Kvaliteta elektrine energije i negativno povratno

djelovanje korisnika mree na kvalitetu napona

Ana Tomasovi
KONAR-Institut za elektrotehniku, d.d. , Zagreb
E-mail: atomasovic@koncar-institut.hr

Saetak Za kvalitetu napona u nekoj toki mree su
odgovorni i operator sustava i korisnici mree. Odravanje
odreene razine kvalitete napona u nekoj toki mree je
obveza operatora sustava, a nuno je zbog ispravnog rada
opreme koja je prikljuena na elektroenergetski sustav. Ovu
zadau operator sustava provodi ograniavanjem negativnog
povratnog djelovanja opreme svih korisnika mree. Svaki
korisnik mree - kupac ili proizvoa elektrine energije je
duan povratna djelovanja svoje opreme na kvalitetu napona
(injektiranje viih harmonika, uzimanje jalove snage, emisija
flikera i nesimetrije optereenja) svesti na propisane
(unaprijed dogovorene) granine vrijednosti koje u naelu
odreuje operator sustava. Mjerni sustav za negativno
povratno djelovanje zamiljen na nain da se mjerenja izvre
istovremeno na svim dovodima i odvodima u odreeno vorite
mree, a mjerenja negativnog povratnog djelovanja EVP-a na
mreu su obavljena u TS 110/35/25 kV Otarije.
Kljune rijei: kvaliteta elektrine energije, kvaliteta napona,
negativno povratno djelovanje, nelinearno troilo, vii
harmonici, elektrovune podstanice
I. UVOD
Smetnje (kao npr. harmoniko izoblienje napona) su
uvijek prisutne u elektroenergetskoj mrei u odreenoj mjeri,
i iz tog razloga je oprema graena sa odreenom razinom
imunosti na te smetnje. Osim toga, gotovo sva oprema koja
se danas prikljuuje na elektroenergetski sustav svojim
radom djeluje na iznos i valni oblik napona (emisija strujnih
harmonika, flikera, itd.) i time unosi smetnje u mreu.
Ukoliko u nekom dijelu mree doe do problema u radu
opreme odreenog korisnika mree potrebno je provjeriti
kvalitetu napona na mjestu prikljuka korisnika mree na
elektroenergetski sustav. Ukoliko se mjerenjem utvrdi da
kvaliteta napona nije zadovoljavajua, potrebno je utvrditi
uzrok naruavanja kvalitete napona. Uzrok naruavanja
kvalitete napona se ne moe odrediti mjerenjem kvalitete
napona i optereenja samo jednog korisnika mree, ve se taj
problem odreuje kroz negativno povratno djelovanje svih
korisnika mree prikljuenih u tom voritu mree (ukoliko
se uope moe odrediti izriiti uzronik naruavanja kvalitete
napona).
Mjerni sustav za negativno povratno djelovanje zamiljen
je na nain da se mjerenja izvre na svim dovodima i
odvodima u odreeno vorite mree. Cilj takvog mjernog
sustava [1], [2] je izmjeriti parametre kvalitete napona na
sabirnicama, ali istovremeno i struje na svim odvodima i
dovodima prikljuenim na navedene sabirnice. Na taj nain
se "smetnje" mogu povezati sa strujama/optereenjem
pojedinih odvoda i moe se utvrditi uzrok "smetnje".
Mjerenja u TS 110/35/25 kV Otarije su obavljena na 110
kV razini, na ukupno 6 odvoda. Postavljeno je 6 analizatora
kvalitete elektrine energije ION 7650 tvrtke Power
Measurement, koji su vremenski sinkronizirano prikupljali
podatke o naponima i strujama u razdoblju od tjedan dana.
II. KVALITETA ELEKTRINE ENERGIJE
Kvaliteta elektrine energije (KEE) je obiljeje elektrine
energije u odreenoj toki elektroenergetskog sustava (EES)
promatrano u usporedbi s referentnim tehnikim
parametrima koji se odreuju na temelju viegodinjih
iskustava steenim analizama stanja u elektroenergetskim
mreama. Pod KEE obino se misli na na neprekinutost
napajanja (raspoloivost elektrine energije) i kvalitetu
napona (slika 1).
Slika 1. Pojmovi koji ine kvalitetu elektrine energije
Kvaliteta napona u nekoj toki elektroenergetske mree
iskazuje zbirno meudjelovanje proizvodnih jedinica,
prijenosnih i distribucijskih vodova (nadzemni vodovi ili
kabeli) i transformacija, te troila spojenih na EES, izraenim
kroz nekoliko parametara [4]:
1. frekvencija napona,
2. iznos napona (naee 10-min prosjeci),
 3. harmoniko izoblienje napona,
4. meuharmonici napona,
5. brze dinamike promjene napona (fliker),
6. nesimetrinost napona,
7. propadi napona,
8. prenaponi mrene frekvencije,
9. tranzijentni prenaponi,
10. naponi signaliziranja (MTU).
Navedeni parametri se mogu podijeliti u dvije skupine:
prvih 6 parametara predstavljaju trajno prisutne smetnje, dok Slika 2. Harmoniko izoblienje sinusnog vala treim i petim harmonikom
4 ostala parametra predstavljaju mjeru za diskretne smetnje u Vii harmonici tvore, ovisno o njihovu redu, simetrine
mrei. Danas se kvaliteta napona opisuje preporukama koje trofazne sustave direktnog, inverznog i nultog sustava, pa
definiraju referentne tehnike parametre napona i dozvoljeno prema tome, harmonici struje, koji stvaraju direktni sustav,
odstupanje od tih parametara. Preporuke se donose na uzrokuju odgovarajue padove napona na direktnim
meunarodnoj razini i mogu, ali ne moraju, biti zakonski impedancijama grana u mrei, pri emu treba uzeti u obzir
obvezujue. Normiranje samo parametara kvalitete napona impedanciju, koja odgovara frekvenciji odreenog
nije dovoljno jer bi teko bilo zadovoljiti normirane harmonika. [3]
vrijednosti tih parametara bez donoenja normi vezanih za
elektromagnetsku kompatibilnost (EMC) prikljuene Za harmonik reda h, vrijede izrazi za napone po fazama :
opreme. Norme vezane za EMC odreuju razine smetnji koje
jh t
oprema potroaa moe generirati te koje moe podnijeti bez Vah = Vh e
oteenja ili gubitka funkcija. [6] Zbog toga osim europske 2
CENELEC-ove i hrvatske norme HRN EN 50160:2008 jh ( t )

