WWWInformatika ZZ (Gimnazija) Dpi PDF

Janja Linardi Darka Sudarevi Davor okac
WWW INFORMATIKA
zbirka zadataka iz informatike
za gimnazije
Informatika ZZ.indb 1 21.7.2011. 8:16:25

Izdava
Profil International
Zagreb, Kaptol 25
Predsjednik Izdavakoga savjeta

Daniel deri
Za Izdavaa
Andrija Peari
Direktorica izdavatva i razvoja

Ivanica Knapi
Glavna urednica
Marija Odak Zidani, prof.
Urednica
Silvana Svetlii, prof.
Recenzenti
doc. dr. sc. Darko Androi
Smiljana Peri, prof.
Maja Gligora Markovi, prof.
Marijan Antolovi, prof.
Lektorica
Anita Poslon, prof.
Likovno-grafiki urednici
Marina Hrupec
Studio 2M
fotografije
arhiva Profila
Naslovnica
Studio 2M
Prijelom
Goran Vukainovi
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

odobrilo je uporabu ove zbirke zadataka u gimnazijama rjeenjem
KLASA: UP/I-602-09/09-03/00122
URBROJ: 533-12-10-02
Zagreb, sijeanj 2010.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 734722.
ISBN 978-953-12-1165-9
2. izdanje, 2011.
Zagreb, Hrvatska
Tisak
PROFIL
Profil je lan
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ove zbirke zadataka ne moe biti objavljen ili Europskog udruenja
pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika i vlasnika autorskih prava. izdavaa udbenika

Janja Linardi Darka Sudarevi Davor okac
WWW INFORMATIKA
zbirka zadataka iz informatike
za gimnazije
PROFIL

Draga uenice, dragi uenie!
Pred tobom je zbirka zadataka WWW Informatika namijenjena uenicama

i uenicima gimnazija.
Ba kao i u udbeniku, i ovdje smo gradivo podijelili u dvanaest poglavlja.
Svako od njih sadri niz razliitih zadataka koji e ti pomoi naueno
gradivo ponoviti i proiriti. Sluei se zbirkom, utvrdi svoje znanje o
informatikoj terminologiji i sastavnicama modernih raunala, uvjebaj
matematike i logike pojmove, brojevne sustave, proiri svoje znanje o
logikim sklopovima, zapisima podataka i programiranju. U svakodnevnom
e ivotu, vjerujemo, redovito primjenjivati znanje o radu s programima
za obradu teksta, izradu tablica, prezentacija i baza podataka. Kako bi
uspjeno rijeila/rijeio ove zadatke, povremeno e se koristiti CD-om uz
udbenik na kojemu se nalaze mape, dokumenti, slike i drugi materijali
potrebni za rjeavanje zadataka u zbirci. Poglavlja o internetu, multimediji
i izradi web-stranica sadre niz zanimljivih praktinih zadataka koji e te
potaknuti na daljnja istraivanja.
Vjerujemo da e ti rjeavanje zadataka u zbirci olakati usvajanje i
ponavljanje nastavnoga gradiva te biti korisna pomo pri pripremi za
dravnu maturu.
Puno uspjeha i novih znanja ele ti
Autori

Sadraj
1. Osnovni pojmovi iz informatike 8. Proraunske tablice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
i povijesni razvoj raunala . . . . . . . . . . . . . . . 8 Stvaranje radne knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Ureivanje tablice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Razvoj raunala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Formatiranje brojeva u elijama tablica . . . . . . . . . . 111
2. Osnove informacijske i komunikacijske Osnovne funkcije u programu za izradu
proraunskih tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
tehnologije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Relativna i apsolutna adresa elije . . . . . . . . . . . . . 117
Brojevni sustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Reference na druge radne listove i knjige . . . . . . . . . 120
Matematika logika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Razvrstavanje podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Elektroniki logiki sklopovi . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Filtriranje podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Bistabili i registri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Zamrzavanje naslova, stupaca i redaka . . . . . . . . . . 123
Zapis podataka u raunalu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Grafikoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
3. Strojna i programska oprema . . . . . . . . . . . . 30 Ispis radne knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
Funkcionalni model raunala . . . . . . . . . . . . . . . . 30
9. Multimedija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Dijelovi raunala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Ulazni i izlazni ureaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Oblikovanje audiozapisa Audacity . . . . . . . . . . . . 129
Ureaji za pohranu podataka . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Audacity . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Vrste raunala i povezivanje raunala . . . . . . . . . . . 37
Obrada i kreiranje videozapisa . . . . . . . . . . . . . . . 132
Programska oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
10. Izrada prezentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
4. Rjeavanje problema i programiranje . . . . . 40
Oblikovanje prezentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Algoritam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Umetanje ilustracija i ureivanje prezentacije . . . . . . 137
Dijagram tijeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Grafiki elementi i animacijski efekti . . . . . . . . . . . . 141
Pseudojezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Animacijski efekti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Pojam varijable, instrukcija pridruivanja vrijednosti . 43
Dodatni elementi u prezentaciji . . . . . . . . . . . . . . . 146
Instrukcije za ulaz i izlaz podataka . . . . . . . . . . . . . 47
Ureivanje matrice slajda . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Odluka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Veze meu slajdovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Petlja s unaprijed zadanim brojem ponavljanja . . . . . 52
Prikazivanje prezentacije i ispis . . . . . . . . . . . . . . . 152
Petlja s uvjetom na vrhu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Petlja s uvjetom na dnu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 11. Baze podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Osnovni algoritamski postupci . . . . . . . . . . . . . . . 63 Pojam baze podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
Programiranje i programski jezici . . . . . . . . . . . . . . 65 Prvi koraci u radu s bazama podataka . . . . . . . . . . 155
Padajui popisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
5. Osnove rada s raunalom . . . . . . . . . . . . . . . 67
Unos podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Operacijski sustav Windows XP . . . . . . . . . . . . . . . 67
Ureivanje tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Prilagodba operacijskoga sustava Windows . . . . . . . 70
Povezivanje tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Moje raunalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Obrasci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Rad s ureajima za pohranu podataka . . . . . . . . . . 74
Upiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
6. Internet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Izvjetaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Internet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Izrada polaznog obrasca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
7. Obrada teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85 12. Izrada web-stranica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Oblikovanje teksta i ispis dokumenta . . . . . . . . . . . 85 Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
Oblikovanje odlomka, oblikovanje stranica Izrada hiperveza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
i rad s tabulatorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Umetanje slika i popunjavanje stranica . . . . . . . . . 172
Dodavanje zaglavlja i podnoja, brojeva stranica, Izrada web-sjedita s pomou predloka . . . . . . . . 173
prijeloma stranica te pisanje u vie stupaca . . . . . . . 90
Objavljivanje web-mapa i web-stranica . . . . . . . . . 173
Izrada i oblikovanje tablica . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Praktini zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
Slike, crtei i grafikoni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Projekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176
Stilovi i oblikovanje, reference . . . . . . . . . . . . . . . 98
Skupno pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Prikaz (makronaredbe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102

1. Osnovni pojmovi iz informatike
i povijesni razvoj raunala
Osnovni pojmovi
1.1. ime se bavi informatika?
1.2. to je podatak?
1.3. Objasni razliku izmeu podatka i informacije.
1.4. Nabroj nekoliko uobiajenih izvora informacija.
1.5. to je znanje?
1.6. ime se bavi informacijska znanost?
1.7. Istrai na internetu od kojih je rijei nastala rije informatika.
1.8. to je rezultat obrade podataka?
1.9. to je obuhvaeno pojmom informacijsko-komunikacijska
tehnologija?
1.10. to je dokument?
1.11. U kojim se oblicima pojavljuju dokumenti?
1.12. Je li, primjerice, prezentacija o povijesti raunala dokument?
1.13. Koje dokumente moemo zvati publikacijama?
1.14. Nabroj nekoliko periodinih publikacija.
1.15. Navedi neku periodinu publikaciju u elektronikom obliku.
1.16. to je baza podataka?
Razvoj raunala
1.17. Koja je prva raunalna naprava (pomagalo) u povijesti?
1.18. Koje su civilizacije postojale u doba prvoga koritenja abaka?
1.19. ime su se ljudi mogli koristiti za pomo u raunanju prije izuma
abaka?
1.20. Koji je najznaajniji stroj koji je izumio Charles Babbage?
1.21. Kada se prvi put pojavila ideja o programiranju (zadavanju uputa)
stroja?
1.22. Koje je prvo elektroniko raunalo?
1.23. to je potaknulo razvoj prvoga elektronikog raunala?
1.24. Koji je osnovni elektroniki element u ENIAC-u?
1.25. Pronai podatke o veliini ENIAC-a.

1.26. Pronai informacije o nainu unosa podataka u ENIAC.
1.27. Opii karakteristike raunala prve generacije.
1.28. Usporedi elektroniku cijev i tranzistor po brzini, veliini i po
pouzdanosti.
1.29. Koje su karakteristike raunala poboljane uporabom
integriranih sklopova?
1.30. Kada su se pojavili prvi mikroprocesori?
1.31. Koja je osnovna karakteristika mikroprocesora?
1.32. Koje su promjene u karakteristikama etvrte generacije raunala
u odnosu na treu generaciju?
1.33. U kojem se smjeru kree razvoj raunala?
1.34. Pronai na internetu slike ENIAC-a i UNIVAC-a.

2. O
snove informacijske i
komunikacijske tehnologije
Brojevni sustavi
2.1. Objasni razliku izmeu broja i zapisa broja.
2.2. Objasni razliku izmeu znamenke i broja.
2.3. Zapii broj 48(10) u rimskom zapisu.
2.4. Koje je osnovno svojstvo pozicijskih brojevnih sustava?
2.5. Usporedi binarni i dekadski brojevni sustav po njihovim bazama
i znamenkama koje se u pojedinom sustavu rabe.
2.6. Opii postupak pretvaranja cijeloga binarnog broja u dekadski.
2.7. Opii postupak pretvaranja cijeloga dekadskog broja u binarni.
2.8. Kako se pretvara cijeli broj iz dekadskoga sustava u oktalni?
2.9. Kako se pretvara cijeli broj iz dekadskoga sustava u heksadekadski?
2.10. Pretvori u dekadski sustav sljedee binarne brojeve:
a.1111(2)
b.1010(2)
c.110110(2)
d.1(2)
e.11(2)
f.101010(2).
2.11. Pretvori u binarni sustav sljedee dekadske brojeve:
a.15(10)
b.10(10)
c.127(10)
d.3(10)
e.2(10)
f.0(10).
2.12. Pretvori u dekadski sustav sljedee binarne brojeve:
a.1010,01(2)
b.111,01(2)
c.100,001(2)
d.1111,1111(2).
10

2.13. Pretvori u binarni sustav sljedee dekadske brojeve:
a.32,625(10)
b.120,375(10)
c.7,125(10)
d.63,25(10).
2.14. Koji je dekadski zapis binarnoga broja 111,11(2)?
a.8,25
b.7,75
c.7,3
2.15. Koliko se razliitih brojeva moe prikazati s pet znamenaka u
binarnom brojevnom sustavu?
2.16. Kojim se znamenkama koristimo u oktalnom sustavu?
2.17. Poredaj brojeve poevi od najmanjega.
27(8), 72(8), 77(8), 67(8), 13(8)
2.18. Pretvori u dekadski sustav sljedee oktalne brojeve:
a.322(8)
b.127(8)
c.11(8)
d.6(8).
2.19. Pretvori u oktalni sustav sljedee dekadske brojeve:
a.16(10)
b.7(10)
c.212(10)
d.126(10).
2.20. Pretvori u dekadski sustav sljedee oktalne brojeve:
a.12,12(8)
b.24,24(8)
c.7,4(8)
d.22,2(8).
2.21. Kojim se znamenkama koristimo u heksadekadskom brojevnom
sustavu?
11

2.22. Navedi brojane ekvivalente znamenaka A, B, C, D, E i F u
heksadekadskom sustavu.
2.23. Poredaj brojeve poevi od najveega.
AA1(16), A1A(16), A1(16), 1A(16), 1A1(16), 11A(16)
2.24. Pretvori u dekadski sustav sljedee heksadekadske brojeve:
a.12C(16)
b.ABC(16)
c.4B(16)
d.11(16).
Oktalni Binarni 2.25. Pretvori u heksadekadski sustav sljedee dekadske brojeve:
0 000
1 001 a.16(10)
2 010 b.33(10)
3 011
4 100 c.257(10)
5 101
6 110 d.300(10).
7 111
2.26. Koristei se tablicama 2.1 i 2.2, pretvori zadane binarne brojeve
Tablica 2.1 Oktalne znamenke u oktalne i heksadekadske.
i binarni ekvivalenti
a.101010(2)
b.11111111(2)
Heksadekadski Binarni
0 0000 c.111,1(2)
1 0001
2 0010 d.1,1111(2)
3 0011
4 0100
2.27. Koristei se tablicama 2.1 i 2.2, pretvori zadane oktalne brojeve
5 0101 u heksadekadske.
6 0110 a.127(8)
7 0111
8 1000 b.64(8)
9 1001
A 1010 c.12,2(8)
B 1011
C 1100 d.7,7(8)
D 1101
E 1110
2.28. Napii broj 11010111100111(2) u oktalnom sustavu.
F 1111 2.29. Napii broj 1110101011101(2) u heksadekadskom sustavu.
Tablica 2.2 Heksadekadske 2.30. Poredaj po veliini brojeve poevi od najmanjega.
znamenke i binarni ekvivalenti
a. 54(16) b. 123(8) c. 82(10) d. 1010101(2)
2.31. Poredaj po veliini brojeve poevi od najveega.
a. 43(16) b. 105(8) c. 68(10) d. 1000010(2)
12

2.32. Koji se od ponuenih zapisa mogu zapisati u heksadekadskom
sustavu?
1H7 816 111 1B1
2.33. Koji je od ponuenih zapisa netoan?
101(16) 1001(2) 10100(10) 1901(8)
2.34. Koji se od ponuenih zapisa mogu zapisati u oktalnom sustavu?
181 101 726 1B2
2.35. Oznai netono.
a.1381(8) , 1111(2) , 11111(10) , 2H5(16)
b.234(16) , 0(2) , 1A1(10) , 777(8)
2.36. Prekrii broj koji nije zapisan u heksadekadskom sustavu.
111, 1G1, 234, 34A.
2.37. Prikai realni broj 60,625(10) u binarnom i heksadekadskom
sustavu.
2.38. Prikai realni broj 25,C8 (16) u dekadskom i binarnom sustavu.
2.39. Prikai realni broj 40,3125(10) u binarnom i oktalnom sustavu.
2.40. Prikai realni broj 17, 40625 (10) u binarnom i u heksadekadskom
sustavu.
2.41. Prikai realni broj 10110,101(2) u dekadskom i heksadekadskom
sustavu.
2.42. Koji binarni zapis odgovara zapisu dekadskoga broja 24,375?
a.11000,01
b.11000,011011
c.11000,011
2.43. Izraunaj.
11(16)+11(8)= ? (10)
2.44. Izraunaj.
111(2) + 111(8) + 111(16) = ?(10)
2.45. Odredi sedmi lan zadanoga niza.
1(2), 2(8), 3(16), 100(2), 5(8), 6(16), ?
13

2.46. Napii sljedbenike brojeva u pripadnim brojevnim sustavima.
a.1111(2)
b.121(8)
c.FF(16)
2.47. Koja je vrijednost zadanog izraza zapisana u heksadekadskom
brojevnom sustavu?
111(2) + 10(2) + 1,11(2) + 0,01(2) + 0,011(2)
2.48. Kolika treba biti vrijednost X u dekadskom brojevnom sustavu da
bi navedena jednakost bila valjana?
X(10) =11(8)+CC(16)
2.49. Kolika treba biti vrijednost X da bi navedena jednakost bila
valjana?
1C(16) = X(16) + 24(8) +7(8)
2.50. Odredi vrijednost zbroja u bazi 16.
X(16) = A(16) + 17(8) + 1010(2)
2.51. Koliko znamenaka ima heksadekadski broj ABBA(16) u binarnom
brojevnom sustavu?
2.52. Koliko jedinica u binarnom zapisu ima zbroj brojeva 15(16) i
15(8)?
2.53. U 8-bitovnom raunalu u memorijskoj lokaciji simbolinog
imena A nalazi se zadana vrijednost. to e se ispisati na zaslonu
raunala nakon vrenja sljedeega programskog odsjeka?
ulaz (B);
C := A + B;
izlaz (C);
a.ako je A=1F(16), a za vrijednost B se upie 25(10)
b.ako je A=20(8), a za vrijednost B se upie 45(10)
c.ako je A=17(8), a za vrijednost B se upie 1A(16)
d.ako je A=101010(2), a za vrijednost B se upie A(16)
14(16) - 13(8) - X(10) - 11(2)=0
14

2.55. Kolika treba biti vrijednost X da bi navedena jednakost bila
valjana?
8C(16) = X(2)* 16(8)
F(16) 111(2)
+ x(2) 17(8) =
1111(2) 7(16)

2.57. Pronai najmanji prirodni broj kojemu je u zapisu u bazi 8 zbroj
znamenaka 12(8). Taj broj zapii u bazi 10.
2.58. Zbroji 1001(2) + 1111(2) u binarnom sustavu. Provjeri pretvaranjem
u dekadski sustav.
2.59. Zbroji u binarnom sustavu:
a.111(2) + 11,1(2)
b.111,1(2) + 111,1(2)
c.1010,101(2) + 111,11(2).
2.60. Kako se dobije komplement binarnoga broja?
2.61. Napii 8-bitovni komplement broja 1010(2).
2.62. Kako se dobije dvojni komplement binarnoga broja?
2.63. Odredi dvojni komplement broja 00010011.
a.11101101
b.00000000
c.11101100
d.11111111
2.64. Napii 8-bitovni dvojni komplement broja 1111(2).
2.65. Kako se oduzimanje svodi na zbrajanje u binarnom sustavu?
2.66. Oduzmi u binarnom sustavu i provjeri zbrajanjem.
10101(2) - 1111(2)
2.67. Oduzmi u binarnom sustavu i provjeri pretvaranjem u dekadski
sustav.
10111(2) - 1011(2)
2.68. Izraunaj razliku brojeva 51(10) i 16(10) u binarnom sustavu. Prikai
rezultat u dekadskom obliku.
2.69. Izraunaj razliku brojeva 51(8) i 16(8) u binarnom sustavu. Prikai
rezultat u dekadskom obliku.
15

x y x+y 2.70. Popuni tablicu 2.3.
1010 1111 2.71. Koji od sljedeih brojeva ima najvie znamenaka 0 u bazi 2 u
111 10101 svom zapisu?
1011 101
a.1010(2)
Tablica 2.3
b.1010(3)
c.1010(4)
d.1010(5)
2.72. Odredi sedmi lan niza (broj treba biti u binarnom brojevnom
sustavu).
1(2), 3(3), 101(2), 21(3), 1001(2), 102(3), ?
2.73. Odredi bazu x tako da vrijedi sljedea jednakost.
100(2)
11(x) =1000(16)
2.74. Izraunaj zbroj brojeva 123(4) i 212 (3) u bazi 5.
Matematika logika
2.75. Koji je osnovni element u Booleovoj algebri?
2.76. Koje je temeljno svojstvo logike izjave?
2.77. Smatra li se izjavom u logikoj algebri reenica: Einstein je
najpametniji? Obrazloi.
2.78. Koje su osnovne logike operacije?
a.zbrajanje, oduzimanje i mnoenje
b.zbrajanje, konjunkcija i negacija
c.zbrajanje, disjunkcija i negacija
d.konjunkcija, disjunkcija i negacija
2.79. Kako se sve oznauje istinitost i lanost izjave?
2.80. to se prikazuje tablicom istinitosti?
2.81. Opii kako djeluje operacija ILI (disjunkcija).
2.82. Napii tablicu istinitosti operacije ILI.
2.83. Opii kako djeluje operacija I (konjunkcija).
2.84. Napii tablicu istinitosti operacije I.
2.85. Opii djelovanje logike operacije NE rijeima i tablicom
istinitosti.
16

2.86. Navedi oznake koje se rabe za operaciju I.
2.87. Navedi oznake koje se rabe za operaciju ILI.
2.88. Navedi oznake koje se rabe za operaciju NE.
2.89. Ako je vrijednost logike varijable C = A ILI B la, onda je:
a.A = istina i B = la
b.A = la i B = la
c.A = istina i B = istina
d.A = la i B = istina.
2.90. Ako je barem jedna ulazna logika izjava istinita, i izlaz je istinit.
Koja logika operacija odgovara tom opisu?
2.91. Napii tablice istinitosti sljedeih logikih izraza:
a. Y=B + (AB)
b. Y=(B + A) B
c. Y=A + (A + B)
d. Y=A + B
e. Y=AB
f. Y=AC + AC
g. Y=BA + BA
h. Y= AB
i. Y=CA + CA
j. Y=A1
k. Y=A+1
l. Y=A0
m.Y=A + 0
n. Y=A + A
o. Y=AA
p. Y=A + B.
2.92. Napii izraz koristei se oznakama koje se rabe u udbeniku. Koja
e biti vrijednost izraza?
(a b) (a a)
2.93. Dokai zakone distributivnosti s pomou tablice istinitosti.
17

2.94. Na temelju tablice istinitosti napii pripadni logiki izraz.
A B Y
0 0 1
0 1 0
1 0 1
Tablica 2.4 1 1 0
A B C Y
0 0 0 1
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 1
1 0 0 1
1 0 1 1
1 1 0 1
Tablica 2.5 1 1 1 0
A B C Y
0 0 0 0
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 0
1 0 1 1
1 1 0 0
Tablica 2.6
1 1 1 0
2.97. Za koliko e razliitih vrijednosti trojki logikih varijabla A, B i C

vrijednost logike formule A . (B+C) + (A+A.C) biti istinita?
2.98. Minimiziraj logiku jednadbu y = (B+A) + (B+C).
2.99. Primjenom zakona Booleove algebre zadani logiki izraz zapii u
minimiziranom obliku.
(A+B) (A+A.B)
2.100. Primjenom zakona Booleove algebre zadani logiki izraz zapii

u najkraem obliku.
(A+B) (A+B+A) + (B+A)
18

2.101. Prepii izraz koristei se najmanjim moguim brojem zagrada,
bez pojednostavanjivanja izraza.
((NOT ( B OR ( A OR NOT C ) ) AND C) OR (A AND B)) OR C
2.102. Primjenom zakona Booleove algebre zadani logiki izraz zapii
u minimiziranom obliku.
A AND B OR A AND ( NOT C OR NOT B)
2.103. Za koje ureene trojke (a, b, c) izraz ima vrijednost 0?
A + B+ C
Elektroniki logiki sklopovi

2.104. Nacrtaj simbole sklopova I, ILI i NE.
2.105. Opii rijeima kako djeluje sklop I.
2.106. Opii kako djeluje sklop ILI tablicom istinitosti.
2.107. Opii kako djeluje sklop NE rijeima i tablicom istinitosti.
2.108.Kada e logiki ILI-sklop imati izlaz u stanju 0?
a.ako je barem na jednom ulazu 0
b.ako je na oba ulaza 0
c.ako je na oba ulaza 1
2.109. Koja je razlika izmeu logike operacije i logikoga sklopa?
2.110. Kako nastaju sloeni logiki sklopovi?
2.111. Z a logiki sklop NILI, koji je opisan jednadbom y=A+B, napii
tablicu istinitosti.
2.112. Z a logiki sklop NI, koji je opisan jednadbom y= A . B , napii
tablicu istinitosti.
2.113. Sklop je zadan tablicom. Napii jednadbu sklopa.
A B Y
0 0 1
0 1 0
1 0 0
Tablica 2.7
1 1 0
2.114. Nacrtaj sklop iz prethodnoga zadatka.
19

2.115. Sklop je zadan tablicom. Napii jednadbu sklopa.
Tablica 2.8 A B C Y
0 0 0 1
0 0 1 0
0 1 0 0
0 1 1 1
1 0 0 0
1 0 1 0
1 1 0 1
1 1 1 0
2.116. Nacrtaj sklop iz prethodnoga zadatka.
2.117. N
acrtaj sloeni logiki sklop opisan jednadbom.
a. Y=A+B
b. Y=A. B
c. Y=A.C+A.C
d. Y=B.A+B+A
e. Y=A.C+A.C
f. Y=(A.B)
g. Y=B. (A+C)
h. Y=B+(A.C)
i. Y=A+B.C
j. Y=A+B.C
k. Y=A.B+C
l. Y=C.A+C.B
2.118. Nacrtaj sloeni logiki sklop zadan jednadbom: Y=A+B. Ako je
mogue, izraz minimiziraj.
2.119. Nacrtaj sloeni logiki sklop zadan jednadbom: Y=A+B. Ako je
mogue, izraz minimiziraj.
2.120. Nacrtaj sloeni logiki sklop zadan jednadbom: Y=D.A+D.B . Ako
je mogue, izraz minimiziraj.
2.121. Minimiziraj logiku jednadbu Y=(B+A)+(B+C) i nacrtaj sklop.
2.122. Z a konstrukciju sklopa za zbrajanje dvaju binarnih brojeva
potrebne su dvije vrste sloenih logikih sklopova. Koji su to
sklopovi?
2.123. Opii djelovanje poluzbrajala.
20

2.124. Opii djelovanje punoga zbrajala.
2.125. Nacrtaj simbol poluzbrajala.
2.126. Napii tablicu istinitosti poluzbrajala.
2.127. N
acrtaj poluzbrajalo koristei se osnovnim logikim
sklopovima.
2.128. Nacrtaj simbol punoga zbrajala.
2.129. Napii tablicu istinitosti punoga zbrajala.
2.130. N
acrtaj sloeni sklop koji zbraja dva binarna broja s tri znamenke
popunjavajui donji crte.
Slika 2.1
Slika 2.2
2.131. Kako glasi pojednostavnjena logika jednadba sklopa na slici

2.1?
2.132. K ako glasi tablica istinitosti za logiki sklop prikazan na slici
2.2?
2.133. Izraunaj vrijednosti na izlazu Y (slika 2.3) ako su na ulazima A
i B vrijednosti:
Slika 2.3
a.A=1, B=1
b.A=0, B=0
c.A=1, B=0.
2.134. Zadan je logiki sklop prema slici 2.4.
a. Odredi izraz koji opisuje logiki sklop na slici.
b. Za koliko je razliitih ulaznih vrijednosti A i B vrijednost sklopa Slika 2.4
na izlazu 1.
21

2.135. Za koju e etvorku logikih varijabla vrijednost na izlazu
logikoga sklopa (slika 2.5) biti istinita?
a.A=1, B=1, C=1, D=0
b.A=1, B=0, C=1, D=1
Slika 2.5 c.A=0, B=0, C=1, D=0
a.Odredi izraz koji opisuje logiki sklop.
b.Odredi sve mogue etvorke (A, B, C, D) tako da sljedei
logiki sklop daje izlaz 1.
Slika 2.6
a.Odredi izraz koji opisuje logiki sklop na slici.
b.Kako izgleda do kraja pojednostavnjen izraz za zadani logiki
sklop?
2.138. K oja od navedenih formula predstavlja logiku jednadbu sklopa
na slici 2.8?
a.B.A+B.C
Slika 2.7 b.(B+A)+B.C
c.(A.B)+B+C
a.Odredi izraz koji opisuje logiki sklop na slici.
b.Kako izgleda minimizirani izraz?
Slika 2.8
Odredi pojednostavnjeni izraz koji opisuje logiki sklop na slici.
Slika 2.9 Slika 2.10
22

2.141. Zadana je tablica stanja koja opisuje logiki sklop.
A B C izlaz Tablica 2.9

0 0 0 1
0 0 1 0
0 1 0 1
0 1 1 0
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 1
1 1 1 0
a. Na osnovi zadane tablice stanja odredi pripadni logiki izraz u

disjunktivnoj formi (bez pojednostavnjivanja).
b. Napii konano pojednostavnjen logiki izraz koji e imati
tablicu stanja jednaku zadanoj.
2.142. Napii pojednostavnjeni logiki izraz od triju varijabla (A, B, C)
koji je istinit samo za kombinacije (1,0,1), (1,1,0) i (0,1,0).
2.143. Napii izraz od triju varijabla A, B i C koji je istinit samo ako je
tono jedna varijabla logika jedinica.
2.144. Za koliko je razliitih trojka (A, B, C) sljedei izraz istinit?
(NOT A OR B) AND B OR NOT C AND (A OR NOT B)
Bistabili i registri
2.145. to je bistabil?
a.ureaj s dva stabilna stanja
b.dio vanjske memorije raunala
c.logiki operator
d.sklop za zbrajanje dvaju brojeva
2.146. Koji je dio raunala izgraen od bistabila?
2.147. to je registar?
23

2.148. Odredi koja je tvrdnja tona.
a.1 bit je binarna znamenka koju pamtimo u jednom
bistabilu.
b.Bistabil je binarna znamenka koju pamtimo u jednom bitu.
c.8 bitova pamtimo u jednom bistabilu.
d.8 bistabila nam treba da zapamtimo 1 bit.
2.149. Koliko razliitih podataka moemo zapisati s pomou 8 povezanih
bistabila?
2.150. Koliko razliitih podataka moemo zapisati s pomou 16
povezanih bistabila?
2.151. Koliko razliitih podataka moemo zapisati s pomou N
povezanih bistabila?
2.152. Koliko je bitova potrebno za prikaz 128 razliitih podataka?
2.153. to je bit?
2.154. to je byte (bajt)?
2.155. 1B = ? b
2.156. 1KB = ? B
2.157. 1MB = ? B = ? b
2.158. 300 KB ima:
a.300000 B
b.3072 B
c.3072 100 B.
2.159. P oredaj po veliini sljedee kapacitete memorije poevi od
najmanjega.
1025 MB, 1 GB, 0,01 TB, 101 GB
2.160. P oredaj po veliini sljedee kapacitete memorije poevi od
najmanjega.
1000 MB, 0,1 GB, 1024 kB, 1GB
2.161. Poredaj izraene kapacitete memorije po veliini poevi od
najveega.
4 MB, 4 072 KB, 0,1 GB, 2400 MB
24

Zapis podataka u raunalu
2.162. Koje su uobiajene duljine zapisanih podataka u raunalu?
2.163. to predstavlja krajnji lijevi bit u zapisu cijelih brojeva?
2.164. to znai kada je krajnji lijevi bit 1 u zapisu cijelih brojeva?
2.165. Zapii broj -54 u 8-bitovnom registru s pomou predznaka i
apsolutne vrijednosti.
2.166. Z apii broj 126 u 8-bitovnom registru s pomou predznaka i
2.167. A
ko je cijeli broj zapisan u 8-bitovnom registru s pomou
predznaka i apsolutne vrijednosti, o kojem se broju radi?
a. 1 0 0 0 1 0 1 0
b. 0 0 0 1 0 1 1 0
c. 1 0 0 0 0 0 0 1
2.168. A
ko je cijeli broj zapisan koritenjem 16 bitova s pomou
predznaka i apsolutne vrijednosti, o kojem se broju radi?
a. 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 0 1 0 0
b. 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 1 0 1 1 0 0
2.169. Zapii broj -54(10) koritenjem 8 bitova s pomou dvojnoga

komplementa.
2.170. Zapii broj -126(10) koritenjem 8 bitova s pomou dvojnoga
komplementa.
2.171. O
zapisu kojega se broja radi ako binarni sadraj glasi 00111001(2),
a za prikaz se cijelih brojeva u obliku dvojnoga komplementa
rabi 1 bajt?
2.172. P rikai u oktalnom brojevnom sustavu dvojni komplement
binarnoga broja 1100011(2) u 8-bitovnom registru.
2.173. P rikai u heksadekadskom brojevnom sustavu dvojni komple-
ment binarnoga broja 1001001(2) u 8-bitovnom registru.
2.174. K oji je broj zapisan ako binarni sadraj glasi 11001001(2)? Za
prikaz cijelih brojeva u obliku dvojnoga komplementa rabi se
1 bajt.
2.175. Koji je najmanji cijeli broj (u dekadskome brojevnom sustavu) koji
se moe pohraniti u 8-bitovni registar raunala ako je poznato
da se brojevi pohranjuju u obliku dvojnoga komplementa?
25

2.176. K oji je najvei cijeli broj koji se moe zapisati u 16-bitovnom
registru?
2.177. K oji je najmanji cijeli broj koji se moe zapisati u 16-bitovnom
registru?
2.178. K ako izgleda zapis najmanjega broja zapisanoga u 16-bitovnom
registru tehnikom dvojnoga komplementa?
2.179. A
ko je cijeli broj zapisan na 8 bitova s pomou dvojnoga
komplementa, o kojem se broju radi?
a. 1 0 0 0 1 0 1 0
b. 0 0 0 1 0 1 1 0
c. 1 0 0 0 0 0 0 0
2.180. K oliki je rezultat zbrajanja cijelih brojeva 8(10) + 12(10) u registru

sa 4 bita, bez bita za predznak?
2.181. K od zapisa realnih brojeva predznak broja je spremljen:
a.u krajnjem desnom bitu
b.u krajnjem lijevom bitu
c.u srednjem bitu
d.ne zapisuje se predznak.
2.182. to znai kada je krajnji lijevi bit 0 u zapisu realnih brojeva?
2.183. K oji je broj zapisan ako binarni sadraj glasi 10100111? Za zapis
se rabi 1 bajt, a odabrana je metoda s pomou predznaka i
2.184. K ako izgleda binarni broj 1011,11 u zapisu s pominim
zarezom?
2.185. K ako izgleda binarni broj -0,00011 u zapisu s pominim
zarezom?
2.186. K oji se dijelovi broja binarnoga broja 1111,11 zapisuju u zapisu
prema IEEE 754 standardu?
2.187. K oji se dijelovi broja binarnoga broja -0,00011 zapisuju u zapisu
prema IEEE 754 standardu?
2.188. Z ato se u zapisu prema IEEE 754 standardu ne zapisuje cijeli
dio realnoga broja?
26

2.189. R ealni se brojevi u raunalu najee pohranjuju prema IEEE 754
standardu jednostruke preciznosti. Kako se zovu osnovni dijelovi
zapisa i koliko je bitova raunalu potrebno za svaki pojedini dio?
a.predznak (1 b), eksponent (8 b) i mantisa (23 b)
b.predznak (1 b), karakteristika (11 b) i mantisa (52 b)
c.predznak (1 b), karakteristika (8 b) i mantisa (23 b)
2.190. Prikai kako se zapisuje realni broj prema IEEE 754 standardu
jednostruke preciznosti.
a.19,6875(10)
b.37,0(10)
c.-33.375(10)
2.191. Prikai realni broj u heksadekadskom obliku prema IEEE 754
standardu jednostruke preciznosti.
a.-19.375(10)
b.-0.09375(10)
c.741,25(10)
2.192. U 32-bitovnom registru nalazi se prikazani sadraj zapisan
prema IEEE 754 standardu. Koji je to dekadski broj?
a.
1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
b.
0 1 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 1 2 3 4 5 6 7 Tablica 2.10 ASCII tablica (ISO-7

0 SP 0 P p tablica). Oznaka stupca je
heksadekadska znamenka zapisana
1 ! 1 A Q a q u gornjem kvartetu jednoga bajta,
2 " 2 B R b r a oznaka retka je heksadekadska
3 3 C S c s znamenka zapisana u donjem
kvartetu bajta.
4 4 D T d t
5 % 5 E U e u
6 & 6 F V f v
7 ` 7 G W g w
8 ( 8 H X h x
9 ) 9 I Y i y
A LF * : J Z j z
B + ; K k
C CR , < L l
D - = M m
E > N n
F / ? O o
27

2.193. Koliko znakova kodira osnovni ASCII kd?
2.194. Koliko znakova sadri proireni ASCII kd?
2.195. Proireni ASCII kd kodira:
a.256 slova hrvatske abecede
b.256 brojeva
c.256 slova
d.256 razliitih znakova.
2.196. Koja je razlika izmeu ASCII i Unicode tablice?

