PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA I

RJENIK CRNOGORSKOGA JEZIKA

(pravopisni rjenik)

2009
PODGORICA

1
SADRAJ

SADRAJ....................................................................................................................................................2
RIJE PRIREIVAA...............................................................................................................................3
PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA.......................................................................................................7
I. PISMA..................................................................................................................................................8
II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA...........................................................................................10
III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI.................................................................16
IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED...................................................23
V. SKRAENICE..................................................................................................................................25
VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA................................................................................30
VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA....................................................................................................33
VIII. FONEMI , , , ......................................................................................................................37
IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI........................................................................39
X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE...............................................................40
XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA........................................................................................................41
XII. PRELAZAK L U O.......................................................................................................................43
XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S.............................................46
XIV. NEPOSTOJANO A ...................................................................................................................51
XV. JOTOVANJE................................................................................................................................53
XVI. REENINI ZNACI....................................................................................................................56
XVI. PRAVOPISNI ZNACI ................................................................................................................77
DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK....................................................................................................86

2
RIJE PRIREIVAA

Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici odranoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestolani Savjet
za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su inili Branko Banjevi (predsjednik Savjeta), knjievnik i
predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Gluica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, Milorad
Stojovi, knjievni kritiar, Mirko Kova, knjievnik i akademik, Mladen Lompar, knjievnik i akademik,
Rajko Cerovi, knjievni kritiar, edo Vukovi, knjievnik i akademik, Zuvdija Hodi, knjievnik i
akademik, dr Milenko A. Perovi, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulovi,
profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, dr Tatjana Beanovi, docent na Filozofskom fakultetu u
Nikiu, dr Igor Laki, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan irgi, saradnik na
Filozofskom fakultetu u Nikiu.

Savjet je imao zadatak da do poetka nove kolske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s
pravopisnim rjenikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine
dijelom zbog izuzetne obimnosti, sloenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom
zbog toga to su poetne i neznatne koncepcijske razlike meu lanovima Savjeta oko bitnih pitanja
samoidentifikacije crnogorskog jezika u meuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine
lanove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i politikog znaaja uspjene i nauno validne standardizacije,
pokau spremnost za traenje kompromisnih rjeenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu
urodili plodom.

Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odluio da zatrai od Savjeta da dostavi finalne verzije
materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga
Pravopisa, Gramatike i Rjenika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo
prosvjete i nauke. U trolanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perovi (predsjednik Radne grupe),
profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Sili, profesor emeritus Sveuilita u Zagrebu, i dr Ljudmila
Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao
izradu tree koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za
standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevi za svoj radni
predloak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjevi, a iju je radnu
verziju sainio Adnan irgi, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema
nekim njegovim konkretnim rjeenjima na temelju onoga stanovita o unutranjoj logici crnogorskog jezika
koje se moe braniti valjanim naunim argumentima. Radna grupa je slino postupila i s rjenikom, uzevi za
radni predloak verziju rjenika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Gluica. Radna grupa je
zakljuila da konanu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rjenikom nuno mora pratiti
dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi poloila raun o principima standardizacije kojima se
rukovodila u izradi pravopisa i rjenika, ali i ponudila konkretne naune argumente na osnovu kojih se
odluila za odgovarajua rjeenja niza spornih pitanja.

3
Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike.
Meutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se
najprije izae u javnost s pravopisom i rjenikom, s jasnom svijeu da se u njima anticipiraju neka bitna
gramatika rjeenja. Zbog toga je zakljuak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rjenika, a na
temelju javne naune rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.

prof. dr Milenko A. Perovi

prof. dr Josip Sili

prof. dr Ljudmila Vasiljeva

4
PREDGOVOR

Sticanje dravne nezavisnosti i donoenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definie kao slubeni
jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou
drave.
Dosadanji pravopisi koji su bili slubeni u Crnoj Gori nijesu uvaavali optecrnogorske jezike osobitosti,
kao to ih nije uvaavala ni nekadanja srpskohrvatska standardnojezika norma. Kako se u crnogorskome
jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. optetokavski jeziki sloj (koji je zajedniki bosanskome, crnogorskom,
hrvatskome i srpskom jeziku), 2. optecrnogorski (koine) jeziki sloj (zajedniki svim crnogorskim govornim
predstavnicima), 3. dijalektalne jezike osobine (koje se tiu crnogorskih mjesnih govora), mi smo
kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je
bitna razlika izmeu ovoga i dosadanjih zvaninih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja
tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipinih oblika kao
obaveznih u slubenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preivjeli oblici,
kao to su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao
obavezni.
Crnogorski govori spadaju meu dobro izuene govore u slavistikome svijetu, a to je izuzetno vaan
olakavajui faktor za kodifikaciju naih markantnih jezikih obiljeja. Ti govori poeli su se prouavati jo
od polovine XIX vijeka i njihovo izuavanje nastavljeno je do naih dana. Prouavaoci crnogorskih govora
publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezikoga materijala, koje je, izmeu ostaloga,
posluilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom
njegove kodifikacije lako je bilo izvriti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika.
Crnogorski knjievni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u
pisanoj rijei ve na poetku XIX vijeka. O spontanome uvoenju narodnoga jezika u knjievnost rjeito
govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadia 1768. godine. Kako se u savremenoj
normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezikoj standardizaciji,
glavna naela postavljena u priruniku Pii kao to zbori (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikevia: 1.
Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano!, 2. Dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti! i 3. Tue pii kao
svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazinu osnovu za ovaj pravopis. Ta
naela verifikovana su i od uglednih lingvistikih imena na meunarodnome naunom skupu Norma i
kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005).
Pravopis crnogorskoga jezika uvaio je dosadanju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnunije
inovacije kako se ne bi nailo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rjeenjima on se uklapa u
crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvaava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt
jezikoga razvoja (bilo da je rije o spontanome jezikom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju
razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takoe, sve jezike osobine koje su preivjele dugo nametanu tuu
standardnojeziku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ove su
obuhvaene kao standardne.
Prilikom izrade ovoga pravopisa drali smo se rjeenja iz Pravopisa srpskohrvatskog knjievnog jezika (MS-MH,
Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih
pedesetak godina pridravali toga pravopisa kao slubenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je rije u
ovome nije promijenjeno nita to se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rjeenja iz
Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovia (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika
Vojislava P. Nikevia (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine,
Ivana Markovia i Kreimira Mianovia (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simia,

5
. Stanojia, B. Ostojia, B. oria i M. Kovaevia (Unireks, Niki - Beograd, 1993), naroito u dijelu
koji se tie opte (tokavske) norme, dok smo rjeenja za posebnu crnogorsku standardnojeziku normu
usklaivali s naom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u
pravopisima moe biti nepoeljna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadanje drutvene okolnosti u
Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi
zaista funkcioniu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni
oblici koji dubletno funkcioniu u savremenom jeziku, treba primat davati onima to su autohtoni i koji
predstavljaju nae prepoznatljivo jeziko obiljeje ne bi li se kao takvi zadrali. Meutim, mogunost
upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvorie uslove da se spontanim jezikim razvojem do
donoenja narednoga pravopisa uvidi koji e od tih dubleta nastaviti da funkcioniu, a koji e pripasti istoriji
crnogorskoga jezika.
Ovaj pravopis zasnovan je na sljedeim pravopisnim naelima:
1. Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine) jeziki sloj koji
pripada svim autohtonim crnogorskim graanima.
2. Ovim pravopisom e se u Crnoj Gori potovati pravilo: Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano.
(O tome e se naelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog
jezika. U to se ukljuuje i taka 5.)
3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom.
4. Optecrnogorski fonemi , , i , nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske
standardnojezike norme. Glasovi i imae svoje grafeme (u azbuci i abecedi).
5. Kodifikovae se standardni crnogorski etvoroakcenatski sistem sa duinama. Ti e se problemi
rijeiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika.
6. Pravopisom crnogorskoga jezika nee se sprovoditi jezika arhaizacija niti e se njime normirati
lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opte savremene upotrebe u Crnoj Gori.
7. U svemu ostalome, osim ako drukije ne nalae savremena crnogorska jezika praksa, nee se
odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga knjievnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u
upotrebi u Crnoj Gori.
8. U primjerima tipa bia, era i slino (u skladu s takom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma)
je leksike prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga
fonolokog sistema.
9. Kada je rije o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme , , i i grafeme d, , lj i
nj u latinici.
Sadanja pravopisna neujednaenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti
donoenja novoga pravopisa. Zajedniku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije
su naputili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bonjaci. Naa namjera nije uvoenje bilo kakvih bespotrebnih
radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija
objanjenja data su samo u sluajevima koji se bitnije razlikuju od dosadanjih pravopisnih rjeenja. Takoe,
smatrali smo nemoguim povratak nekim starijim periodima jezikoga razvoja, pa smo se stoga bazirali
samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo to je mogue
bolja pravopisna rjeenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazae njihova upotreba.

6
PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

7
I. PISMA

1. U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i irilica.

2. I latinica i irilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema).
U irilici je dosljedno sprovedeno naelo da svaki fonem ima poseban grafem za obiljeavanje.
Prema tome, irilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova).
Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: d, lj i nj.
3. Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (irilice), poreana ustaljenim nizom,
izgledaju ovako:

LATINICA
1. Aa 17. Lj lj 1. 17.
2. Bb 18. M m 2. 18.
3. Cc 19. N n 3. 19.
4. 20. Nj nj 4. 20.
5. 21. O o 5. 21.
6. Dd 22. P p 6. 22.
7. D d 23. R r 7. 23.
8. 24. S s 8. 24.
9. Ee 25. 9. 25.
10. Ff 26. 10. 26.
11. Gg 27. T t 11. 27.
12. Hh 28. U u 12. 28.
13. Ii 29. V v 13. 29.
14. Jj 30. Z z 14. 30.
15. Kk 31. 15. 31.
16. Ll 32. 16. 32.

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) ( u latinici) i S s (u irilici).

4. Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim
to glas r moe biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od poloaja u rijei.
U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom poloaju nekih rijei ispred suglasnika, npr.:
ra, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom poloaju u rijei izmeu suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp,
srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

8
 poetku drugoga dijela sloenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarati. I
vokalno i konsonantsko r obiljeava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obiljeava ovako: .
5. Suglasnik je uveden u crnogorski standard kako se ne bi naruio glasovni sistem crnogorskoga
jezika, iji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora nai i u Pravopisu crnogorskoga
jezika. O kodifikaciji fonema i grafema nije odluila frekventnost njegove upotrebe, ve
injenica da se radi o optem i uobiajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku.
Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ogranien, istraivanja su pokazala da je areal
njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identian s arealom na kojem se javlja suglasnik ,
to znai da je opteprisutan na cijelome crnogorskom jezikom terenu. Fonem je vrlo est u
crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda.
6. Suglasnik je, i pored injenice da je u posljednjih 150 godina zvanina ortografska i ortoepska
norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opteprisutno markantno crnogorsko jeziko
obiljeje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvoenje ovoga fonema i grafema u
crnogorski standardni jezik.
7. Poto je suglasnik (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u
gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrtava u standardnu
crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Veina rijei u kojima je
ovaj glas bio prisutan, poput: bia, biin, bronin, inula, anovijet, ipa, obovina, era, Boroan,
Buran(ovi) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanovi, Zano, zera i sl.
8. Veliki latiniki dvoslovi d (), lj () i nj () upotrebljavaju se na dva naina. Ako je cijela rije u
kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi
upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim
sluajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa pie velikim
slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegoev;. Dan ulica je jedna od rijetkih u
Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

9
II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA

9. Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana lina imena, prezimena, nadimci i
atributi koji su sastavni dio imena:
Marko, Vojislav, Bala, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovievi, Petrovi, Kusovac, Kustudi,
Brajovi, Mijukovi, Leki, Pulevi, Osmanagi, Maa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir
Dukljanski, Petar Cetinjski, Riard Lavlje Srce, Plinije Mlai i sl.
Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena piu se velikim poetnim slovom ukoliko se
ime izostavlja, npr.:
Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vini ali Da Vini, arl de Gol ali De Gol.
10. Ako zajednike imenice stoje u slubi vlastitoga imena, piu se velikim poetnim slovom:
Ne, Vladiko, ako boga znade!
Godine 1918. Kralj je zbaen s prijestola.
11. Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne oznaava ime odreene linosti, onda se ono pie
malim poetnim slovom:
ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (ureaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere)
: Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl.
12. Velikim poetnim slovom pie se prva rije u reenici:
Poloio sam vozaki ispit!
Sljedee neelje putujemo u Ameriku.
Doite nam opet.
13. Imena boanstava, svetaca, mitolokih bia i sl. piu se velikim poetnim slovom, bilo kad je rije
o monoteistikim bilo o politeistikim boanstvima:
Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh
Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blaena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl.
Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednika, pie se malim poetnim slovom. Samim tim, ona
se u mnoini uvijek pie malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su potovali boga Zevsa.
Grki bogovi stanovali su na Olimpu.
Monoteisti vjeruju u jednoga boga.
Slavili su boga Sunca.
Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga odreenog boga, onda se ona pie velikim poetnim
slovom:
Hrist se tada obrati Bogu.
Papa je izaslanik Boga.
U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga.
14. Zajednike imenice kojima se oznaava zanimanje ili titula piu se malim poetnim slovom, osim
u sluaju koji je opisan u taki 10. Npr.:
kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paa Latas, Mahmut-paa Buatlija, serdar krnjo Kusovac, pop Milo i
sl.
10
15. Velikim poetnim slovom piu se i vlastita imena ivotinja, graevinskih objekata i sl. Npr.:
arac, Jabuilo, Lesi, Deki, etalj, Zekna, arulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljiin most, Vezirov most,
Latinska uprija, Hadijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga ora, Damija
Osmanagia i sl.
Ako se pak tim nazivima moe oznaiti bilo koja ivotinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju
biti vlastita imena, pa se samim tim piu malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat sprijeio.
Ljepi je arov od mrkova (kad se misli na bilo koju ivotinju arene odnosno mrke boje).
16. Imena ivotinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku piu se malim poetnim slovom, npr.:
maka, pas, konj, krava, koza, rua, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Meutim, ukoliko se te vrste imenuju
latinskim nazivima, prva rije toga naziva pie se velikim poetnim slovom. Npr.:
Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipaa), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjaa), Pinus
nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola
nicolai i sl.
17. Velikim poetnim slovom piu se i imena:
a. naroda i njihovih pripadnika:
Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bonjak, Bonjaci, Njemci,
Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Maari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd.
b. drava, pokrajina, gradova, sela, zaselaka:
Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Srbija, Hrvatska, Japan,
Dalmacija, Boka, Sandak, Vojvodina, Cetinje, Bijelo Polje, Podgorica, Kotor, Niki, Medun,
abljak, Bjelice, Donji Kui, Lijeva Rijeka, Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagara, enica,
Zaljut itd.
Kao to se iz primjera vidi, ova imena piu se velikim poetnim slovom svake rijei iz
njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se piu malim poetnim slovom u svim
sluajevima osim kad se nau na poeku naziva.
c. stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, sela, ostrva:
Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani,
Podgoriani, Bjelopoljci, Kui, Zagarani, Crmniani i sl.
18. Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena piu se dvojako:
a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, piu se velikim poetnim slovom:
Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Peroviev, Reetarov, Crnogorev,
Zadraninov, Srbinov, Turinov i sl.
b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, piu se malim poetnim slovom (osim ako
nijesu prva rije u sastavu vlastitog imena ili imena institucije):
crnogorski, srpski, ameriki, kineski, crmniki, eniki, cetinjski, vukovski, njegoevski i sl.
19. Velikim poetnim slovom samo prve rijei u vielanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne
zahtijevaju veliko slovo) piu se:

11
a. imena planina, brda, kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva,
uma:
ar planina, Patrovaka gora, Pivski kanjon, erdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora,
eniki do, Pai potok, Velja erina, Zgrade agovia, Skadarsko jezero, Jadransko more,
Sredozemno more, Crno jezero, Keina jama, Panonska nizija, Nacionalni park Loven, Apeninsko
poluostrvo, Moraa, Zeta, Cijevna, Toloka uma, emovsko polje itd.
b. opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove:
Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent.
c. imena institucija, drutava, saveza, politikih stranaka, crkava i vjerskih zajednica,
posebnih kola u nauci i umjetnosti:
Matica crnogorska, Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet
Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikiu, Matica hrvatska,
Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolika crkva, Red
sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Crnogorski
PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praki lingvistiki kruok, Aleksandrijska
kola itd.
Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio pie velikim
poetnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to to se on u punom nazivu
pie malim poetnim slovom):
Moram poi u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je rije).
I on je lan Instituta - (misli se na jedan odreeni institut) i sl.
d. imena magistrala, graninih prijelaza, autoputeva:
Magistrala Beograd Bar, Jadranska magistrala, Granini prijelaz Boaj, Granini prijelaz epan
Polje, Autoput Beograd Zagreb itd.
e. imena gradskih etvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta:
Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morae, Stara varo, Drpe Mandia, Bulevar kralja
Nikole, Ulica slobode, Hercegovaka ulica, Bulevar Save Kovaevia, Grudska mahala i sl.
Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nau na poetku naziva uvijek se piu velikim poetnim
slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim
sluajevima piu se malim poetnim slovom.
f. nazivi umjetnikih djela, knjiga, udbenika, novina, asopisa, filmova, radio-televizijskih
emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.:
Bijeli aneo, Gorski vijenac, Lua mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini
uprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu,
Art magazin, Vee na kolju, No skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom
poloaju crnogorskoga jezika, Oena, Berlinski kongres, Versajski mir, Beki knjievni dogovor,
Dejtonski sporazum itd.
g. imena meunarodnih, dravnih i vjerskih praznika:

12
 Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, Dan nezavisnosti, Meunarodni dan borbe protiv side, Dan
dravnosti, Dan Republike, Boi, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojindan,
Ilindan, Badnje vee i sl.
Pridjevi izvedeni od ovih naziva piu se uvijek malim poetnim slovom:
novogodinji, boini, prvomajski, uskrnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl.
h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta:
Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Istorija crnogorskoga jezika,
Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska knjievnost, Knjievnost prosvjetiteljstva i sl.
i. nazivi istorijskih dogaaja:
Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaki rat, Bitka na Fundini, Drugi
balkanski rat, Bitka za Pljevlja, Vuedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija,
Oktobarska revolucija i sl.
20. Nazivi knjievnih i umjetnikih pokreta, perioda u razvoju knjievnosti, razdoblja u razvoju
drutva piu se malim poetnim slovom:
humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna,
reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, etrnaesti vijek, dvadeseto stoljee i
sl.
21. Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i uenja uvijek se piu malim poetnim slovom bez
obzira na osnovu iz koje su izvedeni:
vukovci, ilirci, partizani, komunisti, etnici, mladogramatiari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd.
22. Prva rije u upravnom govoru (poslije dvotake i navodnika) pie se velikim poetnim slovom:
Vladika Danilo otpiuje:
Od vladike i svijeh glavarah
Selim-pai otpozdrav na pismo.
Kada vieh viteku nevolju,
zabolje me srce, progovorih:
to, pogani, od ljudi inite?
to junaki ljude ne smaknete?
23. Ako je upravni govor prekinut umetnutom reenicom, pa se zatim nastavlja, prva rije u
nastavku pie se malim poetnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu
velikoga slova):
Neemo posustati, rekoe oni, makar svi izginuli do posljednjega.
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena, koje odavno ne mogu
posluiti niemu.
24. U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraa obino se stavlja zarez ili uzvinik. Ako se
pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvinika prva rije se pie velikim poetnim
slovom:
Potovani,
Obraam Vam se radi...
Potovani!
13
 Primio sam Vae pismo...
Ako se obraanje nastavlja u istom redu, onda se prva rije iza zareza pie malim poetnim
slovom:
Potovani, obraam Vam se...
25. Imenice zemlja, mjesec, sunce piu se na dva naina:
a. Kad oznaavaju vasionska tijela, piu se velikim poetnim slovom:
Ona je uvijek pratila Mjeseeve mijene.
Koliko ima planeta u Sunevom sistemu?
Dugo je trebalo da ovjeanstvo sazna da se Zemlja okree oko sopstvene ose.
b. U svim drugim znaenjima, piu se malim poetnim slovom:
Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce.
Kad smo ih vieli, sunce nas je ogrijalo.
On ne gleda ni sunca ni mjeseca.
Nijesmo se gledali dva mjeseca.
To je niija zemlja.
26. Imena vjerskih pripadnika piu se malim poetnim slovom:
hrianin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, iiti i sl.
27. Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. oznaavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna
ili narodnosna pripadnost, one se redovno piu malim poetnim slovom. Npr.:
Sto putah sam gleda Crnogorce,
gleda turke, a gleda latine
(Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledita naziva vjerskih pripadnika)
Otili su na stanak turcima...
Kosa mlada na groblje junako,
siplje li se bulah ka srpkinjah?
Da je bjee srbin ugrabio,
ako hoah glave obrtati...
No uteci u Kotor latini...
Pokolji se na drum sa turcima,
etrnaest poeci turakah...
U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnika ili nacionalna pripadnost, one se
obavezno piu velikim poetnim slovom. Npr.:
Zna Duana rodit Srpka, zna dojiti Obilie...
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
die narod, krsti zemlju, a varvarske lance srui,
iz mrtvijeh Srba dozva, danu ivot srpskoj dui.

14
28. Imena strunjaka iz pojedinih naunih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi
sadri neko vlastito ime, piu se malim poetnim slovom:
montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegoolog, ekspirolog, biolog,
botaniar, toponomastiar i sl.
Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u mukom i u enskom
rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe mukoga ili enskoga pola, npr.: predednik
predednica, autor autorka/autorica; doktor doktorica/doktorka i sl.
29. Pri utivome obraanju i obraanju iz potovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i
va, koje se u tom sluaju uvijek piu velikim poetnim slovom:
Potovana,
Primio sam Vae pismo.
Gospodine ministre,
Molim Vas da mi odgovorite...
30. Ukoliko je rije o slubenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je utivo obraanje
(obraanje iz potovanja) usmjereno prema veem broju lica, tada se zamjenice vi i va piu
malim poetnim slovom:
Potovana gospodo, ast mi je razgovarati s vama.
31. U obraanju pojedincu, kad takvo obraanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga
odnosa, moe se iz potovanja pisati Ti i Tvoj:
Primio sam Tvoje pismo.
Drago mi je to u napokon upoznati Tvoju zemlju.
32. Velikim poetnim slovom pie se svaka rije u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika:
Vae Velianstvo, Vaa Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaa Milosti, Njegova Svetost i sl.

15
III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI

33. U crnogorskom jeziku rijei se piu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od

znaenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:
rastavljenom pisanju zasebnih rijei (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama);
sastavljenom pisanju kad nastaju sloenice koje uglavnom imaju zajedniki akcenat i
polurastavljenom pisanju polusloenica (s crticom).
Sloenicom se smatraju dvije ili vie meusobno povezanih rijei koje najee imaju i zajedniki
akcenat i jedinstveno znaenje (razliito od onoga to ga imaju kao posebne rijei). Npr.: nizbrdo,
meutim, odoka, uoi, Borovdo, Podmaine i sl.

IMENICE
34. Imenice sastavljene od dva i vie djelova koje oznaavaju naseljena mjesta piu se na tri naina:
a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivi svoja zasebna znaenja i posebne akcente
u novo zajedniko znaenje i jedinstveni akcenat, piu se sastavljeno. Npr.:
Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivoije, Pacpolje,
Sokobanja, Sutomore i sl.
b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedniko znaenje, ali su ouvali poseban
akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek piu
rastavljeno. Npr.:
Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Juna Amerika; Herceg
Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivani Grad (Ivani Grada, Ivani Gradu), Han Pijesak
(Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Aneles i sl.
35. Imena stanovnika mjesta iji se nazivi piu rastavljeno piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosaani, Novosaanka, Orjoluani, Junoamerikanci, Hercegnovljanin,
Hercegnovljanka i sl.
36. I zajednike imenice sastavljene od vie djelova koji su stekli novi zajedniki akcenat i novo
znaenje, postavi tako sloenicama, piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
jugozapad, everoistok, kuepazitelj, lovouvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoa, konjokradica,
fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl.
37. Ako djelovi zajednikih imenica ine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri emu se u
promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se piu s crticom izmeu sastavnih djelova:
kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, ul-nevjesta, foto-
reporter i sl.
38. Prefiksi i rijeca ne uvijek se piu sastavljeno s imenicama:
nesoj, neovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdunik, beskunik, predstraa,
suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl.
39. Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne piu se na dva naina:

16
 a. Kad se eli oznaiti u cjelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi piu
zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.:
Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu.
ekao sam Vas cijelo prijepodne.
Uvijek su zajedno popodne.
b. Ako se misli na bilo koji period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima
je rije piu odvojeno od imenice podne:
Vieemo se poslije podne.
Planirao sam da doem prije podne.
40. Izmeu imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica:
Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanovi Tempo, Jovan Jovanovi Zmaj, Savi Markovi tedimlija i sl.
41. Dvostruka prezimena piu se s crticom izmeu njih, npr.:
Ivana Brli-Maurani, Milena Boovi-Petrovi i sl.
42. Ako titula i zvanje dolaze iza linoga imena, pri emu se u deklinaciji mijenja samo titula
zvanje, ali ne i ime, onda se izmeu njih pie crtica. Npr.:
Mili-barjaktar, Husein-beg, Beir-beg, Smail-aga, Omer-paa, Kostre-harambaa, Gavran-kapetan i sl.
Ako se te titule upotrebljavaju samo iz potovanja, kad ne oznaavaju stvarno titulisanje, tada se
mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje bez crtice izmeu njih. Takvo oslovljavanje
bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.:
Ivanbeg, Beiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl.
43. Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga
imena, i imenice dan piu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne
nastavke u promjeni:
Nikoljdan, Aranelovdan, Trojindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl.
A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja dne, Ilindana/Ilina dne, urevdana/ureva dne,
Mitrovdana/Mitrova dne itd.

ZAMJENICE
44. Zamjenike sloenice, nastale meusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i
priloga, pri emu su sastavni djelovi izgubili nekadanja posebna znaenja i akcenat i stekli novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat uvijek se piu sastavljeno.Npr.:
tota, kojeta, kojeko, kojekakav, kojeiji, kojekoliki, kojekoji, ekoji, svakakvi i sl.
Takvi ostaju i u promjeni:
kojeega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl.
45. Zamjenice se piu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeniko znaenje, a
sloenica dobija novo priloko znaenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17
 Ali ako nije dolo do pomjeranja znaenja, ve zamjenice uvaju svoje znaenje, tada ih treba
pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku meu sljedeim
primjerima:
Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doi. Skini pauinu s toga zida.
Imali su konje, pa ih zato nije mogao stii. Ja ne marim za to to oni priaju.
46. Zamjenice s rijecom god (go) razliito se upotrebljavaju u zavisnosti od znaenja koje uz
navedenu rijecu dobijaju:
a. Ako uz rijecu god (go) dobijaju znaenje neodreenih zamjenica, te zamjenice se tada
piu sastavljeno s rijecom god (go): kogod/kogo (=neko), togod/togo (=neto). Npr.:
Neka kogo doe da mu ruku da.
Hoemo li togod priati ili da se razilazimo?
b. Ako uz navedenu rijecu zamjenice dobiju znaenje optih zamjenica, onda se one piu
odvojeno od te rijece: ko god/ko go, to god/to go, iji god/iji go i sl. Npr.:
Ko god im doe, oni ga lijepo doekaju.
to go im ree, oni e te posluati.
47. Opte i odrine zamjenice niko, nita, niiji, nikakav, iko, ita, ikakav, iiji, ikolik i sl. piu se
sastavljeno u svim sluajevima osim u promjeni u prijedlonim konstrukcijama, npr.:
ni od koga, ni sa kim, ni od ega, ni o kome, i od ega, ni o emu, ni na iji, i o kome, ni na to, ni za koga i sl.

PRIDJEVI
48. Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti rijei ti djelovi pripadali, piu se
sastavljeno ako takva sloenica ima zajedniko (jedinstveno) znaenje. Na njihovo sastavljeno
pisanje ne utie okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomou infiksa.
Npr.:
plavobijeli, everozapadni, jugoistoni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobroduan,
pseudonauni, plavook, naunoistraivaki, trospratni, estolani, svijetlouti, tamnocrveni, poluprazan,
danononi, prednjonepani, knjievnoistorijski i sl.
49. Pridjevi izvedeni od vielanih toponima, ija se imena piu rastavljeno ili s crticom, piu se
uvijek sastavljeno. Npr.:
bjelopoljski, orjoluki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, junoafriki, gornjoeniki, bokokotorski,
ljekopoljski, malocucki i sl.
50. Kod pridjeva sloenih od viecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem:
dvadeset petogodinji, etrdeset dvodnevni i sl.
51. Pridjevi sloeni s rijecom ne uvijek se piu sastavljeno s njom:
nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl.
52. Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se piu s crticom meu tim
prezimenima. Npr.:
Karadi-Believ, Karadi-Daniiev, Broz-Ivekoviev, Ani-Siliev, Bojl-Mariotov i sl.

18
53. Dvolani pridjevi u kojih je svaki lan zadrao svoje znaenje u okviru zajednikoga znaenja
koje imaju u odreenoj kontekstualnoj upotrebi piu se s crticom izmeu tih djelova. Npr.:
crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rjenik), grko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.

BROJEVI
54. Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 piu se
sastavljeno:
jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, etrdeset, ezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, eststo, devetsto itd.
Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.
55. Drugi vielani brojevi piu se rastavljeno:
trideset est, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i
sl.

GLAGOLI
56. Glagoli sloeni s prefiksima piu se uvijek sastavljeno s njima, npr.:
podii, proetati, uskoiti, predvoditi, proitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl.
57. Rijeca ne pie se odvojeno od glagola:
ne bih, ne traim, ne znam, ne vidim, ne viesmo, ne biste, ne znajui i sl.
Izuzetak od toga pravila ine samo sljedei oblici:
neu nee - nee / neemo neete - nee;
nemoj / nemojmo, nemojte;
nemam nema - nema / nemamo nemate nemaju;
nedostajali nedostaje.
58. Mnoinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se piu sastavljeno:
bismo biste - bie.
59. U sloenim glagolskim oblicima glavni i pomoni glagol piu se odvojeno jedan od drugoga:
a. Perfekat: itao sam, vidio sam, uo je, vieli ste, znali su itd.
b. Pluskvamperfekat: bijahu vieli/su bili vieli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo uli/smo bili uli
itd.
c. Futur I: u vieti, e znati, u itati, moi u, doi u, rei emo itd.
Meutim, u futuru glagola na ti, u sluajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat,
javlja se dvojaka upotreba:
i. Najee se tada pomoni i glavni glagol izgovaraju kao jedna rije, pa se tako i
piu: itau, znau, govoriemo, trae, plakaete itd. U tim sluajevima futur je prosti
glagolski oblik.

19
 ii. Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom sluaju deava se da
se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega i i da se kao takav pie
odvojeno od pomonoga glagola: itat u, znat emo, govorit ete, plakat ete, smijat e se i
sl. Takva upotreba karakteristina je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba
iskljuiti iz standardnojezike norme. Meutim, u jednom tekstu se ne mogu
naizmjenino upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura.
d. Futur II: budem vidio, budem doao, budete stigli, budu eli, bude mogao, bude poekao i sl.
e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd.
60. Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoe-nee, idi mi-doi mi i sl. uvijek se
piu polusastavljeno, s crticom izmeu sastavnih djelova.

PRILOZI
61. Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih rijei u jednu rije, to je podrazumijevalo i
promjenu posebnih znaenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda,
naizgled i sl.
62. Prilozi se piu sastavljeno u sluajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to
kojoj vrsti rijei ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu rije i poprimila novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat. Npr.:
ikad, ikako, ikoliko, ie, svu, svukud(a), katkad, ekad, ponekad, kudikamo, tavie, ionako, nie, nee,
nikad, nikoliko, nizato, nedovoljno, nelijepo, ponekad, poesto, poveliko, suvie, nipoto, dovde, donde, dotle,
otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako,
nadugo, nairoko, napamet, bestraga, prek(o)utra, prekjue, onomadne, onomlani, preklani, utradan, smjesta,
uglas, naglas, izreda, odreda, dovee, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, napreac i sl.
63. Ako je neki od sastavnih djelova sauvao svoje posebno znaenje, tada se ti djelovi piu
rastavljeno. Npr.:
Ni kad budu zahtijevali, nee im se dati.
U koliko sati ete stii?
Ne pada mi na pamet.
Nestao je bez traga.
I otac mu je bio trgovac na veliko.
Pao mu je kamen na ruku.
Odgovarao je s mjesta.
64. Tako se i svi priloki izrazi iji sastavni djelovi nijesu srasli piu rastavljeno:
preko dana, preko noi, na proljee, na primjer, za inat, s lea, bez sumnje, od jue, od lani, do jue, do utra, od
zimus, ma kad, na koliko, ma e, bilo kad, bilo e, e bilo, kako bilo, na leo, na crno, na bijelo, u potpunosti,
u cjelosti, u redu, za stalno i sl.
65. Prilozi tipa od tada piu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno:
a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd.
b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

20
66. Priloki izrazi sastavljeni od dva znaenjski suprotna priloga koji uvaju svoje posebne akcente
piu se s crticom. Npr.:
bre-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-utra, koliko-toliko, poto-poto, tamo-ovamo,
plus-minus, lijevo-desno i sl.

PRIJEDLOZI
67. Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova piu se sastavljeno. Npr.:
navrh, dovrh, ispod, iznad, povie, izmeu, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoi, potkraj,
posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoi i sl
68. Ako imeniki dio tih prijedloga zadri svoju imeniku funkciju, onda se on pie odvojeno od
prijedloga ispred njega. Npr.:
Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oi. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja.
69. Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki uva svoje znaenje, piu se odvojeno: do pred,
do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.:
Pjevali smo do pred zoru.
Stigli smo do pred kuu, ali dalje nijesmo mogli ii.
ivjela je do potkraj zime.

UZVICI
70. U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i to se njima eli predstaviti, uzvici se piu na dva
naina: sastavljeno ili pomou crtice.
a. Ako se uzvici izgovaraju due vremena ili oteu bez prekida, tada se piu sastavljeno.
Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl.
b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju piu se s crticom meu sastavnim
djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl.

RIJECE I VEZNICI
71. Veznici i rijece sastavljeni od vie djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, piu se sastavljeno.
Npr.:
kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd.
72. Sloeni dopusni veznik iako uvijek se pie sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom
znaenju. Npr.:
Doi emo iako se nijesmo najavili. - Primiemo vas i ako se ne budete najavili.
Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kie. - I ako bude kie, ito se vie ne moe oporaviti.
73. Rijeca li pie se na dva naina:
a. uz nepromjenljive rijei ispred sebe stvara sloenicu, pa se, samim tim, pie sastavljeno s
njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.

21
b. upitna rijeca li uvijek se pie odvojeno od rijei koja joj prethodi: da li, e li, jesu li, hoete
li, moe li, nije li i sl.

22
IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED

74. Ukoliko se neka rije ne moe ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi
u sljedei red, a na kraju prvoga dijela rijei, uz njega, stavlja se crtica (-).
75. Suglasnici ili suglasniki skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red.
Nije, dakle, dozvoljeno prenoenje i rastavljanje rijei tipa:
boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, as-t, a-st, bla-n, blan-, he-nd, hen-d i sl.
76. Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedei red, pa je pravopisno
nedopustivo prenoenje tipa:
gleda-o, posa-o, en-a, st-o, bolj-e, trat-i, itanj-e i sl.
77. Jednoslone rijei, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u
naredni red, ve se prenosi cijela rije. Nije dozvoljeno prenoenje tipa:
sa-t, da-n, to-p, ti-p, e-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl.
78. Latiniki digrafi (dvoslovi) lj, nj i d ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije,
dakle, doputeno rastavljanje i prenoenje rijei na sljedei nain:
rastin-je, pol-je, hod-a, san-jati, pid-ama, mud-ahedin, hand-ar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl.
Ukoliko latiniko nj i d nijesu u funkciji digrafa, ve predstavljaju dva posebna slova u kontaktu,
prenoenje je dozvoljeno. Npr.:
in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-ivjeti, nad-njevati i sl.
79. Rije se ne moe prenositi u sljedei red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan
grafem. Tako se ne prenose strukture tipa
o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl.
80. Bilo kakav niz cifara (bilo da je rije o viecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima,
kolskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, ve u novi red prenijeti niz u cjelosti.
81. Konsonantske grupe st, t, kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, ve cijelu
grupu prenijeti u naredni red:
po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-ti, pla-ta, ku-pa-li-te, dadi-ti, za-diti i sl.
82. U naredni red prenosi se onaj dio rijei koji moe initi slog(ove). Npr.:
pro-ricati, i-itavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-va, pra-vopis i sl.
83. Ukoliko se u rijei koja se prenosi nalaze samoglasniki skupovi, oni se mogu prenijeti:
a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red,
npr.:
nosi-oci, mja-ukati, ui-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obii, Eti-opija i sl.
b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.:
nosio-ci, mjau-kati, zao-bii, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, uio-nica i sl.
84. Suglasnik koji se nalazi izmeu dva samoglasnika u rijei prenosi se u naredni red. Npr.:

23
 govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalaza i sl.
85. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenositi na vie naina:
a. Ukoliko je rije o suglasnikim grupama na granici izmeu prefiksa i osnovne rijei u
sloenicama, mogue ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi
se prenosi u naredni red. Npr.:
nad-ivjeti, ra-dilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-vieti, raz-rijediti, od-vui, uz-viknuti, od-govoriti i
sl.
b. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio rijei koji se ne
prenosi zavrava samoglasnikom. Npr.:
slu-ba, dru-ba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-e i sl.
Meutim, ako dio rijei koji se prenosi poinje suglasnikom grupom tekom za izgovor,
takvo prenoenje nije dozvoljeno. U tom sluaju se suglasnika grupa razbija
prenoenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenoenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije
dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je:
bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovaki, voj-ska, car-stvo, pal-ma, al-ba i sl.
86. Rijei sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.:
kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-njaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njaki i sl.
87. Rijei stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti nain kao i domae (u skladu
s prednjim pravilima).
88. Polusloenice se rastavljaju kao i sve druge rijei. Ali ako polusloenicu treba rastaviti i prenijeti
u drugi red na mjestu e se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica pie na
kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.:
Beir- rak- gore- Ivan-
-aga -rana -dolje -beg

24
V. SKRAENICE

89. Skraenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraenu rije ili skraeni skup rijei. Rijei i
skupovi rijei skrauju se u skladu s odreenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta
pravila naruena drukijom tradicionalnom upotrebom.
90. Rijei, skupovi rijei i vielani nazivi skrauju se na vie naina. Piu se s takom na kraju ili bez
nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se
odnose na pojedinane kategorije.
91. Skraenice se itaju na dva naina.
a. Ako je rije o skraenim poetnim djelovima rijei ili skupova rijei, te ako se
skraenicom obuhvata poetni i zavrni dio rijei, tada se itaju kao da je napisan puni
naziv. Npr.: prof. (ita se: profesor), god. (ita se: godina), . r. (ita se: enski rod), itd. (ita se: i
tako dalje), dr (ita se: doktor), mr (ita se: magistar) i sl.
b. Ako su pak skraenicama oznaena poetna slova ili poetni slogovi vielanih naziva,
one se itaju na dva naina:
i. Ukoliko skraenica sadri u sebi samoglasnik, ona se ita onako kako se i pie.
Npr.:
CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl.
Ovo pravilo ne obuhvata skraenice s nagomilanim suglasnikim grupama tekim
za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraenice itaju se prema nazivima
slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od
suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu mijeati nazivi slova iz
razliitih jezika. Npr.: DVD se ita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se ita ili u-en-de-pe
ili ju-en-di-pi i sl.
U deklinaciji ovih skraenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina.
ii. Ukoliko se skraenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se
itaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.:
CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK
(er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl.
Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim sluajevima koje je ustalila duga
upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH ita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de].

SKRAIVANJE S TAKOM
92. Skraenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz rijei koja se skrauje uvijek se piu s
takom na kraju (osim primjera opisanih u taki 100). Npr.:
. - itaj r. - razred
g. - godina v. - vijek
l. - lice v. - vieti
t. - taka m. - mjesto

25
93. Skraenice nastale uzimanjem poetnoga konsonantskog skupa u rijei piu se s takom na kraju.
Npr.:
br. - broj mj. - mjesto
sv. - sveska k. - kolski
str. - strana fr. - francuski
l. - lan gr. - grki
mn. - mnoina st. - stoljee
94. Ako su skraenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i poetnoga
konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga rijei koja se skrauje, iza njih se takoe
pie taka. Npr.:
ul. - ulica ak. - akavski
umj. - umjesto tok. - tokavski
god. - godina kajk. - kajkavski
ar. - arapski tur. - turski
arh. - arhitekta lat. - latinski
arh. - arhaino gimn. - gimnazija
u. - uenik komp. - komparativ
up. - uporediti dem. - deminutiv
jed. - jednina gen. - genitiv
prof. - profesor alb. - albanski
95. Skraenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz treega sloga piu se s
takom na kraju:
augm. - augmentativ upor. - uporediti
hipok. - hipokoristik imperf. - imperfekat
superl. - superlativ akad. - akademik
96. Skraenice za skupove rijei koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili poetnoga
suglasnikog skupa iz tih rijei piu se s takom poslije svake skraene rijei i razmakom
(bjelinom) izmeu skraenih djelova. Npr.:
m. r. - muki rod v. d. - vrilac dunosti
. r. - enski rod s. r. - svojom rukom
sr. r. - srednji rod i sl. - i slino
n. d. - navedeno djelo i dr. - i drugo
p. n. e. - prije nove ere k. g. - kolska godina
o. m. - ovoga mjeseca n. r. - na ruke
o. g. - ove godine

26
 Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraenica koje se obiljeavaju na tradicionalan
nain uprkos reenim pravopisnim pravilima:
tj. - to jest
itd. - i tako dalje
npr. - na primjer
97. Neke vieslone rijei skrauju se tako to se uzme poetni konsonant ili slog i dva ili vie
konsonanata iz sredine rijei. Npr.:
stsl. - staroslovenski rkp. - rukopisni
rkt. - rimokatoliki sh. - srpskohrvatski
impf. - imperfekt(ivni) tzv. - takozvani
stcsl. - starocrkvenoslovenski pf. - perfekt(ivni)

SKRAIVANJE BEZ TAKE

98. Skraenice koje nastaju kontrakcijom piu se bez take na kraju, bez obzira na to da li se njome
obuhvata samo poetno i zavrno slovo ili poetno slovo i nekoliko slova s kraja rijei. Npr.:
gdin - gospodin
ga - gospoa
rn - raun
dr - doktor
mr - magistar
Izmeu sastavnih djelova tih skraenica ne pie se crtica.
99. Iza skraenica koje se zavravaju na samoglasnik nikad se ne pie taka, osim ako je u pitanju
skraenica za lino ime koje poinje samoglasnikom.
100. Skraenice koje oznaavaju mjerne jedinice meunarodno su prihvaene i piu se bez take na
kraju:
mm - milimetar t - tona
cm - centimetar ml - mililitar
dm - decimetar dcl - decilitar
m - metar l - litar
km - kilometar dkl - dekalitar
mg - miligram kl - kilolitar
g - gram hl - hektolitar
dg - decigram s - sekund
kg - kilogram h - sat (as)
dkg - dekagram d - dan

27
 a - ar J - dul
ha - hektar V - volt
A - amper W - vat
Hz - herc C - stepen Celzijusa
101. Skraenice kojima se oznaavaju strane svijeta piu se velikim slovima bez take na kraju:
J - jug I - istok
Z - zapad - ever
102. Skraenice za vielane nazive piu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom
obliku piu velikim ili malim poetnim slovima. Iza takvih skraenica ne pie se taka. Npr.:
MC (Matica crnogorska)
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CPC (Crnogorska pravoslavna crkva)
CNP (Crnogorsko narodno pozorite)
DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti)
ULUCG (Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore)
CDNK (Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
UN (Ujedinjene nacije)
HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)
JF (Junoslovenski filolog)
MS (Matica srpska)
MH (Matica hrvatska)
SKG (Srpski knjievni glasnik)
SKZ (Srpska knjievna zadruga)
NIN (Nedeljne informativne novine)
MUP (Ministarstvo unutranjih poslova)
MIP (Ministarstvo inostranih poslova)
MID (Ministarstvo inostranih djela)
CG (Crna Gora)
103. Skraenice (simboli) za hemijske elemente piu se uvijek velikim poetnim slovom i bez take. Npr.:
Al - aluminijum K - kalijum
S - sumpor Ca - kalcijum
Fe - gvoe H - vodonik

28
104. Latinske skraenice. Za skraenice iz latinskoga jezika vae ista pravila koja su navedena za
skraenice iz crnogorskoga jezika. Npr.:
m. - masculinum (muki rod)
f. - femininum (enski rod)
n. - neutrum (srednji rod)
s. v. - sub voce (kod rijei)
a. a. - ad acta (meu spise)
l. c. - loco citato (na navedenom mjestu)
m. p. - manu propria (vlastitom rukom)
o. c. - opus citatum (navedeno djelo)
s. a. - sine anno (bez oznake za godinu)
s. l. - sine loco (bez oznake za mjesto)
dr sc. - doctor scientiarum (doktor nauka)
dr med. - doctor medicinae (doktor medicine)
105. Napomene:
a. Neke se skraenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno piu samo velikim slovima,
npr.:
L. S. - locus sigilli (mjesto peata)
M. P. - mjesto peata
N. N. - nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime
nepoznato ili se ne eli saoptiti.
N. B. - nota bene (biljeka)
P. S. - post scriptum (poslije napisanoga)
A. D. - anno Domini (ljeta Gospodnjega; nove ere)
b. Ukoliko se skraenice piu velikim slovima, a jedna od rijei u njoj poinje nekim od
digrafa (lj, nj, d), onda se taj digraf pie velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, D.
c. Ukoliko se skraenicom oznaava neki vielani naziv koji ima u sebi prijedloge ili
veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod
za zapoljavanje, BiH). Npr.:
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
d. Vlastita imena skrauju se pisanjem take poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti
dozvoljeno je imena skraivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa.
Npr.: A. Jovievi, S. Brkovi, Vuk Stef. Karadi, Vl. Popovi i sl.

29
VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA

106. Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ove tokom duge istorije ustalila u
meusobnim proimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bliim i daljim narodima i
njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije
vrijeme sve su prisutniji anglicizmi.
107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ula u crnogorski jezik smatrati tuicama. Takva
leksika moe se podijeliti u dvije grupe.
Prvu grupu ine rijei stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome
jeziku u toj mjeri da ih govornici doivljavaju kao domau leksiku. Npr.: koulja, arapa, kralj, car, ura,
bazen, ah, demper, kaput, majstor, papir, komija, boja, dem i sl. Takve rijei koje su u potpunosti
prilagoene fonolokome i morfolokom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne
tuice).
Rijei za koje je oigledno da su stranoga porijekla i koje najee imaju adekvatan domai sinonim
smatraju se tuicama. Takve su npr.: biznis, imid, oping, konverzacija, meni, kul, apdejt, daunloudovati i sl.
Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domae rijei, poeljno je umjesto nje koristiti domau
rije. Tako se npr. izmeu konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; izmeu posla i
biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuice nemaju adekvatan domai sinonim, nije ih
potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaom rijeju ili izrazom; naroito ne u sluaju kad je
takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rjeniki fond i kao takva poznata veini
govornika. Takve su npr. rijei: hamburger, sendvi, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada
prestaju biti tuice i postaju pozajmljenice.
108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je rije o zajednikim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj
drugoj vrsti rijei, pie se u skladu s naim jezikim zakonitostima. Sve tuice u crnogorskome jeziku
podlijeu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, piu se onako kako se izgovaraju u skladu s
mogunostima koje daje naa standardna azbuka i abeceda.
109. Iako se rijei stranoga porijekla u crnogorskome jeziku piu onako kako se izgovaraju, ponekad je
potrebno istai i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiu. U tim sluajevima se iza oblika koji
je napisan fonetski - strana rije u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.:
ekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pemislav (Przemysav), Don (John),
Budimpeta (Budapest), Be (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovi Dostojevski (
), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), trosmajer (Strossmayer) i sl.
110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.:
a. uz prezimena: Leonardo da Vini, Leonarda da Vinija, Leonardu da Viniju; Ludvig van
Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira,
Ferdinandu de Sosiru itd.,
b. uz vlastita imena: Don uan, Don uana, Don uanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister
Dek, mister Deka, mister Deku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl.,
c. u stranim geografskim nazivima: Rio de aneiro, Rio de aneira, Rio de aneiru; San Marino,
San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl.
111. Nazivi gradova, drava, regija, kontinenata piu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju
u crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili piu. Npr.:
30
 Be, Bukuret, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpeta, Kijev, Rim, Varava, Albanija, Rusija, Engleska,
Grka, vedska, panija itd.
112. Onomastiku koja potie sa srpskoga (ekavskog) jezikog podruja ne treba ijekavizovati ve je pisati
u izvornom obliku (bez obzira na to da li je rije o antroponimiji ili toponimiji). Npr.:
Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavi, Bela Crkva,
Suva Reka, Beli Potok, Beanija, Belo Polje itd.
113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i
izgovornom obliku. Npr.:
New York (Njujork), Wien (Be), Los Angeles (Los Aneles), Rio de Janeiro (Rio de aneiro),
Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Perua), Bologna (Bolonja) i sl.
114. Strane toponime i antroponime u potanskome saobraaju treba pisati u izvornome obliku.
115. Kurzivom treba obiljeavati i svaku stranu rije koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu
pisanom na crnogorskome jeziku.

PROMJENA STRANIH IMENA

MUKA IMENA
116. Muka strana imena koja se zavravaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.:
ekspir ekspira ekspiru ekspira; Bergman Bergmana Bergmanu; Isak Isaka Isaku; Hamlet
Hamleta Hamletu i sl.
117. Muka strana imena s nenaglaenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica tree
vrste, kao i crnogorska muka imena na -a. Npr.:
Vojtila Vojtile Vojtili Vojtilu Vojtila; Spinoza Spinoze Spinozi Spinozu; Dobrica Dobrice
Dobrici Dobricu i sl.
118. Strana muka imena s nenaglaenim vokalom o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muka imena
tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.:
Pikaso Pikasa Pikasu - Pikasa; Patroklo Patrokla Patroklu; akomo akoma akomu
akoma; Pablo Pabla Pablu Pabla i sl.
119. Strana muka imena s naglaenim i nenaglaenim i u finalnom poloaju mijenjaju se kao i imenice
prve vrste s tim to se izmeu osnovnoga oblika i padenih nastavaka dodaje epentetsko j radi
izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.:
Verdi Verdija Verdiju Verdija Verdi - Verdijem; Aligijeri Aligijerija Aligijeriju Aligijerija
Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi Kenedija Kenediju Kenedija; Kami Kamija Kamiju; Platini Platinija
Platiniju i sl.
Na isti nain mijenjaju se i latinska i grka imena s krajnjim -je (lat. -ius; gr. -ios), npr.:
Ovidije Ovidija Ovidiju; Vergilije Vergilija Vergiliju; Julije Julija Juliju; Polibije Polibija Polibiju
i sl.

31
120. Muka strana imena koja se zavravaju na nenaglaeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste,
ali zadravaju to -e ili -u u promjeni. Npr.:
Dante Dantea Danteu Dantea Dante Danteom; Hajne Hajnea Hajneu; Rilke Rilkea Rilkeu
Rilkea Rilke Rilkeom i sl.
Nehru Nehrua Nehruu Nehrua Nehru Nehruom; Baku Bakua Bakuu i sl.
121. Strana muka imena s naglaenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, s tim to zadravaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.:
Dego Degoa Degou; Didro Didroa Didrou; Igo Igoa Igou; Ruso Rusoa Rusou itd.
Malarme Malarmea Malarmeu; Rene Renea Reneu; Merime Merimea Merimeu itd.
Pompidu Pompidua Pompiduu; Manitu Manitua Manituu i sl.
122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muka imena)
mijenjaju se najee kao imenice prve vrste (ali je mogua i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj.
Jesenjinom po ugledu na nae npr. Markom Miljanovim). Npr.:
ehov ehovom; Karpov Karpovom; Mendeljejev Mendeljejevom; Vasiljev Vasiljevom; Turgenjev
Turgenjevom; Jesenjin Jesenjinom; Nikitin Nikitinom i sl.
123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muka imena) s finalnim ski mijenjaju se
kao pridjevi. Npr.:
Dostojevski Dostojevskog(a) Dostojevskom(e) Dostojevskim; Nemirovski Nemirovskog(a)
Nemirovskom(e) Nemirovskim; omski omskog(a) omskom(e) omskim; Stefanovski
Stefanovskog(a) Stefanovskom(e) Stefanovskim i sl.
124. Dvoslona muka lina imena na -a hipokoristikoga porijekla tipa Bora, eda, ura, Laza, Meha,
Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba
upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezikoj praksi. [Toga su
svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove
hipokoristike obliki usklaivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostia u asopisu Glas Crnogorca.]
Ipak, ukoliko je rije o poznatim linostima ija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome
obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Meutim, u promjeni se
ta imena ponaaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro
Bora Boru Bora; Lazo Laza Lazu Laza i sl., a ne: Bora Bore Bori Boru i sl. Tako je i u
oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a
ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd.
125. Dvoslona muka lina imena na -e hipokoristikoga porijekla tipa Rade, ole, Toe i sl. mijenjaju se
kao i imena pobrojana u taki 123. Npr.: ole ola olu; Rade Rada Radu itd.

ENSKA IMENA
126. enska strana imena koja se zavravaju na nenaglaeni samoglasnik -a morfoloki se u potpunosti
uklapaju u sistem crnogorskih enskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica tree vrste.
Penelopa Penelope Penelopi; Silvija Silvije Silvije; Varja Varje Varji; Martina Martine Martini i
sl.

32
127. Strana enska imena koja se zavravaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglaenoga -a ne
mijenjaju se, ve zadravaju oblik nominativa u svim padenim odnosima. Npr.:
Ines od Ines sa Ines o Ines; Karmen od Karmen sa Karmen o Karmen; Meri od Meri sa Meri o
Meri; Sindi od Sindi sa Sindi o Sindi i sl.
128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na enska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva,
-ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.:
a. -ska: Spaginjska Spaginjske Spaginjskoj; Mihajlovska Mihajlovske Mihajlovskoj; Ivanovska
Ivanovske Ivanovskoj i sl.
b. -ova/-eva: Navratilova Navratilove Navratilovoj; Kostadinova Kostadinove Kostadinovoj;
Vasiljeva Vasiljeve Vasiljevoj itd.
c. -ovna/-evna: Petrovna Petrovne Petrovnoj; Mihajlovna Mihajlovne Mihajlovnoj;
Nikolajevna Nikolajevne Nikolajevnoj itd.

33
VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadanji slogovi koji su se
biljeili grafemom jat () ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukije
reeno, crnogorsko se ije javlja u poloajima e se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u
ekavskom dugo e (npr.: vrijeme vrime vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga
kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma pisma pesma). Meutim, navedeno pravilo ima
izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objanjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno
znaajni, dok se u Rjeniku na kraju Pravopisa donose rjeenja za pojedinane rijei.
130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadanjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.:
vidjeti (vieti): vidio (<vidjel)
letjeti (leeti): letio (letjel)
smjeti: smio (smjel)
dio (<dijel)
cio (<cijel)
vijati (<vjejati)
sijati (<sjejati)
Oblici vieo, leeo, smjeo i sl., poznati u nekim crnogorskim govorima, imaju status dijalektizama, pa se
ne unose u pravopisna pravila.
131. Od pravila naznaenog u t. 129 u crnogorskome jeziku odstupaju tri glagola (i glagoli u ijoj se
osnovi oni nalaze) u mukome rodu radnoga glagolskog pridjeva. Rije je o glagolima esti, sresti i zreti
i glagolima sloenim od njih. Oni se upotrebljavaju dvojako, npr.:
esti: eo sio
zaesti: zaeo zasio
preesti: preeo presio
raesti: raeo rasio
zreti: zreo zrio
sazreti: sazreo sazrio
uzreti: uzreo uzrio
sresti: sreo srio
presresti: presreo presrio
susresti: susreo - susrio
132. Imperfekat glagola biti u savremenome crnogorskom standardnom jeziku ima dubletne oblike:
1. bijah 1. bjeh
2. bijae 2. bjee
3. bijae 3. bjee

1. bijasmo 1. bjesmo
2. bijaste 2. bjeste
3. bijahu 3. bjehu
133. Dvosloni alternant jata (ije) uvijek se krati u mnoinskim oblicima imenica koji su nastali pomou
infiksa -ov- ili -ev-. Npr.:

34
 lijek ljekovi
snijeg snjegovi
mijeh mjehovi
vijek vjekovi
svijet svjetovi
dio djelovi
134. Ukoliko je rije o mnoinskim oblicima imenica (nastalim pomou infiksa -ov- ili -ev-) s dvoslonim
alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvolana suglasnika grupa iji je drugi lan r, taj se
dvosloni alternant skrauje sa e. Npr.:
brijeg bregovi
drijen drenovi
trijem tremovi
brijest brestovi
135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku.
136. Nekadanji prijedlog pr (pr) u funkciji prefiksa ima razliite glasovne vrijednosti u zavisnosti od
toga da li predstavlja sastavni dio sloenoga glagola, imenice ili pridjeva:
a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati,
prevariti, prelomiti, predvojiti, preskoiti, prenijeti, presaditi, prepei i sl.
b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao
prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Meutim, pod
uticajem viedecenijske slubene upotrebe jezike norme atipine za Crnu Goru u
crnogorskom jeziku ustalio se krai lik toga prefiksa, pa su u savremenoj
standardnojezikoj normi u imenicama o kojima je rije dozvoljena oba prefiksa: i prije- i
pre-.
Npr.: prijedlog predlog, prijevod prevod, prijelom prelom, prijekor prekor, prijenos prenos,
prijevoz prevoz, prijepis prepis, prijestup prestup, prijesad presad, prijeplet preplet i sl.
c. Prefiks o kojemu je rije se u pridjevima dvojako upotrebljava:
1. Ako je rije o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava
iskljuivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preeen (presjeen), preoran, prebaen, prevaren, preveden,
prepeen, pretuen, prepolovljen i sl.
2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i
imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.:
prijekorni prekorni, prijestupni prestupni, prijedloni predloni, besprijekorni besprekorni,
prijevozni prevozni i sl.
137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku razliito se upotrebljava. U zavisnosti od
konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i pie kao rje ili uproeno kao re.
138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome poloaju u rijei, on se upotrebljava samo kao rje.
Npr.:
rjenik, rjeenje, rjeica, rjei, rjeit, rjeitost, rjeina, rjeavati, rjeniki, rjeotvorje, rjeavanje, rjeiv, rjeivost i sl.
Oblici tipa renik, reenje, rei, reit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u
standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.

35
139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u rijei, upotrebljava se kao i kad se nae u
inicijalnome poloaju, tj. samo kao rje. Npr.:
korjeni, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narjeje, prorjeivati, okorjelost, korjenit, korjeni, nerjeiv,
starjeina, sporjekati i sl.
I u ovome sluaju ekavski likovi navedenih rijei imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio
crnogorske standardnojezike norme.
140. Glasovni se skup rje u poloaju iza suglasnika razliito upotrebljava, kao rje i kao re.
Ukoliko je to rje nastalo kraenjem od rije, pri emu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome
morfemu, kao u primjerima opisanim u taki 133 (drijen drenovi) ili npr. u sluajevima tipa vrijeme
vremena; strijela strelica; drijebe drebica i sl., ono se tada i izgovara i pie uproeno, kao re.
Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je
jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku.
141. Ukoliko se glasovni skup rje nae iza suglasnika ne inei s njim isti morfem, tada se on
upotrebljava samo kao rje. Npr.:
protivrjeiti, razrjeivati, razrjeavati, protivrjean, odrjeivost, razrjeiv, protivrjenost i sl.
142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupreen, unapreen i sl., koji su
krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezike norme, predstavljaju lokalizme u
crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski
likovi tih rijei, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeen, unaprijediti, unaprijeen,
razrijediti, razrijeen i sl.
143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skrauju se. Npr.:
poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznini, prijepodnevni i sl.
144. Jedino je opteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime oznaava
pridjev i imenica. Npr.:
Boj ne bije svijetlo oruje,
ve boj bije srce u junaka.
Ugasite svijetlo!
Tako se piu i sloenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl.
145. Nekoliko rijei koje su u crnogorskome jeziku ouvale glasovnu skupinu ije, uprkos
viedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom
obliku opteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedee rijei:
zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd.
146. Odrini oblik glagola jesam glasi:
1. nijesam 1. nijesmo
2. nijesi 2. nijeste
3. nije 3. nijesu

36
 Poto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obiljeje, on
je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam nisi nije / nismo niste nisu u
crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporuljivi.
147. Posljednjih decenija ustalili su se krai oblici zamjeniko-pridjevske promjene na ih, -im, -ima. Npr.:
velikih, lijepih, dobrih, vaih, naih, svojih, naima, njihovima, tuim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu
njihovu upotrebu, treba ih smatrati obiljejem savremene crnogorske standardnojezike norme.
148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrini oblik nijesam poklapa s prostorom na
kojem se upotrebljavaju oblici zamjeniko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu,
dativu, instrumentalu i lokativu mnoine (-ijeh, -ijem, -ijema), viedecenijska nametnuta zajednika
standardnojezika norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske
pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u odreenoj mjeri ouvali u pisanome jeziku (naroito u
naunome i beletristikom stilu), a znatno vie u govornom, dozvoljeno je takve oblike
upotrebljavati pored ve prihvaenih dominantnih kraih oblika -ih, -im, -ima.
Dozvoljeno ih je upotrebljavati na vie naina:
a. uzastopnim reanjem duih oblika ili naizmjeninom upotrebom skupine kraih i duih
oblika;
b. reanjem duih i kraih oblika jednih za drugim.
149. Ekavizmi tipa sledei, poslednji, usled, naslednik, naslee, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su
krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni.
Umjesto njih, preporuuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih rijei. Npr.:
sljedei, posljednji, usljed, nasljednik, nasljee, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl.
Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedei i slijedei nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku
funkciju (npr.: Vidimo se sljedeega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadanji glagola slijediti (npr.: Stigli
smo slijedei njihov automobil).
Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se pie sljedei, a ne ljedei; nasljednik,
a ne naljednik; nasljedstvo, a ne naljedstvo; sljedbenik, a ne ljedbenik; nasljednik, a ne naljednik; posljednji, a
ne poljednji i sl.
Ove treba izuzeti imenicu ljeme kao tradicionalni naziv.

37
VIII. FONEMI , , ,

FONEMI I
S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove i i da ih u govoru i pisanju
nikada ne mijeaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takoe, potiu sa
tokavskoga terena), ove nije potrebno ukazivati na razlike meu njima, ve su u razmatranje uzeti samo
oni sluajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja.
150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opteprisutne su i progresivne
(jotovane) skupine e, e. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u
crnogorskoj knjievnosti do tree decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naih
dana.
151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao e. Primjeri su brojni:
e, ed, edovina, praed, eca, vrijeeti, vielo, vielica, nevielica, neelja, poneeljak, ever, vieti, eti, zaesti,
uesti, naesti, eeti, stieti se, teeti, ove/oe, one, ie/ige, nie/nige, etinjast, etinjiti, poetinjiti, everiti,
everii, everina, evojka, zaevojiti se, eljati itd.
U Pravopisnom rjeniku takvi se oblici rjeavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici
gdje, djed, djedovina itd.
152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao e. Tako se upotrebljavaju oblici tipa
erati, eranje, poera, poernica, zaerati, doerati, ueriva, leeti, poleeti, uzleeti, nadleeti, izleeti, uleeti, vreti,
zavreti, ueti, poueti, lipeti, capeti i sl.
Prihvata se i oblik ierati jer se uvrijeio u komunikaciji.
Uz te jotovane oblike mogui su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U
skladu s tim mogui su i dubletni oblici tipa tjelesa : elesa, tjeme : eme, tjesnoa : esnoa, utjeha : ueha,
htjeti : eti i sl.
153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku e. Takva je upotreba:
epalo, epanica, epkati, iepkati, epnuti, evanica, edilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s
oblicima na cje, npr.:
epkati : cjepkati, evanica :cjevanica, iepkati :iscjepkati itd.
154. Potencijalni su i dubleti tipa
cjelivati : elivati, iscjelivati : ielivati, cjelina : elina, cjelishodnost : elishodnost, cjelishodan : elishodan, cjenovnik
: enovnik, cjelokupan : elokupan, cjenkati se : enjkati se, cjelokupnost : elokupnost, cjelodnevni : elodnevni,
cjeloveernji : eloveernji i sl.
155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se iskljuivo kao e u toponimima i antroponimima: etna,
etko, etkovi, etalj, etni do, etale glavice, etna polja, etuljina dolina i sl.

FONEMI I

38
156. Fonemi i glavno su razlikovno obiljeje izmeu crnogorskoga i ostala tri tokavska standardna
jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da ine markantno obiljeje
crnogorskoga savremenog jezika, da su se odrali u upotrebi kao opteprisutni crnogorski glasovi
uprkos viedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su
dio standardnojezike norme.
157. Fonemi i u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla.
Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa:
ever, enokos, enica, ekira, poei, en, edalo, ueka, preei, etiti se, ekirati se, ednik, ednica, eeti, ekirica,
poeklica, enina, etan, zaesti, zaeda, guenica, eme, everozapad; enica, iesti, ieden, ielica, koavina, koi
i sl.
Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjei, sjen, sjedalo, usjeka,
presjei, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda,
gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl.
Fonemi i u primjerima tipa Mio, Dako, Mao, Veo, Muo, Maa, ota, agovii, uma, ana,
agora, ajo, mu, gu, i, ago, ecati, eka, era, erpati, erpaa, ato nijesu rezultat jotovanja.
158. Tako je i sa u topinimima:
ee, eica, eina, eite, edivrana, enica, emetni do, enika kosa, eniki do, enite, enokos, enokosni
brijeg, enoeta, erogoka glavica, erkovi, erina, ekirica, Gubieme, Pai brijeg, Orloed, Paa jama, Peov
pristranak, Paa ulica, Pai nugo, Pai potok, Oeenica, Preeka, Dain drijen, Zgrade agovia, Paaka,
Proeno brdo, Guenica, Pai kuk, Paa aluga, Poeeni do i sl.
159. Glas u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, to dokazuje suodnos enica : enica.
160. U crnogorskim antroponimima i toponimima nije u suodnosu sa zj. Upor.:
agora, ajo, Koa, Koa glavica, Koa greda, Koa kuita, Koa peina, Koa putina, Koa rupa, Koaa,
Koak, Koe borine, Koi bor, Koi kr, Koi rt, Koi vrh i sl.

39
IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI

161. Suglasnici se po zvunosti dijele na zvune i bezvune. Svi oni imaju svoje parnjake
suprotne po zvunosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici razliiti po zvunosti nau jedni
pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvunost upravljajui se prema drugome suglasniku. Ako je
drugi suglasnik zvuan, onda se i prvi mijenja u svoj zvuni parnjak. I obrnuto, ako je drugi
bezvuan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvunim parnjakom.
162. Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvuni, ne utiu na
promjenu zvunosti kontaktnih fonema.
163. Tabela zvunih i bezvunih suglasnikih parnjaka u savremenome crnogorskom
standardnom jeziku izgleda ovako:

Zvuni b g d z d - - -

Bezvuni p k t s f h c

164. Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nae u kontaktu sa suglasnikom
koji mu je suprotan po zvunosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.:
vrapca (<vrabca), opiniti (<obiniti), opstati (<obstati), bapski (<babski), tobdija (<topdija), buregdija
(<burekdija), potpitanje (<podpitanje), svadba (<svatba), potcijeniti (<podcijeniti), porudbina (<porubina),
rashodovati (<razhodovati), pregristi (<pregrizti), potiniti (<podiniti), istrati (<iztrati), smekast
(<smekast) i sl.
165. Jednaenje suglasnika po zvunosti ne biljei se u sljedeim sluajevima:
a. kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunih suglasnika s, i , npr.:
predstavnitvo, predstava, odstupanje, gradski, ljudski, odetati, predkolski, podiati, predednik,
potpredednik, predednitvo, podei i sl.,
b. kad se zvuni suglasnik nae ispred nastavka -stvo u rijei vostvo.,
c. u pojedinim sluajevima, koji ne podlijeu gubljenju suglasnika, da bi se izbjegle nejasnoe u
znaenju kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunoga c, ne dolazi do jednaenja po
zvunosti, npr.:
jadac jadca (a ne jaca ili jatca), mladac mladca (a ne mlaca ili mlatca), gladac gladca (a ne glaca ili
glatca) i sl.,
d. u sloenim rijeima, najee pozajmljenicama, kad bi se vrenjem jednaenja po zvunosti
krajnjega suglasnika iz prvog dijela sloenice izgubilo ili poremetilo znaenje rijei, npr.:
adherentan, jurisdikcija, nokdaun, subpolarni, predturski, postdiplomski, adhezija, podtekst i sl.,
e. u nekim stranim imenima i pridjevima koji su od njih izvedeni, npr.:
Habsburgovci, habsburki, Vaington, vaingtonski, hongkonki, Musorgski, Rentgen (samo kad je u
pitanju ime, ali ne i aparat rendgen), Midhat i sl.

40
X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

166. Jednaenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama:

a. Konsonanti s i z u poloaju ispred prednjonepanih suglasnika alterniraju sa i .
b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod odreenim uslovima alternira sa m.
167. Jednaenje s, z > , pred prednjonepanim suglasnicima vri se:
a. u sloenicama, na granici izmeu prefiksa i osnove, npr.:
iupati (<isupati<iz-upati), raerati (<raserati<razerati), idikljati (<iz-dikljati), uuriti
(<suuriti), ieznuti (<iseznuti<izeznuti) i sl.,
b. na granici izmeu korijena i nastavaka, npr.:
paljiv (<paz-ljiv), nonja (<nos-nja), vonja (<voz-nja), pae (<pas-e), groe (<groze), lie (<lise),
mau (<masu), milju (<mislju) i sl.
168. Jednaenje s, z > , ne vri se:
Ako se suglasnici s i z nau na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje prednjonepanim
suglasnicima lj i nj. Upor.:
sljutiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl.
Ako se suglasnici s i z nau ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.:
posljednji, sljedei, sljepoa, sljepaki, snjegovit, bijesnjeti, snjeanica i sl.
169. U prostim rijeima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.:
zelemba, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl.
170. Ukoliko se suglasnik n nae ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela
sloenice, jednaenje se ne vri. Npr.:
vanbrani, ukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41
XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA

171. Kad se jednaenjem suglasnika ili u tvorbi rijei nau dva ista suglasnika jedan pored drugoga,
dolazi do gubljenja jednoga od njih.
172. Gubljenje suglasnika javlja se u sloenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i
poetka osnove rijei. Npr.:
beini (<beini<bezini), bestrujni (<besstrujni<bezstrujni), bezakonje (<bezzakonje), raalostiti
(<raalostiti<razalostiti), rasipati (<rassipati <razsipati), isuiti (<issuiti<izsuiti) i sl.
173. U superlativima pridjeva i priloga koji poinju suglasnikom j ne dolazi do gubljenja udvojenoga j
na granici izmeu prefiksa i osnove. Npr.:
najjai, najjednostavniji, najjunakiji, najjeftiniji, najjuniji, najjasniji, najjadniji itd.
174. Takoe, do gubljenja udvojenoga suglasnika na granici izmeu prefiksa i osnove ne dolazi ni u
ostalim sluajevima kad bi se gubljenjem izmijenilo ili izgubilo znaenje rijei. Npr.:
naddijalekat, poddijalekat, preddravni, podtekst, predturski, predturistiki, nadtrati, protivvrijednost,
superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, postdiplomski, postterapijski i sl.
175. Gubljenje suglasnika vri se i na granici dviju osnova u sloenicama koje su nastale prostim
srastanjem rijei (bez spojnoga vokala -o-/-e-). Npr.:
ezdeset (<ezddeset<estdeset), pedeset (<peddeset<petdeset),
176. Iako se radi tekoe izgovora udvojeni suglasniki skupovi izgovaraju uproeno, takvo gubljenje
suglasnika ne treba biljeiti u pismu kad su u pitanju rijei kao eststo, eststogodinjica i sl. jer bi se
time izgubilo znaenje navedenih rijei, odnosno utrla razlika izmeu 600 (eststo) i rednoga broja
esto i sl.
177. Gubljenje suglasnika vri se i na granici izmeu korijena i sufiksa. Npr.:
ruski (<russki), sreski (<sresski<srezski), francuski (<francusski<francuzski), pruski (<prusski) i sl.
178. Gubljenje suglasnika obuhvata i suglasnike d i t kad se nau pred suglasnicima c, , i d.
Npr.:
oca (<otca), oe (<ote), gubici (<gubitci), preci (<pretci<predci), napici (<napitci), simidija
(<simiddija<simitdija), itau (<itatu), bici (<bitci<bitki), pripovijeci (<pripovijetci<pripovijetki) i sl.
179. Meutim, ako se suglasnik t nae na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje
suglasnicima c, i , gubljenje suglasnika se ne vri. jeNpr.
otunuti (a ne ounuti), otcijepiti (a ne ocijepiti), potcijeniti (a ne pocijeniti), potcrtati (a ne pocrtati), otepiti (a
ne oepiti) i sl.
180. Ako se ne nalaze na kraju prefiksa, suglasnici d i t gube se i ispred konsonantske grupe t.
Npr.:
nematina, hrvatina, gospotina, slobotina, rata (a ne radta) i sl.

42
181. Suglasnici d i t gube se iz grupa st, zd, t, d kad se te grupe nau ispred suglasnika b, k, l, lj, m, n ili
nj. Npr.:
radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravini, godinji, pozorini, nuni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska,
ovrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, boleljiv, usmeno i sl.
182. Suglasnike grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom
-ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.:
protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl.
183. Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.:
bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl.
184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski poetno s iz toga nastavka gubi se ako se nae iza
suglasnika , , i . Npr.:
junaki, hajduki, evojaki, podgoriki, nikiki, mladiki, plemiki, lupeki, siromaki i sl.
185. Suglasnik s iz nastavka -stvo:
a. gubi se kad se nae poslije suglasnika ili , npr.:
lupetvo, siromatvo, drutvo, mnotvo, vitetvo, mnogobotvo i sl.,
b. uva se kad se nae iza suglasnika na kraju osnove. Tada i i s ostaju neizmijenjeni, npr.:
preimustvo, pokustvo, punomostvo, mladistvo i sl.