"Voltage characteristics of electricity suppied by public Vbh = Vh e 3

za h = 1,2,3,
distribution systems" [13] koja odreuje granine vrijednosti jh ( t
4
)
parametara opskrbnog napona postoje i tehniki izvjetaji i Vch = Vh e 3

norme s podruja elektromagnetske kompatibilnosti koje se

odnose na karakter optereenja, budui da je karakter Za h = 1 dobiva se osnovni harmonik. Osnovni harmonik
optereenja najei uzrok smanjenja kvalitete elektrine tvori direktni (d), drugi harmonik (h = 2) inverzni (i), a trei
energije. Norme i tehniki izvjetaji vezani za harmoniko harmonik (h = 3) tvori nulti (0) trofazni sustav. Osnovni
izoblienje napona su sljedei: HRN EN IEC 61000-3- harmonik u vremenskoj domeni prikazan je slikom 3, dok su
2:2000 "Limits for harmonic current emissions equipment fazorski dijagrami direktnog, inverznog i nultog sustava
input current <16A per phase" [11]; IEC 61000-3-4:1998 prikazani slikom 4. [6]
"Limitation of emission of harmonic currents in low-voltage
power supply systems for equipment with rated current
greater than 16A" [12]; IEC 61000-3-6:2008 "Assessment of
emission limits for distorting loads in MV and HV power
systems".[9]; IEEE 519-1992 "Recommended Practices and
Requirements for Harmonic Control in Electrical Power
Systems") [10].

III. OPENITO O VIIM HARMONICIMA U EES-U Slika 3. Prikaz trofaznog simetrinog sustava u vremenskoj domeni

Svaki harmonik reda h je idealna sinusoida frekvencije

hf, gdje je f pogonska frekvencija (za Europu 50 Hz), a h
cijeli broj vei od nule. Harmonici imaju razliite amplitude
(s rastuim h, amplituda naglo opada). U svakom je sluaju
prisutan osnovni harmonik (h = 1 ; f = 50 Hz), kojem je
amplituda najvia. Primjer izoblienja napona, npr. treim
(frekvencije 150 Hz) i petim harmonikom (frekvencije 250
Hz) prikazan je na slici 2. [7]

