita
Stradavanje pojedinih jedinki Negativan Direktni Niski Srednja Kratkorono Privremeno Lokalni
prisutnih biljnih i ivotinjskih
vrsta, oteivanje gnijezda i drugih
ivotinjskih nastambi.
Naruavanje kvalitete kopnenih Negativan Direktni Niski Velika Kratkorono Privremeno Reverzibilno Lokalni
stanita bukom, vibracijama, te
poveanom emisijom ispunih
plinova i estica praine.
Unos invazivnih vrsta i Negativan Direktni/Indirektni Srednji Srednja Dugorono Privremeno/stalno Lokalni
naruavanje kvalitete postojeih
stanita te mogunost teta na
infrastrukturi
Faza Gubitak kopnenih stania na Negativan Direktni Niski Visoka Dugorono Stalno Lokalini
rada podruju koje e biti potopljeno
(na uem podruju projekta tj na


jaina interval
podruju akumulacije)
Fragmentacija stanita za riblju Negativan Direktni i (Srednji) Velika Dugorono Stalno Regionalno
faunu: kumulativni
- sprijeavanje sezonskih i dnevnih
migracija
- stradavanje na turbinama
Fragmentacija stanita za Negativan Direktni i Srednji Velika Dugorono Stalno Lokalno
makrozoobentos zbog promjene kumulativni
staninih uvjeta na uem podruju
projekta
- Izgradnja brane i
nastanak akumulacije
prekida kontinuirano
rijeno stanite postojee
faune
- Nizvodno od brane se
smanjuje kvaliteta
stanita regulacijom
Fragmentacija stanita vidre zbog Negativan Direktni Srednji Srednja Regionalno
izgradnje brane i gubitak dijela
stanita na podruju akumulacije
Smanjen transport sedimenta i Negativan Indirektni Sredjnji Velika Dugorono Stalno Regionalno
promjene mikrostanita
(makrozoobentosa) nizvodno od
brane


jaina interval
- Uticaj na promjenu
staninih uvjeta za
makrozoobentos
Gubitak postojeih akvatinih Negativan Direktni Srednji Velika Dugorono Stalno Lokalni
stanita i promjena stanita iz
lotikog u lentiki sustav
(akumulacija uticaj na ribe i
makrozoobentos)
- Promjena tipa vodenog tijela i
kvalitete vode
- Ujezerenje (promjena prijelaz
iz tekuice u stajaicu) i
promjenom staninih uslova
uzvodno i nizvodno od
planirane brane
Regulacija vodotoka nizvodno od Negativan Direktni Srednji Velika Dugorono Stalno Lokalni
brane
- Smanjenje kvalitete stanita
za makrozoobentos
Unos invazivnih ivotinjskih vrsta Negativan Direktni/Indirektni Srednji Srednja Lokalni
(poribljavanjem ili naseljavanjem
riba u novonastalu akumulaciju)
Stradavanje vidre na prometnici Negativan Indirektni Visoki Srednja Dugorono Stalno Lokalni
(Niski)
Stradavanje ptica zbog strujnog Negativan Direktni Visoki Mala Dugorono Stalno Ireverzibilno Lokalni
udara (elektrokucija) (Niski)

4.4 Uticaj na ekoloku mreu

U Bosni i Hercegovini nisu proglaena podruja ekoloke mree i ne postoji zakonska potreba
sagledavanja utjecaja na ekoloku mreu Natura 2000, a koji nalae Direktiva o stanitima. Ipak u
sklopu analize utjecaja na floru i faunu u ovoj Studiji vodilo se rauna da se sagledaju utjecaji na vrste
i stanita koji su sada prepoznati kao bitni za ovo predloeno podruje ekoloke mree (Tabela 3-21
21). Ova analiza nije posebno izdvojena u sklopu zasebnog poglavlja, ve se nalazi u pripadajuim
poglavljima flore ili faune. U ovim poglavljima je za pojedine potencijalne ciljeve ouvanja ekoloke
mree naglaeno postoji li mogunost utjecaja i kakva je. Ukoliko cilj ouvanja nije posebno izdvojen
(npr. kod nekih vrsta riba) podrazumijeva se da je uticaj na te vrste jednak kao i na ostalu faunu iz te
skupine ivotinja.
4.5 Uticaj na vode
4.5.1 Faza gradnje

Prilikom gradnje hidroelektrane dolazi do pogoranja kvaliteta vode zbog toga to se radovi izvode u
ili pored korita rijeke. Pogoranje kvaliteta vode moe nastati zbog:
Isputanja otpadnih voda iz radnikih kampova direktno u rijeku,
Curenja goriva i ulja iz vozila i maina koje se nalaze na gradilitu,
Prosipanja graevinskog materijala u vodotok,
Obruavanja graevinskog otpada, zemlje i kamenja sa deponije koja e se nalaziti u blizini
rijeke,
Spiranja zemlje sa terena bez vegetacije uslijed oborina.
Izvoenja radova u koritu koje izaziva zamuivanje vodotoka.
Obruavanje i spiranje predstavljaju kratkotrajne negativne uticaje koji e dovesti do poveanja
mutnoe vode, dok isputanje otpadnih voda smanjuje koliinu kisika u vodotoku, a gorivo i ulje se
izdvajaju na povrini vode i sprjeavaju prolaz kisika to negativno utie na ive organizme u
vodotoku.
Obruavanje zemlje sa deponije u rijeku Bosnu, moe biti znaajno poveano sa obzirom da je
predloena lokacija deponije izloena plavljenju 20-godinjih i 100-godinjih voda. (Slika 4-8, Prilog
10) [12].

Linija plavljenja voda ranga pojave 1/20 godina Linija plavljenja voda ranga pojave 1/100 godina
Slika 4-8. Linije plavljena Q1/20 i Q1/100 rijeke Bosne na podruju deponije i gradilinog kampa HE
Janjii

4.5.2 Faza rada

Kvalitet vode
Pregraivanjem rijeke Bosne nastaje akumulacija HE Janjii koja e potopiti obalno podruje sa obje
strane rijeke na duini od cca 2,6 km. Pregraivanjem rijeke zaustavlja se prirodan kretanje
(transport) sedimenta i nutrijenata, to dugorono gledano moe osiromaiti bio-raznolikost obala
neposredno nizvodno od brane.
U toku rada hidroelektrane plivajui otpad koji se kree niz rijeku (plastika, kese, granje) e biti
zaustavljen na reetkama koji e tokom odravanja postrojenja biti ien i odvoen na deponiju.
Time e kvalitet vode porasti i rijeka e biti ia, to predstavlja dugotrajan pozitivan uticaj na rijeku
Bosnu.
Budui da se na rijeci Bosni planira izgradnja brane u mjestu Janjii, ista e doprinijeti da se tok rijeke
Bosne umiri posebno na potezu od ua Lave do mjesta planirane brane. Mirniji tok e uticati na
sadraj kiseonika u vodotoku, to e s jedne strane uticati na akvatini svijet, a s druge strane moe
pomjeriti hemijske procese u vodi u pravcu anaerobnih, to e dovesti do poveanja koncentracije
amonijaka i sulfida, odnosno pojave eutrofikacije i stvaranja neugodnih mirisa. Ova pojava je naroito
mogua u priobalnom dijelu vodotoka i to u periodima nieg vodostaja rijeke, kada je i sadraj
nutrijenata povean. Eutrofikacija e naroito biti izraena u sluaju ne uklanjanja postojee
vegetacije u potopljenom dijelu.
Osim toga, smanjeni protok e doprinijeti neto veem broju mikroorganizama, posebno za vrijeme
malih voda. Ipak, uzimajui u obzir trenutno stanje uz rijeku Bosnu, oekuje se da izgradnja brane
nee ugroziti njen mikrobioloki kvalitet.
Dugorono posmatrano, jedini direktni zagaivai Bosne koji doprinose sadraju nutrijenata i
bakterijskog optereenja jesu poljoprivredne djelatnosti na njenim obalama i brojni kanalizacioni
ispusti netretirane vode koji su direktni donosioci optereenja u Bosnu.
Otpad koji se zadrava na brani HE Janjii, ukoliko se redovno ne otklanja moe dovesti do dodatnog i
indirektnog zagaenja vode
Planiran je tretman otpadnih voda nastalih u fazi rada (rashladna voda, voda iz brtve turbinskog
ventila i voda iz drenanog sistema), tako da je ovaj uticaj neznaajan.
Reim teenja
Reim teenja na lokaciji izgradnje HE se nee znaajno promijeniti budui da se radi o protonoj
hidroelektrani i da reim teenja kroz turbine uglavnom prati prirodni reim toka vodotoka. (Slika
4-9).

600
Qp - prirodni reim
500
Qt - protok turbine
(izmijenjeni reim toka)
400 Qsr= 75,75 m3/s
Proticaj Q(m3/s)
EPP
300
QEPP=16,45 m3/s (182 dana)

200 QEPP=24,68 m3/s (183 dana)
100
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Trajanje T(%)
Slika 4-9. Reim rada akumulacije
Maksimalna proizvodnja elektrine energije u HE Janjii e se postii radom pod nominalnim

uslovima pri emu e maksimalna kota uspora biti konstantna i nee biti oscilacija vodnog reima.
Normalni radni nivo brane je optimiziran i postavljen na 341,80 m n.m. Ovaj nivo e se odravati kroz
godinu regulirajui zatvaranicu na prelivu brane i radom strojare. Takoer protok iz akumulacije e
biti jednak dotoku u akumulaciju, a nizvodno od brane e biti prirodan proticaj rijeke. Zbog svog
protonog karaktera, snaga i energija proizvedena u HE Janjii prati godinje varijacije protoka rijeke
Bosne.
U sluaju dotoka manjeg od minimalnog isputanja kroz jednu od jedinica, rad se prekida (strojara je
van pogona) i unesena koliina vode se isputa nizvodno kroz zatvaranice na prelivu. Minimalni
protok agregata je 8,25 m3/s [1] to odgovara minimalnom proticaju povratnog perioda pojave veeg
od 100 godina. Pri pojavi malih voda veih od minimalnog protoka agregata, isputanjem vode kroz
agregat nee doi do promjene u nivou vode nizvodno od brane u odnosu na prirodno stanje.
Pri pojavi velikih voda viak vode se preljeva preko preljeva. Nivo vode u akumulaciji ostaje na
normalnom radnom nivou brane dok e nizvodno od brane doi do poveanja nivoa vode uslijed
isputanja preko preljeva, meutim sama akumulacija nee uticati da se ovaj nivo povea u odnosu
na prirodno stanje. Detaljnijom analizom u narednim fazama projekta bi se moglo analizirati kolika e
biti promjena u nivou vode nizvodno od brane uzimajui u obzir i planirano produbljenje korita. HE
Janjii je predviena za rad za sve protoke rijeke do poplava sa povratnim razdobljem od 100 godina.
Za vee protoke se ne preporuuje rad HE. [1]
Usljed zadravanja nanosa u prostoru akumulacije HE Janjii, nizvodno od brane mogue je oekivati
da e doi do poveane erodibilnosti korita.

Reim nanosa
Stvaranjem akumulacije mijenja se reim nanosa. Zbog smanjene brzine toka, taloenje vuenog
nanosa poinje na kraju akumulacije, dok se suspendovani nanos taloi njenom cijelom duinom, a
djelomino sa vodom odlazi i u donji tok rijeke.
Zasipanje akumulacije nakon nekog vremena smanjuje zapreminu akumulacije.
Pretpostavljeno je da je udio vuenog nanosa u ukupnoj masi 15% i da e se sav vueni nanos
zadrati u akumulaciji (Gv=69 745 m3/god), dok e se dio suspendiranog nanosa (Gs=395 225 m3/god)
istaloiti a drugi dio e proi kroz pregradni profil nizvodno. Vueni nanos se najvie zadrava na
repovima pritoka uzrokujui formiranje sprudova. Udio zadranog nanosa zavisi o protoku, koliini
nanosa (koncentraciji), granulometriji (kao i specifinoj teini i obliku zrna), vremenu zadravanja,
lokalnim brzinama vode i sl. Prilikom procjene taloenja suspendiranog nanosa, u obzir su uzeti glavni
parametri: protok Q i vrijeme taloenja, odnosno procenat taloenja u zavisnosti od vremena
zadravanja.
Brzine taloenja u zavisnosti od procenta taloenja nanosa su preuzete iz studije Erozioni procesi u
slivu rijeke Bosne sa idejnim rjeenjem antierozione zatite neposrednog sliva za HE Vranduk. U
sklopu ove studije su na bazi laboratorijskih ispitivanja odreene brzine padanja (taloenja) nanosa
iz uzoraka uzetih na terenu. Na bazi toga je dobiveno taloenje unesenog nanosa u zavisnosti od
vremena zadravanja vode akumulaciji. Proraun zasipanja akumulacije je uraen na sljedei nain:
Odreeno je vrijeme zadravanja vode u akumulaciji za srednji godinji proticaj od 75,75 m 3/s
za pojedinane profile. Povrine proticajnog presjeka su preuzete iz Idejnog projekta3. U
idejnom projektu akumulacija je podijeljena na 32 profila i za svaki profil su date karakteristike.
Dobiveno je vrijeme zadravanja vode u akumulaciji Tzadravanja=338,9 minuta, odnosno 5,65 sati.
Prosjena dubina akumulacije je sraunata koristei razlike kota nivelete i kote nivoa vode za
sve profile. Dobivena je prosjena dubina dsr=10,62 m.
Za preuzete procente taloenja i brzine taloenja odreeno je vrijeme taloenja za prosjenu
dubinu.
Za poznato vrijeme zadravanja, procijenjen je procenat taloenja. Pakumulacija = 90,78 %.
Tabela 4-9. Proraun vremena taloenja u zavisnosti od brzine taloenja za prosjenu dubinu 10,62
m i usvojeni procenti taloenja
Procenat taloenja (%) Brzina taloenja Vrijeme taloenja
(m/min) (min)
61,3 0,52 20,4
69,7 0,26 40,8
74,9 0,173 61,4
78,2 0,13 81,7
80,6 0,087 122,1
84,7 0,065 163,4
86,2 0,052 204,2
87,7 0,043 247,0
88,7 0,037 287,0
90,4 0,033 321,8
91,4 0,029 366,2

1,2
Brzina toka (m/s)

0,8
0,6
0,4
0,2
Pregradni profil
0
0 500 1000 1500 2000 2500 3000
Stacionaa (m)
Slika 4-10. Raspodjela brzina toka du akumulacije
95
90
Procenat taloenja Ptaloenje (%)
90,78
85 %
80
75
70
65
60
55
50
00 50 100 150 200 250 300 350 400
Vrijeme taloenja Ttaloenje (min)
Slika 4-11. Zavisnost procenta i vremena taloenja nanosa na dubini 10,62 m
Za prosjenu godinu dobije se godinje taloenje nanosa:

Gtaloenje = 395 225 + 69 745 = 428 530 m3
Kako je ukupna zapremina akumulacije 1 560 000 m3, ovakvi rezultati ukazuju na to da bi se
akumulacija mogla zatrpati za 3,6 prosjene godine. Meutim, gore navedeni proraun na bazi
srednjeg viegodinjeg proticaja nije reprezentativan jer ne uzima u obzir poveanje zapremine
akumulacije uslijed pojave velikih voda. Usljed pojave velikih voda kote linije uspora se poveavaju od
pregradnog profila prema uu rijeke Lave, tj. kote nivoa voda du akumulacije rastu. Samim time i
brzina kretanja vode kroz akumulaciju se poveava, a vrijeme zadravanja vode u akumulaciji se
smanjuje. U ovom sluaju zbog smanjenog vremena zadravanja taloit e se manje koliine nanosa
unutar same akumulacije te je gore dobivenu vrijednost potrebno korigirati.