43
XII. PRELAZAK L U O

186. U prolosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju rijei) prelazio
je u o. Kasnije se ta promjena prestala vriti, pa danas ima rijei na ijem se kraju (ili na kraju kojeg
sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, dral, glagol, urnal, ovalni,
stalni i sl.
187. Prelazak l u o dosljedno je izvren na kraju oblika jednine mukoga roda radnog glagolskog
pridjeva. Npr.:
znao (<znal; . r. znala; sr. r. znalo), radio (<radil; . r. radila; sr. r. radilo), kleo (<klel; . r. klela; sr. r.
klelo), rekao (<rekal; . r. rekla; sr. r. reklo), sijao (<sijal; . r. sijala; sr. r. sijalo), vijao (<vijal; . r. vijala;
sr. r. vijalo), provijavao (<provijaval; . r. provijavala; sr. r. provijavalo), bio (<bil; . r. bila; sr. r. bilo), uo
(<ul; . r. ula; sr. r. ulo), uzeo (<uzel; . r. uzela; sr. r. uzelo), uvenuo (<uvenul; . r. uvenula; sr. r.
uvenulo), tjerao (erao) [< tjeral (eral); . r. tjerala (erala); sr. r. tjeralo(eralo)], edio(sjedio), mislio, zgodio,
potrao, prokleo, naduo i sl.
Asimilovani oblici tipa reka, poa, gleda ili reko, poero, poo i sl., koji se upotrebljavaju u pojedinim
crnogorskim govorima, nijesu dozvoljeni (i smatraju se dijalektizmima).
188. Glasovna promjena l > o dosljedno je izvrena u imenicama enskoga roda s nastavkom
nica:
uionica (<uilnica), vjebaonica (<vjebalnica), skakaonica (<skakalnica), radionica (<radilnica), kladionica
(<kladilnica), istionica (<istilnica), perionica (<perilnica) i sl.
189. Ova glasovna promjena vri se dosljedno i u imenica mukoga i enskog roda koje ispred o
(koje je nastalo od l) imaju nepostojano a. Npr.:
kotao (<kotal; nom. mn. kotlovi), posao (<posal; nom. mn. poslovi), ugao (<ugal; nom. mn. uglovi), misao
(<misal; nom. mn. misli), uzao (<uzal) i sl.
190. Prelazak l u o vri se i na kraju sloga u imenicama u kojima se ne javlja nepostojano a pred
glasom o. Npr.:
dioba, seoba, aoka, ubao, dio, razdio, seoce, predio, soko, vo, sto, so, veo, pepeo (a ne: razdjel, predjel, sokol, stol,
vol) i slino.
191. Osim imenice aneo (<anel; nom. mn. aneli) prelazak l u o nije obuhvatio druge imenice
stranoga porijekla u crnogorskome jeziku, pa se one izgovaraju i piu s nepromijenjenim finalnim l.
Npr.:
metal, bokal, general, maral, fudbal, bal, kanal, konzul, admiral, urnal, apostol, original, moral, jul i sl.
Ima, takoe, u crnogorskome jeziku i nekoliko imenica domaega porijekla u kojima ta promjena
nije izvrena. Takve su npr.:
glagol, bol, val, dral, pomol, molba, bolnica, alba, al i dr.
192. Ukoliko se pred vokalom o dobijenim od l nae jo jedan vokal o, takvi udvojeni vokali se
izgovaraju i piu kao jedno dugo o. Npr.:
ubo (<uboo<ubol), probo (<proboo<probol), vo (<voo<vol), sto (<stoo<stol), go (<goo<gol), so (<soo<sol) i sl.

44
193. Prelazak l u o izvren je u svim padeima osim nominativa jednine i genitiva mnoine
imenica s nastavkom -lac u znaenju vrioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac,
italac, ruilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.:
spasilac spasioca spasiocu spasioca spasioe spasiocem spasiocu / spasioci spasilaca spasiocima
spasioce spasioci spasiocima spasiocima,
molilac molioca moliocu molioca molioe moliocem moliocu / molioci molilaca moliocima
molioce molioci moliocima moliocima i sl.
Ima imenica toga tipa u kojima nije izvrena promjena l > o. Takve su npr.:
tkalac tkalca tkalcu, znalac znalca znalcu, nevaljalac nevaljalca nevaljalcu, strijelac strijelca
strijelcu / strijelci i sl.
Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc,
imaoc te genitiva mnoine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema
ostalim padenim oblicima, u kojima je izvrena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u
pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala
taj suglasnik na poetku sloga (gle-da-lac), ve se on kasnije razvio analokim putem.
194. Imenice s nastavkom -lac koje ne znae vrioca radnje uvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u
svim padeima. Npr.:
bijelac bijelca bijelcu / bijelci, palac palca palcu / palci, alac alca alcu / alci, kolac kolca
kolcu / kolci, feudalac feudalca feudalcu / feudalci, kozalac kozalca kozalcu / kozalci i sl.
195. Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvren na kraju nominativa jednine pridjeva mukoga
roda. Npr.:
cio, io, kieo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl.
Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine mukog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s
neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.:
smjel smio, topal topao, podal podao.
Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju).
196. Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine zavravaju nastavcima -an/-
ni, -na, -no javlja se dvojako:
a. U nekim pridjevima ouvano je l u navedenom poloaju, npr.:
stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno;
nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni,
lokalan, lokalna, lokalno i sl.
b. U drugim sluajevima l je prijelo u o, npr.:
misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl.
197. Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako:
a. U najveem broju primjera suglasnik l se ouvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim
od imenica koje uvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice
domaega ili stranog porijekla v. t. 196), npr.:

45
 sokolski, konzulski, generalski, balski, kolski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl.
b. U manjem broju sluajeva izvrena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.:
vlasteoski, aneoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je
sastavni dio naziva, npr. Novo Selo novoselski, Donje Selo donjoselski), konavoski (<Konavli),
dupioski (<Dupilo) i sl.

46
XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S

198. Alternacija suglasnika k, g i h u , i naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika

k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija.

PALATALIZACIJA
199. Kad se suglasnici k, g i h nau ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu
rijei, prelaze u , i . Npr.:
konjanik : konjanie
junak : junae
drug : drue
vrag : vrae
duh : due
vlah : vlae
vui : vuem
tui : tuem
ruka :ruetina
noga : noetina
200. Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu rijei
prelaze u , i . Npr.:
junak : junaina
ruka : ruica
stog : stoina
knjiga : knjiica
evojka(djevojka) : evojina (djevojina)
prah : praina
muha : muica
uho : ui
201. Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu mnoine imenica s
osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vrenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred
navedenim samoglasnikom. Npr.:
junake, oblake, uenike, ruke, muke, kuke, krage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl.
202. Palatalizacija se ne vri u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom in od imenica
enskoga roda. Npr.:
Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin,
krukin, bakin i sl.
Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i evojka (djevojka) koji se
upotrebljavaju dubletno: majkin i majin; evojkin (djevojkin) i evojin (djevojin).

47
 SIBILARIZACIJA
203. Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) vri se u sljedeim kategorijama:
a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu mnoine imenica mukoga roda s finalnim
k, g ili h u osnovi, npr.:
junak: junaci junacima
momak: momci momcima
konjanik: konjanici konjanicima
sirak: siraci siracima
nalog: nalozi nalozima
brlog: brlozi brlozima
prijedlog: prijedlozi prijedlozima
duh: dusi dusima (ali i: duhovi duhovima)
almanah: almanasi almanasima
orah: orasi orasima
Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvrene
sibilarizacije vri se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padeima u krajnjem
razultatu dobijaju sljedei oblici:
izdatak: izdatci>izdaci izdatcima>izdacima
gubitak: gubitci>gubici gubitcima>gubicima
boljitak: boljitci>boljici boljitcima>boljicima
b. u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.:
ruka ruci
muka muci
struka struci
evojka evojci
noga nozi
podloga podlozi
briga brizi
knjiga knjizi
svrha svrsi
c. u imperativu glagola ija se osnova zavrava suglasnikom k, g ili h, npr.:
pei: peci
rei: reci
tei: teci
strii: strizi
lei: lezi
204. Meutim, radi ouvanja osnove, odnosno iz semantikih razloga ili zbog tekoe izgovora koja bi
bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vri
dosljedno u svim navedenim kategorijama.
a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica enskoga roda u dativu/lokativu ostaju
nepromijenjeni:
Milka Milki

48
 Mika Miki
Jovanka Jovanki
Milanka Milanki
Draga Dragi
Zaga Zagi
Blaga Blagi
Goga Gogi
Miha Mihi
b. Sibilarizacija se ne vri u dativu/lokativu jednine zajednikih imenica stranoga porijekla s
osnovom na k, g i h te uopte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvrene
glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo znaenje rijei:
freska freski
frizerka frizerki
maska maski
droga drogi
doga dogi
aga agi
sluga slugi
duga dugi
psiha psihi
epoha epohi
snaha snahi
maeha maehi
c. Suglasnici k, g i h kad se nau u grupama ck, k, k, zg i sh ispred vokala i u
dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda ne podlijeu sibilarizaciji jer bi se u
rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo znaenje rijei ili bi se stvorile
suglasnike grupe teke za izgovor (npr.: maka maki>maci ili tezga tezgi>tezzi>tezi).
Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa:
kocka kocki
bocka bocki
maka maki
taka taki
boka boki
kuka kuki
praka praki
voka voki
sreka sreki
tezga tezgi
rozga rozgi
mazga mazgi
Pasha Pashi
Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe k na kraju osnove imenica mukoga
roda u nominativu mnoine uvijek podlijee sibilarizaciji:
cvrak cvrci
traak traci

49
 oblaak oblaci
zakljuak zakljuci
sobiak sobici
d. Suglasnik k iz suglasnike grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica enskoga
roda ne alternira sa c da ne bi dolo do semantikih pomjeranja rijei (tipa tetka
tetki>tetci>teci; motka motki>motci>moci):
tetka tetki
estitka estitki
reetka reetki
doetka doetki
krletka krletki
zagonetka zagonetki
patka patki
utka utki
butka butki
etka etki
motka motki
Ali je pravopisno dozvoljeno i: pripovijetka pripovijeci, bitka bici i sl. jer u takvim
sluajevima ne dolazi do izmjene znaenja rijei.
e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica enskoga roda koje znae nacionalnu,
narodnosnu, konfesionalnu ili dravnu pripadnost ne alternira sa c:
Crnogorka Crnogorki
Bosanka Bosanki
pravoslavka pravoslavki
muslimanka muslimanki
Bjelopoljka Bjelopoljki
Indoneanka Indoneanki
Talijanka Talijanki
205. Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponaaju se dvojako.
Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c,
z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odluuje ponajvie dosadanja tradicionalna upotrebna
praksa, moglo bi se rei:
a. Ako je rije o dobro poznatim naim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije
izvrene alternacije suglasnika ne bi dolo do promjene znaenja, suglasnici k, g i h u
navedenim padeima alterniraju sa c, z i s, npr.:
Rijeka Rijeci
Banjaluka Banjaluci
Lika Lici
Palanka Palanci
Afrika Africi
Amerika Americi
b. Ukoliko je rije o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvrene alternacije
izmijenilo znaenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vri, npr.:

50
 Boka Boki
Kostarika Kostariki
Meka Meki
Volga Volgi
Krka Krki
206. Suglasnik k u grupama sk i k u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda pravopisno je
dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c jer
tako nalae upotrebna praksa, npr.:
praska: praski prasci
ljuska: ljuski ljusci
guska: guski gusci
puka: puki puci
kruka: kruki kruci
vaka: vaki vaci

51
XIV. NEPOSTOJANO A

207. Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas psa, novac
novca, momak momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junak-
junaka, teak- teaka i sl.
208. Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda,
npr.:
momak momaka
pas pasa
sastanak sastanaka
vrabac vrabaca
trupac trupaca
U svim ostalim padeima i u jednini i u mnoini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa,
psima; vrapca, vrapcima i sl.
209. Nepostojano a javlja se u genitivu mnoine imenica enskoga i srednjeg roda sa
suglasnikom grupom na kraju osnove. Npr.:
guska gusaka
tikva tikava
olovka olovaka
taka taaka
maka maaka
tetka tetaka
koplje kopalja
staklo stakala
sedlo sedala
jedro jedara
stegno stegana
210. U nominativu jednine pridjeva neodreenoga vida u mukom rodu javlja se nepostojano a
izmeu dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.:
dobar (dobri, dobra, dobro)
kran (krni, krna, krno)
sitan (sitni, sitna, sitno)
plodan (plodni, plodna, plodno)
Nepostojano a se javlja u odreenim sluajevima i pri graenju sloenih glagola prefiksima. Npr.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odailjati i sl.
211. I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.:
jesam jesmo
nijesam nijesmo
strkao strkla
rekao rekla
poao pola

52
212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajuih distribucija.
Upor.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odailjati i sl.
213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa
sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida,
sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa pijunom, sa atora, sa tekera, sa najderom, sa etom, sa
emena, sa evera, sa otom, sa enice, sa agom, sa enom, sa eluca i sl., e rije poinje sa s, z, , , i .
Tako je i sa sa mnom nasuprot s tobom, s njim i sl.
Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.:
ka kui, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klanici, ka konju, ka
kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl.
Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred rijei
koje poinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.:
kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl.
Ispred rijei s poetnim suglasnikom , ili navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a
i bez a na kraju i bez njega. Upor.:
kroza umu/kroz umu, uza trike/uz trike, kroza kolu/kroz kolu, niza ljeme/niz ljeme, kroza bunje/
kroz bunje, kroza ito/kroz ito, kroza eme/kroz eme, uza enicu/uz enicu i sl.

53
XV. JOTOVANJE

214. Nenepani i zadnjonepani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u odreenim kategorijama

alterniraju s prednjonepanim suglasnicima.
215. Ta glasovna promjena vri se u sljedeim morfoloki i tvorbeno uslovljenim okolnostima:
a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.:
d > : mlad mlai
t > : krut krui
l > lj: bijel bjelji
n > nj: crn crnji
s > : visok vii
z > : nizak nii
k > : jak jai
g > : drag drai
h > : tih tii
b > blj: grub grublji
p > plj: skup skuplji
v > vlj: suv suvlji
b. u oblicima prezenta:
d > : glodati gloem
t > : metati meem
l > lj: klati koljem
n > nj: njeti anjem
s > : disati diem
z > : nizati niem
k > : skakati skaem
g > : strugati struem
h > : njihati njiem
b > blj: zobati zobljem
p > plj: kapati kapljem
m > mlj: hramati hramljem

54
 c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola ija se prezentska osnova zavrava na i a
infinitivna na i ili e, npr.:
d > : graditi graen; graah
t > : mlatiti mlaen; mlaah
l > lj: soliti soljen; soljah
n > nj: hraniti hranjen; hranjah
s > : kositi koen; koah
z > : paziti paen; paah
b > blj: globiti globljen; globljah
p > plj: zatupiti zatupljen; tupljah
v > vlj: slaviti slavljen; slavljah
m > mlj: lomiti lomljen; lomljah
d. u instrumentalu jednine imenica enskoga roda koje se zavravaju na suglasnik, npr.:
glad glau, so solju, smrt smru, vlast vlau, zob zoblju, krv krvlju i sl.
e. pri graenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.:
prut prue, grozd groe, korijen korijenje, kamen kamenje, grob groblje, grm grmlje, snop
snoplje, klas klae, os oe i sl.
Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u i na
cijelom crnogorskom jezikom prostoru, pod uticajem doskoranje standardnojezike
norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u
savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opteprisutni i obini,
neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl.
f. pri graenju pridjeva s nastavkom ji, npr.:
govedo govei, june junei, bivo bivolji, krava kravlji, brav bravlji, koza koi, pas pai i
sl.
Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno
jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni
likovi navedenih rijei (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi
potvreni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status.
g. pri graenju imperfektivnih glagola, npr.:
dosaditi dosaivati, zabraniti zabranjivati, sniziti sniavati, skratiti skraivati, dodijeliti
dodjeljivati, iskoristiti iskoriavati, zaposliti zapoljavati i sl.
216. Suglasnici k, g, h i c (u finalnom poloaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je,
-ji i -ju dali su grupe j, j i j. Npr.:
ovjek ovjeji, bog boji, stog ostoje, orah oraje, zec zeji, lice nalije i sl.

55
217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su
savremenom crnogorskom standardnojezikom normom propisani kao normativni. Npr.:
t > : erati, vreti, poleeti
d > : evojka, ed, vieti
l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto
n > nj: njedra, njegovati, njean
s > : ekira, eme, ever
z > : enice, iesti, ielica
218. Takvo se jotovanje ne dogaa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bjeat, a ne
bljeati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto;
vjera, a ne vljera; ivjeti a ne ivljeti.

56
XVI. REENINI ZNACI

219. Pod reeninim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Reenini znaci koriste se radi
jasnijeg iznoenja misli; pomou njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, reenice i reenine djelove.
Kao to se u govoru prilikom iznoenja misli koriste pauze, varira intonacija i slino, tako se u
pisanome tekstu koriste interpunkcija ili reenini znaci.
220. Reenini ili interpunkcijski znaci su:
taka .
zarez ,
taka-zarez ;
dvotaka :
trotaka ...
upitnik ?
uzvinik !
crta
navodnici ""
polunavodnici ' ' ,
zagrade () // [] {}
kosa crta /

TAKA
221. Taka je interpunkcijski znak koji se pie na kraju svake izjavne reenice, bez obzira na to da li je
potvrdna ili odrina, prosta, proirena ili sloena. Npr.:
Pao je snijeg.
Crna Gora je obnovila nezavisnost.
Ma koliko se trudili, teko ete ga nadmaiti.
222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela piu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja
taka. Npr.:
Gorski vijenac. Istoriesko sobitije pri svretku XVII. vijeka.
Polje jadikovo. Crnogorske narodne tubalice. Izbor priredio Branko Banjevi, Zagreb, 2007.
223. Taka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.:
Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski odreenom sistemu kojemu i
srpski, hrvatski i bosanski tokavski govori...
Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio popravak, popravljanje)
predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) nain...
224. U svim ostalim sluajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne pie taka.

57
225. Taka se (kao i zarez) moe pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navoenju bibliografskih
jedinica. Npr.:
Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prolost, Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika, Podgorica, 2006.
Dragoje ivkovi. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989.
226. Taka se nikad ne pie na kraju reenice iza upitnika, uzvinika ili iza trotake kojom se
obiljeava nezavreni tekst.

ZAREZ
227. Zarez je reenini znak. Njime se oznaavaju razliiti unutarreenini odnosi. Njime se od ostalih
reeninih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju odreenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao
naknadno objanjenje nekom prethodnom dijelu ili odreeni dio koji se posebno istie.
Dakle, zarezima se oznaava reanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje.
228. Reenini djelovi (zasebne rijei ili skupovi rijei) koji se reaju (niu) pri nabrajanju odvajaju se
zarezom. Npr.:
Tada su nas vezali, erali, palili,
gonili da primimo to srcu ne primismo svom....
Ne bjee ve domae rati ni boja, ne bjee poklii: ko je vitez, ni viteza na domai boj, ne ujae se kolea ni tubanje,
ne viae se lica mukoga ni enskoga ogrebotinah krvava i nagrena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom
pokrivene, ni perina mukoga ni kose enske ostriene, ne oblivae se zemlja, drvo i kamen krvlju vae brae i ne
kipjae bratska krv iz ustah vaijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braom oiane, ni
sirote udovice za svojijem muevima ogrebane ni alosna eica za svojijem roditeljima suzam oblivena.
229. Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze.
a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.:
Doekala nas je na kunom pragu vedra, vesela i nasmijana.
Oko vrata viela se dotrajala, naeta, zaprljana koulja.
b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim
pridjevom blie odreuje ono to se kazuje drugim. Npr.:
Nosio je stare vojnike cokule.
Duge jesenje kie su nepodnoljive.
Niz lea bijae putila dugu bujnu crnu kosu.
230. Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.:
Protiv njih se bijahu urotili sua, glad, e, nebo, zemlja.
Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike.
Maine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparad.
231. Kad se izmeu reeninih lanova koji se nabrajaju nalazi veznik, izmeu njih se ne stavlja zarez.
Npr.:
I Crnogorci i Brani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov pokli.
Tvoji putevi ve su zvuk i zrak.
Putovalo se im se moglo na konju, kolima ili pjeke.

58
 Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno.
Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u elo.
232. Ukoliko se reenini lanovi u nabrajanju ele posebno istai, tada se mogu odvajati zarezima iako
se meu njima nalaze veznici. Npr.:
Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata.
Neko mora poi ili vi, ili oni, pa odluite.
Koji li bi se Njegu naao da javnim ili potajnim nainom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po
mitu dri partu, takvi od gospoda Boga vsedritelja da bude proklet i ga sila Boija estoko i nemilostivo porazi
kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga.
I lobanja snova puca, i kost prti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu
snova, i vrte ponova.
233. Ako se meu reeninim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se oznaava stvarna suprotnost,
onda se iza rijei koja prethodi tome vezniku obavezno pie zarez. Npr.:
Bio je uvijek namrten, ali dobroduan.
A mi nemamo dva, nego jedan zakon boji, koji ne doputa da se zakonite ene eraju, a namjesto njih nalonice
uzimaju.
Majka mu je stara, ali vitalna.
Ukoliko nije rije o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne pie zarez. Npr.:
Jedan ali vrijedan.
Zgodan a dobroudan, odgovarao je svakome.
234. Kad se veznik nego upotrebljava izmeu reeninih djelova da oznai bilo kakvo poreenje, ispred
njega se ne pie zarez. Npr.:
Bolje grob nego rob.
Jutro je pametnije nego vee.
235. Kad se ipred veznika nego ili ve nalazi reenini dio koji poinje izrazom ne samo, ispred njih
(veznika nego i ve) se obavezno pie zarez jer je rije o posebnom isticanju onoga to se nalazi iza
tih veznika. Npr.:
Bili su ne samo ljepi, nego i pametniji.
Oteli su im sve ne samo zemlju, nego i kuu.
Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, ve su se i ljudi iskvarili.
236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navoenju bibliografskih jedinica.
Npr.:
Mirko Banjevi, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003.
Vuki Pulevi & Novica Samardi, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005.
arko L. urovi, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005.
237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, izmeu njih se obavezno pie
zarez. Npr.:
Cetinje, 4. VII 2007.
Na Cetinju, 4. jula 2007.

59
 Isto tako se zarez pie izmeu naziva mjesta i datuma u sluajevima kad datum nije iskazan
brojano ve je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.:
Cetinje, na Luindan 2007.
U Baru, na Petrovdan 1943.
Podgorica, o Malome Gospoinu dne 1896.
238. Zarezom se odvajaju reenini djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom
odnosu prema reenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na poetku ili na kraju
reenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi reenini djelovi nalaze na poetku reenice, zarez
se pie iza njih. Ukoliko su umetnuti u reenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj.
zarez se tada pie i ispred i iza toga reeninog dijela. Kad se takav reenini dio nalazi na kraju,
zarez se pie ispred njega.
U skladu s tim, zarezom se odvajaju:
a) vokativi:
Veliki Ostroki Vasilije Sveti,
Nek ti je slava!
Dojadie nam ovi krevi kleti
Skapa nam i dijete i vo i krava.
Najposlije jo neto da vam kaem i izbistrim, o brao i narode crnogorski i brdski!
Narode moj, stado moje, prelazi u marvu,
zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj...
Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne pie zarez. Npr.:
Boe pomozi!
Oprosti (mi) boe!
Boe (me) sauvaj!
Sauvaj (me) boe!
Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki)
Neka avole!
b) reenini djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno
objanjenje, npr.:
Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih redovno
odvajaju zarezima.
Ove bi se reenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne reenice.
c) uzvici i rijece ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema
onome to se reenicom iznosi:
Ah, kad si divljaki muen,
rovitim drumom vuen,
padae rumena rosa...
Oh, da mi je znati!
Uostalom, on je sve uradio kako treba.
Naravno, svi smo znali da nas je slagao.

60
 Oni su se, meutim, doetili o emu je rije.
U najkraem, on je bio najuspjeniji vladar iz dinastije Petrovia.
On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio tetu.
Meutim, ako iza ovakvih rijei i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne pie zarez.
Npr.:
I napokon je stala kia. (Nasuprot: I napokon, stala je kia.)
Valjda e sami uspjeti da dovre taj posao.
Napomena: Enklitike se ne piu iza zareza.
d) bilo koji reenini dio koji je dodat ili umetnut u nju:
Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga.
Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru.
Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrave, vjerovatno iz turskoga vremena.
e) apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze
iza imenice na koju se odnose:
A on, siromah i neugledan, ustruavao se da im protivurjei.
Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put.
Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan.
Mihailo Stevanovi, lingvista, roen je u Zgradama agovia.
Sava Kovaevi, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci.
Napomene:
Atributivi se (osim kad oznaavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.:
evojka je jeam ito klela.
Otili su u Srijem zemlju.
Takoe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad
ne pie zarez. Npr.:
Lingvista Mihailo Stevanovi podrobno je opisao jugoistonu skupinu crnogorskih govora.
Crnogorski kralj Nikola zbaen je s prijestola 1918. godine.

UPOTREBA ZAREZA IZMEU NEZAVISNIH REENICA

239. Sastavne (kopulativne) reenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.:
Spalili su im kue i oerali sav mal pred sobom.
Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoete.
Nikad se ne gledamo niti pitam za njih.
Dobro su se obukli pa im nije hladno.
240. Ako se sastavnim reenicama koje su vezane veznicima neto naroito istie, one se ipak odvajaju
zarezima. Npr.:
Ni to snio, ni priat umijem.
Niti grmi, nit' se zemlja trese,
Niti bije more o mramorje.

61
 Cijeloga vijeka radio je za njih, i ivio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili.
241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne reenice, pri emu se drugom iznosi neto to se vri
poslije radnje iskazane prvom reenicom, tada se izmeu njih pie zarez. Npr.:
Tu hiljade bjehu nevoljnika,
svi u ljuta gvoa poputani,
te graahu principu brodove.
Raspre eme posijae grko,
te s njim pleme srpsko otrovae...
Razbolio se, pa nije mogao doi na posao.
242. Sastavne reenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.:
Iza tue vedrije je nebo,
iza tuge vedrija je dua,
iza plaa veselije poje.
Veliki Vojvodo, mjero svoga doba,
Nema za te smrti, nema za te groba.
Krcnu kolac njekoliko puta,
zviznu pala njekoliko puta,
zadrhtae ta vjeala tanka,
al ne pisnu Crnogorad mlada.
Putnik mirno putovae, trgovac slobodno trgovae, rabotnik svoju rabotu veselo rabotae i oban svoju stoku bez
straha pasijae i Bogom blagoslovena tiina na sve strane prebivae.
243. Zakljune (konkluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane
veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.:
Vrijedno je radio, sigurno e poloiti ispit.
Uloili su sav trud u tu zemlju, izvui e korist iz nje.
Dobro je spavao, moi e, dakle, dobro da radi.
Cijelu no je padala kia, bie ustao potok.
244. Suprotne (adversativne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Zla nadivjeh tvoja svakolika,
a s najgorim hou da se borim.
Nijesmo ih htjeli primiti, ve smo im otpisali da nam se ne primiu.
Nikad me nije htio posluati, nego je uvijek radio po svome.
245. Kao i suprotne, i iskljune (ekskluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Nije govorio nita, samo je gledao nege u daljinu.
Cijelo drutvo se veselilo, jedino je on bio etan.
Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnoduan.
246. Rastavne (disjunktivne) reenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima.
Npr.:
Volja ti uzmi, volja ti ostavi.

62
 Volja ti gledaj film, volja ti itaj novine.
U svakom sluaju bie vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ove.
On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi.
247. Rastavne reenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega.
a. Ukoliko se rastavnom reenicom eli naglasiti suprotnost ili razliitost, tada se ispred
veznika ili obavezno pie zarez. Npr.:
Il' e konja dati na razmjenu,
Il' emo ga na silu oteti.
Ili grmi il' se zemlja trese,
Ili bije more o bregove?
b. Ukoliko se rastavnim reenicama s veznikom ili posebno ne istie ni suprotnost ni
razliitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.:
Neeljom nikad nije radio, ili je edio kod kue ili je etao s drutvom.
Nikad nije bio sam, ili je bio s drutvom ili s roditeljima.

UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOENIM REENICAMA

248. Namjerne (finalne) reenice kada stoje u prirodnom, uobiajenom redu, iza glavne reenice, ne
odvajaju se zarezom. Npr.:
On je urio ne bi li stigao prije nas.
Uinjeli su sve to su mogli kako bi ih izmirili.
Dali su nam i neto para da nam se nau u nudi.
249. Ukoliko se namjerne reenice nalaze u inverziji, ispred glavne reenice, iza njih se redovno pie
zarez. Npr.:
Francuskoga da ne bi brijega,
aravijsko more sve potopi!
Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista.
250. Izrine (deklarativne) reenice su kao reenice koje iskazuju sadraj glagola glavne reenice u
tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.:
Paleolog poziva Murata
Da zakopa Grke sa Srbima.
Poruio nam je da ga ekamo.
251. Zavisno-upitne reenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.:
Kazujte nam to ste radili.
Nijesu razmiljali kako e ih primiti.
Pitao ih je jesu li ikad vieli ljepi prizor od toga.
U primjerima kao to su recimo:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Ka', vladiko, to ti vezir pie

63
 zarezi ispred zavisno-upitnih reenica prisutni su radi oznaavanja vokativa, a ne zbog odnosa
meu reenicama.
252. Vremenske (temporalne) reenice se u poloaju iza upravne reenice ne odvajaju zarezom. Npr.:
ekaemo vas dok se ne vratite.
Ona bi postavljala ruak im nas ugleda u dvoritu.
Doli su im su se probudili.
253. Vremenska reenica se u poloaju iza glavne moe odvajati zarezom samo onda kad se
upotrebljava kao naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja. Npr.:
Njego je pjesmu Pozdrav rodu na Novo ljeto napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i Posvetu prahu
oca Srbije.
ivjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici.
254. Ukoliko se vremenska reenica nalazi ispred glavne reenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom.
Npr.:
im nas ugleda u dvoritu, ona bi postavljala ruak.
Kad je stigao kui, bilo je kasno.
Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga.
255. Mjesne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice ukoliko se glavna nalazi na prvom
mjestu. Npr.:
Oni e poi e go ih vi poaljete.
Traili su tragove kuda je prola njihova prijethodnica.
Otili su tamo odakle su davno svi pobjegli.
256. Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih
redovno odvajaju zarezima. Npr.:
e vojska proe, tu trava ne nie.
e je nekad bila obraena svaka stopa, sad se ire drae i trnjine.
257. Kad mjesna reenica predstavlja naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja iz glavne
reenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.:
Voljeli su da ljetuju na Lovenu, e im je gnijezdo.
Dojahae do ume, odakle nastavie pjeke.
258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzrone (kauzalne) reenice se smatra da su u prirodnom redu
kad se nalaze iza glavne reenice. Poto su u tome poloaju u tijesnoj vezi s glavnom reenicom,
od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.:
Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im nee ispotovati trud.
Zidovi bijahu potamnjeli poto su imali ognjite u kui.
259. Ukoliko se pak uzrone reenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima.
Npr.:
Budui da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi ao za njih izdvojiti novac.
Kako se ed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati rijei.
Poto smo znali koliko je bolestan, zaudismo se njegovom dobrom raspoloenju.

64
260. Posljedine (konsekutivne) reenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u
uobiajenom nizu (kad se nalaze iza glavne reenice) odvajaju zarezima.
a. Ukoliko je posljedina reenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina
zavisnost jae istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.:
Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale.
Glas im je bio tako snaan da se fenjer pred njima gasio.
Ne budi jabuka da te svak gloe, niti budi emerika da te niko ne obiduje.
b. Ako je zavisnost takvih posljedinih reenica (s veznikom da) od glavne manje izraena,
tada se one odvajaju zarezom. Npr.:
A on je izuzetno poten, da mu niko nita ne moe prigovoriti.
Petar je bio ovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmaiti.
Da su navedene posljedine reenice u slaboj zavisnosti od glavne reenice, najbolje se
vidi po tome to bi se bez ikakve promjene znaenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga
veznika, tj. kao naporedne. Npr.:
A on je izuzetno poten, niko mu nita ne moe prigovoriti. Petar je bio ovjek od zanata, niko ga
nije mogao nadmaiti.
c. Posljedine reenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je
zavisnost jae istaknuta. Npr.:
Nijesam vie imao to traiti tamo, pa sam otiao kui.
Pala je velika kia, te se nije moglo izai napolje.
261. Uslovne (kondicionalne) reenice se u uobiajenom redu (kad stoje iza glavne reenice) ne
odvajaju zarezom. Npr.:
Ne bi tako priao da si vidio to i mi.
Nemojte da vas ekamo utra ako smo se dogovorili.
Lake e ti biti ako nam se pridrui.
262. Ukoliko se uslovne reenice reenice dodaju kao naknadno objanjenje, one se odvajaju zarezom i
kad se nalaze iza glavne reenice. Npr.:
Imali su kuu, ako se to kuom moglo zvati.
Pamtiemo i vratiemo sve to su nam napravili, ako se to uopte moe vratiti.
263. Kad se uslovne reenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno pie zarez. Npr.:
Da ne bjee pod onim imenom,
Ne ae se bojat od uroka.
I ako ve ne naene vae samovoljstvo na veliki vau nesreu i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom.
Ako bi se ko naao u narodu naemu da ne primi ove moje potonje rijei i preporuke za istinite ili ako ne bi sve
tako posluao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor meu narodom usudio se initi slovom ili
djelom, toga svakoga, koji go on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni as moj vjenome prokletstvu i anatemi
predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre!
264. Uz dopusne (koncesivne) reenice koje se nalaze iza glavne reenice zarez se pie u zavisnosti od
veznika kojim su povezane s glavnom reenicom.

65
 a. Dopusne reenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne
reenice. Npr.:
Uvijek nas je ekao iako je bio stariji od svih.
Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se blii kraj.
b. Dopusne reenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar)
odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.:
Doli su, mada nijesu bili sigurni kako e ih primiti.
Daemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje.
265. Dopusne reenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Ako su ga kraste nagrdile,
zdrave su mu oi ostanule.
Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrava Depedogen.
Premda je tada bio teko ranjen, ipak je uspio da se brzo izlijei.
266. Kad odnosne (relativne) reenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju
bez njega zavisno od njihove slube.
a. Kad odnosne reenice imaju atributsku slubu, tj. kad odreuju nepoznati pojam, one se
od glavne reenice ne odvajaju zarezima. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve boraca koji su dali ivot za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu kuu to je niko nije htio uzeti.
b. Ako odnosne reenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na ve odreeni
pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve naih boraca, koji su ivot dali za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu staru kuu, to je niko nije htio uzeti.
267. Kad se odnosne reenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.:
Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila.
ije su ovce, toga je i planina.
268. Odnosne reenice koje poinju zamjenicama ko i to, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju,
redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna
reenica nalazi iza glavne reenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.:
Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada.
Ko rano rani, dvije sree grabi.
to moe danas zavriti, ne ostavljaj za utra!
to traili, ono su i nali.
Dvije sree grabi ko rano rani.
Ne ostavljaj za utra (ono) to moe danas zavriti.

269. Kad se zavisne reenice u sloenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, niu jedna za drugom, one
se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.:
Molio bih vas, ako moete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega.

66
 Koji li se nae neposluan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu ini, takvoga ostavljam pod estokijem
prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Boija porazi, da njegov dom ostane pust.
Kad ustane, ako se eti, probudi me.
270. Umetnute reenice se kao naknadno dodata obavjetenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih
reeninih djelova. Npr.:
Va odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor.
Oni nee osporavati, ako ita znaju, slubenu upotrebu optecrnogorskih jezikih obiljeja.
271. Reenini dio koji poinje glagolskim prilogom, kad se nae na poetku reenice, uvijek se od
preostaloga dijela reenice ili itave reenice koju odreuje odvaja zarezom. Npr.:
Izuavajui crnogorske govore, zakljuio je da su glasovi i neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika.
Trudei se da svijetu iznese dostignua savremene montenegristike, uestvovao je na brojnim meunarodnim
skupovima slavista.
Ukoliko se reenini dio koji poinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom
i u sluaju kad se ne nalazi na poetku reenice. Npr.:
Toga jutra, krenuvi prema stanici, oeti jak bol u grudima.
Svim uesnicima je poelio sreu, opomenuvi ih jo jednom da budu paljivi.

TAKA-ZAREZ
272. Taka-zarez se pie izmeu dvije relativno samostalne reenice koje su najee sloene ili je makar
jedna od njih sloena. U takvim sluajevima se znaenje reenice ne bi izmijenilo ni kad bi se
umjesto take-zareza upotrijebila samo taka. Npr.:
I vi tako uiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podloen.
au meda jot niko ne popi,
to je aom ui ne zagri;
aa ui ite au meda,
smijeane najlake se piju.
273. Taka-zarez se moe pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku meu
reenicama koje se u sloenoj javljaju bez veznika. Npr.:
Odlazili su svakoga jutra na rijeku; sluali su njezine umove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u
valovima; utali su.
Misli im nijesu bile jasne; rijei su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodunost.
274. Taka-zarez se esto upotrebljava iza reenica koje se niu jedna za drugom. Npr.:
U svom pravopisnom priruniku Vojislav Nikevi je jasno istakao sljedea tri naela: pii kao to zbori, a itaj
kako je napisano; dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti; tue pii kao svoje.
275. Pri nizanju razliitih reeninih djelova, naroito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi,
neophodno je izmeu njih pisati taku-zarez. Npr.:
Najei veznici nezavisno-sloenih reenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, ve, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo to,
jedino, jedino to, ve, ve to; ili, volja, bilo.

67
 DVOTAKA
276. Iza reeninoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se pie dvotaka. Npr.:
Petrovii su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra
Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu.
U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka
Crnojevia, Niki i Pljevlja.
Navedene reenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvotake.
U takvim sluajevima se ispred nabrajanja redovno pie dvotaka.
277. Meutim, ukoliko djelovi koji se niu ili nabrajaju stoje u vroj vezi s reenicom koja im
prethodi, kad informacija koja se reenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred
nabrajanja se ne pie dvotaka. Npr.:
Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve to nam je bilo potrebno za tu kolsku godinu.
Oni bi uvijek obili Cetinjski manastir, Vlaku crkvu, spomenik na Orlovom kru i Njegoev mauzolej.
Ukoliko je i u ovakvim sluajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje odreen rijeima kao to su
npr. sljedei, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno pie dvotaka. Npr.:
Sastavne reenice vezuju se sljedeim veznicima: i, pa, te, ni, niti.
278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao to je: Sadraj, Literatura,
Bibliografija, Popis lica i sl. dvotaka se nikad ne pie.
279. Prilikom skraivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvotaka se moe pisati izmeu godine
izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.:
Nikevi 2006: 259 umjesto Milorad Nikevi, Fonemi , , , i u crnogorskome
standardnom jeziku u knjizi Komparativna filoloka odmjeravanja, Osijek Cetinje, 2006, str.
259.
Banjevi 2007 : 314 umjesto Branko Banjevi, Crnogorski kao slubeni jezik, Matica, br. 29/30,
Matica crnogorska, Cetinje Podgorica, 2007, str. 314.
280. Dvotaka se moe stavljati iza prvog dijela reenice ako drugi dio predstavlja objanjenje prvog
dijela ili ako proistie iz njega. Npr.:
Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo muno i izii iz kue.
Kad onamo ima to vieti:
Mujo Ali, turski kavazbaa,
odveo nam Ruu Kasanovu...
Srea se je stara okrenula:
u Karue, na kraju Crmnice,
od petnaest hiljada turakah
ne putie iva nijednoga.
281. Dvotaka se redovno pie ispred navoenja tuih misli u upravnom govoru. Npr.:
Pa viknuli cijelu narodu:
Pogledajte onoga kokota!
Pue jedna i ovjek poklie:

68
 Ko je vitez, ko je dobri junak!
Povede se roblje crnogorsko!
Ako je u pitanju indirektni govor, dvotaka se pred njim nikad ne pie.

TROTAKA
282. Trotaka je reenini znak kojim se oznaava nezavrenost ili isprekidanost reenice i misli. Mogu
se nalaziti na kraju reenice i u sredini. Npr.:
Ne... ne... ed'te, da i jot zborimo!
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome.
Dobili smo sve to nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu...
283. Ukoliko se u navoenju neiji tekst ne prenosi u cjelosti, izostavljeni dio oznaava se trima
takama. One se mogu nai na poetku, na kraju i u sredini reenice, zavisno od toga koji je njen
dio izostavljen. Npr.:
Tu se odmah pomutismo grdno,
pobismo se ognjem iz puakah...
Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegeg oeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao.
Doli smo da pokaemo neprijatelju nae vjere, naega imena i nae predrage slobode da smo Crnogorci, da smo
narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se...
284. Ukoliko se u navoenju neke reenice ili teksta izostavlja sredinji dio, umjesto njega se pie
trotaka, koja se najee stavlja u zagrade. Npr.:
Rasprava o Srpskoj gramatici ura padijera, prvome udbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori
na principima Karadieve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u
Knjievnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijukovi (...), to je tek nakon zavrene Velike kole u
Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost zapoinjao na Cetinju. [Vieti: V. Nikevi, Crnogorski jezik,
Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.]
285. Ukoliko se iza neke uzvine ili upitne reenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko reenica,
tada se ispred trotake moe staviti uzvinik ili upitnik. Ukoliko je rije o tekstu koji se prekida iza
izjavne reenice, na njenom kraju se ispred trotake ne pie taka. Npr.:
Ali znate da je nagrada slobodnog junaka odbrana slobode i milog oteestva...
Poklii se onoj narugasmo:
Kakvo roblje sasred Crne Gore?...
Mranu zatrpae jamu
to jadno boli na srcu.
I nestade ti
kao i mnogi!...

69
 UPITNIK
286. Upitnik se pie na kraju upitne reenice. Npr.:
Rekao sam ti da doe, zar se ne ea?
O, ko e da rashladi
dugi i teki put?
287. Iza upitnih reenica u nabrajanju upitnik se moe pisati na dva naina:
a. iza svake upitne reenice koja se nie ili nabraja, npr.:
to s' u obraz etno neveselo?
Al' nijesi snahu isprosio?
Al' ti nije po udi evojka?
Ali ali tri tovara blaga?
b. na kraju posljednje u nizu upitnih reenica, npr.:
to ne uva mladu glavu,
ljudska vilo,
to krvnika njom nasladi,
bratska diko?
288. Ako se upitnik pie u zagradi unutar reenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost
onoga to se iznosi u reeninom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.:
Roen je 1856. (?) godine.
Bila je to uasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika.
289. Iza zavisno-upitnih reenica upitnik se ne pie. Npr.:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Pitali su ga da li moe preplivati zaliv.

UZVINIK
290. Uzvinik se pie na kraju uzvinih reenica. Npr.:
Putite ih, amanat vi Boji!
Uhvatite ga!
Zabranjeno noenje oruja!
291. Uzvinik se pie i iza rijei, izraza ili cijelih reenica koje se izgovaraju u nekom uzbuenju ili
afektu, kao i iza retorikih pitanja. Npr.:
U pamet se dobro, Crnogorci!
Rat! Rat! Hoe da se rati!
Svuda je pala tmina!
Ko izdao, brao, te junake,
ra mu se na dom rasprtila;
za njegovim tragom pokajnice
sve kukale, dovijek lagale!

70
 Stani!
292. Na poetku pisma, iza imena lica kome se obraamo moe se pisati uzvinik. Nastavak pisma tada
se prenosi u sljedei red i obavezno poinje velikim poetnim slovom. Npr.:
Potovani profesore!
Obavjetavam Vas da se sljedee neelje odrava....
Kosta!
Potreen sam vijeu. Molio bih te da njegovoj porodici prenese izraze mog dubokog sauea.
293. Uzvinik se moe pisati iza vokativa koji se nalazi na poetku reenice ukoliko je posebno
naglaen. Tada se, prirodno, nastavak reenice pie velikim poetnim slovom. Npr.:
Brao! Spremite se za pokret!
eco! Sluajte me!
Gospode! Smiluj se!
294. Iza reeninog dijela iji se sadraj eli posebno naglasiti moe se pisati uzvinik. U tom sluaju se
uzvinik pie izmeu zagrada, a naredna rije malim poetnim slovom. Npr.:
Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila!
Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom asopisu odgovori na pomenuti Petroviev pamflet, iako su imali zakonsku
dunost (!) da to uine.
U tom kontekstu moe se umjesto samog uzvinika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic!
Npr.:
On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga
jezika!
295. Kad se uzvinom reenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se pie i upitnik i
uzvinik. Ta dva znaka piu se i iza upitnih reenica koje se izgovaraju povienim tonom jer se
njima izraava uenje. Npr.:
Kakav fiek na poklon veziru,
Samovoljni kaurski hajdue?!
Jeste li vi polueli?!
Koga mislite zavarati?!
Zaista?!
296. Ukoliko se uenje odnosi na odreeni reenini dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama
pisati upitnik i uzvinik. Npr.:
Njegoa je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je
Njegoev jezik imao u pobjedi Vukove jezike reforme.
U tome rjeniku mogu se nai i rijei kao to je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem
crnogorskom govoru!

CRTA
297. Crta se moe upotrebljavati umjesto zareza da se oznai dua pauza od one koja se oznaava
zarezima. Npr.:

71
 Sr je ibala mlazom
jetkim krvavim sokom.
298. Crtom se oznaava onaj reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
ena oskudnih ari moe biti ministar spoljnih poslova, moe biti vladarka, ak i slavna glumica, ali sekretarica
ne!
No pogana podmukla
pritisla priguen krik
sprila golemi Brijest
snagu, povijest.
Uronio zeleni hlad
u jezivu no
u nepovrat.
299. Crta se pie ispred reeninog dijela kojim se iznosi neka neoekivana informacija ili neto to je
suprotno dijelu reenice koji mu prethodi. Npr.:
Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se ruio, plakale su ene i eca on je samo odsutno gledao u daljinu.
U Lovenu odjeknu glas
prignjeen, tmuo
niko ga nije uo.
300. Crtom se mogu oznaavati umetnute pieve rijei u upravnom govoru. Npr.:
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena koje odavno ne mogu posluiti
niemu.
to bi marilo rekoe oni da nam se i vi pridruite?
Tebe sam veli dobro zapamtio!
301. Kad je umetnute reenice potrebno naroito istai, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.:
Nalik na kamen
stao je putnik
u srcu je gorio plamen
gleda sumorno ovjek
u modri prostor prazni...
Onda bi uklapao svoje nadahnue koliko moe da stane u prostor okvira, drei se ideje ugravirane na utoj
ploici.
302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika pie crta. U tom sluaju umjesto izvodnika (drugoga
dijela navodnika) ne pie se crta osim ako iza navedene reenice slijedi piev govor. Npr.:
Ne sluajte ga, molim Vas obrati mi se Zeica sa sobnih vrata. To je razlog zbog kojega niko u njegovoj
sobi nije izdrao vie od dva dana.
A to, oe, da ga ne pokvarim?!
ivko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro eka izuzetno naporno snimanje.
Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... demonstrativno zalupi vratima.
Vii, ne obraaj panju. Mali je naputio prije dvije neelje.
U redu je, ivko. Moete nastaviti priu, ali budimo malo tii rekoh.

72
303. Crta se moe pisati umjesto zareza izmeu reenica koje se ne vezuju veznicima kad se eli istai
granica meu njima. Npr.:
ini ono ega se svi mladi pisci moraju plaiti stvara tendencionalnu knjievnost.
Par godina kasnije autori e u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije jedni e se povui i pisati sve rjee i
opreznije; drugi e dublje gaziti po krajnostima smatrajui da nije rije o njihovoj devijaciji, ve o tehnolokim
nedostacima ogledala.
Osvanuo je kian Boi jo jedna nerodna godina.
304. Kad se naslovi ili podnaslovi niu jedan za drugim u istom redu, izmeu njih se redovno pie crta.
Npr.:
Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikevi napisao je sljedee
jedinice: - Crnogorski jezik. Crnogorski knjievni i standardni jezik. Crnogorska/zetska redakcija.
Pravopisi u Crnoj Gori. Gramatike u Crnoj Gori. Filologija u Crnoj Gori. Lingvistika u Crnoj Gori.
Crnogorski govori. Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). Crnogorska ijekavica. Crnogorska
pisma. Abeceda (latinica). Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. Glagoljica.
Azbuka (irilica). Dvorska kancelarija Vojislavljevia. Dvorska kancelarija u Kotoru. Bokokotorska
pisarska kola. Marijino (Marijinsko) jevanelje. Miroslavljevo jevanelje. Varsameleon. Gligorije
(Grigor/ije). Ilovika krmija. Dukljanske povelje. Zetske povelje. Vranjinske povelje.
Napomena: Crte u kucanome (tampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane
teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima.

NAVODNICI
305. Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obiljeavati na vie naina: ili ili " ".
Najee se upotrebljava prvi navedeni oblik.
306. Kad se tue misli navode tano onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno
oznaavaju navodnicima. Ako se navodi cijela reenica ili pasus, onda se ispred navoda stavlja
dvotaka. Npr.:
Dubravko kiljan je svojevremeno izjavio: Najblii tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego
crnogorski onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko i kao posebne foneme (...), oni e
napraviti puno odluniji korak nego to su sve promjene uinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je neto
to vrsto definira jezinu strukturu, broj ili sistem fonema.
Napomena: Ako je ono to se navodi sastavni dio reenice iz pieva teksta, onda se taka pie
iza znakova izvoda.
Ukoliko se navodi upitna ili uzvina reenica, onda se upitnik ili uzvinik pie ispred znakova
navoda, a poslije njih se taka nikad ne pie. Npr.:
Na Cetinju se tada pjevalo: Sa Lovena vila klie oprosti nam, Dubrovnie!
307. Meu navodnike se stavlja i tui tekst koji je krai od reenice. Ako takav navod stoji na poetku
reenice, on se obavezno pie velikim poetnim slovom prve rijei, a ispred toga se stavlja trotaka.
U ostalim sluajevima, pie se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.:
Stjepan Ivi je potpisao Novosadski dogovor s napomenom da izjava u 4. t. Zakljuaka ne smije sluiti za
propagandu ekavskog izgovora na dosadanjem knjievnom ijekavskom podruju.
...Pao je spomenik ivi Brijest veliki, naglaava u svojoj poemi Mirko Banjevi.

73
308. Ako se navoenje tuih misli prekida umetnutom pievom reenicom, onda se i prije i
poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Taka se u tom sluaju pie ispred zavrnog navodnika.
Npr.:
Doite rekoe oni im se probudite.
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.
309. Navodnicima se esto obiljeavaju i rijei koje se upotrebljavaju u ironinom ili podrugljivom
znaenju. Npr.:
Kakva vam je ova poeklica!
Taj se jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
U svojoj borbi protiv ekavizacije on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao to su: renik,
sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl.
Ukoliko se uz takve rijei i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne oznaavaju
navodnicima. Npr.:
Taj se tzv. jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
310. Nazivi knjiga, asopisa, novina, preduzea i sl. obiljeavaju se navodnicima. Npr.:
Radoje Radojevi objavljivao je svoje tekstove u brojnim asopisima i listovima: Stvaranje, ivot, Kritika,
Glasnik cetinjskih muzeja, Politika, Vjesnik u srijedu itd.
Roman Davidova zvijezda Zuvdije Hodia objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine.
asopis Lingua Montenegrina registrovan je 2007. godine.
311. Ukoliko je rije o nazivima poznatih knjiga, asopisa, pjesama i sl., navodnici se najee ne
upotrebljavaju. Npr.:
Gorski vijenac je nenadmano djelo crnogorske knjievnosti.
Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja ivkovia pripada elno mjesto u crnogorskoj istoriografiji.
Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevia.
U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst.
Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age engia napisao Ivan Maurani.
Bio je jedan od osnivaa asopisa Almanah.
Biblioteka Lua je na najbolji nain izvrila promociju crnogorske knjievnosti.
312. Navodnicima se oznaavaju imena i prezimena linosti koja su sastavni dio naziva kola, biblioteka,
nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.:
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje
Gradska biblioteka Radosav Ljumovi Podgorica
Kulturno-umjetniko drutvo Njego Cetinje
Gimnazija Petar I Petrovi-Njego Danilovgrad
313. U svim navedenim sluajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktinih razloga,
u tampanom tekstu upotrebljavaju iskoena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu
zamijeniti. Npr.:
Pobune uma Mirka Banjevia
O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovia
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje

74
 POLUNAVODNICI
314. Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) reenicu iji se djelovi ve nalaze pod
navodnicima, onda se takvi djelovi prilikom citiranja oznaavaju polunavodnicima. Npr.:
Savo Brkovi u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije istie: Nije teko zapaziti iz prvog pisma
Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjie, a da bi
to izrazio on se slui terminom 'ovladae' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondanje Crnogorce koji su se jo
koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna etnika zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao
nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brane, Crnogorce i
mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kae 'da su veim delom
porekla vlakoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladae Zetom i Hercegovinom u
krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'.

ZAGRADE
315. Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitiaste { }.
Njima se obiljeavaju oni reenini djelovi koji se zbog neega jae odvajaju od ostalog dijela
reenice.
Iza posljednje rijei u oblim zagradama taka se pie samo u dva sluaja: 1. ako je u pitanju
skraenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela reenica ili neki vei tekst. Ipak, ako je rije o
itavoj reenici ili tekstu, onda ih je preporuljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama.
316. Zagradama se moe odvajati reenini dio koji predstavlja naknadno dodato objanjenje.
Npr.:
Iskoena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike.
Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po travi kobiljai (a ne po domaoj ivotinji kobili), a izvor Meeak
u Pivi po meeoj lijeski ili meetki (a ne po ivotinji meedu).
317. Ukoliko se prilikom citiranja isputa neki reenini dio, cijela reenica ili nekoliko reenica, onda se
umjesto njih piu tri take koje se obavezno nalaze meu oblim zagradama. Npr.:
U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je lanak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji
crnogorskoga jezika: itavom svijetu, a naroito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv.
Aponijev kolski zakon, po kome su eca svih nemaarskih naroda u dravi morala u kolama uiti maarski - i
protiv koga se cio obrazovani svijet zgraao i bunio. (...) Ali ono to danas radi beogradski cincarin Davidovi u
kolama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga to je inio Aponij. Davidovi je (...) zabranio da se u
crnogorskim kolama predaje crnogorska istorija! Pa jo je i to sitnica prema onome to slijedi! On je, ujte,
zabranio da se u Crnoj Gori govori junim dijalektom! U kolama se mora predavati eci samo istonim
dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevia sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlii zovu se 'Belopavlii', Bjelice pak
'Belice', Pjeivci se zovu 'Peivci' itd.
318. Prilikom navoenja tuega teksta moe se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska
jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.:
Milorad Nikevi istie: Kako Njego moe biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga itaju s
rjenikom?! (Milorad Nikevi, Fonemi , , , , u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa
meunarodnoga naunog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i
jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119)

75
 U tom sluaju moe se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najee oble i uglaste.
319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korienja zagrada,
tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najee smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.:
Podravajui zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opteprisutnih glasova i , Josip Sili kae: U
fonolokoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave
tipa enica i enica pogreno proglaavati dijalektalnima. [Ono to je dijalektalno u jednome standardnom jeziku
(istoga jezinog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj injenici suvremena
sociolingvistika mora voditi rauna].
Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama vie puta javlja potreba korienja novih
zagrada, onda se one meusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom
zagrada ne javljaju zagrade iste vrste.
320. Ukoliko se pored neijeg imena u tekstu pie i godina njegova roenja i smrti, ili ako se pored
naziva nekog djela pie godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.:
Petar I Petrovi-Njego (17471830) s nepomuenim moralnim, duhovnim i dravnikim autoritetom sreno je
vladao Crnom Gorom.
Iako je Njego u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je
realizovao tvorevinu visoke umjetnike vrijednosti.

KOSA CRTA
321. Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se piu u istom redu.
U takvoj upotrebi u tampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane
kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.:
O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od eera, / banjo slatka ljudskoga ivota, / e se vile u erbet
kupaju!
Neemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojtie pae i generali. / Sklijeteni u kru
izgledasmo vam mali - / al' vae dobiemo ete, ostati vrh timora!
322. Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte.
I ove se (kao u primjerima iz take 319) u tampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju
bjelinama, a meu njima nema razmaka. Npr.:
Nebom se uzvitlae puste tice / ivi stub leleka sa suncem se srete / leleka to uvis odnese ti lice / kad loza
tunjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade
iz usta / psi muki koji sunce komadaju.
O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega to vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi due i
obraza / tako vi jueranjice i utranjice / tako vi dana dananjega // Tako vi vae ece / tako vi neba i mora
na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tua metla i
lopata / ne liite tue ake / ne obijajte tue pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tua
srea / vrite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s duom rastajali / tako vi zemlje u koju
ete // Ne reite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za
svoju pogibiju // e vi sve ponesoe / e vi mozak popie / e vi strv poginu / e ve iskopae iz amina / da vi nema ni
imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.

76
 SLOVA U FUNKCIJI REENINIH ZNAKOVA
323. Umjesto navodnika esto se upotrebljavaju iskoena slova (italik; kurziv), koja u svemu
zamjenjuju taj reenini znak. O tome je bilo rijei u taki 311.
324. Iskoenim slovima esto se pie reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Ipak, to su samo dinari, ne euri!
325. Naslovi i podnaslovi, rijei u rjenicima, istaknuti dio u reenicama koje se piu iskoenim slovima i
sl. u tampanom se tekstu esto obiljeavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Fonemski koji se odnosi na fonem.
326. Reenini dio koji se istie moe se pisati razmaknutim slovima. Npr.:
To je ipak samo p j e s m a.
Traio je s v e, a dobio n i t a.
327. Reenini dio koji se posebno istie ili naglaava moe se pisati i velikim slovima. Npr.:
Njegoev jezik je CRNOGORSKI jezik.

77
XVI. PRAVOPISNI ZNACI

328. Pravopisni znaci su:

taka .
zarez ,
dvotaka :
trotaka ...
crta
crtica -
zagrada ()
zvjezdica *
apostrof '
znak jednakosti =
znakovi porijekla <>
akcenti `
oznaka duine
kosa crta /
paragraf

TAKA
329. Taka se pie iza pojedinih skraenica. Npr.:
i sl. npr.
itd. prof.

Primjeri za pisanje take kao pravopisnog znaka iza skraenica nalaze se u takama 92-97.
Napomena: Ukoliko iza skraenice koja se pie s takom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se
pie i taka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a izmeu njih se nikad ne stavlja razmak.
330. Iza rednih brojeva oznaenih arapskim ciframa redovno se pie taka. Npr.:
Roen je 18. januara 1935. u Stubici.
Marko je osvojio 2. mjesto na takmienju.
331. Ukoliko se iza rednog broja oznaenog arapskim ciframa nae neki interpunkcijski znak, iza njega
se ne pie taka. Npr.:
Od kolske 1863/64. godine u Crnoj Gori poinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa.
Vieti strane 8, 9, 10. i 11.
Radoje Radojevi (19221978) se u brojnim svojim radovima kritiki odnosio prema nenaunome tretmanu
injenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, knjievnosti i drugih oblasti.

78
332. Ukoliko je redni broj oznaen rimskom cifrom, iza njega se ne pie taka. Npr.:
Petar II Petrovi-Njego roen je na Njeguima 1. XI 1813.
Futur II je sloen i lian glagolski oblik.
333. Ako se rimskom cifrom oznaava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza
takvoga rednog broja se redovno pie taka. Npr.:
I. Sintaksa
VI. Upotreba velikog slova
334. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) moe se pisati taka. Tada se izmeu
brojeva i take ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20.30.
ekajte me u 12.15 ispred Pukinovog spomenika.
335. Taka se pie i iza slova kojim se oznaava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu
slijedi tekst. Npr.:
A. Predistorijsko razdoblje
B. Istorijsko razdoblje
A. Fonologija
B. Morfologija
C. Sintaksa

ZAREZ
336. Zarezom se kao pravopisnim znakom oznaavaju decimalni brojevi. Npr.:
Litar benzina prodaje se za 1,03 eura.
U Podgorici je danas bilo 42,3 C u hladu.
U ovom sluaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u tampanom tekstu ne ostavljaju praznine
(bjeline).
Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi niu jedan za drugim, tada se umjesto zareza izmeu
njih pie taka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoe zbog nagomilavanja zareza. Npr.:
1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3

DVOTAKA
337. Dvotaka se kao pravopisni znak upotrebljava izmeu brojeva kojima se oznaava neki
odnos. U tom sluaju izgovara se kao naprema i redovno se u tampanome tekstu odvajaju
prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.:
Pobijedili smo na utakmici 2 : 1.
Nai vode 3 : 1.
338. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) mo se pisati dvptaka. Tada se
izmeu brojeva i dvotake ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20:30.

79
 ekajte me u 12:15 ispred Pukinovog spomenika.

TROTAKA
339. Trotaka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovrenoga ili nedoreenog teksta na
kraju reenice. Npr.:
Grade se mostovi, ire ulice, podiu nove biblioteke, niu zgrade na svakom koraku...

CRTA
340. Kao pravopisni znak crta se upotrebljava izmeu brojeva ili rijei da oznai odnos od do.
Npr.:
U zetskom periodu (11831360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanine upotrebe.
Simo Matavulj (18521908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo vie u knjievnom i politikome
ivotu, ostavio duboke i trajne tragove.
Mi svakodnevno propjeaimo 56 kilometara.
Voz Beograd Bar gotovo nikad ne stie na vrijeme.
Zbog snijenih nameta put Kolain Mojkovac nije prohodan.
Prvo predavanje je 10:1511:00.
Napomena: Kao to se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih
bjelinama. Meutim, kad se nalazi meu rijeima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama.
341. U sluajevima u kojima se crta upotrebljava da oznai odnos od do (vieti t. 340) prijedlog
od se nikad ne pie. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili rijei, pravopisno
nije dozvoljeno upotrebljavati crtu meu njima.
342. Crtom se izmeu dva pojma moe oznaiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih
pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.:
Utakmica Budunost Partizan zavrena je nerijeeno.
Prouavao je odnos zelenai bjelai.

CRTICA
343. Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje
povezuje.
344. Crticom se spajaju:
a. sastavni djelovi polusloenica:
Crnogorsko-primorska mitropolija
crno-bijela tehnika
spomen-dom
radio-televizija
radio-aparat
b. dvostruka prezimena:

80
 Durkovi-Jaki
Brli-Maurani
Petrovi-Njego
c. sastavni djelovi pojedinih fraza:
danas-utra
rekla-kazala
manje-vie
bre-bolje
hoe-nee
d. djelovi onomatopejskih izraza:
kuc-kuc
tik-tak
hop-cup
kre-kre
e. slovni i brojani dio u sloenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene:
U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godinjice
prvoga izdanja.
Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naroito izraen.
345. Rastavljanje rijei na slogove oznaava se crticama izmeu sastavnih djelova. Npr.:
ka-bi-net
pi-sa-ti
e-e-ti
e-ra-ti
346. Crticom se obiljeavaju prefiksi, sufiksi i infiksi.
a. Prefiksi se uvijek piu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl.
b. U obiljeavanju sufiksa crtica se pie ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl.
c. Infiksi se oznaavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd.
347. Pri prenoenju rijei u naredni red crtica se pie iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko
se prenosi polusloenica na mjestu e se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica pie na kraju
gornjega i poetku donjeg reda. Npr.:
ko- ed- radio- plavo-
lica nik -amater -bijeli
348. Crtica se pie izmeu linog imena i titule ili zvanja u sluajevima kad se mijenja samo titula
ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42.

ZAGRADA
349. Zagradama se obiljeava onaj dio rijei ijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik.
Npr.:
poev(i), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.
81
350. Zagradama se moe obiljeavati i dio rijei ijim se izostavljanjem mijenja njeno znaenje.
Npr.:
i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)ovjek, (ne)soj i sl.
351. Pri oznaavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto take moe stavljati zagrada. Npr.:
1) Imenice a) Knjievost
2) Zamjenice b) Jezik

ZVJEZDICA
352. Umjesto brojanih oznaka za obiljeavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objanjenja moe se
koristiti zvjezdica (kao u taki 58). Npr.:
Azbuna molitva Konstantina Prezvitera*
___________
*Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagi ga dovodi u vezu sa irenjem irilice u
bugarskim zemljama poetkom X vijeka.
353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obiljeava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik rijei. U tom
sluaju se zvjezdica uvijek pie ispred rijei. Npr.:
sunce < *slnce
alkati < *olk-
poeti < *poti
354. Zvjezdicom se u rjenicima esto obiljeavaju rijei koje normativno nijesu preporuljive.
Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih rijei, ove se zvjezdica pie iza takvih oblika.
Npr.:
katula*, pjat*, tenea*, zahod* i sl.
355. Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomou nekoliko vodoravno
nanizanih zvjezdica (kao izmeu taaka 322. i 323. u ovoj knjizi).

APOSTROF
356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za oznaavanje isputenog glasa ili grupe glasova u rijei,
uglavnom u beletristikome stilu. Npr.:
Pope Mio, dr' ti ovo pismo,
te proita' da znamo to pie.
Pomoz' Boe, jadnijem Srbima,
i ovo je neko znamenije!
Bje' o'tle!
357. Ima sluajeva u kojima se apostrofom ne obiljeava izostavljeni glas u rijei. Apostrof se ne pie:
a. iza prijedloga s:

82
 Doao je s bratom.
S njim nije lako izdrati.
b. iza krnjeg infinitiva:
Hoah ubit jednu kukavicu,
a mi je fiek otetiti.
Crnu Goru pokorit ne mogu...
c. iza krnjeg glagolskog priloga sadanjeg:
tre, plau, gledaju, nose, eraju i sl.
d. u stihovima e se sekvenca ije izgovora kao je radi duine stiha. U takvim sluajevima je
pravopisno preporuljivo pisati ije iako se izgovara je:
Vrijeme zemno i sudbina ljudska,
dva obraza najvie ludosti...
Zaplakala stara majka Daferbegova,
Dafer-bee, ludo dijete, to mi dovede...
e. umjesto asimilovanoga samoglasnika:
Sto putah sam ovena edio
i grij se mirno sprama sunca;
a pod sobom munje i gromove
gled, slu eno cijepaju;
gled jekom grada stravinoga
e s' poda mnom jalove oblaci...
Momci divni, isto k zvijezde...
Ovakvi samoglasnici se, kao to se vidi u primjerima, najee obiljeavaju znakom za
duinu.
358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojano, izostave prve dvije cifre,
umjesto njih se pie apostrof. Npr.:
Podgorica je stradala u uasnom bombardovanju '44. godine.
Roen je '39. godine u Pljevljima.
Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne
pie. Tako se najee obiljeavaju kolske godine. Npr.:
Zavrio je gimnaziju kolske 1963/64. godine.

ZNAK JEDNAKOSTI
359. Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja izmeu rijei ili izraza koji imaju isto znaenje.
Npr.:
ija = vrat
pirun = viljuka
s njim = sa njim

83
360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.:
10 + 10 = 20
Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane.
ZNAKOVI PORIJEKLA
361. Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) oznaava da je rije s njegove desne strane potekla od
rijei s lijeve strane. Takav znak ita se kao dalo je. Drugi (<) oznaava da rije s lijeve strane potie
od rijei s desne strane ovoga znaka. Takav znak ita se kao potie od. Npr.:
reka < rekao
*dest > deset
Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugaijim znaenjem i
izgovaraju se kao manje (<) i vee (>). Npr.:
4 < 5 (4 je manje od 5)
10 > 9 (deset je vee od devet)

AKCENTI I ZNAK ZA DUINU

362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se piu iznad naglaenih vokala. Akcenti se biljee u strunim
tekstovima i rjenicima, a u ostalim tekstovima samo u sluaju kad bi bez oznaavanja akcenta bilo
nejasno znaenje rijei (npr. sluajevi homonimije).
Crnogorski standardni jezik ima etiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglaene duine. Sva
etiri akcenta i nenaglaene duine imaju svoje znakove:
- kratkosilazni e dnica, pa s, gra d
- dugosilazni ps, grd, ns
- kratkouzlazni slobda, tac, vot
- dugouzlazni znnje, nrod, glva
- duina k, o blk, nj
363. Oznaka za duinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletristikim i
drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku izmeu oblika genitiva mnoine i genitiva
jednine. Npr.:
Nema seljak. Nema seljaka.
Ni dan nema vie. Ni dana nema vie.

KOSA CRTA
364. Kosa crta pie se izmeu rijei i izraza sinonimnog znaenja i izgovara se kao odnosno. Npr.:
Dukljani/Zeani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru.
Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoevom jeziku.
365. Kosom crtom mogu se obiljeavati i razlomci. Npr.:
1/3, 5/6, 3/2, 2/3

84
366. U oznaavanju godina ili razdoblja kosa crta se pie izmeu brojeva ili rijei kojima se obiljeavaju
dva uzastopna perioda. Npr.:
Za poetak prihvatanja Vukove jezike reforme u Crnoj Gori uzima se kolska 1863/64. godina.
Crnogorska knjievnost XVIII/XIX vijeka
Konaili su u noi 24/25. decembra.
Tuemilska bitka 1042/43. godine
Rok zavretka radova je jun/jul 2009. godine.
367. Kosa crta se pie da oznai odnos izmeu dviju mjernih jedinica i ita se kao na. Npr.:
Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo.
ever je duvao brzinom od 100 m/s.
368. U odreivanju adrese stanovanja kosa crta se pie izmeu kunog broja i sprata na kojem se
nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obiljeava rimskom cifrom. Npr.:
Ulica crnogorskih serdara 5/IV
Trg Boane Vuini 23/II
369. Kosa crta se u telefonskim brojevima pie izmeu pozivnoga broja grada ili drave i telefonskog
broja. Npr.:
020/232-498
041/232-509
Napomena: U svim navedenim sluajevima se kosa crta uvijek pie uz rijei ili brojeve uz koje
stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u tampanom tekstu.

PARAGRAF
370. Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni rije taka, lan ili paragraf. Npr.:
U 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikevia stoji: Jezik crnogorski se pie dvama
ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (irilicom).