2.197. Koji je razmak u ASCII tablici izmeu slova g i G? Vrijedi li isti
razmak i za sva ostala slova?
2.198. K odiraj svoje ime u niz heksadekadskih vrijednosti koristei se

tablicom 2.10. Pazi na velika i mala slova.
2.199. N
iz heksadekadskih vrijednosti predstavlja tekst zapisan ASCII
kodom:
50 6F 6E 65 64 6A 65 6C 6A 61 6B.
Koji je tekst zapisan tim nizom? Koristi se tablicom 2.10.
2.200. S ljedei niz bajtova, u koji su pohranjeni ASCII znakovi, ispisuje

se na pisau:
41(16) 42(16) 0A(16) 0C(16) 43(16) 44(16).
Kako e izgledati ispis? Koristi se tablicom 2.10.
a.ABCD
b.AB
CD
c.A
28

2.201. A
ko na jednu stranicu knjige stane 4096 znakova koje
zapisujemo s pomou proirenoga ASCII kda (8 bitova), koliko
smo memorije iskoristili u RAM-u ako knjiga ima 1024 stranice?
2.202. Koliko knjiga od 256 kB stane u RAM od 4 GB?

2.203. K oliko je ukupno znakova mogue pohraniti na memorijski
prostor veliine 2 MB ako se za zapis znakova rabi proireni
ASCII kd?
2.204. K oliko e prostora na tvrdome disku zauzeti etiri stranice teksta

ako je poznato da na svakoj stranici ima tono 1024 znaka i da
su znakovi kodirani UNICODE-16 kdom?
29

3. Strojna i programska oprema
Funkcionalni model raunala

3.1. Osnovni su dijelovi raunala:
a.softver i programi
b.hardver i softver
c.hardver i sklopovlje.
3.2. to je hardver?
3.3. to je softver? Zato je nuan na raunalu?
3.4. Nacrtaj funkcionalni model raunala.
3.5. to prikazuje funkcionalni model raunala?
3.6. to prikazuju strelice na funkcionalnome modelu?
3.7. Koja je uloga ulaznih jedinica?
3.8. Nabroj nekoliko ureaja koji su ulazne jedinice.
3.9. Koja je uloga izlaznih jedinica?
3.10. Nabroj nekoliko ureaja koji su izlazne jedinice.
3.11. Koja je uloga sredinje jedinice?
3.12. Koja je uloga memorije?
3.13. Nabroj vrste memorija. Objasni ulogu svake i navedi primjer.
3.14. Koje su tri osnovne funkcionalne cjeline raunala?
a.ulazne jedinice, kuite, sredinja jedinica
b.kuite, zaslon, tipkovnica
c.ulazne/izlazne jedinice, memorija, sredinja jedinica
3.15. Ako raunalo usporedimo s ovjekom, koji bi ureaji po svojoj
funkciji odgovarali uima i oima?
3.16. Ako raunalo usporedimo s ovjekom, kojem dijelu ljudskoga
organizma odgovara procesor?
30

Dijelovi raunala
3.17. Koja je uloga procesora u raunalu?
3.18. Koji su osnovni dijelovi procesora?
3.19. Aritmetiko-logika jedinica:
a.unosi podatke u raunalo
b.sprema podatke
c.alje upravljake signale ostalim dijelovima raunala
d.izvodi aritmetike i logike operacije u procesoru.
3.20. Koja je uloga upravljake jedinice?
3.21. to je radni takt procesora?
3.22. Kako se zove dio raunala koji odreuje u kojem ritmu radi
procesor?
3.23. Nabroj tri karakteristike koje odreuju snagu procesora.
3.24. Kojim se jedinicama mjeri radna frekvencija procesora?
a.Pps
b.Bps
c.Hz, MHz, GHz
d.B, MB, GB
3.25. to znai kada procesor ima radnu frekvenciju 3 GHz?
3.26. S kojom duljinom podataka rade dananji procesori?
3.27. Kako se promijenila arhitektura procesora u posljednje vrijeme?
3.28. Koja je razlika izmeu jednojezgrenih i viejezgrenih
procesora?
3.29. Koja je neeljena posljedica rada procesora na visokoj
frekvenciji?
3.30. Koja od navedenih nije serija Intelovih procesora?
a.386
b.686
c.486
31

3.31. Snop vodia koji povezuje sve funkcionalne dijelove raunala
zove se:
a.koaksijalni kabel
b.sabirnica
c.poveznica.
3.32. U kojim se veliinama izraava irina sabirnice?
3.33. Koja je uloga radne memorije (RAM-a)?
a.Trajno pamti podatke na raunalu.
b.Obrauje podatke.
c.Upravlja ostalim dijelovima raunala.
d.Pamti podatke i instrukcije dok je raunalo ukljueno.
3.34. Koja je osnovna funkcionalna razlika izmeu RAM-a i tvrdoga
diska (hard disca)?
3.35. Koji je osnovni element radne memorije u kojemu se pohranjuje
jedna binarna znamenka?
3.36. Kako je organiziran RAM?
3.37. Zato svaka memorijska lokacija mora imati svoju adresu?
3.38. Zato se podaci briu iz RAM-a kada iskljuimo raunalo?
3.39. Koje su bitne karakteristike RAM-a?
3.40. Koje su danas uobiajene veliine za mjerenje kapaciteta
RAM-a?
3.41. Kojim se jedinicama mjeri kapacitet radne memorije?
a.Pps
b.Bps
c.Hz, MHz, GHz
d.B, MB, GB
3.42. Poredaj po veliini poevi od najmanje vrijednosti.
1 TB, 1KB, 1b, 1B, 1GB, 1MB
3.43. 1 MB jest:
a.1024 x 1024 x 1024 B
b.1024 B
c.1024 x 1024 B
d.1024 x 8 B.
32

3.44. Koliko e prostora spremnika (memorije) u kilobajtima zauzeti
slika rezolucije 1280 x 960 slikovnih elemenata (piksela), ako je
za zapis svakoga piksela potrebno 6 bitova?
3.45. Koja je uloga ROM memorije?
3.46. to je spremljeno u ROM memoriji?
3.47. Koje su dvije tvrdnje tone za ROM memoriju?
a.Ne pamti podatke nakon iskljuenja raunala.
b.Pamti podatke nakon iskljuenja raunala.
c.Pamti osnovne postavke operacijskoga sustava.
3.48. Objasni ulogu brze (cache) memorije.
3.49. Dio raunala koji slui za povezivanje i spajanje svih komponenata
raunala u funkcionalnu cjelinu zove se:
a.procesor
b.matina ploa
c.RAM.
3.50. Kako se na raunalo spajaju ureaji koji se ne prikljuuju na
matinu plou?
Ulazni i izlazni ureaji

3.51. Koji su ureaji ulazni ureaji?
3.52. Koje se vrste podataka mogu unositi u raunalo?
3.53. Koja je uloga tipkovnice?
3.54. Koja je uloga tipke Enter?
3.55. Kojom se tipkom na tipkovnici koristimo za pisanje treega znaka
na tipki?
3.56. Objasni razliku izmeu tipaka Caps Lock i Shift u pisanju velikih
slova.
3.57. Znakovi koje vidimo na zaslonu, ako je ukljuena ikona , jesu:
___________ za razmak
___________ za tabulator
___________ za Enter.
3.58. Koju tipku trebamo pritisnuti uz tipku V ako elimo napisati znak @?
33

3.59. Koju tipku moramo pritisnuti uz tipkanje broja 64 na numerikom
dijelu tipkovnice da bismo dobili znak @?
3.60. Kako se ponaa numeriki dio tipkovnice kada je tipka Num Lock
iskljuena?
3.61. Pritiskom na koju tipku izlazimo iz prozora koji smo sluajno
otvorili?
3.62. Koju tipku moramo pritisnuti ako elimo napisati znakove %, &,
(, ), ?, *?
3.63. Koja je razlika izmeu tipaka Delete i Backspace?
a.Delete brie znak lijevo od kursora, a Backspace desno od
kursora.
b.Delete brie znak desno od kursora, a Backspace lijevo od
kursora.
c.Tipka Delete brie znakove, a s pomou tipke Backspace ne
moemo brisati.
d.Nema razlike meu tim tipkama.
3.64. Kada se koristimo kombinacijom tipaka Ctrl-Alt-Delete?
3.65. Koja tipka omoguuje prelazak iz prepisivakoga naina u
nain umetanja znakova, ako je takva mogunost ukljuena u
programu?
3.66. Kada se koristimo tipkom tabulator?
3.67. Kojima se tipkama koristimo za kretanje po dokumentu?
3.68. Kojom se tipkom pomiemo na poetak reda?
3.69. Kojom se tipkom pomiemo iza posljednjeg upisanog znaka u
redu?
3.70. Koja je uloga mia?
3.71. Nabroj nekoliko ulaznih ureaja kojima se koristimo za pomicanje
pokazivaa.
3.72. Gdje se rabi osjetilna ploha?
3.73. Gdje se najee rabe grafike ploe?
3.74. Skener jest:
a.ureaj koji povezuje nae raunalo s telefonskom linijom
b.ureaj kojim unosimo sliku ili tekst u raunalo
c.ureaj kojim unosimo zvuk u raunalo
d.ureaj kojim spajamo dvije mree.
34

3.75. to znai da je slika digitalizirana?
3.76. to je rezolucija ili razluivost?
3.77. Kratica DPI kod svojstva skenera predstavlja:
a.broj tokica po retku
b.broj tokica po inchu
c.broj tokica po centimetru.
3.78. U kojim se mjernim jedinicama izraava razluivost?
3.79. to je OCR?
3.80. Gdje se rabi crtini kod?
3.81. Kako se zove ureaj za itanje crtinoga koda?
3.82. Koje su karakteristike bitne kod digitalnog aparata?
3.83. Kada se koristimo web-kamerom?
3.84. Kojim se ureajem unosi vlastiti govor u raunalo?
3.85. to je zvuna kartica?
3.86. Koji su ureaji izlazni ureaji?
3.87. Nabroj nekoliko izlaznih ureaja.
3.88. to je zaslonska toka?
3.89. Kako se obino opisuje razluivost monitora?
3.90. Kako se obino opisuje veliina monitora?
3.91. S pomou kojih se boja dobiva bilo koja boja na monitoru?
3.92. Koja je uloga grafike kartice?
3.93. Kako se dobiva slika na LCD monitoru?
3.94. Kako se opisuje brzina rada pisaa?
3.95. Gdje se danas rabe matrini pisai? Zato?
3.96. Kako se stvara slika kod tintnih pisaa?
3.97. Zato je tintni pisa najpopularnija vrsta za kunu uporabu?
3.98. Koje su karakteristike laserskoga pisaa?
3.99. Usporedi matrini, tintni i laserski pisa po trokovima, brzini i
kvaliteti ispisa.
3.100. S pomou kojih boja pisai stvaraju boje na papiru?
3.101. Gdje se rabi crtalo (plotter)?
35

3.102. Koji ureaji na raunalu slue za reprodukciju zvuka?
3.103. Koji je ureaj i ulazni i izlazni?
3.104. U koju vrstu ureaja spada pametna ploa?
3.105. Izbaci uljeza.
mi, mikrofon, zvunici, skener
3.106. Koji je od navedenih ureaja ulazni ureaj?
DVD, web-kamera, pisa, slualice
R, WR, RW, RWR
3.108. to od navedenoga nije vrsta pisaa?
laserski, grafiki, tintni, iglini
3.109. Umnoak broja tokica u redovima i stupcima zaslona zove se:
a.dijagonala zaslona
b.frekvencija osvjeivanja zaslona
c.razluivost.
3.110. Rezolucija nije bitna karakteristika:
a.za monitore
b.za digitalne kamere
c.za mikrofone
d.za skenere.
3.111. to je od navedenoga vrsta monitora?
PHP, CDL, IP, LCD
Ureaji za pohranu podataka

3.112. Koja je uloga vanjskih (trajnih) memorija?
3.113. Nabroj tri glavne skupine trajnih memorija.
3.114. S pomou koje se fizikalne pojave spremaju podaci na tvrdi
disk?
3.115. Koje su uobiajene veliine tvrdih diskova danas?
3.116. to je formatiranje diska?
3.117. to se dogaa s podacima pri formatiranju?
36

3.118. Koja su dobra svojstva tvrdih diskova?
3.119. to od navedenoga nije svojstvo tvrdoga diska?
a.brzina defragmentacije
b.brzina vrtnje
c.brzina prijenosa podataka
3.120. Formatiranjem diska briemo:
a.sve osim read-only datoteka
b.nepovratno sav sadraj diska
c.sve oznaeno na disku.
3.121. Najmanja jedinica zapisa na tvrdom disku jest:
a.sektor
b.staza
c.cilindar.
3.122. Koliki je kapacitet magnetnih kartica?
3.123. Nabroj optike medije.
3.124. Kako se itaju podaci s optikih medija?
3.125. Koja je razlika izmeu CD-a i DVD-a?
3.126. Koji su kapaciteti CD-a?
3.127. Objasni razliku izmeu CD-ROM-a, CD-R-a, CD-RW-a.
3.128. Objasni razliku izmeu DVD-ROM-a, DVD-R-a, DVD-RW-a.
3.129. Zato se CD ne smatra ulaznim ureajem?
3.130. K oliko je najmanje CD-a kapaciteta 700 MB potrebno za pohranu
800 datoteka (nije mogue istu datoteku staviti na dva CD-a)
ako je svaka veliine 5 MB?
3.131. Koje memorije spadaju u flash (poluvodike) medije?
3.132. Koje su glavne prednosti memorijskoga kljuia?
Vrste raunala i povezivanje raunala

3.133. Na koje se dvije skupine dijele osobna raunala?
3.134. Gdje se rabe sredinja (mainframe) raunala?
3.135. Gdje se danas rabe superraunala?
3.136. Pronai na internetu informacije o najbrem superraunalu na
svijetu.
37

3.137. to ini raunalnu mreu?
3.138. Koje su prednosti umreavanja raunala?
3.139. to je komunikacijski kanal?
3.140. Koje vrste komunikacijskih kanala poznaje?
3.141. to je vor mree?
3.142. to je LAN?
3.143. to je WAN?
3.144. Koje se dvije vrste mrea razlikuju s obzirom na ulogu raunala
u mrei?
3.145. O
bjasni ulogu posluitelja (servera) u korisniko-posluiteljskom
modelu.
3.146. Nabroj ureaje koji omoguuju povezivanje raunala i mrea.
3.147. to nam nuno treba za povezivanje dvaju raunala u mreu?
3.148. to nam treba za povezivanje triju i vie raunala u mreu?
3.149. Koji je ureaj potreban za povezivanje naega raunala s
internetom?
3.150. U
smjernik (router) ureaj je koji spaja:
a.dvije mree
b.dva raunala
c.tri raunala
d.raunalo s telefonskom linijom.
3.151. to su protokoli?
3.152. K ako se meusobno razlikuju raunala povezana u zajedniku
mreu?
3.153. Kako se definira brzina prijenosa podataka?
3.154. U
reaj koji omoguuje komunikaciju raunala unutar lokalne
veze jest:
a.modem
b.preklopnik
c.komunikacijski kanal.
preklopnik, modem, mrena kartica, sabirnica
38

Programska oprema
3.156. P rogramska podrka raunala jest:
a.tehniki (materijalni) dio raunala
b.samo aplikacijski programi instalirani na tom raunalu
c.samo operacijski sustav instaliran na raunalu
d.svi programi instalirani na tom raunalu.
3.157. Z ato je za rad na raunalu nuno instalirati operacijski
sustav?
3.158. to su korisniki programi?
3.159. Nabroj pet korisnikih programa kojima se koristi.
3.160. A
ntivirusni program:
a.nije potreban na svakom raunalu
b.potreban je samo na raunalu koje se svakodnevno spaja s
internetom
c.nepotreban je kod prvoga spajanja s internetom
d.potrebno ga je instalirati prije prvoga spajanja s internetom.
3.161. M
oemo li pristupiti internetskim sadrajima bez instaliranog
antivirusnog programa? Obrazloi odgovor.
3.162. Smiju li se razmjenjivati shareware i freeware programi?
3.163. Koja je osnovna razlika izmeu komercijalnoga, shareware i
freeware programa?
3.164. emu slue pokazne (demo) i probne (trial) verzije programa?
3.165. to odreuje licenca programa koju prihvaamo prije njegova
instaliranja?
39

4. Rjeavanje problema i
programiranje
Algoritam
4.1. Algoritam jest:
a.postupak koji opisuje rjeavanje nekoga problema
b.opis nekoga problema
c.rjeavanje nekoga problema
d.provjeravanje rjeenja nekoga problema.
4.2. Opii u nekoliko koraka postupak pripravljanja kakaa. Je li to
algoritam?
4.3. Moemo li rei da je program algoritam? Objasni.
4.4. Nabroj naine prikazivanja algoritma.
4.5. Nabroj uvjete koje mora ispunjavati dobar algoritam.
4.6. Najvanija je karakteristika dobrog algoritma:
a.da je brz
b.da daje toan rezultat
c.da je razumljiv
d.da je lagan.
4.7. Nabroj osnovne algoritamske konstrukte.
Dijagram tijeka
4.8. Koji od navedenih likova oznauje unos podataka u dijagramu
tijeka?
a.
b.
c.
4.9. Kada se koristimo elementom u dijagramu tijeka?

Navedi primjer.
4.10. Nabroj aritmetike operatore kojima se koristimo u
algoritmima.
40

4.11. Nacrtaj dijagram tijeka za algoritam koji izraunava opseg i
povrinu kruga. Ulazna je vrijednost polumjer kruga.
4.12. Algoritam izraunava opseg i povrinu kvadrata. Ulazna je
vrijednost stranica kvadrata. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.13. Nacrtaj dijagram tijeka za algoritam koji unosi duljine kateta i
izraunava povrinu pravokutnoga trokuta.
4.14. Algoritam izraunava oploje valjka na temelju zadanoga
promjera baze i visine valjka. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.15. Kada se koristimo operatorima DIV i MOD?
4.16. Algoritam na temelju trajanja reklame u sekundama izraunava
koliko je to minuta i sekunda. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.17. Algoritam izraunava koliko minuta traje film. U TV programu
pie kada film poinje i kada zavrava (sati i minute). Film uvijek
zavrava u istom danu u kojem je i poeo. Nacrtaj dijagram
tijeka.
4.18. Algoritam izraunava postotak pozitivno i negativno ocijenjenih
uenika u razredu. Ulazne su vrijednosti broj uenika u razredu
i broj uenika koji su dobili ocjenu odlian, vrlo dobar, dobar i
dovoljan. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.19. Bankomat isplauje iznos u novanicama od 200, 100, 50, 10 i 1
kn. Izraunaj koliko novanica i koje vrste treba isplatiti kako bi
iznos bio isplaen najmanjim brojem novanica. Nacrtaj dijagram
tijeka.
4.20. Kada se koristimo elementom u dijagramu tijeka?
Navedi primjer.
4.21. Nabroj relacijske operatore kojima se koristimo u algoritmima.
4.22. Algoritam izraunava opseg trokuta ako zadane vrijednosti mogu
biti njegove stranice. Nacrtaj dijagram tijeka. Uputa: zbroj dviju
stranica mora biti vei od tree stranice.
4.23. to e biti rezultat algoritma
ako su ulazne vrijednosti:
a.a=3, b=3
b.a=4, b=2?
41

4.24. Algoritam provjerava je li upisani broj paran ili neparan. Nacrtaj
dijagram tijeka.
4.25. to e biti rezultat algoritma ako je ulazna vrijednost:
a.negativna
b.pozitivna?
4.26. Algoritam izraunava drugi korijen upisanoga broja ako je

mogue izraunati realno rjeenje. Ako nije, ispisuje prikladnu
poruku. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.27. Algoritam na temelju unesenih stranica trokuta ispisuje je li trokut
istostranian, raznostranian, jednakokraan. Pretpostavka je
da unesene vrijednosti sigurno zadovoljavaju uvjet za stranice
trokuta. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.28. Nacrtaj dijagram tijeka koji e uitati dva broja i ispisati ih u
padajuem redoslijedu.
4.29. Nacrtaj dijagram tijeka koji e uitati tri broja i ispisati ih u
rastuem redoslijedu.
4.30. Algoritam izraunava broj bijelih polja na ahovskoj ploi. Ulazne
vrijednosti su broj polja vodoravno i okomito. U gornjem je
lijevom kutu uvijek bijelo polje. Nacrtaj dijagram tijeka.
4.31. Nacrtaj dijagram tijeka koji e uitati 10 brojeva i ispisati najvei
uitani broj.
4.32. Nacrtaj dijagram tijeka koji e uitati prirodni broj N i za tako
zadani broj ispisati zbroj svih prirodnih brojeva od 1 do N.
4.33. Nacrtaj dijagram tijeka koji e uitati prirodni broj N i za tako
zadani broj ispisati srednju vrijednost svih prirodnih brojeva od
1 do N.
4.34. Nacrtaj dijagram tijeka petlje s provjerom uvjeta na poetku.
4.35. Nacrtaj dijagram tijeka petlje s provjerom uvjeta na kraju.
42

Pseudojezik
Pojam varijable, instrukcija pridruivanja vrijednosti
4.36. to oznauju oznake { i } u pseudojeziku?
4.37. to je varijabla?
4.38. Koja je razlika izmeu varijable i konstante?
4.39. to rade sljedei operatori?
a.a * b
b.a div b
c.a mod b
d.a / b
4.40. Navedi prioritete izvoenja operacija.
4.41. Odredi kolika je vrijednost cjelobrojne varijable x nakon
izraunavanja sljedeih naredaba:
a.x:=25 mod 3+15 div 3;
b.x:=25 div 3 mod 5+1;
c.x:=25 mod (4+2)+22 div 7;
d.x:=32 div 6 mod (3+2);
e.x:=12+10 div 2*3;
f.x:=15 div 3+2*6;
g.x:=15 mod (3+2)*6;
h.x:=(15 div 3+2)*6;
i.x:=2+20 mod 3;
j.x:=10+10 div 3+12 mod 3;
k.x:=17 div 4+2*6;
l.x:=(15 mod 2+2)*7;
4.42. Nabroj osnovne funkcije kojima se koristimo u aritmetikim
izrazima.
4.43. Objasni to rade funkcije: sqr, round, abs.
43

4.44. Odredi to je spremljeno u varijablama nakon izvoenja sljedeih
programskih linija:
a.b:=sqrt(4) mod 3;
b.e:=7-sqrt(36-4*5);
c.g:=2*sqr(-3)+round(32.54);
d.g:=sqr(-3)+trunc(32.54);
e.h:=abs(-10)/10;
f.b:=sqrt(25) div 5;
g.h:=abs(-24)/(-3)+10 mod 4;
h.g:=3*sqr(-4)+round(32.44);
i.e:=8-sqrt(36-4*5);
j.b:=sqrt(sqr(5)-4*2*2);
k.a:=10+10 div 3*3+sqrt(16) mod 5;
4.45. Napii naredbu koja izraunava umnoak varijabla a i b te sprema
rezultat u varijablu c.
4.46. Napii naredbu koja u varijablu s sprema srednju vrijednost
varijabla a i b.
4.47. Koja e vrijednost biti spremljena u varijabli x nakon izvoenja
dijela programa?
x:=3;
y:=4;
x:=x-2*y;
y:=-y;
x:=x-y;
a.-5
b.-1
c.5
d.2
4.48. to e biti spremljeno u varijabli z nakon izvoenja dijela
programa?
a.x:= -100;
y:=121;
z:=sqrt(abs(x)) + sqrt(y);
44

b.z:=2;
z:=z+2;
z:=z-2;
z:=z-2;
c.z:= -25;
z:=sqrt(abs(z));
d.x:= -100;
y:= -64;
z:=sqrt(abs(x)) + sqrt(abs(y));
e.z:=1;
z:=round(z);
f.z:=3;
v:=4;
t:=v;
v:=z;
z:=t;
4.49. to je rezultat izvoenja programskog odsjeka?
a:=5;
b:=6;
c:=a+b;
a:=a+1;
b:=a-2;
c:=c-a-b;
4.50. Prikazano je trenutano stanje u memoriji. Nacrtaj novo stanje
nakon izvoenja sljedeega programa.
2 A
3 B
4 C
5 D
a:=a+2;
b:=a+4;
c:=a+b;
d:=d-2;
45

4.51. Sljedee izraze napii kao programske linije.
a.a2+b2
b.5a+2b3
c. (x2 + y2)
d.3x y
e.v= 3a + 2c
a+c
f.z=(x + x 4 )2
g. (x + y )
2 2

2x
h.6|a|+2c3
3x3 y
i.
5 x
j.c= 2x + y ;
(x + 5)
k.z=
x 7
l. 3x y +8|a|+20c3
5 x
4.52. Izraz x= 3a + 2b + 2b moemo napisati u obliku programske

3a
instrukcije:
a.x:=3*a+2*b+2*b/3*a;
b.x:=3*a+2*b+2*b/(3*a);
c.x:=(3*a+2*b)+2*b/3*a;
4.53. Matematiki izraz x= a + b moemo napisati u obliku program
ske instrukcije:
a.x:=abs(sqr(a)+sqr(b));
b.x:=abs(sqrt(a+b));
c.x:=abs(sqrt(a)+sqrt(b));
4.54. Kolika e biti vrijednost varijabla D i J nakon izvrenja naredaba
ako je vrijednost varijable X 48? (int daje cijeli dio decimalnoga
broja.)
d:=int (x/10)
j:=xd*10
46

4.55. U varijabli c spremljen je iznos u kunama. Napii izraze kojima
emo u algoritmu izraunati koliko novanica od 10 kuna i koliko
kovanica od 1 kune treba za isplatu toga iznosa.
4.56. Napii dio algoritma koji izraunava znamenke zadanoga trozna-
menkastog broja x (znamenku stotice, desetice i jedinice).
4.57. Napii dio programa kojim emo zamijeniti sadraje varijabla a
i b. Nacrtaj sva etiri stanja (prije zamjene, meukorake i nakon
zamjene).
A A A A
B B B B
C C C C
4.58. Koji je rezultat spremljen u varijabli r nakon izvoenja sljedeeg

algoritma, ako logika operacija I djeluje nad pojedinim parovima
bitova varijabla a i b? Varijable a i b su 8-bitovne. Uputa: brojeve
a i b treba pretvoriti u binarne.
a:=170;
b:=13;
r:=a I b;
4.59. Kolika je vrijednost izraza (a<b) ILI (b<c) I (c<a) ako su zadane
vrijednosti varijabla a=6, b=8, c=10?
4.60. Koja e vrijednost biti spremljena u varijabli x nakon izvoenja
sljedeega dijela programa?
a:=2;
b:= -2;
x:=(a>b) ILI (a<b) I (a=b);
Instrukcije za ulaz i izlaz podataka

4.61. to radi instrukcija ulaz(x);?
4.62. Koje e vrijednosti biti spremljene u varijablama a, b i nakon
izvoenja instrukcije
ulaz(b,c,a);
ako korisnik upie sljedee vrijednosti: 1, 2, 3?
4.63. Objasni to radi instrukcija izlaz(x);.
4.64. Napii algoritam koji omoguuje upis poruke, a zatim poruku
ispisuje.
47

4.65. Napii algoritam koji izraunava oploje kocke (unosi stranicu a).
4.66. Napii algoritam koji unosi dva broja i ispisuje njihov zbroj,
razliku, umnoak, kvocijent, rezultat cjelobrojnoga dijeljenja i
ostatak kod cjelobrojnoga dijeljenja.
4.67. Napii algoritam koji pretvara sekunde u oblik sati, minute,
sekunde.
4.68. Napii algoritam koji izraunava opseg i povrinu kruga (ulazna
je vrijednost promjer kruga).
4.69. Napii algoritam koji omoguuje unos dvaju brojeva, a zatim
prikazuje zbroj njihovih kvadrata.
4.70. Napii algoritam koji izraunava opseg i povrinu pravokutnika
(unosi stranice a i b).
4.71. Napii algoritam koji omoguuje unos triju brojeva, a zatim
prikazuje njihovu srednju vrijednost.
4.72. Ulazni su podaci dva razlomka zadana svojim brojnicima i
nazivnicima. Algoritam ispisuje brojnik i nazivnik razlomka koji
je njihov zbroj (ako su zadani razlomci 1/3 i 2/4, tada je njihov
zbroj razlomak 10/12). Napii algoritam.
4.73. Algoritam izraunava ukupnu povrinu papira potrebnoga za
tiskanje jedne knjige. Ulazne su vrijednosti dimenzije stranice i
broj stranica. Napii algoritam.
Odluka
4.74. Objasni na primjeru djelovanje ako je onda inae
naredbe.
4.75. Koju vrijednost imaju sljedei izrazi:
a.istina ILI istina (true OR true)
b.istina ILI istina I la (true OR true AND false)
c.(15<10-4) ILI (5<3+6) I (3+5=8)?
4.76. Napii logiki izraz koji ima vrijednost true, ako je navedena
tvrdnja istinita: varijable a, b, c su pozitivne.
4.77. Napii logiki izraz koji ima vrijednost true, ako je navedena
tvrdnja istinita: zadana varijabla a vea je od varijable b ili je
manja od varijable c.
4.78. Napii naredbu koja e ispisati poruku: Oba broja su pozitivna,
ako su i a i b pozitivni. U sluaju da je neki od brojeva negativan,
ispisat e poruku: Barem jedan od upisanih brojeva je negativan.
48

4.79. Napii dio algoritma koji od dvaju upisanih brojeva uvijek ispisuje
manji.
4.80. Objasni djelovanje logikoga operatora NE.
4.81. Usporedi djelovanje logikih operatora I i ILI.
4.82. Koju e vrijednost ispisati algoritam ako n ima vrijednost 150?
ako je n mod 2=0 onda izlaz (n div 3)
inae izlaz (3*n);
4.83. Napii naredbu kojom e se utvrditi je li uitano slovo
samoglasnik.
4.84. Napii naredbu kojom e se utvrditi je li uitano slovo suglasnik.
4.85. Algoritam omoguuje unos jednoga pozitivnog broja. Ako je
dobro upisan, ispisat e njegov drugi korijen, a ako nije, upozorit
e na pogreku. Napii algoritam.
4.86. Algoritam provjerava je li korisnik upisao broj iz intervala
0<=x<=20. Ako broj nije u intervalu, upozorava na pogreku. Ako
jest, ispisuje da je u intervalu. Napii algoritam.
4.87. Napii naredbu kojom e se ustanoviti je li uitani broj djeljiv s 5.
4.88. Algoritam provjerava je li upisani broj djeljiv s brojem 3.
Napii algoritam.
4.89. Napii naredbu koja djeluje jednako kao funkcija ABS(x).
4.90. Napii naredbu koja provjerava je li upisani broj cijeli.
4.91. to e ispisati algoritam?
x:=1;
y:=2;
z:=3;
ako je x < y onda x:=3*y+1;
ako je z < y onda x:=3*z3;
ako je y < x onda z:=3*x+5;
izlaz (x+y+z);
49

4.92. Napii matematiku funkciju za koju je napisan algoritam u
pseudojeziku.
ako je x<4 onda {
y:=x*x;

y:=3*y;
y:=y+2;
}
inae {
y:=3*x;
y:=y+2;
y:=y*y;
y:=y-2;
}
4.93. Koje e vrijednosti imati varijable a i b nakon izvravanja sljedeih
naredaba? Poetne su vrijednosti a=3 i b=0.
a.ako je a>b onda a:=b
inae b:=a;
b.ako je a>b onda {

a:=b;
b:=a;
}
c.ako je a>0 onda ako je b>0 onda b:=b+1

inae a:=a+1
inae a:=-a;
4.94. Koje e vrijednosti imati varijable a i b nakon izvoenja sljedeih
naredaba? Poetne su vrijednosti: a=5 i b=2.
ako je a<b onda a:=b
inae b:=a;
4.95. Koje e vrijednosti imati varijable a i b nakon izvoenja sljedeih
naredaba? Poetne su vrijednosti: a= -5 i b= -2.
ako je a<b onda a:=b
inae b:=a;
50

4.96. Koju e vrijednost ispisati algoritam ako n ima vrijednost 111?
ako je n mod 3=0 onda izlaz (n div 2)
inae izlaz (2*n);
4.97. Program s tipkovnice ita rimsku znamenku i ispisuje arapski
ekvivalent (I, V, X, L, C, D, M).
4.98. to radi sljedei algoritam?
ulaz(a,b,c);
ako je a*a+b*b=c*c onda izlaz(a,b,c, su Pitagorini

brojevi)
inae izlaz(a, b,c, nisu Pitagorini

brojevi);
4.99. Koju e vrijednost ispisati sljedei algoritam ako je x=9?
ako je x<9 onda izlaz(x div 3)
inae ako je x<20 onda izlaz (x mod 3)
inae izlaz(x);
4.100. to e ispisati algoritam ako su a i b cjelobrojne varijable?
a:=6;
b:=2*a;
ako je (a>b) I (a mod 3=0) onda izlaz (3*a)
inae ako je (a>b) I (a mod 3<>0) onda izlaz (4*a)
inae izlaz(5*a);
4.101. K oja e biti vrijednost varijable n nakon izvoenja sljedeega
dijela algoritma?
n:=20;
m:=4;
ako je (n>50) I (m>30) onda n:=n+2*m;
inae ako je n>10 onda n:=2*n+m
inae n:=2*n+3*m;
51

Petlja s unaprijed zadanim brojem ponavljanja
4.102. to je programska petlja?
4.103. Objasni djelovanje za i:= pv do kv initi naredbe.
4.104. Algoritam glasi:
poetak
ulaz(x);
za kv:=1 do 10 initi izlaz(x);
kraj
to e biti prikazano na zaslonu ako je x=Dobar dan?
4.105. Algoritam unosi broj n i ispisuje sve brojeve od 1 do n.
4.106. Algoritam unosi prirodni broj n i ime korisnika, a zatim n puta
ispisuje to ime.
4.107. Algoritam unosi prirodni broj n, a zatim n puta ispisuje poruku:
Dobar dan.
4.108. A
lgoritam ispisuje sve prirodne brojeve od 1 do 100 i njihove
kvadrate.
4.109. A
lgoritam unosi prirodni broj n, a zatim ispisuje sve parne
brojeve od 1 do toga broja.
4.110. A
lgoritam unosi prirodni broj n, a zatim ispisuje sve brojeve
djeljive sa 7, od 1 do toga broja.
4.111. Algoritam unosi 10 brojeva i ispisuje njihovu sumu.
4.112. A
lgoritam zbraja sve brojeve od 1 do n (n unosi na poetku) i
ispisuje njihovu sumu.
4.113. Algoritam zbraja sve neparne brojeve od 1 do n (n unosi na
poetku) i ispisuje njihovu sumu.
4.114. Algoritam unosi 10 brojeva i ispisuje njihov umnoak.
ulaz(broj);
za i:=1 do broj initi
ako je broj mod i =0 onda izlaz(i);
52