Prema podacima iz Projekte dokumentacije, prilikom pojave proticaja veih od Qinst=120 m3/s
predvieno je isputanje vika vode preko preljeva. Kota nivoa vode na profilu brane se odrava na
konstantnom nivou tj. na koti 341,8 m.n.m. Konstrukcija preljeva je postavljena na desnom dijelu
brane i opremljena je sa tri hidrauliki pogonjena segmentna zatvaraa. Visina krune preljeva je na
koti 330,5 m n.m. Predvieni su radijalni zatvarai dimenzija 9,5x13,3m sa nadvoem nad
zatvaraima od 0,5m. U nastavku je dat priblian proraun taloenja nanosa u akumulaciji za pojavu
proticaja veih od Qsr=75,75 m3/s. Koristei rezultate hidraulikog prorauna uspornih linija iz Idejnog
projekta koje su koritene za izbor kote uspora3, proraunate su zapremine akumulacije za pojavu
proticaja Qsr=75,75 m3/s, Qinst =120 m3/s, Q1/100=1411,00 i Q1/1000 =1854,0 m3/s. Na taj nain dobivena
je zavisnost Vakumulacije Q.
2,5
2
Vakumulacija (106m3)
1,5 Vakumulacije = 0,0003Q + 1,5178

R = 1
0,5
0
1 501 1001 1501 2001
Q (m3/s)
Slika 4-12. Zavisnost zapremine akumulacije Janjii od proticaja rijeke Bosne na profilu zahvata
Koristei podatke o zapremini akumulacije i odgovarajuem proticaju moe se formirati zavisnost

vremena zadravanja vode u akumulaciji i zapremine akumulacije.
400
350
Tzadravanja (minuta)
300 Tzadravanja = 38919Vakumulacija2 - 126027V + 102093

250 R = 0,9666
200
150
100
50
0
1,52 1,54 1,56 1,58 1,6 1,62 1,64 1,66
V akumulacija (m3)
.
Slika 4-13. Zavisnost vremena zadravanja vode u akumulaciji od zapremine akumulacije

Dalje se, koristei podatke iz Tabele 4-2, moe formirati zavisnost procenta taloenja nanosa od
vremena zadravanja za prosjenu dubinu 10,62 m.
95
90
85
P taloenja (%)
80 Ptaloenje = 48,279Tzadravanja0,1086
R = 0,9919
75
70
65
60
0 50 100 150 200 250 300 350 400
Tzadravanja (minuta)
Slika 4-14. Zavisnost procenta taloenja nanosa od vremena zadravanja vode u akumulaciji
Za razliite proticaje je odreena zapremina akumulacije a potom vrijeme zadravanja vode u

akumulaciji i procenat taloenja za dati proticaj. Vrijeme trajanja proticaja unutar jedne godine je
procijenjeno koristei liniju trajanja proticaja za profil zahvata Janjii (Slika 3-44).
Tabela 4-10. Tabelarni proraun taloenja nanosa du akumulacije Janjii za niz karakteristinih
proticaja
Protic Zapremina Vrijeme Procenat Trajanje Pronos Taloenje
aj Q akumulacije zadravanja vode taloenja proticaja suspendiranog suspendiranog
3 6 3 3
(m /s) V(10 m ) u akumulaciji Tzadr (%) (dani) nanosa Gs (m ) nanosa Gtaloenje
3
(min) (m )
75,75 1,540 338,95 90,79 230 248991,8 226050,3

100 1,548 257,97 88,08 47 50946,1 44875,6
120 1,554 215,81 86,61 26 28098,9 24335,5
150 1,563 173,64 85,08 27 29641,9 25218,3
200 1,578 131,48 81,53 20 21342,2 17399,4
250 1,593 106,19 79,65 7 7541,8 6007,4
300 1,608 89,32 79,44 4 4331,2 3440,7
350 1,623 77,28 77,48 2 2165,6 1677,9
400 1,638 68,24 76,01 2 2165,6 1646,1
Ukupno: 365 395 225 350 651
Dobije se ukupno godinje taloenje nanosa: Gtaloenje=350 651+69 745=420 396m3, to znai da se
akumulacija zatrpa u prosjeku za 3,8 godina. Naravno, ovdje je napravljena dosta gruba procjena, s
obzirom na injenicu da su mjereni podaci o pronosu nanosa na ovom profilu veoma oskudni, te da
su mjerenja vrena veoma kratko i u ne reprezentativnom periodu. Za pouzdaniju procjenu pronosa
nanosa odnosno prognozu zatrpavanja, neophodno je nastaviti sa mjerenjem i nakon putanja HE u

pogon u znatno duem periodu (desetinu godina), usporedo sa kompletnim hidrolokim

monitoringom na rijekama Bosni i Lavi prije ulaza u akumulaciju.
Pri koritenju akumulacije, odnosno pri sputanju nivoa vode u jezeru nanos koji je istaloen na kraju
akumulacije rijeka pomjera nizvodno, a prilikom njenog punjenja mjesto taloenja se pomjera
uzvodno. Ovaj proces pomjeranja nanosa postepeno dovodi do zatrpavanja mrtvog prostora, a
djelomino se zasipa i korisna zapremina. Zasipanju akumulacije znatno doprinosi spiranje zemljita
sa njenih padina a ovom naruavanju reljefa obala znatno doprinose oscilacije nivoa vode u jezeru
izazvane reimom rada akumulacije.
Nizvodno od profila brane moe se oekivati da e doi do izvjesnih promjena u vodnom reimu i
reimu nanosa (transport nanosa i taloenja nanosa). Meutim, vodni reim nizvodno od brane ve je
znaajno promijenjen nakon izgradnje mosta koji se spominje u poglavlju 2.1. Takoer, rijeno korito
u neposrednoj blizini grada Zenice je regulirano stoga je prirodni reim toka nizvodno od brane ve
promijenjen. Uz primjenu predloenih mjera ublaavanja koje se spominju u poglavlju 5.3.2.,
promjene u vodnom reimu i reimu nanosa nee biti znaajne u odnosu na trenutnuo stanje.
4.5.3 Pregled uticaja na vode

Tabela 4-11 daje pregled i procjenu karakteristika svih prethodno navedenih utjecaja na vode.

Tabela 4-11. Procjena uticaja na vode

Vrsta Priroda Stepen i Vrijeme Trajanje Reverzibilnost Znaaj
jaina
Faza Poveana mutnoa Radovi u koritu Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalni
gradnje Obruavanje zemlje i kamenja sa Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalni
deponija
Curenja goriva i ulja iz vozila i maina Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalni
koje se nalaze na gradilitu
Isputanja otpadnih voda iz radnikih Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalni
kampova direktno u rijeku
Faza rada Zasipanje akumulacije Negativan Direktan Visoka Dugoroni Stalno Reverzibilno Lokalni
Eutrofikacija Negativan Kumulativan Niska Kratkorono Stalno Reverzibilno Lokalni
Smanjenje otopljenog kisika Negativan Kumulativan Niska Kratkorono Stalno Reverzibilno Lokalni
Zaustavljanje otpada u akumulaciji Pozitivan Kumulativan Srednja Dugoroni Stalno Reverzibilno Regionalni
Zagaenje mineralnim uljima iz Negativan Direktan Niska Kratkorono Stalno Ireverzibilno Lokalni
otpadnih voda
Uticaji akumulacije i produbljenog Negativan Direktan Niska Kratkorono Povremeno Ireverzibilno Lokalni
korita na zajednice makrozoobentosa
te pogoranje kvaliteta vode

4.6 Uticaj na zemljite
4.6.1 Faza gradnje

U toku faze gradnje doi e do pojave uticaja na okoli koji su privremenog trajanja, uglavnom
prisutnih tokom faze gradnje ili kratko izvan graevinskog razdoblja. Meutim, ukoliko se ne postupi
ispravno u ublaavanju ovih utjecaja, mogli bi se produiti i nakon faze gradnje.
Najvei utjecaji na zemljite se oekuju u zoni planiranog gradilita i deponije iskopnog materijala. U
ovom sluaju dolo bi do prenamjene oko 1,5 ha poljoprivrednog zemljita III bonitetne kategorije u
graevinsko zemljite. Prema agropedolokoj kategorizaciji radi se o prvoj agrozoni odnosno
zemljitu koje je namijenjeno iskljuivo za poljoprivredu.
Nadalje, uklanjanje vegetacije i skidanje humusa u kombinaciji sa zbijanjem tla tokom pripreme
gradilita i izravnavanja moe rezultirati smanjenim kapacitetom zemljita da zadri vodu i
poveanjem povrinskog otjecanja vode tokom kinog perioda. To moe voditi do potencijalnih
problema sa pojavom erozije pogotovo gdje su podtla destabilizirana uslijed graevinskih aktivnosti.
Neki dijelovi projektnog podruja posebno oni u neposrednoj blizini rijeke su na nagnutom zemljitu i
mogu biti skloni eroziji i klizitima. Tokom faze gradnje doi e do nastanka otpada od iskopnog
materijala i komunalnog otpada od uposlenika na gradilitu.
U incidentnim situacijama, u fazi graenja moe doi do prosipanja ili curenja ulja i goriva iz radne
mehanizacije.
4.6.2 Faza rada

U fazi rada HE se ne oekuju posebni uticaji na zemljite osim u sluajevima havarijskog prosipanja
ulja i/ili neadekvatnog postupanja sa ostalim otpadom. Ovo moe dovesti do kontaminacije tla.
Uslijed zadravanja nanosa u prostoru akumulacije HE, nizvodno od brane mogue je oekivati da e
doi do poveane erodibilnosti korita.
4.6.3 Pregled uticaja na zemljite

Tabela 4-12 daje pregled i procjenu karakteristika svih prethodno navedenih utjecaja na zemljite.

Tabela 4-12. Procjena uticaja na zemljite

Parametar uticaja
Faza Uticaj
Vrsta Priroda Stepen i jaina Vrijeme Trajanje Reverzibilnost Znaaj
Promjena namjene zemljita Negativan Direktan Visoka Kratkorono Privremeno Reverzibilno Lokalno
Pojava klizita Negativan Direktan Niska Dugorono Privremeno Reverzibilno Lokalno
Uticaj zbog gubitka povrinskog sloja Negativan Direktan Visoka Kratkorono Stalno Ireverzibilno Lokalno
Erozija Negativan Direktan Niska Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalno
Faza Zagaenje tla materijalima koji se Negativan Direktan Visoka Povremeno Privremeno Reverzibilno Lokalno
gradnje koriste za gradnju
Neiskoritavanje iskopane zemlje Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Lokalno
tokom perioda gradnje
Stvaranje vrstog otpada iz radnikih Negativan Direktan Niska Kratkorono Privremeno Ireverzibilno Lokalno
kampova i gradilita
Faza rada Nizvodna erozija Negativan Kumulativni Srednja Povremeno Privremeno Ireverzibilno Regionalni
Kontaminacija tla Negativan Direktan Visoka Povremeno Privremeno Reverzibilno Lokalno

4.7 Uticaj na klimatske faktore

Uopeno gledajui, stvaranje akumulacije pri izgradnji hidroelektrana moe utjecati na promjenu
lokalne klime, a preko nje i na ostale komponente okolia. Takve su promjene mogue zbog
promijenjenih energetskih uvjeta pri tlu, to je posljedica promjene bilansa sunevog zraenja, jer
vodena povrina drugaije i apsorbuje i reflektuje suneve zrake. Pored toga, u relativno uskoj dolini
rijeke, dobar dio povrine zemljita i vodene povrine je u hladu, dok poveana povrina i kota jezera
znai veu osunanost. Promjene u energetskim uvjetima dovode do promjena u reimu
temperature, vlage i vjetra. Pri tome se vlaga zraka poveava, raspon ekstrema temperature
smanjuje i razvija se sistem vjetra kopno - jezero, jer jezero djeluje kao toplotni rezervoar. Nadalje,
moe se modificirati uestalost pojave magle i raspodjele padavina. Meutim, sve ove promjene
znatno zavise o veliini jezera, tj. njegovoj povrini i dubini. Navedene promjene mogu imati, kako
negativan, tako i pozitivan utjecaj na okoli. U tom pogledu analiziran je utjecaj klimatskih promjena
na ire podruje HE Janjii koristei podatke sa MS Zenica i poreenjem sa nizom podataka 2001.-
2010. godina.
Tabela 4-13. Srednje mjesene temperature zraka (oC) (period 2001.-2010.)
Meteor. Sred.
stanica god.
Zenica 0,4 2,4 6,9 11,6 16,4 19,7 21,6 20,9 15,5 11,5 6,3 1,4 11,2
25,0
20,0
15,0
10,0
5,0
0,0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-5,0
1961-1990 2001-2010
Slika 4-15. Uporedni graf srednjih mjesenih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010.
12,0
11,5
11,0
10,5
10,0
9,5
9,0
8,5
8,0
7,5
7,0
6,5
6,0
5,5
5,0
1
1961-1990 2001-2010
Slika 4-16. Uporedni graf srednjih godinjih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010.

Sa Slika 4-13 i 4-14 se vidi da je razlika srednjih temperatura, posmatrajui nizove 1961.-1990. i
2001.-2010. oko jedan stepen. Najvee poveanje pokazuju ljetni i zimski mjeseci, dok je poveanje u
proljee i jesen neto manje. U posljednjoj deceniji (2001-2010.), rasponi ekstremnih temperatura su
neto poveani, Slike 4-15, 4-16).
35
30
25
20
15
10
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1961 - 1990 2001 - 2010
Slika 4-17. Uporedni graf apsolutnih maksimalnih temperatura za MS Zenica za periode 1961.-1990.
i 2001.-2010.
oC 20
15
10
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-5
-10
mjeseci
1961 - 1990 2001 - 2010
Slika 4-18. Uporedni graf apsolutnih minimalnih temperatura za MS Zenocaza periode 1961.-1990.
i 2001.-2010.
Sume padavina u periodu 2001.-2010. godina su vee za oko 11 % u odnosu na niz 1961.-1990.
godine (Slika 4-19, Tabela 4-14). Sume padavina su vee u zimskom periodu, ali posebno se istie
veliki porast u junu i septembru (7. Z Majstorovi, S Hodi, i ostali, 2008). Meutim, reim padavina
se sve bre mijenja - s jedne strane imamo sve due sune periode, a s druge velike intenzitete
padavina u kratkim vremenskim intervalima, to uzrokuje poplave. Ovo smanjuje pozitivan efekat
padavina, jer nejednak prostorni i vremenski raspored uzrokuje s jedne strane viak padavina, koje u
uvjetima brdsko planinskog zemljita brzo oteku povrinom zemlje, a zatim nastaje deficit. Za vrijeme
zime, promjenljivost vremena smanjuje stabilnost snjenog pokrivaa (sve ee epizode topljenja
snijega), tako da to smanjuje ulogu snijega kao akumulatora vode na naim visokim planinama.

Tabela 4-14. Srednje mjesene sume padavina (2001 2010.)
2001 - 2010 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god.
Zenica 62 46 60 62 75 100 75 69 93 71 76 77 866
mm 120
100
80
60
40
20
0
mjeseci
1961 -1990 2001 - 2010
Slika 4-19. Uporedni graf mjesenih suma padavina za MS Zenica ( periodi 1961.-1990. i 2001.-
2010.)
Dodatni problem predstavlja i poveana evapotranspiracija, koja je posljedica poveanja srednje

temperature. To je donekle ublaeno injenicom da suma padavina raste neto veom brzinom (Slika
4-20).
m m 1000
800
600
400
200
0
R PET
periodi
1961 - 1990 2001 - 2010
Slika 4-20. Prosjene godinje koliine padavina i potencijalna evapotranspiracija (periodi 1961. -
1990. i 2001.-2010.)
Uslijed formiranja akumulacije Janjii, doi e do isparavanja sa vodene povrine i ono zavisi od:
raspoloive energije,
temperature vode i zraka,
deficita zasienosti zraka iznad vodene povrine,
brzine vjetra,
insolacije,
atmosferskog pritiska i kemijskih osobina vode.

Priblina vrijednost isparavanja je proraunata koristei izraz Thornthwaite-a. Ukupna koliina

potencijalno isparene vode iznosi 650,4 mm/god.
Vlanost zraka je u periodu 2001.-2010. neto smanjena u odnosu na period 1961.-1990., a
smanjenje iznosi oko 2 do 4 %, gotovo ravnomjerno po mjesecima (Slika 4-21).
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1961 - 1990 2001 - 2010
Slika 4-21. Uporedni graf srednje mjesene relativne vlanosti zraka

100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
1
1961 - 1990 2001 - 2010
Slika 4-22. Uporedni graf srednje godinje relativne vlanosti zraka za periode 1961.-90. i 2001.-10.
Zahvaljujui promjeni temperaturnog reima (Slika 4-16 i Slika 4-17), te poveanju srednje godinje
temperature, i evapotranspiracija takoer raste. Sa Slika 4-23, se vidi da je taj porast relativno
ravnomjeran po mjesecima. S obzirom da je srednja januarska temperatura u periodu 2001 - 2010.
takoer iznad nule, i u januaru je prisutna mogunost isparavanja.
Ipak, vidi se da se najvei procenat potencijalnog isparavanja biljei u toplijem dijelu godine (Slika
4-23), tako da bi u tom periodu bio mogu i znaajniji utjecaj na pojavu magle. No, tada je mogunost
pojave kotlinske inverzije znatno manja.

mm 140
120
100
80
60
40
20
0
mjeseci
1961 - 1990 2001-2010
Slika 4-23. Potencijalna evapotranspiracija za MS Zenica za periode 1961.-1990. i 2001.-2010.
Godinji broj dana sa maglom u periodu 2001.-2010. godina pokazuje intenzivan trend opadanja,
tako da je prosjean godinji broj dana sa maglom u periodu 2001 2010 oko tri puta manji, tj. 12, u
odnosu na broj dana sa maglom u periodu 1961 1990., a koji iznosi 48 (Tabela 3-40 i Tabela 3-41).
To je najveim djelom posljedica poveane promjenljivosti vremena, koja ne dozvoljava due stabilne
periode, tako da je sve manji broj dana sa pojavom kotlinske inverzije. Naravno, usporedba ovih
parametara je izmeu dva po duini nejednaka niza osmatranja, tako da i to treba imati naumu kod
donoenja prethodnih zakljuaka.
15
13
11
9
broj dana
-1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci
1961-1990 2000-2011
Slika 4-24. Uporedni graf srednjeg mjeseni broja dana sa maglom za periode 1961.-1990. i 2001.-
2010.
50
45
40
35
30
broj dana
25
20
15
10
5
0
1
1961-1990 2000-2011
Slika 4-25. Uporedni graf godinjih broja dana sa maglom za periode 1961.-1990. i 2001.-2010.

ZENICA - broj dana sa maglom

1951-1911.
y = -0,7996x + 1624,1
90
80
70
60
broj dana
50
40
30
20
10
0
1950 1965 1980 1995 2010
godine
Slika 4-26. Trend opadanja srednjeg godinjeg broja dana sa maglom u periodu 1950- 2012.
Pojava oblanosti (Slika 4-27) ne pokazuje bitnije promjene, to znai da je ona posljedica uglavnom
frontalnih prodora vlanog zraka, a ne lokalnih utjecaja.
9,0
8,0
7,0
srednja oblalnost
6,0
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci
1961-1990 2001-2010
Slika 4-27. Uporedni graf mjesenih vrijednosti oblanosti za MS Zenica za periode 1961.-1990. i
2001.-2010.
Promjena gore posmatranih parametara naravno utjee i na ostale meteoroloke elemente i pojave,
koji, onda, povratno utjeu na razliite elemente u okoliu, prije svega na ivi svijet i ekosistem. Na
primjer, broj dana sa snjenim pokrivaem > 1 cm se smanjio u prosjeku za dva do tri dana kada
poredimo nizove podataka 1961.-1990. i 2001.-2010. godina.
Istraivanja su pokazala da su promjene meteorolokih parametara na podruju Janjia uglavnom u
skladu sa promjenama na drugim podrujima u BiH, te se moe zakljuiti da je utjecaj globalnih
klimatskih promjena na procese u atmosferi, pa i mikroklimu posmatranog podruja, mnogo
znaajniji i vei nego to se moe oekivati da bude utjecaj same akumulacije. Ovo se posebno
odnosi na pojavu magle.