85
86
DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK

87
A autantski
a (skr. ar) aerobik, nom. mn. aerobici
A (skr. amper) aerodinamika, dat. jed. aerodinamici
a. a. (skr. lat. ad acta, meu spise) aerodrom
abeceda aerofobija
abolicija aeroklub
abolicijski (abolicioni) aeromiting, nom. mn. aeromitinzi
abolicioni (abolicijski) aeronautika, dat. jed. aeronautici
A - bomba (skr. atomska bomba) aeronavigacija
A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg) aerotransport

adet afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adherencija afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adherentan, adherentna, odr. vid adherentni afekatski

adhezija afiks, gen. mn. afikasa/afiksa

adhezioni (adhezijski) aforistiar, vok. jed. aforistiaru/aforistiare,

instr. jed. aforistiarom/aforistiarem
adhezijski (adhezioni)
aforistiarka, dat. jed. aforistiarki, gen. mn.
Adis Abeba aforistiarki
adjektiv aforistoarov (aforistiarev)
admiral aforistiki
admiralski aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama
adolescent, gen. mn. adolescenata afr. (skr. afriki)
adolescentkinja Afrika, dat. Africi
adolescentski Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikane,
adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad. nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca
adsorbujui, gl. im. adsorbovanje Afrikanev
adsorpcija Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki
adventist (adventista), gen. jed. adventista Ag (skr. argentum, srebro)
adventista (adventist), gen. jed. adventiste aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga
adventistiki aginica, vok. jed. aginice
adventistkinja aginiin
advokat agencija
advokatica agencijski
advokatiin agent, gen. mn. agenata
advokatski agentski
advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnou/
autant, gen. mn. autanata agilnosti

88
agitacija akc. (skr. akcenat)
agitacijski (agitacioni) akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn.
agitacioni (agitacijski) akcenata

agnostian, agnostina, odr. vid agnostini akcenatski

agnostiki akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn.

akcenata
agnostik, vok. jed. agnostie, nom. mn. agnostici
akcentolog, vok. jed. akcentoloe, nom. mn.
agonija akcentolozi,
agresija akcentologija
agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed. akcentolokinja
agresivnou/agresivnosti
akcentuacija
agrokultura
akcija
agronom
akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr.
agronomija jed. akcionarom/akcionarem
agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn. akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn.
agronomki akcionarki
agrotehnika, dat. jed. agrotehnici akcioni (akcijski)
ahromazija (akromazija) akcijski (akcioni)
AIDS (skr. acquired immune deficiency aklimatizacija
syndrome) aklimatizacioni (aklimatizacijski)
ajkula aklimatizacijski (aklimatizacioni)
Ajntajn (vlast. ime) ako li
ajntajnijum (hem. elemenat) akobogda
ajvan (hajvan) akontacija
ajvar, instr. jed. ajvarom akontacijski (akontacioni)
akademac, gen. jed. akademca, vok. jed. akontacioni (akontacijski)
akademe, gen. mn. akademaca (uenik ili student
akribian, akribina, odr. vid akribini
akademije)
akribinost, gen. jed. akribinosti, instr. jed.
akademaki
akribinou/akribinosti
akademiarka (uenica ili studentkinja kole),
akribija
dat. jed. akademiarki, gen. mn. akademiarki
akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata
ak. (skr. akuzativ)
akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate
akademija
akrobatski
akademijski
akromazija (ahromazija)
akademik, vok. jed. akademie, nom mn.
akademici akropola (akropolj), gen. jed. akropole
akademkinja akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed.
akropoljem
a kamoli
akropoljski

89
akrostih, nom. mn. akrostisi / akrostihovi Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albane, gen.
mn. Albanaca
aksiom
Albanev
aksiomatski
Albanija
aksiomski
Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki
akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn.
akata Albankin
aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista albanski
aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste alegorija
aktivistkinja alegorijski
aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni Aleksandrija
aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni Aleksandrijska kola
aktualizacija (aktuelizacija) aleksandrijski
aktuelizacija (aktualizacija) aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen.
mn. aleksandrinaca
aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti,
instr. jed. aktualnou/aktualnosti Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed.
Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrine, gen. mn.
aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti,
Aleksandrinaca
instr. jed. aktuelnou/aktuelnosti
Aleksandrinev
akustinost, gen. jed. akustinosti, instr. jed.
akustinou/akustinosti Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn.
Aleksandrinki
akustika, dat. jed. akustici
Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem
akvarel
Aleksejev
akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista
alem-kamen, gen. jed. alem-kamena
akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste
alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi
akvarelistkinja
alhemija
akvarelski
alhemijski
akvarijum
alfa-zraci
.al (internetski domen Albanije)
Alibaba (vlast. ime)
Al (skr. aluminijum)
alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn.
alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-bajraci
alibija
alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci
Aligijeri, gen. Aligijerija
alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alalei,
alimentacija
gl. im. alaljenje
alimentacijski (alimentacioni)
alapaa
alimentacioni (alimentacijski)
alarm, gen. mn. alarma
alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki
alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki
alkoholiar, vok. jed. alkoholiaru/alkoholiare,
alb. (skr. albanski)
instr. jed. alkoholiarom/alkoholiarem

90
alkoholiarka, dat. jed. alkoholiarki, gen. mn. amandman, gen. jed. amandmana
alkoholiarki, Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed.
Almanah (asopis) Amazone, gen. mn. Amazonaca
almanah, nom. mn. almanasi Amazonev
Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi amazonka (ratoborna ena) , dat. jed. amazonki,
gen. mn. amazonki
Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi
Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen.
Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpine, gen.
mn. Amazonki
mn. Alpinaca
ambar
alpinev
ambicija
alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista
ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed.
alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste
ambicioznou/ ambicioznosti
Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn.
ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen.
Alpinki
mn. ambijenata
alpinka (ivotinja), dat. jed. alpinki, gen. mn.
ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen.
alpinki
mn. ambijenata
alpinski
amblem
alpski
americij (americijum)
altruist (altruista), gen. jed. altruista
americijum (americij)
altruista (altruist), gen. jed. altruiste
ameriki (amerikanski)
altruistian, altruistina, odr. vid altruistini
Amerika, dat. jed. Americi
altruistiki
Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed.
altruistkinja Amerikane, gen. mn. Amerikanaca
aluminij (aluminijum) Amerikanev
aluminijski (aluminijumski) Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn.
aluminijum (aluminij) Amerikanki

aluminijumski (aluminijski) Amerikankin

alva (halva) amerikanski (ameriki)

Alirac, gen. jed. Alirca, vok. jed. Alire, gen. mn. amfiteatar, gen. jed. amfiteatra, gen. mn.
Aliraca amfiteatara

Alirev amonijaki

Alirka, dat. jed. Alirki, gen. mn. Alirki amonijak, nom. mn. amonijaci

aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkave, gen. Amper (vlast. ime)
mn. aljkavaca amper (mjerna jedinica)
aljkavev ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn.
a. m. (skr. ante meridiem, prije podne) ampermetara

.am (internetski domen Jermenije) ampersekunda

amputacija
amajlija
amputacijski (amputacioni)

91
amputacioni (amputacijski) anglista (anglist), gen. jed. angliste
anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni anglistiki
anahron, anahrona, odr. vid anahroni anglistika, dat. jed. anglistici
anahronistiki anglistkinja
anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn. angloameriki
anahronizama anglosaksonski
anarhija Aniin
anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista animalist (animalista), gen. jed. animalista
anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste animalista (animalist), gen. jed. animaliste
anarhistiki animalistiki
anarhistkinja animalistkinja
antrop. (skr. antropoloki) animozitet
anatemnik, vok. jed. anatemnie, nom. mn. Anka, dat. Anki
anatemnici
Ankin
Andaluzija (top.)
anon. (skr. anonimno)
andaluzijski
ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble,
Andaluanin, nom. mn. Andaluani nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala
Andaluanka, dat. jed. Andaluanki, gen. mn. antarktiki
Andaluanki
Antarktik
Ande (Andi), gen. Anda/Andi
antialkoholiar, vok. jed. antialkoholiaru/
Andi (Ande), gen. Andi antiakloholiare, instr. jed. antialkoholiarom/
Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem antialkoholiarem
Andrejev antialkoholiarka, dat. jed. antialkoholiarki,
gen. mn. antialkoholiarki
Andrija Kai Mioi (vlast. ime)
antibebi pilula
Andrijevica
antibiotik, nom. mn. antibiotici
andrijeviki
antibirokratski
Ana (Ane), vok. Ane/Ano
antifaist (antifaista), gen. jed. antifaista
Ane (Ana), vok. Ane
antifaista (antifaist), gen. jed. antifaiste
anelski (aneoski)
antifaistkinja
aneo, gen. jed. anela, vok. jed. anele/anelu,
nom. mn. aneli antihrist, vok. jed. antihriste
aneoski (anelski) antologiar, vok. jed. antologiaru/antologiare,
instr. jed. antologiarom/antologiarem
a nekmoli
antologiarka, dat. jed. antologiarki, gen. mn.
aneksija
antologiarki
aneksijski (aneksioni)
antologija
aneksioni (aneksijski)
antologijski
anglist (anglista), gen. jed. anglista

92
antrop. (skr. antropoloki) apsorbovati (apsorbirati), prez. apsorbujem, gl.
pril. sad. apsorbujui, gl. im. apsorbovanje
antropogeograf
apsorpcija
antropogeografija
apstinent, gen. jed. apstinenta, gen. mn.
antropolog, vok. jed. antropoloe, nom. mn.
apstinenata
antropolozi
apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad.
antropologija
apstinirajui, gl. im. apstiniranje
antropolokinja
apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram,
ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i gl. pril. sad. apstrahirajui, gl. im. apstrahiranje
Hercegovine)
apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem,
aor. (skr. aorist)
gl. pril. sad. apstrahujui, gl. im. apstrahovanje
aoristni
apstrakcija
aparatik, vok. jed. aparatie, nom. mn.
apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni
aparatici
apsurd
apel
arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski
aperitiv
Arabija
apelacioni (apelacijski)
arabijski
apelacijski (apelacioni)
arabist (arabista), gen. jed. arabista
apeninski
arabista (arabist), gen. jed. arabiste
Apeninsko poluostrvo
arabistkinja
aplikacija
aranel (arhanel)
aplikacijski (aplikacioni)
aranelski (arhanelski)
aplikacioni (aplikacijski)
Arap
apostol
Arapov
apostolski
Arapkinja
apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr.
jed. apotekarom/apotekarem Arapkinjin
apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn. arapski
apotekarki arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed.
aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni arbitrom, gen. mn. arbitara
apsces, gen. jed. apscesa ariti (hariti), prez. arim, gl. pril. sad. arei, gl.
im. arenje
apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista
Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed.
apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste
Argentine, gen. mn. Argentinaca
apsolvent, gen. jed. apsolventa, gen. mn.
Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn.
apsolvenata
Argentinki
apsolventkinja
argumenat (argument), gen. jed. argumenta,
apsolventski gen. mn. argumenata
apsorbirati (apsorbovati) prez. apsorbiram, gl. argument (argumenat), gen. jed. argumenta,
pril. sad. apsorbirajui, gl .im. apsorbiranje gen. mn. argumenata

93
arh. (skr. arhaizam) artista (artist), gen. jed. artiste
arh. (skr. arhitekt) Art magazin
arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl. artistkinja
pril. sad. arhaizirajui, gl. im. arhaiziranje asfalt
arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl. asfaltirati, prez. asfaltiram, gl. pril. sad.
pril. sad. arhaizujui, gl. im. arhaizovanje asfaltirajui, gl. im. asfaltiranje
arhanel (aranel) asimilacija
arhanelski (aranelski) asimilacijski (asimilacioni)
arheol. (skr. arheoloki) asimilacioni (asimilacijski)
arhiakon asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed.
arhiepiskopija asimilatorom
arhijerej, vok. jed. arhijereju, instr. jed. arhijerejem asimilatorka, dat. jed. asimilatorki, gen. mn.
asimilatorki
arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn.
arhitekata asimilatorski
arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn. asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata
arhitekata asistentkinja
arhiv asistentski
arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki asket (asketa), gen. jed. asketa
aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata asketa (asket), gen. jed. askete
aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni
aristokratkinja asonanca, gen. mn. asonanci
aristokratija aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn.
aristokratski aspekata
Aristotel aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn.
aspekata
aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed.
aristotelove, gen. mn. aristotelovaca aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata
aristotelovev aspirator
aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn. astal, gen. jed. astala
aristotelovki Astek, vok. jed. Astee, nom. mn. Asteci, gen. mn.
aristotelovski Asteka
arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici astma, gen. mn. astma / astmi
arteriosklerotian, arteriosklerotina, odr. vid astmatian, astmatina, odr. vid astmatini
arteriosklerotini astmatiar, vok. jed. asmatiaru/asmatiare,
arterioskleroza instr. jed. astmatiarom/asmatiarem
artikulacija astmatiarka, dat. jed. astmatiarki, gen. mn.
astmatiarki
artikulacijski (artikulacioni)
astmatini
artikulacioni (artikulacijski)
astr. (skr. astronomski)
artist (artista), gen. jed. artista

94
astrofiziar, vok. jed. atletiar, vok. jed. atletiaru/atletiare, instr. jed.
astrpofiziaru/astrofiziare, instr. jed. atletiarom/atletiarem
astrofiziarom/astrofiziarem atletiarka, dat. jed. atletiarki, gen. mn. atletiarki
astrofiziarka, dat. jed. astrofiziarki, gen. mn. atletski
astrofiziarki
atmosfera
astrofizika, dat. jed. astrofizici
atoksian, atoksina, odr. vid atoksini
astrol. (skr. astroloki)
atrijum
astrolog, vok. jed. astroloe, nom. mn. astrolozi
atrofija
astrologija
Au (skr. aurum, zlato)
astroloki
audijencija
astrolokinja
auditorijum
astromagazin
augm. (skr. augmentativ)
astron. (skr. astronomski)
Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed.
asura (hasura)
Aurelije, instr. jed. Aurelijem
.at (internetski domen Austrije)
Aurelijev
atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka
Australija
atae, gen. jed. ataea, vok. jed. ataeu, nom. mn.
Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed.
ataei, gen. mn. ataea
Australijane, gen. mn. Australijanaca
ateist (ateista), gen. jed. ateista
Australijanev
ateista (ateist), gen. jed. ateiste
Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn.
ateistkinja Australijanki
atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn. australijski
ateljea
Austrija
atentator, vok. jed. atentatore, instr. jed.
Austrijanac, gen .jed. Austrijanca, vok. jed.
atentatorom
Austrijane, gen. mn. Austrijanaca
atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn.
Austrijanev
atentatorki
Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn.
atentatorski
Austrijanki
Atina
austrijanski (austrijski)
Atinjanin, nom. mn. Atinjani
austrijski (austrijanski)
Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki
Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed.
Atinjankin Austrougarskoj
atipinost, gen. jed. atipinosti, instr. jed. austrougarski
atipinou/ atipinosti
aut, nom. mn. auti
atlantski
autentinost, gen. jed. autentinosti, instr. jed.
Atlantski okean autentinou/autentinosti
atlet (atleta), gen. jed. atleta auto, nom. mn. auti
atleta (atlet), gen. jed. atlete autobiograf

95
autobiografija Autonomna Pokrajina Vojvodina
autobiografkinja autoportret
autobiografski autopraonica
autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare, autoput
instr. jed. autobravarom/autobravarem autoradionica
autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn. autostop
autodidakta
autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed.
autodjelovi autostoperom
autoelektriar, vok. jed. autoelektriaru/ autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn.
autoelektriare, instr. jed. autoelektriarom/ autostoperki
autoelektriarem
autosugestija
autogol, gen. jed. autogola
autsajder, vok. jed. autsajderu, instr. jed.
autogram autsajderom
autohipnoza avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana
autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni avangarda
autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed. avangardist (avangardista), gen. jed.
autohtonou/autohtonosti avangardista
autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni avangardista (avangardist), gen. jed.
autokefalija avangardiste
autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed. avangardistkinja
autokefalnou/ autokefalnosti avangardan, avangardna, odr. vid avangardni
autoklub avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista
autokratija avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste
autokratski avanturistiki
autokritian, autokritina, odr. vid autokritini avanturistkinja
autokritika, dat. jed. autokritici avenija
autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed. averzija
autolakirerom
avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveu
autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, instr.
jed. autolimarom/autolimarem avetinja
automehaniar, vok. jed. automehaniaru/ avetinjski
automehaniare, instr. jed. automehaniarom/ Avganistan
autiomehaniarem
Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed.
automobilist (automobilista), gen. jed. Avganistane, gen. mn. Avganistanaca
automobilista
Avganistanev
automobilista (automobilist), gen. jed.
automobiliste Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn.
Avganistanki
automobilistkinja
avganistanski
auto-moto-drutvo
Avgust (vlast. ime)

96
avgust (mjesec) adajin
Avgustin (vlast. ime)
avijacija
avijatiar, vok. jed. avijatiaru/avijatiare, instr. B
jed. avijatiarom/avijatiarem
B (skr. bor)
avijatiarka, dat. jed. avijatiarki, gen. mn.
.ba (internetski domen Bosne i Hercegovine)
avijatiarki
baba
avijatika, dat. jed. avijatici
babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca
aviomaterijal
babaroga, dat. jed. babarogi
aviomehaniar, vok. jed. aviomehaniaru/
aviomehaniare, instr. jed. aviomehaniarom/ babica
aviomehaniarem babiin
avion babine
avlija bablji
avlijski babura
Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifaistiko vijee baca, gen. jed. bacaa, vok. jed. bacau, instr. jed.
narodnog osloboenja Jugoslavije) bacaem
Avram (vlast. ime) bacaica
azbest bacaiin
azbestni bacil
azbuni baciti (baiti), prez. bacim, gl. prid. trp. baen
azbuka, dat. jed. azbuci baiti (baciti), prez. baim, gl. prid. trp. baen
Azijac (Azijat), vok. jed. Azije, instr. jed. Baka Topola (top.)
Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca
Bako Dobro Polje (top.), gen. jed. Bakoga
Azijev Dobrog Polja
Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, instr. jed. Bakopoljac, nom. mn. Bakopoljci, gen. mn.
Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata Bakopoljaca
Azijatov Bakopoljev
Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn. Bakopoljka, dat. jed. Bakopoljki, gen. mn.
Azijki Bakopoljki
Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen. mn. Bakopoljkin
Azijatkinja
bava, gen. mn. baava
azijski
Badnjak (Badnji dan)
azil
badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, nom. mn.
azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata badnjaci
azilantkinja Badnje vee, gen. jed. Badnje veeri
azilski Badnji dan
adaja bada

97
baga, gen. jed. bagaa, instr. jed. bagaem balavad, gen. jed. balavadi, instr. jed.
balavau/ balavadi
bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista
balave, gen. jed. balaveta
bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste
balavev
bageristkinja
balavica
bahanalija
balaviin
bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatou/
bahatosti balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavou/
balavosti
bajagi
balak, gen. jed. balaka, nom. mn. balaci, gen. mn.
bajalica
balaka
bajonet
Balkan
bajpas
Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkane,
bajrak (barjak), nom. mn. bajraci gen. mn. Balkanaca
bajraktar (barjaktar), vok. jed. Balkanev
bajraktaru/bajraktare, instr. jed.
Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki
bajraktarom/bajraktarem
balkanski
Bajram (prazn.)
Balkanski rat (ist.)
baka, dat. jed. baki
Balkansko poluostrvo
bakica, vok. jed. bakice
balski
bakiin
Bala (vlast. ime)
bakin
Balii (vlast. ime)
bakra, gen. jed. bakraa, instr. jed. bakraem
baltiki
bakroreev
Baltiko more
bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed.
bakroree, instr. jed. bakrorescem, gen. mn. Baltik (top.)
bakrorezaca baltoslovenski
baksuz balsam (balzam), gen. jed. balsama
baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem,
baksuzluk, nom. mn. baksuzluci gl. pril. sad. balsamujui, gl. im. balsamovanje
baktati se, prez. bakem se, imper. baki se, gl. balzam (balsam), gen. jed. balzama
pril. sad. bakuu se, gl. im. baktanje balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem,
bakterijski gl. pril. sad. balzamujui, gl. im. balzamovanje
bakteriolog, vok. jed. bakterioloe, nom. mn. bambus
bakteriolozi Banaanin, nom. mn. Banaani
bakteriologija Banaaninov
bakteriolokinja Banaanka, dat. jed. Banaanki, gen. mn.
bal Banaanki
balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balave, gen. Banaankin
mn. balavaca Banat

98
banin (bankin) barjaktar (bajraktar), vok. jed.
barjaktaru/barjaktare, instr. jed.
bandera
barjaktarom/barjaktarem
bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi
barok
bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed.
bas, nom. mn. basovi
bandoglave, gen. mn. bandoglavaca
basist (basista), gen. jed. basista
bandoglavev
basista (basist), gen. jed. basiste
bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn.
bandoglavki basistkinja
banica basketbol, gen. jed. basketbola
baniin basna
Banija bastadur
Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banije, gen. bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni
mn. Banijaca Ba-elik, gen. jed. Ba-elika, vok. jed. Ba-
Banijev elie
Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki baibozuki
bankin (banin) baibozuk, nom. mn. baibozuci
banuti, prez. banem bata
Banjani (geogr.) batica
Banjanin, nom. mn. Banjani batovan
Banjaninov batovanka, dat. jed. batovanki, gen. mn.
batovanki
Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki
batai (dem. od batak)
Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke
bataina (augm. od batak)
Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke
batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci
Banjaluanin, nom. mn. Banjaluani
batal (neprom. prid.)
Banjaluaninov
batal rabota, gen. jed. batal rabote
Banjaluanka, dat. jed. Banjaluanki, gen. mn.
Banjaluanki bataljon
Banjaluankin baterijski
banjaluki batli (srean)
Baoii (vlast. ime; top.) bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajui, gl.
im. bauljanje
bapski
bazd, gen. jed. bazda
baraba
bazdjeti (baeti), prez. bazdim, impf. baah,
barapski
gl. pril. sad. bazdei, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela
bareina
bazen
barijum
bazilika, dat. jed. bazilici
barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn.
badarina
barjaci

99
baeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. baah, Beograanka, dat. jed. Beograanki, gen. mn.
Beograanki
gl. prid. rad. bazdio/baela
Beograankin
b.b. (skr. bez broja)
bepad, gen. bepadi, instr. bepau/bepadi
bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. beh, imper.
bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje bepe, gen. bepeta
.be (internetski domen Belgije) bera, vok. jed. berau, instr. jed. beraem
bebica beraica
bebiin beraiin
bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn. beriet
bebisiterki berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed.
Beir-beg, vok. jed. Beir-bee berberom, nom. mn. berberi
Be, instr. Beom berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed.
berberinom, nom. mn. berberi
beiti, prez. beim, impf. beah, gl. pril. sad.
beei, gl. im. beenje Berlin
Belija, gen. jed. Belije, vok. jed. Belijo Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berline, gen.
mn. Berlinaca
Belijin
Berlinev
Belijka, dat. jed. Belijki, gen. mn. Belijki
Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki
Belijkin
Berlinkin
Beki knjievni dogovor
Berlinski kongres (istor.)
Beki kongres (istor.)
berza
beg, vok. jed. bee, nom. mn. begovi, gen. mn.
begova berzanski
begovica besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani
begoviin besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni
bejzbol bescijenje, gen. jed. bescijenja, instr. jed.
bescijenjem
bekhend (tenis)
besciljan, besciljna, odr. vid besciljni
Belgijanac, gen. jed. Belgijanca, vok. jed.
Belgijane, gen. mn. Belgijanaca bescvjetnica
Belgijanev bescvjetniki
Belgijanka, dat. jed. Belgijanki, gen. mn. besjeda (beeda)
Belgijanki besjediti (beediti), prez. besjedim, impf.
Belgijankin besjeah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila
belgijski besjednica (beednica), nom. mn. besjednice
Beograd besjedniin (beedniin)
beogradski besjedniki (beedniki)
Beograanin, nom. mn. Beograani besjednik (beednik), vok, jed. besjednie, nom.
mn. besjednici
Beograaninov

100
besjednitvo (beednitvo), gen. mn.
besjednitava/ besjednitva
beshljebica
beskamatni
beskimenjak, vok. jed. beskimenjae, nom. mn.
beskimenjaci
besklasan, besklasna, odr. vid besklasni
beskompromisan, beskompromisna, odr. vid
beskompromisni
beskonaan, beskonana, odr. vid beskonani
beskonanost, gen. jed. beskonanosti, instr. jed.
beskonanou/ beskonanosti
beskraj, instr. jed. beskrajem
beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni
beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed.
beskrajnou/beskrajnosti
beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid
beskrupulozni
beskrupuloznost, gen. jed. beskrupuloznosti,
instr. jed. beskrupuloznou/ beskrupuloznosti
beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni
beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed.
beskrvnou/beskrvnosti
beskuniki
beskunik, vok. jed. beskunie, nom. mn.
beskunici
besmisao, gen. jed. besmisla
besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni
besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed.
besmislenou/besmislenosti
besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni
besmrtniki
besmrtnik, vok. jed. besmrtnie, nom. mn.
besmrtnici
besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed.
besmrtnou/besmrtnosti
bespamee, gen. jed. bespamea, instr. jed.
bespameem
bespametan, bespametna, odr. vid bespametni
besplatan, besplatna, odr. vid besplatni
101
bespomoan, bespomona, odr. vid bespomoni
bespomonost, gen. jed. bespomonosti, instr.
jed. bespomonou/ bespomonosti
besposlen (bespoljen), besposlena, odr. vid
besposleni
besposliar, vok. jed. besposliaru/besposliare,
instr. jed. besposliarom/besposliarem
besposliariti, prez. besposliarim, gl. pril. sad.
besposliarei, gl. im. besposliarenje
besposliarka, dat. jed. besposliarki, gen. mn.
besposliarki
bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni
bespoljen (besposlen), bespoljena, odr. vid
bespoljeni
bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni
bespredmetan, bespredmetna, odr. vid
bespredmetni
bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti,
instr. jed. bespredmetnou/ bespredmetnosti
besprekoran (besprijekoran), besprekorna,
odr. vid besprekorni
besprijekoran (besprekoran), besprijekorna,
odr. vid besporijekorni
besprekornost (besprijekornost), gen. jed.
besprekornosti, instr. jed. besprekornou/
besprekornosti
besprijekornost (besprekornost), gen. jed.
besprijekornosti, instr. jed. besprijekornou/
besprijekornosti
besprimjeran, besprimjerna, odr. vid
besprimjerni
bespue, gen. jed. bespua, instr. jed. bespuem
besputica
besraman, besramna, odr. vid besramni
besramnica
besramniin
besramniki
besramnik, vok. jed. besramnie, nom. mn.
besramnici
bestidnica
bestidniin
bestidniki beednik (besjednik), vok. jed. beednie,
nom. mn. beednici
bestidnik, vok. jed. bestidnie, nom. mn.
bestidnici beednitvo (besjednitvo), gen. jed.
beednitva, gen. mn. beednitava/ beednitva
bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni
bezakonik, vok. jed. bezakonie, nom.mn.
bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed.
bezakonici
bestjelesnou/ bestjelesnosti
bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed.
bestraga (uzvik)
bezakonjem, nom. mn. bezakonja
bestrva (pril.)
bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni
bestseler, instr. jed. bestselerom
bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed.
besubjekatski bezazlenou/bezazlenosti
besue, gen. jed. besua, instr. jed. besuem bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni
besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besvijeu/ bezbjednostan, bezbjednosna, odr. vid
besvijesti
bezbjednosni
besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed.
besvjesnou/besvjesnosti bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed.
bezbjednou/bezbjednosti
besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni
bezbrian, bezbrina, odr. vid bezbrini
beasnik, vok. jed. beasnie, nom. mn.
beasnici bezbrinost, gen. jed. bezbrinosti, instr. jed.
bezbrinou/bezbrinosti
beastiti, prez. beastim, impf. beaah, gl.
prid. trp. beaen, gl. pril. sad. beastei, gl. im. bezbrojan, bezbrojna, odr. vid bezbrojni
beaenje bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed.
beae, gen. jed. beaa, instr. jed. beaem, bezbrojnou/bezbrojnosti
nom. mn. beaa bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani
beednost, gen. jed. beednosti, instr. jed. bezduan, bezduna, odr. vid bezduni
beednou/beednosti
bezdunost, gen. jed. bezdunosti, instr. jed.
beutan, beutna, odr. vid beutni bezdunou/bezdunosti
beutnost, gen. jed. beutnosti, instr. jed. bezemlja, vok. jed. bezemljau, instr. jed.
beutnou/beutnosti bezemljaem
Beka, dat. Beki bezgrean, bezgrena, odr. vid bezgreni
beuman, beumna, odr. vid beumni bezgrenost, gen. jed. bezgrenosti, instr. jed.
beumnost, gen. jed. beumnosti, instr. jed. bezgrenou/bezgrenosti
beumnou/beumnosti bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni
beeda (besjeda) bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed.
beediti (besjediti), prez. beedim, impf. bezimenou/bezimenosti
beeah, gl. pril. sad. beedei, gl. prid. rad. bezlinost, gen. jed. bezlinosti, instr. jed.
beedio/beedila, gl. im. beeenje bezlinou/bezlinosti
beednica (besjednica), vok. jed. beednice bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni
beedniin bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni
beedniki (besjedniki) bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed.
bezlobnou/bezlobnosti

102
bezmalo (pril.) bezubost, gen. jed. bezubosti, instr. jed.
bezubou/ bezubosti
bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni
bezuean (bezutjean), bezuena, odr. vid
bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed.
bezueni
bezmirisnou/ bezmirisnosti
bezuenost (bezutjenost), gen. jed.
bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni
bezuenosti, instr. jed.
bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed. bezuenou/bezuenosti
bezmjernou/bezmjernosti
bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni
bezmlijean bezmlijena, odr. vid bezmlijeni
bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed.
bezmlijenost, gen. jed. bezmlijenosti, instr. jed. bezukusnou/bezukusnosti
bezmlijenou/bezmlijenosti
bezuman, bezumna, odr. vid bezumni
beznaajan, beznaajna, odr. vid beznaajni
bezumnica, vok. jed. bezumnice
beznaajnost, gen. jed. beznaajnosti, instr. jed.
bezumniin
beznaajnou/beznaajnosti
bezumniki
bezobratina
bezumnik, vok. jed. bezumnie, nom. mn.
bezobraznica, vok. jed. bezobraznice
bezumnici
bezobrazniin
bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed.
bezobraznik, vok. jed. bezobraznie, nom. mn. bezumnou/bezumnosti
bezobraznici
bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni
bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni
bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed.
bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed.
bezustavnou/bezustavnosti
bezobzirnou/bezobzirnosti
bezuspjean, bezuspjena, odr. vid bezuspjeni
bezoan, bezona, odr. vid bezoni
bezonica, vok. jed. bezonice bezuspjenost, gen. jed. bezuspjenosti, instr. jed.
bezuspjenou/ bezuspjenosti
bezoniin
bezutjean (bezuean), bezutjena, odr. vid
bezoniki bezutjeni
bezonik, vok. jed. bezonie, nom. mn. bezonici bezutjenost (bezuenost), gen. jed.
bezonost, gen. jed. bezonosti, instr. jed. bezutjenosti, instr. jed.
bezonou/bezonosti bezutjenou/bezutjenosti
bezosjeajan (bezoeajan) bezosjeajna, odr. bezvjerica
vid bezosjeajni bezvjerje, gen. jed. bezvjerja, instr. jed.
bezosjeajnost (bezoeajnost), gen. jed. bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja
bezosjeajnosti, instr. jed. bezosjeajnou/ bezvjernik, vok. jed. bezvjernie, nom. mn.
bezosjeajnosti bezvjernici
bezoeajan (bezosjeajan), bezoeajna, odr. bezvlae, gen. jed. bezvlaa, instr. jed.
vid bezoeajni bezvlaem, nom. mn. bezvlaa
bezoeajnost (bezosjeajnost), gen. jed. bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni
bezoeajnosti, instr. jed. bezoeajnou/
bezoeajnosti bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed.
bezvodnou/bezvodnosti
bezrjean, bezrjena, odr. vid bezrjeni
bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni
bezub, bezuba, odr. vid bezubi

103
bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed. biciklistiki
bezvoljnou/bezvoljnosti biciklistkinja
bezvredniji (komp. od bezvrijedan) bievan, bievana, odr. vid bievani
bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni bievati, prez. biujem, imper. biuj, gl. pril. sad.
bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed. biujui, gl. prid. trp. bievan, gl. im. bievanje
bezvrijednou/ bezvrijednosti bii (dem. od bi i od bik)
bezvuan, bezvuna, odr. vid bezvuni bidermajer, instr. jed. bidermajerom
bezvunost, gen. jed. bezvunosti, instr. jed. bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed.
bezvunou/bezvunosti bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea
beian, beina, odr. vid beini BiH (skr. Bosna i Hercegovina)
beinost, gen. jed. beinosti, instr. jed.
BiH (Meunarodna auto-oznaka za Bosnu i
beinou/beinosti
Hercegovinu)
beilan, beilna, odr. vid beilni
beilnost, gen. jed. beilnosti, instr. jed. bh. (skr. bosanskohercegovaki)
beilnou/beilnosti bijeda
beivotan, beivotna, odr. vid beivotni bijedan, bijedna, odr. vid bijedni
beivotnost, gen. jed. beivotosti, instr. jed. bijednost, gen. jed. bijednosti, instr. jed.
beivotnou/ beivotnosti bijednou/bijednosti
beuan, beuna, odr. vid beuni bijednica, vok. jed. bijednice
beunost, gen. jed. beunosti, instr. jed. bijedniin
beunou/beunosti
bijedniki
beti, prez. bdim/bdijem, impf. bah, imper. bdi/
bijednik, vok. jed. bijednie, nom. mn. bijednici
bdij, gl. prid. rad. bdio/bela, gl. im. benje
bijeg, nom. mn. bjegovi
.bg (internetski domen Bugarske)
bijel, bijela, odr. vid bijeli
Biblija (Sveto pismo)
bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijele, gen. mn.
biblijski
bijelaca
bibliofil
bijelev
bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki
Bijele Rudine (geogr.)
bibliograf
Bijeli Pavle (vlast. ime)
bibliografija
bijeliti (initi bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah,
bibliografkinja gl. pril. sad. bijelei, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im.
biblioteki bijeljenje

biblioteka, dat. jed. biblioteci Bijelo Polje (vlast. ime)

bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli, bijeljenje

gen. mn. bicikala
biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla,
gen. mn. bicikala
biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista
biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste
bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf.
bijeljah, gl. pril. sad. bijelei, gl. im. bijeljenje
bijes, nom. mn. bjesovi
bijesan, bijesna, odr. vid bijesni

104
bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesnei, birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate
gl. im. bijenjenje birokratija
bilabijal birokratski
bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni bisergrana
bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem biserzubi
bilijar-klub bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista
bilo iji (iji bilo) bistijerna
bilo kakav (kakav bilo) bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki
bilo koji (koji bilo) bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni
bilo koliki (koliki bilo) bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed.
bilo to (to bilo) bistroumljem, nom. mn. bistroumlja
Biljarda bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed.
bistroumnou/ bistroumnosti
biljeg, nom. mn. biljezi
biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je,
biljega, dat. jed. biljezi
jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem,
biljeiti, prez. biljeim, impf. biljeah, gl. pril. sad. bude, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/
biljeei, gl. prid. trp. biljeen, gl. im. biljeenje bjeh, bijae/bjee, bijae/bjee, bijasmo/bjesmo,
biljenica bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi,
bismo, biste, bi/bie
biljeniki
bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka
biljenik, vok. jed. biljenie, nom. mn. biljenici
Bitka na Carevom Lazu (istor.)
biljojed
Bitka na Fundini (istor.)
biobibliograf
Bitka na Mojkovcu (istor.)
biobibliografija
Bitka na Sutjesci (istor.)
biogeneza
Bitka za Pljevlja (istor.)
Biogradska gora
bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli
biohemiar, vok. jed. biohemiaru/biohemiare,
instr. jed. biohemiarom/biohemiarem bivolica, vok. jed. bivolice

biohemiarka, dat. jed. biohemiarki, gen. mn. bivoliin

biohemiarki biznismen
biohemija biuterija
biohemijski bjanko mjenica
biol. (skr. bioloki) bjedniji (komp. od bijedan)
biolog, vok. jed. bioloe, nom. mn. biolozi bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegune,
biologija instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca

bioloki bjegunev

biolokinja bjegunica

bionjaa bjeguniin

birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva

105
bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn. bjelji (komp. od bijel)
bjelanca, gen. mn. bjelanaca bjesnilo
bjelanevina bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/
bjelanevinast, bjelanevinasta, odr. vid bjesnjela, gl. pril. sad. bjesnei, gl. im. bjenjenje
bjelanevinasti bjesomuan, bjesomuna, odr. vid bjesomuni
bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad. bjesomunica
bjelasajui se, gl. im. bjelasanje
bjesomunik, vok. jed. bjesomunie, nom. mn.
bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati bjesomunici
Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme) bjesomunost, gen. jed. bjesomunosti, instr. jed.
bjelilo bjesomunou/ bjesomunosti
bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti bjenji (komp. od bijesan)
bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi bjeati, prez. bjeim, impf. bjeah, gl. pril. sad.
bjeei, gl. im. bjeanje
bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani
blaenje
bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi
blagodet, gen. jed. blagodeti, instr. jed.
bjelogorica
blagodeu/ blagodeti
bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi
blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni
Bjelopavli, nom. mn. Bjelopavlii
blagorjeiv, blagorjeiva, odr. vid blagorjeivi
Bjelopavlii (top.)
blagorjeivost, gen. jed. blagorjeivosti, instr. jed.
bjelopavliki blagorjeivou/ blagorjeivosti
Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed. blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni
Bjelopolje, gen. mn. Bjelopoljaca
blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed.
Bjelopoljev blagorodnou/ blagorodnosti
Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn. blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad.
Bjelopoljki blagosiljajui, gl. im. blagosiljanje
Bjelopoljkin blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp.
bjelopoljski blagosloven/blagoslovljen
Bjelorus blagovijesni (od Blagovijesti)
Bjelorusov
Blagovijesti
Bjelorusija
bjeloruski blagovremen, blagovremena, odr. vid
blagovremeni
Bjeloruskinja
blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr.
Bjeloruskinjin jed. blagovremenou/ blagovremenosti
bjelosvjetski blatiti, prez. blatim, impf. blaah, gl. pril. sad.
Bjeloi (vlast. ime) blatei, gl. prid. trp. blaen, gl. im. blaenje
bjelouka, dat. jed. bjelouki, gen. mn. bjelouki blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta
gutera)
Bjelova (vlast. ime)
Blaena Ozana
bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka
Blao, gen. Blaa, vok. Blao
106
Blaov boiti se, prez. boim se, impf. boah se, gl. pril.
sad. boei se, gl. im. boenje
blijed, blijeda, odr. vid blijedi
boka, dat. jed. boki, gen. mn. boki
blijedocrven, blijedocrvena, odr. vid
blijedocrveni boem, vok. jed. boemu
blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi bofl
blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni bog, vok. jed. boe, nom. mn. bogovi
blijedjeti (blijeeti), prez. blijedim, impf. Bog, vok. Boe
bijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad. bogami (uzv.)
blijedio/blijedjela, gl. im. blijeenje
bogamu (uzv.)
blijeeti (blijedjeti), prez. blijedim, impf.
blijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad. bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva
blijedio/blijeela, gl. im. blijeenje boginja
blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn. bogati (uzv.)
blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova
bogme (rijeca)
blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor.
blijesnuh, gl. pril. pro. blijesnuvi bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr.
jed. bogobojaznou/bogobojaznosti
blijetati, prez. blijetim, gl. pril. sad. blijetei, gl.
im. blijetanje bogobojaljiv, bogobojaljiva, odr. vid
bogobojaljivi
blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizane, gen.
mn. blizanaca bogobojaljivost, gen. jed. bogobojaljivosti,
instr. jed. bogobojaljivou/ bogobojaljivosti
blizanev
bogojavljenski (od Bogojavljenje)
bliznakinja
Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed.
bludnica Bogojavljenjem
bludniin bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed.
bludniki bogomre, gen. mn. bogomrzaca
bludnik, vok. jed. bludnie, nom. mn. bludnici bogomrev
bludjeti (blueti), prez. bludim, impf. bluah, gl. bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogoraah,
pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl. gl. pril. sad. bogoradei, gl. im. bogoraenje
im. bluenje Bogorodica, vok. Bogorodice
blueti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluah, gl. Bogorodiin
pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bluela, gl.
im. bluenje bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni
Blumfild (vlast. ime) bogumil
bljei (komp. od blijed) bogumilstvo, gen. mn.
bogumilstava/bogumilstva
bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor.
bljesnuh, gl. pril. pro. bljesnuvi bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista
bljetav, bljetava. odr. vid bljetavi bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste
bljetavost, gen. jed. bljetavosti, instr. jed. bohemistkinja
bljetavou/bljetavosti bojler
boica Bojl-Mariotov zakon

107
Boka Kotorska bos. (skr. bosanski)
Boka, dat. Boki Bosfor (vlast. ime)
Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom bosforski
Bokeljev bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed.
Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki bosilje/bosioe

Bokeljkin bostan

bokokotorski Bostani (vlast. ime)

Bokokotorski zaliv bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl.
prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodui, gl. prid. trp.
bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom boden, gl. im. bodenje
boksme, instr. jed. boksmeom bo. (skr. bonjaki)
bokserice bonjaki
bolanda Bonjak, vok. jed. Bonjae, nom. mn. Bonjaci
bole, bolea, odr. vid bolei Bonjakov
bolesnica Bonjakinja
bolesniin Bonjakinjin
bolesnik, vok. jed. bolesnie, nom. mn. bolesnici bot. (skr. botaniki/botanika)
bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. boleu/bolesti botaniar, vok. jed. botaniaru/botaniare, instr.
bolestan, bolesna, odr. vid bolesni jed. botaniarom/botaiarem
boleljiv, boleljiva, odr. vid boleljivi botaniarka, dat. jed. botaniarki, gen. mn.
botaniarki
boletina
boza
bolnica
Boi
bolniar, vok. jed. bolniaru/bolniare, instr. jed.
bolniarom/bolniarem Boina ostrva
bolniarka, dat. jed. bolniarki, gen. mn. Boina pobuna (istor.)
bolniarki boini
Boljevii (geogr.; crnogorsko pleme) boji
boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen. br. (skr. broj)
mn. boljitaka
brabonjak, gen. jed. brabonjka, nom. mn.
bombon brabonjci, gen. mn. brabonjaka
bombonjera brabonjiti, prez. brabonjim, impf. brabonjah,
boravini gl. pril. sad. brabonjei, gl. im. brabonjenje
boravite brani
borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioe, gen. Brajii (geogr.; crnogorsko pleme)
mn. borilaca brakolomnica, vok. jed. brakolomnice
borioev brakolomniin
Borka, dat. Borki brakolomnik, vok. jed. brakolomnie, nom. mn.
Borkin brakolomnici

108
brakolomstvo, gen. mn. brakolomstava/ brbljivev
brakolomstva brbljivica, vok. jed. brbljivice
brani, vok. jed. braniu, instr. jed. braniem brbljiviin
branik, nom. mn. branici Breli (geogr.; crnogorsko pleme)
branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioe, gen. bri, instr. jed. briem
mn. branilaca
brkati, prez. brkam, gl. pril. sad. brkajui, gl.
branioev im. brkanje
branitelj, vok. jed. branitelju, instr. jed. Brda (geogr.)
braniteljem
brdski
braniteljka, dat. jed. braniteljki, gen. mn.
braniteljki branin, nom. mn. brani
branilaki Branin, nom. mn. Brani
branilatvo, gen. mn. branilatava/branilatva branski
branav (branjav), branava, odr. vid branavi breme, gen. jed. bremena
brano bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti
branjav (branav), branjava, odr. vid branjavi bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed.
bremenitou/bremenitosti
bratanina
bremenoa
bratani, vok. jed. brataniu, instr. jed. brataniem
breskovaa
brati, prez. berem, imper. beri, gl. pril. sad. berui
breskva, gen. mn. bresaka
Bratogot (vlast. ime)
brestov, brestova, odr. vid brestovi
Bratonoi, gen. jed. Bratonoia, vok. jed.
Bratonoiu, instr. jed. Bratonoiem, nom. mn. breza
Bratonoii brezovik (brezova uma), nom. mn. brezovici
Bratonoii (geogr.; crnogorsko bransko Brezovik (top.)
pleme)
brei (dem. od brijeg), vok. jed. breiu, instr. jed.
bratoubica, vok. jed. bratoubico breiem
bratoubilaki breina (augm. od brijeg)
bratoubistvo, gen. mn. breuljak, gen. jed. breuljka, nom. mn. breuljci,
bratoubistava/bratoubistva gen. mn. breuljaka
bratski bridak, britka, odr. vid britki
bratstvenik, vok. jed. bratstvenie, nom. mn. bridjeti (brieti), prez. bridim, impf. briah, gl.
bratstvenici pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl.
bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva im. brienje
bratued brieti (bridjeti), prez. bridim, impf. briah, gl.
pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/briela, gl. im.
bratueda brienje
brav briga, dat. jed. brizi
bravlji brija, vok. jed. brijau, instr. jed. brijaem
brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljive, brijanica
gen. mn. brbljivaca

109
brijeg, nom. mn. bregovi brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl.
pril. sad. brojei, gl. im. brojenje
brijest, nom. mn. brestovi
bronhijalni
Brijestovo (vlast. ime)
bronza
brijee, gen. jed. brijea, instr. jed. brijeem
bronzan, bronzana, odr. vid bronzani
brilijant, gen. mn. brilijanata
brstina
Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britane, gen.
mn. Britanaca brstiti, prez. brstim, impf. brah, gl. pril. sad.
brstei, gl. prid. trp. bren, gl. im. brenje
Britanev
bruco, vok. jed. brucou, instr. jed. brucoem
Britanija
brucoki
Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki
brucokinja
Britankin
brucokinjin
brian, brina, odr. vid brini
brus
briljiv, briljiva, odr. vid briljivi
brusiti, prez. brusim, impf. bruah, gl. pril. sad.
briljivost, gen. jed. briljivosti, instr. jed.
brusei, gl. im. bruenje
briljivou/briljivosti
bruen, bruena, odr. vid brueni
brk, nom. mn. brkovi/brci
bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom.
broiti se, prez. broim se, impf. broah se, gl.
mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka
pril. sad. broei se, gl. im. broenje
bruto teina
broditi, prez. brodim, impf. broah, gl. pril. sad.
brodei, gl. im. broenje brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzae, nom. mn.
brzaci
brodogradilini
brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn.
brodogradilite
brzinometara
brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed.
brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom
brodolome, gen. mn. brodolomaca
brzometan, brzometna, odr. vid brzometni
brodolomev
bre-bolje
brodolomnik, vok. jed. brodolomnie, nom. mn.
brodolomnici bubamara, gen. jed. bubamare
brodovlasnica, vok. jed. brodovlasnice bubreg, nom. mn. bubrezi
brodovlasniin bubrei (dem. od bubreg), vok. jed. bubreiu,
instr. jed. bubreiem
brodovlasniki
bubreni
brodovlasnik, vok. jed. brodovlasnie, nom. mn.
brodovlasnici bubrenjak, gen. jed. bubrenjaka, nom. mn.
bubrenjaci
brodovlasnitvo, gen. mn. brodovlasnitava/
brodovlasnitva bubuljiav, bubuljiava, odr. vid bubuljiavi
broenje buati, prez. buim, imper. bui, gl. pril. sad.
buei, gl. im. buanje
brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojei
bukati, prez. bukam, gl. pril. sad. bukajui, gl.
brojanica
im. bukanje
bukuri, instr. jed. bukuriem

110
bunuti, prez. bunem, aor. bunuh, gl. pril. pro. Bukuretanac, gen. jed. Bukuretanca, vok. jed.
bunuvi Bukuretane, gen. mn. Bukuretanaca
budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci Bukuretanev
budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.) Bukuretanka, dat. jed. Bukuretanki, gen. mn.
Bukuretanki
budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.)
Bukuretankin
budilnik, nom. mn. budilnici
buldog, vok. jed. buldoe, nom. mn. buldozi
budist (budista), gen. jed. budista
buldoer, instr. jed. buldoerom
budista (budist), gen. jed. budiste
bulevar, instr. jed. bulevarom
budistiki
Bulevar kralja Nikole
budistkinja
buljook, buljooka, odr. vid buljooki
budto
buljuk, nom. mn. buljuci
budui da
bumerang, nom. mn. bumeranzi
Budunost (sport. klub)
bunjite, gen. jed. bunjita, instr. jed. bunjitem,
Budva
nom. mn. bunjita
Budvanin, nom. mn. Budvani
buregdija
Budvaninov
buregdinica
Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki
burek, nom. mn. bureci
Budvankin
burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn.
budvanski burleski
budzato (rijeca) buroaski
budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci buroazija
bu, gen. jed. bui, instr. jed. buu/bui butik, nom. mn. butici
buati, prez. buam, gl. pril. sad. buajui, gl. im. buva
buanje
buzdovan, gen. jed. buzdovana
bug. (skr. bugarski)
.by (internetski domen Bjelorusije)
Bugarin, nom. mn. Bugari
Bugarinov
C
Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki
C (skr. ugljenik)
Bugarkin
C (skr. stepeni Celzijusovih)
Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj
ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike)
bugarski
.ca (internetski domen Kanade)
bujica
cajtnot
bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajui, gl.
im. bukiranje cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. caklei se,
gl. im. cakljenje
bukureki
cakum-pakum
Bukuret
Canis lupus (lat. vuk)

111
CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) Cetinjski manastir
carevi, instr. jed. careviem Cetinjsko pleme
carica, vok. jed. carice CG (skr. Crna Gora)
cariin cg (skr. centigram)
carina .ch (internetski domen vajcarske)
carinarnica cicija
cariniki cia
carinik, vok. jed. carinie, nom. mn. carinici ciati, prez. ciim, gl. pril. sad. ciei, gl. im.
carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujui, gl. cianje
im. carovanje Ciganin, nom. mn. Cigani
CD (skr. compact disc - kompakt disk) ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad.
CD- ROM (skr. compact disc read-only ciganei, gl. im. ciganjenje
Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki
memory - kompakt disk)
ciganski
CDNK (skr. Crnogorsko drutvo nezavisnih
knjievnika) cigla, gen. mn. cigala/cigli
CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope) cijediti, prez. cijedim, impf. cijeah, gl. pril. sad.
CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program cijedei, gl. prid. trp. cijeen, gl. im. cijeenje
for University Studies) cije, gen. jed. cijei, instr. jed. cijeu/cijei
Ceklin (geogr.; crnogorsko pleme) cijena
centarfor, instr. jed. centarforom cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad.
centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara cijenei, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje
centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra, cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni
gen. mn. centimetara cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajui, gl.
centurija im. cijepanje
centurion cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki
cer cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi
ceremonija Cijevna
ceremonijalan, ceremonijalna, odr. vid cijevni
ceremonijalni cik-cak
cerov ciklini
cerovina cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara
certifikat (sertifikat) cilindrian, cilindrina, odr. vid cilindrini
cesta cinian, cinina, odr. vid cinini
Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani cinik, vok. jed. cinie, nom. mn. cinici
Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama
Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem cio, cijela, odr. vid cijeli
Cetinjski ljetopis cipancijeli, gen. cipancijeloga

112
cipcijeli, gen. cipcijeloga cjepanica (epanica)
cirkulacija cjepidlaenje, gen. jed. cjepidlaenja, instr. jed.
cjepidlaenjem
cirkusant, gen. mn. cirkusanata
cjepidlaiti, prez. cjepidlaim, impf. cjepidlaah,
cirkus
gl. pril. sad. cjepidlaei, gl. im. cjepidlaenje
cirkusantkinja
cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci
cirkusantski
cjepkanje (epkanje), gen. jed. cjepkanja, instr.
cirkuski jed. cjepkanjem
cista cjepkati (epkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad.
cisterna (cistijerna) cjepkajui, gl. im. cjepkanje

cistijerna (cisterna) cjepnuti (epnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh,

gl. pril. pro. cjepnuvi
citoplazma, gen. mn. citoplazmi
cjevica
citostatik, nom. mn. citostatici
cjevovod
civilizacija
CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka)
civilizacijski (civilizacioni)
cm (skr. centimetar)
civilizacioni (civilizacijski)
cmakati, prez. cmaem, gl. pril. sad. cmaui, gl.
cjedilo (edilo) im. cmakanje
cjelina CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorite)
cjelishodan, cjelishodna, odr. vid cjelishodni Co. (skr. kompanija)
cjelishodnost, gen. jed. cjelishodnosti, instr. jed. COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet)
cjelishodnou/cjelishodnosti
CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva)
cjelivanje, gen. jed. cjelivanja, instr. jed.
cjelivanjem cri (crknuti), prez. crem/crknem, aor. crkoh,
gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. pro. crkavi
cjelivati, prez. cjelivam, gl. pril. sad. cjelivajui, gl.
im. cjelivanje crepulja
cjelodnevan, cjelodnevna, odr. vid cjelodnevni crevlja
cjelokupan, cjelokupna, odr. vid cjelokupni crijep, nom. mn. crepovi
cjelokupnost, gen. jed. cjelokupnosti, instr. jed. crijevni
cjelokupnou/cjelokupnosti crijevo
cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti crkv. (skr. crkveni)
cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed.
crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava
cjelovitou/cjelovitosti
Crkva Svetoga ora
cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl.
pril. sad. cjenkajui se, gl. im. cjenkanje crknuti (cri), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril.
cjenovnik, vok. jed. cjenovnie, nom. mn. rad. crknuo/crknula, gl. pril. pro. crknuvi
cjenovnici crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka,
cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl. vok. jed. crkovnjae, nom. mn. crkovnjaci
pril. sad. cjenjkajui se, gl. im. cjenjkanje crkovni (crkveni)
cjepalo (epalo) crkveni (crkovni)

113
crkvenoslovenski crveniti (initi crvenim), prez. crvenim, impf.
crvenjah, gl. pril. sad. crvenei, gl. im. crvenjenje
crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjae,
nom. mn. crkvenjaci crvenda, gen. jed. crvendaa, instr. jed.
crvendaem
Crmnika nahija
Crveni krst
Crna Gora
Crveni polumjesec
crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crne, gen. mn.
crnaca Crvenka (top.)
crnaki crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli
crniti, prez. crnim, gl. pril. sad. crnei, gl. im. crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi
crnenje crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn.
Crni kuk (top.) crvenperki
crniti (initi crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl. crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril.
pril. sad. crnei, gl. im. crnjenje sad. crvenei, gl. pril. rad. crvenio / crvenjela, gl.
im. crvenjenje
Crno jezero
crvotoan, crvotona, odr. vid crvotoni
Crno more
crvotonost, gen. jed. crvotonosti, instr. jed.
crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi
crvotonou/crvotonosti
Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed.
csl. (skr.crkvenoslovenski)
Crnogore, gen. mn. Crnogoraca
crnogorica Cuca, nom. mn. Cuce

crnogorini Cuce (top.)

Crnogorka, dat. jed. Crnogorki, gen. mn. cucki

Crnogorki cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji
Crnogorska pravoslavna crkva curiti, prez. curim, gl. pril. sad. curei, gl. im.
crnogorski curenje

Crnogorski PEN centar cvijee, gen. jed. cvijea, instr. jed. cvijeem

crnogorsko-engleski rjenik cvijenjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijenjaci

Crnogorsko matematiko drutvo cvijet, nom. mn. cvjetovi

Crnogorsko narodno pozorite Cvijeta

Crnogorsko primorje Cvijeti

crnokoulja, vok. jed. crnokouljau, instr. jed. cvijetni

crnokouljaem
crnomorski
crnook, crnooka, odr. vid crnooki
crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorie,
gen. mn. crnorizaca
crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad.
crnei, gl. pril. rad. crnio / crnjela, gl. im. crnjenje
crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad.
crpei, gl. im. crpljenje
cvijetnica
cvijetnjak (cvijenjak), nom. mn. cvijetnjaci
cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad.
cvilei, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje
cvjear, vok. jed. cvjearu/cvjeare, instr. jed.
cvjearom/cvjearem
cvjeara
cvjearka, dat. jed. cvjearki, gen. mn. cvjearki

114
cvjearstvo, gen. mn. cvjearstava/cvjearstva amiti, prez. amim, impf. amljah, gl. pril. sad.
amei, gl. im. amljenje
cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti
amotinja
cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajui, gl.
im. cvjetanje amovina
cvjetonoa angrizalo (dangrizalo)
cvokotati, prez. cvokoem, gl. pril. sad. angrizati (dangrizati), prez. angrizam, gl.
cvokoui, gl. im. cvokotanje pril. sad. gangrizajui, gl. im. angrizanje
cvrak, gen. jed. cvrka, vok. jed. cvrku, nom. mn. ankoliz
cvrci, gen. mn. cvraka apur, gen. jed. apura
cvrati, prez. cvrim, gl. pril. sad. cvrei, gl. im. ar, gen. jed. ari, instr. jed. arju / ari
cvranje
arati, prez. aram, gl. pril. sad. arajui, gl. im.
cvrkutati, prez. cvrkuem, imper. cvrkui, gl. pril. aranje
sad. cvrkuui, gl. im. cvrkutanje
ardak, gen. jed. ardaka, nom. mn. ardaci
.cz (internetski domen ee)
aroban, arobna, odr. vid arobni
arobnjak, gen. jed. arobnjaka, vok. jed.
arobnjae, nom. mn. arobnjaci
a, gen. jed. ai, instr. jed. au/ai arobnica, vok. jed. arobnice
aav, aava, odr. vid aavi arobniin
aavost, gen. jed. aavosti, instr. jed. arav
aavou/aavosti
as, nom. mn. asovi
aiti (aaviti), prez. aim, impf. aah, gl.
pril. sad. aei, gl. im. aenje asiti, prez. asim, gl. pril. sad. asei, gl. im.
aenje
aaviti (aiti), prez. aavim, impf. aavljah,
gl. im. aavljenje asopis
ahura (aura) askom (asom) (pril.)
ajnik, nom. mn. ajnici asom (askom) (pril.)
ak. (skr. akavski) asovnik, nom. mn. asovnici
akavac, gen. jed. akavca, vok. jed. akave, gen. ast, gen. jed. asti, instr. jed. au/asti
mn. akavaca astoljubiv, astoljubiva, odr. vid astoljubivi
akavizam, gen. jed. akavizma, gen. mn. astoljubivost, gen. jed. astoljubivosti, instr. jed.
akavizama astoljubivou/ astoljubivosti
akavka, dat. jed. akavki, gen. mn. akavki astoljublje, gen. jed. astoljublja, instr. jed.
akavski astoljubljem
akavtina aka, dat. jed. aki, gen. mn. aki
aklja, gen. mn. akalja/aklji aura (ahura)
aktar, gen. jed. aktara, instr. jed. avrljati, prez. avrljam, gl. pril. sad. avrljajui,
aktarom/aktarem gl. im. avrljanje
amac, gen. jed. amca, gen. mn. amaca edan, edna, odr. vid edni
amdija

115
ednost, gen. jed. ednosti, instr. jed. ednou/ ealj, gen. jed. elja, instr. jed. eljem, nom. mn.
ednosti eljevi
edo, gen. eda eanj, gen. jed. enja, instr. jed. enjem, nom.
mn. enjevi
edomorka, dat. jed. edomorki, gen. mn.
edomorki eati, prez. eem, gl. pril. sad. eui, gl. im.
eanje
edomorstvo, gen. mn.
edomorstava/edomorstva ee (komp. od esto)
edov etka, dat. jed. etki, gen. mn. etaka/etki
ekaonica etrdeset
ekrk, nom. mn. ekrci etrdesetak
elini etrdesetogodinjak
elik etrdesetogodinjakinja
elni (eoni) etrdesetogodinji
elist (elista), gen. jed. elista etrdesetogodinjica
elista (elist), gen. jed. eliste etrdesetoro
elistkinja etrnaest
elnik, vok. jed. elnie, nom. mn. elnici etrnaestoro
eljad, gen. jed. eljadi, instr. jed. eljau/eljadi etvorica
eljade, gen. jed. eljadeta etvorka, dat. jed. etvorci/etvorki, gen. mn.
etvorki
emerika, dat. jed. emerici
etvoro
eoni (elni)
etvoroasovni
epati, prez. epam/epljem, gl. pril. sad.
epajui/epljui, gl. im. epanje etvorolan, etvorolana, odr. vid etvorolani
epiti, prez. epim etvorogodinjak, vok. jed. etvorogodinjae,
nom. mn. etvorogodinjaci
eprkati, prez. eprkam, gl. pril. sad. eprkajui,
gl. im. eprkanje etvorogodinjakinja
erek, vok. jed. eree, nom. mn. ereci etvorogodinji
ereiti, prez. ereim, gl. pril. sad. ereei, gl. etvorogodinjica
im. ereenje etvoromjeseni
esan, gen. jed. esna, gen. mn. esana etvoronedjeljni (etvoroneeljni)
esma, gen. mn. esama/esmi etvoroneeljni (etvoronedjeljni)
est. (skr. estica) etvoro-petoro
estica etvoropostotni
estitka, dat. jed. estitki, gen. mn. estitki etvorospratnica
estitost, gen. jed. estitosti, instr. jed. estitou/ etvorostruk, etvorostruka, odr. vid
estitosti etvorostruki
esto etvorougao, gen. jed. etvorougla
e. (skr. eki)

116
etvorougaoni itljivost, gen. jed. itljivosti, instr. jed. itljivou/
itljivosti
etvrtak, gen. jed. etvrtka, nom. mn. etvrci, gen.
mn. etvrtaka kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, impf. kiljah, gl.
pril. sad. kiljei, gl. prid. rad. kilio/kiljela
etvrtfinale
kiljiti (kiljeti), prez. kilim, impf. kiljah, gl.
etvrtina
pril. sad. kilei, gl. prid. rad. kiljio/kiljela
enja
l. (skr. lan)
enjivost, gen. jed. enjivosti, instr. jed.
l. (skr. lanak)
enjivou/enjivosti
igra, gen. mn. igri/igara lan, gen. jed. lana, nom. mn. lanovi

iji bilo (bilo iji) lanak, gen. jed. lanka, nom. mn. lanci, gen. mn.
lanaka
iji drago
oban (obanin), nom. mn. obani
iji god (iji go)
obanica, vok. jed. obanice
iji, ija, ije
obaniin
iljeti, prez. ilim, impf. iljah, gl. pril. sad. ilei,
gl. im. iljenje obanin (oban), nom. mn. obani

inilac, gen. jed. inioca, nom. mn. inioci, oja

gen. mn. inilaca ojstvo, gen. mn. ojstava/ojstva
initi, prez. inim, impf. injah, gl. pril. sad. inei, ovjean, ovjena, odr. vid ovjeni
gl. im. injenje
ovjeanski
inodjejstvo, gen. mn. inodjejstava/inodjejstva
ovjeanstvo, gen. mn. ovjeanstava/
inovnica, vok. jed. inovnice ovjeanstva
inovniin ovjeji
inovnik, vok. jed. inovnie, nom. mn. inovnici ovjeuljak, gen. jed. ovjeuljka, vok. jed.
inovnitvo, gen. mn. inovnitava/inovnitva ovjeulje, nom. mn. ovjeuljci, gen. mn.
ovjeuljaka
io, ila, odr. vid ili
uanj, gen. jed. unja, nom. mn. unjevi
ist, ista, odr. vid isti
uati, prez. uim, gl. pril. sad. uei, gl. im.
ista Vlaka (top.) uanje
istionica uavac, gen. jed. uavca, gen. mn. uavaca
istunac, gen. jed. istunca, vok. jed. istune, gen. unuti, prez. unem, aor. unuh, gl. pril. pro.
mn. istunaca unuvi
it. (skr. itaj) udak, gen. jed. udaka, vok. jed. udae, nom. mn.
italac, gen. jed. itaoca, vok. jed. itaoe, gen. mn. udaci
italaca udesan, udesna, odr. vid udesni
itanka, dat. jed. itanci, gen. mn. itanaka/itanki udesnost, gen. jed. udesnosti, instr. jed.
itaonica udesnou/udesnosti

itko (pril.) udotvorac, gen. jed. udotvorca, vok. jed.

udotvore, gen. mn. udotvoraca
itljiv, itljiva, odr. vid itljivi
udotvorka, dat. jed. udotvorki, gen. mn.
udotvorki

117
udovian, udovina, odr. vid udovini esnac (tjesnac), gen. jed. esnaca
udovite, gen. jed. udovita, instr. jed. esnaki (tjesnaki)
udovitem, nom. mn. udovita esnoa (tjesnoa)
ukunbaba esnogrudan (tjesnogrudan), esnogrudna,
ukundjed (ukuned) odr. vid esnogrudni
ukuned (ukundjed) eitelj (tjeitelj), vok. jed. eitelju, instr. jed.
eiteljem
upavost, gen. jed. upavosti, instr. jed.
upavou/upavosti eiti (tjeiti), prez. eim, gl. pril. sad. eei, gl.
im. eenje
uvarkua
enji (tjenji)
uvstvo, nom. mn. uvstva, gen. mn. uvstava/
uvstva etalj
vornat, vornata, odr. vid vornati etko
vornovat, vornovata, odr. vid vornovati etkovi
vrst, vrsta, odr. vid vrsti etale glavice
etna
etna polja
ebe, gen. jed. ebeta etni do
edilo (cjedilo) etuljina dolina
ekla evabdija
eklii evabdinica
ekliki evap
elav, elava, odr. vid elavi ilibar, gen. jed. ilibara
elavac, gen. jed. elavca, vok. jed. elave, gen. mn. ipur
elavaca ir. (skr. irilica)
elaviti, prez. elavim, impf. elavljah, gl. pril. sad. irilica
elavei, gl. prid. trp. elavljen, gl. im. elavljenje
irilo
elavost, gen. jed. elavosti, instr. jed. elavou/
elavosti irilometodski
emovsko polje ivot, gen. jed. ivota
epalo (cjepalo) orac (orak), gen. jed. orca, nom. mn. orci, gen.
mn. oraca
epanica (cjepanica)
orak (orac), gen. jed. orka, gen. mn. oraka
epkati (cjepkati), prez. epkam, gl. pril. sad.
epkajui, gl. im. epkanje oraviti, prez. oravim, impf. oravljah, gl. pril.
sad. oravei, gl. im. oravljenje
epnuti (cjepnuti), prez. epnem, aor. epnuh,
gl. pril. pro. epnuvi osavac, gen. jed. osavca, vok. jed. osave, gen.
mn. osavaca
erati (tjerati), prez. eram. gl. pril. sad. erajui,
gl. im. eranje oak, gen. jed. oka, nom. mn. okovi
eskoba (tjeskoba) ud, gen. jed. udi, instr. jed. uu/udi

118
udljiv, udljiva, odr. vid udljivi dalekovidost (dalekovidnost), gen. jed.
dalekovidosti, instr. jed.
udljivac, gen. jed. udljivca, vok. jed. udljive,
dalekovidou/dalekovidosti
gen. mn. udljivaca
da li
udljivica, vok. jed. utljivice
Dalmacija
udljiviin
Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed.
udljivost, gen. jed. udljivosti, instr. jed.
Dalmatine, gen. mn. Dalmatinaca
udljivou/udljivosti
dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn.
uk, vok. jed. ue (fig. uku), nom. mn. ukovi
dalmatinaca
umur
Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn.
umurdija Dalmatinki
uran, gen. jed. urana dalmatinski
urka, dat. jed. urci/urki, gen. mn. urki/uraka dalmatski (koji se odnosi na Dalmate)
uriti, prez. urim, gl. pril. sad. urei, gl. im. dalji (komp. od dalek)
urenje
daljnji (pridjev)
utati, prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. im.
danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn.
utanje
danaka
utkati, prez. utkam, gl. pril. sad. utkajui, gl.
dandanas (pril.)
im. utkanje
Dan dravnosti (prazn.)
utuk, nom. mn. utuci
Danilov krst (odlikovanje)
Dan nezavisnosti (prazn.)
D
danononi
D (rimski znak za broj 500)
Dan Republike (prazn.)
dabogda (uzv.)
Dante, gen. Dantea, dat. Danteu
dabome (rijeca)
Danteov
dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista
danteovski
dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste
DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i
dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama
umjetnosti)
dahtati, prez. dahem/daem, gl. pril. sad.
dahui/ daui, gl. im. dahtanje darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoe,
gen. mn. darivalaca
daire
darodavac, gen. jed. darodavca, vok. jed.
dakako (rijeca)
darodave, gen. mn. darodavaca
dalaj lama, gen. jed. dalaj lame
darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed.
dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid darovitou/darovitosti
dalekovidi
daska, dat. jed. dasci/daski, gen. mn. dasaka
dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid
daica (dem. od daska)
dalekovidni
daurina (augm. od daska)
dalekovidnost (dalekovidost), gen. jed.
dalekovidnosti, instr. jed. dalekovidnou/ dat. (skr. dativ)
dalekovidnosti

119
dati, prez. dam/dadem/dadnem, aor. delinkventkinja
dah/dadoh, gl. prid. rad. dao/dala, gl. pril. pro. delirijum
davi
dem. (skr. deminutiv)
davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoe, gen.
mn. davalaca demagog, vok. jed. demagoe, nom. mn.
davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki demagozi
davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajui, gl. im. demagogija
davanje
demagoki
Da Vini (Leonardo da Vini)
demagokinja
dcl (skr. decilitar)
demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji
d. d. (skr. dioniarsko drutvo) demilitarizacija
.de (internetski domen Njemake) demode (nepromj. prid.)
debelokoac, gen. jed. debelokoca, vok. jed. demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata
debeloke, gen. mn. debelokoaca
demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate
debeo, debela, odr. vid debeli
demokratija
debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji
demokratski
decenija
demonstrant, gen. mn. demonstranata
defekt, gen. mn. defekata
demonstrantkinja
defetist (defetista), gen. jed. defetista
dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji
defetista (defetist), gen. jed. defetiste
denuncijant, gen. mn. denuncijanata
defetistiki
denuncijantski
defetistkinja
depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi
defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei
deponija
degeneiti, prez. degeneim, gl. pril. sad.
degeneei, gl. im. degeneenje derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji
degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degenee derite, gen. jed. derita, instr. jed. deritem, nom.
mn. derita
(fig. degeneku), nom. mn. degeneci
desert
degenerik, vok. jed. degenerie, nom. mn.
degenerici desetak (pril.)
dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva desetka, dat. jed. desetki, gen. mn.
desetki/desetaka
dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl.
pril. sad. dejstvujui, gl. im. dejstvovanje desetogodinjak, vok. jed. desetogodinjae,
nom. mn. desetogodinjaci
Dejtonski sporazum
desetogodinji
dekl. (skr. deklinacija)
desetogodinjica
Deklaracija Crnogorskog PEN centra o
desetomjeseni
ustavnom poloaju crnogorskoga jezika
desetoro
delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata
desetospratnica
delinkvent, gen. mn. delikvenata

120
desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka dijabetiar, vok. jed. dijabetiaru/dijabetiare,
instr. jed. dijabetiarom/dijabetiarem
De Sosir (Ferdinand de Sosir)
dijabetes
despotija
dijafilm
despotski
dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma
despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva
dijagram
denjak, vok. jed. denjae, nom. mn. denjaci
dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijae, nom. mn.
denjakinja
dijaci
devetka, dat. jed. devetki, gen. mn.
dijal. (skr. dijalekat)
devetaka/devetki
devedeset dijal. (skr. dijalekatski)

devetnaest dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn.

dijalekata
devetoljetni
dijalekatski
devetoro
dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta, gen. mn.
devetsto (devet stotina) dijalekata
devetstoti dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni
devet stotina (devetsto) dijalektolog, vok. jed. dijalektiloe, nom. mn.
devijacija dijalektolozi
devijacijski (devijacioni) dijalektologija
devijacioni (devijacijski) dijalektoloki
dezavuisati, prez. dezavuiem, gl. pril. sad. dijalektolokinja
dezavuiui, gl. im. dezavuisanje dijamantski
dezen dijareja
dezinfekcijski (dezinfekcioni) dijaspora
dezinfekcioni (dezinfekcijski) dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad.
dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad. dijelei, gl. im. dijeljenje
dezinfikujui, gl. im. dezinfikovanje dijeljeniki
dezodorans dijeljenik, vok. jed. dijeljenie, nom. mn.
dezorijentacija dijeljenici
dezorijentisati, prez. dezorijentiem, gl. pril. sad. dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem
dezorijentiui, gl. im. dezorijentisanje dijeta
dg (skr. decigram) dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni
Didro, gen. Didroa dijete, gen. jed. djeteta/eteta, nom. mn.
Didroov djeca/eca
diftong, nom. mn. diftonzi dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad.
dijevajui se, gl. im. dijevanje
diftongizacija
diletant, gen. mn. diletanata
diftonki
diletantski

121
dim. (skr. diminuendo) disko
dimnjaar, vok. jed. dimnjaaru/dimnjaare, diskurs
instr. jed. dimnjaarom/dimnjaarem disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci
dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci distanca, gen. mn. distanca/distanci
dinja divizija
dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljae, nom.
mn. divljaci
dioba
divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen.
dioni mn. divljaka
dionica dizajn
dioniar, vok. jed. dioniaru/dioniare, instr. jed. dizenterija
dioniarom/dioniarem
djeca (eca)
dipl. (skr. diplomirani)
djeak (eak), vok. jed. djeae, nom. mn.
dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista) djeaci
dipl. ing. (skr. diplmirani ininjer) djeica (eica), vok. jed. djeice/djeico
dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik) djeji (eji)
diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata djeki (eki), vok. jed. djekiu, instr. jed.
diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate djekiem
diplomatija djeko (eko)
dir. (skr. direktor) djeurlija (eurlija), vok. jed. djeurlijo
direktorica, vok. jed. direktorice djed (ed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi
djedov (edov)
direktoriin
djedovina (edovina)
direktorijum djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva
diriniti, prez. dirinim, gl. pril. sad. dirinei, gl. djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl.
im. dirinenje pril. sad. djejstvujui, gl. im. djejstvovanje
dirljivost, gen. jed. dirljivosti, instr. jed. djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajui, gl. im.
dirljivou/ dirljivosti djelanje
disajni djelatnik, vok. jed. djelatnie, nom. mn. djelatnici
disertacija djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed.
disjunkcija djelatnou/djelatnosti
disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca
disk, nom. mn. diskovi djeli, instr. jed. djeliem
diskrecija djelilac, gen. jed. djelioca, vok. jed. djelioe, gen.
mn. djelilaca
diskrecijski (diskrecioni)
djelimian, djelimina, odr. vid djelimini
diskrecioni (diskrecijski)
djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem
disk-dokej
djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki
disketa

122
djelo djevianstvo, gen. mn.
djevianstava/djevianstva
djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni
djeviin
djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujui, gl.
im. djelovanje djevinjak
djelovodnica, vok. jed. djelovodnice djevojaki (evojaki)
djelovodniin djevojatvo (evojatvo), gen. mn.
djevojatava/ djevojatva
djelovodniki
djevojica (evojica), vok. jed. djevojice
djelovodnik, vok. jed. djelovodnie, nom. mn.
djelovodnici djevojin (evojin)
djelovoa djevojiti se (evojiti se), prez. djevojim se,
gl. pril. sad. djevojei se, gl. im. djevojenje
djelovotkinja
djevojka (evojka), dat. jed. djevojci, gen. mn.
djeljati (eljati), prez. djeljem, gl. pril. sad.
djevojaka
djeljui, gl. im. djeljanje
djevovati (evovati), prez. djevujem, gl. pril. sad.
djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi
djevujui, gl. im. djevovanje
djeljivost, gen. jed. djeljivosti, instr. jed.
.dk (internetski domen Danske)
djeljivou/djeljivosti
dkg (skr. dekagram)
djenuti (enuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl.
pril. pro. djenuvi dl (skr. decilitar)
djetelina (etelina) dlijeto
djetetov (etetov) dm (skr. decimetar)
djetinjstvo (etinjstvo), gen. mn. djetinjstava/ dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne)
djetinjstva
DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina)
djetinjast (etinjast), djetinjasta, odr. vid
djetinjasti do maloprije (pril.)
djetinjiti (etinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad.
do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi
djetinjei, gl. im. djetinjenje
djetli (etli), instr. jed. djetliem doajen, gen. jed. doajena
djever (ever), vok. jed. djeveru, instr. jed.
dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen.
djeverom, nom. mn. djeveri
mn. dobitaka
djeverii (everii), vok. jed. djeveriiu,
instr. jed. djeveriiem
dobjei (dobjegnuti/dobjeati), prez.
djeverina (everina), dat. jed. djeverini dobjegnem, aor. dobjegoh (dobjee), gl. prid. rad.
djeverovati (everovati), prez. djeverujem, gl. dobjegao/dobjegla, gl. pril. pro. dobjegavi
pril. sad. djeverujui, gl. im. djeverovanje dobjegnuti (dobjei/dobjeati), prez.
djeverua (everua) dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. pro.
dobjegnuvi
djevica, vok. jed. djevice
dobjeati (dobjei/dobjegnuti), prez.
Djevianska ostrva dobjeim, aor. dobjeah, gl. pril.pro. dobjeavi
djevianski doboga (uzv.)
dobrano (prilog)

123
dobriak, gen. jed. dobrika, vok. jed. dobriku,
nom. mn. dobrici, gen. mn. dobriaka
dobroinitelj, instr. jed. dobroiniteljem
dobroiniteljka, dat. jed. dobroiniteljki, gen. mn.
dobroiniteljki
dobroinstvo, gen.
dobroinstava/dobroinstva
Dobroanin, nom. mn. Dobroani
Dobroanka, dat. jed. Dobroanki, gen. mn.
Dobroanki
dobroudan, dobroudna, odr. vid dobroudni
dobroudnost, gen. jed. dobroudnosti, instr. jed.
dobroudnou/ dobroudnosti
dobrodolica
dobronamjeran, dobronamjerna, odr.
dobronamjerni
dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti,
instr. jed. dobronamjernou/ dobronamjernosti
dobrota
Dobrota (top.)
dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed.
dobrotovorom
dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn.
dobrotvorki
dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed.
dobrovolje, gen. mn. dobrovoljaca
Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme)
doc. (skr. docent)
doeranost (dotjeranost), gen. jed. doeranosti,
instr. jed. doeranou/ doeranosti
doerati (dotjerati), prez. doeram,
doerah, gl. pril. pro. doeravi
doeriva (dotjeriva), vok. jed. doerivau,
instr. jed. doerivaem
doerivati (dotjerivati), prez. doerujem, gl.
pril. sad. doerujui, gl. im. doerivanje
dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen.
mn. dodataka
dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril.
pro. dodijelivi, gl. prid. trp. dodijeljen
dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad.
dodjeljujui, gl. im. dodjeljivanje
dodna (pril.)
dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid.
rad. dodro/dodrla, gl. pril. pro. dodrijevi
mn. dodue (rijeca)
doavola (uzv.)
doga, dat. jed. dogi
dogmatik, vok. jed. dogmatie, nom. mn.
dogmatici
dogodine (pril.)
dogodovtina
dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad.
dogorijevajui, gl. im. dogorijevanje
vid dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid.
rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. pro. dogorjevi
dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci,
gen. mn. dogradaka
dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen.
mn. dohodaka
dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid.
trp. dohvaen, gl. pril. pro. dohvativi
dokon, dokona, odr. vid dokoni
doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda
dokuivost, gen. jed. dokuivosti, instr. jed.
dokuivou/dokuivosti
dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta,
gen. mn. dokumenata
dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta,
gen. mn. dokumenata
aor. doleeti (doletjeti), prez. doletim, aor. doleeh,
gl. prid. sad. doletio/doleela, gl. pril. pro.
doleevi
doletjeti (doleeti), prez. doletim, aor. doletjeh,
gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. pro.
doletjevi
dolijetati, prez. dolijeem, gl. pril. sad.
dolijetajui, gl. im. dolijetanje
dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad.
dolijevajui, gl. im. dolijevanje
124
dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad. dosjetljiv (doetljiv), dosjetljiva, odr. vid
dolivajui, gl. im. dolivanje dosjetljivi
dolje (pril.) dosjetljivac (doetljivac), gen. jed. dosjetljivca,
vok. jed. dosjetljive, gen. mn. dosjetljivaca
domazet
dosjetljivka (doetljivka), dat. jed. dosjetljivki,
domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid.
gen. mn. dosjetljivki
rad. domilio/domiljela, gl. pril. pro. domiljevi
dosjetljivost (doetljivost), gen. jed.
dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed.
dosjetljivosti, instr. jed.
dominikane, gen. mn. dominikanaca
dosjetljivou/dosjetljivosti
domodrnica
doskora (doskoro) (pril.)
domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed.
doskoro (doskora) (pril.)
domoroe, gen. mn. domorodaca
dosl. (skr. doslovno)
domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn.
domorotki dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni
don (skr. svjetenik=dominus) dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed.
dosljednou/dosljednosti
donedavno (pril.)
dospijee, gen. jed. dospijea, instr. jed.
donekle (pril.)
dospijeem, nom. mn. dospijea
donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor.
dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid.
donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp.
rad. dospio/dospjela, gl. pril. pro. dospjevi
donijet, gl. pril. pro. donijevi
dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti,
Don Kihot
instr. jed. dostojanstvenou /dostojanstvenosti
donosilac, gen. jed. donosioca, vok. jed.
doetiti se (dosjetiti se), prez. doetim se, aor.
donosioe, gen. mn. donosilaca
doetih se, gl. pril. pro. doetivi se
Donje Polje
doetka (dosjetka), dat. jed. doetki, gen. mn.
Donji Kui doetki/doetaka
donjoselski doetljiv (dosjetljiv), doetljiva, odr. vid
d. o. o. (skr. drutvo ograniene odgovornosti) doetljivi

doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril.
pro. doprijevi/ doprvi, gl. prid. rad.
dopro/doprla
dopustiti (doputiti), prez. dopustim, aor.
dopustih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje
doputati, prez. doputam, gl. pril. sad.
doputajui, gl. im. doputanje
doputiti (dopustiti), prez. doputim, aor.
doputih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje
dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei
doetljivac (dosjetljivac), gen. jed. doetljivca,
vok. jed. doetljive, gen. mn. doetljivaca
doetljivka (dosjetljivka), dat. jed. doetljivki,
gen. mn. doetljivki
doetljivost (dosjetljivost), gen. jed.
doetljivosti, instr. jed. doetljivou/doetljivosti
dotjeranost (doeranost), gen. jed. dotjeranosti,
instr. jed. dotjeranou/dotjeranosti
dotjerati (doerati), prez. dotjeram, aor.
dotjerah, gl. pril. pro. dotjeravi

dosjetiti se (doetiti se), prez. dosjetim se, aor. dotjeriva (doeriva), vok. jed. dotjerivau,
dosjetih se, gl. pril. pro. dosjetivi se instr. jed. dotjerivaem

dosjetka (doetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn. dotjerivati (doerivati), prez. dotjerujem, gl.
dosjetki/dosjetaka pril. sad. dotjerujui, gl. im. dotjerivanje