4.116. Koliko e se puta petlja ponoviti?
za i:=0 do 100 initi
izlaz(i);
a.99 puta
b.100 puta
c.101 put
4.117. to e biti ispisano nakon izvoenja algoritma?
izlaz(i);
4.118. to ispisuje algoritam?
ako je i mod 3=0 onda izlaz(i);
4.119. P rogram zbraja sve brojeve djeljive s brojevima 2 ili 3 od 1 do
100 (zbraja 2, 3, 4, 6, 8, 9).
4.120. Korisnik unosi poetni i zavrni broj (poetni je manji od
zavrnoga). Algoritam ispisuje sve neparne brojeve izmeu
dvaju unesenih.
4.121. Zadana je instrukcija: za i:=a do b initi izlaz (i); .
apii vrijednosti za varijable a i b tako da se petlja ponovi pet
N
puta.
4.122. Zadana je instrukcija: za i:=a do 101 initi izlaz (i); .
Kolika mora biti vrijednost varijable a da bi se petlja ponovila
100 puta?
4.123. K oliko e ponavljanja imati instrukcija za i:=4 do 6 initi
izlaz (i);?
a.2
b.3
c.4
4.124. Napii algoritam koji uitava 10 brojeva s tipkovnice i izraunava
njihov zbroj.
4.125. Napii algoritam koji ispisuje neparne brojeve u intervalu
[0,100].
4.126. Napii algoritam koji ispisuje brojeve u intervalu [0,5] s
intervalom od 0,1 (0; 0,1; 0,2; 0,3...).
53

4.127. Napii algoritam koji upisuje 10 brojeva, a zatim ispisuje koliko
ima neparnih.
4.128. N
apii algoritam koji upisuje 100 brojeva, a zatim ispisuje sumu
upisanih brojeva i njihov prosjek.
4.129. Napii algoritam koji upisuje 100 slova te ispisuje koliko je
samoglasnika.
4.130. N
apii algoritam koji izraunava sumu prvih N prirodnih brojeva.
4.131. Kolika je vrijednost varijable x nakon izvoenja sljedeeg
algoritma?
x:=1;
za i:=3 do 6 initi
za j:=4 do 6 initi
x:=x+1;
4.132. K olika je vrijednost varijable s nakon izvoenja sljedeega dijela
programa?
s:=-3;
za i:=0 do 2 initi
za j:=0 do 3 initi
s:=s+2;
4.133. Koju e vrijednost imati varijabla k nakon izvoenja sljedeega
dijela programa?
k:=-2;
za i:=0 do 2 initi
za j:=0 do 2 initi
k:=k+2;
k:=k-4;
4.134. Koju e vrijednost imati varijabla v nakon izvoenja sljedeega
dijela programa?
v:=2;
za i:=2 do 5 initi
za j:=i do 5 initi
v:=v+2;
v:=v-5;
54

4.135. K oju e vrijednost imati varijabla t nakon izvoenja sljedeega
dijela programa?
t:=2;
za i:=2 do 5 initi
za j:=i do 5 initi
t:=t+2;
4.136. Koliko e se puta izvesti naredba za ispis podataka?
za a:=0 do 10 initi
za e:=0 do 10 initi
za t:=1 do 2 initi
ako je 10*a+t = 100*t+10*e+e onda

izlaz (a,t,e);
Petlja s uvjetom na vrhu

4.137. K ako se pie instrukcija za ponavljanje s uvjetom na poetku
petlje?
4.138. to je beskonana petlja?
4.139. Kada se moe dogoditi beskonana petlja?
4.140. N
apii algoritam koji e ispisati brojeve od 0 do 10 s korakom
0.1.
4.141. Zadan je niz brojeva 1, 3, 9, 27... Algoritam treba ispisati prvi
element takvoga niza koji je vei od 1000.
4.142. Algoritam ispisuje prirodne brojeve iji su kvadrati manji od
10000.
4.143. Z adan je niz: 1, 2, 4, 8, 16... Algoritam treba prebrojiti sve
elemente niza manje od 4000.
4.144. A
lgoritam omoguuje upis cijelih pozitivnih brojeva sve dok je
njihov umnoak manji od 200 000. Napii algoritam.
4.145. K oliko e se puta petlja ponoviti?
a:=0;
dok je a < 4 initi {
izlaz (a);
a:=a+1
};
a.4
b.5
c.3
55

4.146. to e algoritam ispisati?
s:=1;
dok je s < 10 initi {
izlaz (s);
s:=s+1;
s:=s+1;
}
a.1 2 3 9
b.1 3 5 9
c.1 2 1 2 (beskonana petlja)
x:=3;
dok je x <= 10 initi {
x:=x+1;
izlaz (x);
}
a.8
b.7
c.beskonano
a:=0;
dok je (a-2)< 4 initi {
izlaz (a);
a:=a+1;
}
x:=9;
x:=x-1;
izlaz (x);
}
56

4.150. Dio algoritma glasi:
x:=10;
izlaz (x);
x:=x-1;
};
Kojom instrukcijom treba zamijeniti instrukciju x:=x-1; kako bi
se izbjegla beskonana petlja?
x:=6;
x:=x+1;
izlaz (x);
}
a.7
b.8
c.beskonano
4.152. to e petlja ispisati?
a:=0;
dok je a < 4 initi {
izlaz (a);
a:=a+1;
}
a.0 1 2 3
b.0 1 2 3 4 5
c.0 1 2 (beskonana petlja)
x:=7;
dok je x >= 7 initi {
izlaz (x);
x:=x+1;
};
Promijeni logiki uvjet kako bi se izbjegla beskonana petlja.
57

4.154. to e biti ispisano nakon izvoenja sljedeeg algoritma?
x:=1;
dok je x <= 12 initi
x:=x+2;
izlaz(x);
4.155. Koju e vrijednost ispisati algoritam za n=25 i m=17?
ulaz (n,m);
dok je n<>m initi
ako je n>m onda n:=n-m
inae m:=m-n;
izlaz (m);
4.156. Koja e biti vrijednost varijable k nakon izvoenja sljedeeg
algoritma?
i:=0;
j:=120;
k:=0;
dok je i < j initi
{
i:=i+10;
j:=j+2;
k:=k+1;
}
izlaz k;
4.157. Koja e biti vrijednost varijable m nakon izvoenja sljedeega
dijela programa?
n:=222;
m:=0;
dok je n>0 initi {
m:=m*10+n mod 10;
n:=n div 10;
}
58

4.158. Koja e biti vrijednost varijable m nakon izvoenja sljedeega
dijela programa?
n:=321;
m:=0;
dok je n>0 initi {
m:=m*10+n div 10;
n:=n div 3;
}
4.159. Program uitava prirodni broj i ispisuje njegove znamenke.
4.160. Kolika treba biti najmanja pozitivna vrijednost varijable x kako
bi se petlja izvela tono etiri puta?
dok je x <>1 initi
ako je x mod 2=0 onda x:=x div 2
inae x:=5*x+2;
Petlja s uvjetom na dnu

4.161. Kako se pie instrukcija za ponavljanje s uvjetom na kraju
petlje?
4.162. Koliki je najmanji broj ponavljanja petlje s uvjetom na kraju?
4.163. Napii dio algoritma kojim varijabla x u svakom ponavljanju
poveava svoju vrijednost za 1. Petlja se prekida kad x postane
vei od 100, poetna vrijednost x je 0.
4.164. N
apii dio algoritma kojim varijabla x u svakom ponavljanju
poveava svoju vrijednost za 2. Poetna vrijednost varijable x
je 10, a ponavljanje se prekida kada postigne vrijednost 20.
poveava svoju vrijednost za vrijednost varijable a. Poetna
vrijednost varijable x je 0, a ponavljanje se prekida kada postigne
vrijednost 200.
smanjuje svoju vrijednost za 1. Poetna vrijednost varijable x
je 100, a ponavljanje se prekida kada postigne vrijednost 0.
4.167. N
apii dio algoritma kojim varijabla x u svakom ponavljanju
poveava svoju vrijednost dva puta. Poetna vrijednost x je 10,
a petlja se prekida kad x postane vei od 200.
59

djeljiv:=false;
ponavljati
ulaz(broj);
ako je broj mod 2=0 onda djeljiv:=true;
do djeljiv=true;
x:=2;
ponavljati
x:=x+2;
izlaz (x);
do x=10;
a.4
b.5
c.10
x:=1;
ponavljati
x:=x+2;
izlaz (x);
do x=10;
a.5
b.beskonano puta
c.10
4.171. to e program ispisati?
x:=1;
ponavljati
izlaz (x);
x:=x+1;
do x < 30;
a.1 2 3 (beskonana petlja)
b.1 2 3 30
c.1
60

x:=-1;
ponavljati
x:=x+3;
izlaz (x);
do x=11;
x:=-1;
ponavljati
x:=x+3;
izlaz (x);
do x=10;
4.174. to e program ispisati?
x:=10;
ponavljati
izlaz (x);
x:=x-1;
do x < 5;
x:=0;
ponavljati
x:=x+1;
izlaz (*);
do x < 5;
a.Promijeni logiki uvjet kako bi algoritam ispisao znak * pet
puta.
b.Promijeni logiki uvjet kako bi algoritam ispisao znak * est
puta.
61

x:=-1;
ponavljati
x:=x+1;
izlaz (Hello);
do x=4;
a.Promijeni poetnu vrijednost varijable x kako bi algoritam ispisao
pozdrav pet puta.
b.Promijeni poetnu vrijednost varijable x kako bi algoritam ispisao
pozdrav est puta.
brojac:=0;
ponavljati
ulaz(broj);
ako je broj >0 onda brojac:=brojac+1;
do broj mod 2=0;
izlaz(brojac);
4.178. Algoritam ispisuje sve cijele brojeve od 2 do 200. Koja je
vrijednost varijable a?
broj:=a;
ponavljati
broj:=broj+a;
izlaz(broj);
do broj=200;
4.179. A
lgoritam ispisuje sve cijele brojeve od 0 do 2000. Koje instrukcije
treba dodati kako bi algoritam ispravno radio?
ponavljati
izlaz(broj);
do broj=2001;
62

4.180. K oju e vrijednost poprimiti cjelobrojne varijable n i k nakon
izvravanja dijela programa?
n:=4;
k:=2;
ponavljati
n:=2*k;
k:=2*n;
do (n>10) ILI (k=n);
Osnovni algoritamski postupci

suma:=0;
ponavljati
ulaz(broj);
suma:=suma+broj;
do uvjet;
izlaz(suma);
brojac:=0;
ponavljati
ulaz(broj);
ako je uvjet onda brojac:=brojac+1;
do uvjet;
izlaz(brojac);
4.183. Koja e vrijednost biti ispisana nakon izvravanja programa?
suma:=0;
za i:=1 do 20 initi
ako je i mod 10=0 onda suma:=suma+i;
izlaz(suma);
63

4.184. Koja e vrijednost biti ispisana nakon izvravanja programa?
br:=0;
za a:=1 do 20 initi
ako je a mod 2=1 onda br:=br+1;
izlaz(br);
4.185. Algoritam zbraja sve cijele brojeve od 1 do 100. Kako treba
napisati logiki uvjet?
suma:=0;
broj:=1;
ponavljati
suma:=suma+broj;
broj :=broj+1;
do uvjet;
izlaz(suma);
4.186. A
lgoritam zbraja sve brojeve djeljive s brojevima 2 ili 3 od 1 do
100. Kojom instrukcijom treba dopuniti petlju kako bi algoritam
ispravno radio?
suma:=0;
broj:=1;
ponavljati
**********
broj:=broj+1;
do broj>=101;
izlaz(suma);
4.187. K orisnik unosi poetni i zavrni broj (poetni je manji od
zavrnoga). Algoritam ispisuje sve neparne brojeve izmeu
dvaju unesenih.
ulaz(pocetni);
ulaz(zavrsni);
broj:=pocetni;
ponavljati
instrukcija;
broj:=broj+1;
do uvjet;
Kako moraju glasiti instrukcija i logiki uvjet?
64

4.188. K orisnik unosi poetni i zavrni broj (poetni je manji od
zavrnoga). Algoritam ispisuje sumu svih neparnih brojeva
izmeu dvaju unesenih.
ulaz(pocetni, zavrsni);
broj:=pocetni;
ponavljati
instrukcija;
broj:=broj+1;
do uvjet;
Kako moraju glasiti instrukcija i logiki uvjet?
4.189. to radi algoritam?
u:=1;
dok je p>0 initi {
u:=u*p;
p:=p-1;
}
izlaz(u);
Programiranje i programski jezici

4.190. O
bjasni razliku izmeu izvornoga koda i izvrne inaice
programa.
4.191. Nabroj faze u postupku programiranja.
4.192. to je nuno napraviti prije kodiranja programa?
4.193. Kako se uoavaju i ispravljaju logike pogreke u programu?
4.194. Koju vrstu pogreaka pronalazi kompajler?
4.195. U kojem se obliku pojavljuje dokumentacija o programu?
4.196. to je odravanje programa?
4.197. to je programski jezik?
4.198. ime je odreen programski jezik?
4.199. Objasni razliku izmeu strojnoga jezika i asemblera.
65

4.200. P rogramski jezici vie razine su (trea generacija):
a.C i strojni jezik
b.Pascal i asembler
c.Pascal, Basic, C
d.strojni jezik i asembler.
4.201. K ako se pristupa rjeavanju problema kod strukturnoga
programiranja?
4.202. Programi prevoditelji (interpreteri i kompajleri) prevode:
a.strani jezik na hrvatski
b.vii programski jezik u strojni
c.strojni jezik u vie programske jezike
d.pseudokod u programski jezik i obratno.
4.203. Objasni razliku izmeu interpretera i kompajlera.
4.204. Koja je glavna karakteristika objektnoga programiranja?
4.205. Koja je osnovna karakteristika neproceduralnih jezika?
66

5. Osnove rada
s raunalom
Operacijski sustav Windows XP
5.1. Objasni ulogu operacijskoga sustava.
5.2. Koji je operacijski sustav instaliran na tvome raunalu? Gdje je
zapisana informaciju o instaliranom operacijskom sustavu na
raunalu?
5.3. to se dogaa s raunalom otkada pritisnemo tipku za ukljuivanje
do pojavljivanja teksta dobrodolice u Windowsima XP?
5.4. Koliko se korisnika moe koristiti jednim raunalom?
5.5. Koliko se korisnika moe istovremeno koristiti jednim raunalom?
5.6. to je korisniki raun?
5.7. emu slui korisniko ime i zaporka?
5.8. to se nalazi na radnoj povrini raunala?
5.9. to je programska traka?
5.10. to je ikona?
5.11. to se dogaa kada na odabranoj ikoni:
a.jednom kliknemo lijevom tipkom mia
b.dvaput kliknemo lijevom tipkom mia
c.jednom kliknemo desnom tipkom mia?
5.12. Opii nain premjetanja ikone s jednoga dijela radne povrine
na drugi s pomou mia.
5.13. Objasni razliku izmeu ikone programa i njegova preaca.
5.14. Nabroj osnovne dijelove programske trake.
5.15. U dijalokom se okviru za postavku programske trake moe:
a.obrisati popis nedavno koritenih datoteka
b.prikazati traka za brzo pokretanje
c.prikazati popis ikona na radnoj povrini.
5.16. Kako se pokree program ako ne postoji ikona programa na
radnoj povrini?
5.17. Gdje je u operacijskom sustavu Windows podatak o trenutanome
vremenu?
5.18. Objasni pojam viezadanost.
5.19. Kako se najbre dolazi do postavaka radne povrine?
67

5.20. Nabroj glavne dijelove dijalokog okvira Prikaz svojstva (Display
Properties).
5.21. Opii postupak promjene pozadine radne povrine na kartici
Radna povrina (Desktop).
5.22. Kako se postavlja eljena slika kao podloga radne povrine?
5.23. Kako se postavlja ikona Moje raunalo (My Computer) na radnu
povrinu?
5.24. emu slui uvar zaslona?
5.25. Moe li uvar zaslona sluiti kao uvar raunala?
5.26. Opii postupak prilagodbe svojstava uvara zaslona.
5.27. Kako se postie da uvar zaslona pokazuje tono odreene slike?
5.28. Gdje se odreuje izgled i stil prozora?
5.29. to se postavlja u kartici Postavke (Settings)?
5.30. to je razluivost zaslona?
5.31. Kako promjena razluivosti zaslona utjee na veliinu objekata
(ikona, prozora)?
5.32. Gdje su postavke za broj nijansa boja?
5.33. Kako se sve mogu posloiti ikone na radnoj povrini?
5.34. Kako se mijenja irina i visina prozora?
5.35. Kako se istovremeno mijenja i visina i irina prozora?
5.36. Kako se maksimalno poveava prozor?
5.37. Kako se maksimalno smanjuje prozor?
5.38. Kako se pomie prozor na radnoj povrini?
5.39. Nabroj znaajne dijelove prozora.
5.40. Po emu se razlikuje aktivni prozor meu vie otvorenih
prozora?
5.41. Otvori novi Wordov dokument u koji e spremati zadatke.
Dokument nazovi Rad u Windowsima te ga minimiziraj.
5.42. Otvori brzi izbornik na ikoni Smee (Recycle Bin). Sliku zaslona
kopiraj u dokument Rad u Windowsima.
5.43. Proizvoljno razmjesti ikone (npr. dovuci ikone na sredinu
zaslona). Sliku zaslona kopiraj u dokument Rad u Windowsima.
5.44. Ukljui opciju automatskoga slaganja ikona, zatim sliku zaslona
kopiraj u dokument Rad u Windowsima.
68

5.45. Otvori prozor Svojstva sustava (System Properties). Sliku prozora
(ne cijeloga zaslona) zalijepi u dokument Rad u Windowsima.
5.46. Otvori prozore triju razliitih programa (Word, PowerPoint i
Paint) i razmjesti ih tako da pokrivaju cijelu povrinu zaslona, a
meusobno se ne preklapaju. Sliku zaslona zalijepi u dokument
Rad u Windowsima. Dokument spremi na radnu povrinu i
zatvori.
5.47. Poveaj prozor programa za crtanje. Podlogu oboji u uto.
Odaberi kist oblika i boje po elji i napii svoje ime. Spremi sliku
pod nazivom Moje ime na radnu povrinu.
5.48. S pomou alata za odabir oznai prvo slovo svoga imena i kopiraj
ga u otvorene Wordove i PowerPointove dokumente. Obje
datoteke spremi pod nazivom Prvo slovo moga imena na radnu
povrinu. Zatvori sve otvorene prozore. Po emu se razlikuju
ikone tih dviju datoteka?
5.49. Desnim klikom pokreni brzi izbornik na traci sa zadacima pa uoi
kojom se od navedenih naredaba treba koristiti za automatsko
slaganje prozora okomito.
5.50. Otvori prozor u kojemu se odreuju svojstva radne povrine.
Promijeni boju radne povrine u jednu od boja koja se nalazi na
odjevnom predmetu koji trenutano nosi.
5.51. Na radnu povrinu postavi sliku Moje ime na sva tri naina:
poploano, rastegnuto, sredina. Svaki put snimi izgled radne
povrine i sliku zalijepi u poseban Paintov dokument. Sve tri
slike spremi u mapu Moje slike (My Pictures) pod odgovarajuim
nazivima.
5.52. Na internetu potrai sliku omiljene ivotinje koja je dovoljno
velika da bude postavljena na radnu povrinu na nain rastegnuto
(Strech). Spremi je u mapu Moje slike.
5.53. Obrii s radne povrine sve ikone svojih datoteka.
5.54. Otvori Smee (Recycle Bin) i pogledaj njegov sadraj. Vrati jednu
od svojih datoteka. Ostatak sadraja trajno izbrii.
5.55. Kako se iskljuuje operacijski sustav Windows XP?
5.56. to oznauje gumb U pripravi (Stand By, Hibernation)?
5.57. to se ne dogaa u operacijskom sustavu kad se pokrene
U pripravi?
a.zadravanje otvorenih programa i dokumenata
b.spremanje podataka u meuspremnik (Clipboard)
c.iskljuivanje zaslona i diska
69

5.58. Koja je razlika izmeu odabira Iskljui (Turn Off) i Ponovno
pokreni (Restart)?
5.59. to se dogaa kada se odabere Ponovno pokreni?
5.60. Iskljuuje li se raunalo pritiskom na gumb Odjava (Log Off)?
5.61. Koja je razlika izmeu odabira Odjava i Promjena korisnika
(Switch User)?
Prilagodba operacijskoga sustava Windows

5.62. Kako se otvara prozor Upravljaka ploa (Control panel)?
5.63. Otvori dijaloki okvir Svojstva sustava. Koji je drugi nain
otvaranja istoga prozora?
5.64. Pronai koje su osnovne karakteristike tvoga raunala kod
kue. Koliko ima RAM-a na raunalu? Koje su karakteristike
ugraenoga procesora?
5.65. Kako se mijenja ime raunala?
5.66. Provjeri je li na tvom raunalu ukljueno automatsko auriranje
sustava. Zato je to bitno?
5.67. Pokazuje li sat na tvome raunalu tono vrijeme?
5.68. Kako se postavlja nadnevak i tono vrijeme na raunalu?
5.69. Koja je vremenska zona postavljena na tvome raunalu?
5.70. Zato je bitno da vremenska zona bude ispravno postavljena?
5.71. Provjeri je li na tvome raunalu ukljueno automatsko usklai-
vanje vremena s internetskim posluiteljem vremena.
5.72. Ako Windowsi na tvome raunalu ne prepoznaju novi ureaj
automatski, kako e pokrenuti arobnjaka za dodavanje
hardvera?
5.73. Opii postupak uklanjanja instaliranih programa s raunala.
5.74. Zato ne smijemo program koji nam vie ne treba jednostavno
obrisati s tvrdoga diska?
5.75. Kako se otvara novi korisniki raun?
5.76. Kako se brie postojei korisniki raun?
5.77. Na svojem raunalu promijeni sliku koja se pojavljuje uz tvoj
korisniki raun (odaberi neku svoju fotografiju).
5.78. Otvori prozor Pisai i faksovi (Printers and Faxes). Koliko je
instaliranih pisaa? Kako se prepoznaje zadani pisa?
70

5.79. Otvori prozor Regionalne i jezine odrednice (Regional and
L anguage Options) i provjeri postavke. Ako nije odabrana odred-
nica Croatian, postavi je.
5.80. Provjeri koji se decimalni simbol rabi. Provjeri koji se sve mjerni
sustavi mogu postaviti.
Moje raunalo
5.81. Jedna je od funkcija operacijskoga sustava:
a.organizacija baze podataka
b.upravljanje datotekama
c.unos podataka programom za tabline kalkulacije.
5.82. Kada se koristimo sljedeim ikonama u prozoru Moje raunalo?
a.
b.
c.
5.83. to je prikazano u prozoru Moje raunalo?

5.84. Kako su u prozoru Moje raunalo oznaene vanjske memorije?
5.85. Moemo li promijeniti nazive (opise) pojedinih memorija?
5.86. Moemo li promijeniti slovo kojim operacijski sustav oznauje
pojedinu memoriju?
5.87. K oja je najmanja organizacijska jedinica u koju se spremaju
podaci?
5.88. Od kojih se triju dijelova sastoji pun naziv svake datoteke?
Provjeri na svome raunalu jesu li datoteke prikazane s punim
nazivom ili samo prvim dijelom punoga naziva.
5.89. to oznauje ekstenzija (proirenje) u nazivu datoteke?
5.90. to e se dogoditi ako obriemo ekstenziju u nazivu datoteke?
5.91. Zaokrui slovo ispred slikovne datoteke.
a.popis.xlsx
b.cvijet.jpg
c.slova.gif
d.znakovi.docx
71

5.92. Koju skupinu ine samo tekstovne datoteke?
a.htm, gif, bmp
b.rtf, docx, txt
c.txt, pdf, html
5.93. Koju skupinu ine samo slikovne datoteke?
a.bmp, gif, rtf
b.gif, bmp, png
c.jpg, pdf, php
5.94. Koju skupinu ine samo audiodatoteke?
a.mp3, wav
b.mp3, avi
c.mp3, mpg
5.95. Rad programa koji ne reagira na zahtjeve korisnika moe se
obustaviti s pomou Upravitelja zadataka (Task Manager) koji
se pokree:
a.pritiskom na tipke ALT + TAB
b.pritiskom na tipke CTRL + ALT + DELETE
c.pritiskom na tipke CTRL + SHIFT + DELETE
d.pritiskom na desnu tipku mia na programskoj traci.
5.96. to su mape?
5.97. Kako se ukljuuje okno Mape (Folders) sa strukturom svih
mapa?
5.98. to znae znakovi + i ispred naziva mape?
5.99. Gdje se najee spremaju dokumenti?
5.100. Kako se osigurava dobra organiziranost datoteka i lake snala-
enje na vanjskoj memoriji?
5.101. Koje se vrste prikaza datoteka i mapa mogu primijeniti u prozoru
odabrane mape?
5.102. Kako se razvrstavaju (redaju) datoteke u prozoru odabrane
mape?
5.103. Kako se oznauje sadraj cijele mape?
5.104. Kako se oznauju nesusjedne datoteke ili mape?
5.105. Kako se kreiraju nove mape?
72

5.106. Kako se mijenja naziv mapi ili datoteci?
5.107. Kako se brie mapa ili datoteka?
5.108. Kako se kopira mapa ili datoteka?
5.109. Kako se premjeta mapa ili datoteka?
5.110. O
bjasni razliku izmeu kopiranja i premjetanja mape ili
datoteke.
5.111. Koja je razlika izmeu ikona i ?
5.112. Kojom emo se mogunou koristiti ako elimo pronai neku

datoteku na disku?
5.113. Kako emo se koristiti ugraenom pomoi?
5.114. Gdje se na raunalu nalazi podatak koliko prostora zauzima
sadraj neke mape i koliko je datoteka i podmapa u njoj
spremljeno?
5.115. U
mapi Moji dokumenti (My documents) napravi mapu sa
svojim imenom i prezimenom.
5.116. U svojoj mapi napravi sljedee mape: Glumci, Glumice, Filmovi,
Filmski likovi.
5.117. Na internetu pronai slike omiljenih glumaca, glumica, filmskih
likova i filmova te ih spremi u odgovarajue mape. Neka u svakoj
mapi budu najmanje tri slike.
5.118. Slike preimenuj ako su nazivi neodgovarajui i ne opisuju njezin
sadraj.
5.119. Ukljui okno Mape i rastvori strukturu tako da se na njoj vide
sve mape u tvojoj mapi.
5.120. Odaberi mapu Filmski likovi i u njoj postavi prikaz Minijature.
Snimi izgled prozora te snimljenu sliku zalijepi u Paint. Sliku
spremi pod nazivom Izgled moje mape u svoju mapu.
5.121. Snimi izgled svoje mape u svim moguim prikazima. Snimi
izgled mape razvrstane po nazivu, a zatim po tipu. Svaki izgled
prozora spremi u isti Wordov dokument. Dokument spremi u
svoju mapu pod nazivom Svi prikazi moje mape.
5.122. U svojoj mapi kreiraj sljedeu strukturu:
73

5.123. U mapi Slike stvori jedan Paintov dokument i u njemu nacrtaj
pravokutnik. Dokument spremi pod nazivom Prva slika.
5.124. U
mapi Podaci kreiraj jedan Wordov dokument i u njemu napii
e-mail adresu svoje kole. Dokument nazovi Prvi dokument.
5.125. K opiraj u mapu Druga dokumente iz mape Slika i iz mape
Podaci.
5.126. Kopiraj u mapu Trea dokument Prva slika i preimenuj ga u
Druga slika.
5.127. Iz mape Podaci premjesti Prvi dokument u mapu etvrta.
Provjeri je li mapa Podaci ostala prazna.
5.128. Otvori novi Wordov dokument pod nazivom Pretraivanje
diska i spremi ga u svoju mapu na disku. Pronai sve datoteke
na disku C: s ekstenzijom exe. U dokumentu napii koliko je
dokumenata pronaeno.
5.129. P ronai na internetu etiri slike ije ime zapoinje slovom P i
spremi ih u mapu Moje slike (My Pictures).
5.130. Koristei se mogunou pretraivanja diska, potrai sve slike
u mapi Moje slike koje poinju slovom P ili p. Snimi zaslon s
rezultatima pretrage i spremi ga u dokument Pretraivanje
diska.
5.131. Potrai sve exe datoteke u mapi c:\Program Files. U dokument
napii koliko je datoteka pronaeno.
5.132. U
mapi Moji dokumenti potrai sve datoteke s ekstenzijom
doc koje su kreirane proli tjedan. Snimi zaslon i sliku spremi
u dokument.
5.133. P otrai sve datoteke na raunalu koje u sebi sadre rije ime.
U dokument Pretraivanje diska zapii koliko je datoteka
pronaeno. Zatvori dokument.
5.134. P ronai sve videoisjeke na svom raunalu koje u svom nazivu
sadre tvoje ime. Ako takve datoteke nema, pronai one koje
poinju prvim slovom tvoga imena.
Rad s ureajima za pohranu podataka

5.135. Otvori svojstva mape Moje raunalo i snimi samo otvoreni
prozor. Sliku spremi u Wordov dokument pod nazivom Svojstva.
5.136. Otvori svojstva diska C:, snimi otvoreni prozor i spremi u
dokument Svojstva.
5.137. U
dokument napii koliko slobodnoga prostora ima na svakom
logikom disku tvojega raunala, ako ih ima vie.
74

5.138. O
daberi svoju mapu na disku, otvori svojstva i proitaj koliko
je mapa velika, koliko u njoj ima podmapa i dokumenata.
Odgovore napii u dokumentu Svojstva te zatvori dokument.
5.139. Dokumentu Svojstva promijeni atribut u Read-only. Otvori
dokument, dodaj na kraj teksta jednu reenicu i pokuaj ga
spremiti. to se dogodilo?
5.140. Kada se datotekama mijenja atribut u read-only?
5.141. Kakve e atribute imati datoteke koje se kopiraju s
CD-ROM-a?
5.142. to e se pojaviti na programskoj traci kada se prikljui
memorijski kljui?
5.143. Opii postupak pravilnog uklanjanja memorijskoga kljuia.
5.144. F ormatiranjem diska briemo:
a.sve osim read-only datoteka
b.briemo samo datoteke
c.nepovratno sav sadraj diska.
5.145. P okreni ienje diska i zapii koje e se vrste datoteka
obrisati.
5.146. Koji emo alat odabrati elimo li provjeriti ispravnost diska?
5.147. Kako se radi sigurnosna kopija diska?
5.148. Zato je korisno povremeno izraditi sigurnosnu kopiju diska?
5.149. Z a svaki logiki disk na svome raunalu pokreni analizu fragmen-
tacije i ustanovi je li fragmentacija potrebna ili nije.
5.150. Koja je razlika izmeu datoteka prikazanih ikonama:
i ?
5.151. U
svojoj mapi kreiraj mapu pod nazivom Komprimiranje po-
dataka.
5.152. U
mapi Komprimiranje podataka kreiraj sljedee mape: Podaci,
Potpis, Potpis za web.
5.153. O
tvori novi Wordov dokument i u njemu napii osnovne
podatke o sebi: ime i prezime, adresu, kolu, svoje interese i
hobije. Dokument spremi u mapu Podaci pod nazivom Sve o
meni.
5.154. Otvori novi Paintov dokument. Oboji pozadinu u zelenu boju,
odaberi boju i oblik kista po elji i potpii se. Spremi dokument
u mapu Potpis pod nazivom Moj potpis. Spremi u obliku
24-bitovne bitmape.
75

5.155. Isti dokument spremi jo jedanput u mapu Potpis za web pod
nazivom Laki potpis u obliku JPEG. Sve otvorene dokumente
zatvori.
5.156. U
novi dokument napii sljedee podatke:
a.koliko su velike mape Komprimiranje, Podaci, Potpis i Potpis
za web
b.koliko su velike datoteke (dokumenti) Sve o meni, Moj potpis
i Laki potpis.
5.157. Komprimiraj mapu Komprimiranje te svaku mapu posebno
(Podaci, Potpis i Potpis za web).
5.158. Komprimiraj svaku datoteku posebno (Sve o meni, Moj potpis
i Laki potpis).
5.159. U
sporedi dobivene podatke i napii zakljuak o rezultatima
komprimiranja.
5.160. Raspakiraj datoteku Komprimiranje.zip (ili Komprimiranje.rar)
u mapi pod nazivom Nova inaica.
76

6. Internet
Internet
6.1. to ini raunalnu mreu?
6.2. Navedi tri razloga meusobnoga povezivanja raunala.
6.3. Kako se zove mrea sastavljena od lokalnih mrea od kojih svaka
ima svoju arhitekturu, a prostire se na veem zemljopisnom
podruju?
6.4. Ureaj koji je nuan za spajanje lokalne mree s internetom jest:
a.usmjernik
b.koncentrator
c.mrena kartica.
6.5. to je internet?
6.6. Zato je internet decentralizirana mrea?
6.7. Kako se naziva ureaj koji omoguuje komunikaciju meu rau-
nalima telefonskom linijom?
a.telefon
b.modem
c.koncentrator
6.8. Na kojem modelu radi internet s obzirom na raspodjelu uloga
raunala u mrei?
a.svako je raunalo samostalno
b.klijent-posluitelj
c.peer-to-peer
6.9. Skup pravila koja definiraju nain prijenosa podataka u mrei
zove se:
a.protokol
b.operacijski sustav
c.softver.
6.10. Koji protokol odreuje nain prijenosa podataka na internetu?
6.11. Objasni princip paketnoga prijenosa podataka.
6.12. to je IP adresa?
77

6.13. Sustav koji prevodi slovnu adresu web-stranice u odgovarajuu
brojanu adresu pojedinoga raunala i obratno zove se:
a.DNS
b.IP
c.URL.
6.14. Koja je osnovna ideja domenskoga sustava (DNS)?
6.15. Kako u web-adresi nazivamo oznaku zemlje ili organizacije (hr,
com)?
a.URL
b.domena
c.IP adresa
6.16. to je domena?
6.17. Kako je organiziran domenski sustav?
6.18. to su vrne domene?
6.19. Nabroj nekoliko vrnih domena.
6.20. Kako se zovu domene na nioj razini?
6.21. Koja je organizacija u Hrvatskoj zaduena za dodjeljivanje
domena?
6.22. to oznauje kratica CARNet?
a.Hrvatski internet
b.Hrvatska akademska i istraivaka mrea
c.Hrvatska akademija mrea i interneta
6.23. to je nuno za spajanje na internet?
6.24. Kojom kraticom oznaujemo tvrtku koja omoguuje pristup
internetu?
a.ISP
b.SMTP
c.PSI
6.25. Koji su nuni podaci za spajanje na internet?
6.26. to je elektroniki identitet?
6.27. Nabroj trenutano dostupne naine povezivanja na internet u
Hrvatskoj.
6.28. Koja je osnovna karakteristika ADSL sustava?
78