Slika 4. Fazorski prikaz trofaznih simetrinih sustava

 Tablica I Grupe harmonika u ovisnosti o redu
harmonika
Grupa Red harmonika
1. (d) 1, 4, 7, 10, 13, 16, 19, 22, 25, , 3n+1
2. (i) 2, 5, 8, 11, 14, 17, 20, 23, 26, , 3n-1
3. (0) 0, 3, 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, , 3n
Niz harmonika moemo podijeliti na tri skupine po
drugom kriteriju (tablica I.):
Parne harmonike. Parni harmonici struje (a preko
odreenih impedancija i naponi) mogu nastati samo zbog
takve smetnje u mrei, koja se ne oituje identino na obje
poluperiode osnovnog vala. Rijetko se pojavljuju (izazivaju
ih npr. ispravljai s poluvalnim ispravljanjem, elektrolune
pei i sl.) i zbog toga se rijetko razmatraju, premda ti
harmonici izazivaju tee posljedice od ostalih viih
harmonika.
Sve harmonike djeljive sa 3. Oni tvore nulti sustav, pa se
po tome izdvajaju od ostalih. Najee nastaju pri
magnetiziranju zasienih jezgri, pri emu je najvie istaknut
trei harmonik. Struje harmonika te skupine se zatvaraju
kroz mjesta gdje je nulti sustav spojen sa nulom sustava. Pri
tome namoti transformatora spojeni u trokut igraju
odluujuu ulogu, dodatno i zato to omoguuju cirkulaciju
treeg harmonika, koji nastaje magnetiziranjem jezgre.
Preostale harmonike, tj. one kojima je rang neparan broj,
a tvore direktni ili inverzni sustav. U analizama se oni
najee obrauju.
IV. UINCI VIIH HARMONIKA U EES-U
Oprema koja se spaja na elektroenergetsku mreu je
projektrirana i graena za odreen nazivni napon Un,
sinusnog valnog oblika, nazivne frekvencije 50 Hz (60 Hz u
Americi). Idealan sinusni valni oblik, amplitude jednake
2Un i frekvencije jednake 50 Hz u cijeloj mrei gotovo
nikad nije ekonomski opravdano, a vrlo esto ni tehniki
mogue postii (elektrina energija se najee proizvodi na
velikoj udaljenost od mjesta potronje, prenosi se
elektrinom mreom od mjesta proizvodnje do mjesta
potronje preko nekoliko stupnjeva transformacije, zahtjeva
konstantnu ravnoteu izmeu proizvodnje i potronje, ne
moe se uskladititi i ne moe se dobiti provjera kvalitete
neposredno prije upotrebe). [7]
Ukoliko je izoblienje napona vee od vrijednosti
propisane standardom, rad ureaja koji su prikljueni na
elektroenergetski sustav moe biti poremeen. Utjecaji
harmonikih izoblienja ne moraju biti odmah vidljivi, no
dugorono mogu imati ozbiljne posljedice. Osim paralelne i
serijske rezonancije, to je najopasnija pojava uzrokovana
viim harmonicima, u mrei se mogu javiti problemi kao to
su dodatni gubici koji dovode do smanjenja ivotne dobi
opreme (transformatora, sinkronih i asinkronih strojeva,
vodova i kabela, kondenzatorskih baterija i dr.), krive
prorade zatitnih ureaja, smanjenje efikasnosti proizvodnje i
prijenosa elektrine energije te njezine upotrebe.
V. PRORAUNSKE METODE ZA ODREIVANJE
IZVORA VIIH HARMONIKA
A. Metoda na temelju djelatne snage pojedinog harmonika
Smjer djelatne snage odreenog harmonika ovisi o kutu
izmeu napona i struje tog harmonika. Djelatna snaga
harmonika reda h se moe odrediti prema izrazu:
Ph = Vh I h cos ( h ) ,
gdje su Vh i Ih efektivne vrijednosti napona i struje
predmetnog harmonika, a h kut izmeu njih. Ukoliko je:
a. Ph < 0 (90< h <270), troilo ima dominantni
doprinos u ukupnom harmonikom izoblienju
napona promatranog vorita smjer djelatne snage
od troila prema mrei;
b. Ph > 0 (0< h <90 ili 270< h <360), mrea ima
dominantni doprinos u ukupnom harmonikom
izoblienju napona promatranog vorita smjer
djelatne snage od mree prema troilu.
Tonost ove metode najvie ovisi o tonosti mjerenja
kuta h. Na tonost mjerenja kuta utjeu fazni pomaci i
frekvencijski odziv strujnih i naponskih mjernih
transformatora, kvaliteta mjerne opreme i frekvencija
uzorkovanja mjerne veliine. Kumulativna greka mjerenja
kuta h moe bit znatna i stoga je navedena metoda vrlo
nepouzdana.
B. Metoda na temelju smjera jalove snage
Smjer jalove snage, isto tako moe biti indikator pri
utvrivanju dominantnog doprinosa harmonikom
izoblienju struje na mjestu prikljuka korisnika mree.
Potrebno je poznavati pribline iznose impedancije mree Zu
i korisnika mree Zc, koje se mogu odrediti mjerenjem
(skuplji nain) ili modeliranjem. Iznos ukupne impedancije
Z=Zu+Zc se kree u podruju izmeu Zmin i Zmax. Koraci
prorauna su sljedei [14]:
1. Odrediti napon (Eu) nadomjesnog Thevenin-ovog
ekvivalenta mrene strane pomou izraza:
Eu = U pcc I pcc Z u
gdje su Upcc i Ipcc napon i struja u promatranom
voritu (mjestu prikljuenja korisnika mree);
2. Odrediti jalovu snagu Q, pomou izraza:
( Ec cos ( ) Eu ) ,
Eu
Q = Eu I pcc sin ( ) =
X
gdje je kut izmeu Eu i Ipcc, Ec napon nadomjesnog
Thevenin-ovog izvora sa strane korisnika mree, a
kut izmeu Eu i Ec, a ZjX.
 a. Ako je Q>0, korisnik mree ima dominantan 1. Utvrditi referentnu impedanciju mree Zu-reference i
doprinos ukupno harmonikom izoblienju. korisnika mree Zc-reference;
Mrena strana apsorbira jalovu snagu Eu<Ec;
2. Izmjeriti napon Vpcc i struju Ipcc na mjestu prikljuka
b. Ako je Q<0, potrebne su sljedee dodatne korisnika mree na EES ;
provjere:
3. Odrediti struju nadomjesnog Norton-ovog
3. Odrediti fiktivnu impedanciju CI pomou sljedeeg ekvivalenta mrene strane Iu-new i nadomjesnog
izraza: Norton-ovog ekvivalenta strane korisnika mree
Ic-new pomou jednadbi:
Eu
CI = 2 sin ( + ) V pcc
I I u new = + I pcc ,
gdje je = tan-1(R/X), a R i X realni i imaginarni dio Z u reference
ukupne impedancije Z.
V pcc
a. Ako je CI>0, korisnik mree ima dominantni I c new = I pcc ;
Z c reference
doprinos u ukupnom harmonikom izoblienju,
b. Ako je CI<0, vrijedi: 4. Odrediti struju nadomjesnog Norton-ovog
ekvivalenta mrene strane Iu-pcc i nadomjesnog
Za |CI|>|Z|max, mrea ima dominantni doprinos Norton-ovog ekvivalenta strane korisnika mree
u ukupnom harmonikom izoblienju; Ic-pcc pomou jednadbi:
Za |CI|<|Z|min, korisnik mree ima dominantni Z u V pcc
doprinos ukupnom harmonikom izoblienju; I u pcc = + I pcc ,
Zu + Z c Zu
Za |Z|min<|CI|<|Z|max, ne moe se utvrditi,
pretpostavka je da mrea i korisnik mree Z c V pcc
podjednako doprinose ukupnom harmonikom I c pcc = I pcc ;
izoblienju. Zu + Zc Zc
Ova metoda je praktina i prilino neosjetljiva na Na osnovu tih dviju komponenti ukupna struja je:
netonost ulaznih podataka (potrebno je poznavanje
priblinih iznosa impedancija i toleriraju se velike greke). I pcc = I u pcc + ( I c pcc )