Tabela 4-15 Procjena uticaja na klimatske faktore

Faza rada
Vrsta Negativan
Priroda Indirektan
Teina Niska
Vrijeme Dugorono
Trajanje Povremeno
Reverzibilnost Ireverzibilno
Znaaj Lokalno

4.8 Uticaj na materijalna dobra, ukljuujui kulturno i arheoloko naslijee

Iz analize historijskog i arheolokog naslijea, sa obzirom na dosadanja istraivanja na podruju
Janjia, moe se zakljuiti da prostor koji je planiran za buduu akumulaciju protone hidroelektrane
Janjii i njeno neposredno okruenje nisu pod uticajem ostataka kulturno-historijskoga naslijea
odnosno da ne postoji opasnost ugroavanja kulturno-historijske batine.
4.9 Uticaj na pejza

Uticaj koji e planirani projekt HE Janjii imati na strukturna obiljeja pejzaa ireg i ueg podruja
projekta, odrazie se kroz neminovne promjene u fizikoj strukturi i vizuelnoj percepciji pejzaa
promatranih pejzanih podruja. Ovisno o obiljejima pojedinih pejzanih podruja, razlikovae se i
uticaj projekta.
Planirani projekt podrazumijeva izgradnju HE Janjii, sa svim pripadajuim strukturnim elementima,
na rijeci Bosni, odnosno u njenom kanjonu i proirenoj dolini.
4.9.1 Faza gradnje

Mogui uticaj planiranog projekta ovisi o obiljejima pejzaa, kao i o karakteristikama samog
projekta, koji predstavlja novu, umjetnu strukturu u prostoru. Glavne komponente koje ga ine su
betonska brana na rijeci Bosni (sastoji se od dva glavna bloka: preljeva i bunice, koji se nalaze na
desnoj strani te strojarnice, koja se nalazi na lijevoj strani), akumulacija Janjii koju stvara navedena
brana, ulazna graevina integrirana u blok brane, pristupni put, riblja staza, dalekovod, a zahvat e
ukljuivati i regulaciju rijenog korita, na potezu od 2,1 km nizvodno od brane.
Izgradnja hidroelektrane ukljuivat e pripremne radove (ienje terena, povrinsko krenje, odvoz
suvinog materijala, graenje privremenih puteva za dovoz materijala, privremenih graevina za
potrebe organizovanja gradilita te kampa za smjetaj radnika), zemljane radove te izgradnju
strukturnih elemenata projekta. Tokom izgradnje projekta doi e do izravnih uticaja na fiziku
strukturu pejzaa uklanjanjem povrinskog pokrova. Oitovat e se na podrujima visoke vegetacije u
obliku umske prosjeke za potrebe izgradnje dalekovoda te uklanjanjem vegetacije iz rijenog korita,
s rijenih otoka, i djelomino s obala rijeke, kao i promjenom prirodne morfologije terena u zoni
graevinskog projekta. Osim toga, projekt e uzrokovati izravne i trajne promjene u nainu korienja
odreenih povrina, odnosno njihov nepovratni gubitak.

Unutar promatranog podruja, projekt e biti smjeten u strmom i umovitom kanjonu rijeke Bosne.
Tokom izgradnje oekuje se privremen i ogranien uticaj na strukturne kvalitete pejzaa uslijed
zemljanih i graevinskih radova pripreme terena za izgradnju hidrotehnikih graevina. Tokom
izgradnje akumulacije i brane Janjii, doi e do uklanjanja vegetacije iz rijenog korita, s rijenih
otoka i obala rijeke, odnosno na podruju budue akumulacije. Do promjene fizike strukture
krajobraza doi e i uklanjanjem odreenog dijela umske vegetacije u dijelu kanjona podno Velikog
brda, zbog izrade umske prosjeke za potrebe dalekovoda. Stvaranjem akumulacije Janjii, doi e do
trajnog gubitka rijenih slapita i rijenih otoka, koji predstavljaju izrazito zanimljive i vrijedne uzorke
podruja, te time i do znaajnog utjecaja na karakter ovog pejzanog podruja i njegov vizuelni
kvalitet.

Negativni uticaj na pejza pojavie se i tijekom graevinskih radova na izgradnji hidrotehnikih

graevina. Prisutnost graevinskih strojeva i konstrukcija nepovoljno e uticati na vizuelni kvalitet
prostora, s obzirom da e podruje izvoenja radova biti vidljivo sa saobraajnica, te iz okolnih sela
na brdima koja okruuju dolinu. Meutim, ovi su uticaji ogranienog trajanja i nakon zavretka
radova u potpunosti i trajno nestaju.
Proirena dolina rijeke Bosne (juni dio Zenikog polja)

Unutar promatranog podruja, odnosno, na desnoj obali rijeke, nizvodno od planirane lokacije
budue hidroelektrane Janjii, ve je vidljiv znaajan uticaj na pojedine dijelove podruja uslijed
izgradnje nove autoceste, dijela Paneuropskog koridora Vc.
Negativan uticaj na pejza pojavie se tijekom graevinskih radova regulisanja korita rijeke Bosne, u
duljini od 2,1 km nizvodno te zauzimanjem poljoprivrednih povrina i livada za potrebe deponija.
Prisutnost graevinskih strojeva i konstrukcija nepovoljno e uticati na vizualni kvalitet prostora.
Podruje izvoenja radova bie vidljivo s cesta i javnih povrina, te iz okolnih sela na brdima i onih u
dolini (prvi stambeni objekti naselja Janjii od zahvata su udaljeni svega 100 m). Meutim, ovi su
uticaji ogranienog trajanja i nakon zavretka radova u potpunosti i trajno nestaju.
4.9.2 Faza rada

Opisane promjene u strukturi pejzaa i nainu koritenja povrina, za vrijeme koritenja zahvata
mogu dovesti do izravnih i trajnih promjena u izgledu i nainu doivljavanja pejzaa. Do znaajnijih
promjena u doivljaju pejzanih slika doi e na podrujima gdje je zahvat vizuelno izloen. Pri tome
su vizuelno izloena podruja na kojima nema promatraa zanemariva, a od vanosti su samo
podruja gdje se zadrava i nalazi znatan broj promatraa kao to su naselja i saobraajnice. Vizuelna
izloenost takoer ovisi i o nizu sljedeih faktora:
- topografija terena koja moe potpuno vizuelno zakloniti hidroelektranu ili je uiniti jo vidljivijom
(to je vea nadmorska visina i to su strmije padine, a da je teren istovremeno otvoren, to e
vizuelna izloenost biti vea),
- udaljenost promatraa (to su naselja ili saobraajnice blie, to e vidljivost hidroelektrane biti
vea),
- visoka vegetacija i objekti (mogu zakloniti poglede na hidroelektranu).

U vizuelnom pogledu na zahvaenom podruju kanjona rijeke Bosne, dominirae vodena povrina
duljine 2500 m i prosjene irine oko 100 m. Do izmjene slike krajobraza doi e i uslijed pojave
novih, umjetnih struktura u prostoru akumulacije, strojarnice, koja je predviena kao nadzemna
graevina visine 19,5 m (graevinska visina 28,4 m) i brane predviene visine 15 m iznad korita
rijeke, koje predstavljaju ozbiljnu intervenciju u prostoru i naruavaju prirodni karakter pejzaa
kanjona rijeke Bosne.
Lokacija hidrotehnikih graevina nalazi se oko 100 metara od najbliih stambenih objekata u naselju
Janjii, ime e doi do izrazito velike vizuelne izloenosti hidroelektrane, uzmu li se u obzir
karakteristike strukturnih elemenata (visina, irina). Takoer, vizuelna izloenost sa saobraajnica
koje se proteu uz rijeku Bosnu, posebno s novoizgraene autoceste i iz sela s okolnih brda e
takoer biti veoma visoka. Stoga je hidrotehnike graevine potrebno to bolje uklopiti u postojei

pejza izradom odgovarajueg graevinsko - arhitektonskog i pejzanog rjeenja, koje e potivati

lokalne pejzane uslove. to se tie izgradnje akumulacije, treba naglasiti da vodena povrina sama
po sebi nije nepoeljna pojava; dapae, ona moe biti nosilac vizuelnih i ambijentalnih vrijednosti, no
njenim stvaranjem doi e do trajnog potapanja, odnosno gubitka vrijednih pejzanih uzoraka ovog
podruja rijenih otoka i slapita.
Uzimajui u obzir karakteristike projekta i pejzaa u koji e biti smjeten, moe se zakljuiti da e
uticaji u ovom sluaju biti trajni i visokog znaaja.
Proirena dolina rijeke Bosne kod naselja Janjii (juni dio Zenikog polja)
Vizuelna izloenost projekta (hidrotehnikih graevina i akumulacije) iz okolnih sela u dolini i na
brdima, te s postojeih saobraajnih pravaca, a posebno s novoizgraene autoceste koja u
odreenom trenutku i premouje samu rijeku Bosnu, bie izrazito visoka. Zbog velikog mjerila i
transparentnosti prostora, sagledivost mu je velika, a vizure se otvaraju u svim smjerovima, ime e i
budue hidrotehnike graevine i akumulacija biti veoma vizualno izloene. Izgradnjom planiranog
projekta promijenie se sadanji izgled vodotoka rijeke Bosne unoenjem novih, umjetnih struktura u
prostor, stoga je kao dio projektne dokumentacije, nuno uraditi i projekt pejzanog ureenja, kojim
e se predvidjeti mjere zadravanja estetskih vrijednosti postojeeg prirodnog pejzaa ovog prostora
te smanjenje vizuelne izloenosti strukturnih elemenata projekta.
4.9.3 Pregled uticaja na pejza

Tabela 4-12 daje pregled i procjenu karakteristika svih prethodno navedenih utjecaja na pejza.

Tabela 4-16. Procjena uticaja na pejza
Faza Uticaj Vrsta Priroda Teina Vrijeme Trajanje Reverzibilnost Znaaj

Faza Promjena morfologije terena u zoni Negativan Direktan Visoka Kratkorono Stalno Ireverzibilno Lokalno
gradnje izgradnje projekta (regulacija rijenog
korita, izgradnja privremenih puteva)
Uklanjanje vegetacije iz rijenog korita, Negativan Direktan Visoka Kratkorono Stalno Ireverzibilno Lokalno
s rijenih otoka, za potrebe umske
prosjeke te djelomino s obale i padina
kanjona
Promjena u nainu koritenja povrina Negativan Direktan Visoka Kratkorono Privremeno Reverzibilno Lokalno
(za potrebe izgradnje kampa za radnike
i deponije)
Promjena u nainu koritenja povrina Negativan Direktan Visoka Kratkorono Privremeno Reverzibilno Lokalno
( za potrebe izgradnje projekta)
Gubitak vrijednih pejzanih uzoraka Negativan Direktan Visoka Kratkorono Stalno Ireverzibilno Regionalno
rijenih otoka i slapita
Vizualna izloenost kampa za radnike i Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Reverzibilno Regionalno
deponije za potrebe izgradnje projekta,
s okolnih saobraajnica i iz sela
Vizualna izloenost izgradnje Negativan Direktan Srednja Kratkorono Privremeno Reverzibilno Regionalno
strukturnih elemenata projekta s
okolnih saobraajnica i iz sela
Faza rada Vizualna izloenost projekta s okolnih Negativan Direktan Visoka Dugorono Stalno Ireverzibilno Regionalno
saobraajnica i iz sela

4.10 Kumulativni uticaj

HE Vranduk se nalazi 16,5 km zrane linije od planirane lokacije HE Janjii. Izmeu ove dvije
hidroelektrane nalazi se grad Zenica (Slika 4-28).
HE Vranduk
Zenica
HE Janjii
Slika 4-28. Poloaj HE Janjii i HE Vranduk u odnosu na grad Zenica
BRANA I STROJARA MALOG AGREGATA

ULAZNA GRAEVINA
DOVODNI TUNEL
AKUMULACIJA HE VRANDUK
IZMJETENI PUT SA PRELAZOM IZNAD PORTALA Z. TUNELA

REKONSTRUISANI NADVIENI LOKALNI PUT
MAGISTRALNI PUT M17

MOST BOSNA V
TUNELA NA MAGISTRALNOM PUTU

ELJEZNIKA PRUGA
ELJEZNIKI TUNEL
ELJEZNIKI MOST
LOKALNI PUTEVI
KORIDOR VC, DIONICA NEMILA - D.GRAANICA
Slika 4-29. Karta podruja HE Vranduk

HE Vranduk je projektovana kao protona derivaciona hidroelektrana, locirana neposredno nizvodno
od drumskog mosta na putu M-17. Instalirana snaga je 19,63 MW, a planirana godinja proizvodnja
elektrine energije 96,38 GWh. Kota najveeg uspora iznosi 293,5 m.n.m. a povrina akumulacije je

priblino 82.100 m2, odnosno 82,1 ha. Ukupna zapremina pri maksimalnoj koti uspora je 1.622
106m3, a duina akumulacije pri maksimalnoj koti uspora je oko 6km.
Sa aspekta pronosa nanosa, moe se naglasiti privremeni pozitivan uinak akumulacije HE Janjii na
HE Vranduk. Veliki dio nanosa e se istaloiti u ovoj akumulaciji tako da e biti smanjen pronos
nanosa prema akumulaciji Vranduk.
4.11 Specifini utjecaji projekta na okoli utvreni prethodnom procjenom utjecaja

na okoli
Prethodnom procjenom uticaja na okoli [13] utvreni su sljedei specifini uticaji na okoli:
poveanje ambijentalne buke uslijed graevinskih aktivnosti te se predvia mjerenje buke na
kljunim lokacijama i odreivanje uticaja a tokom izvoenja graevinskih radova praenje i
kontrolisanje iste.
izolacija riblje populacije uzvodno od brane uslijed izgradnje brane koja predstavlja barijeru
za kretanje riba uzvodno i nizvodno. Predvia se izgradnja riblje staze.
kolonizacija invazivnih vrsta ili korova. uklanjanje materijala sa dna korita utie na
mrijeenje u ljunanom koritu.
iskopavanje sedimenta moe rezultirati emisijom zagaujuih materija. Iskopavanje korita
moe dovesti do vizuelnih promjena. Povean intenzitet saobraaja moe poveati
vjerovatnou pojave nesrea izmeu vozila i pjeaka ili ivotinja.

5 Opis mjera ublaavanja negativnih efekata
5.1 Mjere ublaavanja uticaja na drutvo

Mjera 1: Provesti eksproprijaciju u skladu sa principima domaeg zakonodavstva
Provesti eksproprijaciju u skladu sa principima domaeg zakonodavstva:
1. Nastojati izbjei/smanjiti opseg otkupa zemljita ili potreba za raseljavanjem, razmatrajui pri
tom sve isplative pod-projektne alternative.
2. Koliko god je to mogue, traiti e se sporazumni pregovori i dogovori sa osobama pod
utjecajem projekta.
3. Raseljavanje, otkup imovine, i relevantne naknade za osobe pod utjecajem projekta i
njegovih pod-komponenti, provodit e se u skladu sa zakonima o eksproprijaciji.
4. Sve trokove eksproprijacije snosi korisnik eksproprijacije.
5. Projektom zahvaene nekretnine koje zadovoljavaju uvjete e se kompenzirati kroz novanu
naknadu u punom zamjenskom. Puni zamjenski iznos e biti izraunat kao trina vrijednost
nekretnine
6. Referentni datum e biti definiran kao datum kada su vlasnici obavijeteni o zapoetom
procesu eksproprijacije. Svaka osoba koja se doseli u projektno podruje nakon ovog datuma,
nije podobna za bilo kakvu vrstu naknade ili pomoi pri raseljavanju. Bilo kakva vrsta imovine
ili usjeva uspostavljena nakon ovog datuma u projektnom podruju, nee biti predmetom
naknade. Slubeno obiljeavanje ovog datuma je neophodno jer omoguuje spreavanje
potencijalne zloupotrebe.
7. Sve osobe pod uticajem projekta e biti informirane i konsultirane tokom planiranja,
implementacije i odreivanja otkupne cijene.
8. Osobi pod utjecajem projekta e se omoguiti pristup mehanizmu za albe.
9. Opina Zenica e nadgledati i ocijeniti uspjenost eksproprijacije nakon zavretka cijelog
procesa.
10. Ukoliko postoje nedosljednosti izmeu zemljinih knjiga i stvarnog stanja vlasnitva, opina
e rijeiti takve sluajeve.
Elaborat o ekproprijaciji na osnovu kojeg se vri eksproprijacija na osnovu Zakona o eksproprijaciji
FBiH je u toku izrade.
5.2 Mjere ublaavanja za ouvanje bioloke raznolikosti i divljih ivotinja
5.2.1 Mjere zatite flore i stanita
Mjera 1: Izraditi Plan organizacije gradilita

Prilikom planiranja i organizacije izgradnje, kao i izvoenja graevinskih radova potrebno je
primijeniti dobru inenjersku praksu, kako bi se zona izravnog uticaja na stanita i autohtonu floru
ograniila na minimalan obuhvat graevinske zone potreban za nesmetano izvoenje radova, izbjegla

nepotrebna degradacija stanita fizikim oteivanjem, oneienjem i/ili zagaenjem okolia. Prije
izgradnje treba napraviti plan organizacije gradilita kojeg e se izvoa(i) pridravati tokom
izgradnje. Plan organizacija gradilita i mjere kojima se umanjuje degradacija stanita i autohtone
flore sastoje se u slijedeem:
Prije poetka izgradnje definisati obuhvat zone graevinskih radova potreban za nesmetano
odvijanje radova. Unutar zone graevinskih radova odrediti prostor za kretanje i parkiranje
graevinskih vozila i mainerije, privremena odlagalita materijala i otpada, lokacije za
skladitenje / manipulaciju tvarima tetnima za okoli. Odvijanje svih radova ograniiti na
zonu graevinskih radova kako bi se sprijeila devastacija okolnog prostora.
Privremena odlagalita materijala, otpada i tvari tetnih za okoli planirati na mjestima
udaljenima od vodotoka, izvan dosega visokih (stogodinjih poplavnih) voda.
Za pristup zoni graevinskih radova i kretanje vozila na podruju gradilita planirati u to
veoj mjeri koritenje postojeih putova i cesta.
Prilikom radova na iskopu nizvodnog korita, gdje je to tehniki mogue, koristiti to opremu i
mehanizaciju manjih dimenzija kako bi se ograniio nivo uticaja na obali i stanitima u rijeci.
Planirati kretanje i rad mehanizacije (mehanikih kopaa) s jedne strane obale ili u samom
kanalu (gdje je kanal preirok).
Tijekom izgradnje provoditi mjere zatite tla i vodotoka od zagaenja:
Izvoa radova duan je koristiti ispravnu maineriju i vozila kako bi se
sprijeilo curenje goriva i/ili maziva u tlo.
Manipulaciju naftom, naftnim derivatima, uljima i mazivima te zamjenu
akumulatora provoditi na unaprijed odreenim lokacijama izvan dosega
visokih (poplavnih) voda, uz odgovarajue mjere opreza (odrediti prostor s
nepropusnom podnicom opremljen sredstvima za neutralizaciju prolivenih
kemikalija).
Kontrolirano zbrinjavati komunalni i opasni otpad na propisan nain prema
vrsti otpada. Osigurati nepropusne kontejnere za otpad.
Sve povrine gradilita, pristupne ceste gradilitu i ostale zone privremenog uticaja nakon
zavretka izgradnje sanirati na nain da se dovedu u stanje blisko prvobitnom.
Mjera 2: Izraditi Plan uklanjanja vegetacije i bioloke rekultivacije

Prilikom izgradnje biti e potrebno pripremiti teren za izgradnju i ukloniti postojeu vegetaciju,
negdje i na veim povrinama. Istovremeno, u obuhvatu projekta su utvrene invazivne vrste biljaka
ije daljnje irenje nakon izgradnje moe utjecati na stanita ireg podruja. Kako bi se umanjili
utjecaji na stanita i autohtonu floru zbog uklanjanja vegetacije i irenja invazivnih vrsta biljaka, treba
pripremiti plan uklanjanja vegetacije i bioloke rekultivacije, u kojem e biti definisano kada, kako i
gdje e se uklanjati biljke, te e biti razmotrene adekvatne mjere protiv kolonizacije invazivnih vrsta ili
korova. Plan uklanjanja vegetacije i bioloke rekultivacije treba biti izraen u suradnji sa strunjakom
(npr. biologom - botaniarom) prema slijedeim smjernicama:
Sjeu drvea i uklanjanje autohtone vegetacije ograniiti na one povrine gdje je to nuno
radi nesmetanog odvijanja izgradnje.