6.29. to je brzina prijenosa podataka?
6.30. Kojim se mjernim jedinicama koristimo pri prijenosu podataka?
6.31. Pri brzini skidanja podataka s interneta od 8 Mb/s skidao se
videomaterijal u trajanju 30 minuta. Moe li se taj materijal
pohraniti na CD od 700 MB ili na DVD od 4,7 GB?
6.32. Pri brzini skidanja s interneta od 8 Mb/s skidao se videomaterijal
u trajanju 10 minuta. Koliko je slobodne memorije potrebno za
taj materijal?
6.33. Brzina skidanja podataka s interneta je stalna i iznosi 5000 kb/s.
Koliko je najmanje vremena potrebno za skidanje datoteke
veliine 20 MB s interneta?
6.34. Koliko vremena treba da bi se skinula datoteka veliine 10 MB
pri brzini od 2 Mb/s?
6.35. to je WWW?
6.36. to je web-stranica?
6.37. Kako su meusobno povezane web-stranice?
6.38. Koja je razlika izmeu web-stranice i web-sjedita (web-lokacije,
web-sitea)?
6.39. to je URL?
6.40. to je od navedenoga protokol za prijenos web-stranica?
a.HTTP
b.SMTP
c.TCP/IP
6.41. to je od navedenoga jezik za kreiranje web-stranica?
a.HTTP
b.HTML
c.SMTP
6.42. Objasni razliku izmeu chata i e-maila.
6.43. Kako korisnik pristupa svome potanskom sanduiu?
6.44. Kada se koristimo Telnetom?
6.45. to je FTP?
6.46. Kada se koristimo FTP-om?
6.47. Nabroj nekoliko popularnih usluga na internetu.
6.48. Nabroj tri drutvena servisa na internetu.
79

6.49. Koje je znaenje pojma netiquette?
6.50. Koja je uloga abuse slube?
6.51. Zaokrui slovo ispred dviju internetskih usluga.
a.Chat
b.Google
c.Mozilla Firefox
d.Telnet
e.MS Outlook
6.52. SMTP je protokol:
a.za prijenos hipertekstovnih dokumenata
b.za slanje elektronike pote
c.za primanje elektronike pote.
6.53. Kojim se protokolom koristimo za primanje poruka elektronike
pote u programima za rad s elektronikom potom?
a.POP-om i IMAP-om
b.HTTP-om i SMTP-om
c.SMTP-om i POP-om
SMPT, FTP, URL, HTTPS
FTP, ISP, HTTP, POP
6.56. Uobiajen izgled URL-a je:
a.ime_protokola://put_do_datoteke/ime_datoteke
b.ime_posluitelja/put_do_datoteke/ime_datoteke
c.ime_protokola://ime_posluitelja/put_do_datoteke/ime_datoteke.
6.57. U adresi https://webmail.skole.hr/pernica/index to je pernica?
6.58. Koji je dio adrese ime posluitelja u adresi https://webmail.skole.
hr/pernica/index?
6.59. Internet Explorer i Mozilla Firefox su:
a.antivirusni programi
b.trailice
c.web-preglednici.
80

6.60. Koja je uloga web-preglednika?
6.61. Navedi tri danas poznata preglednika.
6.62. Posebne rijei u tekstu koje slue kao linkovi ili veze na drugi dio
teksta ili web-stranice zovu se:
a.hiperveze
b.hipertekst
c.favoriti.
6.63. emu slui adresna traka u Internet Exploreru?
6.64. Kako emo s pomou Googlea pronai sliku Pariza?
6.65. Kako e u Googleu napisati upit koji se sastoji od vie rijei?
6.66. Kako se sprema tekst pronaen na web-stranici?
6.67. to su kolaii?
6.68. Kako se sprema slika s web-stranice na raunalo?
6.69. to su trailice?
6.70. Koja je razlika izmeu trailice i web-kataloga?
6.71. Na webu elimo pronai informacije o kazalinim predstavama u
Osijeku. Kako emo s pomou trailice pronai te informacije?
6.72. Kako emo napisati upit u polju trailice ako elimo pronai
informacije o apartmanima na Brau ili na Hvaru?
6.73. Potrai na internetu stranicu na kojoj se spominje tvoje ime.
Adresu stranice spremi u Wordov dokument u svojoj mapi.
Dokument nazovi U potrazi za odgovorima.
6.74. Potrai sliku Zagreba. Spremi je u isti dokument.
6.75. Pronai broj stanovnika u Austriji.
6.76. Pronai informaciju koje su godine ljudi prvi put proetali
Mjesecom.
6.77. Pronai informaciju o prvim ljudima na Mjesecu i o astronautu
koji nije kroio na Mjesec, a bio je u posadi.
6.78. Pronai sliku lavice i mladunadi.
6.79. Pronai podatak o dananjoj temperaturi u Stockholmu.
6.80. Pronai definiciju medija Blu-ray Disc.
6.81. Ne koristei se Wikipedijom, pronai kako glasi Pitagorin pouak.
Pronai neku prikladnu ilustraciju.
81

6.82. ije su slike na novanicama od 1000, 500 i 200 kn? Odgovor
potkrijepi slikama.
6.83. Koji je danas glavni grad Nigerije? A koji je bio prije?
6.84. Pronai recept za tortu ili kola s vinjama, sa lagom i sa
okoladom.
6.85. Dokument s odgovorima spremi u svoju mapu.
6.86. Kako se sprema stranica u favorite?
6.87. Pronai barem pet web-stranica o jedrenju na dasci. Spremi ih
u favorite u posebnu mapu Jedrenje.
6.88. U favoritima napravi mapu Kuharica, a u njoj mapu Predjela,
Juhe i Kolai.
6.89. Pronai i spremi u svaku mapu barem tri stranice s odgovarajuom
tematikom.
6.90. Pronai stranicu s engleskim tekstom i prevedi je koristei se
nekom od stranica za prevoenje. Procijeni moe li se koristiti
tako prevedenim tekstom.
6.91. Tvoja obitelj planira putovanje iz Smokvice na Pagu u Martinicu
na Cresu. Pronai na webu stranicu koja ti moe ponuditi
najkrau i najbru rutu (moe ti pomoi upit router planer).
Usporedi dobivene rute.
6.92. Pronai smjetaj u hotelu za planirano putovanje.
6.93. Provjeri koje turistike lokacije moe obii na Cresu.
6.94. Kada se koristimo protokolima SMTP, POP i IMAP?
6.95. Objasni razliku izmeu koritenja webmaila i programa za elek-
troniku potu.
6.96. Koja je razlika izmeu kopije i skrivene kopije elektronike poilj-
ke?
6.97. Koja sliica uobiajeno oznauje privitak poiljke?
6.98. E-mail klijent jest:
a.raunalo na kojemu se pregledava elektronika pota
b.program za rad s elektronikom potom
c.drugi naziv za webmail.
6.99. Prijavi se na webmail i popuni dio s vlastitim podacima (opcije).
6.100. U svoj adresar (kontakte) u webmailu napii adresu etiriju
svojih prijatelja iz razreda.
82

6.101. Napii pozdravnu poruku i poalji je na sve etiri adrese.
6.102. Skini s interneta sliku omiljene ivotinje, ne veu od 50 KB, i
poalji je kao dodatak novoj poruci jednom od odabranih
prijatelja.
6.103. Dvojici prijatelja poalji sliku svog omiljenoga glumca ili glumice
uz objanjenje tko je to. Drugomu poalji istu sliku kao skrivenu
kopiju.
6.104. Provjeri je li dola koja poruka. Spremi adrese svih osoba od
kojih si dobila/dobio poruku.
6.105. Ako elimo kopiju pristigle elektronike poiljke poslati nekoj
drugoj osobi, odabrat emo:
a.Odgovori (Reply)
b.Poalji (Send)
c.Proslijedi (Forward).
6.106. Skupni je naziv za zlonamjerne tetne programe:
a.freeware
b.shareware
c.malware.
6.107. Kako se iri raunalni virus?
6.108. Kako se iri raunalni crv?
6.109. Kada je prvi put u povijesti interneta raunalni crv nanio znatnu
tetu?
6.110. Kako se trojanski konj pokuava uvui na nae raunalo?
6.111. P ronai na webu imena pet raunalnih virusa i opise njihova
djelovanja.
6.112. Pronai na webu imena pet antivirusnih programa.
6.113. Koje programe nazivamo spyware?
6.114. E-potom te tvoj ISP obavjetava da radi usustavljivanja prikuplja
korisnike podatke. Smije li poslati svoje podatke? Obrazloi
odgovor.
6.115. Koju e slubu obavijestiti ako s neke adrese dobije poruke
koje spadaju u kategoriju socijalnog inenjeringa?
6.116. to je spam?
6.117. Kako antivirusni program prepoznaje nove viruse?
83

6.118. Kako se zovu programi kojima se borimo protiv spywarea i
trojanskih konja?
6.119. to je vatrozid?
6.120. Nabroj postupke koji osiguravaju siguran rad raunala.
84

7. Obrada teksta
Oblikovanje teksta i ispis dokumenta

7.1. Koji je nastavak dokumenta kreiranoga u Office Wordu 2007?
7.2. Kojom se tipkom poziva Word Help?
7.3. Opii postupak kreiranja novoga dokumenta.
7.4. Kako se zove gumb zajedniki svim Microsoft Office aplikacijama?
7.5. Koja je razlika izmeu naredbe Save i Save As?
7.6. Kojom se kombinacijom tipaka koristimo za zatvaranje
dokumenta?
7.7. Opii razliku izmeu tipaka: Del, Backspace i Ins.
7.8. Koja je razlika u oznaivanju teksta ako se u prostor lijeve margine
klikne jedanput, dvaput ili triput?
7.9. Kojom se kombinacijom tipaka oznauje cijeli dokument?
7.10. Pokreni program Word i uredi Alatnu traku za brzi pristup na
svojem raunalu tako da se na njoj nalaze naredbe: Novo, Brzi
ispis i Nacrtaj tablicu.
7.11. Otvori novi dokument. Napii vrstu glazbe koju najvie slua i
u nekoliko reenica opii zato je slua. Spremi dokument pod
nazivom Glazba.docx u mapu naziva Zadaci_zbirka koju e
kreirati u mapi My Documents. Spremi dokument jo jedanput
tako da se moe otvoriti i u starijim inaicama programa (pod
nazivom Glazba.doc) u istu mapu. Zatvori datoteku.
7.12. Otvori novi dokument. Napii predmet koji najvie voli te u
nekoliko reenica opii zato ga voli. Spremi dokument pod
nazivom Predmet.docx u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu
u mapi My Documents. Spremi dokument jo jedanput tako da
se moe otvoriti i u starijim inaicama programa (pod nazivom
Predmet.doc) u istu mapu. Zatvori datoteku.
7.13. Otvori novi dokument. Napii jedan ispod drugoga pet vrsta
sisavaca. Jednom reenicom opii svakoga od njih (ako tekst
skida s interneta, umetni ga kao tekst). Spremi dokument pod
nazivom Sisavci.docx u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u
mapi My Documents. Spremi dokument jo jedanput tako da
Sisavci.doc) u istu mapu. Zatvori datoteku.
7.14. Otvori novi dokument. Napii jedan ispod drugoga najdrae voe
(ne vie od pet). Jednom reenicom opii svako od njih (ako tekst
skida s interneta, umetni ga kao tekst). Spremi dokument pod
nazivom Voce.docx u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u
85

mapi My Documents. Spremi dokument jo jedanput tako da
Voce.doc) u istu mapu. Zatvori datoteku.
7.15. Otvori dokument Glazba.docx. Oznai cijeli dokument i oblikuj
- font: Book Antiqua 12, plavo. Spremi promjene. Zatvori
dokument.
7.16. Otvori dokument Predmet.docx. Oznai cijeli dokument i oblikuj
font: Times New Roman 12, zeleno. Spremi promjene. Zatvori
dokument.
7.17. Otvori dokument Voce.docx. Oznai cijeli dokument pa oblikuj
font: Arial 10, zeleno. Nazive voa prebaci u drugi oblik slova
koristei se alatom Promijeni velika/mala slova. Spremi pro-
mjene. Zatvori dokument.
7.18. Otvori dokument (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci
za obrada teksta) pod nazivom Pravila ucenja.docx. Uredi tekst
tako to e rijeiti sljedee zadatke:
a.naslov teksta centriraj, odaberi font Arial Black, veliinu slova
16, oboji crveno;
b.podnaslov Tono netono: oboji pozadinu u crveno, font
Times New Roman, veliina 16;
c.podnaslov Kako se odviknuti od loe navike: crvena slova,
podebljana, sjena, font Times New Roman, veliina 16;
d.podnaslov Pravila uenja: podcrtaj valovitom crvenom
crtom, font Times New Roman, veliina 16;
e.izjave u prvom dijelu oboji plavom bojom, nakosi, podebljaj i
primijeni font Tahoma;
f.Netono ili tono: oboji crvenom bojom, podcrtaj crvenom
crtom po elji, reljefna slova;
g.Evo nekoliko natuknica: podebljaj, nakosi, oboji plavom,
poveaj razmak meu znakovima;
h.natuknice u drugom dijelu oznai grafikom oznakom po elji;
i.natuknice u treem dijelu numeriraj numeracijom po elji;
j.tekst poravnaj po oba ruba;
k.*Prvo pravilo poveaj razmak izmeu redaka na 1,5;
l.*Drugo pravilo odaberi smanjena velika slova;
m. *Tree pravilo sva slova pretvori u velika;
n.*etvrto pravilo smanji razmak meu znakovima;
86

o.svako prvo slovo podnaslova u prvom dijelu teksta stavi kao
ukrasno slovo (inicijal). Ako ne postoji ikona, umetni je u
alatnu traku. Broj redaka kojim slovo prolazi neka bude 2.
7.19. Otvori novi dokument i napii sljedei tekst:
a.(x + y) = x + 3 x y + 3 x y + y
3 3 2 2 3

b.(x y)3 = x3 3 x2 y + 3 x y2 y3
c.Trokut ima tri kuta a, b, g.
Vrhove trokuta oznaujemo velikim tiskanim slovima A, B, C.
Ako trokut smjestimo u Kartezijev koordinatni sustav svaki
vrh odreen je svojim koordinatama.
Tako su vrhovi ABC: A (xA,yA), B(xB,yB), C(xC,yC).
d.25C, 120, 100, 100,
7.20. Otvori novi dokument i napii sljedei test:
U kemiji se esto susreemo s izrazima oblika: H2O, H2SO4, NaCl
i s jednadbama kemijskih reakcija poput sljedee:
Cu + HNO3 Cu(NO3)2 + NO2 + H2O.
U fizici se esto pojavljuju sile koje prikazujemo vektorima, npr.
F1 + F 2 = R .
Matematika sadri razne formule: kvadratna formula
, Pitagorin pouak, a 2+ b 2 = c2. Razlomci
x1,2= b b 4ac
2
2a
x2 + 2x +1
poput ovoga 2x nazivaju se dvojni razlomci.
(x + 1)2
x2
Spremi dokument pod nazivom Formule1.docx u mapu naziva
Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori datoteku.
7.21. Otvori novi dokument i napii sljedei test:
Jednadbe kemijskih reakcija:
2H2+O22H2O
2Su+O22SuO
2Na+Cl22NaCl
Matematike formule: P= r2 p - povrina kruga radijusa r
(a + c)
P= v - povrina trapeza s osnovicama a
2 i c i visinom v
87

S premi dokument pod nazivom Formule2.docx u mapu naziva
Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori datoteku.
7.22. Otvori dokument Formule1.docx i dokument Formule2.docx.
Dokument se nalazi na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za
obradu teksta.
a.Kopiraj jednadbu kemijske reakcije iz dokumenta Formule1.
docx i zalijepi je u dokument Formule2.docx.
b.Izrei matematike formule iz dokumenta Formule2.docx i
zalijepi ih u dokument Formule1.docx.
c.Koristei se meuspremnikom, kopiraj sve formule obaju
dokumenata te ih zalijepi u novi dokument pod nazivom
Formule3.docx. Spremi ga u mapu naziva Zadaci_zbirka
kreiranu u mapi My Documents.
d.Otvori dokument Glazba.docx i alatom za crtanje oblika
prenesi oblikovanje iz dokumenta Glazba.docx u dokument
Formule3.docx.
e.Zatvori dokumente Formule1.docx, Formule2.docx, Glazba.
docx.
f.U dokumentu Formule3.docx pozicioniraj se na kraj
dokumenta te napii sljedei tekst:
Postotak je nain izraavanja broja kao razmjernoga dijela na
100. Obino se oznauje znakom postotka %. Primjerice, 45 %
(itamo kao etrdeset pet posto) jednako je 45 ili 0,45.
100
Premda se postocima obino koristimo za izraavanje brojeva
izmeu 0 i 1, postotkom se moe iskazati bilo koji bezdimenzionalni
omjer. Primjerice, 111% je 1,11, odnosno 0,35% je 0,0035.
Simbol postotka (%) razvio se od simbola koji je predstavljao
kraticu za talijanski izraz per cento.
Oblikovanje odlomka, oblikovanje stranica i rad s

tabulatorima
7.23. Otvori dokument Glazba.docx. Oznai cijeli dokument i oblikuj
ga na sljedei nain: prored 2, poravnanje obostrano. Spremi
promjene. Zatvori dokument.
7.24. Otvori dokument Predmet.docx. Oznai cijeli dokument i oblikuj
ga na sljedei nain: prored 1.5, poravnanje desno. Spremi
88

7.25. Otvori dokument Sisavci.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za obradu teksta. Oznai cijeli dokument
i oblikuj ga na sljedei nain: font Arial 10, poravnanje lijevo.
a.Prvi odlomak obrubi zelenom jednostrukom linijom, dodatno
oblikuj font: kurziv (ukoeno), ljubiaste boje, proreda 1.
b.Drugi odlomak obrubi crvenom dvostrukom linijom, dodatno
oblikuj font: podebljano, zelene boje, proreda 1.5.
c.Trei odlomak obrubi utom jednostrukom isprekidanom
linijom, dodatno oblikuj font: Tunga, kurziv (ukoeno), plave
boje, proreda 2.
d.etvrti odlomak obrubi plavom jednostrukom linijom,
dodatno oblikuj font: Comic Sans MS, crvene boje, proreda
2.5.
e.Peti odlomak obrubi zelenom dvostrukom linijom, dodatno
oblikuj font: kurziv (ukoeno), proreda 1.5.
Spremi promjene. Zatvori dokument.
7.26. Otvori dokument Voce.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za obradu teksta. Oblikuj ga na sljedei
nain:
a.Prvi odlomak obrubi crvenom dvostrukom linijom, dodatno
oblikuj font: kurziv (ukoeno), ljubiaste boje, proreda 1.
b.Drugi odlomak uredi tako da je napisan u dva stupca.
c.Trei odlomak obrubi utom jednostrukom isprekidanom
linijom, dodatno oblikuj font: Tunga, kurziv (ukoeno), plave
boje, proreda 2.
d.etvrti odlomak obrubi zelenom jednostrukom linijom,
proreda 2.5.
e.Peti odlomak uvuci 2 cm ulijevo.
f.Oznai cijeli dokument i razmak ispred odlomka stavi na 6
toaka (6 pt), a iza na 10 toaka (10 pt).
g.Promijeni orijentaciju dokumenta u pejzanu. Spremi
7.27. to je tabulator?
7.28. Nabroj vrste tabulatora.
89

7.29. Otvori novi dokument. Koristei se tabulatorima (redom: lijevi,
desni, traka, decimalni), napii tekst:
pozivi unutar mree 23 13, 46
pozivi prema nepokretnim m. 2 4, 94
pozivi prema drugim pokretnim m. 12 33, 92
SMS 21 5, 88
GPRS prijenos podataka 6 24, 60
ukupno 82, 80
Spremi dokument pod nazivom Izracun.docx u mapu naziva
Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori ga.
traka, desni), napii tekst:
IME I PREZIME KUNA ADRESA, ULICA I BROJ
Fran Frankovi Frana Supila 19
Ivan Ivani Ivana Gundulia 5
Mila Mili Marka Marulia 23
Spremi dokument pod nazivom Dokumentacija.docx u mapu
naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori ga.
traka, desni, lijevi), napii tekst:
utanjak 4 kom
eer 10 dag
mahuna vanilije 1 kom
mlijeko 4 dl
slatko vrhnje 1 dl
vanilin-eer 1 vreica
Spremi dokument pod nazivom Sladoled.docx u mapu naziva
Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori ga.
Dodavanje zaglavlja i podnoja, brojeva stranica,

prijeloma stranica te pisanje u vie stupaca
7.32. Otvori dokument Predmet.docx. Za zaglavlje dokumenta
primijeni neki od ugraenih stilova. Umetni brojeve stranica.
90

7.33. Otvori dokument Glazba.docx. Na podnoje dokumenta
primijeni neki od ugraenih stilova i napii naziv svoje kole.
udbenik u mapi Zadaci za obradu teksta.
a.U zaglavlje dokumenta napii ime, prezime, nadnevak i
razred.
b.Pozicioniraj se ispred imena drugoga sisavca i umetni prijelom
stranice. Ponovi isti postupak za ostale sisavce.
c.etvrti odlomak uredi tako da bude napisan u dvama stupcima
razliitih irina.
d.Umetni brojeve stranica u desnom donjem kutu.
7.35. Otvori dokument Voce.docx.
a.Pozicioniraj se ispred drugog odlomka i umetni prekid:
prijelom odlomka sljedea stranica.
b.Numeriraj stranice tako da prvi i drugi odlomak budu nume-
rirani poetno s brojem 1. Spremi promjene i zatvori doku-
ment.
7.36. Otvori dokument Izracun.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
a.Pozicioniraj se na poetak dokumenta i umetni prijelom od-
lomka (prijelom odlomka sljedea stranica).
b.Na prvu praznu stranicu (prvi odlomak) umetni naslov koji e
biti isti nazivu datoteke.
c.Numeriraj stranice tako da prvi i drugi odlomak budu nume-
ment.
7.37. Otvori dokument Dokumentacija.docx. Dokument se nalazi na
CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za obradu teksta.
a.Pozicioniraj se na poetak dokumenta i umetni prijelom
odlomka (prijelom odlomka sljedea stranica).
b.Na prvu praznu stranicu (prvi odlomak) umetni naslov koji e
biti jednak nazivu datoteke.
c.Numeriraj stranice tako da prvi i drugi odlomak budu nume-
ment.
7.38. Otvori dokument Sladoled.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
a.Pozicioniraj se na poetak dokumenta i umetni prijelom od-
lomak (prijelom odlomka sljedea stranica).
91

b.Na prvu praznu stranicu (prvi odlomka) umetni naslov koji e
biti jednak nazivu datoteke.
c.Numeriraj stranice tako da prvi i drugi odlomak budu
numerirani poetno s brojem 1. Spremi promjene i zatvori
dokument.
7.39. Otvori novi dokument. Napii sljedei tekst.
Marko
lijep
pametan
dobar
brbljav
Pero
smotan
srameljiv
Iva
odlina uenica
dobra prijateljica
zgodna
armantna
Primijeni hijerarhijsko numeriranje tako da osobe budu
oznaene slovima, a pripadne osobine brojkama. Dodaj jo
jednu osobu i njezine osobine na kraj popisa. Spremi dokument
u mapu Zadaci_zbirka pod nazivom Osobine.doc (u format koji
prepoznaju i starije inaice programa). Zatvori dokument.
Izrada i oblikovanje tablica

7.40. to je tablica? Otvori novi dokument. U njega napii raspored
sati i uredi ga. Spremi dokument pod nazivom Raspored.docx.
7.41. Otvori mapu (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za
obradu teksta) pod nazivom desiderata. Ona sadri Wordov
dokument Desiderata.docx. Uredi ga tako da bude jednak slici
Desiderata_gotovo.bmp u istoj mapi (slika 7.1).
7.42. Otvori dokument Amsterdam.docx koji se nalazi na CD-u uz
a.Cijeli tekst poravnaj po rubovima.
b.Prvi odlomak uvuci 1 cm od lijevoga ruba teksta.
Slika 7.1 c.Drugi odlomak odmakni 1 cm od desnoga ruba teksta.
d.Na treem odlomku uvuci prvi redak za 2 cm.
92

e.etvrti odlomak neka bude visei s redovima od drugoga
nadalje uvuenima 2 cm u odnosu na prvi redak odlomka.
f.Peti odlomak odmakni 3 cm od lijevoga ruba teksta i 4 cm od
desnoga ruba teksta.
g.U zadnjem odlomku postavi dvostruki prored.
h.Uokviri prvi odlomak zelenim dvostrukim okvirom sa sjenom.
i.Postavi naranastu podlogu ispod drugoga odlomka.
j.U drugom odlomku plavom valovitom crtom uokviri tekst
Sjeverna Venecija.
k.Tekstu Sjeverna Venecija promijeni boju podloge u utu.
l.Zadnji odlomak u tekstu uokviri samo s gornje i donje strane
crvenim okvirom.
m.Uokviri samo prvu stranicu nekim umjetnikim obrubom.
n.Ispred teksta umetni jednu stranicu.
o.Dio teksta koji poinje Kao to sam ve spomenuo, ... stavi
na poetak tree stranice.
p.Na vrhu svake stranice, osim prve, dodaj zaglavlje: crte s
naslovom (oblik vrpca, svitak ili sl.),
fontom Papyrus, plave boje, podebljano.
r.Na dnu svake stranice dodaj broj stranice.
s.Naslov poveaj, podebljaj, centriraj.
t.Odlomak koji poinje s tekstom Moram spomenuti i bicikliste...
stavi u dva stupca. Spremi promjene u mapu naziva Zadaci_
zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori dokument.
7.43. Otvori dokument Nogomet u bari.docx koji se nalazi na CD-u uz
a.Kopiraj pjesmu koristei se meuspremnikom u isti dokument
dva puta.
b.Smjesti pjesmu u tri stupca tako da su u prvom stupcu prve
dvije strofe, u drugom trea, a u treem stupcu etvrta strofa.
c.Koristei se meuspremnikom, zalijepi pjesmu u novi
dokument. Smjesti je u dva stupca. Neka su u svakom stupcu
dvije strofe. Naslov je centriran iznad cijele stranice.
93

7.44. Otvori novi dokument. U njemu nacrtaj i uredi tablicu kao to
je u tablici 7.1.
Tablica 7.1
NAZIV IZNOS () IZNOS (kn)
smjetaj: (30 po danu) 60 446,40
autobus: 46,57 346,50
ruak, ulaznice: 40,00 297,60
UKUPNO:
Uposljednja uta polja umetni formulu za zbroj vrijednosti u

stupcu iznad. Spremi dokument pod nazivom Troskovi.docx u
mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents.
Zatvori dokument.
je u tablici 7.2.
Tablica 7.2
OCJENA PREDMETA
NJEMAKI JEZIK
HRVATSKI JEZIK
ENGLESKI JEZIK
Razredniki list
LATINSKI JEZIK
INFORMATIKA
MATEMATIKA
Zbroj ocjena
BIOLOGIJA
POVIJEST
Broj tjedana:15
KEMIJA
FIZIKA
1 LUKA LUKI 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
2 IVA IVI 3 2 2 2 3 4 5 4 4 4
3 NIKOLINA NIKI 4 2 3 3 4 5 5 3 3 5
4 MARKO MARKI 2 5 5 5 2 4 3 3 3 5
5 IVANA IVANI 2 3 1 2 2 3 5 5 5 5
U posljednja naranasta polja umetni formulu za zbroj vrijednosti

u retku lijevo. Spremi dokument pod nazivom Ocjene.docx u
Zatvori dokument.
je u tablici 7.3.
U posljednje uto polje umetni formulu za zbroj vrijednosti
u retku lijevo. Spremi dokument pod nazivom Bodovi.docx u
Zatvori dokument.
94

Tablica 7.3
Ime:
Prezime:
Razred:
Nadnevak:
Zadatak: 1 2 3 4 5 6 7 8 UKUPNO:
Bodovi:
7.47. Napravi tablicu za podatke unesene koritenjem tabulatora.

Spremi promjene.
a.Otvori dokument Izracun.docx. Podatke unesene koritenjem
tabulatora pretvori u tablicu.
b.Otvori dokument Dokumentacija.docx. Podatke unesene
koritenjem tabulatora pretvori u tablicu.
c.Otvori dokument Sladoled.docx. Podatke unesene
koritenjem tabulatora pretvori u tablicu. Dokumenti se
nalaze na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za obradu teksta.
Slike, crtei i grafikoni

a.Pozicioniraj se iza naziva prvoga sisavca i umetni odgovarajuu
sliku. Sliku pronai na internetu. Ponovi isti postupak za
ostale sisavce.
b.Kod svake slike umetni neke oblike iz grupe Ilustracije.
c.Uredi obrub, stil i efekte za sve slike na sljedei nain:
1.bez obruba, oblik slike: oblai; efekti slike: sjena izvana,
sjaj s ljubiastim rubom (boja isticanja 4), meki rubovi
irine 2,5 toaka, kosina (v. delfina slika 7.2) Slika 7.2
2.obrub ute boje, irine 2 pt; izaberi jedan od osnovnih

oblika; efekti: sjena unutra, odraz, meki rubovi irine 5
toaka
3.obrub crvene boje, irine 3 pt; oblik slike: oblaii;
efekti: sjena perspektiva, sjaj boja isticanja 4, kosina
4.obrub zelene boje, irine 1 pt; oblik slike: zvijezde i
transparenti; efekti: sjena izvana, sjaj boja isticanja 1
95

5.obrub plave boje, irine 1/2 pt; oblik slike: osnovni
oblik; efekti: sjena perspektiva, odraz, sjaj boja istica-
nja 3, kosina.
d.Za svaku sliku odaberi drugaiji poloaj s obzirom na tekst.
e.Umetni opise slika.
7.49. Otvori dokument Voce.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
a.Pozicioniraj se iza naziva prvoga voa i umetni odgovarajuu
sliku. Sliku pronai na internetu. Ponovi isti postupak za ostalo
voe.
b.Kod svake slike umetni opis slike.
c.Uredi obrub, stil i efekte za sve slike na sljedei nain:
1.bez obruba, oblik slike: oblai; efekti slike: sjena
izvana, sjaj s ljubiastim rubom (boja isticanja 3), meki
rubovi irine 2,5 toaka, kosina
2.obrub ute boje, irine 1 1/2 pt; izaberi jedan od
osnovnih oblika; efekti: sjena unutra, odraz, meki
rubovi irine 5 toaka
3.obrub crvene boje, irine 1/2 pt; oblik slike: oblaii;
efekti: sjena perspektiva, sjaj boja isticanja 2, kosina
4.obrub zelene boje, irine 1 pt; oblik slike: zvijezde i
transparenti; efekti: sjena izvana, sjaj boja isticanja 4
5.obrub plave boje, irine 3 pt; oblik slike: osnovni oblik;
efekti: sjena perspektiva, odraz, sjaj boja isticanja 1,
kosina.
d.Zadnju sliku obrei.
7.50. Otvori dokument Sladoled.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
a.Sliku sladoleda pronai na internetu. Umetni je na poetak
dokumenta.
b.Umetni opis slike.
c.Uredi obrub, stil i efekte slike na sljedei nain: bez obruba;
oblik slike: oblai; efekti slike: sjena izvana, sjaj s ljubiastim
rubom (boja isticanja 2), meki rubovi irine 2,5 toaka, kosina.
d.Na sliku primijeni stil: zakrenuto bijelo.
7.51. Otvori dokument Izaracun.docx. Dokument se nalazi na CD-u uz
a.Na poetku dokumenta umetni isjeak crtea.
b.Uredi isjeak dodajui oblike na sliku.
96

c.Uredi obrub, stil i efekte slike na sljedei nain: bez obruba,
oblik slike: zvijezde i transparenti; efekti: sjena izvana, sjaj
boja isticanja 3.
d.Na sliku primijeni stil: reflektirajui zaobljeni pravokutnik. Slika 7.3
7.52. Otvori novi dokument. Nacrtaj crveno srce i u njega napii tekst
po elji.
7.53. Otvori mapu (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za
obradu teksta) pod nazivom bozicni kolac. Ona sadri Wordov
dokument Bozicni_kolac.docx. Uredi ga tako da bude jednak
slici Bozicni_kolac_gotovo.bmp u istoj mapi (slika 7.3). Sve se
potrebne slike nalaze u mapi Bozicni kolac. Spremi promjene
u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents.
Zatvori dokument.
7.54. Nacrtaj strip sastavljen od etiriju sliica.
7.55. Otvori dokument Amsterdam.docx koji se nalazi u mapi naziva
Zadaci_zbirka kreiranoj u mapi My Documents. Na prvoj stranici
dodaj tekst Pria iz Amsterdama oblikovan s pomou WordArta.
7.56. Otvori novi dokument. Nacrtaj dijagram kao to je na slici 7.4.
Umetni naslov Srednjokolsko obrazovanje koristei se
WordArtom. Spremi dokument pod nazivom Srednjokolsko
obrazovanje.docx u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi
My Documents. Zatvori dokument.
Slika 7.4
7.57. Nacrtaj dijagram kao to je na slici 7.5.