125
dotle (pril.) Drenovianka, dat. jed. Drenovianki, gen. mn.
Drenovianki
dovde (pril.)
drenovina
dovee (pril.)
drenjina
dovienja (pozdrav)
drijem
dovijek (dovijeka) (pril.)
drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril.
dovijeka (dovijek) (pril.)
sad. drijemajui/drijemljui, gl. im. drijemanje
dovraga (uzv.)
drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed.
dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci, drijemaoe, gen. mn. drijemalaca
gen. mn. dovrataka
drijeme, instr. jed. drijemeom
dovui, prez. dovuem, aor. dovukoh, gl. prid.
drijen, nom. mn. drenovi
rad. dovukao/dovukla, gl. pril. pro. dovukavi
drijeiti, prez. drijeim, gl. pril. sad. drijeei, gl.
doziivati, prez. doziujem, gl. pril. sad.
im. drijeenje
doziujui, gl. im. doziivanje
dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripe, gen. mn.
dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajui,
dripaca
gl. im. dozivanje
Drobnjaci (geogr.; crnogorsko pleme)
dozrelost, gen. jed. dozrelosti, instr. jed.
dozrelou/ dozrelosti dr sc. (skr. doctor scientiarum=doktor nauka)
dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad. drskost, gen. jed. drskosti, instr. jed.
dozreo/dozrela (dozrio/dozrela) drskou/drskosti
dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad. druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga
dozrijevajui, gl. im. dozrijevanje
drugdje (druge) (pril.)
dr (skr. doktor)
druge (drugdje) (pril.)
dr. (skr. drugi/drugo)
Drugi balkanski rat (istor.)
draga (geogr.), dat. drazi/dragi
drukije (pril.)
dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni
drutvo, gen. mn. drutava
dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed.
drvored
dragocjenou/dragocjenosti
drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvoree,
drati, prez. derem
gen. mn. drvorezaca
draestan, draesna, odr. vid draesni
drvoreev
dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed.
drvorezaki
dremljivou/dremljivosti
drvosjea (drvoea)
dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi
drvoea (drvosjea)
dremnuti, prez. dremnem
drzak, drska, odr. vid drski
dremovan, dremovna, odr. vid dremovni
dravotvorac, gen. jed. dravotvorca, vok. jed.
drenovaa
dravotvore, gen. mn. dravotvoraca
drenov
dre, drea, odr. vid drei
Drenovica (top.)
dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom
Drenovianin, nom. mn. Drenovani

126
dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubei, gl. im. dumanin, nom. mn. dumani
dubljenje dumanka, dat. jed. dumanki, gen. mn. dumanki
dublet, gen. jed. dubleta duva, vok. jed. duvau, instr. jed. duvaem
dubljenje duvaica, vok. jed. duvaice
dubokouman, dubokoumna, odr. vid duvaki
dubokoumni
duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki
dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr.
jed. dubokoumnou/ dubokoumnosti duvan, gen. jed. duvana
Dubrovaka Republika duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvanei, gl.
im. duvanjenje
Dubrovake ljetne igre
duvankesa
duduk, vok. jed. dudude, nom. mn. duduci
duvanski
dug, duga, odr. vid dugi
duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajui. gl. im.
duga, dat. jed. dugi duvanje
dugovjean, dugovjena, odr. vid dugovjeni dui (komp. od dug)
dugovjenost, gen. jed. dugovjenosti, instr. jed. duina
dugovjenou/ dugovjenosti
dunost, gen. jed. dunosti, instr. jed. dunou/
dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki dunosti
duh, vok. due, nom. mn. dusi/duhovi dva, gen. dvaju, dat. dvama
duhovan, duhovna, odr. vid duhovni dva puta (dvaput)
Duhovi (crkv. praznik) dvaput (dva puta)
duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed. dvadeset
duhovitou/duhovitosti
dvadeset dvogodinji
Duh Sveti
dvadeset jedan
Duka, dat. Duki
dvadeseti
Duklja
dvadesetogodinji
Dukljanin, nom. mn. Dikljani
dvadesetogodinjica
Dukljanka, dat. jed. Dukljanki, gen. mn.
Dukljanki dvadesetoro
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti dvanaest
duplijer dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn.
dvanaesteraca
dumdum (metak)
dvanaestina
Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme)
dvanaestogodinjak, vok. jed.
durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajui, gl. im. dvanaestogodinjae, nom. mn.
duranje dvanaestogodinjaci
duebrinik, vok. jed. duebrinie, nom. mn. dvanaestogodinjakinja
duebrinici
dvanaestogodinji
duegupka, dat. jed. duegupki, gen. mn.
duegupki/ duegubaka dvaput (dva puta)

127
DVD (skr. digital video disc) dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed.
dvosmislenou/dvosmislenosti
dvije, gen. dviju, dat. dvjema
dvoed (dvosjed)
dvije hiljade
dvoekli (dvosjekli)
dviska (dvizica)
dvoemeni (dvosjemeni)
dvizica (dviska)
dvotreinski
dvije stotine (dvjesta)
dvjesta (dvije stotine)
D
dvjestogodinji
dvjestogodinjica daba (dabe) (pril.)

dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen. dabaluk, nom. mn. dabaluci

mn. dvocijevki dabe (daba) (pril.)
dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni dak, gen. jed. daka, nom. mn. dakovi
dvojeziki (dvojezini) dakuzi, gen. jed. dakuzija, nom. mn. dakuziji
dvojezini (dvojeziki) damadan, gen. jed. damadana
dvojezinost, gen. jed. dvojezinosti, instr. jed. dambodet, gen. jed. dambodeta
dvojezinou/dvojezinosti
damija
dvojica
Damija Osmanagia
dvojina
damijski
dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/
dandar (andar), vok. jed. dandaru/dandare,
dvojki
instr. jed. dandarom/dandarem
dvojica
dangrizalo (angrizalo)
dvokolosijean, dvokolosijena, odr. vid
dangrizav (angrizav), dangrizava, odr. vid
dvokolosijeni
dangrizavi
dvolian, dvolina, odr. vid dvolini
dangrizati (angrizati), prez. dangrizam, gl.
dvolinost, gen. jed. dvolinosti, instr. jed. pril. sad. dangrizajui, gl. im. dangrizanje
dvolinou/dvolinosti
dapati se, prez. dapam se, gl. pril. sad.
dvoljetka, dat. jed. dvoljetki, gen. mn. dapajui se, gl. im. dapanje
dvoljetki/dvoljetaka
deferdar, vok. jed. deferdaru/deferdare, instr.
dvoljetni jed. deferdarom/deferdarem
dvonedjeljni (dvoneeljni) dekpot
dvoneeljni (dvonedjeljni) delat
dvonoac, gen. jed. dvonoca, vok. jed. dvonoe, dep, gen. jed. depa, instr. jed. depom, nom. mn.
gen. mn. dvonoaca depovi
dvosjed (dvoed) deparac, gen. jed. deparca, gen. mn. deparaca
dvosjekli (dvoekli) deparo, vok. jed. deparou, instr. jed.
dvosjemeni (dvoemeni) deparoem

dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni depni

detset

128
dez avo, gen. jed. avola
dez muzika avolica, vok. jed. avolice
dezist (dezista), gen. jed. dezista avoliin
dezista (dezist), gen. jed. deziste avolisati, prez. avoliem, gl. pril. sad.
avoliui, gl. im. avolisanje
dezva, gen. mn. dezava/dezvi
avolji
digerica
e (gdje)
dida
e bilo (gdje bilo)
dijudicu
e drago (gdje drago)
dilitati se, prez. dilitam se, gl. pril. sad.
dilitajui se. gl. im. dilitanje eca (djeca)
dilitnuti se, prez. dilitnem se, aor. dilitnuh se, eica (djeica)
gl. pril. pro. dilitnuvi se eina (pej.)
din (div i pie) eji (djeji)
din tonik eurlija (djeurlija)
dins ed (djed), gen. jed. eda, nom. mn. edovi
dip edov (djedov)
dogirati, prez. dogiram, gl. pril. sad. edovina (djedovina)
dogirajui, gl. im. dogiranje
egod (gdjegod)
doint
ekad (gdjekad)
dojstik, nom. mn. dojstici
edo
dokej, vok. jed. dokeju, instr. jed. dokejom
ekoji (gdjekoji)
doker, vok. jed. dokeru, instr. jed. dokerom
ekud (gdjekud)
domba
eljati (djeljati), prez. eljem, gl. pril. sad. eljui,
duboks gl. im. eljanje
dudo, gen. jed. dudoa enuti (djenuti), prez. enem, aor. enuh, gl.
dudist (dudista), gen. jed. dudista pril. pro. enuvi
dudista (dudist), gen. jed. dudiste erdan, gen. jed. erdana
dudistkinja erdapska klisura
dukac, gen. jed. dukca, vok. jed. duke, nom. esti, prez. edem, gl. pril. sad. edui, gl. im.
mn. dukci, gen. mn. dukaca edenje
dul eo, gen. jed. ea
dumbus eto (gdjeto)
dungla, gen. mn. dugla/dungli etelina (djetelina)
etetov (djetetov)
eti, vok. jed. etiu, instr. jed. etiem
ae, gen. jed. aeta etinjast (djetinjast), etinjasta, odr. vid
etinjasti
ak, vok. jed. ae, nom. mn. aci

129
etinjiti (djetinjiti), prez. etinjim, gl. pril. sad. ubretarac, gen. jed. ubretarca, gen. mn.
etinjei, gl. im. etinjenje ubretaraca
etinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. etinjstava/ ubrite, gen. jed. ubrita, instr. jed. ubritem
etinjstva ubriti, prez. ubrim, gl. pril. sad. ubrei, gl. im.
ever (djever), vok. jed. everu, instr. jed. ubrenje
everom, nom. mn. everi ubrivo
everii (djeverii) ul (rua)
everina (djeverina), dat. jed. everini ulad gen. jed. uladi, instr. jed. ulau/uladi
everovati (djeverovati), prez. everujem, gl. ule, gen. jed. uleta
pril. sad. everujui, gl. im. everovanje
ura, gen. ura/uraa
everua (djeverua)
urevaki
evojaki (djevojaki)
urevak, gen. jed. urevka, gen. mn. urevaka
evojatvo (djevojatvo), gen. mn. evojatava/
evojatva urevdan, gen. jed. urevdana/ureva
dne
evojica (djevojica), vok. jed. evojice
urevdanski
evojin (djevojin)
uro, gen. ura
evojina (augm. od evojka)
urov
evojiti se (djevojiti se), prez. evojim se,
gl. pril. sad. vojei se, gl. im. evojenje us (sok od narande)
evojura uskati, prez. uskam, gl. pril. sad. uskajui, gl.
im. uskanje
evojka (djevojka), dat. jed. evojci/evojki,
gen. mn. evojaka uture (pril.)
evovati (djevovati), prez. evujum, gl. pril. sad. uturum
evujui, gl. im. evovanje uve, instr. jed. uveom
ilko, vok. jed. ilkou, instr. jed. ilkoem uvegija
inuva
ipati, prez. ipam, gl. pril. sad. ipajui, gl. im. E
ipanje
ECTS (skr. European Credit Transfer System)
ipiti, prez. ipim, aor. ipih, gl. pril. pro. ipivi
edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta
irati, iram, gl. pril. sad. irajui, gl. im. iranje
Edinburg
isati, prez. isam, gl. pril. sad. isajui, gl. im.
isanje edinburki
orije efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata
orijev (orijin) efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata
orijin (orijev) efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed.
efemernou/efemernosti
ubre, gen. jed. ubreta
egiptolog, vok. jed. egiptoloe, nom. mn.
ubretar, vok. jed. ubretaru/ubretare, instr. jed.
egiptolozi
ubretarom/ubretarem
egocentrinost, gen. jed. ekscentrinosti, instr. jed.
egocentrinou/ egocentrinosti

130
egocentrik, vok. jed. egocentrie, nom. mn. ekskatedarski
egocentrici eksces
egoist (egoista), gen. jed. egoista ekselencija
egoista (egoist), gen. jed. egoiste ekshumacija
egoistkinja ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad.
egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni ekshumirajui, gl. im. ekshumiranje
egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed. ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni
egzaktnou/egzaknosti ekskluzivist (ekskluzivista), gen. jed.
egzarh, vok. egzare, nom. mn. egzarsi ekskluzivista
egzekucija ekskluzivista (ekskluzivist), gen. jed.
ekskluziviste
egzekucijski (egzekucioni)
ekskluzivistiki
egzekucioni (egzekucijski)
ekskluzivistkinja
egzemplar, gen. jed. egzemplara, instr. jed.
egzemplarom ekskurzija
egzibicija eksperimenat (eksperiment), gen. jed.
ekperimenta, gen. mn. eksperimenata
egzibicijski (egzibicioni)
eksperiment (eksperimenat), gen. jed.
egzibicioni (egzibicijski)
eksperimenta, gen. mn. eksperimenata
egzil
eksponat, gen. jed. eksponata
egzistirati, prez. egzistiram, gl. pril. sad.
eksponent, gen. mn. eksponenata
egzistirajui, gl. im. egzistiranje
eksport
egzotinost, gen. jed. egzotinosti, instr. jed.
egzotinou/egzotinosti ekspresionist (ekspresionista), gen. jed.
ekspresionista
egzotika, dat. jed. egzotici
ekspresionista (ekspresionist), gen. jed.
eho, gen. jed. eha
ekspresioniste
ek. (skr. ekavski)
ekspresionistiki
ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekave, gen. mn.
ekspresionistkinja
ekavaca
eksproprijacija
ekavev
ekstatian, ekstatina, odr. vid ekstatini
ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki
ekstaza
ekcem
eksterijer
EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija)
ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom.
eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn. mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka
eklekticizama
ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad.
eklektik, vok. jed. eklektie, nom. mn. eklektici ekstrahujui, gl. im. ekstrahovanje
ekol. (skr. ekoloki) ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata
ekon. (skr. ekonomski) ekstraprofit
ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista ekstravagancija
ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste

131
ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed. emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata
ekstravagantnou/ ekstravagantnosti emigrantkinja
ekspresionist (ekspresionista), gen. jed. emigrantski
ekspresionista
enciklopedija
ekspresionista (ekspresionist), gen. jed.
ekspresioniste enciklopedijski
ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista enciklopedist (enciklopedista), gen. jed.
enciklopedista
ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste
enciklopedista (enciklopedist), gen. jed.
ekstremistkinja enciklopediste
ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta enciklopedistkinja
ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta, endogamija
gen. mn. ekvivalenata
endokrinologija
ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni
endokrinolog, vok. jed. endokrinoloe, nom. mn.
elektroanalitiki endokrinolozi
elektroanaliza endoskopija
elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici energetski
elektroenergetski engl. (skr. engleski)
elektroindukcija
enigmatika, dat. jed. enigmatici
elektrolitiki
enklitika, dat. jed. enklitici
elektroliza
entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta
elektrostatika, dat. jed. elektrostatici
entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste
elektrotehniar, vok. jed. elektrotehniaru/
entuzijastkinja
elektrotehniare, instr. jed. elektrotehniarom/
elektrotehniarem EP (skr. Evropsko prvenstvo)
elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore)
elektroterapija epentetski
elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn.
epidemiolog, vok. jed. epidemioloe, nom. mn.
elemenata
element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn. epidemiolozi
elemenata
epidemiologija
Eliot
eliotovski epidemioloki

elokvencija epidemiolokinja

elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed. epika, dat. jed. epici
elokventnou/elokventnosti epilepsija
embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi epileptian, epileptina, odr. vid epileptini
embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji epileptiar, vok. jed. epileptiaru, instr. jed.
emer. (skr. emeritus) epileptiarom/epileptiarem
ergela

132
erudicija Etrurev
erudit (erudita), gen. jed. erudita Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki
erudita (erudit), gen. jed. erudite Etrurkin
.es (internetski domen panije) etrurski
esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn. EU (skr. Evropska Unija)
eseji
eufem. (skr. eufemizam)
esejist (esejista), gen. jed. esejista
eufemistiki
esejista (esejist), gen. jed. esejiste
eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn.
esejistiki eufemizama
esejistkinja euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri
esencija evanelje (jevanelje), gen. jed. evanelja, instr.
esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni jed. evaneljem

Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki evnuh, vok. jed. evnue, nom. mn. evnusi

esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista evnuki

esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste evolucija

estetiar, vok. jed. estetiaru/estetiare, instr. jed. evolucijski (evolucioni)

estetiarom/estetiarem evolucioni (evolucijski)
estetika, dat. jed. estetici evoluirati, prez. evoluiram, gl. pril. sad.
etc. (skr. et cetera = i tako dalje) evoluirajui, gl. im. evoluiranje

etika, dat. jed. etici evr. (skr. evropeizam)

etimolog, vok. jed. etimoloe, nom. mn. etimolozi Evropa

etimologija Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed.
Evropeje, gen. mn. Evropejaca
etimoloki
Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn.
etimolokinja Evropejki
etiologija Evropljanin, nom. mn. Evropljani
etioloki Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn.
Etiopija Evropljanki
Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani Evropska Unija
Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn. evropski
Etiopljanki Ezop
etniki ezopovski
etnik, nom. mn. etnici
etnogenetiki F
etnogenetski f. (skr. lat. femininum, enski rod)
etnol. (skr. etnoloki) fabriki
Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrure, gen. fabrikant, gen. jed. fabrikanta, gen. mn.
mn. Etruraca fabrikanata
133
fajda (vajda) fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste
fajl fatalistiki
fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata fatalistkinja
faks Faust
faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajui, faustovski
gl. im. faksiranje Fe (skr. gvoe)
fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata
federalist (federalista), gen. jed. federalista
falian, falina, odr. vid falini
federalista (federalist), gen. jed. federaliste
falsifikacija
federalistiki
falsifikat
federalistkinja
falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed.
federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn.
falsifikatorom
federalizama
falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn.
Feketi (top.)
falsifikatorki
feljton, gen. jed. feljtona
falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad.
faksifikujui, gl. im. falsifikovanje feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista
fam. (skr. familijarno) feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste
fanatian, fanatina, odr. vid fanatini feljtonistiki
fanatik, vok. jed. fanatie, nom. mn. fanatici feljtonistkinja
fanatizam, gen. jed. fanatizma, gen. mn. feministiki
fanatizama feministkinja
fantast (fantasta), gen. jed. fantasta feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn.
fantasta (fantast), gen. jed. fantaste feminizama
fantastian, fantastina, odr. vid fantastini fenomenalan, fenomenalna, odr. vid
fenomenalni
fantazija
fer (neprom. prid.)
fascikla
Ferdinand de Sosir (De Sosir)
fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni
fer igra
fascinirati, prez. fasciniram, gl. pril. sad.
fascinirajui, gl. im. fasciniranje ferplej, instr. jed. ferplejom
faist (faista), gen. jed. faista fer potez
faista (faist), gen. jed. faiste ferije
faistiki FIBA (skr. Svjetska koarkaka federacija)
faistkinja FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija)
faistoidan, faistoidna, odr. vid faistoidni fig. (skr. figurativno)
faizam, gen. jed. faizma, gen. mn. faizama fijasko, gen. jed. fijaska
fatalan, fatalna, odr. vid fatalni film. (skr. filmski)
fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista filantrop

134
filantropija folk. (skr. folklorni)
filol. (skr. filoloki) folk (neprom. prid.)
filolog, vok. jed. filoloe, nom. mn. filolozi folk muzika
filologija folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista
filoloki folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste
filoz. (skr. filozofski) folkloristkinja
filozof fonem (fonema), gen. jed. fonema
filozofija fonema (fonem), gen. jed. foneme
filozofski fonetika, dat. jed. fonetici
filter fonetski
finalist (finalista), gen. jed. finalista fonologija
finalista (finalist), gen. jed. finaliste fonoloki
finalistkinja fora (imen./nepromj. pridjev)
finansije formalist (formalista), gen. jed. formalista
finansijer. instr. jed. finansijerom formalista (formalist), gen. jed. formaliste
firnajz formalistiki
fiek, nom. mn. fieci formalistkinja
fiz. (skr. fiziki) formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed.
formalnou/formalnosti
fizika, dat. jed. fizici
fotoaparat
fiziol. (skr. fizioloki)
fotogenian, fotogenina, odr. vid fotogenini
fiziolog, vok. jed. fizioloe, nom. mn. fiziolozi
fotograf
fiziologija
fotomontaa
fizioloki
fotoreportaa
fizioterapeut
fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed.
fizioterapeutkinja fotoreporterom
fizioterapeutski fotorobot
fizioterapija fotosinteza
fizioterapijski .fr (internetski domen Francuske)
fjord fr. (skr. francuski)
flauta
fra (skr. fratar)
flautist (flautista), gen. jed. flautista
fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen.
flautista (flautist), gen. jed. flautiste mn. fragmenata
fleka fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen.
FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika mn. fragmenata
Jugoslavija) fragmentaran, fragmentarna, odr. vid
fragmentarni

135
Francuska, gen. jed. Francuske, dat. jed. funkcionalan, funkcionalna, odr. vid
Francuskoj funkcionalni
Francuska revolucija funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed.
funkcionerom
francuski
funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn.
Francuskinja
funkcionerki
Francuz
funkcionisati, prez. funkcioniem, gl. pril. sad.
franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjeve, funkcioniui, gl. im. funkcionisanje
gen. mn. franjevaca
fusnota
franjevaki
fut. (skr. futur)
franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki
futurist (futurista), gen. jed. futirista
frapantan, frapantna, odr. vid frapantni
futurista (futurist), gen. jed. futuriste
frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei
futuristiki
fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed.
fratrom futuristkinja

fraza futurizam, gen. jed. futurizma, gen. mn.

futurizama
frazeologija
frazeoloki
G
frekvencija
g (skr. gram)
frekventan, frekventna, odr. vid frekventni
g. (skr. godina)
frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed.
frekventnou/frekventnosti g. (gdin) (skr. gospodin)
freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka ganik (gatnjik), nom. mn. ganici
fresko (nepromj. pridjev) gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadei se, gl.
im. gaenje
fresko slikarstvo
gadljivost, gen. jed. gadljivosti, instr. jed.
frontmen gadljivou/gadljivosti
Fruka gora gadost, gen. jed. gadosti, instr. jed.
FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore) gadou/gadosti
fudbal gaati, prez. gaam, gl. pril. sad. gaajui, gl. im
gaanje
fudbaler
gaenje
fudbalski
gajba, gen. mn. gajba/gajbi
fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn.
fundamenata gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajei, gl. im.
gajenje
fundamentalist (fundamentalista), gen. jed.
fundamentalista gala (nepr. prid.)
fundamentalista (fundamentalist), gen. jed. gala veera
fundamentaliste galanterija
funkcija galanterijski
galerija
136
galerijski gdje (e)
galijum gdje bilo (e bilo)
galiot gdje drago (e drago)
galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn. gdjegod (egod)
galvanometara gdjekad(ekad)
galvanoskop gdjekoji (ekoji)
gamad, gen. jed. gamadi, instr. jed. gdjekud (ekud)
gamau/gamadi
gdjeto (eto)
gama zraci
ga (skr. gospoa), gen. jed. ge, dat. jed. gi
gangrena
gica (skr. gospoica), gen. jed. gice, dat. jed.
gangster, vok. jed. gangsteru, instr. jed.
gangsterom gici
ganutost, gen. jed. ganutosti, instr. jed. gejzir, gen. jed. gejzira
ganutou/ganutosti gen. (skr. genitiv)
garancija
genealogija
garda, gen. mn. garda/gardi
genealoki
garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed.
general, vok. jed. generale
garderoberom
generalizacija
garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn.
garderoberki generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed.
generalmajorom
garsonjera
generalpotpukovnik, vok. jed.
gastroskopija
generalpotpukovnie, nom. mn.
gastroskopski generalpotpukovnici
gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoe, gen. generalpukovnik, vok. jed. generalpukovnie,
mn. gatalaca nom. mn. generalpukovnici
gatalaki generalski
gatalica, vok. jed. gatalice generaltab
gataliin genetika, dat. jed. genetici
gataoev genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijale,
gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/ nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca
gatarem genijalan, genijalna, odr. vid genijalni
gatarev (gatarov) genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed.
gatarov (gatarev) genijalnou/genijalnosti

gatarica, vok. jed. gatarica genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn.
geniji
gatariin
geodet (geodeta), gen. jed. geodeta
gatnjik (ganik), nom. mn. gatnjici
geodeta (geodet), gen. jed. geodete
gazdariin
geofizika, dat. jed. geofizici
gdin (g.) (skr. gospodin)
geogr. (skr. geografski)

137
geol. (skr. geoloki) gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista
geolog, vok. jed. geoloe, nom. mn. geolozi gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste
geologija gitaristkinja
geoloki gl. (skr. glava)
geolokinja gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski)
geom. (skr. geometijski) glaaonica
geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glau/gladi
gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerile, gen. mn. gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca
gerilaca gladak, glatka, odr. vid glatki
germanist (germanista), gen. jed. germanista gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladnei, gl.
germanista (germanist), gen. jed. germaniste im. gladnjenje
germanistiki gl. prid. trp. (skr. trpni glagolski pridjev)
germanistika, dat. jed. germanistici glai (glatkiji) (komp. od gladak)
germanistkinja gl. im. (skr. glagolska imenica)
germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn. gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni)
germanizama gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni)
geslo, gen. mn. gesala/gesla gl. pril. pro. (skr. glagolski prilog proli)
gibak, gipka, odr. vid gipki gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadanji)
Gibraltar glagoljica
gibraltarski glagoljiki
Gibraltarski moreuz glasa, gen. jed. glasaa, vok. jed. glasau, instr. jed.
gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata glasaem
giljotina glasaica, vok. jed. glasaice
gimn. (skr. gimnazija) glasaki
gimnastiar, vok. jed. gimnastiaru, instr. jed. glasit, glasita, odr. vid glasiti
gimnastiarom glasitost, gen. jed. glasitosti, instr. jed.
gimnastiarka, dat. jed. gimnastiarki, gen. mn. glasitou/glasitosti
gimnastiarki glasnik, vok. jed. glasnie, nom. mn. glasnici
gimnastika, dat. jed. gimnastici glatkiji (glai) (komp. od gladak)
gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed. glavake (prilog)
gimnazijale, gen. mn. gimnazijalaca
glavnokomandujui, gen. jed.
gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn. glavnokomandujueg, dat. jed.
gimnazijalki glavnokomandujuem
ginekolog, vok. jed. ginekoloe, nom. mn. glavobolja
ginekolozi
glavonoac, gen. jed. glavonoca, nom. mn.
ginekologija glavonoci, gen. mn. glavonoaca
ginekoloki glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi
ginekolokinja

138
gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoe, gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed.
gen. mn. gledalaca gluvonijemou/ gluvonijemosti
gledalini gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizave,
gen. mn. gmizavaca
gledalite, gen. jed. gledalita, instr. jed.
gledalitem gnijev (gnjev)
gledaoev gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad.
gnijezdei se, gl. im. gnijeenje
gle, gen. glei, instr. gleu/glei
gnijezdo, gen. mn. gnijezda
gleanj, gen. jed. glenja, nom. mn. glenjevi, gen.
mn. glenjeva gnostik, vok. jed. gnostie, nom. mn. gnostici
gl. im. (skr. glagolska imenica) gnusan, gnusna, odr. vid gnusni
glista gnjeiti, prez. gnjeim, gl. pril. sad. gnjeei, gl.
im. gnjeenje
glodati, prez. gloem, gl. pril. sad. gloui, gl. im.
glodanje gnjev (gnijev)
glomazan, glomazna, odr. vid glomazni gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti
glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed. gnjida
glomaznou/glomaznosti gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjilei, gl. prid.
glosarijum rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje
Gluhi Do (top.), gen. Gluhoga Dola gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijui, gl. prid.
rad. gnjio/gnjila
Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani
gnjile, gen. jed. gnjilei, instr. jed.
Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn.
gnjilei/gnjileju
Gluhodoljanki
gnjio, gnjila, odr. vid gnjili
glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glume, gen.
mn. glumaca go (nag), gola, odr. vid goli
glumica, vok. jed. glumice go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi
glumiin gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobave, gen.
mn. gobavaca
glupaviti (initi glupim; postajati glup), prez.
glupavim, gl. pril. sad. glupavei, gl. im. gobavost, gen. jed. gobavosti, instr. jed.
glupavljenje gobavou/ gobavosti
glupavost, gen. jed. glupavosti, instr. jed. god. (skr. godina)
glupavou/glupavosti
god (go)
gluv, gluva, odr. vid gluvi
godini (od godite)
gluva, gen. jed. gluvaa, instr. jed. gluvaem
godinji (od godina)
gluvlji (komp. od gluv)
godinjica
gluvan, gen. jed. gluvana
godite, instr. jed. goditem
gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluvei, gl. prid.
goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godei, gl. im.
rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje
goenje
gluvoa
go (god)
gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi
gojazan, gojazna, odr. vid gojazni

139
gojaznost, gen. jed. gojaznosti, instr. jed. goropaditi se, prez. goropadim se, impf.
gojaznou/gojaznosti goropaah se, gl. pril. sad. goropadei se, gl. im.
goropaenje
gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojei, gl. im.
gojenje gorosjea (goroea)
golcat, golcata, odr. vid golcati gorostas
golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleu/goleti goroea (gorosjea)
Golija (top.) Gorski vijenac
Golijanin, nom. mn. Golijani gortaki
Golijaninov gortak, gen. jed. gortaka, vok. jed. gortae, nom.
mn. gortaci
Golijanka
Gospa Marija
Golijankin
gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr.
Goli otok
jed. gospodarom/gospodarem
gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed.
gospodski
gologlave, gen. mn. gologlavaca
gospodstven, gospodstvena, odr. vid
golosjemen (goloemen), golosjemena, odr.
gospodstveni
vid golosjemeni
gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed.
golosjemenjae (goloemenjae)
gospodstvenou/ gospodstvenosti
goloemen (golosjemen), goloemena, odr. vid
gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva
goloemeni
gospotina
goloemenjae (golosjemenjae)
gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti
golubarnik, nom. mn. golubarnici
gostionica
golubiji (golublji)
gostiti, prez. gostim, impf. goah, gl. pril. sad.
golublji (golubiji)
gostei, gl. im. goenje
gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajui,
gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi
gl. im. gonetanje
gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed.
gorak (grk), gorka, odr. vid gorki
gostoljubivou/ gostoljubivosti
gorati, prez. goram, gl. pril. sad. gorajui, gl.
gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni
im. goranje
goenje
gori (komp. od gorak)
gotiki
goriti (griti) (initi neto gorkim), prez.
gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. im. gorenje gotika, dat. jed. gotici
gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordei gotovan, gen. jed. gotovana
se, gl. im. gorenje gotovanka, dat. jed. gotovanki, gen. mn.
gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. prid. gotovanki
rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje gotovost, gen. jed. gotovosti, instr. jed.
goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropau/ gotovou/gotovosti
goropadi govee, gen. jed. goveeta
goropadan, goropadna, odr. vid goropadni govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed.
govedarom/govedarem

140
govedarka, dat. jed. govedarki, gen. mn. Granini prijelaz epan Polje
govedarki Grbalj (top.)
govei grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbave, gen. mn.
govornik, vok. jed. govornie, nom. mn. govornici grbavaca
gozba grbaviti (initi grbavim, postajati grbav), prez.
grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbavei, gl.
.gr (internetski domen Grke)
im. grbavljenje
grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljive,
grbavost, gen. jed. grbavosti, instr. jed.
gen. mn. grabljivaca
grbavou/grbavosti
gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed.
gri (komp. od grk)
gracioznou/gracioznosti
griti (goriti), prez. grim, gl. pril. sad. grei, gl.
gradilini
im. grenje
gradilite, instr. jed. gradilitem
grditi, prez. grdim (initi grdnim), impf. grah, gl.
gradski pril. sad. grdei, gl. im. grenje
Graani (geogr.; crnmogorsko pleme) grdjeti (greti) (postajati grdan), prez. grdim, gl.
graanka, dat. jed. graanki, gen. mn. graanki pril. sad. grdei, gl. im. grenje

Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani greti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim,
gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje
Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn.
Grahovljanki grebati (grepsti), prez. grebem

Grahovo gregorijanski

grahovski grehota

Grahovsko polje grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad.

grebui
graktati, prez. grakem, gl. pril. sad. grakui, gl.
im. graktanje grean, grena, odr. vid greni

gram. (skr. gramatiki) greka, dat. jed. greci/greki, gen. mn. greaka

gramatiarka, dat. jed. gramatiarki, gen. mn. grenica, vok. jed. grenice
gramatiarki greniin
gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi grenik, vok. jed. grenie, nom. mn. grenici
gramzivac, gen. jed. gramzivca, vok. jed. grenost, gen. jed. grenosti, instr. jed. grenou/
gramzive, gen. mn. gramzivaca grenosti
gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed. grgotati, prez. grgoem, gl. pril. sad. grgoui, gl.
gramzivou/gramzivosti im. grgotanje
grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni grijalica
grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed. grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi
grandioznou/ grandioznosti
grijeiti, prez. grijeim, gl. pril. sad. grijeei, gl.
grandoman im. grijeenje
grandomanija grip, gen. jed. gripa
grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn. gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizui, gl. im.
grandomanki grizenje
Granini prijelaz Boaj grk (gorak), grka, odr. vid grki

141
grko (prilog) guenje
grlce (groce) gueti (gudjeti), prez. gudim, impf. guah, gl.
pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/guela, gl. im.
grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad.
guenje
grmei, gl. im. grmljenje
gugutati, prez. guguem, gl. pril. sad. guguui,
grohnuti (gronuti), prez. grohnem, aor.
gl. im. gugutanje
grohnuh, gl. pril. pro. grohnuvi
guka, dat. jed. guki
groce (grlce)
gumno (guvno)
grohot
gunati, prez. gunam, gl. pril. sad. gunajui, gl.
gromovnik, vok. jed. gromovnie, nom. mn.
im. gunanje
gromovnici
GUP (skr. generalni urbanistiki plan)
gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh,
gl. pril. pro. gronuvi gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare,
groteska, dat. jed. grotesci/groteski, gen. mn. instr. jed. gusarom/gusarem
groteski gusjenica (guenica)
groteskan, groteskna, odr. vid groteskni gusjeniar (gueniar), vok. jed. gusjeniaru/
grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed. gusjeniare, instr. jed. gusjeniarom/gusjeniarem
grotesknou/grotesknosti gusjeniav (gueniav), gusjeniava, odr. vid
grubiti (initi grubim), prez. grubim, impf. gusjeniavi
grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. im. grubljenje gusjeniji (gueniji)
grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf. guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka
grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. prid. rad. grubio/
guskica (hip.)
grubjela, gl. im. grubljenje
gust, gusta, odr. vid gusti
grubost, gen. jed. grubosti, instr. jed.
grubou/grubosti gui (komp. od gust)
grudi, gen. grudi/grudiju guar, vok. jed. guaru/guare, instr. jed.
guarom/guarem
grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni
guarica
grudobolnik, vok. jed. grudobolnie, nom. mn.
grudobilnici guetina (augm. od guska)
Grudska mahala guica (dem. od guska)
grumen, gen. jed. grumena guji
grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. pro. Guenica (toponim)
grunuvi guenica (gusjenica) (zool.)
gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajui, gl. gueniar (gusjeniar) vok. jed. gueniaru/
im. gruvanje gueniare, instr. jed. gueniarom/gueniarem
gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubave, gen. gueniav (gusjeniav), gueniava, odr. vid
mn. gubavaca gueniavi
gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen. gueniji (gusjeniji)
mn. gubitaka
guvno (gumno)
gudjeti (gueti), prez. gudim, impf. guah, gl.
pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/gudjela gvardija
gvoa, dat. mn. gvoima

142
gvoar, vok. jed. gvoaru/gvoare, instr. jed. Halejeva kometa
gvoarom/gvoarem halo (uzv.)
gvoara halva (alva)
gvoarija haljina
gvoe, gen. jed. gvoa, instr. jed. gvoem haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci, gen.
mn. haljetaka
H Han Pijesak
H (skr. vodonik) haos
ha (skr. hektar) haps
habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajui, gl. im. hapsana
habanje hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapsei, gl. im.
habilitacija hapenje
habilitacijski (habilitacioni) hara, gen. jed. haraa, instr. jed. haraem
habilitacioni (habilitacijski) haralija
habzburki harambaa
h. c. (skr. honoris causa - radi poasti) hariti (ariti), prez. harim, gl. pril. sad. harei,
gl. im. harenje
Hadijin most
harfa
hafiz
harfist (harfista), gen. jed. harfista
hagiograf
harfista (harfist), gen. jed. harfiste
hagiografija
harfistkinja
hagiografski
harmonija
haiku, gen. jed. haikua
harmonika, dat. jed. harmonici
hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajui, gl. im.
hajanje harmonika, gen. jed. harmonikaa, vok. jed.
harmonikau, instr. jed. harmonikaem
hajde (uzv.)
harmonikaica, vok. jed. harmonikaice
hajduija
harmonikaiin
hajduki
hasura (asura)
hajduk, vok. jed. hajdue, nom. mn. hajduci
HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i
hajdutvo, gen. mn. hajdutava/hajdutva
umjetnosti)
hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki
He (skr. helijum)
Hajla
HE (skr. hidroelekrana)
hajvan (ajvan)
hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista
haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom
halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad. hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste
halalei, gl. im. halaljenje hegemonija
halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed. hegemonist (hegemonista), gen. jed.
halapljivou/halapljivosti hegemonista

143
hegemonista (hegemonist), gen. jed. herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva
hegemoniste hidrant, gen. mn. hidranata
hegemonistiki hidrofobija
hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn. hidra
hegemonizama
higijena
helijum
higijeniar, vok. jed. higijeniaru/higijeniare,
helikopter, instr. jed. helikopterom instr. jed. higijeniarom/higijeniarem
hem. (skr. hemijski) higijeniarka, dat. jed. higijeniarki, gen. mn.
hemiar, vok. jed. hemiaru/hemiare, instr. jed. higijeniarki
hemiarom/hemiarem hijena
hemiarka, dat. jed. hemiarki, gen. mn. hijerarhija
hemiarki
hijerarhijski
hemija
hijeroglif
hemijski
hiljada
hemoroid
hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljaah se, gl.
hendikep pril. sad. hiljadei se, gl. im. hiljaenje
hepiend hiljadu petsto (hiljadu pet stotina)
herbarijum hiljadu pet stotina (hiljadu petsto)
Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg hiljadugodinji
Novome
hiljadugodinjica
Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani
himna, gen. mn. himni/himna
Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki,
gen. mn. Hercegnovljanki hiperbola
hercegnovski hiperbolian, hiperbolina, odr. vid hiperbolini
Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed. hiperprodukcija
Hercegove, gen. mn. Hercegovaca hipertrofija
Hercegovaka ulica hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji
hercegovaki hipik, vok. jed. hipie, nom. mn. hipici
Hercegovina hipnotiki
Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn. hipnotisati, prez. hipnotiem, gl. pril. sad.
Hercegovki hipnotiui, gl. im. hipnotisanje
hermafrodit hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed.
hermafroditski hipnotizerom
heroika, dat. jed. heroici hipnoza
heroin hipodrom
heroina hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed.
hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn.
heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama hipohondara
heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem

144
hipohondrian, hipohondrina, odr. vid hodoae, gen. jed. hodoaa, instr. jed.
hipohondrini hodoaem
hipohondrija hokej, instr. jed. hokejom
hipok. (skr. od hipokoristik) hokeja, vok. jed. hokejau, instr. jed. hokejaem
hipokoristik, nom. mn. hipokoristici Holandija
hipokoristiki holandski
hipoteka, dat. jed. hipoteci Holananin, nom. mn. Holanani
hipotenuza Holananka, dat. jed. Holananki, gen. mn.
Holananki
hipotetian, hipotetina, odr. vid hipotetini
Homer
hipotetiki
homerski
hipotetinost, gen. jed. hipotetinosti, instr. jed.
hipotetinou/ hipotetinosti homonimija
hirovitost, gen. jed. hirovitosti, instr. jed. homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok.
hirovitou/hirovitosti jed. homoseksuale, gen. mn. homoseksualaca
hirurg, vok. jed. hirure, nom. mn. hirurzi, gen. mn. homoseksualan, homoseksualna, odr. vid
hirurga homoseksualni
hirurki homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma,
gen. mn. homoseksualizama
histerinost, gen. jed. histerinosti, instr. jed.
histerinou/histerinosti homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen.
mn. homoseksualki
histerija
homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti,
histerik, vok. jed. histerie, nom. mn. histerici
instr. jed. homoseksualnou/ homoseksualnosti
hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca
Hong Kong
HIV (skr. Human Immunodefenciency Virus)
hor
hl (skr. hektolitar)
horizont, gen. mn. horizonata
hlad (lad) horor, instr. jed. hororom
hlor horor film
hlorisati, prez. hloriem, gl. pril. sad. hloriui, gl. hot-dog
im. hlorisanje
horovoa
hljeb
hospitacija
hljepi, instr. jed. hljepiem
hospitalizacija
hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji
hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad.
hoe-nee hospitalizujui, gl. im. hospitalizovanje
hodoasnica, vok. jed. hodoasnice hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad.
hodoasniin hispitujui, gl. im. hospitovanje
hodoasniki .hr (internetski domen Hrvatske)
hodoasnik, vok. jed. hodoasnie, nom. mn. HR (Meunarodna auto-oznaka za Hrvatsku)
hodoasnici hramati, hramam/hramljem, gl. pril. sad.
hramajui/hramljui, gl. im. hramanje

145
hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioe, gen. humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed.
mn. hranilaca humanou/humanosti
hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi humka, dat. jed. humci, gen mn.
humki/humaka / humka
hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi
humoreska, dat. jed. humoresci/humoreski, gen.
hrapavost, gen. jed. hrapavosti, instr. jed.
mn. humoreski
hrapavou/hrapavosti
humorist (humorista), gen. jed. humorista
hrak, gen. jed. hrka, vok. jed. hrku, nom. mn.
hrci, gen. mn. hraka humorista (humorist), gen. jed. humoriste
hrianin, nom. mn. hriani humoristian, humoristina, odr. vid
humoristini
hrianka, dat. jed. hrianki, gen. mn. hrianki
humoristiki
hrianstvo, gen. mn. hrianstava/hrianstva
humoristkinja
hrizantema
Husein-beg, vok. jed. Husein-bee
hronian, hronina, odr. vid hronini
hukati, prez. hukam, gl. pril. sad. hukajui, gl.
hronika, dat. jed. hronici
im. hukanje
hronologija
hvalisati se, prez. hvaliem se/hvalisam se, gl.
hronoloki pril. sad. hvaliui se/hvalisajui se, gl. im.
hrpa hvalisanje

hrv. (skr. hrvatski) hvalisavac, gen. jed. hvalisavca, vok. jed.

hvalisave, gen. mn. hvalisavaca
Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate / Hrvatu,
nom. mn. Hrvati hvalisavka, dat. jed. hvalisavki, gen. mn.
hvalisavki
Hrvatica, vok. jed. Hrvatice
hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed.
Hrvatiin hvalisavou/hvalisavosti
Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem
hrvatski hvaliteljka, dat. jed. hvaliteljski, gen. mn.
Hrvatsko zagorje hvaliteljki
htjeti (eti), prez. hou, hoe, hoe, hoemo, hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvalei, gl. im.
hoete, hoe/u, e, e, emo, ete, e; gl. prid. hvaljenje, gl. prid. trp. hvaljen
rad. htio/htjela hvalospjev
.hu (internetski domen Maarske) hvat, gen. mn. hvati
huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. hulei, gl. im. hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki
huljenje
humanist (humanista), gen. jed. humanista
I
humanista (humanist), gen. jed. humaniste
I (skr. istok)
humanistiki
iako (vez.)
humanistkinja
ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u
humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn.
humanizama istom djelu, na istoj strani knjige)

146
ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i igralite, instr. jed. igralitem
jezikoslovlje) igranka, dat. jed. igranci, gen. mn.
igranki/igranaka
ii, prez. idem, impf. iah, aor. idoh, gl. pril. sad.
idui, gl. prid. rad. iao/ila ijed
i d. ( skr. i dalje) ijedak, ijetka, odr. vid ijetki
i dr. (skr. i drugi) ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedei, gl. im.
ijeenje
i sl. (skr. i slino)
ijek. (skr. ijekavski)
i te kako
ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekave, gen.
i te koliko
mn. ijekavaca
ideal
ijekavev
idealist (idealista), gen. jed. idealista
ijekavica
idealista (idealist), gen. jed. idealiste
ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki
idealistiki
ijekavtina
idealistkinja
ikad (ikada) (pril.)
ideja
ikada (ikad) (pril.)
identian, identina, odr. vid identini
ikakav, ikakva, ikakvo
identinost, gen. jed. identinosti, instr. jed.
ikako (pril.)
identinou/identinosti
ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikave, gen. mn.
identifikacija
ikavaca
identitet
ikavev
ideolog, vok. jed. ideoloe, nom. mn. ideolozi
ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki
ideologija
iko
idiom
ikoji
idiot
ikolik
idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama
ikoliko
idolopokloniki
ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed.
idolopoklonik, vok. jed. idolopoklonie, nom. ikonopie, gen. mn. ikonopisaca
mn. idolopoklonici
Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne
ie (ige/igdje)
ilindanski
ie. (skr. indoevropski)
ilinski
igdje (ige/ie) ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilire, gen. mn. iliraca
ige (ie/igdje) ilirski
Igmanski mar (istor.) iluzija
ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista
igraka, dat. jed. igraki, gen. mn. igraaka iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste
igralini im. (skr. imenica)

147
imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril. inae (pril.)
sad. imajui inauguracija
imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioe, inaugurisati, prez. inauguriem, gl. pril. sad.
gen. mn. imenilaca inauguriui, gl. im. inaugurisanje
imenjak, vok. jed. imenjae, nom. mn. imenjaci indeks, gen. mn. indeksa / indekasa
imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn. indicija
imetaka
indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed.
Imovinski zakon Valtazara Bogiia indiferentnou/ indiferentnosti
imper. (skr. impetariv) indigo papir
imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta, Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indije, gen. mn.
gen. mn. imperfekata Indijaca
imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta, Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed. Indijane,
gen. mn. imperfekata gen. mn. Indijanaca
impf. (skr. imperfekat) Indijanev
imperija Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki
imperijalist (imperijalista), gen. jed. indijanski
imperijalista
Indijev
imperijalista (imperijalist), gen. jed.
imperijaliste Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki
implementacija indijski
implementirati, prez. implementiram, gl. pril. individua
sad. implementirajui, gl. im. implementiranje individualac, gen. jed. individualca, vok. jed.
imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad. individuale, gen. mn. individualaca
imponujui, gl. im. imponovanje individualist (individualista), gen. jed.
import individualista
impotencija individualista (individualist), gen. jed.
individualiste
impozantan, impozantna, odr. vid impozantni
individualistkinja
impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed.
impozantnou/ impozantnosti indoevropski
impresija Indokina
impresionist (impresionista), gen. jed. Indonezija
impresionista Indoneanin, nom. mn. Indoneani
impresionista (impresionist), gen. jed. Indoneanka, dat. jed. Indoneanki, gen. mn.
impresioniste Indoneanki
impresionistiki inf. (str. infinitiv)
impresionistkinja infantilan, infantilna, odr. vid infantilni
improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed. infarkt
improvizatorom
infocentar, gen. jed. infocentra, gen. mn.
impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni infocentara
imuan, imuna, odr. vid imuni

148
infopult intermeco, gen. jed. intermeca
infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni internacionalist (internacionalista), gen. jed.
internacionalista
infuzija
internacionalista (internacionalist), gen. jed.
ing. (in.) (skr. inenjer/ininjer)
internmacionaliste
injekcija
internet
inicijacija
internist (internista), gen. jed. internista
inkognito (pril.)
internista (internist), gen. jed. interniste
inkompatibilan, inkompatibilna, odr. vid
internistkinja
inkompatibilni
INTERPOL (skr. International Criminal
inkunabula
Police Organization)
inodug
inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed. interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn.
inopartnerom interpretatorki

inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjere, intervju, gen. jed. intervjua, nom. mn. intervjui
gen. mn. inovjeraca intravenozni
inovjerev intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga
inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki invencija
inovjernik, vok. jed. inovjernie, nom. mn. inventivan, inventivna, odr. vid inventivni
inovjernici
in. (ing.) (skr. ininjer/inenjer)
insajder
inenjer (ininjer), vok. jed. inenjeru, instr. jed.
insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn. inenjerom
insekata
ininjer (inenjer), vok. jed. ininjeru, instr. jed.
insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn. ininjerom
insekata
inenjerka (ininjerka), dat. jed. inenjerki, gen.
insektarijum mn. inenjerki
insert ininjerka (inenjerka), dat. jed. ininjerki, gen.
instant lutrija mn. ininjerki

instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkta / inzulin

instinkata iole (pril.)
instr. (skr. instrumental) ionako (pril.)
instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn. iotkud (pril.)
instrumenata
IQ (skr. koeficijent inteligencije)
intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata
Ir (skr. iridijum)
intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed.
intelektuale, gen. mn. intelektualaca iridijum

intelektualev iron. (skr. ironino)

intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn. ISBN - Meunarodni standardni knjini broj
intelektualki iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid.
inteligencija trp. iscijeen, gl. pril. pro. iscijedivi

149
iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl. iskaljavati, prez. iskaljavam, gl. pril. sad.
pril. pro. iscijelivi, gl. im. iscjeljenje iskaljavajui, gl. im. iskaljavanje
iscjeivati, prez. iscjeujem, gl. pril. sad. iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad.
iscjeujui, gl. im. iscjeivanje iskipio/iskipjela, gl. pril. pro. iskipjevi
iscjelivati, prez. iscjelivam, gl. pril. sad. iskon, gen. jed. iskona
iscjelivajui, gl. im. iscjelivanje iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp.
iscjeljenje, gen. jed. iscjeljenja, instr. jed. iskorijenjen
iscjeljenjem iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorien
iscjeljivati, prez. iscjeljujem, gl. pril. sad. iskoriavati, prez. iskoriavam, gl. pril. sad.
iscjeljujui, gl. im. iscjeljivanje iskoriavajui, gl. im. iskoriavanje
iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed. iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi
iscjeljivou/iscjeljivosti
iskorjenjiva, vok. jed. iskorjenjivau, instr. jed.
iscjepkati (iepkati), prez. iscjepkam, gl. pril. iskorjenjivaem
pro. iscjepkavi
iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad.
iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen iskorjenjujui, gl. im. iskorjenjivanje
iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed. iskosa (pril.)
iscrpljenou/iscrpljenosti
iskra, gen. mn. iskara/iskri
iscrpsti, prez. iscrpem, gl. prid. rad.
iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen iskraj (pred.)
iscrtati, prez. iscrtam iskrsnuti, prez. iskrsnem
iscuriti, prez. iscurim iskuenica, vok. jed. iskuenice
iscvjetati, prez. iscvjetam iskuenik, vok. jed. iskuenie, nom. mn.
iskuenici
iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajui,
gl. im. iseljavanje iskuenitvo, gen. mn.
iskuenitava/iskuenitva
iseljenitvo, gen. mn. iseljenitava/iseljenitva
Islamska vjerska zajednica
ishod
isluiti, prez. isluim, gl. prid. trp. isluen
ishodini
isljedni
ishodite, gen. jed. ishodita, instr. jed. ishoditem
isljednik, vok. jed. isljednie, nom. mn. isljednici
ishrana
isljednitvo, gen. mn. isljednitava/isljednitva
ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen
isljeivanje, gen. jed. isljeivanja, instr. jed.
isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajui, gl. isljeivanjem
im. isijavanje
isljeivati, prez. isljeujem, gl. pril. sad.
isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan isljeujui, gl. im. isljeivanje
ISJ (skr. Institut za strane jezike) ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan
isjeckati (ieckati), prez. isjeckam ismijavati, prez. ismijavam, gl. pril. sad.
isjeak (ieak), gen. jed. isjeka, nom. mn. ismijavajui, gl. im. ismijavanje
isjeci, gen. mn. isjeaka ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh,
iskamiti, prez. iskamim gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. pro. ispavi
iskati, prez. item, gl. pril. sad. itui isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad.
ispleo/isplela, gl. pril. pro. isplevi

150
ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci,
gen. mn. ispljuvaka
ispod (pred.)
ispodmukla (pril.)
ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl.
pril. sad. ispolijevajui, gl. im. ispolijevanje
ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril.
sad. ispolivajui, gl. im. ispolivanje
ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad.
ispoljavajui, gl. im. ispoljavanje
ispomo
isponova (pril.)
isporuka, dat. jed. isporuci
isporuiti, prez. isporuim, gl. prid. trp. isporuen
isporuivati, prez. isporuujem, gl. pril. sad.
isporuujui, gl. im. isporuivanje
isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad.
isposijecajui, gl. im. isposijecanje
isposnica, vok. jed. isposnice
isposniin
isposniki
isposnik, vok. jed. isposnie, nom. mn. isposnici
ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad.
ispovijedajui, gl. im. ispovijedanje
ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp.
ispovijeen
ispovijest, gen. jed. ispovijesti, instr.
ispovijeu/ispovijesti
ispovjedaonica
ispovjedni
ispovjednik, vok. jed. ispovjednie, nom. mn.
ispovjednici
ispreivati se, prez. ispreujem se, gl. pril. sad.
ispreujui se, gl. im. ispreivanje
ispraati, prez. ispraam, gl. pril. sad. ispraajui,
gl. im. ispraanje
ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraen
ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen.
mn. ispravaka
ispred (pred.)
ispremjetati, prez. ispremjetam
ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh,
gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. pro.
ispreplevi
ispreplijetati, prez. ispreplijeem, gl. pril. sad.
ispreplijeui, gl. im. ispreplijetanje
ispresijecati, prez. ispresijecam
ispreskakati, prez. ispreskaem
ispretati, prez. ispreem, gl. pril. sad. ispreui, gl.
im. ispretanje
ispreturati, prez. ispreturam
isprijeiti, prez. isprijeim, gl. prid. trp. isprijeen
isprijeko (pril.)
ispripovijedati, prez. ispripovijedam
isprtiti, prez. isprtim
isprva (pril.)
ispsovati, prez. ispsujem
ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi
ispred (pred.)
istakati, prez. istakam
istai (istaknuti), prez. istaknem, aor. istakoh
(istae), gl. prid. rad. istakao/istakla, gl. pril. pro.
istakavi
istaknuti (istai), prez. istaknem, aor. istaknuh,
gl. pril. pro. istaknuvi
istesati, prez. isteem
jed. isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem
Istambul
isticati, prez. istiem, gl. pril. sad. istiui
istei, prez. isteem/isteknem, aor. istekoh, gl.
prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. pro. istekavi
istjerati (ierati), prez. istjeram, gl. pril. pro.
istjeravi
istjerivati (ierivati), prez. istjerujem, gl. pril.
sad. istjerujui, gl. im. istjerivanje
istoni
Istoni front (istor.)
istonoevropski
Istono Rimsko Carstvo
151
istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp.
istrijenjen
istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed.
istoimenou/istoimenosti istrunuti, prez. istrunem
istor. (skr. istorijski) istupiti, prez. istupim
istoriar, vok. jed. istoriaru/istoriare, instr. jed. isturati, prez. isturam
istoriarom/istoriarem isturiti, prez. isturim
istoriarka, dat. jed. istoriarki, gen. mn. isturpijati, prez. isturpijam
istoriarki
isuiti, prez. isuim, aor. isuih, gl. prid. rad.
istorija isuio/isuila, gl. pril. pro. isuivi
istorijski iarati, prez. iaram
istoriograf iarkati, prez. iarkam
istoriografija iauriti se, prez. iaurim se, gl. prid. trp.
istoriografski iauren
istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni iaiti, prez. iaim, gl. prid. trp. iaen, gl. im.
iaenje
istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed.
istovjetnou/istovjetnosti ieprkati, prez. ieprkam, gl. prid. trp. iseprkan
istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni iekivati, prez. iekujem, gl. pril. sad. isekujui,
gl. im. iekivanje
istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed.
istovremenou/ istovremenosti ierupati, prez. ierupam
istoznaan, istoznana, odr. vid istoznani ietkati, prez. ietkam
istoznanost, gen. jed. istoznanosti, instr. jed. iezavati, prez. iezavam, gl. pril. sad.
istoznanou/istoznanosti iezavajui, gl. im. iezavanje
istraga, dat. jed. istrazi ieznuti, prez. ieznem
istraitelj, vok. jed. istraitelju, instr. jed. iibukati, prez. iibukam
istraiteljem iiljeti, prez. iilim, aor. iiljeh, gl. prid. rad.
istraiteljka, dat. jed. istraiteljki, gen. mn. iilio / iiljela
istraiteljki iistiti, prez. iistim, gl. prid. trp. iien
istraiva, vok. jed. istraivau, instr. jed. iitati, prez. iitam
istraivaem
iuavati, prez. iuavam, gl. pril. sad.
istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad. iuavajui, gl. im. iuavanje
istrebljujui, gl. im. istrebljivanje
iupati, prez. iupam
istrati, prez. istrim, aor. istrah, gl. prid. rad.
istrao/istrala, gl. pril. pro. istravi iepkati (iscjepkati), prez. iepkam, gl. pril.
pro. iepkavi
istri, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. pro.
istrgavi, gl. prid. rad. istrgao/istrgla ierati (istjerati), prez. ieram, gl. pril. pro.
ieravi
istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen
ieriva (istjeriva), vok. jed. ierivau, instr.
istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril. jed. ierivaem
pro. istrgnuvi
ierivati (istjerivati), prez. ierujem, gl. pril.
istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen sad. ierujui, gl. im. ierivanje

152
iukati, prez. iukam izbjei (izbjegnuti), prez. izbjegnem, aor.
izbjegoh (izbjee), gl. prid. rad. izbjegao/izbjegla,
ietati, prez. ietam
gl. pril. pro. izbjegavi
iibati, prez. iibam
izbjegnuti (izbjei), prez. izbjegnem, aor.
iijas izbjegnuh, gl. prid. rad. izbjegnuo / izbjegnula, gl.
ikolovati, prez. ikolujem pril. pro. izbjegnuvi

ita, gen. iega izbjeiv, izbjeiva, odr. vid izbjeivi

ieckati (isjeckati), prez. ieckam, gl. pril. pro. izblijedjeti (izblijeeti), prez. izblijedim, aor.
ieckavi izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl.
pril. pro. izblijedjevi
ieak (isjeak), gen. jed. ieka, nom. mn.
ieci, gen. mn. ieaka izblijeeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor.
izblijeeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeela, gl.
ital. (skr. italijanski) pril. pro. izblijeevi
itd. (skr. i tako dalje) izbliza (pril.)
itekakav (prid.) izblie (pril.)
i te koliko (pril.) izboina
Italijan (Talijan) izboiti, prez. izboim
Italijanka (Talijanka) izbrijati, prez. izbrijem
italijanski (talijanski) izd. (skr. izdanje)
i te kako (itekako) (rijeca) izdaleka (pril.)
iukoliko (prilog) izdalje (pril.)
Ivana Brli-Maurani izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen.
Ivanbeg mn. izdanaka
Ivani Grad izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn.
izdataka
Ivan sedlo
izdii, prez. izdignem, aor. izdigoh (izdie), gl.
Ivanjdan prid. rad. izdigao/izdigla, gl. pril. pro. izdigavi
ivanjdanski izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid.
izai, prez. izaem, aor. izaoh, imper. izai, gl. rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. pro. izdignuvi
prid. rad. izaao/izala, gl. pril. pro. izaavi izdejstvovati, prez. izdejstvujem
izagnati, prez. izagnam izduvati, prez. izduvam
izato izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed.
izatkati, prez. izatkam izgladnjelou
izavreti, prez. izavrim izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl.
prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. pro.
izanjeti, prez. izanjem izgladnjevi
izbavitelj, vok. jed. izbavitelju, instr. jed. izglasa (pril.)
izbaviteljem
izgnanik, vok. jed. izgnanie, nom. mn. izgnanici
izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn.
izbaviteljki izgnjeiti, prez. izgnjeim, gl. prid. trp. izgnjeen
izbiti, prez. izbijem

153
izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad.
izgorijevajui, gl. im. izgorijevanje
izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed.
izgorjelou/izgorjelosti
izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad.
izgorio/izgorjela, gl. pril. pro. izgorjevi
izgrebati, prez. izgrebem, gl. prid.
izgrebao/izgrebala
izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid.
izgrebao/izgrebla, gl. pril. pro. izgrebavi
izgrijati, prez. izgrijem
izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad.
izgrizao/izgrizla, gl. pril. pro. izgrizavi
izgruvati, prez. izgruvam
izijean, izijena, odr. vid izijeni
izijenost, gen. jed. izijenosti, instr. jed.
izijenou/izijenosti
izjedna (pril.)
izjednaavati, prez. izjednaavam, gl. pril. sad.
izjedvaavajui, gl. im. izjednaavanje
izjednaiti, prez. izjednaim, gl. prid. trp.
izjednaen, gl. im. izjednaenje
izjelica (ielica), vok. jed. izjelice
izjesti (iesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl.
prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril.
pro. izjevi
izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen
izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed.
izlapjelou/izlapjelosti
izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn.
izlazaka
izleeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izleeh, gl.
prid. rad. izletio/izleela, gl. pril. pro. izleevi
izletjeti (izleeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl.
prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. pro. izletjevi
izlijeiti, prez. izlijeim, gl. prid. trp. izlijeen, gl.
im. izljeenje
izlijetati, prez. izlijeem, gl. pril. sad. izlijeui, gl.
im. izlijetanje
izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad.
izlijevajui, gl. im. izlijevanje
izlian, izlina, odr. vid izlini
izliv
izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad.
izlivajui, gl. im. izlivanje
izlog, nom. mn. izlozi
izloba, gen. mn. izloaba/izlobi
rad.
izludjeti (izlueti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl.
prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. pro. izludjevi
rad.
izlueti (izludjeti), prez. izludim, aor. izlueh, gl.
prid. rad. izludio/izluela, gl. pril. pro. izluevi
izljeenje
izljeiv, izljeiva, odr. vid izljeivi
izljeivati, prez. izljeujem, gl. pril. sad.
izljeujui, gl. im. izljeivanje
izljeivost, gen. jed. izljeivosti, instr. jed.
izljeivou/izljeivosti
izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen
izljutiti, prez. izljutim, gl. prid. trp. izljuten
izmeu (pred.)
izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp.
izmijenjen
izmijenjati, prez. izmijenjam
izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmijeen
izmijeati, prez. izmijeam
izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad.
izmilio/izmiljela, gl. pril. pro. izmiljevi
izmjena
izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi
izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril.
pro. izmuzavi
iznai, prez. iznaem, aor. iznaoh, gl. prid. rad.
iznaao/iznala, gl. pril. pro. iznaavi
iznad (pred.)
iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen
iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad.
iznajmljujui, gl. im. iznajmljivanje
iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka
iznebuha (pril.)
154
iznemoi, prez. iznemognem, aor. iznemogoh, izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka,
gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. pro. nom. mn. izuzeci
iznemogavi izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni
iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed. izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed.
iznemoglou/iznemoglosti izuzetnou/izuzetnosti
iznenada (pril.) izvan (predl.)
iznevjeriti, prez. iznevjerim izvanjeziki (izvanjezini)
iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl. izvanjezini (izvanjeziki)
prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp.
iznijet/iznesen, gl. pril. pro. iznijevi izvanobiajan, izvanobiajna, odr. vid
izvanobiajni
iznova (pril.)
izvanpartijski
iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed.
iznurenou/iznurenosti izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanje, gen.
mn. izvanjaca
iznutra (pril.)
izvanji
iznjihati, prez. iznjiem
izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad.
izobila (pril.) izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. pro.
izokola (pril.) izvevi
izolacija izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad.
izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. pro.
izolacijski (izolacioni)
izvezavi
izolacioni (izolacijski)
izvesti (dovriti vezenje), prez. izvezem, aor.
izoptiti, prez. izoptim, gl. prid. trp. izopten, gl. izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp.
im. izoptenje izvezen, gl. pril. pro. izvezavi
Izrael izvidjeti (izvieti), prez. izvidim, aor. izvidjeh,
Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraele, gen. gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. pro.
mn. Izraelaca izvidjevi

Izraelev izvidnica

Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki izvidnik, vok. jed. izvidnie, nom. mn. izvidnici

izraelski izvia, vok. jed. izviau, instr. jed. izviaem

izraslica izviaica, vok. jed. izviaice

izraslina izviaiin

izrataj, instr. jed. izratajem izviaki

izrei, prez. izreem/izreknem, aor. izrekoh, gl. izvieti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izvieh, gl.
prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. pro. izrekavi prid. rad. izvidio/izviela, gl. pril. pro. izvievi

izreda (pril.) izvijati, prez. izvijem

izreati, prez. izream izvijavati, prez. izvijavam, gl. pril. sad.

izvijavajui, gl. im. izvijavanje
izreka, dat. jed. izreci
izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izvijeten
izricati, prez. izriem, gl. pril. sad. izriui, gl. im.
izricanje izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje

izuti, prez. izujem izvinuti (saviti), prez. izvinem

155
izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad. jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabane, gen.
izvinjavajui se, gl. im. izvinjavanje mn. jabanaca
izvie (pred.) jabandija
izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed. jabuka, dat. jed. jabuci
izvjesnou/izvjesnosti jabukovaa
izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni jadac, gen. jed. jadca, nom. mn. jadci, gen. mn.
izvjestilac, gen. jed. izvjestioca, vok. jed. jadaca
izvjestioe, gen. mn. izvjestilaca jadika (bot.), dat. jed. jadici
izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn.
izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad. jadikovki
izvolijevajui, gl. im. izvolijevanje jaditi, prez. jadim, impf. jaah, gl. prid. trp. jaen,
izvoznik, vok. jed. izvoznie, nom. mn. izvoznici gl. im. jaenje
izvrgnuti, prez. izvrgnem jadnica, vok. jed. jadnice
izvravati, prez. izvravam, gl. pril. sad. jadniin
izvravajui, gl. im. izvravanje jadnik, vok. jed. jadnie, nom. mn. jadnici
izvrilac, gen. jed. izvioca, vok. jed. izvrioe, gen. Jadran
mn. izvrilaca
Jadranska magistrala
izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad.
izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. pro. izvrvjevi jadranski
ieljati, prez. ieljem Jadransko more
iikati, prez. iikam jaenje, gen. jed. jaenja, instr. jed. jaenjem
iuskati, prez. iuskam jaglika (bot.), dat. jed. jaglici
iednjeti, prez. iednim, aor. iednjeh, gl. prid. jafa keks
rad. iednio/iednjela, gl. pril. pro. iednjevi jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjau/jagnjadi
iivjeti, prez. iivim, aor. iivjeh, gl. prid. rad. jagnje, gen. jed. jagnjeta
iivio/iivjela, gl. prid. trp. iivljen, gl. pril. pro.
iivjevi jagnjei
iivljavati se, prez. iivljavam se, gl. pril. sad. jagnjetina
iivljavajui se, gl. im. iivljavanje jagnjica
ilijebiti, prez. ilijebim, gl. prid. trp. ilijebljen, gl. jaha, vok. jed. jahau, instr. jed. jahaem
im. iljebljenje
jahai
ivakati, prez. ivaem, imper. ivai
jahati, prez. jaem, gl. pril. sad. jaui, gl. im.
ielica (izjelica), vok. jed. ielice jahanje
iesti (izjesti), prez. iedem, imper. iedi, aor. jahta, gen. mn. jahta/jahti
iedoh, gl. prid. rad. ieo/iela, gl. pril. pro. ievi
jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja
jak, jaka, odr. vid jaki
J
jalovica
J (skr. jug)
jalovost, gen. jed. jalovosti, instr. jed.
J (skr. jod) jalovou/jalovosti

156
jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jame, jemen
gen. mn. jamaca jemenica
jamb jed. (skr. jednina)
jamiti (jemiti), prez. jamim, gl. pril. sad. jedanaest
jamei, gl. im. jamenje
jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn.
jampski jedanaesteraca
januar jedanaesti
janjiar, vok. jed. janjiaru/janjiare, instr. jed. jedanaestogodinji
janjiarom/janjiarem
jedanaestomjeseni
jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jare, nom. mn.
jarci/jarevi, gen. mn. jaraca/jareva jedanaestorica
jarad, gen. jaradi, instr. jarau/jaradi jedanaestoro
jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka jedanput
jarebica jednaina
jarebiin jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki,
gen. mn. jednocijevki
jarebiji
jednolian, jednolina, odr. vid jednolini
jarei
jednolinost, gen. jed. jednolinosti, instr. jed.
jaruga, dat. jed. jaruzi jednolinou / jednolinosti
jasan, jasna, odr. vid jasni jednomjeseni
jasle, gen. jasala jednook, jednooka, odr. vid jednooki
jastreb jednopostotni
jastrijeb jednoprocentni
jastuk, nom. mn. jastuci jednosmjeran, jednosmjerna, odr. vid
J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport) jednosmjerni
jauk, nom. mn. jauci jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni
jaukati, prez. jauem, gl. pril. sad. jauui, gl. im. jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni
jaukanje jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci
javnost, gen. jed. javnosti, instr. jed. jeftin, jeftina, odr. vid jeftini
javnou/javnosti
jeftinoa
JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i
jeka, dat. jed. jeci
umjetnosti)
jektati, prez. jekem/jektim, gl. pril. sad.
jazaviar, vok. jed. jazaviaru/jazaviare, instr. jekui/jektei, gl. im. jektanje
jed. jazaviarom/jazaviarem
jelovnik, nom. mn. jelovnici
jed. (skr. jednina)
jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jeme,
je li gen. mn. jemaca
jeam, gen. jed. jema jemiti (jamiti), prez. jemim, gl. pril. sad.
jeati, prez. jeim, gl. pril. sad. jeei, gl. im. jemei, gl. im. jemenje
jeanje jeres, gen. jed. jeresi

157
jeretian, jeretina, odr. vid jeretini jugonostalgiar, vok. jed. jugonostalgiaru/
jugonostalgiare, instr. jed. jugonostalgiarom/
jeretik, vok. jed. jeretie, nom. mn. jeretici
jugonostalgiarem
jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivou
jugonostalgiarka, dat. jed. jugonostalgiarki,
jevanelje (evanelje), gen. jed. jevanelja, instr. gen. mn. jugonostalgiarki
jed. jevaneljem
jugozapad
Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem
jugozapadni
Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki
jugoslovenski
jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdei, gl. im.
jul (juli)
jeenje
juli (jul)
jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed.
jezgrovitou/jezgrovitosti jun (juni)
jeziak, gen. jed. jezika, nom. mn. jezici, gen. mn. junatvo, gen. mn. junatava/junatva
jeziaka juni (jun)
jeziki (lingv.) junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom
jezini (anatom.) juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki
jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed. jura
jezikoslove, gen. mn. jezikoslovaca
jurisdikcija
jezikoslovni
Juna Amerika
JF (skr. Junoslovenski filolog)
juni
JMBG (skr. jedinstveni matini broj
junoslovenski
graanina)
junjaki
Josip Broz Tito
junjak, vok. jed. junjae, nom. mn. junjaci
jo
jon
K
jotovanje, gen. jed. jotovanja, instr. jed.
jotovanjem K (skr. kalijum)
jova (bot.) K (skr. kralj u ahu)
Jovan Krstitelj kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei
Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne kabriolet
jue (pril.) kabrioletski
jueranji (jueranji) kad bilo (pril.)
jueranjica kad drago (pril.)
jueranji (jueranji) kad god (kad go) (pril.)
jug kadija, vok. jed. kadija/kadijo
jugoistoni kadinica (ena kadijina), vok. jed. kadinice
jugoistok kadiniin
kadionica