Prilikom izgradnje voditi rauna o ureenju rubnih dijelova gradilita, kako bi se sprijeilo
oteivanje rubnih zona umskih stanita, izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i
klizanje terena.
Svu pokoenu i posjeenu vegetaciju ukloniti iz vodotoka kako ne bi uzrokovala smanjenje
nivoa kisika u vodi (osobito uzvodno od hidroelektrane) ili umanjila funkcionalnost planiranih
struktura.
U sluaju pojave i/ili irenja invazivnih biljnih vrsta i korova u zoni graevinskih radova,
poduzeti uklanjanje svih jedinki tih vrsta. Pritom posebnu pozornost treba posvetiti ranom
prepoznavanju jedinki japanskog pridvornika (Reynoutria japonica Houtt.), ioke (Helianthus
tuberosus L.) i bagrema (Robinia pseudoacacia L.). Mjeru provoditi do uspostave autohtone
vegetacije po zavretku bioloke rekultivacije, ali i dalje tijekom redovitog odravanja.
Sprijeiti unos pokoenog materijala s lokacija gdje je uoen japanski pridvornik u vodotok
kako se vrstu ne bi nenamjerno proirilo na nizvodne lokacije.
U sluaju pojave povrina na kojima se pojavljuje japanski pridvornik kositi najmanje tri puta
godinje, a ako je mogue i ee (est do osam puta godinje). Pritom koristiti maineriju
koja stabljiku sijee jednim rezom, odnosno ne trga je na niz manjih fragmenata (to bi moglo
dovesti do njenog daljnjeg irenja).
Pravilno zbrinuti pokoeni i posjeeni biljni materijal s lokacija gdje su utvrene invazivne
biljne vrste (spaljivanje je najprikladniji nain zbrinjavanja, naroito u sluaju japanskog
pridvornika).
Prilikom suzbijanja invazivnih biljnih vrsta u blizini vodotoka ne koristiti kemijske metode.
Ukoliko je koritenje herbicida nuno, tada se moraju koristiti kontrolirano i u minimalnim
potrebnim koliinama (u suradnji sa strunjakom agronomom).
Nakon izgradnje provesti bioloku rekultivaciju autohtonim biljnim vrstama na svim
privremeno koritenim povrinama gdje je vegetacijski pokrov oteen ili uklonjen.
Na svim obalama rijeke na kojima su se odvijali radovi to prije zasaditi autohtonu obalsku
vegetaciju kako bi se izbjeglo irenje invazivnih biljnih vrsta.

Mjera 3: Ostaviti vegetaciju na rijenom ostrvu te pratiti stanje nakon izgradnje

Prema projektnom planu, prvo (uzvodnije) rijeno ostrvo, smjeteno u sredini budue akumulacije,
nee se uklanjati. Meutim, zbog smanjenja eutrofikacije kao i stvaranja pogodnih stanita za

kopnenu i vodenu faunu, predlae se da se ostavi postojea vegetacija te da se prati njezino stanje
sljedeih godina i da se prema procjeni uklone mrtva stabla kako ne bi napravila tetu u sluaju
poplave.
5.2.2 Mjere zatite ume

Kao mjere zatite uma na podruju izgradnje He, predlau se sljedee mjere:
Prilikom pripreme voditi rauna o ureenju rubnih dijelova gradilita, kako bi se sprijeilo
izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena.
Posebnu panju prilikom radova posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim
plamenom, kao i alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pri tom potivati sve propise i postupke
o zatiti uma od poara.
Odmah nakon prosijecanja trase dalekovoda, izvesti posjeenu drvnu masu, te uspostaviti i
odravati umski red.
Poslije sjee drvea i druge vegetacije du koridora dalekovoda, obnoviti vegetaciju sadnjom
mladih autohtonih biljaka ili sijanjem. Vriti nadgledanje sve do ponovnog i potpunog
uspostavljanja vegetacionog pokrivaa.
Tokom koritenja HE Janjii, provoditi ienje i uspostavljati sigurnosne visine i udaljenosti
na trasama elektroenergetskih vodova u svrhu smanjenja opasnosti i moguih teta od
poara.
5.2.3 Mjere zatite faune
5.2.3.1 Mjere zatite makrozoobentosa

Sa rijenih ostrva, kod brane, ukloniti vegetaciju kako bi se sprijeila hipoksija/anoksija donjeg sloja
vode. Ukoliko je mogue ukloniti i tlo (sa nutrijentima).
Na obalama rijeke koji e biti potopljeni, ukloniti vegetaciju i ukoliko je mogue ukloniti i tlo (sa
nutrijentima).
5.2.3.2 Mjere zatite riba

Faza gradnje
Kako bi se zatitila fauna utjecajnog podruja, tijekom gradnje potrebno je poduzeti odreene mjere
predostronosti i zatite.
Mjera 1. Planirati vrijeme izvoenja radova

Kao bi se utjecaj na prirodni okoli sveo na najmanju moguu mjeru, vrijeme i nain gradnje i
potrebno je planirati i prilagoditi kretanjima i ciklusima u vodenom ekosustavu, tako da se izbjegne
reproduktivni period osjetljivih vrsta riba. Problem predstavlja injenica da se veina prisutnih vrsta
riba okuplja i koncentrira u proljee radi reprodukcije kada su im populacije i najosjetljivije. Ukoliko
se izbjegne gradnja tijekom proljetnih mjeseci velik broj riba biti e pod znatno manjim pritiskom i
doi e do znatno manjeg oteenja ihtiofaune. Zbog toga je potrebno planirati poetak radova na
graenju zagata u rijeci (priprema za gradnju brane), kao i poetak drugih radove koji se izvode
direktno u rijeci u periodu od poetka jula do kraja februara tj. opisane radove treba izvoditi izvan
perioda od marta do kraja juna. Planirati izvoenje radova sa minimalnim promjenama prirodnih
vodenih stanita i predjela uz obalu kako bi se minimalizirale mogue promjene prirodnog okolia. U

pripremu plana rada na mijenjanju toka i pregradnju rijeke Bosne potrebno je ukljuiti ihtioloke
strunjake kako bi se izbjegli mogui znaajni utjecaji zbog nepovoljnog vremena ili naina izvoenja
radova.
Mjera 2: Odravati kvalitet vode i reim teenja na ekoloki prihvatljivoj razini

Za opstanak zajednica riba neophodno je zadrati nivo fizikalno-kemijskih znaajki na ekoloki
prihvatljivoj razini. Zabranjeno je isputanje tekueg ili krutog otpada u ili u blizini vodenih stanita.
Neophodno je izbjegavati oneienje i zamuenje vodotoka, kanala i drugih vodenih povrina. Svaka
dua promjena reima fizikalno-kemijskih parametara moe dovesti do nepredvidivih posljedica za
ihtiofaunu.
Faza rada
Mjera 1: Izgraditi riblju stazu

Za omoguavanje prirodnih migracija uzvodno radi mrijesta, a samim time i ouvanja vrsta, potrebno
je izgraditi riblju stazu. Danas se velika panja pridaje smanjenju utjecaja pregrada te se, prilikom
izgradnje novih pregrada sve vie prostora ostavlja ribama i njihovoj nesmetanoj migraciji uzvodno i
nizvodno od brane. S vremena na vrijeme potrebno je procijeniti funkcionalnost ribljih staza kako bi
se smanjio pritisak na zajednicu riba u skladu s ciljevima Okvirne direktive o vodama EU. Osnovni
oblik zatite riba prilikom pregradnje rijeke je izgradnja ribljih staza za migratorne vrste riba. Na taj
nain se nastoji smanjiti oteenje populacija i drastine promjene unutar ihtiocenoza. Prijedlog tipa
riblje staze predloit e se i eventualno modificirati tijekom same gradnje HE Janjii. Osim samog tipa
riblje staze vrlo je bitan izgled, smjetaj kao i dimenzije riblje staze, to uvelike ovisi o ciljanim
vrstama (podust, mrena, eventualno mladica koja nije naena), njihovom ponaanju, nainima i
sposobnostima plivanja, kao i protoku i vodostaju rijeke Bosne u vrijeme reproduktivnog perioda. U
podruju HE Janjii pod migrantima podrazumijevamo oko 9 vrsta autohtonih riba. Jasno je da ove
vrste nemaju jednaku potrebu i nagon za seobom, meutim injenica je da sklonost lutanju i seljenju
u povremena stanita postoji kod veine riba europskih rijeka. Potrebno je dimenzionirati i
konstruirati stazu koja e omoguiti migracije aranskih vrsta (podust i mrena) ime e se omoguiti i
eventualne migracije pastrvskih vrsta (mladice), ali i svih ostalih holobiontskh vrsta riba koje vre
neto krae migracije. aranske vrste preferiraju umjerene vrijednosti brzine toka vode i efikasnost
riblje staze, odnosno uestalost njenog koritenja opada s poveanjem protoka (brzine toka) vode u
stazi. Osim brzine toka vrlo su vana vrtloenja, tj. energija vode.
Prilikom dizajniranja riblje staze potrebno je voditi rauna o sljedeim parametrima:
a. Brzina toka vode na temelju rezultata dosadanjih istraivanja moe se pretpostaviti da bi
najvea brzina kroz prorez izmeu pregrada smjela biti 1,5 m/s.
b. Razlika u visini na temelju rezultata dosadanjih istraivanja moe se pretpostaviti da visina
izmeu dvaju susjednih bazena ne bi smjela prelaziti 13 cm da bi se omoguila laka migracija
mlaim jedinkama i vrstama manje veliine. Prema zahtjevima ovog kriterija za svladavanje
17 metara visinske razlike bilo bi potrebno 130 bazena.
c. Duljina bazena prema praksi u dizajniranju ribljih staza preporuuje se da duljina pojedinog
bazena bude vie od 3 puta vea od duljine tijela najvee ribe. Tako znai da bi stazu mogli
koristiti podust (60 cm) i mrena (100 cm) ukupna duljina pojedinog bazena bi trebala iznositi
izmeu 2 i 3 metra. No, u sluaju da e biti potrebno osigurati i migracije mladice (Hucho

hucho > 100 cm) onda je preporuka da duljina bude najmanje 2,5 metara (u tom sluaju uz
pretpostavljenih 130 bazena ukupna duljina riblje staze morala bi biti 282 metra).
d. irina bazena prema najboljoj praksi u dizajniranju ribljih staza preporuka je da irina
bazena iznosi minimalno duljine bazena ili dvostruku duljinu tijela najvee ribe to bi
prema rezultatima dosadanjih istraivanja bilo najmanje 190 cm (pri duljini pojedinog
bazena od 250 cm).
e. Vrtloenje (turbulencija) energija vrtloenja u stazi s obzirom na prisutne vrste ne bi smjela
prelaziti 100 W/m kako bi se osigurala migracija i mladim jedinkama te manjim vrstama riba.
f. Dubina vode u stazi kako se radi o vrstama ije jedinke mogu imati i 1 m duljine dubina
vode u bazenima ne bi smjela biti manja od 60 cm, no preporua se dubina od 100 cm.
g. Radi lakeg kretanja kroz stazu za pridnene i manje vrste, ali i radi smanjenja brzine protoka
najbolja praksa pokazuje da dno staze ne treba biti ravno (i zaglaeno), ve da se na dnu
staze nalazi nabacano kamenje razliite veliine
h. Na podruju riblje staze potrebno je sprijeiti krivolov, kao i pristup divljim ivotinjama (npr.
vidri, kormoranima). To se moe napraviti izgradnjom iane ograde oko riblje staze ili slinim
tehnikim rjeenjima.
Mjera 2: Sprijeiti pogibanje riba tokom nizvodnih migracija izgradnjom fizikih barijera
Kako bi se izbjeglo pogibanje riba prilikom nizvodnih migracija bilo padom kod preljeva ili prolaskom
kroz turbine, potrebno je ribe fiziki sprijeiti u tome (fizike barijere).
Mjera 3: Izvriti eksperimentalno nasaivanje nakon putanja u pogon akumulacije

Odmah nakon poetka koritenja akumulacije (putanja u pogon) potrebno je provesti
eksperimentalno nasaivanje autohtone vrste koje e osigurati uspostavu eljenog stanja
novonastalog ekolokog sustava akumulacije zbog uspostavljanja dobrog stanja voda, kako to
propisuje Zakon o vodama. (JP Elektroprivreda nema obavezu poribljavanja prema Zakonu o
slatkovodnom ribarstvu). Eksperimentalno nasaivanje potrebno je provesti zbog uspostave dobrog
stanja voda tj. zbog sprjeavanja razvoja invazivnih vrsta i stabiliziranja ekolokih uvjeta za razvoj
stabilnih ribljih zajednica sa autohtonim vrstama na podruju akumulacije.
Za eksperimentalno nasaivanje se predlau sljedee vrste riba, za koje je procijenjeno da su

autohtone vrste koje e osigurati uspostavu eljenog stanja novonastalog ekolokog sustava
akumulacije tj. koje su prilagoene uvjetima koji e nastati u protono akumulacijsko jezero HE
Janjii:
Smu veoma kvalitetna i sportski zanimljiva vrsta. U novonastalom jezeru imat e uvjete za
ivot ako se malo pobolja kvaliteta vode;
aran najea vrsta u poribljavanju;
tuka radi smanjenja broja sitne ribe.
Odluku o tome koje vrste eksperimentalno nasaditi potrebno je donijeti na temelju analize kvalitete
vode u novonastaloj akumulaciji.

Mjera 4: Izvriti pravovremeno obavjetavanje (2-3 godine ranije) ribolovnih organizacija o

pranjenju akumulacije HE Janjii
Najaviti ribolovnim organizacijama da e doi do pranjenja akumulacije HE Janjii 2-3 godine prije
poetka pranjenja kako ribolovna drutva ne bi vrila ulaganja novog ribljeg fonda u tom periodu.
5.2.3.3 Mjere zatite vodozemaca i gmazova
Mjera 1: Izvriti organizaciju gradilita na nain da se ouvanju obalna stanita

Lokalna populacija vodozemaca se oslanja na dostupnost plitke i mirne vode za vrijeme reprodukcije.
Za vrijeme i nakon izgradnje (brane i nizvodnih struktura) bilo bi poeljno ostaviti neka preostala
jezerca i depresije na obali rijeke koja bi djelovala kao poluprirodna stanita. Potrebno je organizirati
gradilite (podruje produbljivanja korita) na nain da se ouvaju obalna stanita te smanji upotreba
teke mehanizacije izvan granica definiranih konstrukcijskih puteva. (Slika 5-2. Podruja na kojima je
potrebno provesti mjere zatite vodozemaca i gmazova)
Mjera 2: Izraditi Plan pogona HE i Plan prvog punjenja kojima e se predvidjeti i mjere prevencije
unosa i irenja stranih invazivnih vrsta
Prevencija unosa i irenja stranih invazivnih vrsta (IAS) bi se trebala provoditi u sklopu Plana prvog
punjenja i Plana pogona HE. Aktivnosti vezane uz prevenciju introdukcije i irenja stranih invazivnih
vrsta bi trebale (izmeu ostalog) sadravati mjere u koje e biti ukljuene lokalne interesne skupine
(npr. edukacija lokalnog stanovnitva i ribolovaca, aktivnosti vezane uz legalnu kontrolu i uklanjanje
stranih invazivnih vrsta). Dakle, oba Plana trebaju biti izraena u suradnji s relevantnim interesnim
skupinama. Rasprostranjenost stranih invazivnih vrsta potrebno je redovito pratiti u sklopu
monitoringa biolokog stanja kakvoe vode. Ovu mjeru izvriti moe institucija sa iskustvom u
procijeni utjecaja stranih invazivnih vrsta na domau faunu. Ovim planom trebaju biti sagledani svi
vektori unosa stranih vrsta, definirati ve prisutne strane vrste, te donijeti pregled aktivnosti za
sprjeavanje unosa i/ili kontrolu.
Plan prvog punjenja akumulacije e analizirati izmeu ostalog:

Potrebno minimalno isputanje nizvodno od brane kod punjenja akumulacije
Potrebno uklanjanje rastinja, eventualnih objekata i svega onoga sto moe predstavljati
otpad, a prije prvog punjenja akumulacije.
Dinamika podizanja vode u akumulaciji obzirom na stabilnosti kosina i druge uticaje.
Mjera 3: Izvriti pretraivanje i skupljanje vrsta herpetofaune prije i za vrijeme izgradnje HE

Prije poetka i za vrijeme izgradnje HE Janjii, tim herpetologa bi trebao pretraiti podruje te
sakupiti sve vrste vodozemaca i gmazova i premjestiti ih na Referentno podruje. Zona istraivanja bi
trebala obuhvatiti podruje izgradnje brane i odlaganja materijala (Slika 5-2). Ovaj postupak je
posebno vaan za vrste Bombina variegata i Rana graeca koje su najugroenije vrste (na nacionalnoj i
europskoj razini) ), ali je potrebno premjestiti i druge vrste vodozemaca i gmazova na podruju
radova. Takoer, Bombina variegata je zabiljeena samo na podruju HE Janjii te je premjetanje
njene populacije na Referentno podruje vano kako bio se osigurao njezin opstanak (Referentno
podruje predstavljaju pogodna stanita na podruju uz rijeku Bosnu uzvodno od utoka rijeke Lave).