Umetni naslov Struktura kolstva koristei se WordArtom.
Spremi dokument pod nazivom Srednjokolsko obrazovanje_1.
docx u mapu naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My
Documents. Zatvori dokument.
Slika 7.5
97

Slika 7.6 7.58. Nacrtaj dijagram kao to je na slici 7.6.
Umetni naslov Kruenje vode u prirodi koristei se WordArtom.
Spremi dokument pod nazivom Kruzenje vode.docx u mapu
naziva Zadaci_zbirka kreiranu u mapi My Documents. Zatvori
dokument.
Stilovi i oblikovanje, reference

7.59. Otvori dokument (nalazi se na CD-u uz udbenik) u mapi Zadaci
za obradu teksta pod nazivom John Ronald Tolkien.docx. Taj
dokument uredi prema sljedeim zadacima.
7.60. Pozicioniraj se na poetak dokumenta. Napii naslov: Seminarski
rad.
7.61. Oznai cijeli dokument i uredi ga na sljedei nain: font Arial, stil
fonta: obian, veliina 10, prored 1,5.
7.62. Margine lijevo i desno postavi na 2,5.
7.63. Pozicioniraj se na poetak prvog odlomka (J. R. R. Tolkien) i
umetni prekid odlomka (prijelom odlomka sljedea stranica).
7.64. Uredi naslov Seminarski rad na sljedei nain: font podebljano,
kurziv, a veliina 14.
7.65. Naslov Seminarski rad i podnaslov John Ronald Tolkien poravnaj
u sredinu (horizontalno) i smjesti ga tako da bude na sredini
stranice.
7.66. Ispred prvoga odlomka drugoga odjeljka (poinje s J. R. R.
Tolkien) umetni naslov: ivotopis.
7.67. Spomenuti prvi odlomak (poinje s J. R. R. Tolkien) obrubi te
uredi boju, irinu i stil obruba.
7.68. U drugom odlomku (poinje sa Studirao je latinski i grki)
podebljaj nazive jezike koje je studirao. Za podebljani izraz
hinjena povijest umetni fusnotu: feigned history, kako je
naziva sam Tolkien.
7.69. Trei odlomak (poinje sa Sudjelovao je) smjesti na poetak
idue stranice (prijelom stranice isti odlomak).
7.70. Ispod treeg odlomka umetni grafiku koja e prikazivati sljedei
tijek pisanja knjiga: Knjiga izgubljenih bajki, Silmarilion, Hobit,
Meuzemlje, Gospodar prstenova. Gospodar prstenova dijeli se
na knjige: Prstenova druina, Dvije kule, Povratak kralja.
7.71. Posljednji odlomak (poinje s Tolkien u svojim knjigama)
smjesti na zasebnu stranicu (prijelom stranice isti odlomak).
7.72. Umetni numeriranje stranica tako da se numeriraju samo stra-
nice drugoga odlomaka poevi od broja 1.
98

7.73. Uredi zaglavlje drugoga odjeljka tako da se u njemu nalazi naziv
kole, razred te tvoje ime i prezime.
7.74. Pozicioniraj se na kraj dokumenta i umetni naslov Filmska
obrada. Pronai na internetu neto o filmskoj obradi Gospodara
prstenova. Taj tekst zalijepi ispod upisanoga naslova (samo tekst).
7.75. Naslove ivotopis i Filmska obrada oznai kao Naslov1 (naslov
prve razine).
7.76. Uredi stil Naslov1 na sljedei nain: font Calibri, 12, podebljan,
crvene boje i uvuen.
7.77. Pronai na internetu sliku koja ima veze s temom pa je zalijepi
ispod podnaslova u prvom odjeljku.
7.78. Ispod slike umetni opis slike.
7.79. Ispod slike umetni prijelom stranice, isti odlomak i dodaj naslov
Sadraj.
7.80. Ispod naslova Sadraj umetni tablicu sadraja.
7.81. Na kraj dokumenta umetni tablicu kao to je tablica 7.4.
RASE U MEUZEMLJU Tablica 7.4

BALROZI demon moi- svuda kuda su se kretali, pratio ih je teror
stvoreni su da bi uvali ume;
stariji ak i od vilenjaka;
ENTI
s vremenom upadaju u odreen arobni san i postaju sve sliniji
drveu koje uvaju
mala bia, upola ljudske visine, koji ive u rupama u zemlji;
HOBITI nikad ne nose cipele jer imaju dlakave tabane i velika stopala;
veinom su ivjeli u Shireu te se bave zemljoradnjom
arobnjaci koji su doli iz Valinora da bi sprijeili Saurona u njegovu
ISTARI
zlu naumu da pokori Meuzemlje
jedna od rasa u Tolkienovoj mitologiji;
oni su djeca Ilvatarova;
LJUDI
zbog toga to su na svijet doli nakon ostalih rasa, ljudska je sudbina
preuzeti vladavinu Meuzemljem.
naziv dolazi od staroengleske rijei orc, to znai demon;
ORCI jedna od teorija kae da su orci nastali muenjem i kvarenjem
vilenjaka od strane neprijatelja
na quendijskom jeziku quendi ili govornici, prvoroena su djeca
Erua Ilvatara;
VILENJACI
kako se navodi u Glazbi Ainura, zaeti su kao odgovor na Melkorov
nesklad u Pjesmi
bia tame u slubi gospodara zla poput Saurona i Morgotha;
bili su veoma visoki, a koa im je prekrivena zelenim ljuskama;
TROLOVI
koa im je mogla sluiti i kao oklop;
ne podnose svjetlost
99

7.82. Uredi dizajn i izgled tablice tako da se podudara s ovdje zadanom
tablicom.
7.83. Kreiraj podmapu u mapi Zadaci_zbirka koja se zove Gospodar
prstenova. Spremi dokument pod nazivom John Ronald Tolkien.
doc (uoi da je to dokument u programu Word 97-2003).
7.84. Otvori dokument (nalazi se na CD-u uz udbenik) u mapi Zadaci
za obradu teksta pod nazivom Fotografija.docx. Taj dokument
uredi prema sljedeim zadacima.
7.85. Pozicioniraj se na poetak dokumenta i umetni prekid odlomka
(prijelom odlomka sljedea stranica).
7.86. Na prvu praznu stranicu umetni naslov koristei se WordArtom
Fotografija.
7.87. Numeriraj samo drugi odlomak i to tako da numeracija poinje
brojem 1.
7.88. Oznai razine naslova prema komentarima u dokumentu. Izbrii
komentare.
7.89. Ispod naslova Fotografija na prvoj stranici umetni tablicu
sadraja.
7.90. Uredi tablicu sadraja tako da ima naslov Sadraj. Neka
tablica bude smjetena na drugoj stranici prvog odlomka (nije
numerirana).
7.91. U zaglavlje dokumenta umetni: seminarski rad, nadnevak, ime
i prezime.
7.92. Kreiraj podmapu u mapi Zadaci_zbirka koja se zove Fotografija.
Spremi dokument pod nazivom Fotografija.doc (uoi da je to
dokument u programu Word 97-2003).
Slika 7.7
100

7.93. Otvori mapu (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci
za obradu teksta) pod nazivom ljubav. Ona sadri Wordov
dokument Ljubav.docx. Uredi ga tako da bude jednak slici
Ljubav_gotovo.bmp (slika 7.7) u istoj mapi.
reujui naslove, primijeni stilove: Naslov1 (Ljubav - to je to?),
U
Naslov2 (Kako, dakle, prepoznati je li rije o ovisnosti ili pravoj
stvari?), Naslov3 (Neuzvraena ljubav; Klasina neuzvraena
ljubav; Blae neuzvraena ljubav). Na poetku dokumenta
napraviti tablicu sadraja.
Skupno pismo
7.94. Otvori novi dokument. Napii dopis sljedeega sadraja:
Ime i prezime
Adresa
Potovani, pozivamo Vas na turnir The Lord of the Rings. Turnir
e se odrati dana (umetni nadnevak) u prostorijama Kluba
Tolkien s poetkom u 18.00 sati.
Voditelj kluba: Marko Maji
7.95. Napravi skupno pismo u kojem e se za polja Ime i prezime te
Adresa koristiti tablicom 7.5. Spremi dokument.
IME PREZIME ADRESA MJESTO Tablica 7.5

Marko Vani Vukovarska 56 Rijeka
Ante Marki Splitska 21 Zagreb
Ana Petrovi Osjeka 31 Rijeka
Sanja Petri Rijeka 5 Varadin
Maja Lovrievi Zagrebaka 23 Split
7.96. Otvori novi dokument. Napii dopis sljedeeg sadraja:

Potovani, (Ime i prezime), (Adresa)
svake godine svojim partnerima poklanjamo godinju pretplatu
na jedan od odabranih asopisa. Stoga Vas molimo da i ove
godine odaberete jedan od naih asopisa. Ako ste se odluili
za neki drugi asopis iz nae ponude ili ste promijenili adresu,
obavijestite nas.
Va partner: Infoasopis
Napravi skupno pismo u kojem e se za polja Ime i prezime te
Adresa koristiti tablicom iz prethodnoga zadatka. Spoji dokument
i ispii ga samo za osobe koje stanuju u Rijeci.
7.97. Uredi omotnice za oba skupna pisma.
101

7.98. Otvori novi dokument. Napii svoj ivotopis koristei se predlo-
kom unutar skupnoga pisma. Provjeri pravopis i ispii dokument.
7.99. Otvori novi dokument. Kreiraj novi faks koristei se predlokom
(Equity faks) unutar skupnoga pisma. Provjeri pravopis. Spoji
dokument za sve korisnike iz tablice u zadatku 7.95.
Prikaz (makronaredbe)
7.100. to je makronaredba?
7.101. Kojom se naredbom pokree snimanje makronaredbe?
7.102. Otvori novi dokument u Wordu. Umetni tablicu 7.6.
Tablica 7.6 IME PREZIME ADRESA MJESTO

Maja Vrani Vukovarska 56 Rijeka
Nika Marki Splitska 21 Zagreb
Nikola Petrovi Osjeka 31 Rijeka
Sanja Bani Rijeka 5 Varadin
Matej Lovrievi Zagrebaka 23 Rijeka
a.Napravi makronaredbu kojom se mijenja redoslijed stupca

Ime i stupca Prezime.
b.Napravi makronaredbu kojom e se u tablicu dodavati red
ispod.
c.Uredi tablicu koristei se stilovima tablice.
7.103. O
tvori dokument Bozicni_kolac.docx koji se nalazi u mapi
Zadaci_zbirka kreiranoj u mapi My Documents (zadatak 7.53).
Napravi makronaredbu (pokree se jednim od tipkovnih
preaca) kojom e umetati opis ispod slike. Koristei
se makronaredbom, umetni opise za slike u otvorenom
dokumentu. Spremi promjene i zatvori dokument.
7.104. O
tvori dokument Troskovi.docx koji se nalazi u mapi Zadaci_
zbirka kreiranoj u mapi My Documents (zadatak 7.44). Napravi
makronaredbu (pokree se jednim od tipkovnih preaca) kojom
e umetati opis ispod tablice. Koristei se makronaredbom,
umetni opise za tablice u dokumentima Ocjene.docx (zadatak
7.45) i Bodovi.docx (zadatak 7.46). Spremi promjene i zatvori
dokumente.
102

7.105. Z a tablicu (zadatak 7.45.) napravi makronaredbu kojom e se
zbrajati ocjene u posljednjoj eliji (tablica 7.7).
Razredniki list OCJENA PREDMETA
NJEMAKI JEZIK
ENGLESKI JEZIK
LATINSKI JEZIK
INFORMATIKA
MATEMATIKA
Zbroj ocjena
BIOLOGIJA
Broj tjedana:15
POVIJEST
KEMIJA
FIZIKA
1 LUKA LUKI 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5
2 IVA IVI 3 2 2 2 3 4 5 4 4 4
3 NIKOLINA NIKI 4 2 3 3 4 5 5 3 3 5
4 MARKO MARKI 2 5 5 5 2 4 3 3 3 5
5 IVANA IVANI 2 3 1 2 2 3 5 5 5 5
Tablica 7.7
103

8. Proraunske tablice
Stvaranje radne knjige
8.1. Koji je nastavak dokumenta kreiranoga u Office Excelu 2007?
8.2. to je radna knjiga ili biljenica?
8.3. Kako prepoznaje aktivnu eliju?
8.4. to je adresa elije?
8.5. Nabroj neke tipkovne preace i njihovu namjenu.
8.6. Opii naine kretanja radnim listom.
8.7. Kako se automatski poravnava tekst u elijama Excelove
tablice?
8.8. to je dra ispune?
8.9. Napii adrese elija oznaenih utom bojom (slika 8.1).
8.10. Opii postupak kreiranja novoga dokumenta.
8.11. Otvori novi dokument (radnu knjigu) i oznai elije koristei se
alatom Boja ispune: plavom bojom A3, B5, C8; crvenom bojom
B6, D7, A5; zelenom bojom A2, B2, C2. Spremi dokument pod
nazivom Oznacivanje_1.xlsx u mapu naziva Zadaci_zbirka
koju e kreirati u mapi My Documents. Spremi dokument
Slika 8.1
jo jedanput tako da se moe otvoriti i u starijim inaicama
programa (pod nazivom Oznacivanje_1.xls) u istu mapu.
Zatvori datoteku.
8.12. Koja je razlika izmeu naredbe Save i Save As?
8.13. Kojom se kombinacijom tipaka zatvara dokument?
8.14. Napii raspone elija oznaenih na slici 8.2.
8.15. Otvori dokument Oznacivanje_1.xlsx Dokument se nalazi na
CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za proraunske tablice. U
Slika 8.2
radnom listu List2 oznai elije koristei se alatom Boja ispune:
plavom bojom A3: B5; crvenom bojom A6:D7; zelenom bojom
C2:D5. Spremi dokument. Zatvori datoteku.
8.16. Otvori novi dokument (radnu knjigu) i oznai elije kao na slici
8.3 koristei se alatom Boja ispune.
Kopiraj ih u List2. Spremi dokument pod nazivom Oznacivanje_2.
xlsx u mapu Zadaci_zbirka. Spremi dokument jo jedanput
tako da se moe otvoriti i u starijim inaicama programa (pod
nazivom Oznacivanje_2.xls) u istu mapu. Zatvori datoteku.
8.17. Otvori novi dokument (radnu knjigu).
a.U eliju A2 napii: Ime i prezime:.
Slika 8.3
b.U eliju B2 napii svoje ime i prezime.
104

c.U eliju A3 napii: Razred:.
d.U eliju B3 napii oznaku svojega razreda.
e.Postavi irine elija tako da se u cijelosti vidi njihov sadraj.
f.Preimenuj radni list u Osobni podaci.
g.Kopiraj sadraj elije A2 u eliju A1 radnoga lista List2.
h.Kopiraj sadraj elije A3 u eliju B1 radnoga lista List2.
i.Preimenuj list List2 u Podaci o uenicima razreda.
j.U eliju C1 radnoga lista Podaci o uenicima razreda napii
Adresa.
k.U eliju D1 radnoga lista Podaci o uenicima razreda napii
Telefon.
l.U radni list Podaci o uenicima razreda napii podatke za
etiri uenika svoga razreda.
m.Postavi irine stupaca tako da se sadraj elija vidi u
cijelosti.
n.Spremi dokument pod nazivom Ucenici.xlsx u mapu Zadaci_
zbirka. Zatvori datoteku.
8.18. Otvori novi dokument (radnu knjigu). Napii tekst kao na slici
8.4.
Spremi dokument pod nazivom Skolski izlet.xlsx u mapu
Zadaci_zbirka.
a.Ispuni elije od A1 do F1 nizom brojeva koji poinju od broja
3, a poveavaju se za 1. Slika 8.4
b.Ispuni elije od A2 do F2 nizom brojeva koji poinju od broja

1, a poveavaju se za 3.
c.Ispuni elije od A3 do F3 nizom brojeva koji se poveavaju za
2 poevi od broja 1.
d.Ispuni elije od A4 do J4 mjesecima poevi od sijenja.
e.Ispuni elije od A5 do G5 danima u tjednu poevi od
ponedjeljka.
f. Ispuni elije od A6 do J6 datumima poevi od 1.03.2010
tako da se poveavaju po mjesecima.
g.Ispuni elije od A7 do J7 datumima poevi od 1.03.2010
tako da se godine poveavaju za 1.
105

a.Ispuni elije koristei se ispunama od A1 do F1 danima u
tjednu poevi od ponedjeljka.
b.Pozicioniraj se u eliju A1 i umetni stupac ispred.
c.Umetni redak iznad elije A1.
d.Visinu prvoga retka namjesti na 45.
e.irinu prvoga stupca namjesti na 4.
f.Ispuni elije koristei se ispunama tako da u elijama A3:A10
dobije niz brojeva koji poinje s 1 i poveava se za 1.
g.Radni list preimenuj u 1 A.
h.Kopiraj sadraj radnoga lista 1 A koristei se meuspremnikom
u List2, List3, List4 pa potom preimenuj radne listove u 2 A,
3 A, 4 A.
i.Spremi dokument pod nazivom Raspored.xlsx u mapu
Zadaci_zbirka.
8.21. Otvori dokument Ucenici.xlsx, radni list Podaci o uenicima
razreda.
a.Izmeu stupaca B i C umetni stupac.
b.U polje C1 napii: Nadnevak roenja.
c.Napii nadnevke roenja upisanih uenika.
d.Spremi promjene.
8.22. U dokumentu Ucenici.xlsx otvori novi radni list te ga nazovi
Ocjene.
a.Kopiraj ime i prezime uenika iz radnoga lista Podaci o
uenicima razreda u novi radni list Ocjene. Za to odaberi
polja A1:A5.
b.U polje B1 napii: Hrvatski jezik.
c.U polje C1 napii: Engleski jezik.
d.U polje D1 napii: Matematika.
e.Popuni podatke o ocjenama.
f.Spremi promjene.
8.23. Koja je razlika izmeu naredbe Oisti i naredbe Izbrii?
106

8.24. Otvori dokument kolski izlet.xlsx.
a.U polje A1 radnoga lista List2 napii: Ime i prezime uenika.
Poevi od elije A2, kopiraj imena i prezimena uenika iz
tablice Ucenici.xlsx, radni list Podaci o uenicima razreda.
Postavi irinu stupca.
b.U radnom listu List2 umetni stupac ispred prvoga stupca te
redak izmeu 1. i 2. retka.
c.U polja C2:N2 napii nazive mjeseca poevi od sijenja
(koristi se ispunama).
d.Preimenuj List2 u tednja.
e.Kopiraj cijeli radni list Podaci o uenicima razreda tablice
Ucenici.xlsx u tablicu kolski izlet.xlsx.
f.Spremi promjene u tablici kolski izlet.xlsx i zatvori sve
datoteke.
8.25. to su predloci i kako se njima koristimo?
8.26. Kreiraj uz pomo Excelovih predloaka kalendar za tekuu
kolsku godinu. Spremi dokument pod nazivom Kalendar.xlsx
u mapu Zadaci_zbirka. Zatvori datoteku.
8.27. Kreiraj uz pomo Excelovih predloaka popis igraa juniorskoga
sportskog tima. Popuni imenima pet igraa (jedna koarkaka
ekipa). Spremi dokument pod nazivom Popis.xlsx u mapu
Zadaci_zbirka. Zatvori datoteku.
8.28. Kreiraj uz pomo Excelovih predloaka planer zabave za iduu
roendansku proslavu u svome razredu. Spremi dokument
pod nazivom Planer.xlsx u mapu Zadaci_zbirka. Zatvori
dokument.
Ureivanje tablice
8.29. Otvori tablicu Uenici.xlsx.
a.U radnom listu Osobni podaci oblikuj obrube (naranasta
boja, stil: toka crta iznutra te puna linija izvana), ispunu (dvije
boje: plava i bijela) i poravnanje (vertikalno i horizontalno u
sredini) kao to je na slici 8.5. Slika 8.5
b.U istom radnom listu postavi podruje ispisa tako da se

ispisuju samo elije prikazane na gornjoj slici.
c.U radnom listu Podaci o uenicima razreda oblikuj obrube,
ispunu i poravnanje kao to je na slici 8.6.
107

d.Uredi zaglavlje (font: Berlin Sans FB, veliine 14, zelena boja),
imena uenika (font: Cambria, veliine 11, plava boja).
e.Visina je prvoga retka (zaglavlja) 27, a ostalih redaka tablice
20.
f.Postavi tablicu tako da se prilikom ispisa na vrhu ponavlja
redak zaglavlja.
Slika 8.6
g.U radnom listu Ocjene, koristei se Alatom za crtanje oblika,
prenesi oblikovanje za imena uenika iz radnoga lista Podaci
o uenicima razreda na imena uenika ovoga radnog lista.
h.U radnom listu Ocjene postavi irinu stupaca B, C i D na 8,
a visinu redaka 2:6 na 20. Visinu 1. retka postavi na 160.
Tekst u poljima B1:D1 neka bude napisan u fontu: Arial, u
veliini: 11, u stilu: podebljano, u usmjerenju: okomito, u
poravnanju: vertikalno i horizontalno u sredini. Obrube i
sjenanja uredi kao to je na slici 8.7.
i.U radnom listu Ocjene postavi margine tako da lijevo, desno,
gore i dolje budu 2,54. Za ureenu tablicu postavi podruje
ispisa.
j.Spremi promjene i zatvori dokument.
8.30. Otvori tablicu kolski izlet.xlsx.
Slika 8.7
a.U radnom listu Podaci o uenicima razreda oblikuj obrube,
ispunu i poravnanje kao to je na slici 8.8.
b.Uredi zaglavlje (font: Arial, veliine 14, zelena boja), imena
uenika (font: Arial, veliine 11, plava boja).
c.Visina je prvoga retka (zaglavlja) 25, a ostalih redaka tablice
19.
d.Postavi tablicu tako da se prilikom ispisa na vrhu ponavlja
Slika 8.8 redak sa zaglavljem.
e.U radnom listu tednja spoji elije B1 i B2. Tekst u spojenoj
eliji uredi na sljedei nain - font: Arial Black, veliina: 12,
poravnanje: prelomi tekst. Za nazive mjeseca primijeni
poravnanje: stisni da stane i font: Arial Black. Imena uenika
neka budu napisana u fontu Arial, zelene boje i veliine 11.
Slika 8.9
108

f.U radnom listu tednja oblikuj obrube i ispunu kao to je na
slici 8.9 (polja s nazivima mjeseci nisu spojena).
g.Postavi tablicu u radnom listu tednja tako da se prilikom
ispisa na vrhu ponavlja redak sa zaglavljem.
h.Otvori radni list List1. Preimenuj ga u Izlet. Izbrii 3. i 4.
redak. Uredi stupce A, B i C tako da budu irine 16. Uredi 4.
redak tako da bude visine 33.
i.U radnom listu Izlet spoji polja A1:C1. Uredi ih tako da je tekst
u njima fonta Adobe Caslon Pro Bold, poravnanja: stisni da
stane, crvene boje. Polje A2 je fonta Adobe Caslon Pro Bold,
crvene boje. Polje A4 uredi tako da je poravnanje: prelomi
tekst. Polja A4:A7 su u fontu Arial, veliine 11, a polja A3: C3
su u fontu Adobe Garmond Pro. Poravnanje u poljima B4:C7
postavi na stisni da stane.
j.U radnom listu Izlet uredi obrube i ispunu kao to je na slici
8.10. Slika 8.10
k.Spremi promjene i zatvori dokument.

8.31. Otvori tablicu Raspored.xlsx.
a.U svim radnim listovima (1 A, 2 A, 3 A, 4 A) postavi pejzanu
orijentaciju.
b.U radnom listu 1 A stupcima B:G postavi irinu na 20, a
recima 2:10 visinu na 36. Spoji i centriraj polja B1:G1 te
namjesti font na Britannic Bold, veliinu na 18, stil fonta
na podebljano, kurziv, crvene boje, poravnanje teksta
na vodoravno i vertikalno u sredini. Polja B2:G2 te A3:A8
uredi tako da budu u fontu: Britannic Bold, u veliini 18,
centrirano.
c.U radnom listu 1 A uredi obrube i ispune kao to je na slici Slika 8.11
8.11.
d.U radnom listu 1 A namjesti margine na sueno te odredi
podruje ispisa za elije A1:G10.
e.Koristei se Alatom za crtanje oblika, prenesi ureenja na
ostale radne listove.
f.U ostalim radnim listovima takoer postavi irinu stupaca
B:G na 20, a visinu redaka 2:10 na 36. Namjesti podruje
ispisa na svim radnim listovima za elije A1:G10. Komentiraj
je li se mogao taj posao bre odraditi. Kako?
g.Spremi promjene i zatvori dokument.
8.32. Otvori tablicu Popisi.xlsx.
a.Uredi polja B5:E5 tako da budu naranaste boje.
109

b.U polje B3 napii naziv ekipe (u nas: Tigrovi) te u polje E3
ime trenera (u nas: Nikola Bani). Polje D5 promijeni u Ime
i prezime roditelja.
c.irinu stupca C postavi na 24.
d.Prenesi oblikovanje 5. retka na 12. redak koristei se Alatom
za crtanje oblika.
e.Izbrii od 15 do 30 retka.
f.Promijeni tekst u polju B12 u Ime rezerve.
g.Odredi podruje ispisa za polja A3:E16. Nakon ureivanja
Slika 8.12 tablica bi trebala izgledati poput tablice na slici 8.12.
h.Spremi promjene i zatvori dokument.
8.33. Otvori tablicu Planer.xlsx.
a.irinu stupca D postavi na 22.
b.Polja B4:F4 uredi tako da budu svijetlocrvene boje. Alatom
za crtanje oblika prenesi oblikovanje 3. retka na retke: 15,
20, 26, 48, 54, 58 i 75.
c.Izbrii sadraj polja E2 (spojena polja E2 i F2) i razdvoji to
polje.
d.U polje E2 napii: Nadnevak, a u polje F2 napii: Vrijeme.
e.Umetni redak izmeu 2. i 3. retka.
f.Spoji elije B2:D3. Uredi spojeno podruje tako da je
poravnano vertikalno i horizontalno u sredini.
g.Spremi promjene i zatvori dokument.
8.34. Otvori tablicu Kalendar.xlsx. Uredi kalendar po elji mijenjajui
boje, debljinu i stil obruba, poravnanje u elijama, boju
sjenanja, orijentaciju, margine stranice te veliinu papira.
Spremi promjene i zatvori dokument.
110

Formatiranje brojeva u elijama tablica
a.U radnom listu Podaci o uenicima uredi format polja D3:F7
kao tekst.
b.Unesi vrijednosti u polje C3, pa kopiraj tablicu do polja C7
(koristi se draem ispune).
c.Unesi vrijednosti u polja koja prikazuju adrese i brojeve
telefona. Postavi irinu stupaca tako da uneseni podaci budu
vidljivi (slika 8.13).
Slika 8.13
d.Otvori radni list Ocjene. Kopiraj oblikovanje stupca D na

stupce E, F i G. Uredi format polja E2:E6 i G2:G6 tako da
prikazuju broj s 0 decimalnih mjesta, a polja F2:F6 tako da
prikazuju broj s 2 decimalna mjesta.
e.Spremi promjene i zatvori dokument.
a.U radnom listu Izlet uredi polja B4:B7 tako da prikazuju
valutnu vrijednost s 2 decimalna mjesta i simbolom (123
) te polja C4:C7 tako da prikazuju valutnu vrijednost s 3
decimalna mjesta i simbolom kn.
b.U radnom listu Podaci o uenicima razreda uredi polja
D3:E7 tako da budu u formatu tekst.
c.Polja B3:M7 radnoga lista tednja uredi tako da budu valutne
kategorije s 2 decimalna mjesta i simbolom kn.
d.Unesi vrijednosti u polja od B3 do M7 (slika 8.14).
Slika 8.14
e.Spremi promjene i zatvori dokument.
111

8.37. Otvori tablicu Planer.xlsx. Uredi polje E3 tako da prikazuje
nadnevak u obliku 14. oujak 2001 (dugi nadnevak). Poravnaj
polje E3 tako da se sadraj stisne i stane u polje. Polje F3 uredi
tako da prikazuje vrijeme u formatu 20:00.
8.38. Otvori novi dokument (radnu knjigu). Kreiraj tablicu (uredi
obrube, sjenanje i poravnanje te unesi vrijednosti u polja) kao
to je na slici 8.15.
Slika 8.15
a.Na polja A1:C1 i A10:A11 primijeni font: Adobe Garmond
Pro Bold, a na polja A2:C9 font: Adobe Garmond Pro.
b.Polja B3:C11 uredi tako da budu u formatu: postotak s 0
decimalnih mjesta.
c.Spremi dokument pod nazivom Maseni udio.xlsx u mapu
Zadaci_zbirka i zatvori dokument.
8.39. Otvori novi dokument (radnu knjigu). Kreiraj tablicu (uredi
obrube, sjenanje i poravnanje te unesi vrijednosti u polja) kao
to je na slici 8.16.
a.Poljima A2:A6 uredi oblik tako da budu brojane kategorije
s dva decimalna mjesta.
Slika 8.16 b.S pomou draa ispune kopiraj vrijednosti polja A2 na polja
B2 i C2. Ponovi isti postupak za ostale podatke.
c.Polja od B2:B6 oblikuj tako da se upisani brojevi prikazuju u
obliku razlomka.
d.Polja od C2:C6 oblikuj tako da se upisani brojevi prikazuju u
obliku postotka s 0 decimalnih mjesta.
e.Spremi dokument pod nazivom Oblik broja.xlsx u mapu
Zadaci_zbirka i zatvori dokument.
Osnovne funkcije u programu za izradu proraunskih

tablica
8.40. Kojim znakom zapoinje svaka formula/funkcija?
8.41. Nabroj operatore kojima se moe koristiti u formulama.
8.42. Kojim se operatorom koristimo za spajanje niza znakova?
8.43. to smo krivo unijeli, odnosno kako emo ispraviti pogreku ako
se nakon izvoenja formule/funkcije pojavi sljedea poruka:
#DIJ/0! ?
8.44. to smo krivo unijeli, odnosno kako emo ispraviti pogreku ako
se nakon izvoenja formule/funkcije pojavi sljedea poruka:
#VRIJ! ?
112

8.45. Zbog ega su se pojavili znakovi ####### i kako emo to
ispraviti?
a.U radnom listu List1 napravi tablicu sa stupcima x,y=2x-1
(zaglavlja tablice smjesti u polja A1,B1). Koristei se draem
ispune, popuni vrijednosti u elijama A2:A40 poevi od
-10, s vrijednou koraka 0,5. U elije B2:B40 napii formulu
kojom e se raunati vrijednosti funkcije y. Preimenuj radni
list u Linearna funkcija. Spremi promjene u dokument
naziva Funkcije u mapu Zadaci_zbirka.
b.U radnom listu List2 napravi tablicu sa stupcima x,y=x2-1
ispune, popuni vrijednosti u elijama A2:A40 poevi od -10,
s vrijednou koraka 0,5. U elije B2:B40 napii formulu
list u Kvadratna funkcija. Spremi promjene.
c.U radnom listu List3 napravi tablicu sa stupcima x,y=2x3-1
ispune, popuni vrijednosti u elijama A2:A40 poevi od
-10, s vrijednou koraka 0,5. U elije B2:B40 napii formulu
list u Kubna funkcija. Spremi promjene.
d.U radnom listu List4 napravi tablicu sa stupcima x,y= x
ispune, popuni vrijednosti u elijama A2:A20 poevi od 0,
s vrijednou koraka 0,5. U elije B2:B40 napii formulu
kojom e se raunati vrijednosti funkcije y (=sqrt(x)).
Preimenuj radni list u Funkcija drugog korijena. Spremi
8.47. Otvori novi dokument (radnu knjigu) i u radnom listu List1
napravi tablicu (uredi obrube, sjenanja, formate te unesi
vrijednosti) kao to je na slici 8.17. Slika 8.17
a.U polje B3 napii potrebnu formulu. Ponovi postupak do

polja B8. Preimenuj radni list u Ulje. Spremi promjene u
dokument naziva Izraun u mapu Zadaci_zbirka.
b.U radnom listu List2 napravi tablicu (uredi obrube, sjenanja,
formate te unesi vrijednosti) kao to je na slici 8.18.
U polje B4 napii potrebnu formulu ((A4/100)*B1). Ponovi
postupak do polja B9. U polje C4 napii formulu za izraunavanje
cijene potroenoga benzina. Ponovi postupak do polja C9.
Preimenuj radni list u Potronja benzina.
Slika 8.18
113

c.U radnom listu List3 napravi tablicu (uredi obrube, sjenanja,
U polje D2 napii potrebnu formulu. Kopiraj formulu do polja
D6. Preimenuj radni list u Trgovina.
Slika 8.19 d.U radnom listu List4 napravi tablice (uredi obrube, sjenanja,
formate za postotak te unesi vrijednosti) kao to je na slici
8.20.
U prazna polje napii potrebne formule. Preimenuj radni list u
Postotak. Spremi promjene.
e.U radnom listu List5 napravi tablicu (uredi obrube, sjenanja,
Slika 8.21
Slika 8.20
U polje C3 napii potrebnu formulu. Kopiraj formulu do polja
C7, a zatim unesi formulu u polje D3 te i nju kopiraj do polja
D7. Preimenuj radni list u Cijene. Spremi promjene i zatvori
dokument.
8.48. Otvori novi dokument (radnu knjigu) i napravi tablicu kao to je
na slici 8.22.
Slika 8.22
8.49. Popuni polja, napii potrebne formule u polja H2:K5 (cijena u

polju J2 nakon snienja rauna se formulom: G2-G2*0,3; cijena
u polju K2 rauna se formulom J2-J2*0,15) i napii odgovarajue
formule u polja B7:B11. Spremi dokument pod nazivom
Trgovina.xlsx u mapu Zadaci_zbirka i zatvori dokument.
114

a.U radnom listu Izlet napii u prazna polja tablice formule za
raunanje vrijednosti u kunama, odnosno u eurima ako je
poznat teaj (napisan u eliji A1): u eliju C4 napii =B4*7,27;
u eliju B5 napii =C5/7,27; u eliju C6 napii =B6*7,27.
b.U eliju B7 napii =B4+B5+B6, a u eliju C7 napii formulu
za raunanje sume elija C4:C6. Komentiraj rezultate i nain
dobivanja
c.Spremi promjene.
d.U radnom listu tednja kopiraj oblikovanje stupca M na
stupce N, O, P, Q. U polje N2 napii UKUPNO, u polje O2
napii MIN, u polje P2 napii MAX te u polje Q2 napii
PROSJEK.
e.U radnom listu tednja u polje N3 umetni funkciju kojom
e raunati zbroj polja B3:M3. Kopiraj je (draem ispune)
na polja N4:N7.
f.U radnom listu tednja u polje O3 umetni funkciju koja
e prikazati minimalnu vrijednost polja B3:M3. Kopiraj je
(draem ispune) na polja O4:O7.
g.U radnom listu tednja u polje P3 umetni funkciju koja e
prikazati maksimalnu vrijednost polja B3:M3. Kopiraj je
(draem ispune) na polja P4:P7.
h.U radnom listu tednja u polje Q3 umetni funkciju koja e
izraunati prosjek polja B3:M3. Kopiraj je (draem ispune)
na polja Q4:Q7.
i.Spremi promjene i zatvori dokument.
8.51. Otvori tablicu Maseni udio.xlsx. U polja B10:C11 napii
potrebne formule kako bi se dobio traeni minimum/maksimum
vrijednosti u stupcu iznad. Spremi promjene i zatvori dokument.
a.U radnom listu Ocjene u polje E2 napii funkciju kojom se
zbrajaju vrijednosti elija B2:D2. Draem ispune kopiraj
formulu na polja E3:E6.
b.U polje F2 umetni funkciju koja e izraunati srednju
vrijednost polja B2:D2 (AVERAGE). Draem ispune kopiraj
formulu na polja F3:F6.
c.U polje G2 umetni funkciju kojom e zaokruiti vrijednost
polja F2 na broj s 0 decimalnih mjesta (ROUND). Draem
ispune kopiraj formulu na polja G3:G6.
d.Spremi promjene i zatvori dokument.
115