C. Metoda na temelju impedancije mree i impedancije
korisnika mree
Navedena metoda razdvaja udjele od strane mree i od
strane korisnika mree u ukupnom harmonikom izoblienju
na mjestu prikljuka korisnika mree na EES. Prednost
metode je to promjenom impedancije mree ne dolazi do
promjene doprinosa korisnika mree u ukupnom
harmonikom izoblienju. Tako koncipirana metoda moe
biti baza za model kojim bi se penalizirali oni korisnici
mree koji su odgovorni za harmoniko izoblienje iznad
dozvoljenog [15].
Strujni krug je modeliran Norton-ovim ekvivalentom, tj.
strujnim izvorom i impedancijom mrene strane (Iu, Zu) i
strane korisnika mree (Ic, Zc). Metoda rastavlja harmonik
struje ili napona u promatranom voritu na dvije
komponente. Jedna komponenta se odnosi na mreu, a druga
na korisnika mree.
U stvarnosti obje impedancije Zu i Zc variraju. Pored
toga, stvarne impedancije se mogu razlikovati od referentnih
(ugovorom utvrenih) impedancija Zu-reference i Zc-reference.
Promjene vrijednosti impedancija se prevode u promjene
vrijednosti struje ekvivalentnog strujnog izvora harmonika
mree Iu-new, odnosno korisnika mree Ic-new. Saeti koraci
prorauna su sljedei:
5. Odrediti projekcije struja Ic-pcc i Iu-pcc na Ipcc kako bi
se dobile struje koje predstavljaju doprinos mree Iuf,
odnosno doprinos korisnika mree Icf u ukupnom
harmonikom izoblienju u promatranom voritu.
Ti doprinosi mogu biti osnova za penalizaciju.
Ova metoda je, u usporedbi sa sa metodom na temelju
smjera djelatne snage harmonika, prilino neosjetljiva
obzirom na greke kuta koja lako nastaju pri mjerenju.
Proraunske metode za odreivanje izvora viih
harmonika su predmet daljnjih istraivanja obzirom da nema
adekvatne metode koja je u potpunosti pouzdana i u praksi
realno primjenjiva.
VI. NEGATIVNO POVRATNO DJELOVANJE EVP-A NA
KVALITETU NAPONA
Elektrina vua je jednofazni potroa prikljuen na
linijski napon izmeu dvije faze preko transformatora
110/25 kV prema slici 5a. Zbog toga se negativno povratno
djelovanje elektrovunih podstanica (EVP-a) prvenstveno
oituje kroz nesimetriju napona. Osim nesimetrije napona,
elektrina vua unosi harmoniko izoblienje u
elektroenergetski sustav. To se dogaa zbog ureaja
energetske elektronike koji se koriste za upravljanje
pogonskog sustava vlaka, a radi se o posebno upravljanim
mosnim spojevima, tzv. diodnim ili tiristorskim
lokomotivama (slika 5b). Diodne i tiristorske lokomotive se
u elektroenergetskom sustavu HEP OPS-a prikljuuju
jednofazno na linijski napon preko transformatora 110/25 kV
izmeu faze L2 i L3. U te dvije faze diodna (tiristorska)
lokomotiva injektira vie harmonike struje. Za ovakve mosne
spojeve koji imaju pulsni broj etiri karakteristini harmonici
su sljedei: 3., 5., 7., 9.,...np1 (p=4; n=1,2,3,...). Posebno je
vano uoiti da su prisutni neparni 3n harmonici koje
elektrina vua injektira u elektroenergetski sustav
(jednofazni teret). [5]
a
b
c
a)
Slika 5. Prikaz prikljuka EVP-a na trofazni elektroenergetski sustav
VII. NAIN MJERENJA NEGATIVNOG POVRATNOG
DJELOVANJA U TS 110/35/25 KV OTARIJE
TS 110/35/25 kV Otarije je vorite prijenosne mree
koje moe posluiti kao dobar primjer za odreivanje
negativnog povratnog djelovanja na kvalitetu napona. S
obzirom da ovo 110 kV vorite nije dio uzamene
prijenosne mree, odreivanje negativnog povratnog
djelovanja je puno jednostavnije. U TS 110/35/25 kV
Otarije dolaze dva 110 kV voda iz HE Gojak, koja napajaju
dva transformatorska polja i dva polja za H. Transformatori
110/35 kV u transformatorskim poljima su pojedinane
snage 20 MVA i napajaju distribucijsku mreu. Vodna polja
za H napajaju dva transformatora za eljeznicu pojedinane
snage 7,5 MVA.
U svrhu odreivanja negativnog povratnog djelovanja u
TS 110/35/25 kV Otarije na svako od 6 110 kV vodnih
polja postavljen je po jedan analizator kvalitete elektrine
energije ION 7650 tvrtke Power Measurement. Mjerne
metode navedenog analizatora kvalitete elektrine energije
su usklaene sa klasom A prema normi IEC
61000-4-30:2003. Naponi i struje su mjereni indirektno
preko strujnih i naponskih mjernih transformatora. Napon je
mjeren na 110 kV sabirnicama, dok su struje mjerene na
svakom pojedinom odvodu. Instrumenti su vremenski
sinkronizirano prikupljali podatke o kvaliteti napona
(frekvencija napona, iznos napona u kvazistacionarnom
stanju, harmoniko izoblienje napona, meuharmonici
napona, fliker, nesimetrinost napona i drugi) sa 110 kV
odvoda u razdoblju od tjedan dana: 03.02.2009. (utorak) do
10.02.2009. (utorak). Tako postavljen mjerni sustav najee
omoguava otkrivanje uzroka odreene smetnje u sustavu. U
ovom sluaju e se razmatrati negativno povratno djelovanje
korisnika mree vezano za harmoniko izoblienje napona.
Nelinearna troila korisnika mree iz mree uzimaju
nesinusoidalni valni oblik struje koji na impedancijama
mree stvara nesinusoidalne padove napona. Jednopolna
shema sa prikazom mjesta na kojima su postavljeni
analizatori kvalitete elektrine energije u TS 110/35/25 kV
Otarije je prikazana na slici 6. Tako postavljeni instrumenti
koji vremenski sinkronizirano prikupljaju podatke ine
sustav za odreivanje negativnog povratnog djelovanja na
kvalitetu napona.
b)
Slika 6. Jednopolna shema sa prikazom mjesta na kojima su postavljeni
analizatori kvalitete elektrine energije u TS 110/35/25 kV Otarije
VIII. REZULTATI MJERENJA NEGATIVNOG
POVRATNOG DJELOVANJA U TS 110/35/25 KV OTARIJE
Mjerni sustav koji je u razdoblju od tjedan dana
prikupljao podatke o kvaliteti napona u TS 110/35/25 kV
Otarije je omoguio uvid u stanje dijela 110 kV mree po
pitanju harmonikog izoblienja napona, ali i drugih
parametara kvalitete napona. Problematika harmonikog
izoblienja napona i negativnog povratnog djelovanja u
navedenom 110 kV voritu je vana zbog dva vodna polja
prema H-u za koja je poznato da u elektroenergetski sustav
injektiraju vie harmonike lanove struje. Analizatori
kvalitete elektrine energije su vremenski sinkronizirano
prikupljali vrijednosti harmonikog izoblienja napona i
struja, kao i viih harmonikih lanova napona i struja (od
drugog do dvadeset i petog). Prikupljene vrijednosti su 10
minutne srednje RMS vrijednosti.
Iz rezultata mjerenja je jasno vidljiv utjecaj EVP-a na
harmoniko izoblienje napona. Poveane su vrijednosti
THD-a napona i viih harmonika karakteristinih za
elektrinu eljeznicu u fazama L2 i L3 (faze izmeu kojih se
u elektroenergetskom sustavu HEP OPS-a eljeznica
prikljuuje). Taj utjecaj se posebno vidi kod viih harmonika
koji nisu karakteristini za distribucijsku mreu (vodna polja
za HEP ODS) kao to su neparni 3n harmonici, a javljaju se