Postupak bi trebao trajati barem 5 dana (ili noi) na podruju izgradnje i to ne vie od 20 dana prije
poetka izgradnje. Nakon poetka izgradnje pretraivanja i skupljanja vrsta herpetofaune bi se
trebala vriti svaka dva mjeseca po 2 dana (ili noi) do zavretka izgradnje.
Slika 5-2. Podruja na kojima je potrebno provesti mjere zatite vodozemaca i gmazova
5.2.3.4 Mjere zatite ptica

Mjera 1: Krenje vegetacije izvoditi izvan sezone gnijeenja ptica
Kod planiranja i pripreme projekta, poslove sa uklanjanja (krenja) vegetacije, izvoditi izvan sezone
gnijeenja ptica (15. mart 15. juli) kako bi se uznemiravanje gnijezdeih ptica svelo na minimum.
Mjera 2: Punjenje akumulacije provoditi izvan sezone gnijedenja ptica

Kod planiranja i pripreme projekta punjenje akumulacije (tj. potapanje otoka) provoditi izvan sezone
gnijeenja ptica (15. mart 15. juli)

Mjera 3: Kod planiranja dalekovoda odabrati tehniko rjeenje sa nosivim izolatorima za

uvrenje vodia na stupove
Uticaj poveanog rizika od elektrokucije moe se izbjei odabirom tehnikog rjeenja koje e imati
nosive izolatore za uvrenje vodia na stupove i dovoljan razmak izmeu dijelova dalekovoda pod
naponom i uzemljenih dijelova stupa (Slika 5-3). Kod planiranja dalekovoda odabrati tehniko
rjeenje koje e imati nosive izolatore za uvrenje vodia na stupove i dovoljan razmak (min. 100
cm) izmeu dijelova dalekovoda pod naponom i uzemljenih dijelova stupa,ukljuujui i vertikalnu
udaljenost (dubinu) strujnih mostova od donje strane konzole zateznih stupova.
Slika 5-3 Prikaz planiranog izolatorskog lanca s preporuenim razmakom izmeu uzemljenih
dijelova 100 cm
5.2.3.5 Mjere zatite vidre
Mjera 1: Ouvati karakteristike stanita u dijelu transekta najvee zabiljeene aktivnosti vidre
Utjecaj iskopavanja kanala u toku rijeke Bosne nizvodno od HE Janjii, potrebno je dugorono
smanjiti na taj nain da se ouvaju karakteristike stanita u dijelu transekta gdje je zabiljeena
najvea aktivnost vidre (s lokacijom potencijalnog brloga). U zoni bitnoj za ouvanje vidre (Slika 4-6)
potrebno je zatititi i sauvati riparijsku vegetaciju. Takoer na ovom podruju je potrebno sauvati
postojee nagibe obale (1:4) ili u sluaju veih kopanja potrebno se konzultirati sa strunjakom za
zatitu vidre o doputenim nagibima obala korita rijeke na ovom podruju.
Mjera 2: Omoguiti nesmetan prolaz vidrama preko objekta brane

Zbog izbjegavanja fragmentacije stanita i populacije vidre u rijeci Bosni potrebno je osigurati
povezanost populacije nakon izgradnje brane na HE Janjii. U okviru objekta brane potrebno je
izgraditi strukturu koja e vidrama omoguiti nesmetan prolaz preko objekta brane. Jednostavno
rjeenje je izgradnja stubita (Slika 4-7) koje bi se prualo uz preljev brane. Maksimalna visina
pojedine stube treba biti najvie 20 cm, a stubite ne smije biti ue od 50 cm. Kako bi takav prijelaz
bio funkcionalan, najnia stuba bi trebala biti izgraena u razini najnieg oekivanog vodostaja rijeke
Bosne u nizvodnom dijelu toka. U tu svrhu vjerojatno se moe koristiti i put uz riblju stazu od koje bi
trebala biti ograena zatitnom ogradom kako vidre ne bi lovile ribu iz riblje staze.
Mjera 3: Postaviti zatitne mree sa desne (june) strane ceste Sarajevo-Zenica

Staviti ianu ogradu (zatitnu mreu) sa desne (june) strane ceste Sarajevo-Zenica:

a. Istono (nizvodno) 100m od brane

b. Zapadno (uzvodno ) 1300 m od brane
Zatitna mrea na ogradi treba biti visoka najmanje 1 m, a veliina oka ne smije biti vea od 5 x 5 cm.
Zatitna mrea mora biti ukopana najmanje 30 cm ili privrena za podlogu da se sprijei prolaz
ispod ograde.
5.3 Mjere za ublaavanje uticaja na vode
5.3.1 Faza gradnje

Mjera 1: Osigurati skupljanje otpadnih voda iz radnikih kampova u kontejnere i transport do
najblieg postrojenja za preiavanje
U toku gradnje hidroelektrane pogoranje kvaliteta vode moe nastati zbog isputanja otpadnih
voda iz radnikih kampova direktno u rijeku. Da bi se sprijeilo ovo pogoranje potrebno je sve
otpadne vode iz radnikih kampova skupljati u kontejnere i transportovati do najblieg postrojenja za
preiavanje voda, gdje e se ta voda preistiti i onda vratiti u vodotok. Na ovaj nain sprjeava se
smanjenje koliine kisika u vodotoku, to moe dovesti do eutrofikacije i unitenja ivog svijeta.
Mjera 2: ienje vozila i odravanje opreme vriti na gradilitu najmanje 50 m od vode na
odgovarajuoj podlozi
Punjenje vozila gorivom, ienje vozila i odravanje opreme vrit e se na prostoru gradilita, pri
emu e vozila i oprema biti udaljeni najmanje 50 m od vode i nalaziti se na podlogama koje e
sprijeiti kontakt izmeu prosutog ulja ili goriva sa vodom i zemljom. Takoer pranje vozila
sredstvima za ienje se ne smije vriti na gradilitu.
Mjera 3: Upravljanje otpadom
Sa otpadom koji nastaje u fazi graenja postupati prema Planu upravljanja otpadom, Prilog 13.
5.3.2 Faza rada

Kvalitet vode
Mjera 1: Ukloniti vegetaciju koja se nalazi na prostoru budue akumulacije
Vegetaciju koja se nalazi na prostoru budue akumulacije je potrebno ukloniti kako bi se smanjila
potronja kisika u akumulaciji i sprijeila emisija metana, amonijaka i sulfida, odnosno nastajanja
neugodnih mirisa. Vegetacija se treba ukloniti u toku gradnje hidroelektrane i neposredno prije
punjenja akumulacije.
Mjera 2: Izvriti tretman otpadnih voda iz drenanog sistema
Otpadne vode iz drenanog sistema je potrebno tretirati kako bi se ukonilo eventualno prisutna
mineralna ulja, maziva, te otpadne materije zaostale na filterima u sistemu upravljanja rashladnim
vodama i vodama za brtve turbinskog ventila.
Mjera 3: Uklanjati redovno krupni otpad sa brane HE
Krupni otpad (boce, limenke, kese i sl.) e se zadravati na brani HE Janjii, to e generalno
doprinijeti boljem kvalitetu vode rijeke Bosne. Ovaj otpad e se uklanjati od strane operatora radi
neometanog rada HE. Meutim, uzrok pojavi otpada na brani lei uzvodno, odnosno otpad se
nelegalno odlae na obalama vodotoka i baca direktno u rijeku.
Zasipanje akumulacije nanosom

Dobrim upravljanjem i odravanjem, vrijeme zatrpavanja akumulacije se moe znatno produiti. U

tom kontekstu se preporuuju sljedee mjere odravanja:
Mjera 4: Ispiranje tokom velikih voda
Ispiranje tokom velikih voda predstavlja ispiranje istaloenog nanosa iz akumulacije preko ispusta na
niim kontama brane uz smanjenje nivoa vode, pri emu se poveava brzina protoka u rezervoaru.
Ovim putem e se znatan dio nanosa ( u vrijeme najveih koncentracija i masa) propustiti kroz
akumulaciju (nee se taloiti), a dio ve istaloenog nanosa, naroito u blizini ulazne graevine e se
pokrenuti i pomjeriti nizvodno.
Maximalne vrijednosti mutnoe za ovakve aktivnosti e biti definirane u operativnom planu koji se
spominje u poglavlju 5.2.5.
Mjera 5: Povremeno bagerisati zasute dijelove akumulacije kod malih voda

Povremenim bagerisanjem zasutog dijela kod malih voda, uz sputanje nivoa i/ili eksploatacija ljunka
na rubu akumulacije kojom bi se glavnina vuenog nanosa odstranila iz akumulacije
Kako je ljunani materijal veoma vrijedan za rijenu morfologiju, iskopani materijal potrebno je
ponovo uvesti u nizvodne dijelove za odravanje morfodinamike i kako bi se izbjegao proces
stvaranja oklopa (Eng. armouring process) na obalama rijeka.
5.4 Mjere ublaavanja od erozije i ouvanje zemljita

Kao glavni problem prilikom definisanja mjera zatite od erozije predstavlja definisanje optimalnog
obima tehnikih i biolokih radova. Pri tome bi uspjena bila dugorona istraga na projektnom
podruju. Trenutno stanje na podruju direktnog sliva Janjia ne ukazuje na potrebu za nekim veim
mjerama ublaavanja od erozije, meutim ovo je potrebno detaljnije istraiti u narednim fazama
izrade projektne dokumentacije za hidroelektranu.
Preduzimanje antierozionih mjera predstavlja znaajan vid zatite zemljita od erozije i vaan faktor
sprjeavanja zasipanja akumulacionog prostora, kao i optih okolinih prilika u neposrednom
podruju.
Mjera 1: Provesti administrativno propagandne antierozione mjere
Antierozionim mjerama zatite zemljita od erozije, primjenom odgovarajuih naprednih
poljoprivrednih praksi, titi se i poljoprivredna proizvodnja, zatim infrastrukturni objekti, naselja, te
hidroenergetski objekti, od tetnog djelovanja bujica i nanosa. Ova problematika regulisana je
vaeim Zakonom o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/2006), lanovima 85.,86.,88.,89.,91. te
lanom 97.
Prema lanu 88. navedenog Zakona eroziono podruje je zemljite koje je stalno ili povremeno pod
uticajem povrinske, dubinske ili bone erozije vode, a koje je:
- Izvor plavina (eroziono zemljite);
- Pod uticajem bujica;
- Sastavljeno od tla podlonog ispiranju;
- Pod uticajem morskih talasa.
U konkretnom sluaju nije potrebno itavo slivno podruja rijeke Bosne do profila HE Janjii
proglaavati erozionim. Uvaavajui koncept koncentrisane zatite, protiv erozione mjere treba

sprovoditi iskljuivo za slivne povrine vodotoka koje se neposredno ulijevaju u akumulaciju HE

Janjii, koje transportuju nanos ugroavajui puteve, eljezniku prugu i HE Janjii.
lan 97. Zakona o vodama, na erozivnom podruju, zabranjuje:

Izvoditi graevinske i druge zahvate u prostoru na nain koji pospjeuje eroziju i nastanak
bujica;
Ogolijevanje povrina;
Krenje umskih povrina koje spreavaju klizanje zemljita i snjene naslage, izravnavanju
proticaja ili na drugi nain tite nizvodno podruja od tetnih uticaja erozije;
Zatrpavanje izvora;
Sakupljanje ili odvoenje sabranih voda preko erozionih ili kliznih zemljita bez nadzora;
Ograniavanje proticaja vodnih bujica, jaanje erozivne snage vode i slabljenja uravnoteenih
odnosa;
Izvlaenje, odlaganje ili skladitenje drva ili drugih materijala;
Zatrpavanje iskopanim ili otpadnim materijalom;
Sakupljanje naplavina sa dna i korita, osim za osiguranje protone moi korita buica.
Mjera 2: Detaljno istraivanje potreba za biolokim mjerama zatite od erozije

Analizirajui ukupan sliv rijeke Bosne do HE Janjii, sa aspekta mogueg djelovanja erozije i u svrhu
njenog reduciranja, ocijenjeno je vrlo korisnim intenzivirati mjere na njegovanju uma i sprjeavanju
ogolijevanja podruja u slivu. To je optedrutveni zadatak zatite okolia, te ga nije mogue vezivati
iskljuivo za mjere antierozivne zatite samo za HE Janjii. Trenutno stanje u neposrednom slivu
akumulacije HE Janjii ne ukazuje na potrebu za znaajnijim biolokim mjerama jer je veliki dio sliva
obrastao umom. Meutim preporuka je da se u narednim fazama projekta ovo detaljnije istrai.
Mjera 3: Pronai nove lokacije za potrebe pozicioniranja deponije iskopnog materijala
Kao mjera ublaavanja negativnog utjecaja koji se odnosi na prenamjenu oko 1,5 ha poljoprivrednog
zemljita III bonitetne kategorije u graevinsko zemljite, predlae se iznalaenje nove lokacije za
potrebe pozicioniranja deponije iskopnog materijala. Lokacija koja je trenutno predloena, prema
agropedolokoj kategorizaciji pripada prvoj agrozoni odnosno zemljitu koje je namijenjeno iskljuivo
za poljoprivredu. Prema lanu 17. Zakona o prostornom ureenju i graenja ZDK (Sl. novine Ze-Do
Kantona, br. 01/14) posebno kvalitetno poljoprivredno zemljite agrozone 1 (I, II, III i IVa bonitetne
kategorije) neophodno je zatititi od promjene namjene i od izgradnje trajnih objekata. ak i u
izuzetnim situacijama, uz zadovoljenje posebnih okolinskih uslova, na poljoprivrednom zemljitu III i
IVa bonitetne kategorije moe se planirati gradnja stambenih i privrednih graevina ali onih koje su u
funkciji poljoprivredne djelatnosti, te objekata infrastrukture i graevina za potrebe istraivanja i
iskoritavanja mineralnih sirovina. U sluaju da se ne nae druga lokacija za deponiju, potrebno je
uraditi rekultivaciju nakon deponovanja kako bi se ista vratila u prvobitno stanje odnosno u
poljoprivredno zemljite ali na viim kotama.
5.5 Mjere ublaavanja uticaja na kulturno historijsko naslijee
Mjera 1: Kontinuirano praenje i reagovanje tokom izgradnje HE u sluaju pojave sluajnih nalaza
arheolokog materijala

Kako na podruju Janjia nisu izvrena detaljnija istraivanja kulturno historijskog naslijea, potrebno
je provoditi mjere kontinuiranog praenja i reagovanja u sluaju pojave sluajnih nalaza arheolokog
materijala (kamene arhitektonske konstrukcije, grobne cjeline, keramki, stakleni, metalni ili drugi
materijal, ljudski skeleti i sl.) tokom gradnje budue hidroelektrane.
Preventivne mjere podrazumijevale bi:
Po uoavanju moguih ostataka ljudskog porijekla ili gore navedenih arheolokih artefakata,
privremeno obustavljanje svih graevinskih radova.
Tehniko evidentiranje otkrivenih nalaza in situ (odreivanje pozicije u katastarskoj skici,
odreivanje apsolutnih nadmorske visine i geografske irine nalaza totalnom stanicom, izrada
tlocrtne skice i profilnog presjeka-).
Struno izmijetanje otkrivenih nalaza po metodologiji koju primjenjuje arheoloka nauka u
najbliu muzejsku ustanovu (u ovom sluaju Muzej grada Zenice) uz dostavljanje sve pratee
dokumentacije.
Ovaj bi sistem praenja trebao biti organizovan sve dok traju graevinski radovi na buduoj
hidroelektrani. To ukljuuje i saradnju sa slubama za prostorno ureenje i komunalne poslove Grada
Zenice te javnom ustanovom Muzej grada Zenice.
5.6 Mjere ublaavanja uticaja na pejza
Mjera 1: Izrada projekta pejzanog ureenja
Priroda promjene pejzaa uslijed izgradnje projekta je trajna. Meutim, uticaji na pejza do odreene
se mjere mogu ublaiti izradom projekta pejzanog ureenja prostora uz hidroelektranu (strukturne
elemente hidroelektrane) u sklopu glavnog i izvedbenog projekta, s ciljem sanacije podruja
graevinskih radova, odnosno njihovog integrisanja u okolinu.
U projekt pejzanog ureenja stoga je potrebno ukljuiti sljedee smjernice:

izraditi plan ureenja gradilita koji e podrazumijevati smjetaj svih zona na to manje
vizualno izloenim lokacijama;
pri projektiranju objekta, predvidjeti adekvatne materijale i boje objekata i infrastrukture,
prilagoene pejzau i postojeim okolnim strukturama;
preporuuje se ozelenjavanje struktura brane koliko omoguuje funkcionalnost objekta
(potporne konstrukcije, dijelovi brane uz samu obalu);
osmisliti zatitni zeleni pojas uz najvie vizualno izloene strukturne elemente hidroelektrane
(brana i strojarnica), posebno u blizini stambenih objekata i naselja, na nain da se smanji
njihova vidljivost s okolnih podruja;
za ureenje zatitnog zelenog pojasa koristiti autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu
vegetacionih zajednica prisutnih na irem podruju zahvata;
nakon zavretka graenja, potrebno je sve oteene saobraajnice dovesti u stanje prije
poetka radova;
graevinski otpad reciklirati ili odloiti na za to unaprijed predvieno mjesto.