8.53. Otvori dokument pod nazivom Popis uenika.xlsx. (nalazi se
na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za proraunske tablice). U
radnom listu Popis uenika rijei sljedee zadatke:
a.Uvjetno oblikuj polja D2:D176 tako da ispuna polja postane
zelena ako je vrijednost polja M.
b.Oblikuj tablicu tako da se prilikom ispisa na vrhu stranice
pojavljuje 1. redak.
c.U polje F2 napii funkciju kojom e se u polje upisati Uenik
ako je vrijednost polja D2 M, a u suprotnom se upisuje
Uenica. Kopiraj funkciju do polja F176. Spremi promjene
(datoteku spremi u mapu Zadaci_zbirka).
d.U polje G2 umetni funkciju koja e u polju upisati Klasina
gimnazija ako je vrijednost polja A2 1. K, a u suprotnom
upisuje Opa gimnazija.
e.Koristei se funkcijom COUNTIF, popuni polja E179, E180 i
E181.
f.Izmeu stupaca C i D umetni novi stupac. Spoji polja tako
da se za svakog uenika pojavi jedno spojeno polje (kao
u stupcu C). U polje D2 umetni funkciju kojom e spojiti
tekstovna polja B2 i C2 tako da izmeu njih bude razmak.
Kopiraj funkciju do polja D176. Spremi promjene (datoteku
spremi u mapu Zadaci_zbirka).
8.54. U istom dokumentu Popis uenika.xlsx otvori radni list
Razredniki list pa rijei sljedee zadatke:
a.Uvjetno oblikuj polja C3:W38 tako da boja teksta bude crna
ako je vrijednost polja razliita od 1.
b.U polje X3 unesi funkciju za zbrajanje ocjena (od polja
C3:W3). Kopiraj je do polja X38.
c.U polje Y3 unesi funkciju kojom e se raunati srednja
vrijednost (ne koristi se funkcijom AVERAGE) ocjena.
d.U polje Z3 unesi funkciju kojom se zaokruuje vrijednost
polja Y3 na 0 (nula) decimalnih mjesta.
e.U polje AA3 unesi funkciju kojom se rauna broj negativnih
ocjena C3:W3. Kopiraj funkciju do polja AA38.
f.U polje AD3 unesi funkciju koja zbraja vrijednosti polja AB1 i
AC1. Kopiraj funkciju do polja AD38.
g.U polja C39:X39 te u polja AB39 i AC39 unesi funkciju za
zbroj vrijednosti stupca iznad.
116

h.U polje AB42 unesi formulu/funkciju za zbroj polja AB39 i
AC39.
i.U polje AE3 unesi funkciju i uredi format tako da prikazuje
postotak ukupnoga broja izostanaka uenika (polje AD3) s
obzirom na ukupan broj izostanaka (polje AB42).
j.Koristei se funkcijom AVERAGE, uredi polja C40:W40 tako
da prikazuju srednju vrijednost ocjena predmeta u stupcu
iznad.
k.Koristei se funkcijom COUNTIF, uredi polja C41:W41 tako da
prikazuju broj negativnih ocjena predmeta u stupcu iznad.
Relativna i apsolutna adresa elije

8.55. to je relativna, a to apsolutna adresa?
8.56. Navedi primjer mjeovite adrese.
a.U radnom listu List1 napravi tablicu kao to je na slici 8.23.
polja B4 napii potrebnu formulu koristei se apsolutnim
U
adresama. Kopiraj je do polja B9.
b.U radnom listu List2 napravi tablicu kao to je na slici 8.24.
polja A7, A9, A12, B6, B8, B10, B11, B13 napii potrebne
U
funkcije koristei se apsolutnim adresama. U polje A11
sama/sam unesi proizvoljnu vrijednost. Uredi polja A6:A13
te B6:B13 tako da imaju dva decimalna mjesta i simbol
Slika 8.23
valute. Spremi promjene (datoteku nazovi Apsolutne adrese,
spremi je u mapu Zadaci_zbirka) i zatvori dokument.
8.58. Otvori dokument Popis uenika.xlsx te u radnom listu
Razredniki list rijei sljedee zadatke:
a.Polje A2 prikazuje broj predmeta. U polje Y3 napii formulu
kojom se rauna srednja vrijednost ocjena svakoga uenika.
Za polje A2 koristi se apsolutnom adresom (X3/$A$2). Kopiraj
formulu do polja Y38. Koja je funkcija koritenja apsolutne
adrese?
b.U polje AE3 napii formulu kojom e se raunati postotak
ukupnoga broja izostanaka uenika (polje AD3) s obzirom na
ukupan broj izostanaka svih uenika (polja AD39). Za polje
AD39 koristi se apsolutnim adresama. Spremi promjene i
zatvori dokument.
Slika 8.24
117

8.59. Otvori dokument Izraun.xlsx te u radnom listu Ulje u polju B3
uredi formulu tako da se primjenom apsolutne adrese omogui
kopiranje formule bez promjene vrijednosti polja B1. Spremi
promjene.
8.60. Otvori dokument Izraun.xlsx te u radnom listu Potronja
benzina u polju B4 i C4 uredi formule tako da se primjenom
apsolutne adrese omogui kopiranje formula bez promjene
vrijednosti polja B1, odnosno B2. Spremi promjene i zatvori
dokument.
8.61. to e pisati u eliji J6 (slika 8.25) nakon izvoenja navedene
funkcije?
Slika 8.25
8.62. to e pisati u eliji J8 nakon izvoenja navedene funkcije

(slika 8.26)?
Slika 8.26
8.63. to e pisati u eliji F32 nakon kopiranja povlaenjem zadane

funkcije (slika 8.27)?
Slika 8.27
118

8.64. to e pisati u eliji F2 nakon izvoenja zadane funkcije (slika
8.28)? to e pisati u eliji F5 nakon kopiranja funkcije?
Slika 8.28
8.65. to e pisati u eliji F2 nakon izvoenja zadane funkcije (slika

8.29)? to e pisati u eliji F5 nakon kopiranja funkcije?
Slika 8.29
8.66. to e pisati u eliji J2 nakon izvoenja zadane funkcije

(slika 8.30)?
Slika 8.30
8.67. to e pisati u eliji C5 nakon kopiranja zadane funkcije

(slika 8.31)?
8.68. to e pisati u eliji C5 nakon kopiranja zadane funkcije
(slika 8.32)?
Slika 8.32
Slika 8.31
119

Reference na druge radne listove i knjige
8.69. Otvori dokument Apsolutne adrese.xlsx. U radnom listu List3
u polje A1 napii Teaj:. U polje B1 uitaj vrijednost polja A2
radnoga lista List2. U polje C1 uitaj vrijednost polja B2 radnoga
lista List2. U radnom listu List2 promijeni vrijednost polja B2
u 8. Kako je ta promjena utjecala na podatke u radnom listu
List3?
8.70. Otvori dokument Popis.xlsx. Umetni novi radni list Popis
igraa. Kreiraj tablicu kao to je na slici 8.33.
U polje B3 napii formulu koja e vraati trenutani nadnevak.
U polje B5 uitaj ime i prezime trenera iz radnoga lista Popis
igraa za sportove mladih, a u polja B8:B12 imena i prezimena
igraa.
8.71. Otvori dokument Popis ucenika.xlsx. Umetni novi radni list
Izostanci. Kreiraj tablicu kao to je na slici 8.34.
Slika 8.33
Slika 8.34
U polje A2 uitaj ime uenika iz polja B3 radnoga lista Razredniki

list. Kopiraj izraz do polja A35. Isto napravi za izostanke. Napravi
obrube tablice. Spremi promjene.
8.72. Otvori dva nova dokumenta u Excelu. U eliju A1 prvoga
dokumenta napii Unos. U eliju A2 napii broj 25. Preimenuj
radni list u Prvi. U radni list List2, eliju A1 napii Unos2 pa
u eliju B1 napii 30. Preimenuj radni list u Drugi. Spremi
promjene (dokument nazovi Polazne vrijednosti.xlsx). U polje
A2 drugoga dokumenta uitaj vrijednost polja A2 (dokument
Polazne vrijednosti.xlsx, radni list Prvi), a u polje A3 vrijednost
polja B1 (dokument Polazne vrijednosti.xlsx, radni list Drugi).
Preimenuj dokument Polazne vrijednosti.xlsx u Polazno.xlsx.
Uoi i komentiraj promjene u formulama drugoga dokumenta.
8.73. Otvori novi dokument. List1 preimenuj u 1. K, List2 u 1. S, a
List3 u Ukupno. U radnim listovima 1. K i 1. S napravi zaglavlje
tablice kao to je na slici 8.35.
a.U radnom listu 1. K u polje A2 uitaj podatke iz polja C2
radnoga lista Popis uenika (koji se nalazi u tablici Popis
uenika.xlsx). U polje B2 napii podatke iz polja B2 radnoga
lista Popis uenika (koji se nalazi u tablici Popis uenika.
Slika 8.35 xlsx). Kopiraj formule do polja A33, odnosno do polja B33.
120

Napii proizvoljne iznose u polja C2:C33. U polje B34 napii
tekst Ukupno. U polje C34 napii funkciju kojom e se
izraunati zbroj vrijednosti u stupcu iznad. Spremi promjene
(dokument nazovi Razredna tednja.xlsx).
b.U radnom listu 1. S u polje A2 uitaj podatke iz polja C98
radnoga lista Popis uenika (koji se nalazi u tablici Popis
uenika.xlsx). U polje B2 napii podatke iz polja B98 radnoga
Slika 8.36
lista Popis uenika (koji se nalazi u tablici Popis uenika.xlsx).
Kopiraj formule do polja A27, odnosno do polja B27. Napii
proizvoljne iznose u polja C2:C27. U polje B28 napii tekst
Ukupno. U polje C28 napii funkciju kojom e se izraunati
zbroj vrijednosti u stupcu iznad. Spremi promjene.
c.U radnom listu Ukupno napravi tablicu kao to je na slici
8.36.
U polje B2 uitaj podatak polja C34 radnoga lista 1. K, a u polje
B3 uitaj podatak iz polja C28 radnoga lista 1. S. Primijeni
potrebnu funkciju kako bi se u polju B4 dobio zbroj polja B2 i
B3. Spremi promjene i zatvori dokument.
Razvrstavanje podataka
8.74. to je razvrstavanje podataka?
8.75. Kako se razvrstavaju podaci (opii postupak)?
8.76. Kreiraj novu tablicu za 15 osoba koje pristupaju ispitu.
a.Svakoj osobi dodijeli redni broj, napii ime, prezime, bodove
(do 120), ocjenu. Kriterij za ocjene je sljedei:
0 40 = 1
41 60 = 2
61 80 = 3
81 100 = 4
101 120 = 5
b.Tablicu kopiraj jo jedanput na sljedei radni list.
c.Prvu kopiju razvrstaj po prezimenima, drugu kopiju po
bodovima (od najveih prema najmanjima).
d.Svaku tablicu oblikuj raznim obrubima i sjenanjima
(zaglavlje tablice mora biti istaknuto u odnosu na ostatak
tablice). Spremi tablicu u svoju mapu pod nazivom Ispit.xlsx.
121

8.77. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Apsolutne
adrese.xlsx. U radnom listu List1 razvrstaj podatke u elijama
A4:B9 u rastuem redoslijedu (od A do Z) po stupcu A. Spremi
promjene i zatvori tablicu.
8.78. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Izraun.xlsx.
U radnom listu Cijene razvrstaj podatke u tablici u rastuem
redoslijedu (od A do Z) po stupcu B. Spremi promjene i zatvori
tablicu.
8.79. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Maseni udio.
xlsx. U radnom listu List1 razvrstaj podatke u tablici u padajuem
redoslijedu (od Z do A) po stupcu B. Spremi promjene i zatvori
tablicu.
8.80. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Popis.xlsx. U
radnom listu Popis igraa za sportove mladih razvrstaj imena
igraa u rastuem redoslijedu (od A do Z). Spremi promjene i
zatvori tablicu.
8.81. Otvori radnu knjigu (dokument) Popis uenika.xlsx. U radnom
listu Popis uenika najprije razvrstaj podatke u elijama
A2:E95 u rastuem redoslijedu (od A do Z) po stupcu Prezime
uenika, pa po stupcu Ime uenika. Isti postupak ponovi za polja
A98:E176. Spremi promjene i zatvori tablicu.
8.82. U radnoj knjizi (dokumentu) Popis uenika.xlsx otvori radni list
Razredniki list pa razvrstaj uenike u padajuem redoslijedu
(od Z do A). Spremi promjene i zatvori tablicu.
8.83. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Uenici.xlsx. U
radnom listu Podaci o uenicima razreda razvrstaj uenike po
nadnevku roenja u rastuem redoslijedu (od A do Z). Spremi
promjene i zatvori tablicu.
Filtriranje podataka
8.84. to je filtriranje podataka?
8.85. to je tablica u uem smislu rijei?
8.86. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Uenici.xlsx.
U radnom listu Ocjene filtriraj sadraj tako da se ne prikazuje
uenik koji ima negativnu ocjenu. Spremi promjene i zatvori
tablicu.
xlsx. U radnom listu List1 filtriraj sadraj tako da se ne prikazuju
podaci za koje vrijedi da je maseni udio vode vei od 50%.
Spremi promjene i zatvori tablicu.
122

8.88. U radnoj knjizi (dokumentu) Popis uenika.xlsx otvori radni
list Popis uenika pa filtriraj podatke tako da se prikau imena
svih uenika mukoga spola. Zatvori tablicu ne spremajui
promjene.
8.89. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Trgovina.xlsx.
U radnom listu List1 filtriraj podatke tako da se u stupcu G ne
prikae trgovina s najviom cijenom. Ponovi postupak najprije
za stupac F pa za stupac E. Koja je trgovina ostala? to o njoj
moe zakljuiti? Spremi promjene i zatvori tablicu.
Zamrzavanje naslova, stupaca i redaka

8.90. Opii nain zamrzavanja okna.
8.91. Kako se mogu zamrznuti okna (s obzirom na vidljiv dio tablice,
odnosno na dio koji klie)?
listu Popis uenika pozicioniraj se u eliju A2 te zamrzni gornji
redak. to se postie tim postupkom?
listu Razredniki list pozicioniraj se u eliju A3 te zamrzni gornji
redak.
8.94. Ponovi postupak za posljednji radni list radne knjige (dokumenta)
Popis uenika.xlsx tako da uvijek bude vidljiv prvi redak.
8.95. Odmrzni okna u Razrednikom listu. Spremi promjene i zatvori
tablicu.
Grafikoni
8.96. Opii postupak umetanja stupastoga grafikona.
8.97. to se postie tipkom F11, odnosno kombinacijom tipaka
Alt+F1?
8.98. Koji alat slui za doraivanje, ureivanje ili promjenu
grafikona?
8.99. emu slui Oblikovanje podruja grafikona?
8.100. O
tvori novu radnu knjigu te kreiraj tablicu kao to je na slici
8.37.
Slika 8.37
Podatke prikai stupastim grafikonom u istom radnom listu.
Uredi font (Tahoma 12, podebljano) te boju obruba (puna linija
crvene boje). Spremi promjene pod nazivom Evidencija.xlsx
(datoteku spremi u mapu Zadaci_zbirka).
123

8.101. Otvori novu radnu knjigu te kreiraj tablicu kao to je na slici
8.38.
Podatke prikai grafikonom 3D crta u istom radnom listu. Na
izgled grafikona primijeni izgled 5 i stil 24. Spremi promjene
pod nazivom Povrina.xlsx (datoteku spremi u mapu Zadaci_
zbirka). Umetni (novi) trakasti grafikon u zasebni radni list.
Slika 8.38
Proizvoljno uredi obrub i ispunu podruja grafikona te boju
stupaca.
8.102. Otvori novu radnu knjigu te kreiraj tablicu kao to je na slici
8.39.
U istom radnom listu podatke prikai 2D tortnim grafikonom
(stupac torte). Oblikuj podruje grafikona (ispuna s prijelazom
- magla) te legendu grafikona postavi na dno i obrubi punom
plavom crtom. Promijeni vrstu grafikona u vrstu razrezana
torta. Spremi promjene pod nazivom Ljubimci.xlsx (datoteku
spremi u mapu Zadaci_zbirka).
Slika 8.39 8.103. Otvori dokument (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi sa

zadacima za proraunske tablice) pod nazivom Usporedba
trgovina.xlsx. U tablici rijei sljedee zadatke:
a.Izraunaj cijene po kilogramu za svaki proizvod u svakoj
trgovini. Te cijene prikai s jednom decimalom.
b.Pronai cijenu najjeftinije namirnice u Trgovini 1.
c.Nai cijenu najskuplje namirnice u Trgovini 2.
d.Analiziraj cijene u Trgovini 3 i odredi s pomou funkcije je
li skuplja paprika ili luk.
e.Izraunaj prosjene cijene po kilogramu za svaki proizvod.
Prikai cijenu kao valutnu vrijednost s dvije decimale.
f.Pronai koliko proizvoda ima cijenu manju od 5 kn po
kilogramu.
g.Dodaj trei list u radnoj knjizi i nazovi ga Grafikon. Prikai
s pomou stupastoga grafikona cijene po kilogramu za
svaku trgovinu.
8.104. Otvori dokument (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi sa
zadacima za proraunske tablice) pod nazivom Usporedba.xlsx.
U tablici rijei sljedee zadatke:
a.Oblikuj tablicu tako da razdvoji razne vrste podataka.
b.Izraunaj ukupne koliine, postotne udjele i utrke po
proizvodima.
124

c.Izraunaj koja trgovina najbolje posluje.
d.U kojoj se trgovini kupuje najvie crnoga kruha?
e.Prikai grafiki za svaku trgovinu prihode od pojedinih
proizvoda.
f.Prikai grafiki za svaki proizvod prodaju po trgovinama.
Kod svakoga proizvoda umetni u grafikon sliku ili crte toga
proizvoda.
g.Pronai proizvod koji donosi najvei utrak i onaj koji donosi
najmanje u svim trgovinama.
8.105. O
tvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Izraun.xlsx. U
radnom listu Ulje odaberi polja A2:B7 i za njih u istom radnom
listu napravi trakasti grafikon (2D traka, grupirani stupac).
Naslovi grafikon Ulje. Oblikuj podruje grafikona (stil obruba:
0,5 t, isprekidano, zaobljeno) i font (Bauhaus 93, kurziv, 12).
8.106. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Apsolutne
adrese.xlsx. Odaberi polja A5:B13 u listu List2 i za njih u novom
radnom listu napravi grafikon crta (2D crta, sloena crta). Ukljui
natpise vrijednosti na grafikonu. Oblikuj podruje grafikona
(ispuna s prijelazom Osvit, svijetlo plave boje, svjetlina boje
je 80%) i font (Arial 10, plave boje). Oblikuj legendu tako da
bude s crtom prijelaza plave boje. Spremi promjene i zatvori
dokument.
xlsx. Odaberi polja A2:B9 i za njih u istom radnom listu napravi
trakasti grafikon (valjkasto, grupiran vodoravan valjak). Ukljui
natpise vrijednosti na grafikonu. Na oblikovanje primijeni
Izgled3 i Stil16. Oblikuj legendu tako da bude s crtom naranaste
boje. Spremi promjene i zatvori dokument.
8.108. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) kolski izlet.
xlsx. U radnom listu Izlet odaberi polja A4:C6 i za njih u istom
radnom listu napravi stupasti grafikon (stoasto, grupirani
stoac). Uredi font (Times New Roman, 12) te podruje crtanja
grafikona (slikovna ispuna - sliku skini s interneta i spremi u mapu
Slike koju e kreirati u mapi Zadaci_zbirka). Spremi promjene i
zatvori dokument.
8.109. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Uenici.xlsx.
a.U radnom listu Ocjene odaberi polja A1:D6 i za njih napravi
stupasti grafikon (3D grupirani stupac). Oblikuj podruje
grafikona (stil 40, izgled 7) i font (Courier New, podebljano,
12). Zakreni grafikon po x-osi za 60.
125

b.Napravi stupasti grafikon (grupirani stupac) u novom
radnom listu koji e prikazivati polja A2:A6 i G2:G6. Uredi
grafikon, izmijeni boje, font te ukloni legendu. Ubaci naslov:
Opi uspjeh. Spremi promjene i zatvori dokument.
Ispis radne knjige

8.110. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Popis uenika.
xlsx. Otvori sve radne listove odjednom. Zatvori dokument.
8.111. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) kolski izlet.
xlsx. Otvori sve radne listove odjednom. Zatvori dokument.
8.112. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Apsolutna
adresa.xlsx. Rijei sljedee zadatke:
a.Postavi margine na predloak iroko (vrh 2,54, dno 2,54,
lijevo 2,54, desno 2,54).
b.Promijeni orijentaciju na pejzanu.
c.Promijeni veliinu papira na A5.
d.Ispii i zatvori dokument.
8.113. O
tvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Izraun.xlsx.
Rijei sljedee zadatke:
a.Postavi lijevu i desnu marginu na 3.
b.U zaglavlje umetni naziv radnoga lista.
c.Ispii sve aktivne listove ove radne knjige i zatvori dokument.
xlsx. Rijei sljedee zadatke:
a.Postavi sve margine na 2.
b.Promijeni orijentaciju na portretnu.
c.U zaglavlje umetni dananji nadnevak, vrijeme i put do
datoteke.
d.Ispii i zatvori dokument.
8.115. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Planer.xlsx. U
pretpregledu ispisa uredi usmjerenje u pejzano (postavljanje
stranice). Zatvori pretpregled i postavi visine svih redaka tako
da se na vrhu nove stranice uvijek nalazi ruiasti redak. U
zaglavlje umetni ime slavljenika. Spremi promjene, ispii i
zatvori dokument.
126

8.116. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Popis.xlsx. Rijei
sljedee zadatke:
a.U radnom listu Popis igraa za sportove mladih margine
postavi na predloak sueno (vrh 1,91, dno 1,91, lijevo 0,64,
desno 0,64).
b.U radnom listu Popis igraa sve margine postavi na 2,5.
c.Promijeni orijentaciju na portretnu.
d.Ispii sve radne listove i zatvori dokument.
8.117. Otvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Raspored.xlsx.
Rijei sljedee zadatke:
a.U zaglavlje umetni ime radnoga lista, a u podnoje nadnevak
i vrijeme.
b.Promijeni orijentaciju na pejzanu.
c.Ispii sve radne listove i zatvori dokument.
8.118. O
tvori ranije kreiranu radnu knjigu (dokument) Popis uenika.xlsx. U
radnom listu Popis uenika provjeri hoe li se prilikom ispisa na
vrhu svake stranice ponavljati prvi redak (ako stranica nije tako
postavljena, prilagodi postavke za to). Rijei sljedee zadatke:
a.Postavi sve margine na 2,5.
b.U zaglavlje napii: Popis razreda 1. K i 1. S.
c.U podnoje umetni dananji nadnevak i vrijeme.
d.Ispii (ne sve radne listove) i zatvori dokument.
8.119. P ribliava se veliko natjecanje. Treba sve organizirati i pripremiti.
Treba napraviti plakate, pozivnice, pripremiti popis znaajnih
uzvanika. Posla ima preko glave. Naravno, nema ba mnogo
ljudi na koje se moe osloniti kao glavni organizator. Zapravo,
uope ih nema. Sve je na tvojim leima. Za pozivnice vrijedi
ogranienje kojega se mora pridravati. Zbog manjka novanih
sredstava treba smjestiti tri pozivnice na papir A4 formata. Nije
bitno jesu li pozivnice iste ili se razlikuju. Sve to priprema
treba biti lijepo ureeno (u raznim bojama jer to sponzori vole),
s ubaenim crteima, dijagramima i slino. Sve mora imati neku
zajedniku grafiku temu.
Evo to treba pripremiti:
a.plakat na kojem e pisati to organizira, kada, gdje, u koje
vrijeme
b.pozivnice
127

c.popis znaajnih uzvanika s njihovim posebnim zahtjevima
koje treba ispuniti
d.popis sponzora s njihovim adresama
e.tablicu ukupnih trokova i grafiki prikaz trokova koje e
trebati prikazati sponzorima u Excelu
f.dijagram suradnika koji treba dati na uvid sponzoru.
128

9. Multimedija
Osnovni pojmovi
9.1. to je multimedija?
9.2. Objasni pojam pasivna multimedija.
9.3. Objasni pojam aktivna multimedija.
9.4. Nabroj barem tri najee grafike datoteke kojima se koristi na
svome raunalu.
9.5. Nabroj barem tri najee zvune ili audiodatoteke kojima se
koristi na svome raunalu.
9.6. Koje su osnovne karakteristike BMP mapa?
9.7. Objasni prednosti i nedostatke BMP datoteka.
9.8. Objasni razliku izmeu WAV i MP3 datoteka.
9.9. Koji je osnovni program za snimanje zvuka u Windowsima XP?
9.10. Nabroj mogunosti upravljanja programom Snima zvuka.
9.11. Otvori prozor Audiosvojstva i provjeri koje su audiopostavke na
tvom raunalu.
9.12. U grupi Reprodukcija zvuka provjeri je li balans kanala uravno-
teen (tj. jesu li lijevi i desni kanal jednako postavljeni).
9.13. Provjeri postavke Master Volumena na svom raunalu.
9.14. S pomou mikrofona snimi svojim glasom zvuni zapis trajanja
tridesetak sekunda. Zapis spremi na disk u WAV formatu.
9.15. Napravi novi zvuni zapis. Snimi ga u MP3 formatu.
9.16. to najee slua koristei se programom Windows Media
Player?
9.17. Kopiraj uz pomo Windows Media Playera svoj glazbeni CD u
WMA formatu uz postavljenu kvalitetu 192 Kbps.
9.18. U kakvu su odnosu kvaliteta i veliina audiozapisa?
Oblikovanje audiozapisa Audacity

9.19. Na internetu provjeri adresu za skidanje programa Audacity. Ako
nema taj program, instaliraj ga na raunalo s interneta.
9.20. Opii glavne karakteristike radnoga prozora programa
Audacity.
9.21. Koje su osnovne mogunosti programa Audacity?
129

9.22. Koje su prednosti programa Audacity u odnosu na Snima
zvuka?
9.23. to je Codec? emu slui?
9.24. Postavi program Audacity prema uputama u udbeniku.
9.25. Uz pomo programa Audacity snimi svoju omiljenu pjesmu iz
MP3 zapisa u oblik zapisa WMA i VAW.
9.26. Opii mogunosti obrade zvunoga zapisa (pjesme) sluei se
alatima programa.
9.27. S pomou mikrofona snimi zvuni zapis. Ispriaj anegdotu ili
proitaj dvije do tri reenice iz udbenika. Presluaj snimljeni
zvuni zapis.
9.28. Uz pomo mikrofona snimi zvuni zapis s osnovnim podacima o
svojoj koli: naziv, adresa, grad. Nastali audiozapis spremi na disk
kao projekt pod imenom Moja skola.aup.
9.29. U programu Audacity viekanalno snimi zvune zapise s
naslovima triju omiljenih filmova. Audiozapis svakog naslova
snimi u posebnu zvunu traku (kanal). Nastali audiozapis spremi
na disk kao projekt pod imenom Moji filmovi.aup.
9.30. U programu Audacity napravi audiozapis pet i vie svojih
omiljenih prijatelja. Ime svakoga od njih neka bude u posebnoj
zvunoj traci. Nastali audiozapis spremi na disk kao projekt pod
imenom Prijatelji.aup.
9.31. U programu Audacity snimi zvuni zapis s osnovnim podacima
o svojoj koli: naziv, adresa, grad (Moja skola.aup). Audiozapisu
dodaj efekt echo. Prihvati sve predloene postavke. Nastali
audiozapis spremi na disk kao projekt pod imenom Moja skola-
Echo.aup.
9.32. Otvori datoteku Moji filmovi.aup ili napravi viekanalni audio
zapis triju naslova omiljenih filmova (pogledaj zadatak 9.33).
a.Audiozapisu u svakoj traci dodaj efekte postupnoga
pojaavanja (Fade in) i postupnoga stiavanja (Fade out).
Nastali audiozapis spremi na disk kao projekt pod imenom
Moji filmovi.aup.
b.Audiozapisu svake trake dodaj jedan efekt po izboru ili svima
dodaj efekt echo.
c.Alatom pomicanja audiozapisa po vremenskoj crti (Time
Shift Tool) postavi audiozapise da se reproduciraju jedan za
drugim.
d.Eksportiraj nastali viekanalni zvuni zapis u MP3 ili VAW
formatu pod nazivom Filmovi.
130

9.33. Otvori datoteku Prijatelji.aup, ili napravi audiozapis s imenima
pet i vie svojih prijatelja. Ime svakoga od njih neka bude u po-
sebnoj zvunoj traci.
a.Audiozapisu u svakoj traci dodaj efekte postupnoga
pojaavanja (Fade in) i postupnoga stiavanja (Fade out).
Nastali audiozapis spremi na disk kao projekt pod imenom
Prijatelji.aup.
b.Audiozapisu svake trake dodaj efekt promjene tempa
reprodukcije (Change Tempo) i efekt echo.
c.Alatom za pomicanje audiozapisa po vremenskoj crti (Time
Shift Tool) postavi audiozapise tako da se reproduciraju jedan
za drugim.
d.Eksportiraj nastali viekanalni zvuni zapis u MP3 ili VAW
formatu pod nazivom Prijatelji.
Audacity
9.34. S pomou programa Windows Media Player kopiraj svoj glazbeni
CD u WMA formatu uz postavljenu kvalitetu 128 Kbps. Rijei
sljedee zadatke.
9.35. Umetni (Import) WMA audiozapise kopiranog glazbenog CD-a u
Audacity.
9.36. Napravi izvoz (Export) svih WMA zapisa u .MP3 format.
9.37. Uitaj jednu od omiljenih pjesama i na nju primijeni efekt
uklanjanja vokala (Vocal Remover). Tako napravi karaoke zvuni
zapis. Obraenu pjesmu preoblikuj u MP3 format pod nazivom
Ime pjesme-karaoke.mp3.
9.38. Na nekim dijelovima svoje omiljene pjesme dodaj efekt jeke.
Posluaj pjesmu.
9.39. Svoju omiljenu pjesmu snimi u nekoliko razliitih zvunih zapisa.
Pogledaj datoteke sa zapisima. Kolika je veliina pojedinih zapisa
(svi zapisi sadre iste podatke, tj. pjesmu; razlika je samo u
formatu zapisa)? Usporedi kvalitetu i veliinu zvunih datoteka.
9.40. Zato se pjesme spremaju u MP3 formatu zapisa?
9.41. Opii postupak promjene informativnih zapisa (File Open
Metadata Editor) datoteke Audacity. to se njime postie?
131

Obrada i kreiranje videozapisa
9.42. Koje su osnovne karakteristike programa Windows
MovieMaker?
9.43. Koji se sve tipovi datoteka mogu uvesti u MovieMaker i tako
kreirati video ili film?
9.44. Zadatak:
a.Digitalnim fotoaparatom (moe i mobitelom!) snimi nekoliko
fotografija na temu sport, priroda, razred, prijatelji
b.Fotografije prebaci na vrsti disk u posebnu mapu.
c.Pokreni program MovieMaker.
d.Kreiraj posebnu mapu zbirke s nazivom koji opisuje njezin
sadraj i projekt.
e.Uvezi fotografije u novu mapu zbirke.
f.Uvezi i svoju omiljenu pjesmu.
g.Postavi fotografije u radni prostor (pogled: vremenska crta)
onim redoslijedom kojim eli napraviti film.
h.U radni prostor postavi i svoju omiljenu pjesmu.
i.U dijelu radni prostor (pogled: ploa scenarija) postavi izmeu
ploa videoefekte po svom izboru.
j.Dodaj naslove.
k.Dodaj zahvale.
l.Pokreni arobnjaka za kreiranje filma. Zavri film. Pratei
korake, odaberi najbolju kvalitetu za reprodukciju na svom
raunalu. Ime videodatoteke neka odreuje njezin sadraj.
9.45. Pronai na internetu 10 12 fotografija tematski vezanih za grad
u kojem ivi.
a.Postavi postavke tako da prikaz svake fotografije traje est
sekunda, a trajanje tranzicijskog efekta dvije sekunde.
b.Posloi fotografije prema redoslijedu.
c.Kao glazbenu podlogu postavi glazbenu datoteku vezanu za
grad u kojem ivi.
d.Ispod svake slike postavi naslove ili opise, a na poetak i kraj,
naslov i zasluge.
e.Pokreni arobnjaka za kreiranje filma Zavri film. Pratei ko-
rake, odaberi najbolju kvalitetu za reprodukciju na svom ra-
unalu. Naziv videa neka bude Moj grad.wmv.
132

9.46. Napravi slikovnu prezentaciju na temu Nacionalni park Plitvice
prema sljedeim uputama:
a.Na internetu pronai fotografije koje prikazuju ljepotu
Nacionalnoga parka Plitvice.
b.Duina trajanja videodatoteke mora biti 2 2,5 minute.
c.Za glazbenu podlogu postavi klasinu skladbu po svom
izboru.
d.Na svaku fotografiju postavi naslov ili opis.
e.Postavi naslov i zahvale.
f.Pokreni arobnjaka za kreiranje filma. Zavri film. Pratei ko-
rake, odaberi najbolju kvalitetu za reprodukciju na svom rau-
nalu. Ime videa neka bude NP Plitvice.wmv.
9.47. Napravi slikovnu videoprezentaciju svog omiljenog pjevaa/
pjevaice ili glazbenoga sastava prema sljedeim uputama:
a.Preuzmi s interneta 10-ak slika svog omiljenog pjevaa/
pjevaice ili glazbenoga sastava.
b.Naslovima opii slike.
c.Za glazbenu podlogu odaberi neto od njihovih pjesama.
d.Dodaj naslove i zahvale.
e.Kreiraj videodatoteku svoga projekta. Datoteku imenuj prema
tematici.
9.48. kolskom videokamerom ili mobitelom napravi nekoliko
videozapisa svoga razreda na satu informatike.
a.Od videomaterijala nastaloga videokamerom ili mobitelom
napravi videomontau najzanimljivijih dijelova.
b.Izmeu videoisjeaka koristi se prijelaznim videoefektima.
c.U prve etiri sekunde videomaterijala postavi videoefekt
sepia tone.
d.Dodaj naslov, opis i zahvale.
e.Kreiraj videodatoteku s nazivom Informatika.wmv.
9.49. Provedite projekt Svi iz razreda x.
a.Digitalnim fotoaparatom ili mobitelima snimite sve uenike u
razredu.
b.Svaki uenik za sebe neka u programu Audacity napravi svojim
glasom zvuni zapis svojeg imena i prezimena u trajanju tri
sekunde. Neka zapis obradi prema svojoj elji i eksportira ga
u zvunu datoteku Ime Prezime.WMA.
133

c.Pokrenite u MovieMakeru projekt Svi iz razreda x.
d.Uvezite slike svih uenika.
e.Uvezite zvune datoteke svih audioopisa imena i prezimena
uenika.
f.Posloite slike prema redoslijedu u imeniku, trajanje svake
slike je est sekunda.
g.Ispod slike svakog uenika postavite odgovarajuu zvunu
datoteku koja opisuje sliku.
h.Izmeu slika postavite prijelazne videoefekte.
i.Kreirajte videodatoteku naziva Svi iz razreda x. Snimite je na
CD. Prikaite prezentaciju na jednom od satova razrednog
odjela.
134

10. Izrada prezentacija
Oblikovanje prezentacije
10.1. Koji je nastavak dokumenta kreiranoga u Office PowerPointu
2007?
10.2. to je slajd?
10.3. to je naslovni slajd?
10.4. Pokreni novu prezentaciju i rijei sljedee zadatke:
a.Odaberi izgled slajda samo naslov.
b.Dodaj novi slajd te za njega odaberi izgled naslov i sadraj.
c.Spremi prezentaciju pod nazivom Ime-Prezentacija-1.pptx.
10.5. Otvori prezentaciju Ime-Prezentacija-1.pptx. Rijei sljedee
zadatke:
a.U tekstovni okvir naslova (prvi slajd) napii tekst: Moji
omiljeni filmovi.
b.Dodaj novi (trei) slajd, promijeni mu izgled u prazno.
c.Spremi prezentaciju pod nazivom Ime-Filmovi-2.pptx.
10.6. Otvori prezentaciju Ime-Filmovi-2.pptx. Rijei sljedee zadatke:
a.Postavi za dizajn slajda predloak gomilanje.
b.Postavi za pozadinske stilove predloak stil 6.
c.Iza drugoga slajda dodaj novi slajd.
d.Spremi prezentaciju pod nazivom Ime-Filmovi-3.pptx.
a.Promijeni boje teme dizajna slajda u metro.
b.Oblikuj boju pozadinskoga stila u ispunu s prijelazom,
predloak mahovina.
c.Promijeni kut usmjerenja u 290, primijeni ga na sve.
a.Dodaj pozadinskom stilu i postojeoj ispuni s prijelazom novi
prekid (prekid 4).
b.Novom pozadinskom prekidu prekid 4 postavi boju na
svijetlozelena.
c.Postavi poloaj prekida na vrijednost 50%.
135