kod tiristorskih ili diodnih lokomotiva. Neparni 3n harmonici
se mogu javiti i u distribucijskoj mrei, najee zbog
jednofaznih tereta i nesavrenosti izvedbe elemenata EES-a.
Parni naponski harmonici (od drugog do dvadeset i etvrtog)
na 110 kV sabirnicama imaju vrijednost nula (odnosi se na
maksimalnu vrijednost u 95 % vremena - tjedna). Neparni
naponski harmonici od treeg do dvadeset i petog su svi
prisutni u odreenoj mjeri. Grafiki prikaz nekih harmonika
je dan na slikama 7, 8, 9 i 10 pod a, b, c i d.
Na slici 7a je dan grafiki prikaz treeg naponskog
harmonika u sve tri faze (u %Uh1) na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35/25 kV Otarije. Na slikama 7b, 7c i 7d je dan
grafiki prikaz treeg strujnog harmonika u fazi L2 (u A) na
110 kV odvodima VP Gojak1 i VP Gojak2, H TR 1 i H
TR 2, te TR 1 ODS i TR 2 ODS. Na slici 7a je vidljiva
razlika u iznosima treeg naponskog harmonika u fazama L2
i L3 i fazi L1 (Iznosi treeg naponskog harmonika su tri puta
vei u fazama L2 i L3 od iznosa u fazi L1). Maksimalna
vrijednost u 95 % tjedna je 0,9 % Uh1 za Uh3-L2 i Uh3-L3 i
0,3% U h1 za Uh3-L1. Planirana razina za trei naponski
harmonik (odnosi se na maksimalnu vrijednost u 95 %
vremena - tjedna) prema IEC 61000-3-6:2008 je 2%. Prema
slikama 7b, 7c i 7d se moe zakljuiti da je poveana
vrijednost struje treeg harmonika u fazi L2 (i L3) odvoda za
eljeznicu uzrok poveane vrijednosti treeg naponskog
harmonika u fazama L2 i L3, koji se onda veim dijelom
zatvara prema VP Gojak1 i VP Gojak2. To vrijedi pod
pretpostavkom da je impedancija paralelnih vodova VP
Gojak1 i VP Gojak2 manja od impedancije dva odvoda
prema transformatorima za distribuciju od kojih je samo
jedan u pogonu. Trei strujni harmonik je i karakteristian za
diodne/tiristorske lokomotive (neparni 3n harmonik). Trei
strujni harmonik u fazi L2 na 110 kV odvodima TR1 ODS i
TR2 ODS ima dosta nie vrijednosti i ne moe se korelirati
sa treim strujnim harmonicima u fazi L2 ostalih odvoda.
Na slici 8a je dan grafiki prikaz petog naponskog
harmonika u sve tri faze (u %U h1) na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35/25 kV Otarije. Na slici 8b, 8c i 8d je dan grafiki
prikaz petog strujnog harmonika u fazi L2 (u A) na 110 kV
odvodima VP Gojak1 i VP Gojak2, H TR 1 i H TR 2, te
TR1 ODS i TR2 ODS. Na slici 8a nije vidljiva velika razlika
u iznosima petog naponskog harmonika u fazama L2 i L3 u
odnosu prema fazi L1. Maksimalna vrijednost u 95 % tjedna
je 0,6 % U h1 za sve tri faze. Planirana razina za peti naponski
harmonik (odnosi se na maksimalnu vrijednost u 95 %
vremena - tjedna) prema IEC 61000-3-6:2008 je 2%. Uzrok
tome je to je peti harmonik, osim za eljeznicu,
karakteristian i za opremu korisnika mree u distribucijskoj
mrei, za razliku od neparnih 3n harmonika. Prema slikama
8b, 8c i 8d teko je razluiti tko je izriiti krivac za peti
naponski harmonik na 110 kV sabirnicama. Iznosi petog
strujnog harmonika su slini u svim vodnim poljima, ali su
kretanja razliita. Ovo je primjer u kojem se harmonici
zatvaraju jedni u druge to je i pokazano mjerenjem.
Na slici 9a je dan grafiki prikaz devetog naponskog
harmonika u sve tri faze (u %U h1) na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35/25 kV Otarije. Na slici 9b, 9c i 9d je dan grafiki
prikaz devetog strujnog harmonika u fazi L2 (u A) na 110
kV odvodima VP Gojak1 i VP Gojak2, H TR 1 i H TR 2,
te TR1 ODS i TR2 ODS. Na slici 9a je vidljiva razlika u
iznosima devetog naponskog harmonika u fazama L2 i L3 i
fazi L1 (deveti naponski harmonik u fazama L2 i L3 postoji,
dok je u fazi L1 jednak nuli). Maksimalna vrijednost u 95 %
tjedna je 0,3 % U h1 za Uh9-L2 i Uh9-L3 i 0,0% U h1 za
Uh9-L1. Planirana razina za deveti naponski harmonik
(odnosi se na maksimalnu vrijednost u 95 % vremena -
tjedna) prema IEC 61000-3-6:2008 je 1%. Prema slikama 9b,
9c i 9d se moe zakljuiti da je poveana vrijednost struje
devetog harmonika u fazi L2 (i L3) odvoda za eljeznicu
uzrok poveane vrijednosti devetog naponskog harmonika u
fazama L2 i L3. Deveti strujni harmonik je kao i trei
karakteristian za diodne/tiristorske lokomotive (neparni 3n
harmonik). Deveti strujni harmonik u fazi L2 na 110 kV
odvodima TR1ODS i TR2 ODS ima dosta nie vrijednosti i
ne moe se korelirati sa devetim strujnim harmonicima u fazi
L2 ostalih odvoda.
Na slici 10a je dan grafiki prikaz dvadeset i prvog
naponskog harmonika u sve tri faze (u %U h1) na 110 kV
sabirnicama u TS 110/35/25 kV Otarije. Na slici 10b, 10c i
10d je dan grafiki prikaz dvadeset i prvog strujnog
harmonika u fazi L2 (u A) na 110 kV odvodima VP Gojak1 i
VP Gojak2, H TR 1 i H TR 2, te TR1 ODS i TR2 ODS.
Na slici 10a je vidljiva razlika u iznosima dvadeset i prvog
naponskog harmonika u fazama L2 i L3 i fazi L1. (dvadeset i
prvi naponski harmonik u fazama L2 i L3 ima puno vee
vrijednosti od onih u fazi L1). Maksimalna vrijednost u 95 %
tjedna je 0,5 % U h1 za Uh21-L2 i Uh21-L3 i 0,0% U h1 za
Uh21-L1. Planirana razina za dvadeset i prvi naponski
harmonik (odnosi se na maksimalnu vrijednost u 95 %
vremena - tjedna) prema IEC 61000-3-6:2008 je 0,2%.
Ovdje vidimo da je izmjerena vrijednost dvadeset i prvog
harmonika u fazama L2 i L3 2,5 puta vea od planirane
razine za dvadeset i prvi harmonik prema tehnikom
izvjetaju IEC 61000-3-6:2008. Prema slikama 10b, 10c i
10d se moe zakljuiti da je poveana vrijednost struje
dvadeset i prvog harmonika u fazi L2 (i L3) odvoda za
eljeznicu uzrok poveane vrijednosti dvadeset i prvog
naponskog harmonika u fazama L2 i L3. Dvadeset i prvi
strujni harmonik je isto tako karakteristian za
diodne/tiristorske lokomotive (neparni 3n harmonik).
Planirane razine prema IEC 61000-3-6:2008 se smatraju
internim ciljevima operatora sustava. Planirane razine se u
prijenosnoj mrei trebaju odrediti u svrhu odravanja razina
kompatibilnosti za opremu prikljuenu na niim naponskim
razinama (za korisnike mree prikljuene na prijenosnu i
distribucijsku mreu). Pod razinama kompatibilnosti se
podrazumjevaju razine smetnji koje oprema korisnika mree
moe generirati te koje moe podnijeti bez oteenja ili
gubitka funkcija [9].
U tablici II. je dana usporedba mjerenih vrijednosti i
planiranih razina prema tehnikom izvetaju IEC 61000-3-
6:2008. Vrijednosti se odnose na maksimalne 10-minutne
srednje RMS vrijednosti u 95% vremena. Izmjerene
vrijednosti parnih harmonika su 0% Uh1 i stoga nisu
navedene u tablici. Prema navedenoj tablici je vidljivo da
petnaesti i dvadeset i prvi naponski harmonik prelaze
planirane razine.
 Uh3 RMS L1 10' Uh3 RMS L2 10' Uh3 RMS L3 10' Uh5 RMS L1 10' Uh5 RMS L2 10' Uh5 RMS L3 10'