Takoer, sve povrine gradilita i ostale zone privremenog uticaja, nakon zavretka radova sanirati
prema projektu pejzanog ureenja. Objekt, kao i zasaeni biljni materijal potrebno je redovito
odravati.
5.7 Mjere ublaavanja uticaja od nastalog otpada

Mjere su prikazane u Planu upravljanja otpadom (Prilog 13)
5.8 Kvalitet zraka i mjere ublaavanja od buke i vibracija
5.8.1 Kvalitet zraka

U cilju sprjeavanja pogoranja kvaliteta zraka tokom gradnje hidroelektrane, predviaju se sljedee
mjere:
Provoditi redovan servis motora mehanizacije i vozila te gradilita i kontrolirati koliinu i
kvalitet ispunih plinova.
Prevoziti rastresiti i ostali teret adekvatnim vozilima, odravanje u vlanom stanju te
pokrivanje pogotovo u zimskim danima
Odravanje vlanih transportnih puteva unutar gradilita i podruja rada tokom sune sezone
Ograniiti brzinu kretanja transportnih vozila na 30 km/h
5.8.2 Mjere ublaavanja od buke i vibracija
Kako se gradilite nalazi relativno blizu naselja Janjii, neizbjean je uticaj buke i vibracija na
stanovnike ovog naselja, te je potrebno poduzeti sve neophodne mjere kako bi se ovaj uticaj sveo na
najmanju moguu mjeru. Buka i vibracije koji se stvaraju zbog graevinskih aktivnosti tokom
izgradnje hidroelektrane moe se kontrolisati i smanjiti sljedeim mjerama:
Mjera 1: Osigurati dobru organizaciju radova
Organizovati da se aktivnosti koje proizvode buku odvijaju istovremeno. Ukupna proizvedena
buka nee biti znaajno vea od buke koja bi nastala da su se aktivnosti odvijale pojedinano.
Izbjei upotrebu opreme koja izaziva buku i vibracije u nonim satima radi sprjeavanja
uznemirenja lokalnog stanovnitva.
Redovan pregled i provjera ispravnosti rada graevinskih strojeva i ureaja, prije postavljanja
na mjesto rada (gradilite, radilite i slino),
Organizaciju radova izvoditi tako da se aktivnosti koje neminovno prati vii nivo buke izvode
u toku dana tj. od 6-22 h uz potivanje nivoa dnevne buke.
Mjera 2: Primijeniti odgovarajue metode gradnje
Kada je mogue, izbjei upotrebu udarnog malja za nabijanje u podrujima osjetljivim na
buku. Neke maine, kao to su zvuni ili vibracijski malj za nabijanje, proizvode manju buku i
vibracije te se preporuuje njihova upotreba ukoliko to dozvoljavaju geoloki uslovi terena.
Koristiti opremu za ublaavanje buke, npr. zatvorene kompresore za zrak i priguivae na
svim mainama.
U sluaju procesa miniranja za iskope u stijenskom masivu, u skladu sa Zakonom angairati
ovlatenu kompaniju koja e garantovati sigurnost, prihvatljivu buku i vibracije za
stanovnitvo, kao i prihvatljivu buku za ivotinjski svijet i okoli uope

Po mogunosti koristiti tehniku iskopa primjenom hidraulikih ekia ili mehanikim otkop
glodalicama, krticama i slino.
5.8.2.2 Faza rada

Mjera 1: Pravilan odabir mainske opreme hidroelekrane, akustina izolacija i redovno mjerenje
stanja vibracija i buke u prostorijama HE
Prilikom odabira opreme hidroelektrane potrebno je posvetiti panju ispravnom odabiru opreme,
tako da se nivo buke smanji na najmanju moguu mjeru.
Mjera 2: Pravilan izbor izolacionog nivoa izolacije te izbora spojne i ovjesne opreme dalekovoda
Smanjenje uticaja buke od dalekovoda se moe postii pravilnim izborom izolacionog nivoa izolacije
te izborom spojne i ovjesne opreme.
Nisu potrebne mjere zatite stanovnitva od buke u periodu eksploatacije, a u toku remonta, radnici
trebaju obavezno koristiti zatitna sredstva od buke.
U toku eksploatacije HE Janjii nisu potrebne mjere zatite od buke, jer je tehnoloki proces prenosa
elektrine energije takav da nema uticaja buke.
5.9 Ekoloki prihvatljiv protok
Ekoloki prihvatljiv protok predstavlja minimalni protok koji osigurava ouvanje prirodne ravnotee i
ekosistema vezanih za vodu. Znaaj odreivanja i proraunavanja ekoloki prihvatljivog protoka
(EPP), a u kontekstu ouvanja ekoloke ravnotee, je izuzetno veliki. U sklopu Idejnog projekta HE
Janjii[14], izvren je proraun EPP-a na profilu zahvata HE Janjii. EPP je odreen prema Pravilniku
o nainu odreivanja ekoloki prihvatljivog protoka (Slubene novine FBiH, br. 4/13), prema kojem
su dobiveni sljedei rezultati:
Qepp = 16,45 m3/s za srQ dek(j) < Qsr
Qepp = 24,68 m3/s za srQ dek(j) Qsr, gdje su:
Qsr[m3/s]-srednji proticaj (oznaava aritmetiku sredinu srednjih godinjih vrijednosti protoka u
profilu vodotoka u razmatranom periodu 1961.- 1990. god.)
3
srQmin[m /s]-srednji minimalni proticaj (oznaava aritmetiku sredinu minimalnih godinjih vrijednosti
srednjih dnevnih protoka u tretiranom profilu vodotoka u razmatranom periodu)
3
srQ dek(j) [m
/s]-srednji dekadni proticaj (oznaava aritmetiku sredinu svih dekadnih proticaja u profilu
vodotoka u razmatranom periodu).
Ekoloki prihvatljiv protok primjenjuje se tokom cijele godine, ukljuujui i situacije kada je prirodni
protok na mjestu zahvata manji od proraunatog EPP. U toj situaciji se za EPP uzima vrijednost
prirodnog protoka na mjestu vodozahvata, a nositelj prava iz vodnog akta ne smije zahvatati vodu.
Prema Projektnoj dokumentaciji, dispozicija HE Janjii je pribranskog tipa i kao takva nema skretanja
izmeu brane i strojarnice koja se nalazi uz branu. Nakon izgradnje HE nee biti poteza rijeke Bosne
koji e ostati suh tako da cijeli tok ostaje u rijenom koritu. Isputanje EPP-a izravno iz akumulacije,
e biti obavezno samo kada su turbine izvan pogona.

Meutim bitno je napomenuti da ne postoji uvijek mogunost za poboljanje uslova isputanjem

dodatnih vodnih resursa iz akumulacije budui da se mogu javiti i periodi minimalnih protoka koji su
manji od ekoloki prihvatljivog protoka (npr. za razdoblje septembar decembar 2011. vrijednosti
protoka su iznosile 10-16 m3/s).
200
anvelopa minimuma
180
osrednjena linija trajanja
160
EPP
140
Proticaj Q(m3/s)
120
100
80
60
EPP = prirodni dotok
40
20
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Trajanje T(%)
Slika 5-4. Anvelopa minimalnih proticaja i osrednjena linija trajanja proticaja za zahvat HE Janjii i
period 1961. 90.god.
Prema Pravilniku o nainu odreivanja ekoloki prihvatljivog protoka (lan 19), primjena EPP-a se
mora osigurati tokom cijele godine. Meutim, kada je prirodni protok na mjestu zahvata manji od
proraunatog, za EPP se uzima vrijednost prirodnog protoka na mjestu vodozahvata, te u toj situaciji
se ne smije zahvatati voda.
5.10 Mjere za ublaavanje katastrofa i odgovor u vanrednim situacijama

Kako bi se sprijeile/ublaile posljedice eventualnih oteenja na objektu brane ili strojare
preporuuju se sljedee mjere:
Analiza uinkovitosti i neoekivanih dogaaja. Ovo se postie redovnim tehnikim
oskultacijama i praenjem ponaanja brane u skladu sa propisanim zakonima i preporukama
meunarodnih udruenja ICOLD-a za velike brane.
Operativne mjere. Djelovanje u sluaju opasnosti (spremnost da se reaguje u vanrednim
situacijama).
Ukljuenje drutva, procedure prijave i instrukcije za evakuaciju (na ovaj nain postie se
spremnost za djelovanje u vanrednim situacijama kao i ublaavanje posljedica).
Provjereni sistem komunikacije u sluaju opasnosti ( Suradnja sa opinskom te kantonalnom
slubom spaavanja. Pojanjavanjem uloga i odgovornosti moe se stvorili prototip za
koordinirano djelovanje u sluaju pucanja brane i poplava).

6 Plan monitoringa
S obzirom da je u sklopu ove Studije izvren monitoring postojeeg (nultog) stanja okolia na lokaciji
izgradnje HE Janjii, kako bi bili utvreni eventualni nepredvieni negativni uticaji te kako bi se
omoguilo preduzimanje adekvatnih korektivnih mjera, predlae se vrenje monitoringa tokom
izgradnje i tokom rada hidroelektrane.
Ovakav monitoring e omoguiti da stvarni uticaji na okoli tokom izgradnje i rada hidroelektrane
budu testirani u odnosu na one koji su prognozirani ovom Studijom. Na taj nain se mogu
identifikovati eventualni problemi koji se mogu javiti tokom realizacije bez obzira da li su isti
predvieni, te se na ovaj nain moe dati znaajan doprinos prilikom izrade slinih Studija u
budunosti.
Plan monitoringa koji se preporuuje u SUO se koristi kako bi se odgovorilo na pitanja kao to su:
Da li su prognoze uticaja na okoli iz procjene bile precizne?
Da li plan ili program doprinose postizanju eljenih ciljeva po pitanju okolia?
Da li su mjere ublaavanja uticaja realizovane onako dobro kako je oekivano?
Da li postoje negativni uticaji na okoli? Da li su oni u prihvatljivim granicama, ili su potrebne
korektivne mjere?
U opisu predvienog programa monitoringa SEA Konsultant je izvrio procjenu sljedeih est koraka u
cilju definisanja adekvantog programa monitoringa:
1. ta bi trebalo da bude predmet monitoringa?
2. Koja vrsta informacija je potrebna?
3. Koji su postojei izvori informacija monitoringa?
4. Da li postoje odreeni nedostaci u postojeim informacijama, i kako oni mogu biti
nadomjeteni?
5. ta bi trebalo preduzeti ukoliko se identifikuju negativni efekti?
6. Ko je odgovoran za razliite aktivnosti monitoringa, kada bi one trebale biti realizovane, i koji
je adekvatan format prezentiranja rezultata monitoringa?
Monitoring i procjena progresa ka postizanju ciljeva mogu predstavljati kljuni dio mehanizma
povratnih informacija. Povratne informacije iz procesa monitoringa pomau u obezbjeivanje
relevantnijih informacija koje mogu biti koritene u ukazivanju na odreene probleme u radu i
znaajne efekte, i konano dovode do donoenja odluka na osnovu vie informacija.[15]
Monitoring stanita
Monitoring vegetacije na (prvom) uzvodnom ostrvu zbog primjene mjera zatite od erozije i
eutrofikacije - Tijekom 10 godina potrebno je jednom godinje (tijekom vegetacijske sezone)
napraviti pregled stanja stanita i biljnih vrsta. Pri pregledu podruja, potrebno je ustanoviti jednom
godinje stanje drvenastih vrsta (da li dolazi do suenja) i prema nalazu eventualno ukloniti mrtva
stabla. Takoer, na temelju rezultata sastava vegetacije odrediti daljnje mjere za uspostavljanje
pogodinih uvjeta stanita za ivotinjske vrste (ptice, vodozemce i gmazove).
Monitoring riba
Monitoring uspjenosti riblje staze i ouvanja populacije riba
Za omoguavanje ribljih migracija uz branu hidroelektrana HE Janjii bit e smjetena riblja staza,
povezujui tako vode dovodnog i odvodnog toka rijeke Bosne. S obzirom na dominantne vrste riba u

ovom toku rijeke Bosne i pad vode definirani su parametri za riblje staze prema najboljim saznanjima
struke. Za potrebe analize uspjenosti riblje staze potrebno je provesti monitoring, a koji obuhvaa
nekoliko metoda. Monitoring ribljih staza na slinim elektroprivrednim objektima je u zadnjih 10
godina uglavnom doveo do rekonstrukcije postojeih ribljih staza i do gradnje dodatnih ribljih staza ili
zaobilaznih putova kojima se riba usmjeravala na riblju stazu. Tako se, nakon monitoringa, ponekad
preporuuje i izgradnja dodatne riblje staze uz strojarnicu. Ukoliko je takav zahvat nemogu, tada se
preporua promjena reima protoka ili neki od naina regulacije protoka kako bi se riba za vrijeme
glavnih migracija usmjerila u korito i na riblju stazu. Osim same riblje staze, monitoring mora
obuhvaati i nizvodno podruje koje moe dopuniti informacije o stvarnoj funkcionalnosti riblje staze
u odnosu na utjecaj brane na normalan ivot riba u podruju utjecaja pregrade.
Europski centar za norme za sada je donio europske standarde za uzorkovanje riba elektroribolovom,
mreama i procjenu populacije ehosoderima no jo ne postoji slubena norma za provoenje
monitoringa ribljih staza, ali jedan tim strunjaka pokuava izraditi radnu verziju europske norme za
provoenje monitoringa ribljih staza te je za oekivati da e se u skoroj budunosti takva norma i
izraditi.
Monitoring uspjenosti riblje staze se treba sastojati od monitoringa same staze (npr. vre u stazi koje
je lako izvui, dizalice itd.), te monitoringa podruja nizvodno od brane kojim e se dobiti informacije
o stvarnoj funkcionalnosti riblje staze. U implementaciji monitoringa uspjenosti riblje staze
neophodna je suradnja institucije(a) koje se bave ihtiologijom i ribarstvom te Elektroprivrede.
Kao to je navedeno nekoliko je moguih tehnika monitoringa koji bi trebali pokazati uspjenost riblje
staze a dijele se na kontinuirane i privremene monitoringe te je u nastavku dan okviran opis
monitoringa kojega e propisati tek nakon to e biti poznati detalji o projektiranom i izvedenom
tipu riblje staze. Nakon definiranog rjeenja riblje staze strunjak ihtiolog treba predloiti detaljan
nain provoenja monitoringa kojim e se obuhvatiti praenje uspjenosti riblje staza.
Praenje stanja ihtiopopulacija hidroenergetskog sustava predstavlja jedan od najboljih pokazatelja

stanja vodenog ekosustava, jer one povezuju njihove hranidbene mree i pospjeuju kruenje
nutrijenata. Takav vid monitoringa treba raditi i na rijeci Bosni i planiran je kao dio Monitoring
biolokog stanja kakvoe vode propisanog u ovoj studiji. U skladu s Okvirnom direktivom o vodama
EU, potrebno je u monitoring ukljuiti i funkcionalnosti ribljih staza i to tako da se utvrdi njihova
mogunost da privuku ribu, kao i mogunost da sve dobne skupine svih autohtonih vrsta riba koje
imaju potrebu za uzvodnom migracijom mogu uspjeno savladati riblju stazu te zaobii branu
nainjenu na prirodnom migratornom putu.
Kako prema Okvirnoj direktivi o vodama riblje staze moraju biti najmanje 300 dana godinje potpuno
funkcionalne za potencijalne migracije svih autohtonih vrsta riba, tako se fokus mora s najeih
migranata kao to su podust, mrena, pastrva i tuka, proiriti na sve autohtone vrste istraivanog
podruja, a onda i zakljuci monitoringa moraju biti mjerodavni za eventualne prilagodbe ribljih staza
u budunosti.
Vodozemci i gmazovi
Praenje (monitoring) zajednica vodozemaca i gmazova ovaj tip e omoguiti podatke ukoliko je
dolo do promjene u sastavu i gustoi zajednica nakon izgradnje. Takoer, omoguit e uvid u stanje
stanita te stupanj njihova oporavka u prirodno stanje. Monitoringom treba obuhvatiti sve
zabiljeene vrste, a dio monitoringa treba organizirati na nain da se prikupe podaci o stanju Bombine
variegate, kao Natura 2000 vrste tj. vrste koja je od interesa za zatitu na nivou Europe. Monitoring
bi se trebao obavljati svake godine u razdoblju od pet godina nakon izgradnje. Monitoring bi trebao

trajati najmanje 12 dana (ili noi) po godini, a fokus bi trebao biti na istim lokalitetima kao u ovoj
studiji (podruje HE Janjii i referentno podruje). Ovo je potrebno zbog vidljivih utjecaja izgradnje i
koritenja HE Janjii na lokalne populacije herpetofaune. Brana i jezerska akumulacija e onemoguiti
normalnu migraciju i drift jedinki, te e djelovati kao brana. Lokacija je okruena planinama te
populacije ne mogu migrirati u drugim smjerovima.
Monitoring biolokog stanja kakvoe vode

Cilj stalnog praenja ekolokog i kemijskog stanja vodenih ekosistema stvorenih izgradnjom brana i
prateih hidrotehnikih zahvata je:
o ocjenjivanje ekolokog stanja vode ,
o utvrivanje utjecaja brana i prateih hidrotehnikih zahvata na promjenu kakvoe
(ekolokog i kemijskog stanja) ishodine- dotiue vode,
o utvrivanja potrebnih mjera zatite voda,
o praenje djelotvornosti primijenjenih mjera za zatitu i/ili poboljanja kakvoe vode.
Prema kriterijima Okvirne direktive o vodama (ODV) i Odluke o karakterizaciji povrinskih i
podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda
(Slubene novine FBiH, br. 1/14, Prilog 11.) propisuje se operativni monitoring koji nalae
kontinuirano praenje pokazatelja ekoloke kakvoe vode (Tabela 6-1) uestalou koja osigura
dovoljno podataka potrebnih za pouzdanu procjenu stanja relevantnih karakteristika vodnih tijela
povrinskih voda. Program operativnog monitoringa moe se mijenjati, posebno kako bi se omoguilo
smanjenje uestalosti, ako se utvrdi da vie ne postoji znaajan efekt ili relevantan pritisak, ili ako
nijedan trend nije uoljiv. Frekvencija mora biti izabrana tako da se obezbijedi prihvatljivi nivo
pouzdanosti i tanosti procjene.
Prema miljenju strunjaka pokazatelje za ocjenu ope ekoloke funkcije voda i kemijsko stanje voda
potrebno je analizirati dva puta godinje, osim zajednica makrofita riba koje je dostatno analizirati
svake jednom godinje. Parametre praenja potrebno je usklaivati s promjenama parametara
praenja u suglasju s vaeim pravnim propisima Bosne i Hercegovine.
Definirane postaje predstavljaju mreu postaja stalnog praenja ekolokog stanja kopnenih voda na
sljedeim postajama (
Slika 6-1):
1. Na podruju akumulacije (Uzvodno od brane HE Janjii,); (Koordinate: 4890280; 6497503)
- koristiti metodologiju uzorkovanja i obrade podataka za jezera
2. Nizvodno brane HE Janjii; (Koordinate: 4886933; 6496166)
3. Na referentnom podruju; (Koordinate: 4890280; 6497503)
Tabela 6-1 Obvezni parametri i metode ispitivanja za praenje stanja kopnenih voda prema ODV
Skupine Pokazatelji / mjerna jedinica Uestalost uzorkovanja
pokazatelja prema Priruniku o bio-
monitoringu voda BiH
A. Fizikalno Reakcija vode pH vrijednost;;Elektrina vodljivost (S/cm); Prozirnost
kemijski (m)
B. Reim kisika Otopljeni kisik (mgO2/l) ; Zasienost kisikom (%)

Skupine Pokazatelji / mjerna jedinica Uestalost uzorkovanja

pokazatelja prema Priruniku o bio-
monitoringu voda BiH
. Kompleksni 2x godinje : mart-april i
Osnovni bioloki - Pantle -Buck indeks saprobnosti
bioloki septembar-novembar
2x godinje : mart-april i
Plankton na podruju jezera
septembar-novembar
. Kompleksni Makrofita 1x godinje
bioloki 2x godinje : mart-april i
Diatomea
septembar-novembar
Ribe 1x godinje
Uzorkovanje, rukovanje uzorcima, uvanje uzoraka i ispitivanja biolokih uzoraka (planktona, mikro
fitobentosa, makro beskraljenjaka i riba) provoditi u suglasju s normama BiH (nalaze se u Priruniku
za bioloki monitoring rijeka i jezera/akumulacija u Bosni i Hercegovini) i Okvirnoj direktivi o vodama
Europske unije nakon to se pojedine norme iz Direktive prilagode uvjetima u BiH. Prema Okvirnoj
direktivi o vodama, budua hidroakumulacija Janjii spadati e u srednje duboku akumulaciju te e se
uzorkovati u skaldu s tim.
Monitoring je potrebno provoditi 5 (pet) godina frekvencijom navedenom u tabeli (Tabela 1) te

nakon isteka tog vremena nastaviti po potrebi.