158
kaditi, prez. kadim, impf. kaah, gl. pril. sad. kalajisati, prez. kalajiem, gl. pril. sad. kalajiui,
kadei, gl. pril. trp. kaen, gl. im. kaenje gl. im. kalajisanje
kadto (pril.) kalcifikacija
kad-tad (pril.) kalcijum
kaenje kalcijumkarbonat
kafa (kava) kaleidoskop
kafana (kavana) kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara
kafeni (kaveni) kalk, nom. mn. kalkovi
kafanski (kavanski) kalkulacija
kafedija (kavedija) kalkulacijski
kafedijin (kavedijin) kalkulant, gen. jed. kalkulanta, gen. mn.
kalkulanata
kafedijski (kavedijski)
kalkulantski
kafedinica (kavedinica)
kalorian, kalorina, odr. vid kalorini
kafediniin (kavediniin)
kalorinost, gen. jed. kalorinosti, instr. jed.
kafi
kalorinou/kalorinosti
kai, instr. jed. kaiem, gen. mn. kaia
kalorija
kajak, nom. mn. kajaci
kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci
kajk. (skr. kajkavski)
kaluerica, vok. jed. kaluerice
kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkave,
kalueriin
gen. mn. kajkavaca
kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista
kajkavev
kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste
kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki
kalvinistiki
kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui
kalvinistkinja
kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom
kaljaa
Kakaricka gora
kaljavost, gen. jed. kaljavosti, instr. jed.
kakav bilo (bilo kakav)
kaljavou/kaljavosti
kakav drago
kamenoreev
kakav god / kakav go
kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed.
kakav-takav kamenoree, gen. mn. kamenorazaca
kako bilo kamenorezaki
kako god / kako go kamiak, gen. jed. kamika, nom. mn. kamici, gen.
kako kad mn. kamiaka

kako-tako kamoli (vez.)

kakotati, prez. kakoem, gl. pril. sad. kakoui, gl. kan (mongolska vladarska titula)
im. kakotanje Kanada
kal, gen. jed. kala kanadski

159
Kanaanin, nom. mn. Kanaani kapuljaa
Kanaanka, dat. jed. Kanaanki, gen. mn. karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed.
Kanaanki karabinjeru, instr. jed. karabinjerom
kanal Karadi-Daniiev prijevod
kanali, instr. jed. kanaliem karakteristika, dat. jed. karakteristici
kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarine, karanfil
gen. mn. kanarinaca karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei
kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki kardinal
kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed. kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni
kancelarom/kancelarem
kardiograf
kancelarija
kardiogram
kancelarijski
karijatida
kandidat
karijera
kandidatkinja
karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista
kandidatura
karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste
kandilo (kanelo)
karijeristiki
kanelo (kandilo)
karijeristkinja
kanda, gen. mn. kanda/kandi
karikaturist (karikaturista), gen. jed.
kandija karikaturista
Kant-Laplasova teorija karikaturista (karikaturist), gen. jed.
kanuti, prez. kanem karikaturiste
kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn. karikaturistkinja
kapaka Karlo Veliki
kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki karneval
kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad. karnevalski
kapajui/ kapljui, gl. im. kapanje
Karpati
kapetanica, vok. jed. kapetanice
karpatski
kapetaniin
karta, gen. mn. karata
kapetanija
Kartagina
kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni
Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani
kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista
Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn.
kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste Kartaginjanki
kapitalistiki kartografija
kapitalistkinja kartoteka, dat. jed. kartoteci
kapitulacija kaseta
kapitulacijski (kapitulacioni) kasetofon
kapitulacioni (kapitulacijski) kasino (kazino)

160
kasno (pril.) kavedijski (kafedijski)
kastel kavedinica (kafedinica)
kaiica kavediniin (kafediniin)
kaika, dat. jed. kaici kavez
katel, nom. mn. kateli kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi
katalog, nom. mn. katalozi kavkaski
kataloki Kavkaz
katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca Kavkaanin, nom. mn. Kavkaani
katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki Kavkaanka, dat. jed. Kavkaanki, gen. mn.
Kavkaanki
katarza, gen. mn. katarzi/katarza
kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki
katedra, gen. mn. katedara/katedri
kazati, prez. kaem, imper. kai
kategorian, kategorina, odr. vid kategorini
kazino (kasino)
kategoriki
kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujui
kategorinost, gen. jed. kategorinosti, instr. jed.
kategorinou/ kategorinosti kaiprst
kategorija kanjivost, gen. jed. kanjivosti, instr. jed.
kanjivou/kanjivosti
kategorijalni (kategorijski)
KBC (skr. Kliniko-bolniki centar)
kategorijski (kategorijalni)
kategorizacija kerka (erka/er/erka), dat.
kerki/kerci, gen. mn. kerki
katkad (pril.)
Keina jama
katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn.
katolicizama kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepee

katolianstvo, gen. mn. kepeev

katolianstava/katolianstva keramika, dat. jed. keramici
Katolika crkva kesa
katoliki kg (skr. kilogram)
katolik, vok. jed. katolie, nom. mn. katolici khz (skr. kiloherc)
katolkinja KIC (skr. Kulturno-informativni centar)
Katunska nahija kimenjak, gen. jed. kimenjaka, nom. mn.
kava (kafa), gen. mn. kava kimenjaci
kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom kienje, gen. jed. kienja, instr. jed. kienjem
kavaljerski kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajui, gl. im.
kijanje
kavana (kafana)
kijavica
kaveni (kafeni)
kikot, nom. mn. kikoti
kavanski (kafanski)
kikotati, prez. kikoem, gl. pril. sad. kikoui, gl.
kavedija (kafedija) im. kikotanje
kavedijin (kafedijin)
161
kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilave, gen. mn. kisjeliti (kieliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad.
kilavaca kisjelei, gl. im. kisjeljenje
kilavev kielina (kisjelina)
kilavost, gen. jed. kilavosti, instr. jed. kieli (kisjeli)
kilavou/kilavosti kieliti (kisjeliti), prez. kielim, gl. pril. sad.
kiloherc kielei, gl. im. kieljenje
kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara kieljaa
kilovatsat kieo, kiela, odr. vid kieli
kilovolt kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kitei, gl. prid. trp.
kien, gl. im. kienje
kin. (skr. kineski)
KK (skr. koarkaki klub)
Kina
kl. (skr. klasa)
kinuriti se, prez. kinurim se, gl. pril. sad.
kinurei se, gl. im. kinurenje klanica
kinematograf kladionica
kinematografija kladioniar, vok. jed. kladioniaru/kladioniare,
kineski instr. jed. kladioniarom/kladioniarem

Kineski zid kladioniarka, dat. jed. kladioniarki, gen. mn.

kladioniarki
Kineskinja
klanica
Kinez
klanini
kinopredstava
klas. (skr. klasino)
kinoreklama
klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista
kinosala
klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste
kinuti, prez. kinem
klasicistiki
kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska
klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn.
kipeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. klasicizama
kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kipela, gl. im.
kipenje klasifikacija

kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipei, gl. prid. klasifikacijski (klasifikacioni)
rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje klasifikacioni (klasifikacijski)
kiptjeti (kipeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem
kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im.
kleati, prez. kleim, gl. pril. sad. kleei, gl. im.
kipenje
kleanje
kirija
kleeke (kleeki) (pril.)
kiseonik
kleeki (kleeke) (pril.)
kiovitost, gen. jed. kiovitosti, instr. jed.
klen (drvo, riba), gen. jed. klena
kiovitou/kiovitosti
kleknuti, prez. kleknem
kisjeli (kieli)
klepetati, prez. klepeem, gl. pril. sad. klepeui,
kisjelina (kielina)
gl. im. klepetanje

162
kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva
kleptomanija knez, vok. jed. knee, nom. mn. knezovi/kneevi
kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn. knj. (skr. knjiga)
kleptomanki
knjeginja
kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad.
knjaz, vok. jed. knjae
kunui, gl. prid. trp. klet
knjiga, dat. jed. knjizi
klevetati, prez. klevetam/kleveem, imper.
klevetaj / klevei, gl. pril. sad. knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed.
klevetajui/kleveui knjigovee, gen. mn. knjigovezaca
klevetnik, vok. jed. klevetnie, nom. mn. knjigoveznica
klevetnici knjigovodstveni
klicati, prez. kliem, gl. pril. sad. kliui, gl. im. knjigovodstvo, gen. mn. knjigovodstava/
klicanje knjigovodstva
klijeta (mn. sr. r.), dat. klijetima knjigovoa
kliknuti, prez. kliknem knji. (skr. knjiki)
kliktati, prez. klikem, gl. pril. sad. klikui, gl. im. knjiki
kliktanje
knji. (skr. knjievni)
klimavost, gen. jed. klimavosti, instr. jed.
klimavou/klimavosti knjievni
kliniki knjievnik, vok. jed. knjievnie, nom. mn.
knjievnici
klinika, dat. jed. klinici
knjievnoistorijski
klie, gen. jed. kliea, nom. mn. kliei
knjievnojeziki
kliza, vok. jed. klizau, instr. jed. klizaem
knjievnost, gen. jed. knjievnosti, instr. jed.
klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki
knjievnou/knjievnosti
klizav, klizava, odr. vid klizavi
knjievnoteorijski
klobuk, nom. mn. klobuci
koalicijski (koalicioni)
klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki
koalicioni (koalicijski)
klovn, nom. mn. klovnovi
kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kope, nom. mn.
klub kopci, gen. mn. kobaca
klupe, gen. jed. klupeta ko bilo
klupko, gen. jed. klupka kobiljaa
klupski Kobilji Do
kljuaonica kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka
kljuati, prez. kljuam, gl. pril. sad. kljuajui, gl. koanj, gen. jed. koanja, instr. jed. koanjem
im. kljuanje
koi (koli), instr. jed. koiem
km (skr. kilometar)
kodifikacija
kmet
koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn.
kmetski koeficijenata

163
koegzistencija koliko god (koliko go)
kofer (kufer) koliko-toliko
ko god (opta zamjenica) (ko go) kolokvijum
kogod (neodreena zamjenica) (kogo) kolonija
kogo (kogod) kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni
kojekad (pril.) kolonijalistiki
kojekakav (zam.) kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn.
kolonijalizama
kojekako (pril.)
kolonijski
kojeko (zam.)
kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista
kojekoji (zam.)
kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste
kojekud (pril.)
kolor film
kojeta (zam.)
kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci
koji bilo (bilo koji) (zam.)
kolovoa, vok. jed. kolovoo/kolovoa
koji drago (zam.)
kolski
koji god (zam.) (koji go)
koljenake (pril.)
kokodakati, prez. kokodaem, gl. pril. sad.
kokodaui, gl. im. kokodakanje koljeniti, prez. koljenim, gl. pril. sad.
koljenei, gl. im. koljenenje
kokoiji (kokoji)
koljence
kokoji (kokoiji)
koljenica
kolaboracija
koljenini
kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed.
kolaboracionista koljeno
kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed. koljenovi, vok. jed. koljenoviu, instr. jed.
kolaboracioniste koljenoviem
kolaboracionistiki komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn.
komandanata
kolaboracionistkinja
komandantski
kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/
kolevi/ koevi, gen. mn. kolaca/koleva Komani (geogr.; crnogorsko pleme)
koli (koi), instr. jed. koliem kombajn
kolega, dat. jed. kolegi kombinacija
kolegijum kombinatoriki
koleginica, vok. jed. koleginice kombinatorika, dat. jed. kombinatorici
koleginiin komedija
kolinik, nom. mn. kolinici komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn.
komedijanata
kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki
komedijantkinja
koliko bilo (bilo koliko)
komedijantski
koliko drago

164
komedija, vok. jed. komedijau, instr. jed. kominica, vok. jed. kominice
komedijaem kominiin
komedijaica. vok. jed. komedijalice konaite, gen. jed. konaita, instr. jed.
komedijaiin konaitem
komediograf konaiti, prez. konaim, gl. pril. sad. konaei, gl.
im. konaenje
komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn.
komentatorki konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn.
konaka
komercijalist (komercijalista), gen. jed.
komercijalista Konavli, gen. Konavala
komercijalista (komercijalist), gen. jed. Konavljanin, nom. mn. Konavljani
komercijaliste Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn.
komercijalistiki Konavljanki
komercijalistkinja konavoski
kominost, gen. jed. kominosti, instr. jed. koncentrisati, prez. koncentriem, gl. pril. sad.
kominou/kominosti koncentriui, gl. im. koncentrisanje
komp. (skr. komparativ) koncept, gen. mn. koncepata
kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni konceptualan, konceptualna, odr. vid
konceptualni
kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed.
kompaktnou/ kompaktnosti koncert, gen. mn. koncerata
kompenzacija kondenzacija
kompenzator kondenzat, gen. jed. kondenzata
kompetencija kondenzator
kompetentan, kompententna, odr. vid kondicional
kompetentni kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn.
kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed. kondukterki
kompetentnou/ kompetentnosti konfesija
kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad. konfesionalan, konfesionalna, odr. vid
kompenzujui, gl. im. kompenzovanje konfesionalni
kompilacija Konianin, nom. mn. Koniani
kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed. Konianka, dat. jed. Konianki, gen. mn.
kompulatorom Konianki
kompjuter, instr. jed. kompjuterom Konik (top.)
kompjuterski konjuktivitis
komplimenat (kompliment), gen. mn. konjugacija
komplimenata
konsekventan, konsekventna, odr. vid
kompliment (komplimenat), gen. mn. konsekventni
komplimenata
konsonant, gen. mn. konsonanata
komija
konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen.
komijski mn. konsonantizama

165
konsonantski koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad.
koordinirajui, gl. im. koordiniranje
konstanta, gen. mn. konstanti
korektan, korektna, odr. vid korektni
konstantan, konstantna, odr. vid konstantni
korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed.
kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata
korektnou/korektnosti
kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata
korektorica, vok. jed. korektorice
kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata
korektoriin
kontingent, gen. mn. kontingenata
korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn.
kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni korektorki
kontroverza koreograf
konvencija koreografija
konvencionalan, konvencionalna, odr. vid. koreografkinja
konvencionalni
koreografski
konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti,
korespondencija
instr. jed. konvencionalnou/ konvencionalnosti
korespondent, gen. mn. korespondenata
konzilijum
korespondentan, korespondentna, odr. vid
konzistentan, konzistentna, odr. vid
korespodentni
konzistentni
korespondentkinja
konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed.
konzistentnou/ konzistentnosti korijen, nom. mn. korijeni
konzorcijum korijenski
konzul korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem
konzulat korisnik, vok. jed. korisnie, instr. jed. korisnikom
konzularni koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed.
koristoljupe, gen. mn. koristoljubaca
konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad.
konzumirajui, gl. im. konzumiranje koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed.
koristoljubivou/ koristoljubivosti
konjanik, vok. jed. konjanie, nom. mn. konjanici
korienje, gen. jed. korienja, instr. jed.
konjokradica
korienjem
konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed.
korjeni, instr. jed. korjeniem
konjovoe, gen. mn. konjovodaca
korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti
kooperacija
korpulencija
kooperativan, kooperativna, odr. vid
kooperativni korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed.
korpulentnou/ korpulentnosti
kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad.
kooperirajui, gl. im. kooperiranje Korzika, dat. Korziki
koordinacija Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed.
Korzikane, gen. mn. Korzikanaca
koordinata
Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn.
koordinatni
Korzikanki
korzo, gen. jed. korza

166
kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. koe, gen. mn. kouh, nom. mn. kousi
kosaca Koa glavica (top.)
kosijer, instr. jed. kosijerom Koa peina (top.)
Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme) Koaa (top.)
kosmopolitkinja Koak (top.)
kosmopolit (kosmopolita), gen. jed. koi (kozji)
kosmopolita
Koi kr (top.)
kosmopolita (kosmopolit), gen. jed.
kosmopolite Koi vrh (top.)
kosmos kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljive,
gen. mn. kradljivaca
Kosovi Lug (top.)
kradljivica, vok. jed. kradljivice
kost, gen. jed. kosti, instr. jed. kou/kosti, gen. mn.
kostiju/kosti kradljiviin
Kostre-harambaa krajinik, vok. jed. krajinie, nom. mn. krajinici
kostrijeiti, prez. kostrijeim, gl. pril. sad. krajnik, nom. mn. krajnici
kostrijeei, gl. im. kostrijeenje krajnost, gen. jed. krajnosti, instr. jed.
kostrijet, gen. jed. kostrijeti, instr. jed. krajnou/krajnosti
kostrijeu/kostrijeti krak, nom. mn. kraci
koat, koata, odr. vid koati krakati, prez. kraem, gl. pril. sad. kraui, gl. im.
koatost, gen. jed. koatosti, instr. jed. krakanje
koatou/koatosti kraljica, vok. jed. kraljice
koela kraljiin
kotani Kraljiin most
kotunjav, kotunjava, odr. vid kotunjavi Kraljiina plaa
Kotor krasnopis
Kotoranin, nom. mn. Kotorani krasnorjeiv, krasnorjeiva, odr. vid
Kotoranka, dat. jed.Kotoranki, gen. mn. krasnorjeivi
Kotoranki krasnorijeje (krasnorjeje), gen. jed.
koveg, nom. mn. kovezi krasnorijeja, instr. jed. krasnorijejem
kovei, instr. jed. koveiem krasnorjeje (krasnorijeje), gen. jed.
krasnorjeja, instr. jed. krasnorjejem
koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata
krasnorjeivost, gen. jed. krasnorjeivosti, instr. jed.
koverta, gen. jed. koverte, gen. mn. krasnorjeivou/ krasnorjeivosti
koverti/koverata
Krasovina
kovrda
Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani
kovrdav, kovrdava, odr. vid kovrdavi
Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn.
kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca Krasovljanki
kozbaa kraki (od kras)
kozji (koi) kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi

167
kratkosilazni kriminalistkinja
kratkouzlazni krioce (krilce)
kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed. kriterijum
kratkovidou/kratkovidosti kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijui
kratkovjean, kratkovjena, odr. vid kritiarka, dat. jed. kritiarki, gen. mn. kritiarki
kratkovjeni
kritinost, gen. jed. kritinosti, instr. jed.
kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki kritinou/kritinosti
kratkovremen, kratkovremena, odr. vid kriv, kriva, odr. vid krivi
kratkovremeni
krivlji (komp. od kriv)
krevina
krivokletnica, vok. jed. krivokletnice
krilac, gen. jed. krioca, vok. jed. krioe, gen. mn.
krilaca krivokletniin
kriti, prez. krim, gl. pril. sad. krei, gl. im. krivokletnik, vok. jed. krivokletnie, nom. mn.
krenje krivokletnici
krkati, prez. krkam, gl. pril. sad. krkajui, gl. krivokletstvo, gen. mn.
im. krkanje krivokletstava/krivokletstva
kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed. krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed.
kreativnou/kreativnosti krivotvore, gen. mn. krivotvoraca
kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn.
krivotvorki
kre, instr. jed. kreom
Krivoije (geogr.; crnogorsko pleme)
krean, krena, odr. vid kreni
Krivoijanin, nom. mn. Krivoijani
kreana
Krivoijanka, dat. jed. Krivoijanki, gen. mn.
krenjaki Krivoijanki
krenjak, nom. mn. krenjaci Krivoijankin
krep papir krljut, gen. jed. krljuti, instr. jed. krljuu/krljuti
kretati, prez. kreem, gl. pril. sad. kreui, gl. im. krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen.
kretanje mn. krnjataka
kretati (krijetati), prez. kretim, gl. pril. sad. kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista
kretei, gl. im. kretanje
kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste
kretalica
kroatistiki
krhko (pril.)
kroatistkinja
krijes, nom. mn. kresovi
krompir
krijetati (kretati), prez. krijetim, gl. pril. sad.
krijetei, gl. im. krijetanje krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioe, gen.
mn. krotilaca
krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn.
krilaca/krilca krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki
kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. krotei, gl. im.
kroenje
kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste
krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkou/
kriminalistika, dat. jed. kriminalistici krotkosti

168
Krstac, gen. Krsca kuka, dat. kuki, gen. mn. kuaka
krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krstei, gl. im. kukica
krtenje Kukinja
krtenica kuerak, gen. jed. kuerka, nom. mn. kuerci, gen.
krtenje, instr. jed. krtenjem mn. kueraka
krtola kuevlasnica, vok. jed. kuevlasnice
krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtou/krtosti kuevlasniin
Krui (top.) kuevlasniki
krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki kuevlasnik, vok. jed. kuevlasnie, nom. mn.
kuevlasnici
krui (komp. od krut)
kui, gen. jed. kuia, instr. jed. kuiem
krut, kruta, odr. vid kruti
kuiti se, prez. kuim se, gl. pril. sad. kuei se, gl.
kruka, dat. jed. kruci, gen. mn. kruaka
im. kuenje
krvnik, vok. jed. krvnie, nom. mn. krvnici
kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed.
krvolonica, vok. jed. krvolonice kudravou/kudravosti
krvoloniin kudgod
krvolonik, vok. jed. krvolonie, nom. mn. kud god (pril.) (kud go)
krvolonici
kuelja
krvolonost, gen. jed. krvolonosti, instr. jed.
kueljast, kueljasta, odr. vid kueljasti
krvolonou/krvolonosti
kueljica
krvolok, vok. jed. krvoloe, nom. mn. krvoloci
kufer (kofer)
krvomutnica
kuhinja
krvomutnik, vok. jed. krvomutnie, nom. mn.
krvomutnici kuka, dat. jed. kuki
krvopija, vok. jed. krvopijo kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukave, gen.
mn. kukavaca
krvoprolie, gen. jed. krvoprolia, instr. jed.
krvoproliem kukavica
krljavost, gen. jed. krljavosti, instr. jed. kukaviji
krljavou/krljavosti kukaviluk, nom. mn. kukaviluci
KSCG (skr. Koarkaki savez Crne Gore) kukurijek, nom. mn. kukurijeci
ksenofobija kukurijekati (kukurikati), prez. kukurijeem,
KUD (skr. kulturnoumjetniko drutvo) gl. pril. sad. kukurijeui, gl. im. kukurijekanje
kuditi, prez. kudim, impf. kuah, gl. pril. sad. kukurikati (kukurijekati), prez. kukuriem, gl.
kudei, gl. pril. trp. kuen, gl. im. kuenje pril. sad. kukuriui, gl. im. kukurikanje
Ku, gen. jed. Kua, nom. mn. Kui Kula (top.)
kuak, gen. jed. kuka, vok. jed. kuku, nom. mn. kultni
kuci/kukovi, gen. mn. kuaka/kukova Kumova slama (astr.)
Kui (geogr.; crnogorsko bransko pleme) kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen.
kuica mn. kundaka

169
kupka, dat. jed. kupki, gen. mn. kupki/kupaka l (skr. litar)
kupoprodaja L (skr. lovac u ahu)
kupoprodajni lat. (skr. latinski)
Kuran l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome
Kurban-bajram (prazn.) mjestu)
kuriozitet, gen. jed. kurioziteta lok. (skr. lokativ)
kuriozum L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto peata)
kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki labijal, gen. jed. labijala
kurs, nom. mn. kursevi/kursovi labijalan, labijalna, odr. vid labijani
Kuslevljeva kua laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata
kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn. laborantkinja
kutaka
laboratorija
kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed.
kuvarom/ kuvarem labiratorijski
kuvarica, vok. jed. kuvarice labudica
kuvariin labudiin
kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajui, gl. im. labui
kuvanje laburist (laburista), gen. jed. laburista
kuina laburista (laburist), gen. jed. laburiste
kv. (skr. kvalifikovani) lacmanin, nom. mn. lacmani
kvalifikacija
lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki
kvalifikacijski (kvalifikacioni)
laati se, prez. laam se, gl. pril. sad. laajui se,
kvalifikacioni (kvalifikacijski) gl. im. laanje
kvalitet lad (hlad)
kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata laiki
kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetnie, nom. laik, vok. jed. laie, nom. mn. laici
mn. kvaziumjetnici
lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajave gen. mn.
kvocati, prez. kvocam/kvoem, imper. lajavaca
kvocaj/kvoi, gl. im. kvocanje
lajavost, gen. jed. lajavosti, instr. jed.
kvoka, dat. jed. kvoki, gen. mn. kvoaka lajavou/lajavosti,
kvragu (pril., uzvik) lajpciki (od Lajpcig)
kvriti (se), prez. kvrim (se), gl. pril. sad. kvrei lajtmotiv
(se), gl. im. kvrenje
lak, laka, odr. vid laki
kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga
lak, nom. mn. lakovi
kvrini
lako (pril.)
lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed.
L lakomislenou
1 (skr. lice) lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni
170
lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti, instr. jed. leksem (leksema)
lakovjernou/lakovjernosti leksema (leksem)
laki (komp. od lak) leksiki
lani (pril.) leksika, dat. jed. leksici
lanjski leksikografija
larpurlatist (larpurlatista), gen. jed. leksikologija
larpurlartista
leksikolog, vok. jed. leksikoloe, nom. mn.
larpurlatista (larpurlatist), gen. jed. leksikolozi
larpurlartiste
leksikoloki
larpurlatistiki
leksikolokinja
larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn.
larpurlartizama Lelejska gora (roman)
lat. (skr. latinski) lelekati, prez. leleem, gl. pril. sad. leleui, gl. im.
lelekanje
latinist (latinista), gen. jed. latinista
Leonardo da Vini (Da Vini)
latinista (latinist), gen. jed. latiniste
lepinja
Latinska uprija
leptir mana
laviin
le, nom. mn. leevi
lavirint, gen. mn. lavirinata
leina
laljivac (laov), gen. jed. laljivca, vok. jed.
laljive, gen. mn. laljivaca leinar, vok. jed. leinaru/leinare, instr. jed.
leinarom/leinarem
laljivost, gen. jed. laljivosti, instr. jed.
laljivou/laljivosti let, nom. mn. letovi
laov (laljivac) leta, vok. jed. letau, instr. jed. letaem
lebdjeti (lebeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei, letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka
gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebenje letei
lebeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei, letilica
gl. prid. rad. lebdio/lebela, gl. im. lebenje
letjeti (leeti), prez. letim, impf. leah, gl. prid.
leeti (letjeti), prez. letim, impf. leah, gl. pril. sad. rad. letio/letjela, gl. im. leenje
letei, gl. prid. rad. letio/leela, gl. im. leenje
Lever Tara (top.)
lei (legnuti), prez. legnem/leem, aor. legoh
(lee), imper. legni/lezi, gl. pril. pro. legavi lealjka, dat. jed. lealjci, gen. mn. lealjki
lei (leati na jajima; donositi mlade na svijet) leei
ledara leeke
ledi (im.) (ledi Dajana) liberal
ledniki licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom
lednik, nom. mn. lednici licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni
legenda, gen. mn. legendi/legenda licemjerje, gen. jed. licemjerja, instr. jed.
licemjerjem
Legija asti
licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki
leja

171
licenca, gen. mn. licenci/licenca liptjeti (lipeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril.
sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im.
licitacija
lipenje
linost, gen. jed. linosti, instr. jed. linou
lirika, dat. jed. lirici
liga, dat. jed. ligi
lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lie, gen. mn. lisaca
lijeiti, prez. lijeim, gl. pril. sad. lijeei, gl. im.
lisica
lijeenje
lisiji
lijegati, prez. lijeem, gl. pril. sad. lijeui, gl. im.
lijeganje lie
lijek, nom. mn. ljekovi liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijui, gl. prid. trp. liven
lijen, lijena, odr. vid lijeni litijum
lijenost, gen. jed. lijenosti, instr. jed. Litvanija
lijenou/lijenosti Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvane,
lijentina gen. mn. Litvanaca
lijep, lijepa, odr. vid lijepi Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki
lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn. litvanski
lijepaka liturija (liturgija)
lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepei, impf. liturgija (liturija)
lijepljah, gl. im. lijepljenje
livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajui, gl. im.
lijeska, dat. jed. lijesci/lijeski, gen. mn. livanje
lijesaka/lijeska/lijeski
lobanja
lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn.
lijevaka loa
Lijeva Rijeka lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnou/
lojalnosti
lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajui, gl. im.
lijevanje lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji
lijevo (pril.) loika, dat. jed. loiki
lijevo-desno (pril.) lok. (skr. lokativ)
Lika, dat. Lici lokal
Limljani (top.) lokalan, lokalna, odr. vid lokalni
Lingua Montenegrina loman, lomna, odr. vid lomni
lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed.
lomljivou/lomljivosti
lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste
lomnost, gen. jed. lomnosti, instr. jed.
lipa lomnou/lomnosti
lipeti (liptjeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril. lonar, vok. jed. lonaru/lonare, instr. jed.
sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/lipela, gl. im. lonarom/ lonarem
lipenje
lone, gen. jed. loneta
lipov
loni (dem. od lonac)
Long Ajlend (ostrvo)

172
lopta, gen. mn. lopti luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni
lopua lupeki
lopuica lupetvo, gen. mn. lupetava/lupetva
Los Aneles lupe, vok. jed. lupeu, instr. jed. lupeom
lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. love, gen. mn. lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka
lovaca Lunica
Loven Lunianin, nom. mn. Luniani
Lovenac (top.), gen. Lovenca Lunianka, dat. jed. Lunianki, gen. mn.
lovenski Lunianki
lovenaki (od Lovenac)
lubenica Lj
lubina ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga
lu, gen. jed. lua/lui, instr. jed. luem/lui ljekar, vok. jed. ljekaru/ljekare, instr. jed.
lua ljekarom/ljekarem

luevina ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki

Luindan, gen. jed. Luindana/Luina dne ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti

luki ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed.

ljekovitou/ljekovitosti
luonoa
ljenariti, prez. ljenarim, gl. pril. sad. ljenarei,
ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludae, nom. mn. gl. im. ljenarenje
ludaci, gen. mn. ludaka
ljenuga, dat. jed. ljenugi, vok. jed. ljenugo
ludaa
ljeniji (ljenji) (komp. od lijen)
ludaki
ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenive, gen.
ludjeti (lueti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril. mn. ljenivaca
sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im.
luenje ljenivica, vok. jed. ljenivice

ludnica ljenji (ljeniji) (komp. od lijen)

ludniki ljepilo

ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludou/ludosti ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi

lueti (ludjeti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril. ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti, instr. jed.
sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/luela, gl. im. ljepljivou/ljepljivosti
luenje ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki
luka, dat. jed. luci ljeporjeiv, ljeporjeiva, odr. vid ljeporjeivi
Luka, dat. Luki ljeporjeivost, gen. jed. ljeporjeivosti, instr. jed.
Lukaevina (top.) ljeporjeivou/ ljeporjenosti

lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukave, gen. ljepotica, vok. jed. ljepotice
mn. lukavaca ljepotiin
lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva ljepi (komp. od lijep)
luksuz ljepukast, ljepukasta, odr. vid ljepukasti

173
ljestvica Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme)
Ljeanska nahija Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani
ljenik, nom. mn. ljenici Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn.
Ljubotinjanki
ljeti (pril.)
ljubotinjski
ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni
ljuavina
ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca,
gen. mn. ljetnikovaca ljui (komp. od ljut)
ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji ljudski
ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca, ljudskost, gen. jed. ljudskosti, instr. jed.
gen. mn. ljetnjikovaca ljudskou/ljudskosti
ljeto ljudstvo
ljetopis ljuljaka, dat. jed. ljuljaci, gen. mn. ljuljaki
Ljetopis Popa Dukljanina ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka
ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopie, ljuica
gen. mn. ljetopisaca ljutiti, prez. ljutim, impf. ljuah/ljutah, gl. pril.
ljetonji sad. ljutei, gl. prid. trp. ljuen/ljuten, gl. im.
ljuenje/ljutenje
ljetovalini
ljut, ljuta, odr. vid ljuti
ljetovalite, gen. jed. ljetovalita, instr. jed.
ljetovalitem ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljuah (se), gl.
pril. sad. ljutei (se) gl. prid. trp. ljuen, gl. im.
ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujui, gl.
ljuenje
im. ljetovanje
ljutitost, gen. jed. ljutitosti, instr. jed.
ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevae, nom. mn.
ljutitou/ljutitosti
ljevaci
ljevakinja
M
ljevica
ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti M (skr. rimski znak za 1000)

ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki m (skr. metar)

ljigavost, gen. jed. ljigavosti, instr. jed. m. (skr. masculinum - muki rod)
ljigavou/ljigavosti m.p. (skr. manu propria - svojom rukom;
ljubavnik, vok. jed. ljubavnie, nom. mn. svojeruno)
ljubavnici M.P. (skr. mjesto peata)
ljubavnica, vok. jed. ljubavnice m.r. (skr. muki rod)
ljubavniin m.s. (skr. meu spise)
ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni ma iji
ljubiica maad, gen. jed. maadi, instr. jed.
ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubime, maau/maadi
gen. mn. ljubimaca maak, gen. jed. maka, vok. jed. maku, nom. mn.
ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki makovi/maci, gen. mn. makova/maaka
ma iji
174
maiji (maji) magnetski
maji (maiji) magnezijum
maka, dat. jed. maki, gen. mn. maaka mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn.
mahagoniji
maeha, dat. jed. maehi
mahati, prez. maem, gl. pril. sad. maui, gl. im.
mai (maknuti), prez. maknem, aor. makoh
mahanje
(mae), gl. prid. rad. makao/makla, gl. pril. pro.
makavi mahinacija
mada (vez.) mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti
Madrid mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr.
jed. mahnitou/mahnitosti
Madrianin, nom. mn. Madriani
mahovina
Madrianka, dat. jed. Madrianki, gen. mn.
Madrianki mahuna
ma. (skr. maarski) Maine (geogr.; crnogorsko pleme)
Maarska, gen. jed. Maarske, dat. jed. Maarskoj majica
Maar, vok. jed. Maaru/Maare, instr. jed. majka, dat. jed. majci, gen. mn.
Maarom/Maarem majki/majka/majaka
Maarica, vok. jed. Maarice majonez
Maariin ma kad
maarski ma kakav
ma e (ma gdje) ma kamo
maijati, prez. maijam, impf. maijah, gl. pril. makar (rijeca)
sad. maijajui, gl. im. maijanje ma ko
maije ma koji
Maestral, gen. Maestrala ma kolik
maestro Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed.
magacin (skladite) Makedone, gen. mn. Makedonaca
magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed. Makedonev
magacionerom Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn.
magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magare, gen. Makedonki
mn. magaraca Makedonkin
magariti, prez. magarim, gl. pril. sad. makedonski
magarei, gl. im. magarenje
Makijaveli, gen. Makijavelija
magazin (asopis)
makijavelist (makijavelista), gen. jed.
ma gdje (ma e) makijavelista
magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara makijavelista (makijavelist), gen. jed.
magisterijum makijaveliste
magnet maknuti (mai), prez. maknem, aor. maknuh, gl.
prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. pro.
magnetni
maknuvi

175
mal (metak, blago) gen. jed. mala Manastir Ostrog
Mala Crna Gora (top.) mandaliti, prez. mandalim, gl. pril. sad.
mandalei, gl. im. mandaljenje
malice (pril.)
manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn.
malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed.
manekenki
malaksalou/malaksalosti
manijak, vok. jed. manijae, nom. mn. manijaci
malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed.
malenkou/malenkosti manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn.
manipulanata
Mali Boi
manipulantkinja
maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni
manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed.
malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed.
manipulatorom
malicioznou/malicioznosti
manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn.
Mali Io (top.)
manipulatorki
malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed.
manit (mahnit), manita, odr. vid maniti
malobrojnou/ malobrojnosti
manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr.
malodunost, gen. jed. malodunosti, instr. jed.
jed. manitou/manitosti
malodunou/malodunosti
manje-vie (pril.)
malograanin, nom. mn. malograani
manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajui,
malograanka, dat. jed. malograanki, gen. mn.
gl. im. manjkanje
malograanki
manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed.
malograanski
manjkavou/manjkavosti
malograantina
marama
malokad (pril.)
Marica, vok. Marice
malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed.
Mariin
malokrvnou/malokrvnosti
marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marine, gen.
malopreanji
mn. marinaca
malo prije (pril.)
Markovina
malouman, maloumna, odr. vid maloumni
Markovljanin, nom. mn. Markovljani
maloumnik, vok. jed. maloumnie, nom. mn.
Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn.
maloumnici
Markovljanki
maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed.
marksist (marksista), gen. jed. marksista
maloumnou/maloumnosti
marksista (marksist), gen. jed. marksiste
Malta
marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed.
malteki
marljivou/marljivosti
Malteanin, nom. mn. Malteani
Marseljeza (francuska himna)
Malteanka, dat. jed. Malteanki, gen. mn.
maral
Malteanki
marva
mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca
maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski
mana
Masline (top.)
manastir

176
maslinov medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji
maslinjak, nom. mn. maslinjaci mediokritet
mast, gen. jed. masti, instr. jed. mau/masti mediokritetski
mastan, masna, odr. vid masni Mediteran, gen. Mediterana
mastionica Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed.
Mediterane, gen. mn. Mediteranaca
mastiti, prez. mastim, impf. maah, gl. pril. sad.
mastei, gl. prid. trp. maen, gl. im. maenje Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn.
Mediteranki
mainovoa
mediteranski
makarada
mednjik (menik), nom. mn. mednjici
makare
medovina
Maa (hipok.)
medvjed (meed)
mat. (skr. matematiki)
medvjedica (meedica)
materijalist (materijalista), gen. jed.
materijalista medvjedina (meedina)
materijalista (materijalist), gen. jed. mea, gen. jed. meaa, instr. jed. meaem
materijaliste meed (medvjed)
materijalistkinja meedica (medvjedica)
materica meedina (medvjedina)
materini menik (mednjik), nom. mn. menici
Matica (asopis) meudnevica
Matica (Matica crnogorska, Matica srpska, meugradski
Matica hrvatska, Matica slovaka i sl.)
meunarodni
matica (pela)
Meurijeje (top.)
matiin
meusprat
matine, gen. jed. matinea
meutim (rijeca)
matrijarhat, gen. jed. matrijarhata
meuvrijeme, gen. jed. meuvremena
mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi
megdan
mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista
mehanika, dat. jed. mehanici
mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste
mek, meka, odr. vid meki
MC (skr. Matica crnogorska)
Meka, dat. Meki
.me (internetski domen Crne Gore)
meketati, prez. mekeem, gl. pril. sad. mekeui,
meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara gl. im. meketanje
meka, dat. jed. meki meko (pril.)
meiji (meji) mekoa
meji (meiji) meksiki (meksikanski)
med. (skr. medicinski) Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed.
medievalan, medievalna, odr. vid medievalni Meksikane, nom. mn. Meksikanaca

177
Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn. meteorolokinja
Meksikanki metod (metoda), gen. jed. metoda
meksikanski (meksiki) metoda (metod), gen. jed. metode
Meksiko metodian, metodina, odr. vid metodini
meki (komp. od mek) metodiar, vok. jed. metodiaru/metodiare,
mekuac, gen. jed. mekuca, gen. mn. mekuaca instr. jed. metodiarom/metodiarem
melanholija metodolog, vok. jed. metodoloe, nom. mn.
metodolozi
melanholian, melaholina, odr. vid melaholini
metodologija
melem
metodoloki
melioracijski (melioracioni)
metodolokinja
melioracioni (melioracijski)
meton. (skr. metonimijski)
memoari
memla metriki

menader, vok. jed. menaderu, instr. jed. mezetluk, nom. mn. mezetluci
menaderom mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezime,
meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji gen. mn. mezimaca

meraklija mezimica, vok. jed. mezimice

merino ovca mezimiin

merino vuna mezimad, gen. jed. mezimadi, instr. jed.

mezimau/mezimadi
mermer
mg (skr. miligram)
metaf. (skr. metaforiki)
Mg (skr. magnezijum)
meton. (skr. metonimijski)
MH (skr. Matica hrvatska)
metaforian, metaforina, odr. vid metaforini
mijeh, nom. mn. mjehovi
Mesopotamija
mijena
metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn.
metaka mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad.
mijenei se, gl. im. mijenjenje
metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/
metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/ mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajui,
metalostrugarem gl. im. mijenjanje

metalurgija mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijesei, gl.

prid. trp. mijeen, gl. im. mijeenje
metalurki
mijealica
metamorfoza
mijeanje, gen. jed. mijeanja, instr. jed.
metati, prez. meem, imper. mei, gl. pril. sad. mijeanjem
meui, gl. im. metanje
mijeenje, gen. jed. mijeenja, instr. jed.
meteorolog, vok. jed. meteoroloe, nom. mn. mijeenjem
meteorolozi
mijeati, prez. mijeam, impf. mijeah, gl. prid. trp.
meteorologija mijean, gl. im. mijeanje
meteoroloki

178
mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen. minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed.
mn. mikroorganizama minucioznou/ minucioznosti
Milena Boovi-Petrovi miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni
milenijum MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)
Milenijum (most) mirnodopski
milenijumski miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed.
miroljubivou/ miroljubivosti
Mili-barjaktar
Miroslavljevo jevanelje
miligram
misao, gen. jed. misli, instr. jed. milju/misli
milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda
misaon, misaona, odr. vid misaoni
milijarder, vok. jed. milijarderu, istr. jed.
milijarderom mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioe, gen.
mn. mislilaca
milion
misterija
milioner, vok. jed. milioneru, instr. jed.
milionerom misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni
milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn. misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr. jed.
milionerki misterioznou/ misterioznosti
militarist (militarista), gen. jed. militarista miiav, miiava, odr. vid miiavi
militarista (militarist), gen. jed. militariste miji
militaristiki Mio (hipok.), gen. Mia
militaristkinja mitologija
milosre, gen. jed. milosra, instr. jed. milosrem mitoloki
milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milou/milosti mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed.
mitraljee, gen. mn. mitraljezaca
milozvuje, gen. jed. milozvuja, instr. jed.
milozvujem Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne
milozvunost, gen. jed. milozvunosti, instr. jed. mizantrop
milozvunou/ milozvunosti mizantropija
miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. milei, gl. prid. mj. (skr. mjesec)
rad. milio/miljela
mj. (skr. mjesto)
mimogred (pril.)
mjaukati, prez. mjauem, gl. pril. sad. mjauui,
mimoii, prez. mimoiem, aor. mimoioh, gl.
gl. im. mjaukanje
prid. rad. mimoiao/mimoila, gl. pril. pro.
mimoiavi mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed.
mjeu/mjedi
mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad.
mimoilazei, gl. im. mimoilaenje mjehur
mineral mjenica
minue mjenini
ministarka, dat. jed. ministarki, gen. mn. mjenja, vok. jed. mjenjau, instr. jed. mjenjaem
ministarki mjenjanica
minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni

179
mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajui, mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed.
gl. im. mjerkanje mladolikou/mladolikosti
mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladou/
mladosti
mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed.
mjerljivou/mjerljivosti mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladune,
nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca
mjerni
mlaahan (mlaan), mlaahna, odr. vid
mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni
mlaahni
Mjesec (astr.), instr. Mjesecom
mlaan (mlaahan), mlaana, odr. vid mlaani
mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom
mlai (komp. od mlad)
mjesear, vok. jed. mjesearu/mjeseare, instr.
mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci
jed. mjesearom/mjesearem
Mleci, gen. Mletaka
mjesearka, dat. jed. mjesearki, gen. mn.
mjesearki Mleanin, nom. mn. Mleani
Mjeseeve mijene Mleanka, dat. jed. Mleanki, gen. mn. Mleanki
mjeseina Mletaka Republika
mjesni mletaki
mjestimian, mjestimina, odr. vid mjestimini mlije, gen. jed. mlijei, instr. jed. mlijeju/mlijei
mjesto mlijean (mljean), mlijena, odr. vid mlijeni
mjestae, gen. jed. mjestaca/mjestaeta mlijenica
mjeanac, gen. jed. mjeanca, vok. jed. mjeane, Mlijeni put (Mljeni put)
gen. mn. mjeanaca mlijenost, gen. jed. mlijenosti, instr. jed.
mjeavina mlijenou/mlijenosti
mjeovit, mjeovita, odr. vid mjeoviti mlijeko
mjeovitost, gen. jed. mjeovitosti, instr. jed. mlivo
mjeovitou/mjeovitosti mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje
mjetanin, nom. mn. mjetani mljean (mlijean), mljena, odr. vid mljeni
mjetanka, dat. jed. mjetanki, gen. mn. mjetanki Mljeni put (Mlijeni put)
.mk (internetski domen Makedonije) mljekadija
MK (Meunarodna auto-oznaka za Makedoniju) mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed.
ml (skr. mililitar) mljekarom/mljekarem
mlad, mlada, odr. vid mladi mljekara
mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca mljekarica, vok. jed. mljekarice
mlade (omladina), gen. jed. mladei, instr. jed. mljekariin
mladeju/mladei mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljui, gl. im.
mladistvo, gen. mn. mladistava/mladistva mljevenje
mladika, dat. jed. mladici mm (skr. milimetar)
mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki mn. (skr. mnoina)

180
MNE (meunarodna auto-oznaka za Crnu molba, gen. mn. molbi/molba
Goru) molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioe, gen.
mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem mn. molilaca
mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijui moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki
mnogobotvo, gen. mn. mnogobotava/ moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. molje, gen. mn.
mnogobotva moljaca
mnogoboac, gen. jed. mnogoboca, vok. jed. momaki
mnogoboe, gen. mn. mnogoboaca momak, gen. jed. momka, vok. jed. mome, gen.
mnogoboaki mn. momaka
mnogocijenjeni momad, gen. jed. momadi, instr. jed.
momau/momadi
mnogoasovni
momiti se, prez. momim se, gl. pril. sad.
mnogogodinji
momei se, gl. im. momenje
mnogopotovani
momenat (moment), gen. jed. momenta, gen.
mnogo puta (pril.) mn. momenata
mnogovjeki moment (momenat), gen. jed. momenta, gen.
mnotvo, gen. mn. mnotava/mnotva mn. momenata

mnoilac, gen. jed. mnoioca, nom. mn. mnoioci, momentalno (pril.)

gen. mn. mnoilaca monah, vok. jed. monae, nom. mn. monasi
mo, gen. jed. moi, instr. jed. moi/mou monahinja
moi, prez. mogu/mognem, aor. mogoh (moe), monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista
gl. prid. rad. mogao/mogla, gl. pril. pro. mogavi
monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste
monik, vok. jed. monie, nom. mn. monici
monaki
monost, gen. jed. monosti, instr. jed.
monoftong, nom. mn. monoftonzi
monou/ monosti
monolog, nom. mn. monolozi
movaran, movarna, odr. vid movarni
monoloki
moderna
monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista
modif. (skr. modifikovano)
monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste
modernist (modernista), gen. jed. modernista
monoteistiki
modernista (modernist), gen. jed. moderniste
monoteistkinja
modernistkinja
monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn.
modistkinja
monoteizama
modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril.
monstrum
sad. modrei, gl. im. modrenje
monstruozan, monstruozna, odr. vid
modrook, modrooka, odr. vid modrooki
monstruozni
mogu (moguan), mogua, odr. vid mogui
monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed.
moguan (mogu), moguna, odr. vid moguni monstruoznou / monstruoznosti
Mojkovaka bitka montenegrist (montenegrista), gen. jed.
MOK (skr. Meunarodni olimpijski komitet) montenegrista

181
montenegrista (montenegrist), gen. jed. motociklista (motociklist), gen. jed.
montenegriniste motocikliste
montenegristika, dat. jed. montenegristici motokros
montenegristkinja motorist (motorista), gen. jed. motorista
monument, gen. jed. monumenta, gen, mn. motorista (motorist), gen. jed. motoriste
monumenata mototrka, dat. jed. mototrci
monumentalan, monumentalna, odr. vid mozak, gen. jed. mozga
monumentalni
mm (skr. milimetar)
monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti,
instr. jed. monumentalnou/ monumentalnosti MMF (skr. Meunarodni monetarni fond)
Moraa (rijeka) mn. (skr. mnoina)
Moraa (geogr.; crnogorsko bransko pleme) modani
Moraanin, nom. mn. Moraani m. r. (skr. muki rod)
Moraanka, dat. jed. Moraanki, gen. mn. mr (skr. magistar)
Moraanki
mraiti (se), prez. mraim (se), gl. pril. sad.
Moraankin mraei (se), gl. im. mraenje
moral mrav
moralist (moralista), gen. jed. moralista mravinjak, nom. mn. mravinjaci
moralista (moralist), gen. jed. moraliste mravojed
moralistkinja mrestilite, gen. jed. mrestilita, instr. jed.
moratorijum mrestilitem
moreuz mrenjaa
morfijum mrijest, gen. jed. mrijesti, instr. jed.
mrijeu/mrijesti
morfologija
mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad.
morfoloki mrijestei se, gl. im. mrijeenje
mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed. mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrui, gl. prid.
mornarom/mornarem rad. mro/mrla, gl. im. mrenje
Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril.
Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn. pro. mrknuvi
Moskovljanki mrkoela
moskovski mraviti, prez. mravim, impf. mravljah, gl. pril.
Moskva, gen. Moskve sad. mravei, gl. im. mravljenje
most, nom. mn. mostovi mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca
motika, dat. jed. motici mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn.
mrtvaca
motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki
mrtvaki
motociklist (motociklista), gen. jed.
motociklista mrtvanica
Mrtvi Do (top.)

182
mrzan, mrzna, odr. vid mrzni Musorgski, gen. Musorgskog
mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzei, gl. prid. musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzui, gl. prid.
rad. mrzio/mrzjela rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje
MS (skr. Matica srpska) mukarac, gen. jed. mukarca, vok. jed. mukare,
gen. mn. mukaraca
mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajui, gl.
im. mucanje mukost, gen. jed. mukosti, instr. jed. mukou/
mukosti
mucavost, gen. jed. mucajui, instr. jed.
mucavou/mucavosti mutuluk, nom. mn. mutuluci
muan, muna, odr. vid muni mutulugdija
muenik, vok. jed. muenie, nom. mn. muenici Muo (hipok.)
muenitvo, gen. mn. muenitava/muenitva mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutave,
gen. mn. mutavaca
muilac (muitelj), gen. jed. muioca, vok. jed.
muioe, gen. mn. muilaca mutavost, gen. jed. mutavosti, instr. jed.
mutavou/mutavosti
muitelj (muilac), vok. jed. muitelju, instr. jed.
muiteljem muva
mukati, prez. mukam, gl. pril. sad. mukajui, muva (kategorija u boksu)
gl. im. mukanje muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad.
muak, nom. mn. mukovi/muci muvajui (se), gl. im. muvanje
muka, dat. jed. muki, gen. mn. muki muz. (skr. muzika; muziki)
mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrae muzej, instr. jed. muzejom
mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrou/ muziar, vok. jed. muziaru/muziare, instr. jed.
mudrosti muziarom/muziarem
Muhamed, vok. Muhamede muziarka, dat. jed. muziarki, gen. mn.
muziarki
muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed.
muhamedane, gen. mn. muhamedanaca muziki
mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni
mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed. muzikolog, vok. jed. muzikoloe, nom. mn.
mukotrpnou/ mukotrpnosti muzikolozi
multiplikacija muzikologija
Muljanin, nom. mn. Muljani muzikoloki
Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki muzikolokinja
mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajui,
gl. im. mumlanje
N
mungos
N (skr. azot)
Muo, gen. Mula
n. (skr. lat. neutrum - srednji rod)
MUP (skr. Ministarstvo unutranjih poslova)
Na (skr. natrijum)
MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)
na primjer
MID (skr. Ministarstvo inostranih djela)
musl. (skr. muslimanski)
183
nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajui, gl.
im. nabiranje
nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen
nabolje (pril.)
nabrzinu (pril.)
nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed.
nabreklou/ nabreklosti
nabrei (nabreknuti), prez. nabreknem, aor.
nabrekoh, gl. prid. rad. nabrekao/nabrekla, gl.
pril. pro. nabrekavi
nabreknuti (nabrei), prez. nabreknem, aor.
nabreknuh, gl. prid. rad. nabreknuo/nabreknula,
gl. pril. pro. nabreknuvi
nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim
nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim
nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed.
nabusitou/ nabusitosti
nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista
nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste
nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn.
nacionalizama
Nacionalni park Loven
nacjepkati (naepkati), prez. nacjepkam
naetvoronoiti (se), prez. naetvoronoim (se)
naisto (pril.)
naitanost, gen. jed. naitanosti, instr. jed.
naitanou/ naitanosti
naepkati (nacjepkati), prez. naepkam
naerati (natjerati), prez. naeram
naerivati (natjerivati), prez. naerujem, gl. pril.
sad. naerujui, gl. im. naerivanje
nai, prez. naem, aor. naoh, gl. prid. rad. naao/
nala, gl. pril. pro. naavi
nave, gen. naava
naistac (pril.)
nadasve (pril.)
naddrutveni
nadesno (pril.)
184
nadijevati, prez. nadijevam, gl. pril. sad.
nadijevajui, gl. im. nadijevanje
nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci,
gen. mn. nadimaka
nadisati se, prez. nadiem se, imper. nadii se
nadjaati, prez. nadjaam
nadjenuti (naenuti), prez. nadjenem
nadjesti (naesti), prez. nadjedem, aor.
nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril.
pro. nadjevi
nadjunaiti, prez. nadjunaim
nadleeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor.
nadleeh, gl. prid. rad. nadletio/nadleela, gl. pril.
pro. nadleevi
nadletjeti (nadleeti), prez. nadletim, aor.
nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril.
pro. nadletjevi
nadlijetati, prez. nadlijeem, gl. pril. sad.
nadlijeui, gl. im. nadlijetanje
nadniarka, dat. jed. nadniarki, gen. mn.
nadniarki
nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid.
trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad.
nadnio/nadnijela, gl. pril. pro. nadnijevi
nadno (pred.)
nadoi, prez. nadoem, aor. nadooh, gl. prid.
rad. nadoao/nadola, gl. pril. pro. nadoavi
nadograivati, prez. nadograujem, gl. pril. sad.
nadograujui, gl. im. nadograivanje
nadohvat (pril. i pred.)
nadolje (pril.)
nadomjetati, prez. nadomjetam, gl. pril. sad.
nadomjetajui, gl. im. nadomjetanje
nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista
nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste
nadrealistiki
nadrealistkinja
nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn.
nadrealizama
nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp.
nadojen
nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare, nagao, nagla, odr. vid nagli
instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem naglas (pril.)
nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed. naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci,
nadstojateljem gen. mn. naglasaka
nadstojnik, vok. jed. nadstojnie, nom. mn. naglaavati, prez. naglaavam, gl. pril. sad.
nadstojnici naglaavajui, gl. im. naglaavanje
nadstojnica, vok. jed. nadstojnice nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi
nadstojniin nagluvost, gen. jed. nagluvosti, instr. jed.
nadugako (pril.) nagluvou/ nagluvosti
nadugo (pril.) nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp.
nagnijeen
naduvati (napuvati), prez. naduvam, gl. pril. trp.
naduvan nagnjeenost, gen. jed. nagnjeenosti, instr. jed.
nagnjeenou/nagnjeenosti
naduvavati (napuvavati), prez. naduvavam, gl.
pril. sad. naduvavajui, gl. im. naduvavanje nagnjeiti, prez. nagnjeim, gl. pril. trp.
nagnjeen
naduak (pril.)
nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagonei, gl.
nadvoje (pril.)
im. nagonjenje
nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad.
nagore (pril.)
nadvisujui, gl. im. nadvisivanje
nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed.
nadvonjak, nom. mn. nadvonjaci
nagovijeu/ nagovijesti
nadvui, prez. nadvuem, aor. nadvukoh, gl. prid.
nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp.
rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvuen,
nagovijeten
gl. pril. pro. nadvukavi
nagraisati, prez. nagraiem, aor. nagraisah, gl.
nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirui,
pril. pro. nagraisavi
gl. im. nadziranje
nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagren
nadzornica, vok. jed. nadzornice
nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed.
nadzorniin
nagrdnou/ nagrdnost
nadzornik, vok. jed. nadzornie, nom. mn.
nagrenost, gen. jed. nagrenosti, instr. jed.
nadzornici
nagrenou/nagrenosti
nadzvuni
nagrivati, prez. nagrujem, gl. pril. sad.
nadnjeti, prez. nadnjem, aor. nadnjeh, gl. prid. nagrujui, gl. im. nagrivanje
rad. nadnjeo/nadnjela, gl. pril. pro. nadnjevi
nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad.
nadnjevati, prez. nadnjevam, gl. pril. sad. nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril.
nadnjevajui, gl. im. nadnjevanje pro. nagrizavi
naenuti (nadjenuti), prez. naenem, aor. nagusto (pril.)
naenuh, gl. pril. pro. naenuvi
naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren
naesti (nadjesti), prez. naedem, aor.
nahija
naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi naijediti se (najediti se), prez. naijedim se
nadak baba naime (rijeca)
naftni naiskap (pril.)

185
naizgled (pril.) nakuiti se, prez. nakuim se, aor. nakuih se, gl.
pril. pro. nakuivi se
naizmjenice (pril.)
nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen.
naizust (pril.)
mn. nalazaka
najamnik, vok. jed. najamnie, nom. mn.
naleeti (naletjeti), prez. naletim, aor. naleeh,
najamnici
gl. prid. rad. naletio/naleela, gl. pril. pro.
najedanput (pril.) naleevi
najediti se (naijediti se), prez. najedim se naleke (naleuke) (pril.)
najedno (pril.) naleuke (naleke) (pril.)
najednom (pril.) naletjeti (naleeti), prez. naletim, aor. naletjeh,
najjai (sup. od jak) gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. pro.
naletjevi
najjasniji (sup. od jasan)
nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen
najjednostavniji (sup. od jednostavan)
nalijetati, prez. nalijeem, gl. pril. sad. nalijeui,
najjeftiniji (sup. od jeftin) gl. im. nalijetanje
najjuniji (sup. od juni) nalijevati, prez. nalijevam, gl. pril. sad.
nakaraivati, prez. nakaraujem, gl. pril. sad. nalijevajui, gl. im. nalijevanje
nakaraujui, gl. im. nakaraivanje nalijevo (pril.)
nakinuriti se, prez. nakinurim se, gl. prid. trp. naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven
nakinuren
nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajui, gl.
nakielost (nakisjelost), gen. jed. nakielosti, im. nalivanje
instr. jed. nakielou/nakielosti
naliv
nakieo (nakisjeo), nakiela, odr. vid nakieli
nalivpero
nakjue (pril.)
namai (namaknuti), prez. namaknem, aor.
nakjueranji namakoh (namae), gl. prid. rad.
naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid namakao/namakla, gl. pril. pro. namakavi
naknadivi namaknuti (namai), prez. namaknem, aor.
naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid namaknuh, gl. prid. rad. namaknuo/namaknula,
naknadljivi gl. pril. pro. namaknuvi
nakonje namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp.
namijenjen
nakostrijeenost, gen. jed. nakostrijeenosti, instr. jed.
nakostrijeenou/nakostrijeenosti namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namaen
nakostrijeiti, prez. nakostrijeim, gl. prid. trp. namirnica
nakostrijeen namjena
nakratko (pril.) namjenski
nakrivo (pril.) namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad.
nakovrati, prez. nakovram, aor. nakovrah, namjenjujui, gl. im. namjenjivanje
gl. pril. pro. nakovravi namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad.
naksjutra (nakutra) (pril.) namjeravajui, gl. im. namjeravanje
nakutra (naksjutra) (pril.) namjeriti, prez. namjerim
namjernica, vok. jed. namjernice
186
namjerniin napasnik, vok. jed. napasnie, nom. mn. napasnici
namjernik, vok. jed. namjernie, nom. mn. napast, gen. jed. napasti, instr. jed.
namjernici napau/napasti
namjesnica, vok. jed. namjesnice napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetou/
napetosti
namjesniin
napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen.
namjesniki
mn. napitaka
namjesnitvo, gen. mn.
napokon (pril.)
namjesnitava/namjesnitva
napola (pril.)
namjesnik, vok. jed. namjesnie, nom. mn.
namjesnici napoliar, vok. jed. napoliaru/napoliare, instr.
jed. napoliarom/napoliarem
namjetati, prez. namjetam, gl. pril. sad.
namjetajui, gl. im. namjetanje napoliarka, dat. jed. napoliarki, gen. mn.
napoliarki
namjetenost, gen. jed. namjetenosti, instr. jed.
namjetenou/namjetenosti napolje (pril.)
namraiti se, prez. namraim se naporedo (pril.)
namriti se, prez. namrim se naposljetku (pril.)
namrtenost, gen. jed. namrtenou, instr. jed. naprazno (pril.)
namrtenou/namrtenosti napreac (pril.)
namrtvo (pril.) napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci,
namuenost, gen. jed. namuenosti, instr. jed. gen. mn. napredaka
namuenou/namuenosti napredan, napredna, odr. vid napredni
namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid. napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl.
rad. namuzao/namuzla, gl. pril. pro. namuzavi pril. pro. napregnuvi
nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad. naprijed (pril.)
nanio/namijela, gl. pril. pro. nanijevi, gl. prid. trp.
nanesen/nanijet naprimjer (rije.)
nanie (pril.) naprosjaiti se (naproaiti se), prez.
naprosjaim se
nanovo (pril.)
naprosto, pril.
naoblaiti se, prez. naoblaim se
naproaiti se (naprosjaiti se), prez.
naoare, gen. naoara, dat. naoarima naproaim se
naoko (pril.) naprotiv (rijeca)
naokolo (pril.) napui (napuknuti), prez.
naopake (pril.) napuem/napuknem, aor. napukoh (napue), gl.
prid. rad. napukao/napukla, gl. pril. pro.
naopako (pril.)
napukavi
napaenost, gen. jed. napaenosti, instr. jed.
napuknuti (napui), prez. napuknem, aor.
napaenou/napaenosti
napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. pro.
napamet (pril.) napuknuvi, gl. prid. rad. napuknuo / napuknula
napasnica, vok. jed. napasnice napustiti (naputiti), prez. napustim, gl. prid.
napasniin trp. naputen

187
naputati, prez. naputam, gl. pril. sad. naseljenik, vok. jed. naseljenie, nom. mn.
naputajui, gl. im. naputanje naseljenici
naputiti (napustiti), prez. naputim, gl. prid. naseobina
trp. naputen nasijati, prez. nasijem
napuvati (naduvati) prez. napuvam nasijecati, prez. nasijecam, gl. pril. sad.
napuvavati (naduvavati), prez. napuvavam, gl. nasijecajui, gl. im. nasijecanje
pril. sad. napuvavajui, gl. im. napuvavanje nasijedati, prez. nasijedam, gl. pril. sad.
naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci, nasijedajui, gl. im. nasijedanje
gen. mn. naramaka nasilu (pril.)
naramenica nasilnik, vok. jed. nasilnie, nom. mn. nasilnici
naranda nasjeckati (naeckati), prez. nasjeckam
narandast, narandasta, odr. vid narandasti nasjei (naei), prez. nasijeem, imper. nasijeci,
naravouenije, gen. jed. naravouenija, instr. jed. aor. nasjekoh (nasijee), gl. prid. rad.
naravouenijem nasjekao/nasjekla, gl. pril. pro. nasjekavi
naredan, naredna, odr. vid naredni nasjedjeti se (naeeti se), prez. nasjedim se,
aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio
narednik, vok. jed. narednie, nom. mn. narednici
se/nasjedjela se, gl. pril. pro. nasjedjevi se
narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen.
nasjesti (naesti), prez. nasjednem, aor.
mn. narezaka
nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. pro.
naricati, prez. nariem, gl. pril. sad. nariui, gl. nasjevi
im. naricanje
naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp.
narijetko (pril.) naslijeen
narjeje, gen. mn. narjeja, instr. jed. narjejem naslijepo (pril.)
narkoman, gen. jed. narkomana nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni
narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn. nasljednica, vok. jed. nasljednice
narkomanki
nasljedniin
narodni
nasljedniki
Narodni muzej
nasljednik, vok. jed. nasljednie, nom. mn.
narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed. nasljednici
narodnou/narodnosti
nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed.
narodski nasljednou/nasljednosti
naruilac, gen. jed. naruioca, vok. jed. naruioe, nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva
nom. mn. naruioci, gen. mn. naruilaca
nasljee, gen. jed. nasljea, instr. jed. nasljeem
narudba (narudbina)
nasljeivati, prez. nasljeujem, gl. pril. sad.
narudbina (narudba) nasljeujui, gl. im. nasljeivanje
naruje, gen. jed. naruja, instr. jed. narujem nasmijeiti se, prez. nasmijeim se
naruku (pril.) nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril.
nasamo (pril.) sad. nasmjehujui se, gl. im. nasmjehivanje

naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad. nasmijeiti se, prez. nasmijeim se
naseljavajui, gl. im. naseljavanje nasmrt (pril.)

188
naspram (pred.)
nasrtati, prez. nasrem, gl. pril. sad. nasrui, gl.
im. nasrtanje
nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed.
nastrljivou/nasrtljivosti
nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci
nastavnica, vok. jed. nastavnice
nastavniin
nastavnik, vok. jed. nastavnie, nom. mn.
nastavnici
nastranu (pril.)
nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad.
nastreljujui, gl. im. nastreljivanje
nastrii, prez. nastriem, imper. nastrizi, aor.
nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl.
pril. pro. nastrigavi
nasukati, prez. nasuem
nasuprot (pred.)
nasuvo (pril.)
naki (pril.)
natedjeti (nateeti), prez. natedim, aor.
natedjeh, gl. prid. rad. natedio/natedjela, gl.
prid. trp. nateen, gl. pril. pro. natedjevi
nateeti (natedjeti), prez. natedim, aor.
nateeh, gl. prid. rad. natedio/nateela, gl. prid.
trp. nateen, gl. pril. pro. nateevi
naueti se (nautjeti se), prez. nautim se, aor.
naueh se, gl. prid. rad. nautio/nauela, gl. pril.
pro. nauevi se
nautjeti se (naueti se), prez. nautim se, aor.
nautjeh se, gl. prid. rad. nautio/nautjela, gl. pril.
pro. nautjevi
naeckati (nasjeckati), prez. naeckam
naeeti se (nasjedjeti se), prez. naedim se,
aor. naeeh se, gl. prid. rad. naedio se/naeela
se, gl. pril. pro. naeevi se
naesti (nasjesti), prez. naednem, aor.
naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi
natai (nataknuti), prez. nataknem, aor.
natakoh, gl. pril. pro. natakavi, gl. prid. rad.
natakao/natakla
nataknuti (natai), prez. nataknem, aor.
natuknuh, gl. pril. pro. natuknuvi
natovjean, natovjena, odr. vid natovjeni
natovjeanski
natovjek, vok. jed. natovjee
natei, prez. nateknem/nateem, imper. nateci,
aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril.
pro. natekavi
natenane (pril.)
naticati se, prez. natiem se, gl. pril. sad. natiui
se, gl. im. naticanje
natjerati (naerati), prez. natjeram, aor. natjerah
gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. pro.
natjeravi
natjerivati (naerivati), prez. natjerujem, gl. pril.
sad. natjerujui, gl. im. natjerivanje
natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen
natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven
natkrivati, prez. natkrivam, gl. pril. sad.
natkrivajui, gl. im. natkrivanje
.nato (internetski domen NATO-a)
natpijevati se (natpjevavati se), prez.
natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajui se, gl. im.
natpijevanje
natpjevati, prez. natpjevam
natpjevavati se (natpijevati se), prez.
natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajui se, gl.
im. natpjevavanje
natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni
natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed.
natprirodnou/natprirodnosti
natrag (pril.)
natrijum
natroje (pril.)
natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli
natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli
naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista
naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste
naunik, vok. jed. naunie, nom. mn. naunici
naunoistraivaki
189
nauditi, prez. naudim navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid.
rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. pro. navrvjevi
naugod (pril.)
nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen.
nautrb (pril.)
mn. nazadaka
navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navaen
nazdravlje (uzv.)
navala
nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirui, gl.
navalica im. naziranje
navalice (pril.) naznaavati, prez. naznaavam, gl. pril. sad.
navee (pril.) naznaavajui, gl. im. naznaavanje

navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid. nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad.
rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril. nazrio/nazrela, gl. pril. pro. nazrijevi
pro. navevi naalost (rije.)
navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad. naao (pril.)
navezao/navezla, gl. pril. pro. navezavi
naderati se, prez. naderem se
navii (naviknuti), prez. naviknem, aor. navikoh
naivo (pril.)
(navie), gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril.
pro. navikavi N. B. (skr. lat. nota bene - biljeka)
navijek (pril.) n. d. (skr. navedeno djelo)
navijestiti, prez. navijestim, gl. prid. trp. n. e. (skr. nove ere)
navijeten
neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed.
navika, dat. jed. navici neandertale, gen. mn. neandertalaca
naviknuti (navii), prez. naviknem, aor. nebitan, nebitna, odr. vid nebitni
naviknuh, gl. pril. pro. naviknuvi
nebriga, dat. jed. nebrizi
naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen.
mn. naviljaka necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti

navie (pril.) necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed.

necjelovitou/necjelovitosti
navjetavati, prez. navjetavam, gl. pril. sad.
navjetavajui, gl. im. navjetavanje neastivi, gen. jed. neastivog

navjeivati, prez. navjeujem, gl. pril. sad. neist, gen. jed. neisti, instr. jed. neiu/neisti
navjeujui, gl. im. navjeivanje neovjean, neovjena, odr. vid neovjeni
navjetenje, gen. jed. navjetenja, instr. jed. neovjek, vok. jed. neovjee
navjetenjem
neovjetvo, gen. mn. neovjetava/neovjetva
navlaka, dat. jed. navlaci
neu, nee, nee, neemo, neete, nee
navrat-nanos (pril.)
nedaleko (pril.)
navreti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navreh,
nedisciplinovan, nedisciplinovana, odr. vid
gl. prid. rad. navrtio/navrela, gl. pril. pro.
nedisciplinovani
navrevi
nedjelo
navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. pro.
navrijevi, gl. prid. rad. navro/navrla nedoeran (nedotjeran), nedoerana, odr. vid
nedoerani
navrtjeti (navreti), prez. navrtim, aor. navrtjeh,
gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. pro.
navrtjevi
190
nedoeranost (nedotjeranost), gen. jed. neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed.
nedoeranosti, instr. jed. neiscjeljivou/neiscjeljivosti
nedoeranou/nedoeranosti neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni
nedogled neiskorijenjen, neiskorijenjena, odr. vid
nedokuiv, nedokuiva, odr. vid nedokuivi neiskorijenjeni
nedokuivost, gen. jed. nedokuivosti, instr. jed. neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva,
nedokuivou/nedokuivosti odr. vid neiskorjenljivi
nedonoe, gen. jed. nedonoeta neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva,
odr. vid neiskorjenjivi
nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed.
nedoraslou/nedoraslosti neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni
nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi
nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni neizbjean, neizbjena, odr. vid neizbjeni
nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed. neizdriv, neizdriva, odr. vid neizdrivi
nedosljednou/nedosljednosti neizdrljiv, neizdrljiva, odr. vid neizdrljivi
nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn. neizlijeen, neizlijeena, odr. vid neizlijeeni
nedostaci, gen. mn. nedostataka
neizljeiv, neizljeiva, odr. vid neizljeivi
nedostinost, gen. jed. nedostinosti, instr. jed.
nedostinou/nedostinosti neizljeivost, gen. jed. neizljeivosti, instr. jed.
neizljeivou/neizljeivosti
nedotjeran (nedoeran), nedotjerana, odr. vid
nedotjerani neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr.
vid neizmjenljivi
nedotjeranost (nedoeranost), gen. jed.
nedotjeranosti, instr. jed. nedotjeranou/ neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr.
nedotjeranosti vid neizmjenjivi
nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed. neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni
nedozrelou/nedozrelosti neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid
nedrug neizmjerivi
nedug neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr.
vid neizmjerljivi
nedjelja (neelja)
neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi
nedjeljni (neeljni)
neizraunljiv, neizraunljiva, odr. vid
nedjeljnik (neeljnik), vok. jed. nedjeljnie, neizraunljivi
nom. mn. nedjeljnici
neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed.
neelja (nedjelja) neizrecivou/neizrecivosti
neeljni (nedjeljni) neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed.
neeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neeljnie, nom. neizvjesnou/neizvjesnosti
mn. neeljnici neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni
nehajan, nehajna, odr. vid nehajni neja, gen. jed. nejai, instr. jed. nejaju/nejai
nehat nejak, nejaka, odr. vid nejaki
nehotice (pril.) nejasan, nejasna, odr. vid nejasni
nehotian, nehotina, odr. vid nehotini nekadanji
neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi

191
nekmoli (vez.) neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid
neocjenjivi
neki (zamj.)
neol. (skr. neologizam)
neko (gen. nekoga)
nekolegijalan, nekolegijalna, odr. vid neolit
nekolegijalni neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi
nekoliko (pril.) neoprean, neoprena, odr. vid neopreni
nekompetencija neopredijeljen, neopredijeljena, odr. vid
nekompetentan, nekompetentna, odr. vid neopredijeljeni
nekompetentni neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti,
nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti, instr. jed. neopredijeljenou/neopredijeljenosti
instr. jed. nekompetentnou/nekompetentnosti neosjetan (neoetan), neosjetna, odr. vid
nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni neosjetni

nekrolog, nom. mn. nekrolozi neosjetljiv (neoetljiv), neosjetljiva, odr. vid

neosjetljivi
nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi
neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani
neljudi
neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed.
neljudski neosnovanou/neosnovanosti
nemanje neosvijeen, neosvijeena, odr. vid
nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni neosvijeeni
nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajui neoetan (neosjetan), neoetna, odr. vid.
neoetni
nematina
neoetljiv (neosjetljiv), neoetljiva, odr.
nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni neoetljiva
nemilost, gen. jed. nemilosti, instr. jed. neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi
nemilou/nemilosti
neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni
neminovan, neminovna, odr. vid neminovni
nepobijeen, nepobijeena, odr. vid
neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed. nepobijeeni
neminovnou/neminovnosti
nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni
nemio, nemila, odr. vid nemili
nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi
nemo, gen. jed. nemoi, instr. jed.
nemou/nemoi nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed.
nepobjedivou/nepobjedivosti
nemogue (pril.)
nepodijeljen, nepodijeljena, odr. vid
nemuti nepodijeljeni
neob. (skr. neobino) nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed.
neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni nepodijeljenou/nepodijeljenosti
neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed. nepogreiv, nepogreiva, odr. vid nepogreivi
neocijenjenou/neocijenjenosti nepogreivost, gen. jed. nepogreivosti, instr. jed.
neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid nepogreivou/nepogreivosti
neocjenljivi nepokolebljiv, nepokolebljiva, odr. vid
nepokolebljivi

192
nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti,
instr. jed. nepokolebljivou/nepokolebljivosti
neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici
nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi
neprebrodiv, neprebrodiva, odr.
neprebrodivi
neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni
neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed.
neprelaznou/neprelaznosti
nepresuan, nepresuna, odr. vid nepresuni
nepresuiv, nepresuiva, odr. vid nepresuivi
neprimijeen, neprimijeena, odr. vid
neprimijeeni
neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva,
odr. vid neprimjenljivi
neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti,
instr. jed. neprimjenljivou/neprimjenljivosti
neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva,
odr. vid neprimjenjivi
neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed.
neprimjerenou/neprimjerenosti
neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni
neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed.
neprimjetnou/neprimjetnosti
nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni
nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati
neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva,
odr. vid neprocjenljivi
neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva,
odr. vid neprocjenjivi
neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani
neprom. (skr. nepromjenljiv)
nepromijenjen, nepromijenjena, odr.
nepromijenjeni
nepromjenljiv (nepromjenjiv),
nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi
nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed.
nepromjenljivosti, instr. jed.
nepromjenljivou/nepromjenljivosti
nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva,
odr. vid nepromjenjivi
nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed.
nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivou/
nepromjenjivosti
neprosvijeen, neprosvijeena, odr. vid
neprosvijeeni
vid
neprosvijeenost, gen. jed. neprosvijeenosti,
instr. jed. neprosvijeenou/neprosvijeenosti
neranljiv (neranjiv), neranljiva, odr. vid
neranljivi
neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi
neralanljiv (neralanjiv), neralanljiva, odr.
vid neralanljivi
neralanjiv (neralanljiv), neralanjiva, odr.
vid neralanjivi
nerazluiv, nerazluiva, odr. vid nerazluivi
nerazrjeiv, nerazrjeiva, odr. vid nerazrjeivi
nerjeiv, nerjeiva, odr. vid nerjeivi
nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi
neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi
nesoj, instr. jed. nesojem
nesrean (nesretan), nesrena, odr. vid nesreni
nesrenik (nesretnik), vok. jed. nesrenie, nom.
mn. nesrenici
nesrenica (nesretnica), vok. jed. nesrenice
nesreniin (nesretniin)
nesretan (nesrean), nesretna, odr. vid nesretni
nesretnik (nesrenik), vok. jed. nesretnie, nom.
mn. nesretnici
nesretnica (nesrenica), vok. jed. nesretnice
nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni
nestand. (skr. nestandardno)
nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesvijeu/
vid
nesvijesti
neto (gen. neega)
netaan, netana, odr. vid netani
neto teina
nervoza
nervozan, nervozna, odr. vid nervozni
neutiv, neutiva, odr. vid neutivi
193
neutivost, gen. jed. neutivosti, instr. jed. nevredniji (komp. od nevrijedan)
neutivou/neutivosti nezadovoljan, nezadovoljna, odr. vid
neuerivost (neutjerivost), gen. jed. nezadovoljni
neuerivosti, instr. jed. neuerivou/neuerivosti nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni
neurolog, vok. jed. neuroloe, nom. mn. nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice
neurolozi
nezahvalniin
neurologija
nezahvalnik, vok. jed. nezahvalnie, nom. mn.
neuroloki nezahvalnici
neuroza nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva,
neuspjeh, nom. mn. neuspjesi odr. vid nezamjenljivi
neuspjean, neuspjena, odr. vid neuspjeni nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr.
vid nezamjenjivi
neustavan, neustavna, odr. vid neustavni
nezaposlen (nezapoljen), nezaposlena, odr.
neustraiv (neustraljiv), neustraiva, odr. vid
vid nezaposleni
neustraivi
nezapoljen (nezaposlen), nezapoljena, odr.
neustraljiv (neustraiv), neustraljiva, odr. vid
vid nezapoljeni
neustraljivi
nezaposlenost (nezapoljenost), gen. jed.
neutjerivost (neuerivost), gen. jed.
nezaposlenosti, instr. jed. nezaposlenou/
neutjerljivosti, instr. jed.
nezaposlenosti
neutjerljivou/neutjerljivosti
nezapoljenost (nezaposlenost), gen. jed.
neuveo, neuvela, odr. vid neuveli
nezapoljenosti, instr. jed. nezapoljenou/
neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi nezapoljenosti
neuvrten, neuvrtena, odr. vid neuvrteni nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti
nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljale, nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed.
gen. mn. nevaljalaca nezasitou/nezasitosti
nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni
nevaljaltina nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi
nevaan, nevana, odr. vid nevani neznaboac, gen. jed. neznaboca, vok. jed.
nevidjelica (nevielica) neznaboe, gen. mn. neznaboaca

nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznane,
gen. mn. neznanaca
nevielica (nevidjelica)
neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki
nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinou/
nevinosti neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem

nevjernik, vok. jed. nevjernie, nom. mn. nezrelost, gen. jed. nezrelosti, instr. jed.
nevjernici nezrelou/ nezrelosti

nevjerovatan, nevjerovatna, odr. vid niiji

nevjerovatni nii (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh (nie),
nevjesta gl. prid. rad. nikao/nikla, gl. pril. pro. nikavi

nevjet, nevjeta, odr. vid nevjeti nie (nigdje/nige) (pril.)

nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni nigdje (nige/nie) (pril.)