10.9. Otvori prezentaciju Ime-Filmovi-5.pptx i rijei sljedee zadatke:
a.Promijeni ispunu pozadine u slikovna ili tekstovna ispuna,
tekstura vodene kapljice.
b.Postavi prozirnost na 30%.
c.Primijeni te postavke na sve.
10.10. Otvori novu prezentaciju i rijei sljedee zadatke:
a.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-1.pptx.
b.Promijeni izgled slajda u prazno.
c.Postavi za dizajn slajda predloak tijek.
d.Promijeni boje teme dizajna slajda u oduevljenje.
e.Spremi promjene i zatvori program PowerPoint.
10.11. Otvori prezentaciju Pozadina-slika-1.pptx i rijei sljedee
zadatke:
a.Postavi sliku svoje kole kao pozadinu slajda. Ako je potrebno,
promijeni veliinu slike postavkama Mogunosti rastezanja.
b.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-2.pptx.
zadatke:
a.Uredi slikovnu ili tekstovnu ispunu slajda teksturom fosil
ribe.
b.Ukljui opciju Poploi sliku kao teksturu.
c.Postavi prozirnost na 35%.
d.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-3.pptx.
10.13. Otvori prezentaciju Ime-Filmovi-3.pptx. Rijei sljedee
zadatke:
a.Na trei slajd primijeni izgled samo naslov.
b.Upii naslov Moje omiljene pjesme, centriraj tekst naslova.
c.Umetni novi slajd, dizajn prazan.
d.Na prezentaciju primijeni dizajn putovanje.
e.Promijeni boje teme u predloak bogatstvo.
f.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-4.pptx.
136

Umetanje ilustracija i ureivanje prezentacije
10.14. Kako se umee tekst na slajd?
10.15. Opii nain umetanja slika.
10.16. emu slui alat Saimanje slika?
10.17. Kojim se naredbama rasporeuju ilustracijski objekti na slajdu?
10.18. emu slui Fotoalbum?
zadatke:
a.Ispod naslova Moji omiljeni filmovi (prvi slajd) dodaj tekstovni
okvir.
b.U tekstovnom okviru napravi popis od 5 omiljenih filmova.
c.Veliinu slova u popisu postavi na 28, a veliinu naslova na 54.
d.Na tekst primijeni dizajn fontovi predloak medijan.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-5.pptx.
zadatke:
a.Ispod naslova Moje omiljene pjesme (slajd 3.) dodaj tekstovni
okvir.
b.U tekstovnom okviru napravi popis od 5 omiljenih pjesama.
c.Veliinu slova u popisu postavi na 34, a veliinu naslova na 56.
zadatke:
a.Umetni sliku note.jpg u desni dio 2. slajda. Slika se nalazi na
CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za prezentacije.
b.Promijeni visinu slike na 5 cm, poveaj svjetlinu za 20%.
c.Postavi prozirnu pozadinsku boju slike.
d.Umetni sliku film.jpg u desni dio 4. slajda, poveaj kontrast
za 30%. Slika se nalazi na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za
prezentacije.
e.Smanji visinu slike na 7 cm.
f.Postavi prozirnu pozadinsku boju slike.
g.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-7.pptx.
137

zadatke:
a.Obrii 1. i 3. slajd.
b.Obrii sliku note.jpg na 1. slajdu.
c.Poploi pozadinu 1. slajda slikom note.jpg.
d.Postavi prozirnost na 60%.
e.Obrii sliku film.jpg s 2. slajda.
f.Poploi pozadinu 2. slajda slikom film.jpg tako da stane slika
veliine 5 x 5.
g.Postavi prozirnost na 65%.
h.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-8.pptx.
zadatke:
b.Zamijeni 1. i 2. slajd.
c.Slici na 1. slajdu film.jpg dodaj stil sjena perspektive, bijelo.
d.Slici na 2. slajdu note.jpg dodaj stil oputena perspektiva,
bijelo.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-9.pptx.
zadatke:
a.Iza zadnjega slajda dodaj novi slajd.
b.Promijeni izgled slajda u prazno.
c.Na novi slajd dodaj oblik sunce visine i irine 17 cm.
d.Obliku postavi ispunu s prijelazom, unaprijed postavljene
boje: ocean, vrsta: put.
e.U oblik dodaj podatke: ime i prezime, razred. Postavi boju
slova na tamnoplavo.
f.Na oblik sunce primijeni efekt oblika: dobra kosina i 3D
zakretanje: izvan osi 2 lijevo.
g.Na oblik sunce primijeni konturu oblika: bez konture.
h.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-10.pptx.
138

zadatke:
a.Umetni novi slajd na kraj prezentacije.
b.Umetni sliku svoje kole na zadnji slajd.
c.Primijeni alat Ponovno oboji, svijetla odstupanja: boja
isticanja 1 svijetlo.
d.Primijeni alat svjetlina: +30%, kontrast: -10%.
e.Umetni tekstovni okvir i napii podatke: kolska godina,
kola.
f.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-11.pptx.
zadatke:
a.Pretrai bazu isjeaka pod nazivom Film te po izboru umetni
jedan isjeak u srednji donji dio 1. slajda. Prema potrebi
promijeni veliinu isjeka te postavi prozirnu pozadinsku
boju.
b.Pretrai bazu isjeaka pod nazivom Glazba te po izboru umetni
jedan isjeak u srednji donji dio 2. slajda. Prema potrebi
promijeni veliinu isjeka i postavi prozirnu pozadinsku boju.
c.Spremi prezentaciju pod nazivom Pozadina-slika-12.pptx.
zadatke:
a.Pretrai bazu isjeaka pod nazivom Video i po izboru umetni
tri isjeka u desni donji dio 1. slajda. Neka se isjeci preklapaju,
a odnos 1., 2. i 3. isjeka postavi po elji.
b.Pretrai bazu isjeaka pod nazivom Zabava i po izboru umetni
tri isjeka u desni donji dio 2. slajda. Prema potrebi promijeni
veliinu isjeka, postavi prozirnu pozadinsku boju i neka se
isjeci preklapaju, a odnos 1., 2. i 3. isjeka postavi po elji.
c.Grupiraj isjeke.
a.Promijeni izgled slajda u prazno.
b.Kreiraj novi fotoalbum s fotografijama iz mape Dvorci
Hrvatske (Mapa se nalazi na CD-u uz udbenik) te ga uredi
na sljedei nain:
139

- Dodaj tekstovni okvir s naslovom fotoalbuma i postavi
ga za prvi slajd.
- Postavi opis ispod svih slika.
- Postavi za oblik okvira zaobljeni pravokutnik.
- Postavi temu oriel za fotoalbum.
c.Spremi fotoalbum prezentaciju pod nazivom Fotoalbum-
Dvorci Hrvatske.pptx.
a.Primijeni izgled slajda u samo naslov i napii naslov Kabinet
informatike.
b.U preostali dio slajda umetanjem odgovarajuih oblika napravi
prikaz razmjetaja stolova u svom kabinetu informatike.
c.Stol za kojim sjedi ispuni drugaijom bojom ispune od
ostalih.
d.Naznai poloaj ploe ili projekcijskoga platna u kabinetu.
e.Oznai strane svijeta, odnosno poloaj kabineta u odnosu
na sjever.
f.Grupiraj sve grafike oblike.
g.Spremi prezentaciju pod nazivom Kabinet informatike.pptx.
a.Primijeni izgled slajda u samo naslov i napii naslov Profesori
i predmeti.
b.Umetni novi slajd i primijeni temu dizajna urbano, promijeni
mu izgled u prazno.
c.Na drugi slajd umetni 5 pravokutnika i 5 elipsa sline
veliine.
d.Oblike popuni tekstom s podacima o profesorima iz kole.
Pravokutnike popuni imenima profesora, a elipse nazivima
predmeta.
e.Povei strelicama odgovarajue parove pravokutnika i
elipsa.
f.Primijeni brze stilove oblika, jedan stil za pravokutnike, a drugi
za elipse.
g.Umetni novi slajd, promijeni izgled slajda u prazno.
h.Umetni zvijezdu sa 16 krakova i u nju napii svoje podatke.
i.Spremi prezentaciju pod nazivom Profesori-predmeti.pptx.
140

a.Primijeni izgled slajda u naslov i sadraj i napii naslov Moj
razred.
b.Za pozadinski stil primijeni stil 11.
c.Iz predloka sadraja odaberi umetni sliku iz datoteke i
umetni sliku razreda ili sliku svoje kole.
d.Umetni novi slajd, promijeni izgled slajda u samo naslov.
e.Na 2. slajd umetni 5 oblika zaobljenoga pravokutnika i na
njih primijeni efekt sjena: unutra dijagonalno gore desno.
U svaki pravokutnik napii ime jedne uenice ili uenika iz
razreda.
f.Umetni novi slajd i na njega oblik oblak, promijeni boju ispune
oblika u bijelu i primijeni prijelaz iz kuta.
g.Promijeni boju konture oblika u bijelu i debljinu konture
oblika u 6 tokica.
h.U oblik napii svoje podatke: ime i prezime, razred.
i.Spremi prezentaciju pod nazivom Razredni prijatelji.pptx.
Grafiki elementi i animacijski efekti

a.Primijeni izgled slajda u samo naslov i napii naslov Razredna
hijerarhija razreda.
b.Za pozadinski stil primijeni stil livnica.
c.Umetni novi slajd i promijeni njegov izgled slajda u prazno.
d.Na drugi slajd umetni SmartArt grafiku tipa organizacijski
grafikon iz kategorije hijerarhija.
e.Promijeni automatski tekst dijelova grafikona u Razrednik,
Predsjednik, Z. predsjednika, Blagajnik, Z. blagajnika i
simbolino u 5 uenika koji predstavljaju uenike razreda.
f.Umetni novi slajd i na njega oblik okvir, promijeni boju okvira
u utu.
g.U oblik napii svoje podatke: ime i prezime, razred.
h.Spremi prezentaciju pod nazivom Hijerarhija razreda.pptx.
a.Postavi izgled slajda u naslov i sadraj. Naslov neka glasi
Potronja SMS poruka u posljednjem kvartalu.
141

b.Napravi graf iz kategorije crta oblika crta s oznakama prema
sljedeim podacima:
Tablica 10.1 Mjesec Broj potroenih SMS poruka
rujan 123
listopad 78
studeni 88
prosinac 131
c.Postavi temu dizajna u graanski.

d.Spremi prezentaciju pod nazivom Potronja graf.pptx.
a.Izgled prvoga slajda postavi na naslovni slajd.
b.Napii naslov Maseni udio vode u prirodi.
c.Umetni jo jedan slajd i na njega primijeni izgled prazno.
d.Na drugi slajd umetni graf iz kategorije stupac oblika 3D
grupirani stupac prema sljedeim podacima:
Slika 10.1
e.Stil grafikona postavi na stil 10.

f.Spremi prezentaciju pod nazivom Udio vode.pptx.
b.Napii naslov Kuni ljubimci.
c.Umetni jo est slajdova. Svi umetnuti slajdovi neka imaju
izgled naslov i sadraj.
d.Upii naslove na sve slajdove (redom): Pas, Maka, Ptica,
Ribe, Zamorci, Gmazovi.
e.Ispod svakoga naslova umetni odgovarajuu sliku. Slike
pronai na internetu.
f.Ispod svake slike umetni jednu reenicu o ivotinji koju slika
prikazuje.
142

g.Na kraj dodaj jo jedan slajd izgleda samo naslov. Naslov
slajda je Zastupljenost kunih ljubimaca.
h.Na slajd smjesti grafikon (vrsta grafikona: torta-3D torta).
U njega napii podatke prema slici 10.2.
i.Uredi grafikon tako da za izgled grafikona odabere izgled
3, a od stilova stil 36. Za pozadinu grafikona izaberi boju:
naranastu, isticanje 6, svjetlije 60%, s prijelazom linearno
gore.
j.Spremi prezentaciju pod nazivom Kuni ljubimci.pptx.
Slika 10.2
b.Napii naslov Kruenje vode u prirodi.
c.Umetni jo dva slajda izgleda prazno.
d.Na zadnji slajd dodaj grafikon kao to je na slici 10.3 (izgled:
osnovni ciklus, ispuna: obojena ispuna - isticanje 1, SmartArt
stil: metalizirana scena).
e.Na drugi slajd umetni tekst koji govori o znaenju vode
(potrai na internetu).
f.Spremi prezentaciju pod nazivom Kruenje vode.pptx.
Slika 10.3
a.Promijeni izgled slajda u samo naslov Moje ocjene.
b.Napii naslov Ocjene po predmetima od 5. do 8. razreda.
c.Umetni graf iz kategorije stupac oblika grupirani stupac.
I. II. III. IV. Tablica 10.2

Predmet
razred razred razred razred
Hrvatski jezik 5 4 5 4
Likovna kultura 5 5 4 5
Glazbena kultura 4 5 4 4
Engleski jezik 4 3 4 4
Matematika 3 4 4 5
d.Promijeni stil grafikona u stil 42.

e.Spremi prezentaciju pod nazivom Moje ocjene.pptx.
143

Animacijski efekti
zadatke:
a.Na 1. slajdu oznai tekstovni okvir naslova i primijeni
prilagoenu animaciju iz kategorije ulaz, tip okvir.
b.Na 1. slajdu oznai tekstovni okvir s popisom filmova i
primijeni prilagoenu animaciju iz kategorije ulaz po izboru.
c.Na 3. slajdu oznai tekstovni okvir naslova i primijeni
prilagoenu animaciju iz kategorije ulaz, tip okvir.
d.Na 3. slajdu oznai tekstovni okvir s popisom pjesama i
primijeni prilagoenu animaciju iz kategorije ulaz, tip okvir.
e.Obrii 2. i 4. slajd.
f.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija-1.pptx.
10.39. Otvori prezentaciju Animacija-1.pptx i rijei sljedee zadatke:
b.Na naslove 1. i 2. slajda primijeni prilagoenu animaciju iz
kategorije ulaz, tip rebrenice.
c.Na tekstovne okvire 2. i 4. slajda primijeni prilagoenu
animaciju iz kategorije isticanje, tip vrtnja.
d.Na slike 2. i 4. slajda primijeni prilagoenu animaciju iz
kategorije ulaz, tip romb.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija-2.pptx.
10.40. Otvori prezentaciju Kuni ljubimci.pptx i na 2. slajdu rijei
sljedee zadatke:
a.Za naslov slajda umetni prilagoenu animaciju, za ulaz
nastajanjem, poslije prethodnog, srednje brzine.
b.Odaberi sliku i za nju postavi prilagoenu animaciju, za ulaz
nastajanjem, poslije prethodnog, srednje brzine.
c.Odaberi tekst ispod slike i za njega postavi prilagoenu
animaciju, za ulaz nastajanjem, poslije prethodnog, srednje
brzine.
d.Ponovno odaberi naslov slajda i postavi prilagoenu
animaciju, za izlaz nastajanjem, poslije prethodnog, srednje
brzine.
e.Odaberi sliku i za nju postavi prilagoenu animaciju, za izlaz
nastajanjem, s prethodnim, srednje brzine.
144

f.Odaberi tekst ispod slike i za njega postavi prilagoenu
animaciju, za izlaz nastajanjem, s prethodnim, srednje
brzine.
g.Reproduciraj prilagoenu animaciju i prilagodi brzine prema
vlastitoj elji.
h.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija_kuni ljubimci.
pptx.
10.41. Otvori prezentaciju Animacija_kuni ljubimci.pptx i rijei
sljedee zadatke:
a.Za 3., 4., 5., 6. i 7. slajd postavi prilagoenu animaciju kao u
prethodnom zadatku.
b.Za prijelaz odaberi shemu prijelaza: glatko nestajanje, srednje
brzine.
c.Za pomicanje slajdova odaberi automatsko pomicanje nakon
00:01 te primijeni na sve slajdove.
d.Spremi promjene i pokreni prezentaciju pritiskom na tipku
F5.
10.42. Otvori prezentaciju Udio vode.pptx i rijei sljedee zadatke:
a.Umetni jo jedan slajd iza prvoga izgleda naslov i sadraj.
b.Na njega napii tri reenice koje se odnose na znaenje vode
u organizmu.
c.Ulaz napisanoga tekst animiraj koristei se efektom let prema
unutra, na klik mia, odozgo slijeva, vrlo polako.
d.Uredi efekte i prilagoene animacije tako da za smjer
odabere gladak poetak, a za poboljanje odabere nakon
animacije promjenu boje u plavo.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija_udio vode.
pptx.
10.43. Otvori prezentaciju Kruenje vode.pptx i rijei sljedee
zadatke:
a.Umetni novi slajd. Preseli ga na prvo mjesto i za izgled odaberi
naslovni slajd.
b.Umetni naslov Kruenje vode u prirodi. Animiraj ga tako da
postavi animaciju za ulaz i za isticanje. Oba oblika izaberi po
elji te ga uredi tako da poinju poslije prethodnog, srednje
brzine.
c.Odaberi zadnji slajd i za SmartArt grafiku uredi ulaz pa izlaz
nastajanjem, srednje brzine, poslije prethodnog.
145

d.Uredi mogunosti efekta izlaza tako da tempiranje ima
odgodu od 1,5 sekunde.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija_kruenje vode.
pptx.
10.44. Otvori prezentaciju Kabinet informatike.pptx i rijei sljedee
zadatke:
a.Naslovu slajda dodaj prilagoenu animaciju iz kategorije ulaz,
tip okvir.
b.Oznai grafike oblike, simbole stolova i ploe. Grupiraj ih i
ponovno grupiraj red po red stolova.
c.Oznaenim oblicima, redovima stolova dodaj prilagoenu
animaciju, tip let prema unutra.
d.Spremi prezentaciju pod nazivom Animacija-3.pptx.
Dodatni elementi u prezentaciji

10.45. Otvori prezentaciju Moje ocjene.pptx.
a.Umetni novi prvi slajd izgleda naslovni slajd. Naslov Ocjene
po predmetima izrei i postavi kao naslov prvom slajdu.
b.Umetni novi drugi slajd izgleda prazno.
c.Na drugi slajd umetni tablicu 10.3.
Tablica 10.3 I. II. III. IV.
Predmet razred razred razred razred
Hrvatski jezik 5 4 5 4
Engleski jezik 5 5 4 5
Latinski jezik 4 5
Njemaki jezik 4 3
Grki jezik 3 4
d.Uredi dizajn tablice tako da bude stila tema 2. - isticanje

3, od efekata uporabi kosinu elije - krug, a za prvi red
tablice WordArt stilove i to za tekstovne efekte puni odraz,
dodirivanje.
e.Spremi prezentaciju pod nazivom Tablica moje ocjene.
pptx.
146

10.46. Otvori prezentaciju Udio vode.pptx.
a.Umetni novi drugi slajd izgleda prazno.
b.Na novi slajd umetni tablicu 10.4.
Slika 10.4
c.Uredi dizajn tablice tako da ukljui prvi stupac u mogunostima

stila tablice, a za cijelu tablicu odabere srednji stil 3 - isticanje
1. Od efekata uporabi sjenu - izvana, poravnanje dijagonalno
dolje desno. Prvi red tablice uredi WordArt stilom, i to za
tekstovne efekte uski odraz, dodirivanje.
d.Spremi prezentaciju pod nazivom Tablica udio vode.pptx.
10.47. Otvori prezentaciju Animacija_kuni ljubimci.pptx.
a.Umetni novi slajd izmeu 7. i 8. slajda izgleda naslov i sadraj.
b.Na novi slajd umetni tablicu i uredi je da bude kao to je na
slici 10.5.
Boja isticanja teksta u WordArt stilu je 2, proirenja od 8
toaka.
c.Odaberi 2. slajd i umetni zvuk iz datoteke (nalazi se na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za prezentacije) Zvuk_10_47. Postavi
zvuk tako da zapone s pojavljivanjem slike i traje do kraja Slika 10.5
prikazivanja slajda.
d.Postavi zvuk tako da za vrijeme dijaprojekcije ikona za zvuk
nije vidljiva.
e.Spremi prezentaciju.
10.48. Otvori prezentaciju Animacija_kruenje vode.pptx.
a.Tekst na 3. slajdu uredi prilagoenom animacijom (ulaz
nastajanjem, polako, poslije prethodnog; izlaz nastajanjem,
polako, poslije prethodnog).
b.Izbrii drugi slajd.
c.Odaberi slajd s tekstom o vodi (2. slajd) i umetni odabrani
zvuk koji e pronai na internetu. Postavi zvuk tako da
zapone s pojavljivanjem teksta i traje do kraja prezentacije.
147

d.Postavi zvuk tako da za vrijeme dijaprojekcije ikona za zvuk
nije vidljiva.
10.49. Otvori prezentaciju Tablica moje ocjene.pptx.
a.Odaberi prvi slajd i umetni odabrani zvuk koji je potrebno
pronai na internetu. Postavi zvuk tako da zapone s
pojavljivanjem teksta i traje do kraja prezentacije.
b.Postavi zvuk tako da za vrijeme dijaprojekcije ikona za zvuk
nije vidljiva.
c.Spremi prezentaciju.
10.50. Otvori prezentaciju Animacija udio vode.pptx.
a.Odaberi prvi slajd i umetni zvuk po izboru. Postavi zvuk tako
da zapone na klik i ponovi se samo jedanput.
nije vidljiva.
c.Ispod teksta na 2. slajdu umetni videoisjeak (nalazi se na CD-u
uz udbenik u mapi Zadaci za prezentacije) Video_10_50.
d.Postavi videoisjeak tako da jainu zvuka prilikom projekcije
postavi na nisko, sakrije ikonu za vrijeme projekcije te irinu
isjeka postavi na 15 cm.
a.Odaberi prvi slajd i umetni zvuk po izboru. Postavi zvuk tako
da zapone poslije prethodnoga i ponovi se dva puta.
nije vidljiva.
c.Umetni jo jedan slajd na kraj prezentacije izgleda naslov i
sadraj. Napii naslov Nevjerojatno te ispod njega umetni
videoisjeak (nalazi se na CD-u uz udbenik u mapi Zadaci za
prezentacije) Video_10_51.
d.Postavi videoisjeak tako da jainu zvuka prilikom projekcije
postavi na srednje, sakrije ikonu za vrijeme projekcije te
irinu isjeka postavi na 20 cm.
148

Ureivanje matrice slajda
10.52. Otvori prezentaciju Hijerarhija razreda.pptx.
Uredi matricu slajda tako da se u podnoju vidi nadnevak i broj
slajda na svim slajdovima, osim na naslovnom slajdu. Spremi
promjene i zatvori prezentaciju.
10.53. Otvori prezentaciju Razredni prijatelji.pptx.
a.Uredi matricu slajda tako da se na svim slajdovima izgleda
samo naslov pojavi tekstovni okvir u gornjem lijevom kutu.
b.Koristei se matricom slajda, uredi izgled slajda u samo naslov
tako da bude u stilu kapital.
c.Pokreni prezentaciju i spremi promjene.
10.54. Otvori prezentaciju Profesori-predmeti.pptx.
a.Umetni prvi slajd izgleda naslovni slajd. Umetni novi naslov
koristei se WordArtom.
b.Umetni prilagoenu animaciju za tekst na prvom slajdu: ulaz
(let prema unutra, odozdo, sporo, na klik mia).
c.Uredi matricu slajda tako da se na svim naslovnim slajdovima
u desnom gornjem kutu pojavi isjeak crtea po izboru;
u izgledu matrice za naslovne slajdove iskljui prikaz
podnoja.
d.U podnoje svih ostalih slajdova (osim naslovnih) umetni broj
stranice.
e.Pokreni prezentaciju i spremi promjene.
a.Naslov na prvom slajdu uredi koristei se WordArtom.
b.Uredi matricu slajda tako da se na svim slajdovima izgleda
naslov i sadraj u vrhu nalazi ime tvoje kole, a ispod njega
tvoje ime, prezime i razred. U donjem desnom kutu neka
bude broj stranice.
c.Uredi font u matrici slajda za izgled naslov i sadraj tako da
je na svim slajdovima font gomilanje.
d.Pokreni prezentaciju i spremi promjene.
10.56. Otvori prezentaciju Animacija_udio vode.pptx.
a.Uredi matricu slajda tako da se na naslovnim slajdovima u
gornjem desnom kutu nalazi oblik oblaka, a u njemu tekst s
podacima o tvojoj koli.
149

b.Uredi font u matrici slajda za izgled naslov i sadraj tako da
je u podnoju nadnevak i redni broj slajda.
a.Uredi matricu slajda tako da se na svim slajdovima nalazi
podnoje s reenicom: Vodu treba uvati jer ona ivot znai.
Uredi reenicu tako da bude plave boje sa sjenom.
b.Uredi u matrici slajda izgled prazan slajd tako da je u gornjem
lijevom kutu tekstovno polje u koje e se upisati naziv isjeaka,
odnosno opisi objekata koji se rabe na slajdu (ako oni postoje
na tim slajdovima).
Veze meu slajdovima

a.Na prvi slajd postavi akcijski gumb za idui slajd te za kraj
prezentacije. Uredi gumbe tako da budu ispune: ocean,
radijalno; sjene: izvana, poravnavanje lijevo.
b.Na zadnji slajd postavi gumb za poetak i za povratak. Uredi
ih kao i gumbe na prvom slajdu.
a.Na prvi slajd postavi akcijski gumb prilagoeno. Vezu uredi
tako da se tim gumbom doe na kraj projekcije.
b.Oblikuj gumb tako da budu slikovne ili tekstovne ispune s
teksturom platna.
c.Na gumb umetni tekst: Kraj. Uredi tekst po elji.
d.Na zadnji slajd postavi gumb za poetak i za povratak. Oblikuj
ih tako da budu vrste ispune maslinaste boje.
150

a.Uredi matricu slajda tako da se na svim slajdovima pojavljuju
akcijski gumbi naprijed i nazad.
b.Oblikuj gumbe tako da budu ispune s prijelazom: zlatne,

pravokutne; smjera iz sredita.

a.Uredi matricu slajda tako da se na svim slajdovima izgleda
naslov i sadraj pojavljuju akcijski gumbi naprijed, nazad,
poetak i kraj.
b.Oblikuj gumbe tako da budu vrste ispune: tamnoplave boje,

tekst 2, svjetlija 80%.
c.Oblikuj visinu svih gumba na 1 cm, a irinu na 1,5 cm.
d.Pokreni prezentaciju i spremi promjene.

a.Na prvi slajd umetni akcijski gumb kojim se prelazi na idui
slajd. Uredi ispunu s prijelazom za taj gumb prema elji.
b.Na drugi slajd umetni akcijski gumb kojim se prelazi na idui

slajd i akcijski gumb za povratak. Uredi ispunu s prijelazom za
taj gumb kao i u prvom dijelu zadatka.
c.Na zadnji slajd umetni akcijski gumb kojim se prelazi na prvi

slajd i uredi ispunu s prijelazom za taj gumb kao i u prvom
dijelu zadatka.
d.Oblikuj gumbe tako da budu visine 1,2 cm, a irine na 1,2

cm.
e.Oblikuj visinu svih gumba na 1 cm, a irinu na 1,5 cm.
f. Pokreni prezentaciju i spremi promjene.

a.Na prvi slajd umetni tri akcijska gumba prilagoeno. Prvi
gumb mora biti veza sa slajdom koji sadri videoisjeak, drugi
mora biti veza sa slajdom na kojem je grafikon, a trei je veza
sa slajdom s tekstom. Uredi ispunu s prijelazom za te gumbe,
uredi postavke tako da budu predloka osvit, pravokutno.
151

b.Svim gumbima umetni tekst koji e opisivati vezu.
c.Na sve povezane slajdove postavi akcijske gumbe za povratak

i uredi ih kao u prvom dijelu zadatka.
d.Oblikuj visinu svih gumba na 1 cm, a irinu na 1,5 cm.
Prikazivanje prezentacije i ispis

a.Postavi dijaprojekciju tako da pomicanje slajdova bude
runo.
b.Pokreni prezentaciju i spremi promjene.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure s dva slajda po stranici.

a.Postavi dijaprojekciju tako da ukljui opciju pokazivanja bez
animacija.
b.Pokreni prezentaciju.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure s tri slajda po stranici.

a.Postavi dijaprojekciju tako da se ne prikazuje prvi slajd.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure s etiri slajda po stranici.

a.Uporabom alata Proba vremena prezentacije postavi vrijeme
izvoenja prezentacije.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure sa est slajdova po

stranici.
152

a.Postavi dijaprojekciju tako da ukljui opciju pokazivanja bez
animacija te postavi vrijeme izvoenja prezentacije koristei
se alatom Proba vremena prezentacije.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure s tri slajda po stranici.

a.Postavi dijaprojekciju tako da pomicanje slajdova bude
runo.
c.Ispii prezentaciju u obliku broure s dva slajda po stranici.
153

11. Baze podataka
Pojam baze podataka

11.1. to je baza podataka?
11.2. Kako se zove sustav koji upravlja bazom podataka?
11.3. to su plone baze?
11.4. Koja su tri osnovna modela formatiranih baza podataka?
11.5. Nabroj faze procesa razvoja baze podatka.
11.6. Nabroj anomalije s kojima se moemo susresti kreirajui baze
podataka.
11.7. to je redundancija ili zalihost?
11.8. to je tablica unutar baze podataka?
11.9. Od ega se sastoji svaka tablica u bazi podataka?
11.10. Kako se u bazi podataka zove redak, a kako stupac?
11.11. to je slog u bazi podataka?
11.12. to je primarni klju?
11.13. Moe li primarni klju imati NULL vrijednost?
11.14. Nabroj sva svojstva koja mora zadovoljavati primarni klju.
11.15. to je normalizacija?
11.16. to je veza?
11.17. Koje su mogue vrste veza?
11.18. to je strani klju?
11.19. emu slui pravilo referencijalnog integriteta?
11.20. Napravi model baze podataka za videoklub. Pri tome se koristi
sljedeim tablicama: Medij, Film, anr, Korisnik, Posudba.
Tablica anr ima svoj ID, naziv i opis. Tablica Film uz ID ima
naziv, ime i prezime redatelja, godinu produkcije, anr i kratki
opis. Jedan se film moe nalaziti na vie medija. Svaki Medij
ima svoj ID, tip, ID filma koji se na njemu nalazi. Tablica Klijent
sadri sva polja o podacima lanova koji posuuju u videoklubu.
Osim ID-a, to su ime i prezime, adresa, broj telefona i slino.
Svaki klijent moe posuditi svaki film vie puta. Za povezivanje
tih tablica koristi se tablicom Posudba. U njoj su polja: ID, ID
klijenta, ID medija, datum posudbe i datum povrata.
154

11.21. Napravi model baze podataka za mjeseni zakup parkiralita.
Koristi se tablicom Parkirna mjesta, Korisnici, Usluga zakupa,
Automobili. Svako parkirno mjesto uz svoj ID ima oznaku i kat
na kojem se nalazi. Svako parkirno mjesto moe vie puta biti u
zakupu. Za Korisnike uz ID bitan je JMBG, ime korisnika, prezime
korisnika, adresa, datum roenja. Svaki korisnik moe imati
vie automobila. Za svaki su automobil uz ID potrebna polja:
registarske oznake, tip auta, duina (naravno, i ID korisnika). U
samoj usluzi zakupa uz ID mora biti vidljivo o kojem se mjestu
radi, o kojem automobilu te mjesec, odnosno godina za koji
vrijede podaci.
Prvi koraci u radu s bazama podataka

11.22. Koji nastavak ima baza podataka napravljena u MS Accessu
2007?
11.23. Nabroj osnovne objekte u MS Accessu. Opii svaki od njih.
11.24. Navedi mogue naine kreiranja tablica.
11.25. Opii nain kreiranja tablice u prikazu dizajna.
11.26. Navedi vrste podataka kojima se moemo koristiti u MS Accessu.
Opii njihovu primjenu.
11.27. Kada e se koristiti vrstom podataka Dopis?
11.28. Koju e vrstu podataka odabrati za ime i prezime osobe?
11.29. Koju bi vrstu podataka odabrala/odabrao za oznaku razreda
(npr. 1. a)? Zato?
11.30. Koju e vrstu podataka odabrati za polje s ocjenama?
11.31. Koju e vrstu podataka odabrati za polje s cijenama nekih
proizvoda?
11.32. Kada e se koristiti vrstom podataka Samonumeriranje?
11.33. emu slui vrsta podataka OLE objekt?
11.34. Je li prilikom kreiranja tablice u prikazu dizajna potrebno
popunjavati polje Opis? emu slui to polje?
11.35. Svojstva polja ime_i_prezime ureena su kao na slici 11.1.
Komentiraj ih.
to si dobila/dobio postavivi svojstvo indeksirano kao na slici
11.1?
Slika 11.1
155

11.36. Svojstva polja datum_rodjenja ureena su kao na slici 11.2.
Komentiraj ih.
Je li ispravno odabrano svojstvo indeksirano? Zato?