Slika 6-1 Karta sa prikazom odreenih toaka za monitoring osnovnih biolokih elemenata kakvoe
vode. DD- podruje najveeg uticaja zahvata nizvodno brane HE Janjii, UD - podruje akumulacije
uzvodno brane HE Janjii, RS referentna toka izvan zone uticaja zahvata
Vidra
Praenje stanje populacije vidre potrebno je napraviti nakon 2, 4 i 6 godina od zavretka izgradnje
brane HE Janjii. Spolnu zrelost jedinke vidre postiu u 2 godini ivota te im je ivotni vijek u prirodi 3
do 4 godine. Predloenim trajanjem monitoringa istraio bi se utjecaj izgradnje brane na 2 generacije
vidre unutar populacije na uem podruju projekta. Monitoring bi svakako trebalo provesti u istom
razdoblju i na isti nain u kojem je provedeno istraivanje za svrhu izrade studije utjecaja na okoli.
Na taj nain e se prikupiti podaci koji e biti meusobno usporedivi u analizama utjecaja izgradnje
brane HE Janjii.
Kvalitet vode i nanosa

Potrebno je vriti monitoring vode rijeke Bosne na profilima neposredno prije i poslije radova i
lokacije uticaja HE Janjii, uzevi u obzir razliite hidroloke cikluse srednje niskih i niskih vodostaja (2
puta godinje). Parametri monitoringa trebaju da budu jednaki onima ustanovljenim nultim stanjem.
Rezultati monitoringa se trebaju elaborirati u skladu sa vaeim zakonskim propisima: Odluka o

karakterizaciji povrinskih i podzemnih voda, referentnim uvjetima i parametrima za ocjenu stanja
voda i monitoring voda (Slubene novine FBiH, br. 1/14), Uredba o opasnim i tetnim tvarima u
vodama(Slubene novine FBiH, br. 43/07), Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora SFR
Jugoslavije u granicama Socijalistike republike Bosne i Hercegovine (Slubene novine RBIH, br.
19/80).

Otpadne vode nastale u procesu rada HE Janjii podlijeu monitoringu prema Uredbi o uslovima
isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Slubene novine
Federacije Bosne i Hercegovine 04/12). Obzirom da predvieni protok (poglavlje 2.3.4.2) ne prelazi
20 m3/dan, potrebno je vriti monitoring otpadnih voda dva puta godinje. Od specifinih
parametara kvaliteta potrebno je u obzir uzeti parametar mineralna ulja.
Jednom godinje je potrebno vriti i monitoring kvaliteta nanosa u periodu malih vodostaja. Opseg
monitoringa jednak onom primijenjenom prilikom ocjene nultog stanja.
Pronos nanosa
S obzirom da se godinji pronosi nanosa mogu znaajno razlikovati kao to je prikazano u poglavlju
3.8.4. na primjeru V.S. Doboj, za pouzdanije prognoze zatrpavanja akumulacije HE Janjii vuenim i
suspendovanim nanosom potrebno je vriti mjerenje u duem vremenskom periodu. Na ovaj nain se
mogu donijeti pouzdani zakljuci o karakteristikama i reimu nanosa rijeke Bosne te otkriti
eventualne periodinosti ili trendovi u reimu nanosa.
Neposredna terenska mjerenja imaju poseban znaaj u procjeni produkcije nanosa jer omoguavaju
da se dobro upoznaju hidrodinamike i sedimentoloke karakterisitke vodotoka i uoe specifinosti
samog toka. U inenjerskoj hidrologiji je poznato da se pouzdanost rezultata hidroloke analize
umnogome poveava sa duinom nizova razmatranih veliina.
Nadalje, primjena odgovarajuih i kvalitetnih metoda obrade esto je uslovljena duinom niza(npr.
Statistika obrada). Zbog toga se u odgovarajuim analizama uvijek javlja nastojanje da se nizovi
maksimalno produe uz istovremeno intenziviranje istraivake aktivnosti u istranom periodu.
Nain i uestalost mjerenja u svrhu prorauna pronosa nanosa, kao i mjerenja zasipanja akumulacije
dati su u Knjizi 14 Idejnog projekta Tehniko osmatranje.
Monitoring erozije
U toku izgradnje i toku rada elektrane potrebno je vriti monitoring erozije na podruju sliva
akumulacije HE Janjii. U sluaju pojave erozije potrebno je poduzeti odgovarajue mjere za
sprjeavanje daljeg napretka erozije i stabilizacije terena.
Eroziju obala akumulacije potrebno je sprijeiti izradom plana prvog punjenja akumulacije
ograniavajui brzinu poveanja kote vode u akumulaciji.
Zadueno tijelo za sve aktivnosti monitoringa je Ugovorni organ (JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo)
koja e angaovati kompetentne firme koje su certificirane za razliite aktivnosti monitoringa.

7 Nacrt osnovnih alternativa
7.1 Alternativa 1
Ovu alternativa ini strojarnica i preljevni blok smjeteni na jednoj liniji, tako da je strojarnica na
lijevoj strani a preljevni blok na desnoj. Mjesto smjetanja ova dva bloka je na sredini rijene ade, oko
250 m uzvodno od sela Janjii. Ovaj profil karakterie ira prirodna irina rijenog korita to bi
smanjilo iskopavanja na upornjacima i ponudilo povoljnije uslove toka za nizvodni kanal i bunicu.
Ova alternative predvia potpuno uklanjanje postojee rijene ade to bi olakalo rad i odravanje
postrojenja. Vueni nanos je koncentrisan na unutranjoj krivini rijeke sa rizikom pojave vee erozije
na vanjskoj strani kod turbina. Dodatno , polje toka bi bilo izmjenjeno ime bi se smanjila efikasnost
proizvodnje elektrine energije.
ALTERNATIVA 1
ALTERNATIVA 2
Slika 7-1. Alternative 1 i 2 za projekat HE Janjii

Kao prednosti alternative 1 navode se dizajn HE, prikladno upravljanje i odravanje, bez dodatnih
gubitaka pada, maksimalna iskoristivost hidroenergetskog potencijala a nedostatak je via i ira
konstrukcija brane.
7.2 Alternativa 2
Ovu alternativu takoer ine preljevni blok i strojarnica sa istim rasporedom, meutim pregradni
profil se nalazi nizvodno od rijene ade i udaljen cca 200m od pregradnog profila Alternative 1.
Izborom ovakvog pregradnog profila smanjuju se graevinski radovi i dobiva se hidrauliki povoljniji
profil. Pomjeranjem pregradnog mjesta poveana je kota uspora (a samim time proizvodnja energije,
te dobit elektrane).

7.3 Usporedna analiza alternativa

Na osnovi provedene analize Opcija 2 je ocijenjena kao povoljnija i za nju je uraena studija.
Tabela 7-1. Kvantitativna usporedna analiza
Kriterij Opcija 1 Opcija 2
Dizajn / /
Proizvodnja elektrine energije / +
Pitanja procjene socijalnog i / /
okolinog utjecaja
Trokovi +
Skretanje / /
Izgradnja +
Ometanje puta M-17 / /
Pogon i odravanje / /

8 Procjena trokova predloenih mjera
Mjera Troak
Mjere zatite flore i stanita
Mjera 1: Izraditi Plan organizacije gradilita Zakonska obaveza izvoaa radova, ne zahtijeva
posebne trokove
Mjera 2: Izraditi Plan uklanjanja vegetacije i Izrada Plana : 10.000 KM
bioloke rekultivacije Troak implementacije Plana e biti definiran u
Planu.
Mjera 3: Ostaviti vegetaciju na rijenom ostrvu te Sastavni dio planiranog biomonitoringa. ( 2500
pratiti stanje nakon izgradnje KM godinje, vidi tabelu bio-monitoring)
Godinji troak implementacije e ovisiti o
rezultatima pregleda - pretpostavlja se cca.
5.000 KM/ godinje
Mjere zatite makrozoobentosa Investicijski troak 20.000 KM
Mjere zatite riba
Mjera 1. Planirati vrijeme izvoenja radova 0 KM ( Primjena dobre prakse)
Mjera 2: Odravati kvalitet vode i reim teenja 0 KM ( Primjena dobre prakse)
na ekoloki prihvatljivoj razini
Mjera 1: Izgraditi riblju stazu Investicijski troak ovisi o dizajnu riblje staze
1.000.000-4.000.000 KM. Trokovi e biti
izraunati u okviru Idejnog projekta.
Mjera 2: Sprijeiti pogibanje riba tokom Investicijski troak ovisi o dizajnu pregrada
nizvodnih migracija izgradnjom fizikih barijera 50.000 KM
Trokovi e biti izraunati u okviru Idejnog
projekta.
Mjera 3: Izvriti eksperimentalno nasaivanje 20.000 KM ( po nasaivanju)
nakon putanja u pogon akumulacije
Mjera 4: Izvriti pravovremeno obavjetavanje 0 KM ( Primjena dobre prakse)
(2-3 godine ranije) ribolovnih organizacija o
pranjenju akumulacije HE Janjii
Mjere zatite vodozemaca i gmazova
Mjera 1: Izvriti organizaciju gradilita na nain 0 KM ( Primjena dobre prakse)
da se ouvanju obalna stanita
Mjera 2: Izraditi Plan pogona HE i Plan prvog Ovo je zakonska obaveza operatora pogona i
punjenja kojima e se predvidjeti i mjere postrojenja, koji za ovu namjenu pored vlastitih
prevencije unosa i irenja stranih invazivnih vrsta kapaciteta , treba angairati strunjake biologe
Investicijski troak- 5.000 KM

Mjera 3: Izvriti pretraivanje i skupljanje vrsta Troak: 15.000 KM (Ovisi o trajanju gradnje)
herpetofaune prije i za vrijeme izgradnje HE
Mjere zatite ptica
Mjera 1: Krenje vegetacije izvoditi izvan sezone Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
gnijedenja ptica
Mjera 2: Punjenje akumulacije provoditi izvan Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
sezone gnijedenja ptica
Mjera 3: Kod planiranja dalekovoda odabrati Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
tehniko rjeenje sa nosivim izolatorima za
uvrenje vodia na stupove
Mjere zatite vidre
Mjera 1: Ouvati karakteristike stanita u dijelu 2000 KM (Primjena dobre prakse)
transekta najvee zabiljeene aktivnosti vidre
Mjera 2: Omoguiti nesmetan prolaz vidrama Investicijski troak ovisi o nainu izvenja riblje
preko objekta brane (projektiranjem i izgradnjom staze - 10.000 KM
strukture koja e omoguiti prolaz uz desnu Trokovi e biti izraunati u okviru Idejnog
stranu brane tj. uz riblju stazu) projekta.
Mjera 3: Postaviti zatitne mree sa desne (june) Ovo je mjera koja je ve predviena Idejnim
strane ceste Sarajevo-Zenica projektom u svrhu zatite objekta i zatite ljudi,
te se ovaj troak ne uzima kao dodatni u svrhu
zatite okolia. Iznos e biti dat u Idejnom
projektu.
Mjere ublaavanja uticaja na pejza
Mjera 1: Izrada projekta pejzanog ureenja 160.000 KM ( Projektiranje + izvoenje radova)
Mjera Troak
Mjere ublaavanja uticaja na drutvo
Mjera 1: Provesti eksproprijaciju u skladu sa Troak: 2.600.000 KM
principima domaeg zakonodavstva
Mjere za ublaavanje uticaja na vode
Kvalitet voda
Mjere u fazi graenja
Mjera 1: Osigurati skupljanje otpadnih voda iz Ovo je zakonska obaveza izvoaa radova, ne
radnikih kampova u kontejnere i transport do zahtijeva dodatne trokove za Investitora
najblieg postrojenja za preiavanje
Mjera 2: ienje vozila i odravanje opreme Ovo je zakonska obaveza izvoaa radova, ne
vriti na gradilitu najmanje 50 m od vode na zahtijeva dodatne trokove za Investitora
odgovarajuoj podlozi

Mjera Troak
Mjera 3: Upravljanje otpadom Ovo je zakonska obaveza izvoaa radova, ne
zahtijeva dodatne trokove za Investitora
Mjere u fazi koritenja
Mjera 1: Ukloniti vegetaciju koja se nalazi na Ova mjera je iskazana u sklopu Mjera zatite
prostoru budue akumulacije flore i stanita
Mjera 2: Izvriti tretman otpadnih voda iz Procjena investicijske vrijednosti tretmana je
drenanog sistema 20.000 KM. U sklopu idejnog projekta e se
uraditi premjer u predraun radi utvrivanja
vrijednosti radova.
Mjera 3: Uklanjati redovno krupni otpad sa brane Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
HE Napomena: operator pogna i postrojenja nije
odgovoran za pojavu otpada na brani, ali e zbog
neometanog rada postrojenja organizirati
ienje u vlastitoj organizaciji.
Odgovornost lei na uzvodnim zagaivaima koji
nezakonito bacaju otpad u vodotok.
Zasipanje akumulacije nanosom
Mjera 4: Ispiranje za vrijeme velikih voda Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
Mjera 5: Povremeno bagerisati zasute dijelove Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
akumulacije kod malih voda
Mjere ublaavanja od erozije i ouvanje zemljita
Mjera 1: Provesti administrativno propagandne Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
antierozione mjere
Mjera 2: Detaljno istraivanje potreba za Sastavni dio planiranog monitoringa erozije (
biolokim mjerama zatite od erozije 2500 KM godinje, vidi tabelu monitoring erozije)
Troak implementacije e ovisiti o rezultatima
pregleda - pretpostavlja se cca. 5.000 KM)
Mjera 3: Pronai nove lokacije za potrebe -
pozicioniranja gradilita i deponije iskopnog
materijala
Mjere ublaavanja uticaja na kulturno historijsko naslijee
Mjera 1: Kontinuirano praenje i reagovanje Troak: 0 KM (Primjena dobre prakse)
tokom izgradnje HE u sluaju pojave sluajnih
nalaza arheolokog materijala
Mjere ublaavanja od buke i vibracija
Mjera 1: Osigurati dobru organizaciju radova Ovo je zakonska obaveza izvoaa radova, ne
zahtijeva dodatne trokove za Investitora
Mjera 2: Primijeniti odgovarajue metode Ovo je zakonska obaveza izvoaa radova, ne
gradnje zahtijeva dodatne trokove za Investitora

Mjera Troak
Mjera 1: Pravilan odabir mainske opreme Ovo je mjera koja treba biti predviena Idejnim
hidroelektrane, akustina izolacija i redovno projektom, te se ovaj troak ne uzima kao
mjerenje stanja vibracija i buke u prostorijama dodatni u svrhu zatite okolia. Iznos e biti dat u
HE Idejnom projektu.
Mjera 2: Pravilan izbor nivoa izolacije te izbora Ovo je mjera koja treba biti predviena Idejnim
spojne i ovjesne opreme dalekovoda projektom, te se ovaj troak ne uzima kao
dodatni u svrhu zatite okolia. Iznos e biti dat u
Idejnom projektu.

9 Netehniki rezime
Predmet ove Studije je procjena uticaja na okoli za hidroelektranu Janjii na rijeci Bosni koju planira
izgraditi JP Elektroprivreda BiH Sarajevo. Svrha izgradnje je da se iskoristi potencijal rijeke Bosne za
pouzdano snabdijevanje elektrinom energijom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Planirana brana HE se nalazi u naselju Janjii, 10 km nizvodno od grada Zenice i 15 km uzvodno od
grada Kaknja.
Pored objekata HE Janjii tokom izgradnje je potrebno osigurati prostor za deponovanje
graevinskog materijala, prostor za gradilini kamp, te pristupne puteve. Potencijalna pozajmita
graevinskog materijala se nalaze van naselja Janjii. Predviena lokacija gradilita i deponije se
nalazi cca 1,2 km od lokacije brane.
HE Janjii e biti protona hidroelektrana koja tvori akumulaciju male zapremine. Predvieno je da
nivo vode u akumulaciji na profilu brane bude konstantan i da ne dolazi do promjena prirodnog
reima teenja vode u rijeci Bosni. U konstrukciji brane su predvieni preljevi za prelijevanje voda
veih od instalisanog proticaja.
Pogone i postrojenje hidroelektrane ine:
1. Betonska brana
2. Strojarnica
3. 110 kV dalekovod koji povezuje elektranu na distributivnu mreu.
4. Pristupni put objektima HE.
Proces procjene uticaja na okolinu je podijeljen na tri faze koje se preklapaju:
Identifikacija: Odreivanje uticaja povezanih sa svakom fazom projekta i poduzete aktivnosti,
Predvianje: Predvianje prirode, veliine, opsega i trajanja glavnih uticaja,
Procjena: Odreivanje znaaja uticaja, pri emu se u obzir uzimaju aktivnosti koje su dovele
do smanjenja predvienog uticaja.
U narednoj tabeli dat je prikaz moguih uticaja koji se mogu javiti kao, znaaj uticaja, i mjera
ublaavanja .