194
nige (nie/nigdje) (pril.) N. N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena)
nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista NOB (skr. Narodnooslobodilaka borba)
nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste no, gen. jed. noi, instr. jed. nou/noi
nihilistkinja noas (pril.)
nijekati, prez. nijekam/nijeem, gl. pril. sad. noanji
nijekajui/nijeui, gl. im. nijekanje
noivati, prez. noivam, gl. pril. sad. noivajui,
nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu gl. im. noivanje
nikad (pril.) noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu
nikakav, gen. nikakva nogari
nikako (pril.) nokaut
niknuti (nii), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid. nokdaun
rad. niknuo/niknula, gl. pril. pro. niknuvi
nom. (skr. nominativ)
niko, gen. nikoga
Norveka, gen. Norveke, dat. Norvekoj
nikogovi, instr. jed. nikogoviem
norveki
nikoji
Norveanin, nom. mn. Norveani
nikolik
Norveanka, dat. jed. Norveanki, gen. mn.
nikoliko (pril.) Norveanki
Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioe, gen.
Niki mn. nosilaca

Nikianin, nom. mn. Nikiani nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivou

Nikianka, dat. jed. Nikianki, gen. mn. nostrifikacija

Nikianki nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad.
nikiki nostrifikujui, gl. im. nostrifikovanje

Nikiko polje nov. (skr. novinarski)

niotkud (pril.) Nova godina (prazn.)

nipoto (pril.) novembar, gen. jed. novembra, gen. mn.

novembara
nisko (pril.)
Novi Sad
nita (gen. niega)
novi vijek
nitav
Novi zavjet
nitavan, nitavna, odr. vid nitavni
novoizabran, novoizabrana, odr. vid
nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi novoizabrani
nizak, niska, odr. vid niski novoosnovan, novoosnovana, odr. vid
nizato (pril.) novoosnovani
nizbrdo (pril.) novootvoren, novootvorena, odr. vid
novootvoreni
nizdlaku (pril.)
novoroen, novoroena, odr. vid novoroeni
nizija
novoroene, gen. jed. novoroeneta
.nl (internetski domen Holandije)
195
novosadski Njemica, vok. jed. Njemice
Novosaanin, nom. mn. Novosaani Njemiin
Novosaanka, dat. jed. Novosaanki, gen. mn. njen (njezin)
Novosaanki njezin (njen)
novost, gen. jed. novosti, instr. jed. njean, njena, odr. vid njeni
novou/novosti
njenost, gen. jed. njenosti, instr. jed. njenou/
novosteen, novosteena, odr. vid novosteeni njenosti
novovjek, novovjeka, odr. vid novovjeki njihati, prez. njiem, gl. pril. sad. njiui, gl. im.
no, instr. jed. noem, nom. mn. noevi njihanje
npr. (skr. na primjer) Njujoranin, nom. mn. Njujorani
NTV Montena Njujoranka, dat. jed. Njujoranki, gen. mn.
Njujoranki
nudist (nudista), gen. jed. nudista
Njujork (New York)
nudista (nudist), gen. jed. nudiste
njujorki
nudistkinja
njuka, dat. jed. njuki/njuci, gen. mn.
nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudei, impf. njuki/njuaka
nuah, gl. im. nuenje
NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino Velianstvo)
nuan, nuna, odr. vid nuni
nunost, gen. jed. nunosti, instr. jed. nunou/ O
nunosti
O (skr. kiseonik)
o. (skr. ostrvo)
Nj
oba, gen. obaju, dat. obama
njedra (mn. sr. r.), gen. njedara
obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl.
njega, dat. jed. njezi prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. pro.
Njego (vlast. ime) obamrijevi
Njego (planina) obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed.
obamrlou/ obamrlosti
Njegoevo (top.)
obasjati, prez. obasjam
njegoevski
obasuti, prez. obaspem, imper. obaspi
njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujui,
gl. prid. trp. njegovan obaveza
njegovateljica, vok. jed. njegovateljice obavezan, obavezna, odr. vid obavezni
njegovateljiin obavezati (se), prez. obaveem (se), gl. prid. trp.
obavezan
Njegui
obavijest, gen. jed. obavijesti, instr. jed.
njeguki
obavijeu/obavijesti
Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njeme, gen.
obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp.
mn. Njemaca
obavijeten, gl. im. obavjetenje
Njemaka, gen. Njemake, instr. Njemakom
obavijetenost, gen. jed. obavijetenosti, instr. jed.
njemaki obavijetenou/obavijetenosti

196
obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn.
objekata
obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni
objekatski
obavjetajac, gen. jed. obavjetajca, vok. jed.
obavjetaje, gen. mn. obavjetajaca objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn.
objekata
obavjetajni
objeruke (pril.)
obavjetavati, prez. obavjetavam, gl. pril. sad.
obavjetavajui, gl. im. obavjetavanje objeenjaki (pril.)
obavjetenje, gen. jed. obavjetenja, instr. jed. objeenjak, vok. jed. objeenjae, nom. mn.
obavjetenjem objeenjaci
obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed. oblaan, oblana, odr. vid oblani
obazrivou/obazrivosti oblak, nom. mn. oblaci
obdan (pril.) oblasni
obeastiti, prez. obeastim, gl. prid. trp. oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblau/oblasti
obeaen, gl. im. obeaenje
obleeti (obletjeti), prez. obletim, aor. obleeh,
obeteenje, gen. jed. obeteenja, instr. jed. gl. pril. rad. obletio/obleela, gl. pril. pro.
obeteenjem obleevi
obetetiti, prez. obetetim, gl. prid. trp. obletjeti (obleeti), prez. obletim, aor. obletjeh,
obeteen, gl. im. obeteenje gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. pro.
obezbjeivati, prez. obezbjeujem, gl. pril. sad. obletjevi
obezbjeujui, gl. im. obezbjeivanje oblesaviti, prez. oblesavim, gl. prid. trp.
obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp. oblesavljen
obezbijeen, gl. im. obezbjeenje oblije, gen. jed. oblija, instr. jed. oblijem
obezbijeenost, gen. jed. obezbijeenosti, instr. jed. oblike
obezbijeenou/obezbijeenosti
oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen
obezbjeenje, gen. jed. obezbjeenja, instr. jed.
obezbjeenjem obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven
obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp. oblog, nom. mn. oblozi
obeznanjen obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga
obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp. oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen.
obezvrijeen mn. oblutaka
obezvreivati, prez. obezvreujem, gl. pril. sad. obmanjivaica, vok. jed. obmanjivaice
obezvreujui, gl. im. obezvreivanje
obmanjivaiin
obijest, gen. jed. obijesti, instr. jed.
obijeu/obijesti obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad.
obmanjujui, gl. im. obmanjivanje
obijestan, obijesna, odr. vid obijesni
obnevidjeti (obnevieti), prez. obnevidim, aor.
Obilia medalja obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela,
obiljeavati, prez. obiljeavam, gl. pril. sad. gl. pril. pro. obnevidjevi
obiljeavajui, gl. im. obiljeavanje obnevieti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor.
obiljeiti, prez. obiljeim, gl. prid. trp. obiljeen obnevieh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviela,
gl. pril. pro. obnevievi
obiljeje, gen. jed. obiljeja, instr. jed. obiljejem
obno (pril.)
obje, gen. obiju, dat. objema
197
obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed. obveznik, vok. jed. obveznie, nom. mn.
obnoviteljem obveznici
obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn. o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo)
obnoviteljki
oceubica
oboje
oceubilaki
obojica
oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva
obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad.
ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeen
obolijevajui, gl. im. obolijevanje
ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen
oboljelost, gen. jed. oboljelosti, instr. jed.
oboljelou/oboljelosti ocjena
oboljenje, gen. jed. oboljenja, instr. jed. ocjenjiva, vok. jed. ocjenjivau, instr. jed.
oboljenjem ocjenjivaem
oboavalac, gen. jed. oboavaoca, vok. jed. ocjenjivaki
oboavaoe, gen. mn. oboavalaca ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad.
oboavati, prez. oboavam, gl. pril. sad. ocjenjujui, gl. im. ocjenjivanje
oboavajui, gl. im. oboavanje ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen
obraati, prez. obraam, gl. pril. sad. obraajui, oaj, instr. jed. oajem
gl. im. obraanje
oajan, oajna, odr. vid oajni
obradiv, obradiva, odr. vid obradivi
Oena
obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed.
obradivou/obradivosti oerupati, prez. oerupam
obradovati, prez. obradujem oetkati, prez. oetkam
obraivati, prez. obraujem, gl. pril. sad. oevidac, gen. jed. oevica, vok. jed. oevie, nom.
obraujui, gl. im. obraivanje mn. oevici, gen. mn. oevidaca
obrai, instr. jed. obraiem oevidan, oevidna, odr. vid oevidni
obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca oev (oin)
obrei, prez. obreem/obreknem, aor. obrekoh oevina
(obree), gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril. oin (oev)
pro. obrekavi
oinstvo, gen. mn. oinstava/oinstva
obrijati, prez. obrijem
oinji (oni/onji)
obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci,
gen. mn. obronaka oni (onji/oinji)
obrtati, prez. obrem, gl. pril. sad. obrui, gl. im. onji (oinji/oni)
obrtanje onjak, gen. jed. onjaka, nom. mn. onjaci, gen.
obruiti, prez. obruim mn. onjaka
obrukati, prez. obrukam ouh, vok. jed. oue, nom. mn. ousi
obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl. oelaviti, prez. oelavim, gl. prid. trp. oelavljen
prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. pro. oerati (otjerati), prez. oeram
obudovjevi
ooraviti, prez. ooravim, gl. prid. trp. ooravljen
obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad.
obuhvatajui, gl. im. obuhvatanje outati, prez. outim

198
odabirati, prez. odabiram, gl. pril. sad. odijelce
odabirajui, gl. im. odabiranje odijelo
odande (pril.) odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed.
odanost, gen. jed. odanosti, instr. jed. odijeljenou/odijeljenosti
odanou/odanosti odijum
odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril. odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed.
sad. odasipajui/odasipljui, gl. im. odasipanje odioznou/odioznosti
odasvud (pril.) odjedanput (pril.)
odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajui, gl. im. odjednom (pril.)
odavanje
odjek, nom. mn. odjeci
odavde (pril.)
odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen.
odavno (pril.) mn. odjeljaka
odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid. odjeljenje, gen. jed. odjeljenja, instr. jed.
rad. odavro/odavrla, gl. pril. pro. odavrijevi odjeljenjem
odazov odjeljivati, prez. odjeljujem, gl. pril. sad.
odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen. odjeljujui, gl. im. odjeljivanje
mn. odbitaka odjenuti (oesti), prez. odjenem
odbojka, dat. jed. odbojci, gen. mn. odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen.
odbojaka/odbojki mn. odlazaka
odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed. odleeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odleeh,
odbojnou/odbojnosti gl. prid. rad. odletio/odleela, gl. pril. pro.
odbornik, vok. jed. odbornie, nom. mn. odleevi
odbornici odleivati, prez. odleujem, gl. pril. sad.
odbrambeni odleujui, gl. im. odleivanje
odbrana odletjeti (odleeti), prez. odletim, aor. odletjeh,
gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. pro.
odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen
odletjevi
odgajiva, vok. jed. odgajivau, instr. jed.
odlijepiti, prez. odlijepim, gl. prid. trp.
odgajivaem
odlijepljen
odgajivaica, vok. jed. odgajivaice
odliv
odgajivaiin
odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad.
odgonetati, prez. odgonetam odlijevajui, gl. im. odlijevanje
odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid. odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad.
rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. pro. odgrizavi odlivajui, gl. im. odlivanje
odgrtati, prez. odgrem, imper. odgri odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn.
odgudjeti (odgueti), prez. odgudim, aor. odlivci, gen. mn. odlivaka
odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl. odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn.
pril. pro. odgudjevi odljevci, gen. mn. odljevaka
odgueti (odgudjeti), prez. odgudim, aor. odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci,
odgueh, gl. prid. rad. odgudio/odguela, gl. pril. gen. mn. odlomaka
pro. odguevi
odluka, dat. jed. odluci

199
odmai (odmaknuti), prez. odmaknem, aor. odr. vid (skr. odreeni vid)
odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl. odsjei (odei), prez. odsijeem, aor. odsjekoh
pril. pro. odmakavi (odsijee), imper. odsijeci, gl. prid. rad. odsjekao /
odmah (pril.) odsjekla, gl. pril. pro. odsjekavi
odmaknuti (odmai), prez. odmaknem, aor. odsjesti (odesti), prez. odsjednem, aor.
odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula, odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril.
gl. pril. pro. odmaknuvi pro. odsjevi
odmalena (pril.) odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed.
odstupanjem
odmaloprije (pril.)
odei (odsjei), prez. odsijeem, imper. odsijeci,
odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp.
aor. odsjekoh (odsijee), gl. prid. rad.
odmijenjen
odekao/odekla, gl. pril. pro. odekavi
odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid.
odesti (odsjesti), prez. odednem, gl. prid. rad.
rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. pro. odmiljevi
odeo/odela, gl. pril. pro. odevi
odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad.
odsad (pril.)
odmjenjujui, gl. im. odmjenjivanje
odsijedati, prez. odsijedam, gl. pril. sad.
odnedavno (pril.)
odsijedajui, gl. im. odsijedanje
odnekle (pril.)
odsijek, nom. mn. odsijeci
odnekud (pril.)
odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem
odnjihati, prez. odnjiem
odskakutati, prez. odskakuem, imper. odskakui
odoka (pril.)
odskitati, prez. odskitam/odskiem, imper.
odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad. odskitaj/odskii
odlijevajui, gl. im. odlijevanje
odspavati, prez. odspavam
odonda (pril.)
odstajati, prez. odstojim
odonud (pril.)
odsto % (posto)
odostrag (pril.)
odstojanje
odovud (pril.)
odstrijel
odozdo (ozdo) (pril.)
odstupnica
odozgo (ozgo/ozgor) (pril.)
odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva
odrastao, odrasla, odr. vid odrasli
odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad.
odrei, prez. odreknem/odreem, aor. odrekoh odsustvujui, gl. im. odsustvovanje
(odree), gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril.
odsutan, odsutna, odr. vid odsutni
pro. odrekavi
odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed.
odredba, gen. mn. odredaba
odsutnou/odsutnosti
odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen.
odale (pril.)
mn. odrezaka
odetati, prez. odetam
odrijeiti, prez. odrijeim, gl. prid. trp. odrijeen,
gl. im. odrjeenje oditi, prez. odijem, gl. prid. trp. odiven
odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl. odtampati, prez. odtampam
prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril. odunjati, prez. odunjam
pro. odrijevi/odrvi

200
odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl. oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp.
prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. pro. oglupavljen
odumrijevi ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid.
oduvati, prez. oduvam rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. pro. ogluvjevi
oduvijek (pril.) ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti, instr. jed.
ogoljelou/ogoljelosti
odvanost, gen. jed. odvanosti, instr. jed.
odvanou/odvanosti ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad.
ogolio/ogoljela, gl. pril. pro. ogoljevi
odve (pril.)
ogorenost, gen. jed. ogorenosti, instr. jed.
odvie (pril.)
ogorenou/ogorenosti
odvri (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor.
ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen.
odvrgoh (odvre), gl. prid. rad.
mn. ogranaka
odvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. odvrgavi
ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid.
odvrgnuti (odvri), prez. odvrgnem, aor.
rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. pro. ogrebavi
odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl.
pril. pro. odvrgnuvi ogreenje, gen. jed. ogreenja, instr. jed.
ogreenjem
odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed.
odvojenou/odvojenosti ogrijati, prez. ogrijem
odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen ogrijev, gen. jed. ogrijeva
odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi ogrijevni
oesti (odjenuti), prez. oenem ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor.
ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril.
odak, gen. jed. odaka, nom. mn. odaci
pro. ogrubivi, gl. prid. trp. ogrubljen
ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp.
ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor.
ofajen
ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl.
ofanziva pril. pro. ogrubjevi
oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni ogubaviti, prez. ogubavim, gl. prid. trp.
oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed. ogubavljen
oficijelnou/oficijelnosti oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. oholou/
ofsajd oholnosti

oftalmolog, vok. jed. oftalmoloe, nom. mn. ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp.
oftalmolozi ohrapavljen

oftalmologija ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid.

trp. ohromljen
oftalmoloki
ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid.
oftalmolokinja rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. pro. ohromjevi
o. g. (skr. ove godine) ojaenik, vok. jed. ojaenie, nom. mn. ojaenici
ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl. ojaenost, gen. jed. ojaenosti, instr. jed.
prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. pro. ojaenou/ojaenosti
ogladnjevi
ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen
oglav, gen. jed. oglava
ojuiti, prez. ojuim
oglodati, prez. ogloem, imper. ogloi
okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajui

201
okean omraviti, prez. omravim
oklijevati, prez. oklijevam, gl. pril. sad. ondanji
oklijevajui, gl. im. oklijevanje ondje (one) (pril.)
oko, nom. mn. oi, gen. mn. oiju/oi one (ondje) (pril.)
okopavati, prez. okopavam, gl. pril. sad. onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp.
okopavajui, gl. im. okopavanje onesvijeen
okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed. onesvjeivati, prez. onesvjeujem, gl. pril. sad.
okorjelou/okorjelosti onesvjeujui, gl. im. onesvjeivanje
okotavati, prez. okotavam, gl. pril. sad. onomadne (pril.)
okotavajui, gl. im. okotavanje
onomlani (pril.)
okretati, prez. okreem, imper. okrei, gl. pril. sad.
okreui, gl. im. okretanje onovremeni
okrug, nom. mn. okruzi opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen.
mn. opanaka
okraati, prez. okraam
opanarica, vok. jed. opanarice
oktobar, gen. jed. oktobra
opaska, dat. jed. opasci/opaski, gen. mn.
Oktobarska revolucija opaski/opaska
Oktoih opiniti, prez. opinim, aor. opinih, gl. prid. rad.
okunica opinio/opinila, gl. pril. pro. opinivi
okupacijski (okupacioni) Ophisaurus apodus Pallas (blavor)
okupacioni (okupacijski) opijelo
olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed. opijum
olabavljenou/olabavljenosti opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen
oliavati, prez. oliavam, gl. pril. sad. oliavajui, opklada
gl. im. oliavanje
oplakati, prez. oplaem, imper. oplai
olimpijada
oplakivati, prez. oplakujem, gl. pril. sad.
olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka oplakujui, gl. im. oplakivanje
oluk, nom. mn. oluci oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp.
olupina oplavljen
o. m. (skr. ovoga mjeseca) oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih,
gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. pro.
omai (omaknuti), prez. omaknem, aor.
oplavivi
omakoh (omae), gl. prid. sad. omakao/omakla,
gl. pril. pro. omakavi oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen
omaijati, prez. omaijam oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista
omaknuti (omai), prez. omaknem, aor. oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste
omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl. oportunistkinja
pril. pro. omaknuvi
opovrgnuti, prez. opovrgnem
omlitaviti, prez. omlitavim, gl. prid. rad.
omlitavljen opozicija
omorika, dat. jed. omorici opozicijski (opozicioni)

202
opozicioni (opozicijski)
opozvati, prez. opozovem
opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp.
opredijeljen, gl. im. opredjeljenje
opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed.
opredijeljenou/opredijeljenosti
opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed.
opredjeljenjem
opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad.
opredjeljujui, gl. im. opredjeljivanje
opruga, dat. jed. opruzi
opsada
opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed.
opsjednutou/opsjednutosti
opservacija
opservacijski (opservacioni)
opservacioni (opservacijski)
opservatorijum
opsean, opsena, odr. vid opseni
opsijedati, prez. opsijedam, gl. pril.
opsijedajui, gl. im. opsijedanje
opsluiti, prez. opsluim, gl. prid. trp. opsluen
opsluivati, prez. opsluujem, gl. pril. sad.
opsluujui, gl. im. opsluivanje
opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen
opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci,
gen. mn. opstanaka
opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad.
opstruirajui, gl. im. opstruiranje
opiran, opirna, odr. vid opirni
opirnost, gen. jed. opirnosti, instr.
opirnou/opirnosti
opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opiven
optenje, gen. jed. optenja, instr. jed. optenjem
opti
optina
opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. optereen,
gl. im. optereenje
opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem
optimist (optimista), gen. jed. optimista
optimista (optimist), gen. jed. optimiste
optimistkinja
optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn.
optimizama
optuba, gen. mn. optubi/optuba
optuenica, vok. jed. optuenice
optueniin
optuenik, vok. jed. optuenie, nom. mn.
optuenici
opustjeli (opueli)
opustjelost (opuelost), gen. jed. opustjelosti,
instr. jed. opustjelou/opustjelosti
opustjeti (opueti), prez. opustim, aor.
opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril.
pro. opustjevi
opueli (opustjeli)
opuelost (opustjelost), gen. jed. opuelosti,
instr. jed. opuelou/opuelosti
opueti (opustjeti), prez. opustim, aor.
sad.
opueh, gl. prid. rad. opustio/opuela, gl. pril.
pro. opuevi
Oputne Rudine (geogr.)
oran, orna, odr. vid orni
organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn.
organizatorki
orij. (skr. orijentalizam)
orijedak, orijetka, odr. vid orijetki
orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeen
orijentacija
jed. orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni
orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista
orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste
orijentalistika, dat. jed. orijentalistici
orijentalistkinja
orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn.
orijentalizama
orijentir, instr. jed. orijentirom
203
orijentisati, prez. orijentiem, gl. pril. sad. osjeniti (oeniti) prez. osjenim, gl. prid. trp.
orijentiui, gl. im. orijentisanje osjenen
orjei (komp. od orijedak) osjetan (oetan), osjetna, odr. vid osjetni
Orja Luka osjetiti (oetiti), prez. osjetim
Orjen osjetljiv (oetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi
Orjoluanin, nom. mn. Orjoliani osjetljivost (oetljivost), gen. jed. osjetljivosti,
instr. jed. osjetljivou/osjetljivosti
Orjoluanka, dat. jed. Orjoluanki, gen. mn.
Orjoluanki oskudan, oskudna, odr. vid oskudni
Orjoluankin oskudica
orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad.
oskudijevajui, gl. im. oskudijevanje
Orloed (top.)
oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed.
oronulost, gen. jed. oronulosti, instr. jed.
oskudnou/oskudnosti
oronulou/oronulosti
oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid.
oronuo, oronula, odr. vid oronuli
rad. oskubao/oskubla, gl. pril. pro. oskubavi
ortografija
oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen,
ortografski gl. im. osljepljenje
osamdeset osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed.
osamdeset jedan osljepljenjem

osamnaest osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad.

osljepljujui, gl. im. osljepljivanje
osamnaesti
osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca
osamnaestina
osmijeh, nom. mn. osmijesi
osamnaestolani
osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad.
osamsto (osam stotina) osmjehujui se, gl. im. osmjehivanje
osam stotina (osamsto) osmjehnuti se, prez. osmjehnem se
osijedjelost (osijeelost), gen. jed. osijedjelosti, osmogodinjak, gen. jed. osmogodinjaka, vok.
instr. jed. osijeelou/osijeelosti jed. osmogodinjae, nom. mn. osmogodinjaci
osijedjeti (osijeeti), prez. osijedim, aor. osmogodinji
osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril.
pro. osijedjevi osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni

osijeelost (osijedjelost), gen. jed. osijeelosti, osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn.
instr. jed. osijeelou/osijeelosti osmoljetki

osijeeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor. osmomjeseni

osijeeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeela, gl. pril. osmoro
pro. osijeevi
osmosatni
osjeaj (oeaj), instr. jed. osjeajem
osmovjekovan, osmovjekovna, odr. vid
osjeajan (oeajan), osjeajna, odr. vid osmovjekovni
osjeajni
osnijeiti, prez. osnijeim
osjeati (oeati), prez. osjeam, gl. pril. sad.
osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnove, gen.
osjeajui, gl. im. osjeanje
mn. osnovaca

204
osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed.
osobenou/osobenosti
osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed.
osobenjae, nom. mn. osobenjaci
osobitost, gen. jed. osobitosti, instr. jed.
osobitou/ osobitosti
ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen.
mn. ostanaka
ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed.
ostarjelou/ostarjelosti
ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn.
ostataka
ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki
ostroje, gen. jed. ostroja, instr. jed. ostrojem
Ostrog
ostroki
osuenik, vok. jed. osuenie, nom. mn. osuenici
osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osveen
osvijestiti, prez. osvijestim, gl. prid.
osvijeen, gl. im. osvjetenje
osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen,
gl. im. osvjetljenje
osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed.
osvijetljenou/osvijetljenosti
osvjedoiti, prez. osvjedoim, gl. prid. trp.
osvjedoen, gl. im. osvjedoenje
osvjeivati, prez. osvjeujem, gl. pril. sad.
osvjeujui, gl. im. osvjeivanje
osvjetati, prez. osvjetam, gl. pril. sad.
osvjetajui, gl. im. osvjetanje
osvjetavati, prez. osvjetavam, gl. pril. sad.
osvjetavajui, gl. im. osvjetavanje
osvjetenje, gen. jed. osvjetenja, instr. jed.
osvjetenjem
osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad.
osvjetljavajui, gl. im. osvjetljavanje
osvjeavati, prez. osvjeavam, gl. pril. sad.
osvjeavajui, gl. im. osvjeavanje
osvjeiti, prez. osvjeim, gl. prid. trp. osvjeen
otar, otra, odr. vid otri
oteenje, gen. jed. oteenja, instr. jed.
oteenjem
otrouman. otroumna, odr. vid otroumni
otroumnost, gen. jed. otroumnosti, instr. jed.
otroumnou/otroumnosti
outiti, prez. outim
Oeenica (top.)
oeaj (osjeaj), instr. jed. ojeajem
oeajan(osjeajan), oeajna, odr. vid oeajni
oeati (osjeati), prez. oeam, gl. pril. sad.
oeajui, gl. im. oeanje
oeniti (osjeniti) prez. oenim, gl. prid. trp.
oenen
oetan (osjetna), oetna, odr. vid oetni
oetiti (osjetiti), prez. oetim
oetljiv (osjetljiv), oetljiva, odr. vid oetljivi
oetljivost (osjetljivost), gen. jed. oetljivosti,
instr. jed. oetljivou/oetljivosti
trp. otac, gen. jed. oca, vok. jed. oe, nom. mn. oevi,
gen. mn. otaca
Otac, Sin i Sveti Duh
otaastvo, gen. mn. otaastava/otaastva
otadbina
otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen,
gl. im. otcjepljenje
otunuti, prez. otunem
otepiti, prez. otepim, gl. prid. trp. otepljen, gl.
im. otepljenje
otunuti, prez. otunem, aor. otunuh, gl.
prid. rad. otunuo/otunula, gl. pril. pro.
otunuvi
otei, prez. oteknem/oteem, aor. otekoh
(otee), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. pro.
otekavi
oteklina
oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet
otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren
otfrknuti, prez. otfrknem
othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen

205
oticati, prez. otiem, gl. pril. sad. otiui, gl. im. otprije (pril.)
oticanje otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otpren
otii, prez. otiem/odem, aor. otioh/odoh, gl. otputovati, prez. otputujem
prid. rad. otiao/otila, gl. pril. pro. otiavi
otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad.
otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otijenjen otro/otrla, gl. pril. pro. otrvi
otjerati (oerati), prez. otjeram otrovnica
otjenjati, prez. otjenjam otrovniin
otkad (pril.) otud (pril.)
otkako (pril.) otupjelost, gen. jed. otupjelosti, instr. jed.
otkinuti, prez. otkinem otupjelou/otupjelosti
otkos, gen. mn. otkosa otvrdnuti, prez. otvrdnem
otkud (otkuda) (pril.) ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp.
ovajen
otmen, otmena, odr. vid otmeni
ovalan, ovalna, odr. vid ovalni
otmeno (pril.)
ovas, gen. jed. ovsa
otmenost, gen. jed. otmenosti, instr. jed.
otmenou/otmenosti ovca, gen. mn. ovaca
otpad ovdanji
otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen. ovdje (ove) (pril.)
mn. otpadaka ove (ovdje) (pril.)
otpadnica, vok. jed. otpadnice ovijati, prez. ovijem
otpadniin ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajui,
otpadnik, vok. jed. otpadnie, nom. mn. otpadnici gl. im. ovijavanje
otpadnitvo, gen. mn. otpdnitava/otpadnitva ovjekovjeiti, prez. ovjekovjeim, gl. prid. trp.
ovjekovjeen, gl. im. ovjekovjeenje
otpeatiti, prez. otpeatim, gl. prid. trp.
otpeaen ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlaen, gl.
im. ovlaenje
otperjati, prez. otperjam
ovlaenje, gen. jed. ovlaenja, instr. jed.
otpetljati, prez. otpetljam
ovlaenjem
otpisati, prez. otpiem, imper. otpii
ovlaivati, prez. ovlaujem, gl. pril. sad.
otpiti, prez. otpijem ovlaujui, gl. im. ovlaivanje
otpjeaiti, prez. otpjeaim ovseni
otpjevati, prez. otpjevam ozdo (odozdo) (pril.)
otplaivati, prez. otplaujem, gl. pril. sad. ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad.
otplaujui, gl. im. otplaivanje ozebao/ozebla, gl. pril. pro. ozebavi
otpozdrav ozgo (ozgor/odozgo) (pril.)
otpozdraviti, prez. otpozdravim ozgor (ozgo/odozgo) (pril.)
otpremiti, prez. otpremim, gl. prid. trp. ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeen
otpremljen
oznaavati, prez. oznaavam, gl. pril. sad.
otpremnina oznaavajui, gl. im. oznaavanje

206
ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeen pakosnik, vok. jed. pakosnie, nom. mn. pakosnici
ozlojeenost, gen. jed. ozlojeenosti, instr. jed. pakost, gen. jed. pakosti, instr. jed.
ozojeenou/ozlojeenosti pakou/pakosti
ozljeda, gen. mn. ozljeda pakostan, pakosna, odr. vid pakosni
ozljedni palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palevi, gen.
mn. palaca / paleva
ozljeivati, prez. ozljeujem, gl. pril. sad.
ozljeujui, gl. im. ozljeivanje palainka, dat. jed. palainki, gen. mn. palainki/
palainka
Ozrinii (geogr.; crnogorsko pleme)
palata
oiica
palatalan, palatalna, odr. vid palatalni
oednjati, prez. oednjam
paleografija
oednjeti, prez. oednim, aor. oednjeh, gl. prid.
rad. oednio/oednjela, gl. pril. pro. oednjevi paleolit
oivljavati (oivljivati), prez. oivljavam, gl. pril. paleontolog
sad. oivljavajui, gl. im. oivljavanje paleontologija
oivljivati (oivljavati), prez. ouvljujem, gl. paleontoloki
pril. sad. oivljivajui, gl. im. oivljivanje
paleontolokinja
paleozoik
P
palma, gen. mn. palmi/palma
P (skr. pjeak u ahu)
pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameu/pameti
P (skr. fosfor)
pamflet
Pacifik
pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista
pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista
pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste
pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste
pamtivijek, nom. mn. pamtivjekovi
pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata
pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom
pacijentkinja
pancir (pancijer), instr. jed. pancirom
Pacpolje
panegirik, nom. mn. panegirici
pae, gen. jed. paeta
paniarka, dat. jed. paniarki, gen. mn. paniarki
paiji (paji)
panika, dat. panici
paji (paiji)
Panonska nizija
paenik, vok. jed. paenie, nom. mn. paenici
pansion
paganin. nom. mn. pagani
panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista
paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki
panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste
pajalica
panslavistiki
pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajui, gl. im.
panslavistkinja
pajanje
panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn.
pakao, gen. jed. pakla
panslavizama
pakleni
panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom

207
pantljika, dat. jed. pantljici pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi
papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn. pae, gen. jed. paeta
papaka paenog, vok. jed. paenoe, nom. mn. paenozi
paradajz Patrovaka gora
paradoksalan, paradoksalna, odr. vid Patrovii (geogr.; crnogorsko pleme)
paradoksalni
paaka (divlja smokva)
paramparad, gen. jed. paramparadi, instr. jed.
paramparau/paramparadi paaluk (pasjaluk), nom. mn. paaluci
parampare, gen. jed. parampareta pai (pasji)
paranoian, paranoina, odr. vid paranoini Pai potok
paranoik, vok. jed. paranoie, gen. mn. paranoici patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn.
patci, gen. mn. pataka
paranoja
patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata
parazitologija
patetika, dat. jed. patetici
parazitoloki
patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka
parazitski
patkica
pare, gen. jed. pareta
patkiin
pariski
patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni
Pariz
patrijarhat, gen. jed. patrijarhata
Parianin, nom. mn. Pariani
patriot (patriota), gen. jed. patriota
Parianka, dat. jed. Parianki, gen. mn. Parianki
patriota (patriot), gen. jed. patriote
parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn.
parlamenata patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn.
patriotizama
partija
patriotski
partijski
paunica
partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki
pauniin
pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi
pauk, vok. jed. paue, nom. mn. pauci/paukovi
pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa
paus papir
pasjaluk (paaluk), nom. mn. pasjaluci
paviljon, gen. jed. paviljona
pasji (pai)
Pavino Polje
pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci,
gen. mn. pastoraka pavlaka, dat. jed. pavlaci
pastorad, gen. jed. pastoradi, instr. jed. pazar
pastorau/ pastoradi pazarite
pastore, gen. jed. pastoreta pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazarei, gl.
pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki im. pazarenje
pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki pazarni
pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi pazdrenovina
pazdrijen
208
pazuho (pazuvo) pejor. (skr. pejorativno)
pazuvo (pazuho) pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni
paljiv, paljiva, odr. vid paljivi pejza, instr. jed. pejzaom
paljivost, gen. jed. paljivosti, instr. jed. pendrek, nom. mn. pendreci
paljivou/paljivosti
penzija
panja, gen. mn. panja/panji
penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn.
Pb (skr. olovo) penzionerki
pela penzioni
pelar, vok. jed. pelaru/pelare, instr. jed. pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid.
pelarom/ plearem trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje
pelarica, vok. jed. pelarice pepeljati, prez. pepeljam
pelariin Pepeljuga, dat. Pepeljugi
pelica per. (skr. perijski)
peliin perai
pelinjak, nom. mn. pelinjaci Perast
pelinji Peratanin, nom. mn. Peratani
peurka, dat. jed. peurci, gen. mn. Peratanka, dat. jed. Peratanki, gen. mn.
peuraka/peurki Peratanki
pei, prez. peem, impf. pecijah, gl. prid. trp. perf. (skr. perfekt)
peen, gl. im. peenje
perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn.
pedagog, vok. jed. pedagoe, nom. mn. pedagozi perfekata
pedagogija perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn.
pedagoki perfekata

pedagokinja perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni

pedantan, pedantna, odr. vid pedantni perika, dat. jed. perici

pedeset period

pedeset jedan perionica (praonica)

pedeset peti perjaniki

pedesetak perjanik, vok. jed. perjanie, nom. mn. perjanici

pedeseti permanentan, permanentna, odr. vid

pedesetogodinjak,
pedesetogodinjae, nom. mn. pedesetogodinjaci
pedesetogodinjakinja
pedesetogodinji
pedesetogodinjica
pedesetoro
pelivan
permanentni
vok. jed.
permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed.
permanentnou/permanentnosti
Peroj (top.)
perun
Peru, gen. Perua, dat. Peruu
Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruane,
gen. mn. Peruanaca

209
Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki petorica
Peruica petoro
perut petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki
perverzan, perverzna, odr. vid perverzni petosatni
pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista petospratnica
pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi
pesimistkinja pet puta
Peov pristranak (top.) Petrarka, dat. Petrarki
Petar Cetinjski petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista
Petar Petrovi Njego petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste
Petar Prvi petrarkistiki
peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne
petnaest petsto (pet stotina)
petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn. petstogodinji
petnaesteraca petstogodinjica
petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid pet stotina (petsto)
petnaestodnevni
pf. (skr. perfekt)
petnaestogodinjak, gen. jed.
petnaestogodinjaka, vok. jed. pihtije
petnaestogodinjae, nom. mn. pijan, pijana, odr. vid pijani
petnaestogodinjaci
pijaca (pjaca)
petnaestogodinjakinja
pijaniti, prez. pijanim, gl. im. pijanenje
petnaestogodinji
pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima
petnaestogodinjica
pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista
petnaestorica
pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste
petnestoro
pijanistkinja
petoasovni
pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki
petogodinjak, gen. jed. petogodinjaka, vok. jed.
petogodinjae, nom. mn. petogodinjaci pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva
petogodinjakinja pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi
petogodinji pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajui,
gl. im. pijuckanje
petogodinjica
pijuk, nom. mn. pijuci
petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki
pijukati, prez. pijuem, gl. pril. sad. pijuui, gl.
petomjeseni im. pijukanje
petonedjeljni (petoneeljni) pion
petoneeljni (petonedjeljni) pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot
petopostotni love, gen. mn. pilot lovaca
pingpong, nom. mn. pingponzi
210
pirina, instr. jed. pirinem pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti
pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn. pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed.
pipaka pjeskovitou/pjeskovitosti
pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki pjesma, gen. mn. pjesama
Piper, nom. mn. Piperi pjesnik, vok. jed. pjesnie, nom. mn. pjesnici
Piperi (geogr.; crnogorsko bransko pleme) pjesnikinja
Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki pjeaki
pipun pjeadijski
pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pie, gen. mn. pisaca pjeak, gen. jed. pjeaka, nom. mn. pjeaci
pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi pjean, pjeana, odr. vid pjeani
pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki pjeina
pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki Pjeivac, gen. jed. Pjeivca, vok. jed. Pjeive, nom.
mn. Pjeivci, gen. mn. Pjeivaca
pisati, prez. piem, impf. pisah, gl. pril. sad. piui,
gl. im. pisanje Pjeivci, gen. jed. Pjeivaca
piskavost, gen. jed. piskavosti, instr. jed. Pjeivev
piskavou/piskavosti Pjeivka, dat. jed. Pjeivki, gen. mn. Pjeivki
piev Pjeivkin
pitak, pitka, odr. vid pitki pjevanija
piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijui, gl. im. pijenje .pl (internetski domen Poljske)
pitkost, gen. jed. pitkosti, instr. jed. plaenica, vok. jed. plaenice
pitkou/pitkosti
plaeniin
pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitome, gen.
mn. pitomaca plaeniki
Piva plaenik, vok. jed. plaenie, nom. mn. plaenici
Pivljanin, nom. mn. Pivljani plaljiv, plaljiva, odr vid plaljivi
Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki plafon
Pivljankin plagijat, gen. jed. plagijata
pivopija plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed.
plagijatorom
pivski
plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn.
Pivski kanjon plagijatorki
pjaca (pijaca) plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti
pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed.
pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegave, plahovitou/plahovitosti
gen. mn. pjegavaca plakati, prez. plaem, gl. pril. sad. plaui, gl. im.
pjegavost, gen. jed. pjegavosti, instr. jed. plakanje
pjegavou/ pjegavosti plam (plamen)
pjegica plamenje, gen. jed. plamenja, instr. jed.
Pjeskovi (top.) plamenjem

211
plameti (plamtjeti), prez. plamtim, impf. pleon. (skr. pleonazam)
plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. pril. rad.
pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn.
plamtio / plamela, gl. im. plamenje
pleonazama
plamen (plam)
plesati, prez. pleem, imper. plei, gl. pril. sad.
plamiak, gen. plamika, nom. mn. plamici, gen. pleui, gl. im. plesanje
mn. plamiaka
plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad.
plamtjeti (plameti), prez. plamtim, impf. pletui
plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. prid. rad.
pletii
plamtio/plamtjela, gl. im. plamenje
pliak, gen. jed. pliaka, nom. mn. pliaci
planetarijum
plijen, nom. mn. pljenovi
planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki
plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril.
plastiti, prez. plastim, impf. plaah, gl. pril. sad.
sad. plijenei, gl. im. plijenjenje
plastei, gl. im. plaenje
plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril.
plat, gen. jed. plata, instr. jed. platom, nom. mn.
sad. plijevei, gl. im. plijevljenje
platovi
Plinije Mlai
plata
plitak, plitka, odr. vid plitki
platica
plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni
platni
plonik, nom. mn. plonici
plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn.
platoi plodnost, gen. jed. plodnosti, instr. jed.
plodnou/plodnosti
plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad.
plavei, gl. im. plavljenje plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi
plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plua (mn. sr. r.)
plavei, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im. pluni
plavljenje
plug, nom. mn. plugovi
plavojka, dat. jed. plavojci/plavojki, gen. mn.
plavojka/plavojki pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen.
jed. pluskvamperfekta, gen. mn.
plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi pluskvamperfekata
plavook, plavooka, odr. vid plavooki pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen.
plea (mn. sr. r.) jed. pluskvamperfekta, gen. mn.
pluskvamperfekata
plei (mn. . r.)
plutonijum
pleka, dat. jed. pleki, gen. mn. pleki
pluni
plehan, plehana, odr. vid plehani
pljaka, dat. jed. pljaki, gen. mn. pljaki
plemenik, vok. jed. plemenie, nom. mn.
plemenici pljakati, prez. pljakam, gl. pril. sad. pljakajui,
gl. im. pljakanje
plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed.
plemenitou/plemenosti pljenidba, gen. mn.
pljenidaba/pljenidba/pljenidbi
plemenski
pljeva
plemi, vok. jed. plemiu, instr. jed. plemiem
pljevaljski
plemiki

212
Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima
Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljae,
nom. mn. Pljevljaci
Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn.
Pljevljanki
pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski, gen.
pljoski/pljoska /pljosaka
pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi
pljuvaka, dat. jed. pljuvaki, gen. mn. pljuvaki
p. n. e. (skr. prije nove ere)
po (pola/polovina)
pobjegnuti (pobjei), prez. pobjegnem, aor.
pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad.
pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. pro. pobjegnuvi
poblijedjeti (poblijeeti), prez. poblijedim, aor.
poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela,
gl. pril. pro. poblijedjevi
mn.
poblijeeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor.
poblijeeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeela,
gl. pril. pro. poblijeevi
pobogu (uzv.)
pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad.
pobolijevajui, gl. im. pobolijevanje

pobacati (pobaati), prez. pobacam pobolje (pril.)

pobaati (pobacati), prez. pobaam Pobori (geogr.; crnogorsko pleme)

pobaaj, instr. jed. pobaajem pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp.
pobratimljen
pobauke (pril.)
pobreje, gen. jed. pobreja, instr. jed. pobrejem
pobijediti, prez. pobijedim, gl. prid. trp.
pobijeen Pobreje (top.)

pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl. pobunjenik, vok. jed. pobunjenie, nom. mn.
prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. pro. pobunjenici
pobijeljevi pocijepati, prez. pocijepam, gl. prid. trp.
pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp. pocijepan
pobijenjen pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid.
pobiljeiti, prez. pobiljeim, gl. prid. trp. rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. pro. pocrnjevi
pobiljeen pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh,
pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. pro.
pocrvenjevi
pobjei (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor.
pobjegoh (pobjee), gl. prid. rad. poaati, prez. poaam
pobjegao/pobjegla, gl. pril. pro. pobjegavi poesto (pril.)
pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid poetak, gen. jed. poetka, nom. mn. poeci, gen.
pobjedivi mn. poetaka
pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid poeti, prez. ponem, imper. poni
pobjedljivi
poetnik, vok. jed. poetnie, nom. mn. poetnici
pobjednica, vok. jed. pobjednice
Poijevka (top.), dat. Poijevci
pobjedniin
poinak, gen. jed. poinka, nom. mn. poinci, gen.
pobjedniki mn. poinaka
pobjednik, vok. jed. pobjednie, nom. mn. poinjati, prez. poinjem, gl. pril. sad. poinjui,
pobjednici gl. im. poinjanje
pobjeivati, prez. pobjeujem, gl. pril. sad. poera (potjera)
pobjeujui, gl. im. pobjeivanje
poerati (potjerati), prez. poeram
poernica (potjernica)
213
poi, prez. poem, aor. pooh, gl. prid. rad.
poao/pola, gl. pril. pro. poavi
podal (podao), podla, odr. vid podli
podalek, podaleka, odr. vid podaleki
podalje (pril.)
podanik, vok. jed. podanie, nom. mn. podanici
podao (podal), podla, odr. vid podli
podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh,
gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. pro.
podastrijevi/podastrvi
podasuti, prez. podaspem, imper. podasuti
podaiti (poditi), prez. podaijem, gl. prid. trp.
podaiven
podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen.
mn. podataka
podboiti (se), prez. podboim (se), gl. prid. trp.
podboen
podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn.
podbraci, gen. mn. podbradaka
podbreje, gen. jed. podbreja, instr. jed.
podbrejem
podbuo, podbula, odr. vid podbuli
podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed.
podbulou/podbulosti
podbunuti, prez. podbunem
poddijalekat (poddijalekt), gen.
poddijalekta, gen. mn. poddijalekata
poddijalekt (poddijalekat), gen.
poddijelakta, gen. mn. poddijalekata
podakon
Podgor (geogr.; crnogorsko pleme)
Podgorica
Podgorianin, nom. mn. Podgoriani
Podgorianka, dat. jed. Podgorianki, gen. mn.
Podgorianki
podgoriki
podgrijati, prez. podgrijem
podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad.
podgrijavajui, gl. im. podgrijavanje
podii (podignuti), prez. podignem/podiem,
aor. podigoh (podie), gl. prid. rad.
podigao/podigla, gl. pril. pro. podigavi
podignuti (podii), prez. podignem, aor.
podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl.
pril. pro. podignuvi
podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen
podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed.
podijeljenou/podijeljenosti
podijum
podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp.
podjarmljen
podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki
podjela, gen. mn. podjela
podjetinjiti (poetinjiti), prez. podjetinjim, gl.
prid. trp. podjetinjen
podjezini
podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlae, gen.
mn. podlaca
podlaev
podlaki
podlatvo, gen. mn. podlatava/podlatva
podliv
podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril.
sad. podlijevajui, gl. im. podlijevanje
jed. podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril.
sad. podlivajui, gl. im. podlivanje
jed. podloga, dat. jed. podlozi
podmiivati, prez. podmiujem, gl. pril. sad.
podmiujui, gl. im. podmiivanje
podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmien
podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn.
podmlaci, gen. mn. podmladaka
podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp.
podmlaen
podmukao, podmukla, odr. vid podmulki
podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed.
podmuklou/podmuklosti
podnaslov
214
podnijeti, prez. podnesem,
podnijeh/podnesoh, gl. prid.
podnio/podnijela, gl. pril. pro. podnijevi
podno (pred.)
podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed.
podnosioe, gen. mn. podnosilaca
podonjak, nom. mn. podonjaci
podoficir, vok. jed. podoficiru, instr.
podoficirom
podosta (pril.)
Pod Ostrog (top.)
podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad.
podozrijevajui, gl. im. podozrijevanje
podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed.
podozrivou/podozrivosti
podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril.
sad. podrazumijevajui, gl. im. podrazumijevanje
podraavati, prez. podraavam, gl. pril. sad.
podraavajui, gl. im. podraavanje
podroban, podrobna, odr. vid podrobni
podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed.
podrobnou/podrobnosti
podrka, dat. jed. podrci, gen. mn. podrki
podsjeati (podeati), prez. podsjeam, gl. pril.
sad. podsjeajui, gl. im. podsjeanje
podsjei (podei), prez. podsijeem, aor.
podsjekoh (podsijee), gl. prid. rad.
podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsjeen, gl.
pril. pro. podsjekavi
podsjetiti (podetiti), prez. podsjetim
podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad.
podsmijavajui, gl. im. podsmijavanje
podsmijeh, nom. mn. podsmijesi
podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl.
pril. sad. podsmjehujui se, gl. im. podsmjehivanje
podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare,
instr. jed. podstanarom/podstanarem
podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn.
podstanarki
podstanarstvo, gen. mn. podstanarstava/
podstanarstva
aor. podsticaj, instr. jed. podsticajem
rad. podsticati, prez. podstiem, gl. pril. sad.
podstiui, gl. im. podsticanje
podstreka, gen. jed. podstrekaa, vok. jed.
podstrekau, instr. jed. podstrekaem
podsvijest, gen. jed. podsvijesti, instr. jed.
podsvijeu/podsvijesti
jed. podiati, prez. podiam, aor. podiah, gl. prid.
rad. podiao/podiala, gl. prid. pro. podiavi
poditi (podaiti), prez. podijem, gl. prid. trp.
podiven
podeati (podsjeati), prez. podeam, gl. pril.
sad. podeajui, gl. im. podeanje
podei (podsjei), prez. podsijeem, aor.
podekoh (podsijee), gl. prid. rad.
podekao/podekla, gl. prid. trp. podeen, gl.
pril. pro. podekavi
podetiti (podsjetiti), prez. podetim
podtekst
podug, poduga, odr. vid podugi
podugaak, podugaka, odr. vid podugaki
poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl.
prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp.
poduprt, gl. pril. pro. poduprijevi/poduprvi
podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci,
gen. mn. podvaraka
podvig, nom. mn. podvizi
podvoda, gen. jed. podvodaa, vok. jed.
podvodau, instr. jed. podvodaem
podvodaica, vok. jed. podvodaice
podvodaiin
podvonjak, gen. jed. podvonjaka, nom. mn.
podvonjaci
podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn.
podvraci, gen. mn. podvrataka
podvri (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor.
podvrgoh (podvre), gl. prid. rad.
podvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. podvrgavi
podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad.
podrvgavajui, gl. im. podvrgavanje
215
podvrgnuti (podvri), prez. podvrgnem, aor. pogrenost, gen. jed. pogrenosti, instr. jed.
podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula, pogrenou/pogrenosti
gl. pril. pro. podvrgnuvi pogrijeiti, prez. pogrijeim
podzidati, prez. podzidam pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed.
podziivati, prez. podziujem, gl. pril. sad. pogubnou/pogubnosti
podziujui, gl. im. podziivanje pohabati, prez. pohabam
poekad (pogdjekad) (pril.) pohara
poekoji (pogdjekoji) pohvala
poetinjiti (podjetinjiti), prez. poetinjim, gl. pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen
prid. trp. poetinjen
pohvatati, prez. pohvatam
poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta
poimenice (pril.)
poentirati, prez. poentiram
poispremetati, prez. poispremeem, imper.
poet. (skr. poetski) poispremei
poeta poispresijecati, prez. poispresijecam
poetika, dat. jed. poetici poisprevrtati, prez. poisprevrem, imper.
poetski poisprevri
pogaati, prez. pogaam, gl. pril. sad. pogaajui, poistovjeivati, prez. poistovjeujem, gl. pril.
gl. im. pogaanje sad. poistovjeujui, gl. im. poistovjeivanje
pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp.
poistovjeen
pogantina
pojahati, prez. pojaem, imper. pojai
pogdjekad (poekad) (pril.)
pojeftiniti, prez. pojeftinim, gl. prid. trp.
pogdjekoji (poekoji)
pojeftinjen
pogibija
pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad.
pogorjelac, gen. jed. pogorjelca, vok. jed. pojeo/pojela, gl. pril. pro. pojevi
pogorjele, nom. mn. pogorjelci, gen. mn.
pojiti, prez. pojim
pogorjelaca
pojmiti, prez. pojmim
pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid.
rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. pro. pogorjevi pokajnica, vok. jed. pokajnice
pogotovo (rije.) pokajniin
pogr. (skr. pogrdno) pokajniki
pogranian, pogranina, odr. vid pogranini pokajnik, vok. jed. pokajnie, nom. mn. pokajnici
pogrebnik, vok. jed. pogrebnie, nom. mn. pokisjeliti (pokieliti), prez. pokisjelim, gl. prid.
pogrebnici trp. pokisjeljen
pogrean, pogrena, odr. vid pogreni pokieliti (pokisjeliti), prez. pokielim, gl. prid.
trp. pokieljen
pogreiv (pogreljiv), pogreiva, odr. vid
pogreivi pokleknuti, prez. pokleknem
pogreljiv (pogreiv), pogreljiva, odr. vid pokli, instr. jed. pokliem
pogreljivi pokliknuti, prez. pokliknem
pogreka, dat. jed. pogreci, gen. mn. pogreaka poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca

216
pokojniki politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn.
politeizama
pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed.
pokoljnjem politikant, gen. jed. politikanta, gen. mn.
politikanata
pokora, gen. jed. pokore
politikantski
pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed.
pokornou/pokornosti politikantstvo, gen. mn. politikanststava/
politikanstva
pokr. (skr. pokrajinski)
poliva, vok. jed. polivau, instr. jed. polivaem
pokretati, prez. pokreem, imper. pokrei, gl. pril.
sad. pokreui, gl. im. pokretanje polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad.
polivajui, gl. im. polivanje
pokriva, gen. jed. pokrivaa, instr. jed.
pokrivaem polokati, prez. poloem, imper. poloi
pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed. polonijum
pokrivenou/pokrivenosti polovian, polovina, odr. vid polovini
pokustvo, gen. mn. pokustava/pokustva poltron
pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed. polubrat
pokvarenjae, nom. mn. pokvarenjaci
poludjeti (polueti), prez. poludim, aor.
pol (biol.) poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril.
Polablje pro. poludjevi
polako (pril.) polueti (poludjeti), prez. poludim, aor.
polueh, gl. prid. rad. poludio/poluela, gl. pril.
polapski
pro. poluevi
polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen.
polufinale
mn. polazaka
poluga, dat. jed. poluzi
polaznik, vok. jed. polaznie, nom. mn. polaznici
polugodinji
poleeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh,
gl. prid. rad. poletio/poleela, gl. pril. pro. polugodinjica
poleevi polugodite
polemika, dat. jed. polemici polukrug, nom. mn. polukruzi
policajac, vok. jed. policaje, gen. mn. policajaca polumjesec, instr. jed. polumjesecom
policija polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi
policijski poluostrvo
poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni
poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni
polijegati, prez. polijeem polusloenica
polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad. polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki
polijevajui, gl. im. polijevanje
poluvrijeme, gen. jed. poluvremena
Polimlje
polj. (skr. poljski)
politeist (politeista), gen. jed. politeista
Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljae, nom.
politeista (politeist), gen. jed. politeiste mn. Poljaci

217
Poljakinja pomoranda
poljoprivreda pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid.
rad. pomro/pomrla, gl. pril. pro. pomrijevi
poljoprivredni
pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, imper.
poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivrednie, nom.
pomuzi, gl. prid. rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril.
mn. poljoprivrednici
pro. pomuzavi
Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj
ponajbolji
poljski
ponajgui
pomai (pomaknuti), prez. pomaknem, aor.
ponajljepi
pomakoh (pomae), gl. prid. rad.
pomakao/pomakla, gl. pril. pro. pomakavi ponajmlai
pomalo (pril.) ponajprije (pril.)
pomak, nom. mn. pomaci ponajstariji
pomaknuti (pomai), prez. pomaknem, aor. ponajtjenji
pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula, ponajvei
gl. pril. pro. pomaknuvi
ponajvii
pomastiti, prez. pomastim, gl. prid. trp.
pomaen ponajei
pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad. ponaosob (pril.)
pomeo/pomela, imper. pometi, gl. prid. trp. ponedjeljak (poneeljak), gen. jed. ponedjeljka,
pometen, gl. pril. pro. pomevi nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka
pom. gl. (skr. pomoni glagol) poneeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneeljka,
pomijeati, prez. pomijeam nom. mn. poneeljci, gen. mn. poneeljaka
pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid. ponee (ponege/ponegdje) (pril.)
rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. pro. pomiljevi ponegdje (ponee/ponege) (pril.)
pomisao, gen. jed. pomisli, instr. jed. ponege (ponee(/ponegdje) (pril.)
pomilju/pomisli
ponekad (pril.)
pomjerati, prez. pomjeram, gl. pril. sad.
pomjerajui, gl. im. pomjeranje poneko (gen. ponekoga)
pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren poneto (gen. poneega)
pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni ponii (poniknuti), prez. poniknem, aor.
ponikoh (ponie), gl. prid. rad. ponikao/ponikla,
pomo, gen. jed. pomoi, instr. jed. gl. pril. pro. ponikavi
pomou/pomoi
ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp.
pomoi, prez. pomognem, aor. pomogoh ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid.
(pomoe), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl. rad. ponio/ponijela, gl. pril. pro. ponijevi
pril. pro. pomogavi
poniknuti (ponii), prez. poniknem, aor.
pomonik, vok. jed. pomonie, nom. mn. poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl.
pomonici pril. pro. poniknuvi
pomodreti, prez. pomodrim ponovo (pril.)
pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomore, pono, gen. jed. ponoi, instr. jed. ponou/ponoi
gen. mn. pomoraca
pooim

218
poodavno (pril.) posijecati, prez. posijecam, gl. pril. sad.
posijecajui, gl. im. posijecanje
popijevati, prez. popijevam, gl. pril. sad.
popijevajui, gl. im. popijevanje posijedjeti (posijeeti), prez. posijedim, aor.
posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl.
popijevka, dat. jed. popijevci, gen. mn.
pril. pro. posijedjevi
popijevaka/popijevki
posijeeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor.
popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen
posijeeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeela, gl.
pop muzika, dat. jed. pop muzici pril. pro. posijeevi
poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen posjei (poei), prez. posijeem, imper.
poplavjeti, prez. poplavim posijeci, aor. posjekoh (posijee), gl. prid. rad.
posjekao/posjekla, gl. pril. pro. posjekavi
popola (pril.)
posjed
popreke (pril.)
posjednica, vok. jed. posjednice
poprean, poprena, odr. vid popreni
posjedniin
poprijeiti, prez. poprijeim
posjednik, vok. jed. posjednie, nom. mn.
poprijeko (pril.) posjednici
popunjavati, prez. popunjavam, gl. pril. sad. posjednitvo, gen. mn.
popunjavajui, gl. im. popunjavanje posjednitava/posjednitva
poputiti, prez. poputim posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad.
poraati, prez. poraam posjedujui, gl. im. posjedovanje
poraz, gen. jed. poraza posjedovni
porati, prez. poram posjedjeti (poeeti), prez. posjedim, aor.
posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl.
porebarke (pril.) pril. pro. posjedjevi
porei, prez. poreem/poreknem, imper. poreci, posjekotina (poekotina)
aor. porekoh (poree), gl. prid. rad.
porekao/porekla, gl. pril. pro. porekavi posjeta
poreski posjetilac, gen. jed. posjetioca, vok. jed.
posjetioe, nom. mn. posjetioci, gen. mn.
poreznik, vok. jed. poreznie, nom. mn. poreznici posjetilaca
poricati, prez. poriem, gl. pril. sad. poriui, gl. posezati, prez. poseem, imper. posei
im. poricanje
posisati, prez. posisam
porijetko (pril.)
poskok, nom. mn. poskoci
porok, nom. mn. poroci
poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl.
porota prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. pro.
porotnik, vok. jed. porotnie, nom. mn. porotnici poskupjevi
porudbina posl. (skr. poslovica)
posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi poslaniki
posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed. poslanik, vok. jed. poslanie, nom. mn. poslanici
posebitou/posebitosti poslanica
posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed. poslastiar, vok. jed. poslastiaru/poslastiare,
posebnou/posebnosti instr. jed. poslastiarom/poslastiarem

219
poslastiara (poslastiarnica) postiivati se, prez. postiujem se, postiujui
se, gl. im. postiivanje
poslastiarnica (poslastiara)
postignuti (postii), prez. postignem, aor.
poslati, prez. poaljem/poljem
postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl.
poslijediplomski pril. pro. postignuvi
poslijepodnevni postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci,
poslovica gen. mn. postotaka

poslovini postotni

posluga, dat. jed. posluzi postrii, prez. postriem, aor. postrigoh

(postrie), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl.
posluavnik, nom. mn. posluavnici pril. pro. postrigavi
posluitelj, vok. jed. posluitelju, instr. jed. posve (pril.)
posluiteljem
posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp.
posluiteljka, dat. jed. posluiteljki, gen. mn. posveen
posluiteljki
posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen
posljedica
poiljka, dat. jed. poiljci, gen. mn.
posljedini poiljki/poiljaka
posljednji potedjeti (poteeti), prez. potedim, aor.
posmatra, vok. jed. posmatrau, instr. jed. potedjeh, gl. prid. rad. potedio/potedjela, gl.
posmatraem pril. pro. potedjevi
posmre, gen. jed. posmreta poteeti (potedjeti), prez. potedim, aor.
poteeh, gl. prid. rad. potedio/poteela, gl.
posni pril. pro. poteevi
pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed. potenjaina
pospanou/pospanosti
potenjak, gen. jed. potenjaka, vok. jed.
posrednitvo, gen. mn. posrednitava/ potenjae
posrednitva
potarka, dat. jed. potarki, gen. mn. potarki
posrkati, prez. posrem, imper. posri
poto-poto (pril.)
postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci,
gen. mn. postanaka potovalac, gen. jed. potovaoca, vok. jed.
potovaoe, gen. mn. potovalaca
postariji
potovati, prez. potujem, gl. pril. sad. potujui,
posthuman, posthumna, odr. vid posthumni gl. im. potovanje
postdiplomski Poeeni do (top.)
postii (postignuti), prez. postignem, aor. poeeti (posjedjeti), prez. poedim, aor.
postigoh (postie), gl. prid. rad. poeeh, gl. prid. rad. poedio/ poeela, gl. pril.
postigao/postigla, gl. pril. pro. postigavi pro. poeevi
postidjeti se (postieti se), prez. postidim se, poei (posjei), prez. posijeem, imper.
aor. postidjeh se, gl. prid. rad. postidio posijeci, aor. poekoh (posijee), gl. prid. rad.
se/postidjela se, gl. pril. pro. postidjevi se poekao/ poekla, gl. pril. pro. poekavi
postieti se (postidjeti se), prez. postidim se, poekotina (posjekotina)
aor. postieh se, gl. prid. rad. postidio
se/postiela se, gl. pril. pro. postievi se

220
poetilac (posjetilac), gen. jed. poetioca, vok.
jed. poetioe, nom. mn. poetioci, gen. mn.
poetilaca
potajno (pril.)
potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed.
potamnjelou/potamnjelosti
potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl.
prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. pro.
potamnjevi
potamo (pril.)
potanko (pril.)
potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed.
potankou/potankosti
potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp.
potcijenjen
potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad.
potcjenjujui, gl. im. potcjenjivanje
potcrtati, prez. potcrtam
potiniti, prez. potinim, aor. potinih, gl. prid.
rad. potinio/potinila, gl. pril. pro. potinivi
potinjenost, gen. jed. potinjenosti, instr. jed.
potinjenou/potinjenosti
potei (potegnuti), prez. potegnem, aor.
potegoh (potee), gl. prid. rad. potegao/potegla,
gl. pril. pro. potegavi
potegnuti (potei), prez. potegnem, aor.
potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl.
pril. pro. potegnuvi
potencijal
potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni
potentan, potentna, odr. vid potentni
poticati, prez. potiem, gl. pril. sad. potiui, gl.
im. poticanje
potjera (poera)
potjerati (poerati), prez. potjeram
potjernica (poernica)
potkivati, prez. potkivam, gl. pril.
potkivajui, gl. im. potkivanje
potklobuiti se, prez. potklobuim se
potkoljenica
potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad.
potkopavajui, gl. im. potkopavanje
potkovica
potkoviast, potkoviasta, odr. vid potkoviasti
potkoan, potkona, odr. vid potkoni
potkrepljenje (potkrjepljenje), gen. jed.
potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem
potkrjepljenje (potkrepljenje), gen. jed.
potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem
potkupiti, prez. potkupim, gl. prid. trp.
potkupljen
potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi
potmuo, potmula, odr. vid potmuli
potok, nom. mn. potoci
potom (pril.)
potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potome,
nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka
potpadati, prez. potpadam, gl. pril. sad.
potpadajui, gl. im. potpadanje
potpasati se, prez. potpaem se, imper. potpai
se
potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl.
prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. pro. potpavi
potpetica
potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren
potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed.
potpitanjem
potporunik, vok. jed. potporunie, nom. mn.
potporunici
potpredsjednica (potpredednica), vok. jed.
potpredsjednice
potpredsjedniin (potprededniin)
potpredsjednik (potpredednik), vok. jed.
potpredsjednie, nom. mn. potpredsjednici
potpredednica (predsjednica), vok. jed.
potpredednice
sad.
potprededniin (potpredsjedniin)
potpredednik (potpredsjednik), vok. jed.
potpredednie, nom. mn. potpredednici
potprititi se, prez. potpritim se
221
potpukovnik, vok. jed. potpukovnie, nom. mn. povraati, prez. povraam, gl. pril. sad.
potpukovnici povraajui, gl. im. povraanje
potpuvati, prez. potpuvam povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci,
gen. mn. povrataka
potraga, dat. jed. potrazi
povreda
potreba
povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid.
potreban, potrebna, odr. vid potrebni
povredivi
potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti
povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid
potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed. povredljivi
potrebitou/potrebitosti
povreivati, prez. povreujem, gl. pril. sad.
pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed. povreujui, gl. im. povreivanje
pouzdanou/pouzdanosti
povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp.
povelik, povelika, odr. vid poveliki povrijeen
povenuti, prez. povenem povrtati, prez. povrem, imper. povri, gl. pril.
povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed. sad. povrui, gl. im. povrtanje
povezanou povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid.
povijesni rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. pro. povrvjevi

povijest, gen. jed. povijesti, instr. jed. povijeu/ pozavidjeti (pozavieti), prez. pozavidim, aor.
povijesti pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela,
gl. pril. pro. pozavidjevi
poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen
pozavieti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor.
povjerenica, vok. jed. povjerenice pozavieh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviela, gl.
povjereniin pril. pro. pozavievi
povjerenik, vok. jed. povjerenie, nom. mn. pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl.
povjerenici prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. pro.
pozelenjevi
povjerenitvo, gen. mn.
povjerenitava/povjerenitva pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista
povjerilac, gen. jed. povjerioca, vok. jed. pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste
povjerioe, gen. mn. povjerilaca pozitivistiki
povjesnica pozitivistkinja
povlaka, dat. jed. povlaci pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn.
povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlaen pozitivizama
/povlaten pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp.
povlaenost (povlatenost), gen. jed. pozlijeen, gl. im. pozljeenje
povlaenosti, instr. jed. povlaenou/ pozlijeenost, gen. jed. pozlijeenosti, instr. jed.
povlaenosti pozlijeenou/pozlijeenosti
povlatenost (povlaenost), gen. jed. pozljeda, gen. mn. pozljeda
povlatenosti, instr. jed.
povlatenou/povlatenosti pozljeenje, gen. jed. pozljeenja, instr. jed.
pozljeenjem
povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen.
mn. povodaca pozljeivati, prez. pozljeujem, gl. pril. sad.
pozljeujui, gl. im. pozljeivanje
povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki

222
poznanica, vok. poznanice
poznanik, vok. jed. poznanie, nom.
poznanici
poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed.
poznavaoe, gen. mn. poznavalaca
pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se
ponjeti, prez. ponjem, aor. ponjeh, gl. prid.
rad. ponjeo/ponjela, gl. pril. pro. ponjevi
poueti (poutjeti), prez. poutim, aor.
poueh, gl. prid. rad. poutio/pouela, gl. pril.
pro. pouevi
poutjeti (poueti), prez. poutim, aor.
poutjeh, gl. prid. rad. poutio/poutjela, gl. pril.
pro. poutjevi
prababa
praovjek, vok. jed. praovjee
praka, dat. jed. praki, gen. mn. praaka
pradjed (praed), nom. mn. pradjedovi
pradjedovski (praedovski)
praed (pradjed), nom. mn. praedovi
praedovski (pradjedovski)
Prag
prav. (skr. pravni)
mn. pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed.
pravdoljubivou/pravdoljubivosti
pravednik, vok. jed. pravednie, nom. mn.
pravednici
pravednost, instr. jed. pravednou/pravednosti
pravian, pravina, odr. vid pravini
pravinost, gen. jed. pravinosti, instr. jed.
pravinou/pravinosti
pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed.
pravobranioe, nom. mn. pravobranioci, gen. mn.
pravobranilaca
pravobranilaki
pravobranilatvo, gen. mn. pravobranilatava/
pravobranilatva
pravolinijski
Pravopis crnogorskoga jezika
pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn.
pravoslavci
pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni
pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn.
pravoslavki

praistorija pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed.

pravoslavljem
praistorijski
pravosue, gen. jed. pravosua, instr. jed.
prajezik, nom. mn. prajezici pravosuem
prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn. pravovjernik, vok. jed. pravovjernie, nom. mn.
prakolijevki / prakolijevaka pravovjernici
praonica (perionica) prazn. (skr. od praznik)
praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoe, nom. Praznik rada (prazn.)
mn. praoci, gen. mn. praotaca
praznina (praznoa)
prapoetak, gen. jed. prapoetka, nom. mn.
prapoeci, gen. mn. prapoetaka praznoa (praznina)

praak, gen. jed. praka, nom. mn. prakovi praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed.
praznoglave, gen. mn. praznoglavaca
pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioe, gen.
mn. pratilaca praznorjeiv, praznorjeiva, odr. vid
praznorjeivi
pratljaa
praznovjeran, praznovjerna, odr. vid
praunue, gen. jed. praunueta praznovjerni
praunuk, vok. jed. praunue, nom. mn. praunuci praznovjerica
praunuka, dat. jed. praunuci

223
praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed. preeranost (pretjeranost), gen. jed.
praznovjerjem preeranosti, instr. jed.
preeranou/preeranosti
Praanin, nom. mn. Praani
preerati (pretjerati), prez. preeram
Praanka, dat. jed. Praanki, gen. mn. Praanki
preerivati (pretjerivati), prez. preerujem, gl.
Pranj, gen. Pranja
pril. sad. preerujui, gl. im. preerivanje
Pranjanin, nom. mn. Pranjani
prei, prez. preem, aor. preoh, gl. prid. sad.
Pranjanka, dat. jed. Pranjanki, gen. mn. preao/prela, gl. pril. pro. preavi
Pranjanki
preutati, prez. preutim
prebjei (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor.
pred. (skr. predlog/prijedlog)
prebjegoh (prebjee), gl. prid. rad.
prebjegao/prebjegla, gl. pril. pro. prebjegavi predah, nom. mn. predasi
prebjeg, vok. jed. prebjee, nom. mn. prebjezi predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn.
predaka
prebjegnuti (prebjei), prez. prebjegnem, aor.
prebjegnuh, gl. prid. rad. predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed.
prebjegnuo/prebjegnula, gl. pril. pro. predanou/predanosti
prebjegnuvi predgrae, gen. jed. predgraa, instr. jed.
preblijedjeti (preblijeeti), prez. preblijedim, predgraem
aor. preblijedjeh, gl. prid. rad. predio, gen. jed. predjela
preblijedio/preblijedjela, gl. pril. pro.
preblijedjevi predistorija
preblijeeti (preblijedjeti), prez. preblijedim, predistorijski
aor. preblijeeh, gl. prid. rad. predjelni
preblijedio/preblijeela, gl. pril. pro.
preblijeevi predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi
preblizu (pril.) predloak, gen. jed. predloka, nom. mn.
predloci, gen. mn. predloaka
preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid.
rad. prebolio/preboljela, gl. pril. pro. preboljevi predloiti, prez. predloim, gl. prid. trp.
predloen
prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi
prednost, gen. jed. prednosti, instr. jed.
prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim prednou/ prednosti
prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim prednjonepani
precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp. predosjeaj (predoeaj), gen. jed. predosjeaja,
precijeen instr. jed. predosjeajem
precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp. predosjeati (predoeati), prez. predosjeam,
precijenjen gl. pril. sad. predosjeajui, gl. im. predosjeanje
precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp. predosjetiti (predoetiti), prez. predosjetim,
precijepljen
predoeati (predosjeati), prez. predoeam,
preati (prijeati), prez. pream gl. pril. sad. predoeajui, gl. im. predoeanje
preica predoetiti (predosjetiti), prez. predoetim
preka, dat. jed. preki, gen. mn. preaka/preki predradnica, vok. jed. predradnice
predradniin