2,00 2,00

1,80 1,80

1,60 1,60

1,40 1,40

1,20 1,20
%Un

%Un
1,00 1,00

0,80 0,80

0,60 0,60

0,40 0,40

0,20 0,20

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto

Slika 7a. Trei naponski harmonik na 110 kV sabirnicama u Slika 8a. Peti naponski harmonik na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35/25 kV Otarije (u fazama L1, L2 i L3) TS 110/35/25 kV Otarije (u fazama L1, L2 i L3)

DV Gojak 1 - Ih3 RMS L2 10' A DV Gojak 2 - Ih3 RMS L2 10' A DV Gojak 1 - Ih5 RMS L2 10' A DV Gojak 2 - Ih5 RMS L2 10' A

8,00 4,00

7,00 3,50
3. harmonik struje u fazi L2 odvoda Gojak 1 i Gojak 2 [A]

5. harmonik struje u fazi L2 odvoda Gojak 1 i Gojak 2 [A]

6,00 3,00

5,00 2,50

4,00 2,00

3,00 1,50

2,00 1,00

1,00 0,50

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 7b. Trei strujni harmonik na 110 kV odvodima VP Gojak1 i Slika 8b. Peti strujni harmonik na 110 kV odvodima VP Gojak1 i
VP Gojak2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) VP Gojak2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)
TR H 1 - Ih3 RMS L2 10' A TR H 2 - Ih3 RMS L2 10' A TR H 1 - Ih5 RMS L2 10' A TR H 2 - Ih5 RMS L2 10' A

8,00 4,00

7,00 3,50
3. harmonik struje u fazi odvoda H 1 i H 2 [A]

5. harmonik struje u fazi odvoda H 1 i H 2 [A]

6,00 3,00

5,00 2,50

4,00 2,00

3,00 1,50

2,00 1,00

1,00 0,50

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 7c. Trei strujni harmonik na 110 kV odvodima H TR 1 i Slika 8c. Peti strujni harmonik na 110 kV odvodima H TR 1 i
H TR 2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) H TR 2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)

TR 1 ODS - Ih3 RMS L2 10' A TR 2 ODS - Ih3 RMS L2 10' A TR 1 ODS - Ih5 RMS L2 10' A TR 2 ODS - Ih5 RMS L2 10' A

8,00 4,00
3. harmonik struje u fazi L2 odvoda TR 1 ODS i TR 2 ODS [A]

5. harmonik struje u fazi L2 odvoda TR 1 ODS i TR 2 ODS [A]

7,00 3,50

6,00 3,00

5,00 2,50

4,00 2,00

3,00 1,50

2,00 1,00

1,00 0,50

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 7d. Trei strujni harmonik na 110 kV odvodima TR1 ODS i Slika 8d. Peti strujni harmonik na 110 kV odvodima TR1 ODS i
TR2 ODS u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) TR2 ODS u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)
 Uh9 RMS L1 10' Uh9 RMS L2 10' Uh9 RMS L3 10' Uh21 RMS L1 10' Uh21 RMS L2 10' Uh21 RMS L3 10'