11.37. Svojstva polja maticni_broj ureena su kao to je na slici 11.3.
a.Kakvo je polje maticni_broj (obrati pozornost na kljui
ispred imena)?
b.Jesmo li dobro odabrali vrstu polja ako znamo da je matini
Slika 11.2 broj oblika: 1258/25?
c.Jesu li svojstva ispravno definirana? Zato?
d.to znai da je broj decimalnih mjesta 0?
11.38. Moe li polje ureeno kao na slici 11.4 biti primarni klju?
Zato?
11.39. emu slui ulazna maska u kreiranju tablice?
11.40. Kako izgleda ulazna maska za pozivni broj (oblik je 051 ili
01)?
11.41. Kako e napraviti ulaznu masku za rije koja ima najmanje dva,
Slika 11.3 a najvie pet znakova?
11.42. Kako izgleda ulazna maska za telefonski broj (npr. 228-923)?
11.43. Kako izgleda ulazna maska za telefonski broj s pozivnim brojem
(051-147-852 ili 01-147-852)?
11.44. Kako izgleda ulazna maska za oznaku razreda bez razmaka
(npr. 1.a)?
11.45. Kako izgleda ulazna maska za oznaku razreda u kojoj e izmeu
toke i slova biti razmak (npr. 1. a)?
11.46. Kako bi izgledala maska za JMBG ako znamo da ima 13 ili manje
znakova i da na prvoj poziciji moe biti 0?
Slika 11.4
Slika 11.5
156

Otvori bazu Parkiraliste.accdb koja se nalazi na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za baze. Baza je osmiljena po
pojednostavnjenom relacijskom modelu kao to je na slici 11.5.
Baza prikazuje zakup parkiralita na mjesenoj bazi.
11.47. Otvori tablicu Parkirna mjesta u prikazu dizajna.
a.Uredi svojstva polja Oznaka kao to je na slici 11.6. to koje
svojstvo znai?
b.Bazu (i tablicu) spremi u mapu zbirka_zadaci u mapi My
Documents. U rjeavanju nekih od sljedeih zadataka njome
e se koristiti.
c.Uredi i komentiraj (vrstu podatka i svojstva) polje Kat kao to
je na slici 11.7.
Slika 11.6 Slika 11.7 Slika 11.8
d.to znai ulazna maska u gornjem primjeru? Spremi

promjene.
11.48. Otvori tablicu Automobili u prikazu dizajna.
a.Uredi svojstva polja Registarska_oznaka kao to je na slici
11.8. Objasni znaenje svakoga svojstva. Spremi promjene.
b.Odaberi polje Duzina. U opis umetni naznaku da se radi o
duini u metrima. Svojstva uredi prema slici 11.9. Objasni
znaenje svakoga svojstva. Spremi promjene.
Slika 11.9
c.Posljednje polje ID_korisnika jest strani klju. To naznai u
opisu polja. Vrstu polja postavi na broj (jer e u povezanoj
tablici ID_korisnika biti vrste samonumeriranje). Svojstva
uredi prema slici 11.10. Objasni znaenje svakoga svojstva.
Spremi promjene.
Slika 11.10
157

11.49. Otvori tablicu Korisnici u prikazu dizajna.
a.Uredi svojstva polja JMBG kao to je na slici 11.11. Objasni
znaenje svakoga svojstva. Spremi promjene.
b.Uredi svojstva polja Ime_korisnika kao to je na slici 11.12.
Objasni znaenje svakoga svojstva. Spremi promjene.
c.Prezime_korisnika uredi na isti nain kao i Ime_korisnika,
samo veliinu polja stavi na 40.
Slika 11.11
d.Adresu uredi tako da bude tekstovno polje, veliine 100
znakova, potrebno, doputene nulte duljine i neindeksirano.
e.Polje Datum_rodjenja uredi tako da bude vrste podataka:
datum/vrijeme i to oblika: dugi datum. Spremi promjene.
11.50. Otvori tablicu Usluga zakupa u prikazu dizajna.
a.Uredi svojstva polja ID_mjesta kao to je na slici 11.13.
Objasni znaenje svakoga svojstva. Posebno komentiraj
razlog takva postavljanja svojstva indeksirano. Spremi
promjene.
b.Na isti nain uredi svojstva polja ID_automobila.
Slika 11.12
c.Polje Mjesec uredi tako da bude tekstovno, duljine 9 znakova,
potrebno bez mogunosti nulte duljine.
d.Polje Godina uredi tako da bude tekstovno, duljine 5
znakova, s maskom za unos, potrebno bez mogunosti nulte
duljine. Spremi promjene. Zatvori bazu.
11.51. Kreiraj novu bazu imena Videoklub.accdb. Spremi je u mapu
zbirka_zadaci u mapi My Documents. U nekim od sljedeih
zadataka njome e se koristiti. Za predodbu kako treba
izgledati ta baza, pogledaj sliku 11.14. Komentiraj veze te
primarne (prva polja u tablicama) i strane kljueve (za poetak
kreiraj samo tablice):
Slika 11.13
Slika 11.14
158

11.52. U otvorenoj bazi Videoklub kreiraj tablicu Klijent.
a.Polju ID_klijenta uredi naziv, a za vrstu podatka odaberi
samonumeriranje.
b.Polje Ime_klijenta uredi tako da bude tekstovno, veliine do
30 znakova, potrebno, bez doputenja nulte duljine, svojstvo
indeksiranja mora dopustiti duplikate. Spremi promjene.
c.Prezime_klijenta uredi na isti nain kao i Ime_klijenta, samo
duljinu postavi na 35 znakova.
d.Polje Adresa je tekstovno i potrebno. Spremi promjene.
e.Polje Broj_telefona uredi tako da bude tekstovno, veliine
do 12 znakova. Uredi masku za unos tako da moe napisati
podatke poput: 051-123-456, 01-123-456, 091-123-4567.
Spremi promjene.
11.53. U otvorenoj bazi Videoklub kreiraj tablicu Zanr.
a.Polju ID_zanra uredi naziv, a za vrstu podatka odaberi
samonumeriranje.
b.Naziv_zanra uredi kao tekstovno polje, duljine do 30
znakova, potrebno, bez doputenja nulte duljine i bez
mogunosti duplikata.
c.Za polje Opis odaberi za vrstu podataka dopis. Komentiraj
zato smo za ovo polje izabrali upravo ovu vrstu podatka.
Spremi promjene.
11.54. U otvorenoj bazi Videoklub kreiraj tablicu Film.
a.Polju ID_filma uredi naziv, a za vrstu podatka odaberi
samonumeriranje.
b.Naziv_filma uredi kao tekstovno polje, maksimalne duljine,
potrebno, bez doputenja nulte duljine i s mogunou
duplikata.
c.Polje Redatelj uredi kao tekstovno polje, potrebno, s
mogunou duplikata.
d.Polje Godina_produkcije uredi kao brojano polje (cijeli
broj) s maskom za unos podataka poput sljedeega: 2010.
e.Polje ID_zanra jest strani klju. To naznai u opisu polja.
Vrstu polja postavi na broj (jer e u povezanoj tablici ID_
korisnika biti vrste samonumeriranje). Ostala svojstva uredi
tako da je to polje potrebno i doputa duplikate. Spremi
promjene.
f.Za polje Opis odaberi za vrstu podataka dopis. Komentiraj
zato smo za ovo polje izabrali upravo ovo vrstu podatka.
Spremi promjene.
159

11.55. U otvorenoj bazi Videoklub kreiraj tablicu Medij.
a.Polju ID_medija uredi naziv, a za vrstu podatka odaberi
samonumeriranje.
b.Polje Tip uredi kao tekstovno polje, duljine do 100 znakova,
potrebno, bez doputenja nulte duljine i bez mogunosti
duplikata.
c.Polje ID_filma jest strani klju. To naznai u opisu polja. Vrstu
polja postavi na broj (jer e u povezanoj tablici ID_korisnika
biti vrste samonumeriranje). Ostala svojstva uredi tako da
je to polje potrebno i doputa duplikate. Spremi promjene.
11.56. U otvorenoj bazi Videoklub kreiraj tablicu Posudba.
a.Polju ID_posudbe uredi naziv, a za vrstu podatka odaberi
samonumeriranje.
b.Polje ID_klijenta jest strani klju. To naznai u opisu polja.
tako da je to polje potrebno i doputa duplikate.
c.Polje ID_medija jest strani klju. To naznai u opisu polja.
tako da je to polje potrebno i doputa duplikate.
d.Za polje Datum_posudbe za vrstu podataka odaberi datum/
vrijeme. Ostala svojstva uredi tako da je to polje potrebno i
doputa duplikate.
e.Za polje Datum_povrata za vrstu podataka odaberi datum/
vrijeme. Ostala svojstva ne ureuj. Spremi promjene. Zatvori
bazu.
160

Padajui popisi
11.57. emu slue padajui popisi?
11.58. Opii nain kreiranja padajuih popisa.
11.59. Otvori bazu Parkiraliste.accdb iz mape zbirka_zadaci unutar
mape My Documents.
a.Otvori tablicu Automobili. Za polje ID_korisnika kreiraj
padajui popis kao to je na slici 11.15.
Komentiraj postavke.
b.Otvori tablicu Usluga zakupa. Za polje ID_mjesta kreiraj
padajui popis tako to e za izvor retka odabrati tablicu
Parkirna mjesta, vei ga za 1. stupac i prikai dva stupca.
c.U istoj tablici uredi padajui popis polju ID_automobila tako
to e za izvor retka odabrati tablicu Automobili, vei ga
za 1. stupac i prikai tri stupca. Spremi promjene i zatvori
bazu. Slika 11.15
11.60. Otvori bazu Videoklube.accdb iz mape zbirka_zadaci unutar

mape My Documents.
a.Otvori tablicu Film. Za polje ID_zanra kreiraj padajui popis
tako da to e za izvor retka odabrati tablicu Zanr, vei ga
za 1. stupac i prikai dva stupca.
b.U tablici Posudba kreiraj padajui popis za polje ID_klijenta
tako to e za izvor retka odabrati tablicu Klijent, vei ga za
1. stupac i prikai tri stupca.
c.U istoj tablici Posudba kreiraj padajui popis za polje ID_
medija tako to e za izvor retka odabrati tablicu Medij,
vei ga za 1. stupac i prikai dva stupca. Spremi promjene i
zatvori bazu.
Unos podataka
11.61. Kako se unose podaci u tablicu?
11.62. Po kojoj oznaci zna u kojem se retku nalazi?
11.63. to znai oznaka lijevo od sloga?
11.64. Kako se moe poniti upis cijeloga sloga?
Otvori bazu Stomatolog.accdb koja se nalazi na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za baze. Baza je osmiljena po
pojednostavnjenom relacijskom modelu kao to je na slici
11.16.
161

Slika 11.16
Slika 11.17 11.65. U tablicu Pacijent napii slogove kao to je na slici 11.17.
Spremi promjene (bazu spremi u mapu zbirka_zadaci unutar
mape My Documents).
Slika 11.18
11.66. U tablicu Usluge napii slogove kao to je na slici 11.18.

Spremi promjene.
Slika 11.19
162

11.67. U tablicu Pregled napii slogove kao to je na slici 11.19.
Spremi promjene. Zatvori bazu.
Slika 11.20
11.68. U tablicu Stavke pregleda napii slogove kao to je na slici

11.20.
Spremi promjene. Zatvori bazu.
11.69. Otvori bazu Videoklub.accdb iz mape zbirka_zadaci unutar
mape My Documents. Napii etiri podatka u svaku tablicu te
baze poevi s tablicama Zanr i Klijent, zatim redom u tablice
Film, Medij i Posudba. Zato je odabran takav redoslijed?
Spremi promjene i zatvori bazu.
mape My Documents. Napii etiri podatka u svaku tablicu te
baze poevi s tablicama Parkirana mjesta i Korisnici, zatim
redom u tablice Automobili i Usluga zakupa. Komentiraj zato
je odabran takav redoslijed. Spremi promjene i zatvori bazu.
Ureivanje tablica
11.71. Otvori bazu Stomatolog.accdb iz mape zbirka_zadaci unutar
mape My Documents.
a.U tablici Pacijent pronai sve osobe ije ime poinje sa M.
Koliko ih ima?
b.U tablici Pacijent pronai Niku Niki. Promijeni joj prezime
u Sanji. Spremi promjene.
c.U tablici Pacijent razvrstaj sve pacijente po prezimenu pa po
imenu.
d.U tablici Pacijent uredi font polja koje prikazuje ime i prezime
pacijenta tako da bude font Arial, veliine 11. Pozadinu cijele
tablice postavi na svijetlo zelenu.
e.U tablici Pregled uredi font polja ID_ pacijenta tako da bude
font Arial Black, crvene boje.
163

f.Zamijeni stupce Datum i ID_pacijenta u tablici Pregled.
g.U tablici Usluge pronai vaenje zuba. Spremi promjene.
Zatvori bazu.
mape My Documents.
a.U tablici Film uredi font polja Naziv_filma tako da bude font
Times New Roman, veliine 14, podebljan, crvene boje.
b.U tablici Posudba uredi font polja Datum_posudbe tako
da bude font Trebuchet MS, veliine12, podebljan, plave
boje.
c.Zamijeni stupce Adresa i Broj_telefona u tablici Klijent.
d.Razvrstaj sve klijente u tablici Klijent najprije po prezimenu,
a zatim po imenu.
e.Razvrstaj sve filmove u tablici Filmovi po nazivu filma. Spremi
promjene i zatvori bazu.
11.73. Otvori bazu Parkiralite.accdb iz mape zbirka_zadaci unutar
mape My Documents.
a.U tablici Automobili pronai sve automobile ije
registarske oznake poinju sa ZG. Koliko ih ima?
b.U tablici Automobili uredi font polja Registarska_oznaka
tako da bude font Arial Black, veliine 12, podebljan,
zelene boje.
c.U tablici Automobili razvrstaj sve automobile po duini od
najkraega do najduega.
d.Zamijeni stupce Adresa i Datum_rodjenja u tablici
Korisnici.
e.Razvrstaj sve korisnike u tablici Korisnici najprije po
prezimenu, a zatim po imenu.
f.U tablici Parkirna mjesta uredi font polja Oznaka tako da
bude font Arial Black, veliine 11, podebljan, crvene boje.
g.Razvrstaj sva parkirna mjesta u tablici Parkirna mjesta po
oznaci.
h.Zamijeni stupce Oznaka i Kat u tablici Parkirna mjesta.
Spremi i zatvori dokument.
164

Povezivanje tablica
mape My Documents. Povei tablice kao to je prikazano na slici
11.21. Ukljui referencijalni integritet u svim vezama, kod veze
izmeu tablica Pacijent i Pregled ukljui i opciju kaskadnog
auriranja srodnih polja. Komentiraj veze. Spremi promjene i
zatvori dokument.
Slika 11.21

mape My Documents. Povei tablice kao to je prikazano na
slici 11.22. Ukljui referencijalni integritet i opciju kaskadnog
auriranja srodnih polja u svim vezama. Komentiraj veze.
Slika 11.22
165

mape My Documents. Povei tablice kao to je prikazano na
slici 11.23. Ukljui referencijalni integritet i opciju kaskadnog
auriranja srodnih polja u svim vezama. Komentiraj veze.
Slika 11.23
Obrasci
11.77. to su obrasci?
11.78. U kojem pogledu treba otvoriti gotovi obrazac kako bi se mogao
dodatno ureivati?
mape My Documents.
a.Napravi obrasce za unos podataka u sve tablice (koristei
se svim poljima u tablici). Ime obrazaca kreiraj kao O_Ime
tablice.
b.Uredi obrazac O_Pregled tako da u zaglavlje umetne
logotip. Naslov uredi tako da bude font Arial Black, veliine
20, crvene boje na bijeloj pozadini. Nazivi polja su u fontu
Arial, crvene boje. Spremi promjene i zatvori obrazac.
mape My Documents.
a.Napravi obrasce (s pomou arobnjaka) za unos podataka
u sve tablice (koristei se svim poljima u tablici). Za tablice
Klijent i Medij odaberi tablini izgled, a za ostale tablice
stupasti. Stil obrasca neka je za svaku tablicu drugaiji (iako
se to u praksi ne preporua). Ime obrazaca kreiraj kao O_Ime
tablice.
166

b.Uredi obrazac O_Posudba tako da u zaglavlje umetne
datum i vrijeme. Polja uredi tako da su podebljana. Polje
Datum_posudbe neka je crvene boje. Spremi promjene i
zatvori obrazac.
mape My Documents.
a.Napravi obrasce za unos podataka u sve tablice (koristei
se svim poljima u tablici). Ime obrazaca kreiraj kao O_Ime
tablice.
b.Uredi obrazac O_Usluga zakupa tako da u zaglavlje umetne
logotip, a naslov uredi tako da bude font Times New Roman,
veliine 20, podebljan, plave boje na svijetloutoj pozadini.
Nazivi polja su u fontu Times New Roman, plave boje na istoj
svijetloutoj pozadini. Spremi promjene i zatvori obrazac.
Upiti
11.82. to su upiti?
11.83. Kako se upiti kreiraju?
11.84. Mogu li se upiti dodano ureivati?
mape My Documents.
a.Napravi upit s pomou arobnjaka za jednostavne upite za
sve tablice (koristei se svim poljima u tablici). Ime upita
kreiraj kao Ime tablice Upit.
b.Napravi upit s pomou arobnjaka za jednostavne upite
koristei se poljima tablice: Pacijent (Broj_knjizice, Ime_
pacijenta, Prezime_pacijenta, Status_zuba, Participacija),
Pregled (Datum), Stavke pregleda (ID_stavke, Oznaka_
zuba, Opis). Ime upita kreiraj kao Pacijent _stavke Upit.
Ukljui opciju izmjene dizajna upita.
c.Uredi upit Pacijent _stavke Upit tako da doda novo polje
Ime i prezime pacijenta. Uredi ga tako to e spojiti zapise
polja Ime_pacijenta i polja Prezime_pacijenta. Iskljui prikaz
polja Ime_pacijenta i Prezime_pacijenta, a ukljui prikaz
polje Ime i prezime pacijenta. Spremi promjene i zatvori
upit.
mape My Documents.
167

koristei se poljima tablice: Klijent (ID_klijenta, Ime_klijenta,
Prezime_klijenta), Posudba (Datum_posudbe, Datum_
povrata), Film (Naziv_filma), Medij (ID_medija). Ime upita
kreiraj kao Klijent _posudba Upit. Ukljui opciju izmjene
dizajna upita.
c.Uredi upit Klijent _posudba Upit tako da doda novo polje
Ime i prezime klijenta. Uredi ga tako to e spojiti zapise
polja Ime_klijenta i polja Prezime_klijenta. Iskljui prikaz
polja Ime_klijenta i Prezime_klijenta, a ukljui prikaz polja
Ime i prezime klijenta. Spremi promjene i zatvori upit.
mape My Documents.
koristei se poljima tablice: Parkirna mjesta (Oznaka,
Kat), Automobil (Registarska_oznaka, Tip), Usluga zakupa
(Mjesec, Godina). Ime upita kreiraj kao Zakup parkirnog
mjesta Upit. Ukljui opciju izmjene dizajna upita.
Izvjetaji
11.88. to su izvjetaji?
11.89. Mogu li se izvjetaji kreirati samo za tablice?
11.90. Kako se kreira izvjetaj?
mape My Documents.
a.Napravi izvjetaj za sve tablice (koristei se svim poljima
u tablici). Ime izvjetaja kreiraj kao I_Ime tablice. Uredi
proizvoljno dizajn izvjetaja. Postavi stranicu (pejzano/
portretno, margine) tako da sva polja budu na istoj stranici.
b.Napravi izvjetaj za upit Pacijent_stavke Upit. Uredi
izvjetaj, spremi promjene (nazovi ga Izvjetaj o stavkama
po pacijentu) i zatvori bazu.
mape My Documents.
168

b.Napravi izvjetaj za upit Klijent_posudba Upit. Uredi
izvjetaj, spremi promjene (nazovi ga Izvjetaj o posudbi
klijenta) i zatvori bazu.
mape My Documents.
b.Napravi izvjetaj za upit Zakup parkirnog mjesta Upit. Uredi
izvjetaj, spremi promjene (nazovi ga Izvjetaj o zakupljenim
parkirnim mjestima) i zatvori bazu.
Izrada polaznog obrasca

11.94. to je polazni obrazac? emu on slui?
11.95. Kako se izrauje polazni obrazac?
11.96. Kako se ureuje polazni obrazac?
mape My Documents. Napravi polazni obrazac na kojem e
postaviti obrasce za unos pacijenata, usluga i pregleda te ispis
izvjetaja Izvjetaj o stavkama po pacijentu. Spremi promjene
i zatvori bazu.
postaviti obrasce za unos novoga klijenta, novih filmova i
posudbu te ispis izvjetaja Izvjetaj o posudbi klijenta. Spremi
promjene i zatvori bazu.
postaviti obrasce za unos korisnika, automobila i uslugu zakupa
te ispis izvjetaja Izvjetaj o zakupljenim parkirnim mjestima.
Spremi promjene i zatvori bazu.
U dokumentu Tablice s vezama.xlsx, koja se nalazi na CD-u uz
udbenik u mapi Zadaci za baze, nalazi se nekoliko jednostavnijih
primjera relacijskih baza. Prije nego to ih pogleda, pokuaj
samostalno napraviti relacijske modele za sljedee zadatke.
169

11.100. N
apravi model baze za glazbenu zbirku (bitni su: vrsta medi-
ja, album, naslovi pjesama, produkcijska kua, vrsta glazbe,
izvoa). U MS Accessu napravi bazu podataka s tablicama,
upitima, obrascima i polaznim obrascem.
11.101. N
apravi model baze za raun. Prilikom kreiranja baze predvidi
tablice za skupinu proizvoda, proizvode, kupce, raun, dobav-
ljae i stavke rauna. U MS Accessu napravi bazu podataka s
tablicama, upitima, obrascima i polaznim obrascem.
11.102. N
apravi model baze za pretraivanje asopisa (bitan je sam
asopis, lanci u njemu i podruja koja obrauju). U MS Acce-
ssu napravi bazu podataka s tablicama, upitima, obrascima i
polaznim obrascem.
11.103. N
apravi model baze za bend. Prilikom kreiranja baze predvidi
tablice za lanove benda, osobe, razinu obrazovanja, instru-
ment, ulogu lana u bendu, poveznicu izmeu osobe i instru-
menta). U MS Accessu napravi bazu podataka s tablicama,
upitima, obrascima i polaznim obrascem.
170

12. Izrada web-stranica
Osnovni pojmovi
12.1. Navedi dva osnovna naina izrade web-stranica.
12.2. Kojem nainu izrade web-stranica pripada program Microsoft
Expression Web?
12.3. Od koliko se osnovnih dijelova sastoji struktura HTML koda
web-stranice?
12.4. Kako se zovu kodni dijelovi HTML stranice?
12.5. to znai kratica WYSIWYG (What You See Is What You Get)?
12.6. Kojem nainu izrade web-stranica pripada kratica WYSIWYG:
tekstovnim ureivaima ili grafikim ureivaima?
12.7. Kakva moe biti organizacija podataka prikazanih na web-
stranici?
12.8. to se omoguuje postavljanjem zadanoga jezika stranice?
12.9. Koje su kljune rijei web-stranice (Svojstva stranice (Page
Properties) Osnovne postavke (General))? to one znae u
internetskom svijetu?
12.10. Zato je bitno postaviti veliinu stranice (visinu i irinu)?
12.11. to je web-stranica? to je web-sjedite?
12.12. Zato je pri kreiranju web-sjedita bitno da sve datoteke koje ga
ine budu u istoj mapi ili njezinim podmapama?
12.13. Postoje li pravila zadavanja naziva datoteka i mapa koje ine
web-sjedite?
12.14. Smijemo li se u nazivima datoteka i mapa koristiti hrvatskim
dijakritikim znakovima (, , , , )?
12.15. Smijemo li se u sadraju web-stranica koristiti hrvatskim dija-
kritikim znakovima (, , , , )?
12.16. to znai naredba povuci i pusti (Drag and Drop) u radu s
Microsoft Expression Webom?
12.17. to predstavlja blok ili <div> oznaka?
12.18. Ima li umetnuti blok neka svojstva?
12.19. Koja je prednost u oblikovanju stranice blokovima <div> u
odnosu na oblikovanje stranice tablicom?
12.20. emu slue stilovi? to nam oni omoguuju?
12.21. Zato se blokovima daje svojstvo identiteta (id)?
171

12.22. Koja je razlika izmeu slojevitoga bloka (Layer) i obinoga bloka
<div>?
12.23. emu slui vrpca brzog oznaivanja (Quick Tag Selector)?
12.24. Koja je namjena svojstva oznaka (Tag Properties) u izradi web-
stranice?
12.25. Koja je namjena kaskadnih stilova (CSS Properties) u izradi web-
stranice?
Izrada hiperveza
12.26. to su hiperveze?
12.27. Na kojim se sadrajima web-stranice moe hiperveza kreirati?
12.28. Kako se hiperveza uklanja?
12.29. Mogu li se hiperveze oblikovati kaskadnim stilovima (CSS-om)?
12.30. to oznauje <a> HTML oznaka?
12.31. to se oznauje dodatkom hover u <a> oznaci?
12.32. Koja je uloga naslova web-stranice?
Umetanje slika i popunjavanje stanica

12.33. Kojom se naredbom umee slika u HTML dokument?
12.34. Koja je uloga alternativnoga teksta slika umetnutih u HTML
dokument?
12.35. Je li uobiajeno postavljati slike bilo kakvih rezolucija na web-
stranicu?
12.36. Smiju li slike na istoj web-stranici biti u razliitim slikovnim
formatima?
12.37. Moe li se rezolucija slike mijenjati u Expression Webu?
12.38. to se postie promjenom rezolucije slike? Zato je to bitno?
12.39. Moramo li u promjenama rezolucije slike mijenjati obje veliine,
irinu i visinu, da bi slika zadrala odnos proporcionalnosti?
12.40. Moe li se mijenjati samo jedna veliina slike, irina ili visina, a
da se ne mijenja druga?
12.41. Moe li se u Expression Webu mijenjati tip slike?
12.42. Koje znaenje ima <p> HTML oznaka?
12.43. to su umanjene slike (Thumbnail)?
172

12.44. Kada se koristimo umanjenim slikama?
12.45. S kojom se naredbom kreiraju umanjene slike?
Izrada web-sjedita s pomou predloka

12.46. to su predloci web-stranica? to oni sadravaju?
12.47. Koji nastavak ima datoteka web-predloka?
12.48. Koja je uloga datoteke master.dwt?
12.49. Koje su prednosti izrade web-sjedita uporabom web-predloaka?
12.50. K oji su nedostaci izrade web-sjedita uporabom web-predloaka?
12.51. Mogu li se mijenjati boje dizajna web-predloka?
12.52. K oji je posao korisnika u okviru web-sjedita nakon to se ono
kreira s pomou web-predloka?
12.53. K oja podruja sadre HTML stranice kreirane iz datoteke web-
predloka?
12.54. Gdje se ureuju zatiena podruja web-stranica?
Objavljivanje web-mapa i web-stranica

12.55. to je web-prostor?
12.56. Koji su davatelji web-prostora?
12.57. to je web-posluitelj?
12.58. K oja je namjena programa za prijenos datoteka?
12.59. Moe li se prijenos datoteka web-sjedita prenijeti na web-
posluitelj izravno s Expression Weba?
12.60. K oja je razlika izmeu programa za prijenos datoteka i prijenosa
datoteka izravno iz Expression Weba?
173

Praktini zadaci
12.61. Kreiraj novo web-sjedite s jednom stranicom (One Page
Website).
Naslovi web-mjesto www_zadatak1.
a.U naslov HTML datoteke deafult.html napii sljedei tekst:
Zadatak 1 naslov web-stranice.
b.Spremi promjene. Zatvori Expression Web.
12.62. Otvori web-sjedite www_zadatak1.
a.Provjeri u internetskom pregledniku naslov web-stranice
default.html.
b.U datoteci default.html postavi irinu stranice na 960
tokica.
c.Umetni HTML oznaku <div> .
d.Bloku oznaci <div> daj identitet nazivom okvir.
e.S pomou stilova odredi dimenzije bloka: irina 800 tokica,
visina 1400 tokica.
f.Postavi blok okvir u sredite web-stranice. Postavi pozadin-
sku boju bloka po izboru.
g.Spremi stranicu. Provjeri u internetskom pregledniku nalazi
li se blok na sredini stranice.
a.U HTML datoteci default.html promijeni naziv web-stranice
Zadatak 1 naslov web stranice u Razred naziv kole.
b.Dodajui slojevite blokove (Layer), napravi organizaciju
sadraja prema jednom od ponuenih crtea.
c.Uredi pozadinu blokova bojom po izboru.

d.Odredi svojstvo slojevitih blokova da prilikom promjene
irine prozora preglednika zadravaju uvijek svoju zadanu
poziciju.
e.Spremi promjene. Provjeri izgled web-stranice u internetskom
pregledniku.
174

a.Otvori datoteku default.html.
b.U bloku zaglavlje umetni rijei: Poetna, Vijesti, Informacije,
Fotogalerija.
c.Na napisane rijei postavi sljedee hiperveze: Poetna
default.html, Vijesti vijesti.htm, Zanimljivosti
zanimljivosti.htm, Fotogalerija fotogalerija.htm.
d.S pomou HTML stranice default.html kreiraj ostale stranice
prema podacima iz kreiranih hiperveza.
e.U blok zaglavlja svake web-stranice napii njezin naziv,
primjerice, u zaglavlje web-stranice vijesti.htm napii rije
VIJESTI.
f.Spremi promjene. Provjeri u internetskom pregledniku rade
li sve hiperveze.
a.Na svaku stranicu web-sjedita postavi dvije slike. Jednu
sliku pretvori u umanjenu sliku (Thumbnail), a drugoj slici
postavi irinu 240 tokica. Zadri omjer proporcija.
b.Spremi promjene na svim web-stranicama.
c.U internetskom pregledniku provjeri rezultate umetanja
stranica na svim etirima web-stranicama.
12.66. Kreiraj novo web-sjedite iz web-predloka prema sljedeim
uputama:
a.Odaberi predloak Organization 4.
b.U datoteci predloka (master.dwt) prilagodi nazive hiperveza
prema osobnim potrebama (ostavi najmanje tri). Viak
hiperveza obrii.
c.Spremi promjene u predloku.
d.Iz predloka kreiraj web-stranice prema koliini hiperveza u
datoteci predloka.
e.Promijeni naslove u svakoj web-stranici.
f.Spremi promjene. Pregledaj rezultate u internetskom pre-
gledniku.
175

Projekt
12.67. Napravi web-sjedite razreda prema sljedeim uputama:
a.Svaki uenik neka napravi svoje web-sjedite.
b.U okviru triju stranica treba predstaviti sebe, svoj hobi,
sport, glazbeni smjer
c.Sakupite sve mape web-sjedita uenika i pohranite ih u
mapu razrednoga web-sjedita kao podmape.
d.Kreirajte razredno web-sjedite s jednom stranicom.
e.Na stranicu web-sjedita razreda postavite imena svih
uenika u razredu.
f.Na ime i prezime svakog uenika postavite hipervezu prema
polaznoj datoteci njegova web-sjedita.
g.Provjerite u internetskom pregledniku jesu li ispravne sve
hiperveze prema svim web-sjeditima uenika.
176

WWWInformatika ZZ (Gimnazija) Dpi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

WWWInformatika ZZ (Gimnazija) Dpi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Janja Linardi Darka Sudarevi Davor okac

Informatika ZZ.indb 1 21.7.2011. 8:16:25

Predsjednik Izdavakoga savjeta

Direktorica izdavatva i razvoja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Informatika ZZ.indb 2 21.7.2011. 8:16:25

Informatika ZZ.indb 3 21.7.2011. 8:16:26

Pred tobom je zbirka zadataka WWW Informatika namijenjena uenicama

Informatika ZZ.indb 5 21.7.2011. 8:16:31

Informatika ZZ.indb 7 21.7.2011. 8:16:32

Informatika ZZ.indb 8 21.7.2011. 8:16:38

Informatika ZZ.indb 9 21.7.2011. 8:16:42

Informatika ZZ.indb 10 21.7.2011. 8:16:48

Informatika ZZ.indb 11 21.7.2011. 8:16:53

Informatika ZZ.indb 12 21.7.2011. 8:16:59

Informatika ZZ.indb 13 21.7.2011. 8:17:05

Informatika ZZ.indb 14 21.7.2011. 8:17:11

Informatika ZZ.indb 15 21.7.2011. 8:17:16

Informatika ZZ.indb 16 21.7.2011. 8:17:22

Informatika ZZ.indb 17 21.7.2011. 8:17:27

2.95. Na temelju tablice istinitosti napii pripadni logiki izraz.

2.96. Na temelju tablice istinitosti napii pripadni logiki izraz.

2.97. Za koliko e razliitih vrijednosti trojki logikih varijabla A, B i C

2.100. Primjenom zakona Booleove algebre zadani logiki izraz zapii

Informatika ZZ.indb 18 21.7.2011. 8:17:32

Elektroniki logiki sklopovi

2.114. Nacrtaj sklop iz prethodnoga zadatka.

Informatika ZZ.indb 19 21.7.2011. 8:17:37

Informatika ZZ.indb 20 21.7.2011. 8:17:43

2.131. Kako glasi pojednostavnjena logika jednadba sklopa na slici

Informatika ZZ.indb 21 21.7.2011. 8:17:49

Slika 2.9 Slika 2.10

Informatika ZZ.indb 22 21.7.2011. 8:17:55

A B C izlaz Tablica 2.9

a. Na osnovi zadane tablice stanja odredi pripadni logiki izraz u

Informatika ZZ.indb 23 21.7.2011. 8:18:01

Informatika ZZ.indb 24 21.7.2011. 8:18:06

2.169. Zapii broj -54(10) koritenjem 8 bitova s pomou dvojnoga

Informatika ZZ.indb 25 21.7.2011. 8:18:13

2.180. K oliki je rezultat zbrajanja cijelih brojeva 8(10) + 12(10) u registru

Informatika ZZ.indb 26 21.7.2011. 8:18:18

0 1 2 3 4 5 6 7 Tablica 2.10 ASCII tablica (ISO-7

Informatika ZZ.indb 27 21.7.2011. 8:18:23

d.256 razliitih znakova.

2.196. Koja je razlika izmeu ASCII i Unicode tablice?

2.198. K odiraj svoje ime u niz heksadekadskih vrijednosti koristei se

Koji je tekst zapisan tim nizom? Koristi se tablicom 2.10.

2.200. S ljedei niz bajtova, u koji su pohranjeni ASCII znakovi, ispisuje

41(16) 42(16) 0A(16) 0C(16) 43(16) 44(16).

Kako e izgledati ispis? Koristi se tablicom 2.10.

Informatika ZZ.indb 28 21.7.2011. 8:18:28

2.202. Koliko knjiga od 256 kB stane u RAM od 4 GB?

2.204. K oliko e prostora na tvrdome disku zauzeti etiri stranice teksta

Informatika ZZ.indb 29 21.7.2011. 8:18:33

Funkcionalni model raunala

Informatika ZZ.indb 30 21.7.2011. 8:18:39

Informatika ZZ.indb 31 21.7.2011. 8:18:45

Informatika ZZ.indb 32 21.7.2011. 8:18:50

Ulazni i izlazni ureaji

Informatika ZZ.indb 33 21.7.2011. 8:18:55

Informatika ZZ.indb 34 21.7.2011. 8:19:00

Informatika ZZ.indb 35 21.7.2011. 8:19:05

2.97. Za koliko e razliitih vrijednosti trojki logikih varijabla A, B i C

2.100. Primjenom zakona Booleove algebre zadani logiki izraz zapii

2.131. Kako glasi pojednostavnjena logika jednadba sklopa na slici

a. Na osnovi zadane tablice stanja odredi pripadni logiki izraz u

2.169. Zapii broj -54(10) koritenjem 8 bitova s pomou dvojnoga

2.180. K oliki je rezultat zbrajanja cijelih brojeva 8(10) + 12(10) u registru

2.198. K odiraj svoje ime u niz heksadekadskih vrijednosti koristei se

2.200. S ljedei niz bajtova, u koji su pohranjeni ASCII znakovi, ispisuje

41(16) 42(16) 0A(16) 0C(16) 43(16) 44(16).

2.204. K oliko e prostora na tvrdome disku zauzeti etiri stranice teksta

4.9. Kada se koristimo elementom u dijagramu tijeka?

4.26. Algoritam izraunava drugi korijen upisanoga broja ako je

4.52. Izraz x= 3a + 2b + 2b moemo napisati u obliku programske

4.58. Koji je rezultat spremljen u varijabli r nakon izvoenja sljedeeg

5.112. Kojom emo se mogunou koristiti ako elimo pronai neku