224
predradnik, vok. jed. predradnie, nom. mn. predverernji
predradnici predvidjeti (predvieti), prez. predvidim, aor.
predratni predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl.
pril. pro. predvidjevi
predsjednica (predednica), vok. jed.
predsjednice predvieti (predvidjeti), prez. predvidim, aor.
predvieh, gl. prid. rad. predvidio/predviela, gl.
predsjedniin (prededniin)
pril. pro. predvievi
predsjedniki (prededniki)
predvodnik, vok. jed. predvodnie, nom. mn.
predsjednik (predednik), vok. jed. predvodnici
predsjednie, nom. mn. predsjednici
predvojiti, prez. predvojim
predsjednitvo (predednitvo), gen. jed.
predznak, nom. mn. predznaci
predsjednitva, gen. mn. predsjednitava/
predsjednitva preanji
predskazati, prez. predskaem, imper. predskai prefiks
predstava pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoe,
gen. mn. pregalaca
predstavnik, vok. jed. predstavnie, nom. mn.
predstavnici pregalatvo, gen. jed. pregalatva, gen. mn.
pregalatava/pregalatva
predstavnitvo, gen. jed. predstavnitva, gen. mn.
predstavnitava/predstavnitva pregaoev
predkolski pregib
predednica (predsjednica), vok. jed. pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed.
predednice pregladnjelou/pregladnjelosti
prededniin (predsjedniin) pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh,
gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. pro.
prededniki (predsjedniki)
pregladnjevi
predednik (predsjednik), vok. jed.
pregled
predednie, nom. mn. predednici
pregledati, prez. pregledam
predednitvo (predsjednitvo), gen. jed.
predednitva, gen. mn. predednitava/ pregon (prijegon)
predednitva pregor (prijegor)
predtakmienje, gen. jed. predtakmienja, instr. pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad.
jed. predtakmienjem pregorijevajui, gl. im. pregorijevanje
predturski pregorjeti, prez. pregorim, aor. pregorjeh, gl.
preduzee, gen. jed. preduzea, instr. jed. prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl. pril. pro.
preduzeem pregorjevi
preduzeti, prez. preduzmem, imper. preduzmi pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci,
gen. mn. pregradaka
preduzetnik, vok. jed. preduzetnie, nom. mn.
preduzetnici pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid.
rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. pro. pregrizavi
preduzima, vok. jed. preduzimau, instr. jed.
preduzimaem pregrt, gen. jed. pregrti, instr. jed.
pregru/pregrsti
predvee (pril.)
prehlada
predveerje, gen. jed. predveerja, instr. jed.
predveerjem
225
prehladiti, prez. prehladim, gl. prid. trp. prelijetati, prez. prelijeem, imper. prelijei, gl.
prehlaen pril. sad. prelijetajui, gl. im. prelijetanje
prehrambeni preliv
prehrana prelom (prijelom)
prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid. preljuba
rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. pro. prekipjevi preljubniki
prekjue (pril.) preljubnik, vok. jed. preljubnie, nom. mn.
prekjueranji preljubnici
preklani (pril.) premac, gen. jed. premca, vok. jed. preme, gen.
mn. premaca
preklati, prez. prekoljem
premastan, premasna, odr. vid premasni
preklop
premaz
preklopiti, prez. preklopim, gl. prid. trp.
preklopljen premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp.
premijeen
prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni
premio, premila, odr. vid premili
Preko Morae (top.)
premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad.
prekookeanski
premjeravajui, gl. im. premjeravanje
prekor (prijekor), instr. jed. prekorom
premjeriti, prez. premjerim
prekoran (prijekoran), prekorna, odr. vid
premjetaj, gen. jed. premjetaja, instr. jed.
prekorni
premjetajem
prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad.
premjetati, prez. premjetam, gl. pril. sad.
prekorijevajui, gl. im. prekorijevanje
premjetajui, gl. im. premjetanje
prekoriti, prez. prekorim
premo, gen. jed. premoi, instr. jed.
prekovremeni premou/premoi
prekrst (prijekrst) preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp.
preksino (pril.) preneraen

preksjutra (prekutra) (pril.) preneraenost, gen. jed. preneraenosti, instr. jed.

preneraenou/preneraenosti
prekutra (preksjutra)
prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid.
prelaz (prijelaz) rad. prenio/prenijela, gl. prid. trp.
prelazan, prelazna, odr. vid prelazni prenijet/prenesen, gl. pril. pro. prenijevi
prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen. prenizak, preniska, odr. vid preniski
mn. prelazaka prenoini
preleeti (preletjeti), prez. preletim, aor. prenoite, gen. jed. prenoita, instr. jed.
preleeh, gl. prid. rad. preletio/preleela, gl. pril. prenoitem
pro. preleevi
prenos (prijenos)
preletjeti (preleeti), prez. preletim, aor.
preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril. prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed.
pro. preletjevi prenosioe, gen. mn. prenosilaca

prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed.
prenosivou/prenosivosti

226
preoblaiti (se), prez. preoblaim (se) preporuivati, prez. preporuujem, gl. pril. sad.
preporuujui, gl. im. preporuivanje
preobraaj, gen. jed. preobraaja, instr. jed.
preobraajem preporuljiv, preporuljiva, odr. vid preporuljivi
Preobraenje preporuka, dat. jed. preporuci
preobui se, prez. preobuem se, aor. prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni
preobukoh se (preobue se), gl. prid. rad. prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed.
preobukao se/preobukla se, gl. pril. pro. prepotentnou/prepotentnosti
preobukavi se
prepravka, dat. jed. prepravci, gen. mn.
preobuka, dat. jed. preobuci prepravki / prepravaka
preobuti, prez. preobujem, gl. prid. trp. prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka
preobuven
preprijeiti, prez. preprijeim, gl. prid. trp.
preokret preprijeen
preosjetljiv (preoetljiv), preosjetljiva, odr. vid prepui (prepuknuti), prez. prepuknem, aor.
preosjetljivi prepukoh (prepue), gl. prid. rad.
preosjetljivost (preoetljivost), gen. jed. prepukao/prepukla, gl. pril. pro. prepukavi
preosjetljivosti, instr. jed. preosjetljivou/ prepuknuti (prepui), prez. prepuknem, aor.
preosjetljivosti prepuknuh, gl. prid. rad. prepuknuo/prepuknula,
preoetljivost (preosjetljivost), gen. jed. gl. pril. pro. prepuknuvi
preoetljivosti, instr. jed. preoetljivou/ prepun, prepuna, odr. vid prepuni
preoetljivosti
prerez
preovladavati (preovlaivati), prez.
preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajui, gl. im. prerija
preovladavanje prerijski
preovlaivati (preovladavati), prez. presadnica (prijesadnica)
preovlaujem, gl. pril. sad. preovlaujui, gl. im.
preovlaivanje presaljati, prez. presaljam, gl. pril. sad.
presaljajui, gl. im. presaljanje
prepei, prez. prepeem, aor. prepekoh
(prepee), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril. presedan, gen. presedana
pro. prepekavi presjedjeti (preeeti), prez. presjedim, aor.
prepijecati, prez. prepijeem, gl. pril. sad. presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl.
prepijecajui, gl. im. prepijecanje pril. pro. presjedjevi
prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki presjek, nom. mn. presjeci
prepis (prijepis) preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad.
preseljavajui, gl. im. preseljavanje
prepisati, prez. prepiem, imper. prepii
preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed.
prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski preseljenjem
prepjev, nom. mn. prepjevi presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad.
preplet (prijeplet) presijecajui, gl. im. presijecanje
prepletati (preplitati) presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad.
presijedajui, gl. im. presijedanje
prepona
presjesti (preesti), prez. presjednem, aor.
preporuiti, prez. preporuim, gl. prid. trp. presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril.
preporuen pro. presjevi

227
preskok, nom. mn. preskoci pretei, prez. preteknem/preteem, aor.
pretekoh (pretee), gl. prid. rad.
preskup, preskupa, odr. vid preskupi
pretekao/pretekla, gl. pril. pro. pretekavi
preslan, preslana, odr. vid preslani
pretei (pretegnuti), prez. pretegnem, aor.
presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen pretegoh (pretee), gl. prid. rad.
presniji (komp. od prijesan) pretegao/pretegla, gl. pril. pro. pretegavi

presresti, prez. presretem/presretnem, aor. pretegnuti (pretei), prez. pretegnem, aor.

presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril. pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl.
pro. presrevi pril. pro. pretegnuvi

prestar, prestara, odr. vid prestari pretek, nom. mn. preteci

prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti, instr. jed. pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed.
prestarjelou/prestarjelosti pretencioznou/pretencioznosti

presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad. pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn.
predui, gl. prid. rad. preo/prela pretendenata

prestii (prestignuti), prez. prestignem, aor. preticati, prez. pretiem, imper. pretii, gl. pril.
prestigoh (prestie), gl. prid. rad. sad. pretiui, gl. im. preticanje
prestigao/prestigla, gl. pril. pro. prestigavi pretio, pretila, odr. vid pretili
prestignuti (prestii), prez. prestignem, aor. pretlji (komp. od pretio)
prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula,
pretjeranost (preeranost), gen. jed.
gl. pril. pro. prestignuvi
pretjeranosti, instr. jed.
presto (prijesto), gen. jed. prestola pretjeranou/pretjeranosti
prestolonasljednica (prijestolonasljednica), pretjerati (preerati), prez. pretjeram
vok. jed. prestolonasljednice
pretjerivati (preerivati), prez. pretjerujem, gl.
prestolonasljednik (prijestolonasljednik), pril. sad. pretjerujui, gl. im. pretjerivanje
vok. jed. prestolonasljednie, nom. mn.
pretplaivati, prez. pretplaujem, gl. pril. sad.
prestolonasljednici
pretplaujui, gl. im. pretplaivanje
prestoni (prijestoni)
pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaen
prestonica (prijestonica)
pretposljednji
prestoniki (prijestoniki
pretpostavljeni
prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi
pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn.
prestup (prijestup) pretpostavki
prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid. pretpraznini
prestupni
pretproli
presvisnuti, prez. presvisnem
pretprologodinji
presvlaiti, prez. presvlaim, gl. pril. sad.
pretraga, dat. jed. pretrazi
presvlaei, gl. im. presvlaenje
pretrnuti, prez. pretrnem
prea
pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid.
preno (pril.)
rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. pro. pretrpjevi
Preeka (top.)
pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid
pretea pretvorivi

228
pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh,
pretvorljivi gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. pro.
prevrevi
pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed.
pretvornou/pretvornosti prez. (skr. prezent)
pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi prezir
preuzak, preuska, odr. vid preuski preziran, prezirna, odr. vid prezirni
prevaga, dat. jed. prevazi prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirui, gl.
im. preziranje
prevagnuti, prez. prevagnem
prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad.
prevara (prijevara)
prezreo/prezrela, gl. pril. pro. prezrevi
prevarant, gen. jed. prevaranta, gen. mn.
preivar
prevaranata
prevakati, prez. prevaem, imper. prevai
prevarantkinja
prhnuti, prez. prhnem
prevaspitati, prez. prevaspitam
prialac, gen. jed. priaoca, vok. jed. priaoe, gen.
prevazii, prez. prevaziem, aor. prevazioh, gl.
mn. prialaca
prid. rad. prevaziao/prevazila, gl. pril. pro.
prevaziavi priesni
prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad. pribiljeka, dat. jed. pribiljeci, gen. mn. pribiljeki
prevazilazei, gl. im. prevazilaenje pribjei (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor.
previdjeti (previeti), prez. previdim, aor. pribjegoh (pribjee), gl. prid. rad.
previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril. pribjegao/pribjegla, gl. pril. pro. pribjegavi
pro. previdjevi pribjegnuti (pribjei), prez. pribjegnem, aor.
previeti (previdjeti), prez. previdim, aor. pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula,
previeh, gl. prid. sad. previdio/previela, gl. pril. gl. pril. pro. pribjegnuvi
pro. previevi priest, gen. jed. priesti, instr. jed.
previjan, previjana, odr. vid previjani prieu/priesti
previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed. priee, gen. jed. priea, instr. jed. prieem
previjanou/previjenosti prierati (pritjerati), prez. prieram
prevod (prijevod) prierivati (pritjerivati), prez. prierujem, gl. pril.
prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. sad. prierujui, gl. im. prierivanje
prevodioe, gen. mn. prevodilaca prii, prez. priem, aor. prioh, gl. prid. rad.
prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi priao/prila, gl. pril. pro. priavi
prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem prid. (skr. pridjev)
prevoz (prijevoz) pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad.
pridijevajui, gl. im. pridijevanje
prevozni (prijevozni)
pridjev
prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozei,
gl. im. prevoenje pridjevski
prevozniki pridobiti, prez. pridobijem, gl. prid. trp.
pridobiven
prevoznik, vok. jed. prevoznie, nom. mn.
prevoznici pridoi, prez. pridoem, aor. pridooh, gl. prid.
rad. pridoao/pridola, gl. pril. pro. pridoavi

229
pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl. prijesto (presto), gen. jed. prijestola
prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. pro. prijestolonasljednica (prestolonasljednica),
pridonijevi vok. jed. prijestolonasljednice
pridrijemati, prez. pridrijemam prijestolonasljednik (prestolonasljednik),
pridjenuti (prienuti), prez. pridjenem vok. jed. prijestolonasljednie, nom. mn.
prijestolonasljednici
prienuti (pridjenuti), prez. prienem
prijestoni (prestoni)
prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi
prijestonica (prestonica)
prihvaati (prihvatati), prez. prihvaam, gl.
prid. sad. prihvaajui, gl. im. prihvaanje prijestoniki (prestoniki)
prihvatati (prihvaati), prez. prihvatam, gl. pril. prijetiti, prez. prijetim, impf. prijeah, gl. pril. sad.
sad. prihvatajui, gl. im. prihvatanje prijetei
prije (pril.) prijetnja
prijeac, gen. jed. prijeca, gen. mn. prijeaca prijevara (prevara)
prijeati, prez. prijeam prijevod (prevod)
prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi prijevor
prijegon (pregon) prijevoz (prevoz)
prijegor (pregor) prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni
prijek, prijeka, odr. vid prijeki prikaiti, prez. prikaim, gl. prid. trp. prikaen
prijeklad prikljuiti, prez. prikljuim, gl. prid. trp.
prikljuen
prijeklet
prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci,
prijeko (pril.)
gen. mn. prikumaka
prijekor (prekor)
pril. (skr. prilog)
prijekoran (prekoran), prijekorna, odr. vid
prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen.
prijekorni
mn. prilazaka
prijekrst (prekrst)
prileeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prileeh,
prijelaz (prelaz) gl. prid. rad. priletio/prileela, gl. pril. pro.
prijelom (prelom) prileevi

prijem priletjeti (prileeti), prez. priletim, aor. priletjeh,

gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. pro.
prijemni priletjevi
prijenos (prenos) prilian, prilina, odr. vid prilini
prijenuti, prez. prijenem prilika, dat. jed. prilici
prijeplet (preplet) prilog, nom. mn. prilozi
prijesan, prijesna, odr. vid prijesni priloki
prijeek, nom. mn. prijeeci priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci,
prijesnac, gen. jed. prijesnaca gen. mn. priljepaka
prijesnica priljean, priljena, odr. vid priljeni
prijesno priljenost, gen. jed. priljenosti, instr. jed.
priljenou/priljenosti

230
primai (primaknuti), prez. primaknem, aor.
primakoh (primae), gl. prid. rad.
primakao/primakla, gl. pril. pro. primakavi
primaknuti (primai), prez. primaknem, aor.
primaknuh, gl. pril. pro. primaknuvi, gl. prid. rad.
primaknuo/primaknula
primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoe,
gen. mn. primalaca
primj. (skr. primjedba)
primjeivati, prez. primjeujem, gl. pril. sad.
primjeujui, gl. im. primjeivanje
primjedba, gen. mn. primjedaba / primjedbi /
primjedba
primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid
primjenljivi
primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed.
primjenljivou/primjenjivosti
primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid
primjenjivi
primjer
primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci,
gen. mn. primjeraka
primjetan, primjetna, odr. vid primjetni
primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed.
primjetnou/primjetnosti
primopredaja
primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem
Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje)
prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh,
gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. pro.
prinijevi, gl. pril. trp. prinesen/prinijet
pripadnik, vok. jed. pripadnie, nom. mn.
pripadnici
pripadnost, gen. jed. pripadnosti, instr. jed.
pripadnou/pripadnosti
pripjev
pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad.
pripovijedajui, gl. im. pripovijedanje
pripovijesni
pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed.
pripovijeu/pripovijesti
231
pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki,
gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki
prirjeni
prirodnjaki
prirodnjak, vok. jed. prirodnjae, nom. mn.
prirodnjaci
prirodnjatvo, gen. mn.
prirodnjatava/prirodnjatva
prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed.
prisebnou/prisebnosti
prisei (prisegnuti), prez. prisegnem, aor.
prisegoh (prisee), gl. prid. rad. prisegao/prisegla,
gl. pril. pro. prisegavi
prisegnuti (prisei), prez. prisegnem, aor.
prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl.
pril. pro. prisegnuvi
prislukiva, gen. jed. prislukivaa, vok. jed.
prislukivau, instr. jed. prislukivaem
prislukivati, prez. prislukujem, gl. pril. sad.
prislukujui, gl. im. prislukivanje
prismrdjeti (prismreti), prez. prismrdim, aor.
prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela,
gl. pril. pro. prismrdjevi
prismreti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor.
prismreh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrela, gl.
pril. pro. prismrevi
prisoj, instr. jed. prisojem
prispijee, gen. jed. prispijea, instr. jed.
prispijeem
prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad.
prispijevajui, gl. im. prispijevanje
prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed.
prispjelou/prispjelosti
prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid.
rad. prispio/prispjela, gl. pril. pro. prispjevi
pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn.
pristranci, gen. mn. pristranaka
pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni
prisukati, prez. prisuem, imper. prisui
prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva
prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen
prit, nom. mn. pritevi privid
pritedjeti (priteeti), prez. pritedim, aor. priviati, prez. priviam, gl. pril. sad. priviajui,
pritedjeh, gl. prid. rad. pritedio/pritedjela, gl. gl. im. privianje
pril. pro. pritedjevi, gl. prid. trp. priteen priviknuti (privii), prez. priviknem, aor.
priteeti (pritedjeti), prez. pritedim, aor. priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl.
priteeh, gl. prid. rad. pritedio/priteela, gl. pril. pro. priviknuvi
pril. pro. priteevi, gl. prid. trp. priteen privilegija
priueti se (priutati se), prez. priutim (se), privlanost, gen. jed. privlanosti, instr. jed.
aor. priueh (se), gl. prid. rad. priutio privlanou/privlanosti
(se)/priuela (se), gl. pril. pro. priuevi (se)
privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid.
priutati se (priueti se), prez. priitim (se) rad. privolio/privoljela, gl. pril. pro. privoljevi
pritei (pritegnuti), prez. pritegnem, aor. privrednica, vok. jed. privrednice
pritegoh (pritee), gl. prid. rad. pritegao/pritegla,
gl. pril. pro. pritegavi privrednik, vok. jed. privrednie, nom. mn.
privrednici
pritei (priticati), prez. priteem, aor. pritekoh
(pritee), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril. privremen, privremena, odr. vid privremeni
pro. pritekavi privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp.
pritegnuti (pritei), prez. pritegnem, aor. privrijeen
pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl. pr. n. e. (skr. prije nove ere)
pril. pro. pritegnuvi
probisvijet
priticati (pritei), prez. priteem, gl. pril. sad.
pritiui, gl. im. priticanje procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata
pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp. procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp.
pritijenjen procijeen
pritijenjen, pritijenjena, odr. vid pritijenjeni procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp.
procijenjen
pritijenjenost, gen. jed. pritijenjenosti, instr. jed.
pritijenjenou/pritijenjenosti procijep (procjep)
pritjerati (prierati), prez. pritjeram procjena
pritjerivati (prierivati), prez. pritjerujem, gl. im. procjep (procijep)
pritjerivanje proerati (protjerati), prez. proeram
pritka, dat. jed. pritki, gen. mn. proerivati (protjerivati), prez. proeram, gl.
pritka/pritaka/pritki pril. sad. proerujui, gl. im. proerivanje
pritoka, dat. jed. pritoci prodavnica
privatnik, vok. jed. privatnie, nom. mn. privatnici prodo, gen. jed. prodola
privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid. prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid.
rad. priveo/privela, gl. pril. pro. privevi rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro.
privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen. prodrijevi/prodrvi
mn. privezaka produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid.
privezati, prez. priveem, imper. privei trp. produbljen
privii (priviknuti), prez. priviknem, aor. produkcija
privikoh (privie), gl. prid. rad. privikao/privikla, produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata
gl. pril. pro. privikavi

232
produpsti (produbiti), prez. produbem, aor.
produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl.
pril. pro. produbavi
produavati (produivati), gl. pril.
produavajui, gl. im. produavanje
produetak, gen. jed. produetka, nom. mn.
produeci, gen. mn. produetaka
produivati (produavati), gl. pril.
produujui, gl. im. produivanje
profesorica, vok. jed. profesorice
profesoriin
progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl.
prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad.
progorjevi
proja
projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn.
projekata
projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn.
projekata
projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn.
projektanata
projektantski
prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni
prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva
prokuvati, prez. prokuvam
proleeti (proletjeti), prez. proletim, aor.
proleeh, gl. prid. rad. proletio/proleela, gl. pril.
pro. proleevi
proletjeti (proleeti), prez. proletim, aor.
proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril.
pro. proletjevi
prolijetati, prez. prolijeem, gl. pril.
prolijeui, gl. im. prolijetanje
prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril.
sad. prolijevajui, gl. im. prolijevanje
prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril.
sad. prolivajui, gl. im. prolivanje
proljeni
proljetos (pril.)
proljetonji
promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp.
promijenjen
promijeati, prez. promijeam
sad. promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl.
prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. pro.
promiljevi
promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi
sad. promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed.
promjenljivou/promjenljivosti
pronii (proniknuti), prez. proniknem, aor.
pronikoh (pronie), gl. prid. rad.
pronikao/pronikla, gl. pril. pro. pronikavi
proniknuti (pronii), prez. proniknem, aor.
proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula,
gl. pril. pro. proniknuvi
propovijed, gen. jed. propovijedi, instr. jed.
propovijeu/propovijedi
propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad.
propovijedajui, gl. im. propovijedanje
propovijediti, prez. propovijedim
propovijedni
propovjedaonica
propovjednik, vok. jed. propovjednie, nom. mn.
propovjednici
prorati, prez. proram
prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp.
prorijeen
prorijeenost, gen. jed. prorijeenosti, instr. jed.
prorijeenou/prorijeenosti
prorjeivati, prez. prorjeujem, gl. pril. sad.
prorjeujui, gl. im. prorjeivanje
sad. proroica, vok. jed. proroice
proroiin
prorok, vok. jed. proroe, nom. mn. proroci
prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. proe, gen. mn.
prosaca
prosidba, gen. mn. prosidbi/prosidba
prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad.
prosijecajui, gl. im. prosijecanje
prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi
prosijek, nom. mn. prosijeci
233
prosjak, vok. jed. prosjae. nom. mn. prosjaci protekcionist (protekcionista), gen. jed.
protekcionista
prosjean, prosjena, odr. vid prosjeni
protekcionista (protekcionist), gen. jed.
prosjek, nom. mn. prosjeci
protekcioniste
proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp.
protekcionistkinja
proslijeen
protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen.
prosljeivati, prez. prosljeujem, gl. pril. sad.
mn. protekcionizama
prosljeujui, gl. im. prosljeivanje
protestni
prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen.
mn. prospekata protivdokaz
prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen. protivmjera
mn. prospekata protivnapad
prostodunost, gen. jed. prostodunosti, instr. jed. protivnik, vok. jed. protivnie, nom. mn.
prostodunou/prostodunosti protivnici
prostrel (prostrijel) protivotrov
prostrijel (prostrel) protivprirodan, protivprirodna, odr. vid
prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp. protivprirodni
prostrijeljen protivreformacija
prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl. protivrjean (protivurjean), protivrjena, odr.
prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. pro. vid protivrjeni
prostrijevi/prostrvi
protivrjeiti (protivurjeiti), prez. protivrjeim
prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi
protivudar
prosvjeenje, gen. jed. prosvjeenja, instr. jed.
prosvjeenjem protivurjean (protivrjean), protivurjena,
odr. vid protivurjeni
prosvjeivati, prez. prosvjeujem, gl. pril. sad.
prosvjeujui, gl. im. prosvjeivanje protivurjeiti (protivrjeiti), prez.
protivurjeim
prosvjeta
protivusluga, dat. jed. protivusluzi
prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare,
instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr.
jed. protivvrijednou/protivvrijednosti
prosvjetitelj, vok. jed. prosvjetitelju, instr. jed.
prosvjetiteljem protivzakonit, protivtzakonita, odr. vid
protivzakoniti
prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn.
prosvjetiteljki protjerati (proerati), prez. protjeram
prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/ protjerivati (proerivati), prez. protjerujem, gl.
prosvjetiteljstva pril. sad. protjerujui, gl. im. protjerivanje
prosvjetni protuva
prologodinji prouzrokovati, prez. prouzrokujem
prolost, gen. jed. prolosti, instr. jed. prolou/ providjeti se (provieti se), prez. prividim se,
prolosti aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio
se/prividjela se, gl. pril. pro. prividjevi se
pronja, gen. mn. pronja/pronji
protein

234
provieti se (providjeti se), prez. providim se, prvomajski
aor. provieh se, gl. prid. rad. providio prvoroeni
se/proviela se, gl. pril. pro. provievi se
prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki
provijati, prez. provijem
prvosvjetenik, vok. jed. prvosvjetenie, nom.
provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad. mn. prvosvjetenici
provijavajui, gl. im. provijavanje
P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog)
provokacija
psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama
provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed.
provokatorom Pseudo-Aristotel
provreti (provrtjeti), prez. provrtim, aor. psihoanalitiar, vok. jed. psihoanalitiaru/
provreh, gl. prid. rad. provrtio/provrela, gl. pril. psihoanalitiare, instr. jed. psihoanalitiarom/
pro. provrevi psihoanalitiarem
provreti, prez. provrim psihoanalitiki
provrtjeti (provreti), prez. provrtim, aor. psihoanaliza
provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl. psiholog, vok. jed. psiholoe, nom. mn. psiholozi
pril. pro. provrtjevi
psiholoki
prozainost, gen. jed. prozainosti, instr. jed.
prozainou/prozainosti psiholokinja
prozaik, vok. jed. prozaie, nom. mn. prozaici psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata
prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate
prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste psihoza
prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. psovati, prez. psujem, imper. psuj, gl. pril. sad.
prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro. psujui, gl. im. psovanje
prodrijevi/prodrvi psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki
prsluk, nom. mn. prsluci penica
prsa (mn. sr. r.), dat. prsima penini
prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvae, nom. mn. peninjak, nom. mn. peninjaci
prvaci
Pt (skr. platina)
prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva
ptica
prvi
ptiiji (ptiji)
Prvi balkanski rat
ptiji (ptiiji)
Prvi maj
PTT (skr. pota, telegraf i telefon)
Prvi svjetski rat
pubilicistika, dat. jed. publicistici
prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijene,
gen. mn. prvijenaca publicist (publicista), gen. jed. publicista
prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva publicista (publicist), gen. jed. publiciste
prvoborac, gen. jed. prvoborca, vok. jed. publicistiki
prvobore, gen. mn. prvoboraca publicistkinja
prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed. pu, instr. jed. puem, nom. mn. puevi
prvoklasnou/prvoklasnosti

235
pui (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh pustolovina
(pue), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. pro. pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn.
pukavi pustolovki
puiti, prez. puim puani
puding, nom. mn. pudinzi puionica
puk, vok. jed. pue, nom. mn. pukovi puka, dat. jed. puci/puki, gen. mn. puaka
puknuti (pui), prez. puknem, aor. puknuh, gl. putniin
prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. pro. puknuvi
putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopie,
puls gen. mn. putopisaca
punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi, gen. puvati, prez. puvam
mn. punktova
punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed.
punoglave, gen. mn. punoglavaca R
punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni r. (skr. razred)
punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed. rabat, gen. jed. rabata
punokrvnou/punokrvnosti
rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajui, gl.
punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni im. rabotanje
punoljetnica, vok. jed. punoljetnice rabotnica, vok. jed. rabotnice
punoljetniin rabotniin
punoljetniki rabotnik, vok. jed. rabotnie, nom. mn. rabotnici
punoljetnik, vok. jed. punoljetnie, nom. mn. racija
punoljetnici
racionalan, racionalna, odr. vid racionalni
punoljetstvo, gen. mn.
racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista
punoljetstava/punoljetstva
racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste
punomoje, gen. jed. punomoja, instr. jed.
punomojem racionalistiki
punomonik, vok. jed. punomonie, nom. mn. racionalistkinja
punomonici racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn.
punomostvo, gen. mn. racionalizama
punomostava/punomostva raunaljka, dat. jed. raunaljki/raunaljci, gen.
pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi mn. raunaljki
pupan, pupana, odr. vid pupani raunovodstvo, gen. mn. raunovodstava/
raunovodstva
purist (purista), gen. jed. purista
raunovoa
purista (purist), gen. jed. puriste
radijator, instr. jed. radijatorom
pustinjaki
radije (pril.)
pustinjak, vok. jed. pustinjae, nom. mn.
pustinjaci radijum
pustinjatvo, gen. mn. pustinjatava/pustinjatva radijus
pustolov radikalan, radikalna, odr. vid radikalni

236
radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinou/ ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioe, gen. mn.
radinosti ranilaca
radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn. ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed.
radiji ranoranioe, gen. mn. ranoranilaca
radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni ranoranilaki
radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr. ranjenik, vok. jed. ranjenie, nom. mn. ranjenici
jed. radioaktivnou/radioaktivnosti ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi
radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed. rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed.
radioamaterom rascijepanou/rascijepanosti
radioaparat rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp.
Radio Crne Gore rascijepan
radiodifuzija rascijepiti, prez. rascijepim, gl. prid. trp.
rascijepljen
radiodrama
rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed.
radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore,
rascijepljenou/rascijepljenosti
instr. jed. radiokomentatorom
rascjepkanost (raepkanost), gen. jed.
radiologija
rascjepkanosti, instr. jed. rascjepkanou/
radioloki rascjepkanosti
radionica rasjeckati (raeckati), prez. rasjeckam, gl. prid.
radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici trp. rasjeckan

radioprenos (radioprijenos) rasjei (raei), prez. rasijeem, aor. rasjekoh

(rasijee), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril.
radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici pro. rasjekavi
radioprijenos (radioprenos) rasedlati, prez. rasedlam
radiostanica rasformirati, prez. rasformiram
radiotelevizija rashod
radnica, vok. jed. radnice rashodovati, prez. rashodujem
radniin rasijavati, prez. rasijavam, gl. pril. sad.
radniki rasijavajui, gl. im. rasijavanje
radnik, vok. jed. radnie, nom. mn. radnici rasijati, prez. rasijem
radosnica rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajui, gl.
im. rasipanje
radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radou/radosti
rasist (rasista), gen. jed. rasista
radostan, radosna, odr. vid radosni
rasista (rasist), gen. jed. rasiste
raati, prez. raam, gl. pril. sad. raajui, gl. im.
raanje rasistiki
raga, dat. jed. ragi rasistkinja
rak rana raskalaan, raskalana, odr. vid raskalani
ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca raskalanost, gen. jed. raskalanosti, instr. jed.
raskalanou/raskalanosti
rang lista

237
raskisjeliti (raskieliti), prez. raskisjelim, gl. raspodjela, gen. mn. raspodjela
prid. trp. raskisjeljen raspoloiv (raspololjiv), raspoloiva, odr. vid
raskieliti (raskisjeliti), prez. raskielim, gl. prid. raspoloivi
trp. raskieljen raspololjiv (raspoloiv), raspololjiva, odr. vid
raskol, gen. jed. raskola raspololjivi
raskopavati, prez. raskopavam, gl. pril. sad. raspredati, prez. raspredam, gl. pril. sad.
raskopavajui, gl. im. raskopavanje raspredajui, gl. im. raspredanje
rasko, gen. jed. raskoi, instr. jed. rasprei (raspregnuti), prez. raspregnem, aor.
raskoju/raskoi raspregoh (raspree), gl. prid. rad.
raspregao/raspregla, gl. pril. pro. raspregavi
raskraviti, prez. raskravim, gl. prid. trp.
raskravljen raspregnuti (rasprei), prez. raspregnem, aor.
raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula,
raskrsnica
gl. pril. pro. raspregnuvi
raskre, gen. jed. raskra, instr. jed. raskrem
raspresti, prez. raspredem, gl. prid. rad.
raskuiti, prez. raskuim, gl. prid. trp. raskuen raspreo/rasprela, gl. pril. pro. rasprevi
raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan rasprezati, prez. raspreem, gl. pril. sad.
raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli raspreui, gl. im. rasprezanje

raspar rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad.

rasprostirui, gl. im. rasprostiranje
rasparati, prez. rasparam
rasprostrijeti, prez. rasprostrem, aor.
raspasati, prez. raspaem, imper. raspai rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla,
raspee, gen. jed. raspea, instr. jed. raspeem gl. pril. pro. rasprostrijevi/rastrostrvi
raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl. raspusni
prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. pro. raspevi raspusnica, vok. jed. raspusnice
raspikua raspusniin
raspisati, prez. raspiem, imper. raspii raspusniki
raspjevati (se), prez. raspjevam (se) raspusnik, vok. jed. raspusnie, nom. mn.
rasplakati, prez. rasplaem, imper. rasplai raspusnici
rasplameti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim, raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed.
aor. rasplameh, gl. prid. rad. raspusnou/raspusnosti
rasplamtio/rasplamela, gl. pril. pro. raspust
rasplamevi
rasputenica, vok. jed. rasputenice
rasplamsati, prez. rasplamsam
rasputeniin
rasplamtjeti (rasplameti), prez. rasplamtim,
aor. rasmpamtjeh, gl. prid. rad. rasputenik, vok. jed. rasputenie, nom. mn.
rasplamtio/rasplamtjela, gl. pril. pro. rasputenici
rasplamtjevi rasputenost, gen. jed. rasputenosti, instr. jed.
rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid. rasputenou/rasputenosti
rad. raspleo/rasplela, gl. pril. pro. rasplevi raspuvati, prez. raspuvam
rasplet rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen.
raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp. mn. rastanaka
raspodijeljen

238
rastegljaj, gen. jed. rastegljaja, instr.
rastegljajem
rastjerati (raerati), prez. rastjeram
rastjerivati (raerivati), prez. rastjerujem, gl.
pril. sad. rastjerujui, gl. im. rastjerivanje
rastri (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor.
rastrgoh (rastre), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla,
gl. pril. pro. rastrgavi
rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid.
rad. rastresao/rastresla, gl. pril. pro. rastresavi
rastrgnuti (rastri), prez. rastrgnem, aor.
rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl.
pril. pro. rastrgnuvi
rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp.
rastrijebljen
rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp.
rastrijenjen
rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajui,
gl. im. rasturanje
rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuen
rasukati, prez. rasuem, imper. rasui
rasulo
rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp.
rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje
rasvjeta, gen. mn. rasvjeta
rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed.
rasvjetljenjem
rasvjetni
raepiti, prez. raepim, gl. prid. trp. raepljen
raeprkati, prez. raeprkam
raeati, prez. raeem, imper. raei
raiavati, prez. raiavam, gl. pril. sad.
raiavajui, gl. im. raiavanje
raistiti, prez. raistim, gl. prid. trp. raien
ralaniti, prez. ralanim, gl. prid. trp. ralanjen
ralanjivati, prez. ralanjujem, gl. pril. sad.
ralanjujui, gl. im. ralanjivanje
raepkanost (rascjepkanost), gen.
raepkanosti, instr.
raepkanou/raepkanosti
raerati (rastjerati), prez. raeram
jed. raeretati se, prez. raeretam se
raerivati (rastjerivati), prez. raerujem, gl.
pril. sad. raerujui, gl. im. raerivanje
rata (rije.)
raeckati (rasjeckati), prez. raeckam
raei (rasjei), prez. rasijeem, aor. raekoh
(rasijee), gl. prid. rad. raekao/raekla, gl. pril.
pro. raekavi
Ravijojla
ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni
ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed.
ravnomjernou/ravnomjernosti
ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni
ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr.
jed. ravopravnou/ravnopravnosti
Ravno Selo (top.)
razabirati, prez. razabiram, gl. pril. sad.
razabirajui, gl. im. razabiranje
razabrati, prez. razaberem, imper. razaberi
razapeti (raspeti), prez. razapnem, imper.
razapni
razasijati, prez. razasijam
razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl.
prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt,
gl. pril. pro. razastrijevi /razastrvi
razasuti, prez. razaspem, imper. razaspi
razbjei se (razbjegnuti se), prez. razbjegnem
se, aor. razbjegoh se (razbjee se), gl. prid. rad.
razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. pro.
razbjegavi se
razbjegnuti se (razbjei se), prez. razbjegnem
se, aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo
se/razbjegnula se, gl. pril. pro. razbjegnuvi se
razbojnik, vok. jed. razbojnie, nom. mn.
razbojnici
razbojnitvo, gen. mn.
razbojnitava/razbojnitva
razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril.
jed. sad. razbolijevajui se, gl. im. razbolijevanje
jed.
239
razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se,
gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. pro.
razboljevi se
razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed.
razboritou/razboritosti
razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen
razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed.
razdijeljenou/razdijeljenosti
razdio, gen. jed. razdjela
razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci,
gen. mn. razdjeljaka
razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi
razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed.
razdjeljivou/razdjeljivosti
razdrijeiti, prez. razdrijeim, gl. prid. trp.
razdrijeen
razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor.
razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. pro.
razdrijevi
razduvati, prez. razduvam
razgnjeiti, prez. razgnjeim, gl. prid. trp.
razgnjeen
razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp.
razgnjevljen
razgolienost, gen. jed. razgolienosti, instr. jed.
razgolienou/razgolienosti
razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril.
sad. razgorijevajui se, gl. im. razgorijevanje
razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh
se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril.
pro. razgorjevi se
razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni
razgrtati, prez. razgrem, imper. razgri, gl. pril.
sad. razgrui, gl. im. razgrtanje
razleeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor.
razleeh se, gl. prid. rad. razletio se/razleela se,
gl. pril. pro. razleevi se
razletjeti se (razleeti se), prez. razletim se,
aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela
se, gl. pril. pro. razletjevi se
razliitost, gen. jed. razliitosti, instr. jed.
razliitou/razliitosti
240
razlijetati se, prez. razlijeem se, imper. razlijei
se, gl. pril. sad. razlijeui se, gl. im. razlijetanje
razlika, dat. jed. razlici
razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci,
gen. mn. razlomaka
razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp.
razljuen
razmai (razmaknuti), prez. razmaknem, aor.
razmakoh (razmae), gl. prid. rad.
razmakao/razmakla, gl. pril. pro. razmakavi
razmaknuti (razmai), prez. razmaknem, aor.
razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula,
gl. pril. pro. razmaknuvi
razmaenost, gen. jed. razmaenosti, instr. jed.
razmaenou/razmaenosti
razmetati se, prez. razmeem se, imper. razmei
se, gl. pril. sad. razmeui se, gl. im. razmetanje
razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed.
razmetljivou/razmetljivosti
razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid.
rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. pro. razmiljevi
razmirica
razmjer, instr. jed. razmjerom
raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid.
rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen
/raznijet, gl. pril. pro. raznijevi
raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed.
raznolikou/raznolikosti
raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed.
raznovrsnou/raznovrsnosti
raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni
raznjeenost, gen. jed. raznjeenosti, instr. jed.
raznjeenou/raznjeenosti
raznjeiti se, prez. raznjeim se
razoarenje, gen. jed. razoarenja, instr. jed.
razoarenjem
razrijediti, prez. razrijedim, gl. prid. trp.
razrijeen, gl. im. razrjeenje
razrijeenost, gen. jed. razrijeenosti, instr. jed.
razrijeenou/razrijeenosti
razrijeiti, prez. razrijeim, gl. prid. trp. razrijeen
razrjediv (razrjedljiv), razrjediva, odr. vid razvri (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor.
razrjedivi razvrgoh (razvre), gl. prid. rad.
razvrgao/razvrgla, gl. pril. pro. razvrgavi
razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid
razrjedljivi razvrgnuti (razvri), prez. razvrgnem, aor.
razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl.
razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed.
pril. pro. razvrgnuvi
razrjeenjem
razvrtjeti (razvreti), prez. razvrtim, aor.
razrjeivanje, gen. jed. razrjeivanja, instr. jed.
razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril.
razrjeivanjem
pro. razvrtjevi
razrjeivati, prez. razrjeujem, gl. pril. sad.
raaliti se, prez. raalim se
razrjeujui, gl. im. razrjeivanje
raalostiti se, prez. raalostim se
razrjeavati, prez. razrjeavam, gl. pril. sad.
razrjeavajui, gl. im. razrjeavanje raariti, prez. raarim, gl. prid. trp. raaren
razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed. raeniti (se), prez. raenim (se), gl. prid. trp.
razrjeenjem raenjen
razrjeiv, razrjeiva, odr. vid razrjeivi raestiti se, prez. raestim se
razrjeivost, gen. jed. razrjeivosti, instr. jed. ra
razrjeivou/razrjeivosti rav, rava, odr. vid ravi
razrokost, gen. jed. razrokosti, instr. jed. rati, prez. ram, gl. pril. sad. rajui, gl. im.
razrokou/razrokosti ranje
razuenost, gen. jed. razuenosti, instr. jed. realist (realista), gen. jed. realista
razuenou/razruenosti
realista (realist), gen. jed. realiste
razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad.
razumijevajui, gl. im. razumijevanje realistinost, gen. jed. realistinosti, instr. jed.
realistinou/realistinosti
razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl.
prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. pro. realistkinja
razumjevi realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama
razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se, realnost, gen. jed. realnosti, instr. jed.
gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. pro. realnou/realnosti
razvevi se
rei, prez. reem/reknem, aor. rekoh (ree),
razvlastiti, prez. razvlastim, gl. prid. trp. imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. pro.
razvlaen rekavi
razvrat re. (skr. reenica)
razvratnica, vok. jed. razvratnice redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn.
razvratniin redaka
razvratniki redakcija
razvratnik, vok. jed. razvratnie, nom. mn. red. br. (skr. redni broj)
razvratnici redosljed
razvreti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor. reformacija
razvreh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrela, gl. pril.
pro. razvrevi reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed.
reformatorom

241
reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn. respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad.
reformatorki respektujui, gl. im. respektovanje
reisul-ulema restauracija
region restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed.
restauratorom
rekapitulacija
reetka, dat. jed. reetki, gen. mn. reetki/reetaka
rekla-kazala
reo, gen. jed. reoa, nom. mn. reoi
rekreacija
retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed.
rekreacijski (rekreacioni)
retorom
rekreacioni (rekreacijski)
revizija
rekvijem
revnost, gen. jed. revnosti, instr. jed.
remekdjelo revnou/revnosti
rendgen revnostan, revnosna, odr. vid revnosni
rendgenolog, vok. jed. rendgenoloe, nom. mn. revolucionar, vok. jed.
rendgenolozi revolucionaru/revolucionare, instr. jed.
rendgenologija revolucionarom/revolucionarem

rendgenoloki rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed.

rezervisanou/rezervisanosti
rendgenolokinja
rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista
rendgenski
rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste
renesansa (istor.)
rezidencija
renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei
rezidencijalan, rezidencijalna, odr. vid
Rentgen (vlast. ime) rezidencijalni
rentgen (med. aparat) rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata
reon rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei
replika, dat. jed. replici rezistencija
reporter, vok. jed. reporteru, instr. jed. rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni
reporterom
reiserka, dat. jed. reiserki, gen. mn. reiserki
reporterka, dat. jed. reporterki, gen. mn.
reporterki Ribnica

reprezentacija ribniki

reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok. Riard Lavlje Srce

jed. reprezentative, gen. mn. reprezentativaca riokos, riokosa, odr. vid riokosi
reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen. rije. (skr. rijeca)
mn. reprezentativki
Rijeanin, nom. mn. Rijeani
republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed.
Rijeanka, dat. jed. Rijeanki, gen. mn. Rijeanki
republikane, gen. mn. republikanaca
rijeca
republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn.
republikanki Rijeka nahija
rijeni

242
rijedak, rijetka, odr. vid rijetki roendan, gen. jed. roendana
rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeen, gl. im. rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista
rijeenje rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste
Rijeka Crnojevia rojalistiki
rijeka, dat. jed. rijeci rojalistkinja
rijeiti, prez. rijeim, gl. im. rjeenje rokoko, gen. jed. rokokoa
rijetko (pril.) .ro (internetski domen Rominije)
rijetkost, gen. jed. rijetkosti, instr. jed. rom. (skr. romanski, romanizam)
rijetkou/rijetkosti
romanist (romanista), gen. jed. romanista
Risan
romanista (romanist), gen. jed. romaniste
risanski
romanistiki
riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed.
riskantnou/riskantnosti romanistika, dat. jed. romanistici
Risti-Kangrgin rjenik romanistkinja
Rinjanin, nom. mn. Rinjani romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn.
romanizama
Rinjanka, dat. jed. Rinjanki, gen. mn. Rinjanki
romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed.
rjeica
romanopie, gen. mn. romanopisaca
rjeit, rjeita, odr. vid rjeiti
romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed.
rjeitost, gen. jed. rjeitosti, instr. jed. romansijeru, instr. jed. romansijerom
rjeitou/rjeitosti
romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn.
rjeniki romansijerki
rjenik, nom. mn. rjenici romansijerski
rjei (komp. od rijedak) ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioe, gen.
rjeavati, prez. rjeavam, gl. pril. sad. rjeavajui, mn. ronilaca
gl. im. rjeavanje ropski
rjeenje, gen. jed. rjeenja, instr. jed. rjeenjem ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva
rjeiv, rjeiva, odr. vid rjeivi Rovci (geogr.; crnogorsko bransko pleme)
rjeivost, gen. jed. rjeivosti, instr. jed. Rovanin, nom. mn. Rovani
rjeivou/rjeivosti
Rovanka, dat. jed. Rovanki, gen. mn. Rovanki
rkt. (skr. rimokatoliki, rimokatolik)
.rs (internetski domen Srbije)
rodoljub rum, gen. jed. ruma
rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed. rt, gen. jed. rta
rodoljubivou/rodoljubivosti
RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore)
rodonaelnik, vok. jed. rodonaelnie, nom. mn.
rodonaelnici .ru (internetski domen Rusije)
rodski ruak, gen. jed. ruka, nom. mn. rukovi
roak, vok. jed. roae, nom. mn. roaci ruka, dat. jed. ruki/ruci, gen. mn. ruaka/ruki
roaka, dat. jed. roaki Rudo Polje (top.)

243
ruka, dat. jed. ruci sainjavati, prez. sainjavam, gl. pril. sad.
sainjavajui, gl. im. sainjavanje
rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca
saerati (satjerati), prez. saeram
rukovodilac, vok. jed. rukovodioe, gen. mn.
rukovodilaca saerivati (satjerivati), prez. saerujem, gl. pril.
sad. saerivajui, gl. im. saerivanje
rukovodstvo, gen. mn.
rukovodstava/rukovodstva sai, prez. saem, aor. saoh, gl. prid. rad.
saao/sala, gl. pril. pro. saavi
rumeniti (initi rumenim), prez. rumenim, gl.
prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje SAD (skr. Sjedinjene Amerike Drave)
rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim sadanji
Rumun sadanjost, gen. jed. sadanjosti, instr. jed.
Rumunija sadanjou/sadanjosti

Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki sadijevati, prez. sadijevam, gl. pril. sad.
sadijevajui, gl. im. sadijevanje
rumunski
sadist (sadista), gen. jed. sadista
Rus
sadista (sadist), gen. jed. sadiste
Rusija
sadistiki
rus. (skr. ruski)
sadistkinja
ruski
sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva
Ruskinja
sadrug, vok. jed. sadrue/sadrugu, nom. mn.
ruskoslovenski sadruzi
rusofil saenuti (saesti), prez. saenem
ruilac, gen. jed. ruioca, vok. jed. ruioe, gen. mn. saesti (saenuti), prez. saedem, aor. saedoh,
ruilaca gl. prid. rad. saeo/saela, gl. pril. pro. saevi
rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem
rva, vok. jed. rvau, instr. jed. rvaem saglasan, saglasna, odr. vid saglasni
rvaica, vok. jed. rvaice saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed.
rvaicin saglasnou/saglasnosti
rzati, prez. rem, gl. pril. sad. rui, gl. im rzanje sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad.
sagorijevajui, gl. im. sagorijevanje
sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid.
S rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. pro. sagorjevi
S (skr. sjever) sagovornik, vok. jed. sagovornie, nom. mn.
sagovornici
S (engl. South, jug)
sahat-kula
S (skr. sumpor)
Sahat-kula (istor. objekt)
S (skr. skaka u ahu)
sajdija
sablast, gen. jed. sablasti, instr. jed.
sablau/sablasti sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi
sabrati, prez. saberem, imper. saberi sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven
sa, gen. jed. saa, instr. jed. saem, nom. mn. saevi saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi

244
saleeti (saletjeti), prez. saletim, aor. saleeh, gl. sanke
prid. rad. saletio/saleela, gl. pril. pro. saleevi sankcionisati, prez. sankcioniem, gl. pril. sad.
saletjeti (saleeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl. sankcioniui, gl. im. sankcionisanje
prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. pro. saletjevi San Marino
salijetati, prez. salijeem, gl. pril. sad. salijeui, santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra
gl. im. salijetanje
sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi
sam samcat
sanjivost, gen. jed. sanjivosti, instr. jed.
samilost, gen. jed. samilosti. instr. jed. sanjivou/sanjivosti
samilou/samilosti
saobraaj, gen. jed. saobraaja, instr. jed.
samilostan, samilosna, odr. vid samilosni saobraajem
samljeti, prez. sameljem, imper. samelji saobraajac, gen. jed. saobraajca, vok. jed.
samodrac, gen. jed. samodrca, vok. jed. saobraaje, gen. mn. saobraajaca
samodre, gen. mn. samodraca saobraati, prez. saobraam, gl. pril. sad.
samokritian, samokritina, odr. vid saobraajui, gl. im. saobraanje
samokritini saoptavati, prez. saoptavam, gl. pril. sad.
samoodbrana saoptavajui, gl. im. saoptavanje
samoposluga, dat. jed. samoposluzi saoptenje, gen. jed. saoptenja, instr. jed.
saoptenjem
samostalan, samostalna, odr. vid samostalni
sapatnica, vok. jed. sapatnice
samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed.
samosvijeu/samosvijesti sapatniin
samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed. sapatniki
samosvojnou/samosvojnosti sapatnik, vok. jed. sapatnie, nom. mn. sapatnici
samotvor sapatnitvo, gen. mn. sapatnitava/sapatnitva
samoubica sapetost, gen. jed. sapetosti, instr. jed.
samoubilaki sapetou/sapetosti
samoubistvo, gen. mn. sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjui, gl.
samoubistava/samoubistva im. sapinjanje
samouk, samouka, odr. vid samouki sapun
samouvjeren, samouvjerena, odr. vid saputnica, vok. jed. saputnice
samouvjereni saputniin
samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed. saputniki
samouvjerenou/samouvjerenosti
saputnik, vok. jed. saputnie, nom. mn. saputnici
samovolja
saputnitvo, gen. mn. saputnitava/saputnitva
samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed.
samozvane, gen. mn. samozvanaca saradnica, vok. jed. saradnice
san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi saradniin
sanatorijum saradnik, vok. jed. saradnie, nom. mn. saradnici
sandue, gen. jed. sandueta saraivati, prez. saraujem, gl. pril. sad.
saraujui, gl. im. saraivanje
sanduk, nom. mn. sanduci
Sarajevo

245
sarajevski savjest, gen. jed. savjesti, instr. jed.
savjeu/savjesti
Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki
savjestan, savjesna, odr. vid savjesni
Sarajlija
savjetnica, vok. jed. savjetnice
sarkofag, nom. mn. sarkofazi
savjetniin
sasjei (saei), prez. sasijeem, aor. sasjekoh
(sasijee), imper. sasijeci, gl. prid. rad. savjetniki
sasjekao/sasjekla, gl. pril. pro. sasjekavi savjetnik, vok. jed. savjetnie, nom. mn. savjetnici
sasijecati, prez. sasijecam, gl. pril. sad. savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed.
sasijecajui, gl. im. sasijecanje savjetodave, gen. mn. savjetodavaca
sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci, savjetodavan, savjetodavna, odr. vid
gen. mn. sastanaka savjetodavni
sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen. savjetodavev
mn. sastojaka
savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed.
saiti, prez. saijem, gl. prid. trp. saiven savjetovanjem
sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (asovnici); gen. savremenik, vok. jed. savremenie, nom. mn.
jed. sata, nom. mn. sati (asovi) savremenici
sat-dva savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed.
satjerati (saerati), prez. satjeram savremenou/savremenosti
satjerivati (saerivati), prez. satjerujem, gl. pril. sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi
sad. satjerujui, gl. im. satjerivanje sazvjee, gen. jed. sazvjea, instr. jed.
sauesnica, vok. jed. sauesnice sazvjeem
sauesniin sazvuje, gen. jed. sazvuja, instr. jed. sazvujem
sauesniki saei, prez. saeem, aor. saegoh (saee), gl.
prid. rad. saegao/saegla, gl. pril. pro. saegavi
sauesnik, vok. jed. sauesnie, nom. mn.
sauesnici saetak, gen. jed. saetka, nom. mn. saeci, gen. mn.
saetaka
sauenitvo, gen. mn.
sauesnitava/sauesnitva saeti, prez. samem, imper. sami
sav (vas) saetost, gen. jed. saetosti, instr. jed.
saetou/saetosti
Sava Kovaevi Mizara
secesija
saveznica, vok. jed. saveznice
secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista
savezniin
secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste
saveznik, vok. jed. saveznie, nom. mn. saveznici
secesionistiki
saveznitvo, gen. mn. saveznitava/saveznitva
secesionistkinja
Savi Markovi tedimlija
sedamdeset
savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci,
gen. mn. savijutaka sedamdesetogodinjak, vok. jed.
sedamdesetogodinjae, nom. mn.
Savino Selo (top.)
sedamdesetogodinjaci
savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed.
sedamdesetogodinji
savjesnou/savjesnosti

246
sedamdesetogodinjica SFRJ (skr. Socijalistika Federativna Rerublika
Jugoslavija)
sedamnaest
sedamnaestogodinji shema (ema)
sedamnaestoro shematski (ematski)
sedam-osam shodan, shodna, odr. vid shodni
sedamsto (sedam stotina) shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajui, gl.
sedam stotina (sedamsto) im. shvatanje

sedmogodinjak, vok. jed. sedmogodinjae, shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaen
nom. mn. sedmogodinjaci .sl (internetski domen Slovenije)
sedmogodinjakinja sigurnost, gen. jed. sigurnosti, instr. jed.
sedmogodinji sigurnou/sigurnosti

sedmogodinjica sijalica

sedmomjeseni sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijui, gl. im. sijanje

sedmoro sijed, sijeda, odr. vid sijedi

sedmospratnica sijeeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad.

sijedei, gl. prid. rad. sijedio/sijeela gl. im.
Sejelska ostrva sijeenje
sekretarica, vok. jed. sekretarice sijelo, gen. jed. sijela
sekretariin sijeno, gen. jed. sijena
sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn. sijerak, gen. jed. sijerka
sekundanata
sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajui, gl.
sekund (sekunda), gen. jed. sekunda im. sijevanje
sekunda (sekund), gen. jed. sekunde siktati, prez. sikem, gl. pril. sad. sikui, gl. im.
sekundantski siktanje
seljak, vok. jed. seljae, nom. mn. seljaci silicijum
seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki Sili-Pranjkovieva Gramatika
sentencija silnik, vok. jed. silnie, nom. mn. silnici
seoba simbioza
seoski simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista
separatist (separatista), gen. jed. separatista simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste
separatista (separatist), gen. jed. separatiste simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn.
simbolizama
separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei
simpozijum
serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed.
serdarom/serdarem sinagoga, dat. jed. sinagogi
sertifikat (certifikat) sinhronian, sinhronina, odr. vid sinhronini
servis (sluba, usluga) sinhronija
sestrina sinhronizacija
sfera sino (pril.)

247
sinonji sjea (ea)
sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinove, gen. sjeivo (eivo)
mn. sinovaca sjeanje (eanje), gen. jed. sjeanja, instr. jed.
sinovica, vok. jed. sinovice sjeanjem
sinoviin sjeati (se) (eati (se)), prez. sjeam (se), gl.
pril. sad. sjeajui (se), gl. im. sjeanje
sintaksa
sjei (ei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.
sintaksiki
sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla
sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajui, gl. im.
sjedalo (edalo)
sipanje
sjedeke (edeke) (pril.)
sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi
sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl.
sipljivost, gen. jed. sipljivosti, instr. jed.
im. sjedinjenje
sipljivou/sipljivosti
sjedite (edite), gen. jed. sjedita, instr. jed.
sire, gen. jed. sireta
sjeditem
siretni
sjednica (ednica)
siroad, gen. jed. siroadi, instr. jed.
sjedniar (edniar), vok. jed.
siroau/siroadi
sjedniaru/sjedniare, instr. jed.
siroe, gen. jed. siroeta sjedniarom/sjedniarem
siromah, vok. jed. siromae, nom. mn. siromasi sjedniiti (edniiti)
siromatvo, gen. mn. siromatava/siromatva sjednik (ednik), vok. jed. sjednie, nom. mn.
sirota sjednici

sirovost, gen. jed. sirovosti, instr. jed. sjedjeti (eeti), prez. sjedim, impf. sjeah, gl.
sirovou/sirovosti prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeenje

sisar, vok. jed. sisaru/sisare, instr. jed. sjekira (ekira)

sisarom/sisarem sjekiracija (ekiracija)
sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajui, gl. im. sjekiranje (ekiranje)
sisanje
sjekirica (ekirica)
sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisave, gen. mn.
sjekuti, gen. jed. sjekutia, instr. jed. sjekutiem
sisavaca
sjeme (eme), gen. jed. sjemena
sistem, gen. jed. sistema
sjemenite (emenite), gen. jed. sjemenita,
sistematian, sistematina, odr. vid sistematini
instr. jed. sjemenitem
sie, gen. jed. siea, nom. mn. siei
sjemenjaa (emenjaa)
sjahati, prez. sjaem, imper. sjai
sjeniti, prez. sjenim, gl. im. sjenenje
sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem
sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki
sjajan, sjajna, odr. vid sjajni
sjenokos (enokos)
sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki
sjenokosan (enokosan), sjenokosna, odr. vid.
sjeckati (eckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad. sjenokosni
sjeckajui, gl. im. sjeckanje
sjesti (esti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh,
sjeckavac (eckavac), gen. jed. sjeckavca, gen. gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. pro. sjevi
mn. sjeckavaca

248
sjeta
sjetan, sjetna, odr. vid sjetni
sjetiti (se), prez. sjetim (se)
sjev. (skr. sjeverni)
sjever (ever)
sjeverac (everac), gen. jed. sjeverca, gen. mn.
sjeveraca
sjeveriti (everiti), prez. sjeverim, gl. pril. sad.
sjeverei, gl. im. sjeverenje
Sjeverna Amerika
sjeverni (everni)
Sjevernjaa (evernjaa)
sjevernjak (evernjak), gen. jed. sjevernjaka,
nom. mn. sjevernjaci
sjutra (utra) (pril.)
sjutradan (utradan) (pril.)
sjutranji (utranji)
sjutri dan (utri dan) (pril.)
.sk (internetski domen Slovake)
Skadar, gen. Skadra
skadarski
Skadarsko jezero
Skadranin, nom. mn. Skadrani
Skadranka, dat. jed.
Skadranki
Skenderbeg
skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajui
(se), gl. im. skijanje
skije
skladini
skladite, gen. jed. skladita, instr. jed. skladitem
skladnost, gen. jed.
skladnou/skladnosti
Skopska Crna Gora
skr. (skr. skraeno; skraenica)
skrinja (krinja)
skrob
skuiti, prez. skuim, gl. pril. trp. skuen
skuvati, prez. skuvam
s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta)
slabost, gen. jed. slabosti, instr. jed.
slabou/slabosti
slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid
slabovidi
slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid
slabovidni
sladak, slatka, odr. vid slatki
sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed.
sladokue, gen. mn. sladokusaca
slastiar, vok. jed. slastiaru/slastiare, instr. jed.
slastiarom/slastiarem
slastiara (slastiarnica)
slastiarnica (slastiara)
slatkorjeiv, slatkorjeiva, odr. vid slatkorjeivi
slatkorjeivost, gen. jed. slatkorjeivosti, instr. jed.
slatkorjeivou/slatkorjeivosti
slavist (slavista), gen. jed. slavista
slavista (slavist), gen. jed. slaviste
slavistiki
slavistika, dat. jed. slavistici
slavistkinja
Skadranki, gen. mn. slei se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor.
slegoh se (slee se), gl. prid. rad. slegao se/slegla
se, gl. pril. pro. slegavi se
slea (pril.)
slegnuti se (slei se), prez. slegnem se, aor.
slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se,
gl. pril. pro. slegnuvi se
slezena
slijed, nom. mn. sljedovi
skladnosti, instr. jed.
slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedei, gl. im.
slijeenje
slijegati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl.
im. slijeganje
slijep, slijepa, odr. vid slijepi
slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepe, gen.
mn. slijepaca
249
slijetati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl. smaknuti (smai), prez. smaknem, aor.
im. slijetanje smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl.
pril. pro. smaknuvi
slijeva (pril.)
smeokos, smeokosa, odr. vid smeokosi
SLO (Meunarodna auto-oznaka za Sloveniju)
smee, gen. jed. smea, instr. jed. smeem
slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed.
slobodoumnou/slobodoumnosti smekast, smekasta, odr. vid smekasti
slobotina smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijui
se, gl. im. smijanje
slov. (skr. slovenski)
smijeh, nom. mn. smjehovi
sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu
smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen
sluaonica
smijeak, gen. jed. smijeka, nom. mn. smijeci,
slukinja
gen. mn. smijeaka
sluavka, dat. jed. sluavki, gen. mn. sluavki
smijean, smijena, odr. vid smijeni
sljedbenica, vok. jed. sljedbenice
smijeno (pril.)
sljedbeniin
smion, smiona, odr. vid smioni
sljedbeniki
smisao, gen. jed. smisla
sljedbenik, vok. jed. sljedbenie, nom. mn.
smiljenost, gen. jed. smiljenosti, instr. jed.
sljedbenici
smiljenou/smiljenosti
sljedbenitvo, gen. mn.
smjelost, gen. jed. smjelosti, instr. jed.
sljedbenitava/sljedbenitva
smjelou/smjelosti
sljedei (prid.)
smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajui,
sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujui, gl. im. smjeranje
gl. im. sljedovanje
smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed.
sljeme (ljeme), gen. jed. sljemena smjernou/smjernosti
sljepaki smjesa (smjea)
sljepica smjea (smjesa)
sljepiin smjekati se, prez. smjekam se, gl. pril. sad.
sljepi, instr. jed. sljepiem smjekajui se, gl. im. smjekanje

sljepilo smjetaj, gen. jed. smjetaja, instr. jed. smjetajem

sljepoa smjetati, prez. smjetam, gl. pril. sad.

smjetajui, gl. im. smjetanje
sljepoonica
smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijui
sljez
Smokovac (top.), gen. Smokovca
sljubiti se, prez. sljubim se
smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed.
sljutiti, prez. sljutim, gl. prid. trp. sljuten smrdljive, gen. mn. smrdljivaca
smai (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh smra (smreka)
(smae), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. pro.
smakavi smri se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor.
smrkoh se (smre se), gl. prid. rad. smrkao
Smail-aga se/smrkla se, gl. pril. pro. smrkavi se

250
smrdjeti (smreti), prez. smrdim, impf. smrah, snijeiti, prez. snijeim, gl. pril. sad. snijeei, gl.
gl. prid. rad. smrdio/smrdjela im. snijeenje
smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, vok. jed. snijenica
smrdljive, nom. mn. smrdljivci snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen.
smrdljivica, vok. jed. smrdljivice mn. snimaka
smrdljiviin snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi
smreti, prez. smrdim, impf. smrah, gl. prid. rad. snoljivost, gen. jed. snoljivosti, instr. jed.
smrdio/smrela snoljivou/snoljivosti
smreka (smra), dat. jed. smreci snovienje, gen. jed. snovienja, instr. jed.
snovienjem
smrknuti se (smri se), prez. smrknem se, aor.
smrkoh se, gl. prid. rad. smrknuo se / smrknula snudenost, gen. jed. snudenosti, instr. jed.
se, gl. pril. pro. smrknuvi se snudenou/snudenosti
smraviti, prez. smravim snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti
smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smru/smrti Snjeko Bijeli
smrtnost, gen. jed. smrtnosti, instr. jed. snjeanica
smrtnou/smrtnosti so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli
smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed. sobarica, vok. jed. sobarice
smrtonosnou/smrtonosnosti
sobariin
smuditi, prez. smudim, impf. smuah, gl. pril. sad.
smudei, gl. im. smuenje sobiak, gen. jed. sobika, nom. mn. sobici, gen.
mn. sobiaka
smutljivac, gen. jed. smutljivca, vok. jed.
smutljive, gen. mn. smutljivaca socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed.
socijaldemokrata
smutljivica, vok. jed. smutljivice
socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed.
smutljiviin socijaldemokrate
smuvati, prez. smuvam socijaldemokratski
Sn (skr. kalaj) socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista
snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad.
snabdijevajui, gl. im. snabdijevanje socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste
snabdjeti (snabeti), prez. snabdijem, aor. socijalistiki
snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril. sociolog, vok. jed. socioloe, nom. mn. sociolozi
pro. snabdjevi
sociologija
snabeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor.
snabeh, gl. prid. rad. snabdio/snabela, gl. pril. socioloki
pro. snabevi sociolokinja
snai, prez. snaem, aor. snaoh, gl. prid. rad. Sofokle, gen. Sofokla
snaao/snala, gl, pril. pro. snaavi
soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi
snaha, dat. jed. snahi
solfeo, gen. jed. solfea
snijeg, nom. mn. snjegovi
solist (solista), gen. jed. solista
snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajui,
gl. im. snijevanje solista (solist), gen. jed. soliste

snijean, snijena, odr. vid snijeni solistiki

251
solistkinja Split
soliti, prez. solim, gl. pril. sad. solei, gl. prid. trp. splitski
soljen, gl. im. soljenje spodoba
Solun spoljanjost, gen. jed. spoljanjosti, instr. jed.
solunski spoljanjou/spoljanosti
Solunjanin, nom. mn. Solunjani spomenik, nom. mn. spomenici
Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn. sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se,
Solunjanki gl. pril. sad. sporazumijevajui se, gl. im.
sporazumijevanje
sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata
sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor.
sonantski
sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio
sonet se/sporazumjela se, gl. pril. pro. sporazumjevi
sonetni (sonetski) se

sonetski (sonetni) sporekati se (sporjekati se), prez.

sporekam se
sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni
sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed.
Sotonii (geogr.; crnogorsko pleme) sporednou/sporednosti
spana, gen. jed. spanaa, instr. jed. spanaem sporjekati se (sporekati se), prez.
Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne sporjekam se
spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioe. gen. sportist (sportista), gen. jed. sportista
mn. spasilaca sportista (sportist), gen. jed. sportiste
spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spaen sportistkinja
spaavati, prez. spaavam, gl. pril. sad. sportski
spaavajui, gl. im. spasavanje
sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed.
spavaonica sposobnou/sposobnosti
spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajui, gl. spotai se (spotaknuti se), prez. spotaknem se,
im. spavanje aor. spotakoh se (spotae se), gl. prid. rad.
specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista spotakao se/spotakla se, gl. pril. pro. spotakavi
se
specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste
spotaknuti se (spotai se), prez. spotaknem se,
specijalistiki aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo
specijalistkinja se/spotaknula se, gl. pril. pro. spotaknuvi se
spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki spram (pred.)
spisatelj, gen. jed. spisatelja, vok. jedn. spisatelju, spreavanje, gen. jed. spreavanja, instr. jed.
instr. jed. spisateljem spreavanjem
spisataljica, vok. jed. spisateljice sprei (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh
(spree), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril.
spisateljiin pro. spregavi
spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka sprega, dat. jed. sprezi
Splianin, nom. mn. Spliani spregnuti (sprei), prez. spregnem, aor.
Splianka, dat. jed. Splianki, gen. mn. Splianki spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl.
pril. pro. spregnuvi

252
spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed. Sredozemlje, gen. Sredozemlja, instr.
spremnou/spremnosti Sredozemljem
sprijeenost, gen. jed. sprijeenosti, instr. jed. Sredozemno more
sprijeenou/sprijeenosti Sremski front (istor.)
sprijeiti, prez. sprijeim, aor. sprijeih, gl. prid. srijeda
trp. sprijeen
srijetati, prez. srijeem, gl pril. sad. srijeui, gl.
sputanost, gen. jed. sputanosti, instr. jed. im. srijetanje
sputanou/sputanosti
srodnost, gen. jed. srodnosti, instr. jed.
s. r. (skr. svojom rukom, svojeruno) srodnou/srodnosti
s. r. (skr. srednji rod) st. (skr. stoljee)
sramotan, sramotna, odr. vid sramotni stadijum
sramotniki stadion
sramotnik, vok. jed. sramotnie, nom. mn. staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed.
sramotnici stakloree, gen. mn. staklorezaca
srazmjer, gen. jed. srazmjera, instr. jed. staklorezaki
srazmjerom
stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn.
SRB (Meunarodna auto-oznaka za Srbiju) stalaka
Srbija stalan, stalna, odr. vid stalni
Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijane, staleki
gen. mn. Srbijanaca
stale, gen. jed. stalea, instr. jed. staleom
Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki
stalno (pril.)
Srbin, nom. mn. Srbi
stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stanaca
srdaan, srdana, odr. vid srdani
stanac kamen
srdanost, gen. jed. srdanosti, instr. jed.
srdanou/srdanosti stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki
srdba stand. (skr. standardno)
srean, srena,odr. vid sreni stanica
srenica, vok. jed. srenice stanini
srenik, vok. jed. srenie, nom. mn. srenici stani-pani
sredinji stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed.
stanodave, gen. mn. stanodavaca
srednji vijek
starac, gen. jed. starca, vok. jed. stare, gen. mn.
srednjoevropski staraca
srednjokolac, gen. jed. srednjokolca, vok. jed. Stara Crna Gora
srednjokole, gen. mn. srednjokolaca
staraki
srednjokolka, dat. jed. srednjokolki, gen. mn.
srednjokolki Stara varo
srednjokolski Stari aerodrom
srednjovjekovni Stari zavjet
sredovjean, sredovjena, odr. vid sredovjeni starjeina

253
starjeinstvo, gen. mn. Stjepan Mitrov Ljubia
starjeinstava/starjeinstva sto (broj)
starmali sto (dio namjetaja), gen. jed. stola, nom. mn.
starocrkvenoslovenski stolovi
starocrnogorski STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija)
starodrevni sto deseti
starogradski sto dvadeset
starogrki sto pet
starolatinski sto posto
starosjedilac (staroedilac), gen. jed. stoga (rije.)
starosjedioca, vok. jed. starosjedioe, gen. mn.
stogodinjak, vok. jed. stogodinjae, nom.
starosjedilaca
mn. stogodinjaci
starosjedilaki (staroedilaki)
stogodinjakinja
starosjedioev (staroedioev)
stogodinji
staroslovenski
stogodinjica
staroedilac (starosjedilac), gen. jed.
stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama
staroedioca, vok. jed. staroedioe, gen. mn.
staroedilaca stoiki
staroedilaki (starosjedilaki) stoik, vok. jed. stoie, nom. mn. stoici
staroedioev (starosjedioev) stoljee, gen. jed. stoljea, instr. jed. stoljeem
starozavjetni stopostotni
statika, dat. jed. statici stoprocentni
statistiar, vok. jed. statistiaru/statistiare, instr. stospratnica
jed. statistiarom/statistiarem stotina
statistiarka, dat. jed. statistiarki, gen. mn. stovarini
statistiarki
stovarite, gen. jed. stovarita, instr. jed.
statistika, dat. jed. statistici stovaritem
staist (staista), gen. jed. staista stoer, instr. jed. stoerom
staista (staist), gen. jed. staiste stoina
staistkinja str. (skr. strana)
Stega mitropolita Petra stradalnica, vok. jed. stradalnice
steona stradalniin
sticati, prez. stiem, gl. pril. sad. stiui, gl. im. stradalniki
sticanje
stradalnik, vok. jed. stradalnie, nom. mn.
stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed. stradalnici
stihotvore, gen. mn. stihotvoraca
stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. strane, gen. mn.
stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti stranaca
stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed. stranputica
stjenovitou/stjenovitosti