1,00 1,20

0,90

1,00
0,80

0,70
0,80

0,60
%Un

%Un
0,50 0,60

0,40

0,40
0,30

0,20
0,20

0,10

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto

Slika 9a. Deveti naponski harmonik na 110 kV sabirnicama u Slika 10a. Dvadeset i prvi naponski harmonik na 110 kV sabirnicama u
TS 110/35/25 kV Otarije (u fazama L1, L2 i L3) TS 110/35/25 kV Otarije (u fazama L1, L2 i L3)

DV Gojak 1 - Ih9 RMS L2 10' A DV Gojak 2 - Ih9 RMS L2 10' A DV Gojak 1 - Ih21 RMS L2 10' A DV Gojak 2 - Ih21 RMS L2 10' A

2,00 1,00

1,75

21. harmonik struje u fazi L2 odvoda Gojak 1 i Gojak 2 [A]

9. harmonik struje u fazi L2 odvoda Gojak 1 i Gojak 2 [A]

0,80
1,50

1,25
0,60

1,00

0,40
0,75

0,50
0,20

0,25

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 9b. Deveti strujni harmonik na 110 kV odvodima VP Gojak1 i Slika 10b. Dvadeset i prvi strujni harmonik na 110 kV odvodima
VP Gojak2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) VP Gojak1 i VP Gojak2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)
TR H 1 - Ih9 RMS L2 10' A TR H 2 - Ih9 RMS L2 10' A TR H 1 - Ih21 RMS L2 10' A TR H 2 - Ih21 RMS L2 10' A

2,00 1,00

1,75
21. harmonik struje u fazi odvoda H 1 i H 2 [A]
9. harmonik struje u fazi odvoda H 1 i H 2 [A]

0,80
1,50

1,25
0,60

1,00

0,40
0,75

0,50
0,20

0,25

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 9c. Deveti strujni harmonik na 110 kV odvodima H TR 1 i Slika 10c. Dvadeset i prvi strujni harmonik na 110 kV odvodima
H TR 2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) H TR 1 i H TR 2 u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)

TR 1 ODS - Ih9 RMS L2 10' A TR 2 ODS - Ih9 RMS L2 10' A TR 1 ODS - Ih21 RMS L2 10' A TR 2 ODS - Ih21 RMS L2 10' A

2,00 1,00
21. harmonik struje u fazi L2 odvoda TR 1 ODS i TR 2 ODS [A]
9. harmonik struje u fazi L2 odvoda TR 1 ODS i TR 2 ODS [A]

1,75

0,80
1,50

1,25
0,60

1,00

0,40
0,75

0,50
0,20

0,25

0,00 0,00
2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10 2009-vlj-03 2009-vlj-04 2009-vlj-05 2009-vlj-06 2009-vlj-07 2009-vlj-08 2009-vlj-09 2009-vlj-10
00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto 00:00:00, uto 00:00:00, sri 00:00:00, et 00:00:00, pet 00:00:00, sub 00:00:00, ned 00:00:00, pon 00:00:00, uto
Datum i Vrijeme Datum i Vrijeme