Potencijalni uticaj Znaaj Mjere

FAZA GRAENJA
Eksproprijacija Postoji uticaj ali znaaj nije Provesti eksproprijaciju u skladu sa principima
mogue kvantificirati zbog uticaja domaeg zakonodavstva
linih faktora svakog pojedinca
koji je izloen uticaju
Uticaj poviene buke i vibracija na Znaajan ukoliko se ne primjene Osigurati dobru organizaciju radova
lokalno stanovnitvo mjere ublaavanja Analizirati alternativne metode gradnje
Poveanje koncentracije praine u Znaajan ukoliko se ne primjene Provoditi redovan servis motora mehanizacije i
Uticaj na stanovnitvo zraku zbog iskopavanje zemlje, mjere ublaavanja vozila te gradilita i kontrolirati koliinu i kvalitet
betoniranja, te upotrebe ispunih plinova.
graevinskih materijala i Prevoziti rastresiti i drugi teret adekvatnim
sagorijevanja goriva vozilima, odravanje u vlanom stanju te
pokrivanje pogotovo u zimskim danima
Odravanje vlanih transportnih puteva unutar
gradilita i podruja rada tokom sune sezone
Ograniiti brzinu kretanja transportnih vozila na
30 km/h
Gubitak kopnenih stania na Znaajan ukoliko se ne primjene Izraditi Plan organizacije gradilita
podruju igradnje brane, kampa za mjere ublaavanja Izraditi Plan uklanjanja vegetacije i bioloke
smjetaj radnika i organizaciju rekultivacije
gradilita, pristupne puteve i Uklanjanje vegetacije u podruju akumulacije
gradnju dalekovoda prije njenog prvog punjenja i izvan sezone
gnijeenja ptica
Uticaj na floru, faunu i stanita Promjena staninih uvjeta u rijeci Znaajan ukoliko se ne primjene Odravati kvalitet vode i reim teenja na
Bosni nizvodno od brane tijekom mjere ublaavanja ekoloki prihvatlivoj razini
radova na regulaciji rijenog korita
Naruavanje kvalitete kopnenih Znaajan ukoliko se ne primjene Planirati vrijeme izvoenja radova
stanita bukom, vibracijama, te mjere ublaavanja Izvriti organizaciju gradilita na nain da se
poveanom emisijom ispunih ouvanju obalna stanita
plinova i estica praine.


Stradavanje pojedinih jedinki Znaajan ukoliko se ne primjene Izvriti pretraivanje i skupljanje vrsta
prisutnih biljnih i ivotinjskih vrsta, mjere ublaavanja herpetofaune prije i za vrijeme izgradnje HE
oteivanje gnijezda i drugih
ivotinjskih nastambi.
Unos invazivnih vrsta. Znaajan ukoliko se ne primjene Izraditi Plan prvog punjenja i plan pogona
mjere ublaavanja akumulacije u saradnji sa relevantnim interesnim
skupinama u svrhu prevencije unosa i irenja
stranih invazivnih vrsta
Uticaj na vode Poveana mutnoa Znaajan ukoliko se ne primjene Primijeniti mjere iz Plana upravljanja otpadom
Obruavanje zemlje i kamenja sa odgovarajue mjere ublaavanja Osigurati skupljanje otpadnih voda iz radnikih
deponija kampova u kontejnere i transport do najblieg
postrojenja za preiavanje
Curenja goriva i ulja iz vozila i
ienje vozila i odravanje opreme vriti na
maina koje se nalaze na gradilitu
gradilitu najmanje 50 m od vode na
Isputanja otpadnih voda iz odgovarajuoj podlozi
radnikih kampova direktno u Otpadne vode iz radnikih kampova adekvatno
rijeku ispustiti u kanalizaciju
Promjena namjene zemljita Manje znaajan Primijeniti mjere iz Plana upravljanja otpadom,
ograniiti kretanje mehanizacije na postojee
ceste i ceste koje e biti u funkciji gradilita
Erozija Manje znaajan, ali je potrebno Eroziju obala akumulacije potrebno je sprijeiti
primijeniti mjere prevencije izradom plana prvog punjenja akumulacije
Uticaj na zemljite ograniavajui brzinu poveanja kote vode u
akumulaciji.
Zagaenje tla materijalima koji se Znaajan ako se ne primjene Izraditi Plan upravljanja otpadom
koriste za gradnju mjere ublaavanja
Stvaranje vrstog otpada iz Znaajan ako se ne primjene Izraditi Plan upravljanja otpadom
radnikih kampova i gradilita mjere ublaavanja
Uticaj na klimatske faktore Uticaj nije znaajan.
Pojava sluajnih nalaza Nema znaajnih uticaja uz Reagovanja u sluaju pojave sluajnih nalaza
Uticaj na materijalna dobra, ukljuujui
arheolokog materijala tokom odgovarajue mjere ublaavanja arheolokog materijala kako je dato u ovoj Studiji
kulturno historijsko naslijee
radova na izgradnji HE
Uticaj na pejza Promjena morfologije terena u zoni Nema znaajnih uticaja uz Izrada projekta pejzanog ureenja


izgradnje projekta (regulacija odgovarajue mjere ublaavanja
rijenog korita, izgradnja
privremenih puteva)
Uklanjanje vegetacije iz rijenog Nema znaajnih uticaja uz
korita, s rijenih otoka, za potrebe odgovarajue mjere ublaavanja
umske prosjeke te djelomino s
obale i padina kanjona
Promjena u nainu koritenja
povrina (za potrebe izgradnje
kampa za radnike i deponije)
Promjena u nainu koritenja
povrina ( za potrebe izgradnje
projekta)
Gubitak vrijednih pejzanih uzoraka
rijenih otoka i slapita
Vizualna izloenost kampa za

radnike i deponije za potrebe
izgradnje projekta, s okolnih
saobraajnica i iz sela
Vizualna izloenost izgradnje

strukturnih elemenata projekta s
FAZA RADA
Uticaj buke Manje znaajan uticaj jer najblii Pravilan odabir mainske opreme hidroelektrane,
stambeni objekti nisu previe akustina izolacija i redovno mjerenje stanja
Uticaj na stanovnitvo blizu strojarnice vibracija i buke u prostorijama HE
Pravilan izbor izolacionog nivoa izolacije te izbora
spojne i ovjesne opreme dalekovoda
Gubitak kopnenih stanita na Uticaj ne moe biti ublaen
Uticaj na floru, faunu i stanita podruju koje e biti potopljeno
(na podruju akumulacije)


Fragmentacija stanita za riblju Nema znaajnih uticaja uz Izgraditi riblju stazu
faunu odgovarajue mjere ublaavanja Sprijeiti pogibanje riba tokom nizvodnih
migracija izgradnjom fizikih barijera
Vriti redovan bio-monitoring kojim e se
utvrivati brojnost riblje populacije i na osnovi
kojeg e se odrediti potrebne mjere u sluaju
smanjenja brojnosti populacija migratornih ili
osjetljivih vrstaIzvriti eksperimentalno
nasaivanje nakon putanja u pogon akumulacije
Izvriti pravovremeno obavjetavanje (2-3 godine
ranije) ribolovnih organizacija o pranjenju
akumulacije HE Janjii
Fragmentacija stanita za Nema znaajnih uticaja uz Tokom izgradnje, sa (nizvodnijeg) rijenog ostrva,
makrozoobentos odgovarajue mjere ublaavanja kod brane, ukloniti vegetaciju i ukoliko je mogue
ukloniti i tlo (sa nutrijentima).
Na obalama rijeke koji e biti potopljeni, ukloniti
vegetaciju i ukoliko je mogue ukloniti i tlo (sa
nutrijentima).
Smanjen transport sedimenta Uticaj ne moe biti ublaen
nizvodno od brane i promjene
mikrostanita
Gubitak postojeih akvatinih Nema znaajnih uticaja uz Konsultirati strunjake ihtiologe u svrhu
stanita I promjena stanita iz odgovarajue mjere ublaavanja minimiziranja uticaja oscilacija vodostaja na
lotikog u lentiki sustav ihtiofaunu
(akumulacija)
- Promjena tipa vodenog tijela i
kvalitete vode
- Ujezerenje (promjena prijelaz
iz tekuice u stajaicu) i
promjenom staninih uslova
uzvodno i nizvodno od
planirane brane
Unos invazivnih ivotinjskih vrsta. Nema znaajnih uticaja uz Izraditi Plan prvog punjenja i plan pogona
odgovarajue mjere ublaavanja akumulacije u saradnji sa relevantnim interesnim


skupinama u svrhu prevencije unosa i irenja
stranih invazivnih vrsta
Fragmentacija stanita vidre Nema znaajnih uticaja uz Ouvati karakteristike stanita u dijelu transekta
odgovarajue mjere ublaavanja najvee zabiljeene aktivnosti vidre
Stradavanje vidre na prometnici Nema znaajnih uticaja uz Omoguiti nesmetan prolaz vidrama preko
odgovarajue mjere ublaavanja objekta brane
Postaviti zatitne mree sa desne (june) strane
ceste Sarajevo-Zenica
Stradavanje ptica zbog strujnog Nema znaajnih uticaja uz Krenje vegetacije izvoditi izvan sezone
udara (elektrokucija) odgovarajue mjere ublaavanja gnijedenja ptica
Punjenje akumulacije provoditi izvan sezone
gnijedenja ptica
Kod planiranja dalekovoda odabrati tehniko
rjeenje sa nosivim izolatorima za uvrenje
vodia na stupove
Uticaj na vode Zasipanje akumulacije Znaajni uticaji ak i sa Za vrijeme velikih voda isputati gusti tok
dostupnim i moguim mjerama Povremeno bagerisati zasute dijelove
ublaavanja, akumulacije kod malih voda
Provesti Detaljan program uzorkovanja nanosa sa
duim periodom uzorkovanja
Promjene u hidrolokom reimu Uticaj je mali Osigurati stalni monitoring koji obuhvata kontrolu i
isputanja utvrenog EPP-a
Eutrofikacija Nema znaajnih uticaja uz Ukloniti vegetaciju koja se nalazi na prostoru
odgovarajue mjere ublaavanja budue akumulacije
Smanjenje otopljenog kisika Nema znaajnih uticaja uz Izvriti tretman otpadnih voda iz drenanog
odgovarajue mjere ublaavanja sistema
Zaustavljanje otpada u akumulaciji Nema znaajnih uticaja uz Uklanjati redovno krupni otpad sa brane HE
odgovarajue mjere ublaavanja
Zagaenje mineralnim uljima iz Nema znaajnih uticaja uz
otpadnih voda odgovarajue mjere ublaavanja
Uticaj na zemljite Kontaminacija tla Ne oekuje se uticaj na zemljite Izraditi Procedure u sluaju prosipanja ulja i
u fazi rada osim u sluaju maziva za fazu koritenja HE, koje trebaju biti


havarijskog prosipanja ulja i/ili date operaterima pogona i postrojenja na
neadekvatnog postupanja sa koritenje prije putanja u rad HE.
ostalim otpadom
Uticaj na klimatske faktore Uticaj nije znaajan
Uticaj na pejza Vizualna izloenost projekta s Izrada projekta pejzanog ureenja

10 Naznaka potekoa
Tokom izrade Studije uticaja na okoli projektant se susreo sa nekoliko potekoa koje su opisane u
nastavku.
Uporedo sa izradom Studije uticaja na okoli, raen je Idejni projekat hidroelektrane. Na
raspolaganju je bilo 5 knjiga (dijelova) Idejnog projekta koji su revidovani. Ostali dijelovi Idejnog
projekta su tokom izrade Studije bili ili u fazi revizije ili nisu uraeni.
Veza elektrane na EES BiH nije bila definisana tokom izrade Studije, te je Obraiva Studije dobio
trasu postojeeg dalekovoda i uputu da priblino odredi podruje u kome e se HE spojiti na
prenosnu mreu EES BiH.
Predstavnica MZ Janjii kao ni nadleni u Opini Zenica nisu imali nikakve informacije o tanom broju
stanovnika naselja Janjii, kao ni podatke o strukturi stanovnitva.
Takoer, tokom izrade Studije nisu bili dostupni podaci o postojeim instalacijama na lokaciji naselja
Janjii, a isti nisu ni traeni iz Katastra instalacija Grada Zenica u ranijim fazama projekta.

11 Literatura
[1] Studija izvodljivosti za hidroelektranu Janjii, Izvjetaj studije izvodljivosti Finalno izdanje,
novembar 2012. Goidne (Fichtner Njemaka)
[2] Idejni projekat HE Janjii - Knjiga 04. Geoloke, hidrogeoloke i geomehanike podloge
[3] Idejni projekat. HE Janjii Knjiga 08: Izbor parametara postrojenja, Sveska 8.1. Izbor kote uspora,
Energoinvest d.d. Sarajevo, 2015.godina
[4]Study on Environmental Impact Assessment for Construction of Express Way A1, from the Bridge
of River Raec, Interchange Drenovo to Gradsko (Junction with Highway A1), 201LASOY DOO, 2013
[5]Hidroloki godinjak, Federalni hidrometeoroloki institut Sarajevo, Agencija za vode sliva rijeke
Save i Agencija za vode Jadranskog mora, 2010. (2014.) godina
[6]Okvirna Vodoprivredna osnova BiH, Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1994. godina
[7]HE Vranduk Erozioni procesi u slivu rijeke Bosne sa idejnim rjeenjem antierozione zatite
neposrednog sliva, Institut za hidrotehniku Sarajevo, 2009. godina
[8]Idejni projekat HE Janjii, Knjiga 06. Erozioni procesi, Prilog 1. Tehniki izvjetaj, Energoinvest
d.d.Sarajevo, 2015. godina
[9] Prostorni plan Zeniko dobojskog kantona za period 2009. 2029., Slubene novine Zeniko -
dobojskog kantona, br. 04/09 i 06/09
[10] efik Belagi, Steci centralne Bosne, Sarajevo, 1967. godina
[11]Idejni projekat HE Janjii Knjiga 07. Otkupi i odtete, Energoinvest d.d. Sarajevo, 2015.
[12] Metodologija izrade mapa rizika i mapa opasnosti od poplava na vodotocima I kategorije u FBiH,.
Institut za hidrotehniku Sarajevo, 2013.godina
[13]HE Janjii Prethodna procjena uticaja na okoli i drutvo, ERM GmbH Njemaka u saradnji sa
CETEOR Sarajevo, 2012. godina
[14]Idejni projekat HE Janjii, Knjiga 03.Hidroloko-meteoroloke podloge, Sveska 03.01.Odreivanje
ekoloki prihvatljivog protoka za HE Janjii, Energoinvest d.d. Sarajevo, 2014.
[15]Strateteka procjena uticaja na ivotnu sredinu za Detaljni prostorni plan za HE na rijeci Morai,
Norwegian Water Resources and Energy Directorate, 2010.

Ekologija He Janjici

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekologija He Janjici

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HE Janjii Studija uticaja na okoli

Studija uticaja na okoli (SUO)

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 0

Voditelj projekta: Interna kontrola: Ovlateni zastupnik

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 1

3 Opis okolia koji bi mogao biti ugroen projektom ................................................... 16

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 2

3.9.3 Evaporacija i magla ...................................................................................................... 106

4 Opis potencijalno znaajnih uticaja projekta na okoli .............................................122

5 Opis mjera ublaavanja negativnih efekata .............................................................184

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 3

5.2.2 Mjere zatite ume ...................................................................................................... 188

6 Plan monitoringa ....................................................................................................201

8 Procjena trokova predloenih mjera ......................................................................209

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 4

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 0

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 1

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 2

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 3

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 4

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 5

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 6

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 7

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 8

Zakonski osnov za procjenu utjecaja na okoli

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 1

Osnovne karakteristike zakona, Direktiva EU i meunarodnih konvencija koje su od znaaja za

Usklaenost projekta sa prostorno-planskom dokumentacijom

Projekt izgradnje HE Janjii je u skladu s prostornim planom Zeniko-dobojskog kantona 2009.-2029.

Prostornim planom Zeniko-dobojskog kantona je definisana i izgradnja planirane transformatorske

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 2

2 Opis predloenog projekta

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 3

Pored objekata HE Janjii potrebno je osigurati prostor za deponovanje graevinskog materijala,

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 4

Prikljuak na glavnu cestu

Slika 2-4. Prikaz pristupnog puta lokaciji gradilita na orto-foto karti

Prema Studiji izvodljivosti za HE Janjii, planirano je kompletno raskrije sa posebnim trakama za

Preliminarni gradilini kamp

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 5

Slika 2-5. Prikaz objekata preliminarnog gradilinog kampa iz Studije izvodljivosti

Pozajmite graevinskih materijala

Slika 2-6. Predviene lokacije pozajmita graevinskih materijala (Google Earth)

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 6

2.2 Opis osnovnih karakteristika hidroelektrane

HE Janjii na rijeci Bosni e biti protona hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom do 16 MW.

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 7

Tabela 2-2. Tehnike karakteristike brane

Slika 2-7. Linija zapremine i povrine akumulacije HE Janjii

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 8

Turbine, generatori, elektrina i mainska oprema,

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 9

Veza hidroelektrane na distributivnu mreu

Da bi se HE Janjii prikljuila na elektroenergetski sistem BIH potrebno je izgraditi dva jednostruka

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 10

Slika 2-8. Trasa dalekovoda iz Studije izvodivosti1

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 11

2.3 Procjena, po tipu i koliini, oekivanog otpada i emisija

2.3.1 vrsti otpad

2.3.2 Buka i vibracije

Konzorcij HEIS, OIKON i Geonatura | 12

2.3.2.1 Faza gradnje

Mehanizacija PPV at 25 ft (in/sec) Priblino Lv pri 25ft

Malj za nabijanje (udarni) gornji raspon 1.518 112