Slika 9d. Deveti strujni harmonik na 110 kV odvodima TR1 ODS i Slika 10d. Dvadeset i prvi strujni harmonik na 110 kV odvodima
TR2 ODS u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2) TR1 ODS i TR2 ODS u TS 110/35/25 kV Otarije (samo faza L2)
 Tablica II Usporedba rezultata mjerenja i planiranih Tako uspostavljen mjerni sustav bi trebao vremenski
razina prema IEC 61000-3-6:2008 sinkronizirano prikupljati podatke o kvaliteti napona u
razdoblju od najmanje tjedan dana.
110 kV sabirnice u TS 110/35/25 kV Otarije
Ukoliko je izoblienje napona vee od vrijednosti
Izmjereno na 110 kV Planirane razine za VN
prema IEC 61000-3-6:2008 propisane standardom, rad ureaja koji su prikljueni na
elektroenergetski sustav moe biti poremeen. Posljedice
THD L2 i L3: 1,8 % L1: 0,8 % 3% viih harmonika napona su: paralelna rezonancije, dodatni
Uh3 L2 i L3: 0,9 % L1: 0,3 % 2% gubici koji dovode do smanjenja ivotne dobi opreme
Uh5 L2 i L3: 0,6 % L1: 0,5 % 2% (transformatora, sinkronih i asinkronih strojeva, vodova i
kabela, kondenzatorskih baterija i dr.), kriva prorade
Uh7 L2 i L3: 0,5 % L1: 0,2 % 2%
zatitnih ureaja, smanjenje efikasnosti proizvodnje i
Uh9 L2 i L3: 0,3 % L1: 0,0 % 1% prijenosa elektrine energije te njezine upotrebe.
Uh11 L2 i L3: 0,6 % L1: 0,3 % 1,5 %
Mjerenja kvalitete napona i negativnog povratnog
Uh13 L2 i L3: 0,8 % L1: 0,4 % 1,5 % djelovanja je izvreno u TS 110/35/25 kV Otarije. Mjerenja
Uh15 L2 i L3: 0,4 % L1: 0,1 % 0,3 % su izvrena na 110 kV sabirnicama i ukupno est 110 kV
odvoda sa analizatorima kvalitete elektrine energije ION
Uh17 L2 i L3: 0,4 % L1: 0,2 % 1,2 %
7650 tvrtke Power Measurement u razdoblju od 03.02.2009.
Uh19 L2 i L3: 0,4 % L1: 0,1 % 1,1 % do 10.02.2009. Uzrok naruavanju kvalitete napona je lako
Uh21 L2 i L3: 0,5 % L1: 0,0 % 0,2 % utvrditi ukoliko postoji samo jedan znaajan korisnik mree
Uh23 L2 i L3: 0,6 % L1: 0,3 % 0,9 %
koji u mreu injektira neke nekarakteristine vie harmonike
struje. Tipian primjer je elektrina eljeznica koja se na
Uh25 L2 i L3: 0,8 % L1: 0,3 % 0,8 % elektroenergetski sustav HEP OPS-a prikljuuje jednofazno
na linijski napon izmeu faza L2 i L3 i za upravljanje i
IX. ZAKLJUAK pogon koristi diodnu ili tiristorsku lokomotivu. Diodna ili
Elektrina energija koja nije zadovoljavajue kvalitete tiristorska lokomotiva u sebi sadri 4-pulsni mosni spoj koji
uzrokuje probleme sa napajanjem koji mogu dovesti do onda u mreu injektira vie harmonika reda 4n1 (3,5,7,9,...).
velikih financijskih gubitaka uslijed kvara ili neispravnog Mjerenjima su utvrene vee vrijednosti faktora ukupnog
rada prikljuenih troila ili same opreme elektroenergetskog harmonikog izoblienja napona u fazama L2 i L3 nego u
sustava. fazi L1. Osim toga, utvrene su poveane vrijednosti viih
naponskih harmonika neparnog reda. Utjecaj eljeznice se
Negativno povratno djelovanje korisnika mree na posebno vidi na harmonicima koji su svojstveni eljeznici,
kvalitetu napona je sloen problem iz razloga to gotovo sva kao to su neparni 3n harmonici (3., 9., 15, 21.). Neparni 3n
dananja oprema u sebi sadri sklopove energetske naponski harmonici su najvei u fazama L2 i L3 izmeu
elektronike za prilagodbu iznosa napona i frekvencije kojih je prikljuena eljeznica, tako da je u tom sluaju
napajanja (nelinearna troila), a sve vrste smetnji (vii eljeznica uzrok negativnog povratnog djelovanja. Kod
harmonici, fliker, nesimetrija napona) su uvijek prisutne u ostalih neparnih naponskih harmonika iji je uzrok osim
elektroenergetskom sustavu. Nelinearna troila u EES eljeznice i oprema prikljuena na mreu HEP OPS-a nije
injektiraju vie harmonike struje koji potom na lako razluiti tko je izriiti krivac za negativno povratno
impedancijama mree stvaraju padove napona, a posljedica djelovanje, jer je u tom sluaju problematika tokova strujnih
je harmoniko izoblienje valnog oblika napona. harmonika sloenija (5., 7., 11., 13,. Itd harmonik).
Normama su odreene granine vrijednosti viih
harmonika napona i struje. Ukoliko se vrijednosti nalaze X. LITERATURA
unutar preporuenih granica ne bi trebalo doi do [1] M. Lasi, A. Tomasovi, J. imi, Z. erina, "Mjerni sustav za
neispravnog rada ili kvara opreme. To je problem vezan za odreivanje negativnog povratnog djelovanja na kvalitetu napona u
elektromagnetsku kompatibilnost (emisije smetnji koje TS 110/35/25 kV Otarije" 9. Savjetovanje HRO CIGRE, Cavtat,
Hrvatska, 8. 12. Studenog 2009.
troilo smije emitirati u svom radu da ne uzrokuje probleme
drugim troilima i otpornosti troila na smetnje koje su [2] A. Tomasovi, M. Lasi, S. Neki, M. Vea, J. imi, "Negativno
povratno djelovanje nelinearnih troila na kvalitetu napona" 1.
emitirane od strane drugih troila). Savjetovanje HO CIRED, ibenik, Hrvatska, 18. 21. Svibnja 2008.
Za kvalitetu napona u nekom voritu mree su [3] M. Oegovi, K. Oegovi: "Elektrine energetske mree", Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Opal computers, Split,
odgovorni operator sustava i korisnici mree. Operator 1997.
sustava u mrei odrava odreenu razinu kvalitete napona na
[4] Sankaran C.; "Power Quality", CRC Press, 2002.
nain da ogranii negativna povratna djelovanja korisnika
[5] L. Wagmann: "Vii harmonici u elektroenergetskim mreama",
mree na propisane granine vrijednosti. Ukoliko u magistarski rad, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb, 1994.
odreenom voritu mree kvaliteta napona nije [6] A. Tomasovi: "Utjecaj viih harmonika na kvalitetu elektrine
zadovoljavajua, uzrok naruavanja kvalitete napona se energije", diplomski rad, FER, 2007.
odreuje mjerenjem kvalitete napona na sabirnicama i [7] Power quality application guide, Cooper sevelopment association, 3.
struja/optereenja svih odvoda prikljuenih u tom voritu. Poglavlje, Oujak 2001.
[8] IEC 61000-4-30 Ed 1.0:2003 "Electromagnetic compatibility (EMC)
Part 4: Testing and measurement techniques, Section 30: Power
quality measurement methods"
[9] IEC 61000-3-6 Ed 2.0:2008 "Electromagnetic compatibility (EMC),
Part 3: Limits, Section 6: Assessment of emission limits for distorting
loads in MV and HV power systems - Basic EMC publication"
[10] IEEE 519-1992: "Recommended Practices and Requirements for
Harmonic Control in Electrical Power Systems"
[11] IEC 61000-3-2 Ed 2.0:2001 "Electromagnetic compatibility (EMC),
Part 3: Limits, Section 2: Limits for harmonic current emissions
equipment input current 16 A per phase"
[12] IEC 61000-3-4 Ed 1.0:1998 "Electromagnetic compatibility (EMC),
Part 3: Limits, Section 2: Limitation of emission of harmonic currents
in low-voltage power supply systems for equipment with rated
current greater than 16 A"
[13] EN 50160:1999, "Voltage characteristics of electricity supplied by
public distribution systems", CENELEC, 1999.
[14] Chun Li, Wilsun Xu, Thavatchai Tayjasanant: A Critical
Impedance - Based Method for Identifying Harmonic Sources, IEEE
Power Engineering Review, Vol. 22, Issue 9, pp. 63-63, September
2002
[15] Wilsun Xu, Yilu Liu: A Method for Determining Customer and
Utility Harmonic Contributions at the Point of Common Coupling,
IEEE Transactions on Power Delivery, vol. 15, Issue 2, pp. 804-811,
April 2000