254
stranputice (pril.) stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoe,
gen. mn. stvaralaca
strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strau/strasti
stvaralaki
strastan, strasna, odr. vid strasni
stvaralatvo, gen. mn. stvaralatava/stvaralatva
strastven, strastvena, odr. vid strastveni
Stvaranje (asopis), gen. Stvaranja, instr.
strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed.
Stvaranjem
strastvenou/strastvenosti
stvarnost, gen. jed. stvarnosti, instr. jed.
straljivac, gen. jed. straljivca, vok. jed. straljive,
stvarnou/stvarnosti
gen. mn. straljivaca
subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn.
straljivica, vok. jed. straljivice
subjekata
straljiviin
subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn.
straljivost, gen. jed. straljivosti, instr. jed. subjekata
straljivou/straljivosti
subjekatski
strelica
subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni
strepnja
subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn.
strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad. subektivizama
strepei, gl. im. strepljenje
subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed.
stric, vok. jed. strie subjektivnou/subjektivnosti
strijela subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni
strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajui, suelice (pril.)
gl. im. strijeljanje
sueliti, prez. suelim, gl. prid. trp. sueljen
strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed.
sueljavati, prez. sueljavam, gl. pril. sad.
strijeljanjem
sueljavajui, gl. im. sueljavanje
strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijele, gen.
sudija, gen. jed. sudije
mn. strijelaca
sudijinica, vok. jed. sudijinice
strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad.
strijepei, gl. im. strijepljenje sudionik, vok. jed. sudionie, nom. mn. sudionici
striko, gen. jed. strika sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva
strog, stroga, odr. vid strogi sue, gen. jed. sua, instr. jed. suem
strogost, gen. jed. strogosti, instr. jed. suenica, vok. jed. suenice
strogou/strogosti sueniin
strujomjer, instr. jed. strujomjerom sueniki
struktura suenik, vok. jed. suenie, nom. mn. suenici
strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad. sugraanin, nom. mn. sugraani
stukturirajui, gl. im. strukturiranje
sugraanka, dat. jed. sugraanki, gen. mn.
stsl. (skr. staroslovenski) sugraanki
student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata sujevjerje, gen. jed. sujevjerja, instr. jed.
studentkinja sujevjerjem
studentski sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti

255
sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed. Sutomore
sumanutou/sumanutosti suv, suva, odr. vid suvi
sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja suveren, suverena, odr. vid suvereni
sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajui, suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed.
gl. im. sumnjanje suverenou/suverenosti
sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi suvlasnica, vok. jed. suvlasnice
sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed. suvlasniin
sumnjivou/sumnjivosti
suvlasniki
sumraan, sumrana, odr. vid sumrani
suvlasnik, vok. jed. suvlasnie, nom. mn.
sumrak suvlasnici
sunarodnica, vok. jed. sunarodnice suvoa
sunarodniin suvomea
sunarodniki suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni
sunarodnik, vok. jed. sunarodnie, nom. mn. suvota (ostava)
sunarodnici
sv. (skr. sveska)
sunarodnitvo, gen. mn. sunarodnitava/
sunarodnitva sv. (skr. sveti)
sunasljednica, vok. jed. sunasljednice svadba, gen. mn. svadbi/svadba
sunasljedniin svadbeni
sunasljedniki svagdanji
sunasljednik, vok. jed. sunasljednie, nom. mn. svakakav
sunasljednici svakidanji
sunasljednitvo, gen. mn. sunasljednitava/ svako (gen. svakoga)
sunasljednitva
svakojako (pril.)
sunce
svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni
Sunce (astr.)
svastika, dat. jed. svastici
Sunev sistem (astr.)
svata (svato) (gen. svaega)
suparnica, vok. jed. suparnice
svato (svata) (gen. svaega)
suparniin
svemogu, svemogua, odr. vid svemogui
suparniki
sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski
suparnik, vok. jed. suparnie, nom. mn. suparnici
svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad.
suparnitvo, gen. mn. suparnitava/suparnitva sveo/svela, gl. pril. pro. svevi
superl. (skr. superlativ) svetati, prez. svetam, gl. pril. sad. svetajui, gl.
suptropski im. svetanje
surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. svee, gen. mn.
svetaca
susjed
Sveta Trojica
susjedni
Sveti Petar Cetinjski
Sutivan

256
Sveto pismo (Biblija) svjetionik, nom. mn. svjetionici
sveznajui svjetlosni
svidjeti se (svieti se), prez. svidim se, aor. svjetlost, gen. jed. svjetlosti, instr. jed.
svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl. svjetlou/svjetlosti
pril. pro. svidjevi se svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad.
svieti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor. svjetlucajui, gl. im. svjetlucanje
svieh se, gl. prid. rad. svidio se/sviela se, gl. svjetovni
pril. pro. svievi se
svjetski
svijenjak, nom. mn. svijenjaci
svlaionica
svijest, gen. jed. svijesti, instr. jed.
svijeu/svijesti svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi
svijet, nom. mn. svjetovi svojeruan, svojeruna , odr. vid svojeruni
svijetlei (svjetlei) svojevremen, svojevremena, odr. vid
svojevremeni
svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla
svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni
svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi
svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva
svijetlozelen, svijetlozelena, odr. vid
slijetlozeleni svri (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh
(svre), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. pro.
svijetlout, svijetlouta, odr. vid svijetlouti svrgavi
svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetlei, gl. svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla
prid. rad. svijetlio/svijetljela
svrgnuti (svri), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl.
svilen, svilena, odr. vid svileni prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. pro.
svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn. svrgnuvi
svitaca svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni
svjeica svrenost, gen. jed. svrenosti, instr. jed.
svjetlei (svijetlei) svrenou/savrenosti
svjedoanstvo, gen. mn. svjedoanstava/ svui (se), prez. svuem (se), aor. svukoh (se)
svjedoanstva (svue (se)), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se),
gl. pril. pro. svukavi (se)
svjedoiti, prez. svjedoim, gl. pril. sad.
svjedoei, gl. im. svjedoenje svugdje (svuge) (pril.)
svjedok, vok. jed. svjedoe, nom. mn. svjedoci svuge (svugdje) (pril.)
svjesnost, gen. jed. svjesnosti, instr. jed.
svjesnou/svjesnosti
svjestan, svjesna, odr. vid svjesni
ah
svjetenik, vok. jed. svjetenie, nom. mn.
ahist (ahista), gen. jed. ahista
svjetenici
ahista (ahist), gen. jed. ahiste
svjetenstvo, gen. mn. svjetenstava/svjetenstva
ahistkinja
svjetiti, prez. svjetim
aka, dat. jed. aci
svjet. (skr. svjetski)
akake (pril.)
svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/
svjetiljki al

257
ala egrt, nom. mn. egrti
aljiv, aljiva, odr. vid aljivi ema (shema)
aljivdija ematski (shematski)
aljivost, gen. jed. aljivosti, instr. jed. epavac, gen. jed. epavca, vok. jed. epave, gen.
aljivou/aljivosti mn. epavaca
ampion epavica, vok. jed. epavice
ampionat epaviin
anac, gen. jed. anca, nom. mn. anevi, gen. mn. epavost, gen. jed. epavosti, instr. jed.
aneva epavou/epavosti
apat, gen. jed. apata erijat, gen. erijata
apnuti, prez. apnem, imper. apni erijatski
apta, vok. jed. aptau, instr. jed. aptaem esnaest
aptati, prez. apem, gl. pril. sad. apui, gl. im. esnaesterac, gen. jed. esnaesterca, gen. mn.
aptanje esnaesteraca
aputati, prez. apuem, gl. pril. sad. apuui, gl. esnaestina
im. aputanje esnaestodnevni
ar planina esnaestogodinjak, vok. jed.
aranci (geogr.; crnogorsko pleme) esnaestogodinjae, nom. mn.
esnaestogodinjaci
arenjeti, prez. arenim, gl. pril. sad. arenei, gl.
prid. rad. arenio/arenjela esnaestogodinjakinja
arka, dat. jed. arki esnaestogodinjica
armantan, armantna, odr. vid armantni esnaestoro
armantnost, gen. jed. armantnosti, instr. jed. est
armantnou/armantnosti estina
aavac, gen. jed. aavca, vok. jed. aave, gen. estoasovni
mn. aavaca
estogodinjak, vok. jed. estogodinjae, nom.
aavica, vok. jed. aavice mn. estogodinjaci
aaviin estogodinjakinja
atrovac, gen. jed. atrovca, vok. jed. atrove, gen. estogodinji
mn. atrovaca
estogodinjica
atrovaki
estomjeseni
atrovev
estodnevni
epan Mali
estoro
epan Polje (top.)
estosatni
epati, prez. epam
estospratnica
eti (htjeti), prez. hou/u, hoe/e,
hoe/e; hoemo / emo, hoete / ete, hoe / estougao, gen. jed. estougla, nom. mn.
e estouglovi
uuriti se, prez. uurim se estougaoni

258
estougaonik, nom. mn. estougaonici krinja (skrinja)
etati, prez. etam, gl. pril. sad. etajui, gl. im. kripati, prez. kripim
etanje krtac (krtica), gen. jed. krca, vok. jed. kre,
etnja, gen. mn. etnja/etnji gen. mn. krtaca
ezdeset krtica (krtac), vok. jed. krtice
ezdesetak krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed.
krtou/krtosti
ezdesetina
lezvig-Holtajn
ezdesetogodinjak, vok. jed.
ezdesetogodinjae, nom. mn. ljem
ezdesetogodinjaci ljeme (sljeme), gen. jed. ljemena
ezdesetogodinjakinja ljivovaa (ljivovica)
ezdesetogodinjica ljivovica (ljivovaa)
ezdesetoro ljuiji (ljuji)
iar (dobit) ljuji (ljuiji)
iljak, gen. jed. iljka, nom. mn. iljci, gen. mn. ljuka, dat. jed. ljuki
iljaka
ljunak, gen. jed. ljunka
iljeg, nom. mn. iljezi, gen. mn. iljega
ovinist (ovinista), gen. jed. ovinista
iljee, gen. jed. iljea, instr. jed. iljeem
ovinista (ovinist), gen. jed. oviniste
ipak, gen. jed. ipka, nom. mn. ipci, gen. mn.
ipaka ovinistiki
ipka, dat. jed. ipci, gen. mn. ipaka/ipki ovinizam, gen. jed. ovinizma, gen. mn.
ovinizama
ipraje, gen. jed. ipraja, instr. jed. iprajem
ovinstkinja
irokogrudost, gen. jed. irokogrudosti, instr. jed.
irokogrudou/irokogrudosti pan. (skr. panski)
ika, dat. jed. iki, gen. mn. iaka/iki panija
izofrenija panac, gen. jed. panca, vok. jed. pane, gen. mn.
panaca
k. (skr. kolski)
pankinja
k. g. (skr. kolska godina)
panski
kola
pekulacija
kolski
pekulant, gen. jed. pekulanta, gen. mn.
ved. (skr. vedski) pekulanata
kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei, pekulantkinja
gl. im. kiljenje
perploa
kiljiti (kiljeti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei,
gl. im. kiljenje pica
kotska, gen. kotske, dat. kotskoj pijati, prez. pijam, gl. pril. sad. pijajui, gl. im.
pijanje
kot
pijun
kotkinja

259
pijunirati, prez. pijuniram, gl. pril. sad. tokavtina
pijunirajui, gl. im. pijuniranje tota (zamj.)
pijunka, dat. jed. pijunki, gen. mn. pijunki trajk, nom. mn. trajkovi
to bilo (ta bilo) trajka, vok. jed. trajkau, instr. jed. trajkaem
tavie (rije.) trajkaki
tedionica trajkbreher, instr. jed. trajkbreherom
tedjeti (teeti), prez. tedim, impf. teah, gl. trajkovati, prez. trajkujem, gl. pril. sad.
pril. sad. tedei, gl. prid. rad. tedio/tedjela trajkujui, gl. im. trajkovanje
tedljivac, gen. jed. tedljivca, vok. jed. tedljive, treka, dat. jed. treci/treki
gen. mn. tedljivaca
umadijsko-vojvoanski govori
tedljivica, vok. jed. tedljivice
und literatura
tedljiviin
upljoglav, upljoglava, odr. vid upljoglavi
tedljivost, gen. mn. tedljivosti, instr. jed.
tedljivou/tedljivosti upljoglavac, vok. jed. upljoglave, gen. mn.
upljoglavaca
teeti, prez. tedim, impf. teah, gl. pril. sad.
tedei, gl. prid. rad. tedio/teela upljoglavka, dat. jed. upljoglavki, gen. mn.
upljoglavki
teta
ura
tetnica, vok. jed. tetnice
urjakinja (urnjaja)
tetniin
urnjaja (urjakinja)
tetnik, vok. jed. tetnie, nom. mn. tetnici
vajcarac, gen. jed. vajcarca, vok. jed. vajcare,
tetnost, gen. jed. tetnosti, instr. jed. gen. mn. vajcaraca
tetnou/tetnosti
vajcarkinja
tetoina
vajcarska, gen. vajcarske, dat. vajcarskoj
tienica, vok. jed. tienice
valer, vok. jed. valeru, instr. jed. valerom
tieniin
valerka, dat. jed. valerki, gen. mn. valerki
tieniki
ved. (skr. vedski)
tienik, vok. jed. tienie, nom. mn. tienici
vedska, gen. vedske, dat. vedskoj
tirak, gen. jed. tirka
veanin, nom. mn. veani
titovo, gen. titova
veanka, dat. jed. veanki, gen. mn. veanki
to bilo (bilo to) (zamj.)
to drago (zamj.)
to god (bilo to) (to go) (zamj.)

togod (neto) (togo) (zamj.) (skr. ever)

tok. (skr. tokavski) eckati (sjeckati), prez. eckam, gl. pril. sad.
eckajui, gl. im. eckanje
tokavac, gen. jed. tokavca, vok. jed. tokave,
gen. mn. tokavaca eckavac (sjeckavac), gen. jed. eckavca, gen.
mn. eckavaca
tokavka, dat. jed. tokavki, gen. mn. tokavki
ea (sjea)
tokavski

260
eivo (sjeivo) enjati (predosjeati), prez. enjam, gl. pril. sad.
enjajui, gl. im. enjanje
ei (sjei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.
sijecijah, gl. prid. rad. ekao/ekla era (neoprana ovja vuna)
edalo (sjedalo) erepica
edeke (sjedeke) (pril.) erepiin
edite (sjedite), gen. jed. edita, instr. jed. erpaa
editem erpati (brzo, ljutito govoriti), prez. erpam, gl.
ednica (sjednica) pril. sad. erpajui, gl. im. erpanje
edniar (sjedniar), vok. jed. esti (sjesti), prez. ednem/edem, aor. edoh,
edniaru/edniare, instr. jed. edniarom/ gl. prid. rad. eo/ela, gl. pril. pro. evi
edniarem ever (sjever)
edniiti (sjedniiti), prez. edniim everac (sjeverac), gen. jed. everca, gen. mn.
ednik (sjednik), vok. jed. ednie, nom. mn. everaca
ednici everiti (sjeveriti), prez. everim, gl. pril. sad.
eeti (sjedjeti), prez. edim, impf. eah, gl. everei, gl. im. everenje
prid. rad. edio/eela, gl. im. eenje everni (sjeverni)
eka (soj, vrsta) evernjaa (Sjevernjaa)
ekira (sjekira) evernjak (sjevernjak), gen. jed. evernjaka, nom.
ekiracija (sjekiracija) mn. evernjaci
ekiranje (sjekiranje) ota (hipok.)
ekirica (sjekirica) utra (sjutra)
eknuti, prez. eknem utradan (sjutradan)
ekomaniti, prez. ekomanim, gl. pril. sad. utranji (sjutranji)
ekomanei utri dan (sjutri dan)
ekomanka, dat. jed. ekomanki, gen. mn.
ekomanki
T
eme (sjeme), gen. jed. emena
t (skr. tona)
emenite (sjemenite), gen. jed. emenita,
instr. jed. emenitem T (skr. top u ahu)
emenjaa (sjemenjaa) t. (skr. taka)
en (hlad) tabakera
enica (toponim) taan, tana, odr. vid tani
enianin, nom. mn. eniani taka, dat. jed. taki, gen. mn. taaka
enianka, dat. jed. enianki, gen. mn. enianki takast, takasta, odr. vid takasti
eniki do tanost, gen. jed. tanosti, instr. jed.
enokos (sjenokos) tanou/tanosti
enokosan (sjenokosan), enokosna, odr. vid. tad (tada) (pril.)
enokosni tada (tad) (pril.)
tadanji

261
tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni tautoloki
tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed. tavan, gen. jed. tavana
tajanstvenou/tajanstvenosti tavanica
tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed. tazbina
tajnovitou/tajnovitosti
TBC (skr. tuberkoloza)
takmiarka, dat. jed. takmiarki, gen. mn.
takmiarki TE (skr. termoelektrana)
takmiarski teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara
takmiiti se, prez. takmiim se, gl. pril. sad. teatralan, teatralna, odr. vid teatralni
takmiei se, gl. im. takmienje teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed.
takoe (rije.) teatralnou/teatralnosti
takorei (rije.) teaj, gen. jed. teaja, nom. mn. teajevi
takozvani teferi, gen. jed. teferia, instr. jed. teferiem
taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem tefter, instr. jed. tefterom
taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed. tegoban, tegobna, odr. vid tegobni
taksimetrom, gen. mn. taksimetara tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed.
talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoe, gen. mn. talaca tegobnou/tegobnosti
talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata tehniarka, dat. jed. tehniarki, gen. mn.
tehniarki
talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed.
talentovanou/talentovanosti tehniki
Talijan (Italijan) tehnika, dat. jed. tehnici
Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen. tehnolog, nom. mn. tehnolozi
mn. Talijanki tehnologija
talijanski (italijanski) tehnoloki
talijum tehnolokinja
talog, nom. mn. talozi tekovina
taman, tamna, odr. vid tamni telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista
tamno (pril.) telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste
tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi telefonistkinja
tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi telepatija
tamnout, tamnouta, odr. vid tamnouti telepatski
tanan, tanana, odr. vid tanani teleskop
tango, gen. jed. tanga teletina
tanjir, instr. jed. tanjirom telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telau/teladi
tanjiri, gen. jed. tanjiria, instr. jed. tanjiriem televizija
tast televizor, instr. jed. televizorom
tata temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem
tautologija

262
temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/
tesarem
temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed.
temeljitou/temeljitosti teko (pril.)
temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn. tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka
temperamenata tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka
temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti, tetki, gen. jed. tetkia, instr. jed. tetkiem
instr. jed. temperamentnou/temperamentnosti
tetkin
tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca
tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi
tendencija
tezga, dat. jed. tezgi
tendenciozan, tendenciozna, odr. vid
tendenciozni teak, gen. jed. teaka, vok. jed. teae, nom. mn.
teaci
tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed.
tendencioznou/tendecioznosti teak, teka, odr. vid teki
teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom ticati, prez. tiem, gl. pril. sad. tiui, gl. im. ticanje
teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki Tihi okean
tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista tihookeanski
tenkista (tenkist), gen. jed. tenkiste tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi
teokratija tijelo
teokratski tijesan, tijesna, odr. vid tijesni
teolog, vok. jed. teoloe, nom. mn. teolozi tijesto
teologija tj. (skr. to jest)
teoloki tjelace, gen. jed. tjelaceta
teolokinja tjelesa(mn. sr. r.)
teorema tjelesni
tepih, nom. mn. tepisi tjelesnost, gen. jed. tjelesnosti, instr. jed.
tjelesnou/tjelesnosti
tercijarni
tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed.
teritorija
tjelohraniteljem
terminologija
tjeme, gen. jed. tjemena
terminoloki
tjemenjaa
Termopile (mn. . r.)
tjerati (erati), prez. tjeram
termopilski
tjeskoba (eskoba)
terorist (terorista), gen. jed. terorista
tjeskoban (eskoban), tjeskobna, odr. vid
terorista (terorist), gen. jed. teroriste tjeskobni
teroristiki tjesnac (esnac), gen. jed. tjesnaca
teroristkinja tjesnaki (esnaki)
terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama tjeskoba (eskoba)
tjesnoa (esnoa)

263
tjesnogrudan (esnogrudan), tjesnogrudna, toponim
odr. vid tjesnogrudni toponomastiar, vok. jed. toponomastiaru/
tjestenina toponomastiare, instr. jed. toponomastiarom/
toponomastiarem
tjeitelj (eitelj), vok. jed. tjeitelju, instr. jed.
tjeiteljem toponomastika, dat. jed. toponomastici
tjeiti (eiti), prez. tjeim, gl. pril. sad. tjeei, gl. totalan, totalna, odr. vid totalni
im. tjeenje totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista
tjenji (enji) totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste
tka (tkalac), gen. jed. tkaa, vok. jed. tkau totalitaristiki
tkalac (tka), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkale, gen. totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed.
mn. tkalaca totalitarnou/totalitarnosti
tlo traak, gen. jed. traka, nom. mn. traci, gen. mn.
toalet(ni) papir traaka
tobdija trad. (str. tradicionalno)
tobdijski tradicija
tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn. tradicionalan, tradicionalna , odr. vid
tobolaca tradicionalni
toak, gen. jed. toka, nom. mn. tokovi tradicionalist (tradicionalista), gen. jed.
toksini tradicionalista

toksikolog, vok. jed. toksikoloe, nom. mn. tradicionalista (tradicionalist), gen. jed.
toksikolozi tradicionaliste

toksikologija tragian, tragina, odr. vid tragini

toksikoloki tragika, dat. jed. tragici

toksikolokinja tragikomedija

tolerancija tragikomian, tragikomina, odr. vid

tragikomini
tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni
tragikominost, gen. jed. tragikominosti, instr. jed.
tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed. tragikominou/tragikominosti
tolerantnou/tolerantnosti
trafikantkinja
Toloka uma
traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista
top
traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste
top. (skr. topinim)
traktoristkinja
topao, topla, odr. vid topli
trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata
topionica
transatlantski
topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topei, gl. prid. trp.
topljen, gl. im. topljenje transplantacija

toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed. travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki
toplomjerom Travunija (istor.)
topografija Travunjanin, nom. mn. Travunjani

264
Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn. tridesetogodinjakinja
Travunjanki tridesetogodinji
tre (uzv.) trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebei, gl.
Trebjeani im. trijebljenje
treorazredni trijem, nom. mn. tremovi
trei trijezan, trijezna, odr. vid trijezni
treina trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijeznei,
gl. im. trijenjenje
trenerica, vok. jed. trenerice
trijeznost, gen. jed. trijeznosti, instr. jed.
treneriin
trijeznou/trijeznosti
trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki
trijumf
trening, nom. mn. treninzi
trinaest
trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen.
trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn.
mn. trenutaka
trinaesteraca
trepeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepah,
trinaestina
gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/trepela,
gl. im. trepenje trinaestodnevni
trepetljika, dat. jed. trepetljici trinaestogodinjak, vok. jed.
trinaestogodinjae, nom. mn. trinaestogodinjaci
treptati, prez. trepem, gl. pril. sad. trepui, gl.
im. treptanje trinaestogodinjakinja
treptjeti (trepeti), prez. treptim, impf. trepah, trinaestogodinji
gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/treptjela, trinaestogodinjica
gl. im. trepenje
Trinaestojulski ustanak (istor.)
tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn.
tresaka trinaestoro
tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid. triptih (triptihon), nom. mn. triptisi
rad. tresao/tresla triptihon (triptih)
trenja, gen. mn. treanja trista (tri stotine)
Trenjevo tri stotine (trista)
tretman, gen. jed. tretmana trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed.
trezven, trezvena, odr. vid trezveni trivijalnou/trivijalnosti
trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed. trgnuti, prez. trgnem
trezvenou/trezvenosti trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka
trg. (skr. trgovaki) trnokop
Trg Republike trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki
tri trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn.
trideset trocijevaka/trocijevki
tridesetak trolan, trolana, odr. vid trolani
tridesetogodinjak, vok. jed. trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni
tridesetogodinjae, nom. mn. tridesetogodinjaci

265
trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid truo, trula, odr. vid truli
trodimenzionalni trupake (pril.)
trodnevni tu (pril.)
trogodinji tucanik, nom. mn. tucanici
trogodinjica tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi
Troja tu (bronza)
Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojane, tui, prez. tuem, impf. tucijah, gl. prid. rad.
gen. mn. Trojanaca tukao/tukla, gl. prid. trp. tuen
Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki Tuemilska bitka (istor.)
Trojiindan, gen. Trojiindana/Trojiina dne tuinac, gen. jed. tuinca, vok. jed. tuine, gen.
trojica mn. tuinaca
Trojica (top.) tuinka, dat. jed. tuinki, gen. mn. tuinki
trojka, dat. jed. trojci/trojki, gen. mn. tuiti (se), prez. tuim (se), gl. pril. sad. tuei
trojaka/trojki (se), gl. im. tuenje
tromea Tulus-Lotrek
tromjeseje, gen. jed. tromjeseja, instr. jed. tunika, dat. jed. tunici
tromjesejem tunjevina
tromjeseni tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed.
tronedjeljni (troneeljni) tupoglave, gen. mn. tupoglavaca
troneeljni (tronedjeljni) tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed.
tupoglavou/tupoglavosti
tronoac, gen. jed. tronoca, gen. mn. tronoaca
tur. (skr. turski)
trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed.
trostrukou/trostrukosti turbulencija
trokovnik, nom. mn. trokovnici turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed.
trotoar, instr. jed. trotoarom turbulentnou/turbulentnosti

trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi turist (turista), gen. jed. turista

trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi turista (turist), gen. jed. turiste

trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad. turistiki

trpei, gl. im. trpljenje turistkinja
trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski Turjak
trani tubalica
truba, vok. jed. trubau, instr. jed. trubaem tuilica (ena koja tui), vok. jed. tuilice
trudbenik, vok. jed. trudbenie, nom. mn. tuiliin
trudbenici
tuiti, prez. tuim, gl. pril. sad. tuei, gl. im.
trule, gen. jed. trulei, instr. jed. truleju/trulei tuenje
trulost, gen. jed. trulosti, instr. jed. tuilatvo, gen. mn. tuilatava/tuilatva
trulou/trulosti
tuilac, gen. jed. tuioca, vok. jed. tuioe, gen. mn.
trunuti, prez. trunem tuilaca

266
tuiteljica (tuiteljka), vok. jed. tuiteljice ubaeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se,
aor. ubaeh se, gl. prid. rad. ubazdio
tuiteljka (tuiteljica), dat. jed. tuiteljki
se/ubaela se, gl. pril. pro. ubaevi se
tujeti (naricati), prez. tuim, gl. pril. sad. tuei,
ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeuen
gl. prid. rad. tuio/tujela
ubica
TV (skr. televizija; televizijski)
ubiin
TVCG (skr. Televizija Crne Gore)
ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeen
TVNK (skr. Televizija Niki)
ubijeenost, gen. jed. ubijeenosti, instr. jed.
tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvore, gen. mn. ubijeenou/ubijeenosti
tvoraca
ubiljeiti, prez. ubiljeim, gl. prid. trp. ubiljeen
tvoraki
ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva
tvoratvo, gen. mn. tvoratava/tvoratva
ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi
tvorba
ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed.
tvrdiluk, nom. mn. tvrdiluci ubjedljivou/ubjedljivosti
tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji ubjeenje, gen. jed. ubjeenja, instr. jed.
tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed. ubjeenjem
tvrdoglave, gen. mn. tvrdoglavaca ubjeivati, prez. ubjeujem, gl. pril. sad.
tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn. ubjeujui, gl. im. ubjeivanje
tvrdoglavki ublijedjeti (ublijeeti), prez. ublijedim, aor.
tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed. ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl.
tvrdoglavou, odr. vid tvrdoglavosti prid. trp. ublijeen, gl. pril. pro. ublijedjevi
tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni ublijeeti, prez. ublijedim, aor. ublijeeh, gl. prid.
rad. ublijedio/ublijeela, gl. prid. trp. ublijeen, gl.
tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed.
pril. pro. ublijeevi
tvrdokornou, odr. vid tvrdokornosti
ubog, uboga, odr. vid ubogi
tzv. (skr. takozvani)
ubojitost, gen. jed. ubojitosti, instr. jed.
ubojitou/ubojitosti
U
ubojnik, vok. jed. ubojnie, nom. mn. ubojnici
U (skr. uran)
ubrk (pril.)
.ua (internetski domen Ukrajine)
ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed.
ubaciti (ubaiti), prez. ubacim, gl. prid. trp. ubrzanou/ubrzanosti
ubaen
ubrzo (pril.)
ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujui,
gl. im. ubacivanje ubuati se, prez. ubuam se
ubaiti (ubaciti), prez. ubaim, gl. prid. trp. UCG (skr. Univerzitet Crne Gore)
ubaen ucijelo (pril.)
ubajatiti se, prez. ubajatim se ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen
ubazdjeti se (ubaeti se), prez. ubazdim se, ucjena
aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio
se/ubazdjela se, gl. pril. pro. ubazdjevi se ucjenjiva, vok. jed. ucjenjivau, instr. jed.
ucjenjivaem
ucjenjivaki

267
ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril.
sad. udaljavajui, gl. im. udaljavanje
u. (skr. uenik)
udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril.
uenost, gen. jed. uenosti, instr. jed.
sad. udaljujui, gl. im. udaljivanje
uenou/uenosti
udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad.
uesnica, vok. jed. uesnice
udajui/udavajui, gl. im. udavanje
uesniin
udavljeniki
uesnik, vok. jed uesnie, nom. mn. uesnici
udesno (pril.)
uestalost, gen. jed. uestalosti, instr. jed.
udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen
uestalou/uestalosti
udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajui,
uestvovati, prez. uestvujem, gl. pril. sad.
gl. im. udijevanje
uestvujui, gl. im. uestvovanje
udio, gen. jed. udjela
uetvoro (pril.)
uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udei, gl. im. uenje
uevan, uevna, odr. vid uevni
udjeljivati, prez. udjeljujem, gl. pril. sad.
uinak, gen. jed. uinka, nom. mn. uinci, gen. mn.
udjeljujui, gl. im. udjeljivanje
uinaka
UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija)
uionica
udno (pril.)
uiteljica, vok. jed. uiteljice
udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udove, gen.
uiteljiin
mn. udovaca
umalost, gen. jed. umalosti, instr. jed.
udovica, vok. jed. udovice
umalou/umalosti
udoviin
utiv, utiva, odr. vid utivi
udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad.
utivost, gen. jed. utivosti, instr. jed.
udovoljavajui, gl. im. udovoljavanje
utivou/utivosti
udovoljiti, prez. udovoljim, gl. prid. trp.
ueha (utjeha), dat. jed. uehi
udovoljen
uerati (utjerati), prez. ueram
udugo (pril.)
uerivati (utjerivati), prez. uerujem, gl. pril.
udvoje (pril.)
sad. uerujui, gl. im. uerivanje
udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl.
ueiti (utjeiti), prez. ueim, gl. prid. trp.
prid. trp. udubljen
ueen
udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl.
ueiv (ueljiv), ueiva, odr. vid ueivi
prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. pro.
ueljiv (ueiv), ueljiva, odr. vid ueljivi udubavi se
uutati, prez. uutim udvostruiti, prez. udvostruim, gl. prid. trp.
uutkati, prez. uutkam, udvostruen

uutkavati, prez. uutkavam, gl. pril. sad. udjenuti (uenuti), prez. udjenem
uutkavajui, gl. im. uutkavanje udjesti (uesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl.
udadba, gen. mn. udadbi / udadba prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. pro. udjevi

udalj (pril.) uenuti (udjenuti), prez. uenem

udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed. uesti (udjesti), prez. uedem, aor. uedoh, gl.
udaljenou/udaljenosti prid. rad. ueo/uela, gl. pril. pro. uevi

268
UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica uhapeniin
United European Football Assotiation) uho (uvo), nom. mn. ui
ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn. uhoda
ugaraka uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhoen, gl. im.
uglaenost, gen. jed. uglaenosti, instr. jed. uhoenje
uglaenou/uglaenosti uhodnik, vok. jed. uhodnie, nom. mn. uhodnici
uglavnom (pril.) uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran
uglednik, vok. jed. uglednie, nom. mn. uglednici uime (pred.)
ugljendioksid uinat (pril.)
ugljenik, nom. mn. ugljenici uistinu (pril.)
ugljenisati, prez. ugljeniem, gl. pril. sad. ujak, vok. jed. ujae, nom. mn. ujaci
ugljenisavi, gl. im. ugljenisanje
ujevina
ugljenmonoksid
Ujedinjeni Arapski Emirati
ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se
ujednaavati (ujednaivati), prez.
ugnjeta, vok. jed. ugnjetau, instr. jed. ujednaavam, gl. pril. sad. izjednaavajui, gl. im.
ugnjetaem izjednaavanje
ugnjetaica, vok. jed. ugnjetaice ujednaivati (ujednaavati), prez.
ugnjetaiin ujednaujem, gl. pril. sad. ujednaujui, gl. im.
ujednaivanje
ugnjetaki
ujedno (pril.)
ugnjeivati se, prez. ugnjeujem se, gl. pril.
sad. ugnjeujui se, gl. im. ugnjeivanje ujna
ugodnik, vok. jed. ugodnie, nom. mn. ugodnici ujesen (pril.)
ugoavati (ugoivati), prez. ugoujem, gl. ujutro (pril.)
pril. sad. ugoavajui, gl. im. ugoavanje .uk (internetski domen Ujedinjenog Kraljevstva)
ugoivati (ugoavati), prez. ugoivam, gl. ukisjeliti (ukieliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp.
pril. sad. ugoivajui, gl. im. ugoivanje ukisjeljen
ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed. ukieliti (ukisjeliti), prez. ukielim, gl. prid. trp.
ugrijanou/ugrijanosti ukieljen
ugrijati, prez. ugrijem uklijetiti, prez. uklijetim, gl. prid. trp. uklijeten
ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad. ukoiti, prez. ukoim, gl. prid. trp. ukoen
ugrizao/ugrizla, gl. pril. pro. ugrizavi
ukoliko (vez.)
ugroenost, gen. jed. ugroenosti, instr. jed.
ugroenou/ugroenosti ukorak (pril.)
ugruak, gen. jed. ugruka, nom. mn. ugruci ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp.
ukorijenjen
ugruvati (se), prez. ugruvam (se)
ukoso (pril.)
uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapen
ukotac (pril.)
uhapenik, vok. jed. uhapenie, nom. mn.
uhapenici Ukrajina
uhapenica, vok. jed. uhapenice

269
Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajine, uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljeen
gen. mn. Ukrajinaca uljez
Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki uljudnost, gen. jed. uljudnosti, instr. jed.
ukrajinski uljudnou/uljudnosti
ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala, umalo (pril.)
gl. pril. pro. ukravi, gl. prid. trp. ukraden umanjenik, nom. mn. umanjenici
ukrivo (pril.) umanjilac, gen. jed. umanjioca, gen. mn.
ukrtati, prez. ukrtam umanjilaca
ukuanka, dat. jed. ukuanki, gen. mn. ukuanki umetati, prez. umeem, impe. umei, gl. im.
umetanje
ukusan, ukusna, odr. vid ukusni
umijee, gen. jed. umijea, instr. jed. umijeem
ukuvati, prez. ukuvam
umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umijeen
ul. (skr. ulica)
umijeati se, prez. umijeam se
ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn.
ulazaka umiti, prez. umijem, gl. prid. trp. umiven
uleeti (uletjeti), prez. uletim, aor. uleeh, gl. umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajui, gl.
prid. rad. uletio/uleela, gl. pril. pro. uleevi im. umivanje
uletjeti (uleeti), prez. uletim, aor. uletjeh, gl. umjesto (pred.)
prid. rad. uletio/uletjela, gl. pril. pro. uletjevi umjean, umjena, odr. vid umjeni
ulica umjenost, gen. jed. umjenosti, instr. jed.
Ulica slobode umjenou/umjenosti
uliarka, dat. jed. uliarki, gen. mn. uliarki umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl.
prid. rad. umio/umjela, gl. pril. pro. umjevi
ulijeniti se, prez. ulijenim se
umjetnica, vok. jed. umjetnice
ulijepiti se, prez. ulijepim se
umjetniin
ulijetati, prez. ulijeem, gl. pril. sad. ulijeui, gl.
im. ulijetanje umjetniki
ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad. umjetnik, vok. jed. umjetnie, nom. mn. umjetnici,
ulijevajui, gl. im. ulijevanje gen. mn. umjetnika
ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad. umjetnitvo, gen. mn. umjetnitava/umjetnitva
ulivajui, gl. im. ulivanje umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed.
ulijevo (pril.) umjetnou/umjetnosti
ultrazvuni umnogome (pril.)
ultrazvuk umnjak, nom. mn. umnjaci
ULUCG (skr. Udruenje likovnih umjetnika umobolan, umobolna, odr. vid umobolni
Crne Gore) umobolnica, vok. jed. umobolnice
uludo (pril.) umobolniin
Ulva lactica (lat. morska salata) umobolnik, vok. jed. umobolnie, nom. mn.
umobolnici
uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici
umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla,
uljepati, prez. uljepam, gl. prid. trp. uljepan gl. pril. pro. umrijevi/umrvi

270
umui (umuknuti), prez. umuknem, aor. unutranjost, gen. jed. unutranjosti, instr. jed.
umukoh (umue), gl. prid. rad. umukao/umukla, unutranou/unutranjosti
gl. pril. pro. umukavi uob. (skr. uobiajeno)
umuknuti (umui), prez. umuknem, aor.
uobiajiti, prez. uobiajim, gl. prid. trp. uobiajen
umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl.
pril. pro. umuknuvi uobliiti, prez. uobliim, gl. prid. trp. uoblien
UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije) uoi (pred.)
unakrst (pril.) uokolo (pril.)
unapredak (pril.) uopte (pril.)
unaprijed (pril.) uostalom (rije.)
unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp. up. (skr. uporedi)
unaprijeen, gl. im. unapreenje uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad.
unapreenje, gen. jed. unapreenja, instr. jed. upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. pro.
unapreenjem uplevi
unazad (pril.) upletati (uplitati), prez. upleem, gl. pril. sad.
upleui, gl. im. upletanje
unazadak (pril.)
uplitati (upletati), prez. upliem, gl. pril. sad.
unedogled (pril.)
upliui, gl. im. uplitanje
unekoliko (pril.)
upola (pril.)
unesreavati (unesreivati), prez.
upor. (skr. uporedi)
unestreavam, gl. pril. sad. unesreavajui, gl. im.
unesreavanje uporedo (pril.)
unesreivati (unesreavati), prez. unesreujem, uporedan, uporedna, odr. vid uporedni
gl. pril. sad. unesreujui, gl. im. unesreivanje uporeivati, prez. uporeujem, gl. pril. sad.
unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed. uporeujui, gl. im. uporeivanje
unezvijerenou/unezvijerenosti upornost, gen. jed. upornosti, instr. jed.
unezvijeriti se, prez. unezvijerim se upornou/upornosti
unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl. uposlenost (upoljenost), gen. jed. uposlenosti,
prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet, instr. jed. uposlenou/uposlenosti
gl. pril. pro. unijevi uposlenje (upoljenje), gen. jed. uposlenja, instr.
unionist (unionista), gen. jed. unionista jed. uposlenjem
unionista (unionist), gen. jed. unioniste uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upoljen
unionistkinja upoljenost (uposlenost), gen. jed. upoljenosti,
instr. jed. upoljenou/upoljenosti
unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn.
unionizama upoljenje (uposlenje), gen. jed. upoljenja,
instr. jed. upoljenjem
univ. (skr. univerzitet)
upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi
Univerzitet Crne Gore
upotreba
unuk, vok. jed. unue, nom. mn. unuci
upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp.
unuka, dat. jed. unuci upotrijebljen
unutra (pril.) upoznati, prez. upoznam

271
upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad.
upoznajui, gl. im. upoznavanje
uprei (upregnuti), prez. upregnem, aor.
upregoh (upree), gl. prid. rad. upregao/upregla,
gl. pril. pro. upregavi
upregnuti (uprei), prez. upregnem, aor.
upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl.
pril. pro. upregnuvi
upravo (rije.)
uprijeko (pril.)
uprijekrst (pril.)
uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad.
upro/uprla, gl. pril. pro. uprijevi/uprvi
uprkos (pred.)
upuenost, gen. jed. upuenosti, instr. jed.
upuenou/upuenosti
uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva
urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista
urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste
urbanistiki
urbanistkinja
urbanizacija
urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad.
urbanizujui, gl. im. urbanizovanje
urednik, vok. jed. urednie, nom. mn. urednici
urijetko (pril.)
urlik, nom. mn. urlici
urlikati, prez. urliem, gl. pril. sad. urliui, gl. im.
urlikanje
urma, gen. mn. urma/urmi
uroenik, vok. jed. uroenie, nom. mn. uroenici
urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi
.us (internetski domen Sjedinjenih Amerikih
Drava)
usjedjeliin (ueeliin)
usjedjeti se (ueeti se), prez. usjedim se, aor.
usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se,
gl. pril. pro. usjedjevi se
usklaenost, gen. jed. usklaenosti, instr. jed.
usklaenou/usklaenosti
usisiva, gen. jed. usisivaa, instr. jed. usisivaem
Uskoci (top.), gen. Uskoka
uskoki
uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi
uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed.
uskogrudou/uskogrudosti
uskok, vok. jed. uskoe, nom. mn. uskoci
Uskrs (Vaskrs)
uskrnji
usljed (pred.)
usmrdjeti se (usmreti se), prez. usmrdim se,
aor. usmrdjeh se, gl. prid. rad. usmrdio
se/usmrdjela se, gl. pril. pro. usmrdjevi se
usmreti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se,
aor. usmreh se, gl. prid. rad. usmrdio
se/usmrela se, gl. pril. pro. usmrevi se
uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad.
uspio/uspjela, gl. pril. pro. uspjevi
uspijevati, prez. uspijevam, gl. pril. sad.
uspijevajui, gl. im. uspijevanje
uspjeh, nom. mn. uspjesi
uspjean, uspjena, odr. vid uspjeni
usplameti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor.
usplameh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamela,
gl. pril. pro. usplamevi
usplamtjeti (usplameti), prez. usplamtim, aor.
usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela,
gl. pril. pro. usplamtjevi
usput (pril.)

USA (skr. United States of America) usrdnost, gen. jed. usrdnosti, instr. jed.
usrdnou/usrdnosti
USD (skr. ameriki dolar) usreilac, gen. jed. usreioca, vok. jed. usreioe,
usedmoro (pril.) gen. mn. usreilaca

usjedjelica (ueelica) usreitelj, vok. jed. usreitelju, instr. jed.

usreiteljem

272
usreiteljka, dat. jed. usreiteljki, gen. mn. uticajan, uticajna, odr. vid uticajni
usreiteljki uticati, prez. utiem, imper. utii, gl. pril. sad.
usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl. utiui
prid. trp. usredsrijeen utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn.
usredsrijeenost, gen. jed. usredsrijeenosti, instr. jed. utisaka
usredsrijeenou/usredsrijeenosti Utjeha (top.)
usta (mn. sr. r.), gen. usta utjeha (ueha), dat. jed. utjehi
ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci, gen. utjerati (uerati), prez. utjeram
mn. ustanaka
utjerivati (uerivati), prez. utjerujem, gl. pril.
ustanik, vok. jed. ustanie, nom. mn. ustanici sad. utjerujui, gl. im. utjerivanje
ustavnost, gen. jed. ustavnosti, instr. jed. utjeitelj (ueitelj), vok. jed. utjeitelju, instr.
ustavnou/ustavnosti jed. utjeiteljem
Ustav Republike Crne Gore utjeiteljka (ueiteljka), dat. jed. utjeiteljki,
ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen gen. mn. utjeiteljki
ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen utjeiti (ueiti), prez. utjeim, gl. prid. trp.
utjeen
ustvari (rije.)
utjeiv (utjeljiv), utjeiva, odr. vid utjeivi
ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen.
mn. ustupaka utjeljiv (utjeiv), utjeljiva, odr. vid utjeljivi
ususret (pril.) uto (pril.)
u (va), gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn.
utorci, gen. mn. utoraka
uaniti, prez. uanim, gl. prid. trp. uanen
utornik (utorak), nom. mn. utornici
uestoro (pril.)
utroje (pril.)
uljiv (valjiv), uljiva, odr. vid uljivi
utuenost, gen. jed. utuenosti, instr. jed.
uljivac (valjivac), gen. jed. uljivca, vok. jed.
utuenou/utuenosti
uljive, gen. mn. uljivaca
uvar (korisno) (pril.)
uteeti, prez. utedim, aor. uteeh, gl. prid. rad.
utedio/uteela, gl. pril. pro. uteevi uvee (pril.)
uteevina uvenuti, prez. uvenem
utrb uvidjeti (uvieti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl.
prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. pro. uvidjevi
uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.
prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi uviati, prez. uviam, gl. pril. sad. uviajui, gl.
im. uvianje
uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl.
prid. rad. uutio/uutjela, gl. prol. pro. uutjevi uvieti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uvieh, gl.
prid. rad. uvidio/uviela, gl. im. uvievi
ueelica (usjedjelica)
uvijek (pril.)
ueeliin (usjedjeliin)
uvijenost, gen. jed. uvijenosti, instr. jed.
ueeti se (usjedjeti se), prez. uedim se, aor.
uvijenou/uvijenosti
ueeh se, gl. prid. rad. uedio se/ ueela se, gl.
pril. pro. ueevi se uvis (pril.)
uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed.
uvjerenou/uvjerenosti

273
uvjerenje, gen. jed. uvjerenja, instr. jed. uzetost, gen. jed. uzetosti, instr. jed.
uvjerenjem uzetou/uzetosti
uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi uzgred (pril.)
uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed. uzjahati, prez. uzjaem, imper. uzjai
uvjerljivou/uvjerljivosti uzleeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzleeh,
uvjetiti se, prez. uvjetim se gl. prid. rad. uzletio/uzleela, gl. pril. pro.
uzleevi
uvo (uho), nom. mn. ui
uzletjeti (uzleeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh,
uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn.
gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. pro.
uvojaka
uzletjevi
uvolaa (zool.)
uzlijetati, prez. uzlijeem, gl. pril. sad. uzlijeui,
uvoznik, vok. jed. uvoznie, nom. mn. uvoznici gl. im. uzlijetanje
uvreti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvreh, gl. uzmai (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor.
prid. rad. uvrtio/uvrela, gl. pril. pro. uvrevi uzmakoh (uzmae), gl. prid. rad.
uvreda uzmakao/uzmakla, gl. pril. pro. uzmakavi

uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeen uzmaknuti (uzmai), prez. uzmaknem, aor.
uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula,
uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi gl. pril. pro. uzmaknuvi
uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed. uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se)
uvrijeenou/uvrijeenosti
uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad.
uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed. uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl.
uvrijeenou/uvrijeenosti pril. pro. uznijevi
uvrijeiti se, prez. uvrijeim se uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn.
uvrtjeti (uvreti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl. uzoraka
prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. pro. uvrtjevi uzr. (skr. uzreica)
uzao, nom. mn. uzlovi uzv. (skr. uzvik)
uzak, uska, odr. vid uski uzvreti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor.
uzalud (pril.) uzvreh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrela se, gl.
pril. pro. uzvrevi se
uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed.
uzaludnou/uzaludnosti uzvinik, nom. mn. uzvinici
uzastopce (pril.) uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad.
uzvijajui se, gl. im. uzvijanje
uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim
uzvienost, gen. jed. uzvienosti, instr. jed.
uzbrdo (pril.) uzvienou/uzvienosti
uzdanica uzvienje, gen. jed. uzvienja, instr. jed.
uzdaniki uzvienjem
uzdravlje (uzv.) uzvrtjeti se (uzvreti se), prez. uzvrtim se, aor.
uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se,
uzdrhtati, prez. uzdrhtim
gl. pril. pro. uzvrtjevi se
uzdu (pred.)
uditi, prez. udim/udijem
uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi

274
uei (uegnuti), prez. ueem, aor. uegoh vakuum
(uee), gl. prid. rad. uegao/uegla, gl. pril. pro. val, nom. mn. valovi
uegavi
valorizacija
uegnuti (uei), prez. uegnem, aor. uegnuh,
gl. prid. rad. uegnuo/uegnula, gl. pril. pro. valovit, valovita, odr. vid valoviti
uegnuvi valovitost, gen. jed. valovitosti, instr. jed.
ueljeti (se), prez. uelim (se), aor. ueljeh (se), valovitou/valovitosti
gl. prid. rad. uelio (se)/ueljela (se), gl. pril. pro. valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn.
ueljevi (se) valjaka
uitak, gen. jed. uitka, nom. mn. uici, gen. mn. valjan, valjana, odr. vid valjani
uitaka
valjanost, gen. jed. valjanosti, instr. jed.
uivjeti (se), prez. uivim (se), aor. uivjeh (se), valjanou/valjanosti
gl. prid. rad. uivio (se)/uivjela (se), gl. pril. pro.
uivjevi (se) valjaonica
ulijebiti, prez. ulijebim, gl. prid. trp. ulijebljen, valjda (rije.)
gl. im. uljebljenje vanadijum
uljebljenje, gen. jed. uljebljenja, instr. jed. vanbraan, vanbrana, odr. vid vanbrani
uljebljenjem
vanbrodski
uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.
prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi vandal, gen. jed. vandala

uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl. vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.
prid. rad. uutio/uutjela, gl. pril. pro. Uutjevi vandalizama
vandalski

V Van Gog
vangradski
V (skr. volt)
vanila
v. (skr. vidi)
vanmaterini
v. (skr. vijek)
vannastavni
.va (internetski domen Vatikana)
vanparnini
vadiep, gen. jed. vadiepa, nom. mn. vadiepi/
vadiepovi vanpartijski
vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga vanredan, vanredna, odr. vid vanredni
vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani vanstranaki
vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajui, gl. im. vanjski
vaganje vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapei
vagon, gen. jed. vagona varalica
vaistinu (arh.) varaliin
vajda (fajda) varenika, dat. jed. varenici
vajkada (pril.) varijacija
vakcina varijanta, gen. mn. varijanata
vakcinacija varijetet

275
varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajui, gl. vaspitanje, gen. jed. vaspitanja, instr. jed.
im. variranje vaspitanjem
varivo, nom. mn. variva vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad.
vaspitavajui, gl. im. vaspitavanje
Varja
vaspitni
varjaa
vaka, dat. jed. vaki/vaci
varljivost, gen. jed. varljivosti, instr. jed.
varljivou/varljivosti valjiv (uljiv), valjiva, odr. vid valjivi
varnica valjivac (uljivac), gen. jed. valjivca, vok. jed.
valjive, gen. mn. valjivaca
varniav, varniava, odr. vid varniavi
vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista
varo, gen. jed. varoi, instr. jed. varoi/varoju
vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste
varoanin, nom. mn. varoani
vaterpolo
varoanka, dat. jed. varoanki, gen. mn. varoanki
vaterpolski
varoki
vatrenost, gen. jed. vatrenosti, instr. jed.
Varavljanin, nom. mn. Varavljani
vatrenou/vatrenosti
Varavljanka, dat. jed. Varavljanki, gen. mn.
vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed.
Varavljanki
vatrogae, gen. mn. vatrogasaca
varavski
vatrogaev
varvari
vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni
varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.
Vavilon
vandalizama
Vavilonija
vascijeli
vavilonski
vaseljena
vazda (pril.)
Vasilije, gen.Vasilija
vazdan (pril.)
Vasilije Ostroki
vazdanji
Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne
vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok.
vasiona
jed. vazduhoplove, gen. mn. vazduhoplovaca
Vaska, dat. Vaski
vazduhoplovev
Vaskrs (Uskrs)
vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen.
vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki mn. vazduhoplovki
Vasojevi, nom. mn. Vasojevii vazduan, vazduna, odr. vid vazduni
Vasojevii (geogr.; crnogorsko brdsko pleme) v. d. (skr. vrilac dunosti)
Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki vee, gen. jed. veeri
vaspita, gen. jed. vaspitaa, vok. jed. vaspitau, veera
instr. jed. vaspitaem
veernji
vaspitaica
vedro, gen. mn. vedara
vaspitaiin
veketati, prez. vekeem, gl. pril. sad. vekeui, gl.
vaspitaki im. veketanje

276
velegrad, nom. mn. velegradi Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed.
Venecijane, nom. mn. Venecijanci
veleizdaja
Venecijanev
veleizdajniki
Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn.
veleizdajnik, vok. jed. veleizdajnie, nom. mn.
Venecijanki
veleizdajnici
venecijanski
velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid
velelepni Venera
velelepnost (veleljepnost), gen. jed. venerian, venerina, odr. vid venerini
velelepnosti, instr. jed. velelepnou/velelepnosti venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venui
veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi
veleljepni
veoma (pril.)
veleljepnost (velelepnost), gen. jed.
veleljepnosti, instr. jed. vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi
veleljepnou/veleljepnosti verbalan, verbalna, odr. vid verbalni
veleposjed verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista
veletrgovina verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste
velianstven, velianstvena, odr. vid verbalistiki
velianstveni
verbalistkinja
velianstvenost, gen. jed. velianstvenosti, instr. jed.
velianstvenou/velianstvenosti Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem
velianstvo, gen. mn. velianstava/velianstva Verdijev
veliati, prez. veliam, gl. pril. sad. veliajui, gl. veresija
im. velianje Vergilije
velik, velika, odr. vid veliki versifikacija
Veliki medvjed (astr.) versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed.
Veliki petak (prazn.) versifikatorom
velikoduan, velikoduna, odr. vid velikoduni veselost, gen. jed. veselosti, instr. jed.
veselou/veselosti
velikodunost, gen. jed. velikodunosti, instr. jed.
velikodunou/velikodunosti vesla, vok. jed. veslau, instr. jed. veslaem
Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem veslaica, vok. jed. veslaice
Velimljanin, nom, mn. Velimljani veslaicin
Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn. veslo, nom. mn. vesla, gen. mn. vesala
Velimljanki Veo (hipok.)
Velimljankin vez. (skr. veznik)
Velja erina (top.) vezati, prez. veem, imper. vei, gl. pril. sad.
veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. velei veui, gl. im. vezanje
velter kategorija vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi
Venecija vezir
Vezirov most

277
vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujui, gl. vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca
im. vezivanje vijest, gen. jed. vijesti, instr. jed. vijeu/vijesti
veznik, nom. mn. veznici vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijorei se,
vibracija gl. im. vijorenje
vibracijski (vibracioni) vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi
vibracioni (vibracijski) vikati, prez. viem, gl. pril. sad. viui, gl. im.
vikanje
viceadmiral
vikend
vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/
vidarem vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjae,
nom. mn. vilenjaci
vidarica, vok. jed. vidarice
vilica
vidariin
vilini
videoigra
viljuka, dat. jed. viljuki/viljuci, gen. mn.
videonadzor
viljuaka /viljuki
videorekorder
viola
videoteka, dat. jed. videoteci
violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed.
vidjeti (vieti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid. violentnou/violentnosti
rad. vidio/vidjela, gl. pril. pro. vidjevi
violina
vidljivost, gen. jed. vidljivosti, instr. jed.
violinist (violinista), gen. jed. violinista
vidljivou/vidljivosti
violinista (violinist), gen. jed. violiniste
vidokrug, nom. mn. vidokruzi
violinistkinja
vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed.
vidovitou, odr. vid vidovitosti violonelo
vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka, vok. jed. VIP (skr. very important person)
vidovnjae, nom. mn. vidovnjaci
virtuoz, gen. jed. virtuoza
viati, prez. viam, gl. pril. sad. viajui, gl. im.
vianje virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni
vielica virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed.
virtuoznou/virtuoznosti
vielo
visibaba
vieti (vidjeti), prez. vidim, aor. vieh, gl. prid.
rad. vidio/viela, gl. pril. pro. vievi visiti, prez. visim, gl. im. vienje
vijadukt, gen. mn. vijadukata viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji
vijalica visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr.
vid visokokvalifikovani
vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem
visokokolski
vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijui, gl. im.
vijanje visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed.
visprenou/visprenosti
vijavica
viak, nom. mn. vikovi
vijee, gen. jed. vijea, instr. jed. vijeem
viednevni
vijek, nom. mn. vjekovi
viegodinji

278
viemjeseni vjernica, vok. jed. vjernice
vieslojan, vieslojna, odr. vid vieslojni vjernik, vok. jed. vjernie, nom. mn. vjernici
viestruk, viestruka, odr. vid viestruki vjernitvo, gen. mn. vjernitava/vjernitva
vieznanost, gen. jed. vieznanosti, instr. jed. vjernost, gen. jed. vjernosti, instr. jed.
vieznanou/vieznanosti vjernou/vjernosti
vinjik, nom. mn. vinjici vjerodostojan, vjerodostojna, odr. vid
vjerodostojni
vitetvo, gen. mn. vitetava/vitetva
vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed.
vitez, vok. jed. vitee, nom. mn. vitezovi
vjerodostojnou/vjerodostojnosti
Vizantija
vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni
vizantijski
vjerolomniki
vizija
vjerolomnik, vok. jed. vjerolomnie, nom. mn.
vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed. vjerolomnici
vizionarom/vizionarem
vjerolomnitvo, gen. mn. vjerolomnitava/
vizionarka, dat. jed. vizionarki, gen. mn. vjerolomnitva
vizionarki
vjerolomstvo, gen. mn. vjerolomstava/
vizit karta, gen. mn. vizit karata vjerolomstva
vjedogonja vjeronauka, dat. jed. vjeronauci
vjea vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni
vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujui, vjerovatno (pril.)
gl. im. vjekovanje
vjerovatnoa
vjekovjean, vjekovjena, odr. vid vjekovjeni
vjesnica, vok. jed. vjesnice
vjekovni
vjesniki
vjenanica
vjesnik, vok. jed. vjesnie, nom. mn. vjesnici
vjenanje, gen. jed. vjenanja, instr. jed.
vjet, vjeta, odr. vid vjeti
vjenanjem
vjetac, gen. jed. vjeca, vok. jed. vjee, gen. mn.
vjenati, prez. vjenam, aor. vjenah, gl. pril. pro.
vjetaca
vjenavi
vjetaiti, prez. vjetaim, gl. pril. sad. vjetaei,
vjenavati, prez. vjenavam, gl. pril. sad.
gl. im. vjetaenje
vjenavajui, gl. im. vjenavanje
vjetaki
vjer. (skr. vjerski)
vjetak, gen. jed. vjetaka, vok. jed. vjetae
vjera
vjetakinja
vjeran, vjerna, odr. vid vjerni
vjetica, vok. jed. vjetice
vjerenica, vok. jed. vjerenice
vjetiiji (vjetiji)
vjereniin
vjetiji (vjetiiji)
vjereniki
vjetiin
vjerenik, vok. jed. vjerenie, nom. mn. vjerenici
vjetiina
vjerenitvo, gen. mn. vjerenitava/vjerenitva
vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi
vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi

279
vjetrenjaa vlasnica, vok. jed. vlasnice
vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti vlasniin
vjetrina vlasnik, vok. jed. vlasnie, nom. mn. vlasnici
vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetrei, gl. im. vlasnitvo, gen. mn. vlasnitava/vlasnitva
vjetrenje vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlau/vlasti
vjetrobran vlastela
vjetromet vlasteoski
vjetrometina vlastodrev
vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed. vlastodrac, gen. jed. vlastodrca, vok. jed.
vjetromjerom vlastodre, gen. mn. vlastodraca
vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed. vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed.
vjetropirom vlastoljupe, gen. mn. vlastoljubaca
vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn. vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed.
vjetropirki vlastoljubivou/vlastoljubivost
vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti vlastoljupev
vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed. Vlaka crkva
vjetrovitou/vjetrovitosti
vlanost, gen. jed. vlanosti, instr. jed. vlanou/
vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovki vlanosti
vjeverica, vok. jed. vjeverice vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi
vjeveriin voi (dem. od vo), instr. jed. voiem
vjeveriji voka, dat. jed. voki, gen. mn. voaka/voki
vjebalini vonjak, nom. mn. vonjaci
vjebalite, gen. jed. vjebalita, instr. jed. vodarica
vjebalitem
vodariin
vjebanka, dat. jed. vjebanci, gen. mn. vjebanki
vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom
vjebaonica
vodnik, vok. jed. vodnie, nom. mn. vodnici
vkv. (skr. visokokvalifikovani)
vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed.
vl. (skr. vlasnik) vodnjikavou/vodnjikavosti
vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoe, vododjelnica
gen. mn. vladalaca
Vodolija (hor. znak)
vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed.
vladarom/vladarem vodomjer, gen. jed. vodomjera, instr. jed.
vodomjerom
vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki
vodonoa
vladianski
vodoskok, nom. mn. vodoskoci
vladiin
vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed.
vladika, dat. jed. vladici vodozeme, gen. mn. vodozemaca
Vladimir Dukljanski voa
Vlah, vok. jed. Vlae, nom. mn. Vlasi vostvo, gen. mn. vostava/vostva

280
vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujui, gl. vozovoa
im. vojevanje vonja, gen. mn. vonja/vonji
vojn. (skr. vojniki) v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoruno)
vojniina vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrape, gen. mn.
vrabaca
vojniki
vra, instr. jed. vraem, nom. mn. vraevi/vrai
Vojnik (top.)
vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.
vojnik, vok. jed. vojnie, nom. mn. vojnici
vraanje
vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski
vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.
vojskovoa vraanje
vojtiti, prez. vojtim, gl. pril. sad. vojtei, gl. im. vradbina
vojtenje
vrag, vok. jed. vrae, nom. mn. vragovi/vrazi
vojvoda
vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn.
Vojvodina vragolanki
vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva Vranii
Vojvoanin, nom. mn. Vojvoani vrapiji (vrapji)
Vojvoanka, dat. jed. Vojvoanki, gen. mn. vrapji (vrapiji)
Vojvoanki
vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed.
vojvoanski vratarom/vratarem
vok. (skr. vokativ) vratnik, nom. mn. vratnici
vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed. Vraegrmci (top.), gen. Vraegrmaca
vokabularom
vraji
vokalizam, gen. jed. vokalizma, gen. mn.
Vrbas (top.)
vokalizama
vrbaski
volan, gen. jed. volana
Vrbaanin, nom. mn. Vrbaani
volat, gen. jed. volta
Vrbaanka, dat. jed. Vrbaanki, gen. mn.
Volga, dat. Volgi
Vrbaanki
volonter, vok. jed. volonteru, instr. jed.
vrenje, gen. jed. vrenja, instr. jed. vrenjem
volonterom
vreti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.
volonterka, dat. jed. volonterki, gen. mn.
im. vrenje
volonterki
vri (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vre),
Volt
gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. pro. vrgavi
volt (mj. jed.)
vrea
vosak, gen. jed. voska
vreetina
voi (dem. od voz), instr. jed. voiem
vreica
votiti, prez. votim, gl. pril. sad. votei, gl. prid.
vredniji (komp. od vrijedan)
trp. voten/voen
vrednoa
votani
vrednovanje
voz

281
vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad. vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki
vrednujui, gl. im. vrednovanje vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci
vrelina vrsnica, vok. jed. vrsnice
vrelo, gen. jed. vrela vrsniin
vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti vrsnik, vok. jed. vrsnie, nom. mn. vrsnici
vremenski vrsta
vremean, vremena, odr. vid vremeni vrstan, vrsna, odr. vid vrsni
vreo, vrela, odr. vid vreli vridba, gen. mn. vridba/vridbi/vridaba
vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vrei, gl. im. vrenje vrnjak, gen. jed. vrnjaka, vok. jed. vrnjae, nom.
vrgnuti (vri), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid. mn. vrnjaci
rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. pro. vrgnuvi vrnjakinja
vrh, nom. mn. vrhovi vrilac, vok. jed. vrioe, gen. mn. vrilaca
vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca vrtati, prez. vrem, gl. pril. sad. vrui, gl. im.
vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni vrtanje
vrijedjeti (vrijeeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vrtjeti (vreti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.
vrijedei, gl. im. vrijeenje im. vrenje
vrijednica, vok. jed. vrijednice vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare, instr. jed.
vrtlarom/ vrtlarem
vrijedniin
vrtloni
vrijednik, vok. jed. vrijednie, nom. mn. vrijednici
vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed.
vrijedno (pril.)
vrtoglavou/vrtoglavosti
vrijednosni
vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrvei, gl. prid.
vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed. rad. vrvio/vrvjela
vrijednou/vrijednosti
vtrlog, nom. mn. vtrlozi
vrijeati, prez. vrijeam, gl. pril. sad. vrijeajui,
Vuedolska bitka (istor.)
gl. im. vrijeanje
vuedolski
vrijeeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad.
vrijedei, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeela, gl. im. vujak, nom. mn. vujaci
vrijeenje vuiji (vuji)
vrijeme, gen. jed. vremena vuji (vuiji)
vrijeslo, gen. mn. vrijesala Vuji Do
vrijea Vujica
vrijeiti se, prez. vrijeim se Vujiin
vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci vuk, vok. jed. vue, nom. mn. vukovi/vuci
vriska, dat. jed. vrisci vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukove, gen.
vritati, prez. vritim, gl. pril. sad. vritei, gl. im. mn. vukovaca
vritanje vukovski
vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleu/vrleti vulg. (skr. vulgarno)
vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi

282
vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed. zabraivati, prez. zabraujem, gl. pril. sad.
vulgarnou/vulgarnosti zabraujui, gl. im. zabraivanje
zabrazditi, prez. zabrazdim, gl. prid. trp.
zabraen
Z
zabre, gen. jed. zabra, instr. jed. zabrem
Z (skr. zapad)
zabreknuti, prez. zabreknem
zabaciti (zabaiti), prez. zabacim, gl. prid. trp.
zabaen zabridjeti (zabrieti), prez. zabridim, aor.
zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril.
zabaenost, gen. jed. zabaenosti, instr. jed. pro. zabridjevi
zabaenou/zabaenosti
zabrieti (zabridjeti), prez. zabridim, aor.
zabaiti (zabaciti), prez. zabaim, instr. jed. zabrieh, gl. prid. rad. zabridio/zabriela, gl. pril.
zabaen pro. zabrievi
zabada, gen. jed. zabadaa, vok. jed. zabadau, zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed.
instr. jed. zabadaem zabrinutou/zabrinutosti
zabadaa, gen. jed. zabadae zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad.
zabavini zabrinjavajui, gl. im. zabrinjavanje
zabazdjeti (zabaeti), prez. zabazdim, aor. zacenuti se, prez. zacenem se
zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl. zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen,
pril. pro. zabazdjevi gl. im. zacjeljenje
zabaeti, prez. zabazdim, aor. zabaeh, gl. zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen
prid. trp. zabaen, gl. prid. rad.
zabazdio/zabaela, gl. pril. pro. zabaevi zacijukati, prez. zacijuem, imper. zacijui
zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed. zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad.
zabezeknutou/zabezeknutosti zacjeljujui, gl. im. zacjeljivanje
zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid.
se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril. rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. pro. zacrnjevi
pro. zabijeljevi se zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl.
zabiljeka, dat. jed. zabiljeci, gen. mn. zabiljeaka prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. pro.
zacrvenjevi
zabiljeiti, prez. zabiljeim, gl. prid. trp.
zabiljeen zaaiti, prez. zaaim, gl. prid. trp. zaaen
zablejati, prez. zablejim zaamati, prez. zaamam
zablijetati, prez. zablijetim zaamiti, prez. zaamim
zabludjeti (zablueti), prez. zabludim, aor. zaas (pril.)
zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl. zaahuriti (zaauriti), prez. zaahurim, gl. prid.
pril. pro. zabludjevi trp. zaahuren
zablueti (zabludjeti), prez. zabludim, aor. zaauriti (zaahuriti), prez. zaaurim, gl. prid.
zablueh, gl. prid. rad. zabludio/zabluela, gl. pril. trp. zaauren
pro. zabluevi
zaetak, gen. jed. zaetka, nom. mn. zaeci, gen.
zaboga (uzv.) mn. zaetaka
zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed. zaeti, prez. zanem, imper. zani, gl. prid. trp.
zaboravnou/zaboravnosti zaet
zaetnik, vok. jed. zaetnie, nom. mn. zaetnici

283
zain zadugo (pril.)
zainjavati, prez. zainjavam, gl. pril. sad. zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp.
zainjavajui, gl. im. zainjavanje zaduvanjen
zaudo (pril.) zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed.
zaduvanou/zaduvanosti
zauditi (se), prez. zaudim (se), gl. pril. trp.
zauen zaduvati (se), prez. zaduvam (se)
zauenost, gen. jed. zauenosti, instr. jed. zaenuti (zadjenuti), prez. zaenem, gl. prid.
zauenou/zauenosti trp. zaenut
zauti, prez. zaujem, gl. pril. pro. zauvi zaesti (zadjesti), prez. zaedem, gl. prid. trp.
zaeven
zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril.
sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje zaevica
zaoriti (se), prez. zaorim (se) zaevojiti se (zadjevojiti se), prez.
zaevojim se
zautati, prez. zautim
Zagara, gen. Zagaraa/Zagara
zautkivati, prez. zautkujem, gl. pril. sad.
zautkujui, gl. im. zautkivanje Zagaranin, nom. mn. Zagarani
zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril. Zagaranka, dat. jed. Zagaranki, gen. mn.
sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje Zagaranki
zadah, nom. mn. zadasi zagaiva, instr. jed. zagaivaem
zadahtati, prez. zadahem zaglaivati, prez. zaglaujem, gl. pril. sad.
zaglaujui, gl. im. zaglaivanje
zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen.
mn. zadataka zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen
zadihati (se), prez. zadiem (se) zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad.
zaglupljujui, gl. im. zaglupljivanje
zadjenuti (zaenuti), prez. zadjenem, gl. prid.
trp. zadjenut zagluenost, gen. jed. zagluenosti, instr. jed.
zagluenou/zagluenosti
zadjesti (zaesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp.
zadjeven zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid.
rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. pro. zagluvjevi
zadjevojiti se (zaevojiti se), prez.
zadjevojim (se) zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen
zadnjonepani zagone (prilog)
zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen zagonetka, dat. jed. zagonetki, gen. mn.
zagonetaka/zagonetki
zadovijek (pril.)
zagorati, prez. zagoram
zadovoljtina
zagoravati, prez. zagoravam, gl. pril. sad.
zadrhtati, prez. zadrhtim
zagoravajui, gl. im. zagoravanje
zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem
zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad.
zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad. zagorijevajui, gl. im. zagorijevanje
zadro/zadrla, gl. pril. pro. zadrijevi
zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid.
zadrtost, gen. jed. zadrtosti, instr. jed. rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. pro. zagorjevi
zadrtou/zadrtosti
zagraivati, prez. zagraujem, gl. pril. sad.
zadruga, dat. zadruzi zagraujui, gl. im. zagraivanje

284
zagraktati, prez. zagrakem zahvala
zagriti, prez. zagrim zahvalnica
zagrdjeti (zagreti), prez. zagrdim, aor. zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed.
zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril. zahvalnou/zahvalnosti
pro. zagrdjevi zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad.
zagreti (zagrdjeti), prez. zagrdim, aor. zahvaljujui, gl. im. zahvaljivanje
zagreh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrela, gl. pril. zahvatati, prez. zahvatam, gl. pril. sad.
pro. zagrevi zahvatajui, gl. im. zahvatanje
Zagreb zainat (pril.)
zagrebaki zajamiti (zajemiti), prez. zajamim, gl. prid.
Zagrepanin, nom. mn. Zagrepani trp. zajamen
Zagrepanka, dat. jed. Zagrepanki, gen. mn. zaista (zaisto) (rije.)
Zagrepanki zaisto (zaista) (rije.)
zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed. zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed.
zagrijanou/zagrijanosti zajedljive, gen. mn. zajedljivaca
zagrijati, prez. zagrijem zajedljivica, vok. jed. zajedljivice
zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad. zajedljiviin
zagrijavajui, gl. im. zagrijavanje
zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed.
zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid. zajedljivou/zajedljivosti
rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. pro. zagrizavi
zajemiti (zajamiti), prez. zajemim, gl. prid.
zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid. trp. zajemen
rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. pro. zagrmjevi
zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen
zagrta, gen. jed. zagrtaa, vok. jed. zagrtau, instr.
jed. zagrtaem zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed.
zajmodave, gen. mn. zajmodavaca
zagrtati, prez. zagrem, gl. pril. sad. zagrui, gl.
im. zagrtanje zakaka, dat. jed. zakaki, gen. mn. zakaki
zagudjeti (zagueti), prez. zagudim, aor. zakaljati, prez. zakaljem
zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril. zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji
pro. zagudjevi
zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni
zagueti (zagudjeti), prez. zagudim, aor.
zagueh, gl. prid. rad. zagudio/zaguela, gl. pril. zakopati, prez. zakopam
pro. zaguevi zakliktati, prez. zaklikem
zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlaen zaklopi, instr. jed. zaklopiem
zahladnjeti, prez. zahladnim zakljuak, gen. jed. zakljuka, nom. mn. zakljuci,
zahlaivati, prez. zahlaujem, gl. pril. sad. gen. mn. zakljuaka
zahlaujui, gl. im. zahlaivanje zakokodati, prez. zakokodaem
zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad. Zakonik knjaza Danila
zahtijevajui, gl. im. zahtijevanje
zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed.
zahtjev zakonitou/zakonitosti
zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed.
Zahumlje (istor.) zakonodave, gen. mn. zakonodavaca

285
zakonodavev zaleeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor.
zaleeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaleela se, gl.
zakonomjeran, zakonomjerna, odr. vid
pril. pro. zaleevi se
zakonomjerni
zalei (zalegnuti), prez. zaleem/zalegnem, aor.
zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed.
zalegoh (zalee), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl.
zakonotvore, nom. mn. zakonotvoraca
pril. pro. zalegavi
zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid.
zalegnuti (zalei), prez. zalegnem, aor.
trp. zakorijenjen
zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril.
zakovrnuti, prez. zakovrnem pro. zalegnuvi
zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl. zalelekati, prez. zaleleem
pril. sad. zakorjenjujui (se), gl. im.
zaletjeti se (zaleeti se), prez. zaletim se, aor.
zakorijenjivanje
zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl.
zakovrtati, prez. zakovrem, gl. pril. sad. pril. pro. zaletjevi se
zakovrui, gl. im. zakovrtanje
zaliha, dat. jed. zalihi
zakovrdati, prez. zakovrdam
zalijeiti, prez. zalijeim, gl. prid. trp. zalijeen, gl.
zakrijetati, prez. zakrijetim im. zaljeenje
zakrljalost, gen. jed. zakrljalosti, instr. jed. zalijetati (se), prez. zalijeem se, gl. pril. sad.
zakrljalou/zakrljalosti zalijeui se, gl. im. zalijetanje
zakrljati, prez. zakrljam zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad.
zakroiti, prez. zakroim zalijevajui, gl. im. zalijevanje

zakrviti, prez. zakrvim zaliv

zakuiti, prez. zakuim zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad.
zalivajui, gl. im. zalivanje
zakuivati, prez. zakuujem, gl. pril. sad.
zakuujui, gl. im. zakuivanje zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn.
zalizaka
zakukurijekati (zakukurikati), prez.
zakukurijeem zalud (zaludu) (pril.)

zakukurikati (zakukurijekati), prez. zaludjeti (zalueti), prez. zaludim, aor.

zakukuriem zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril.
pro. zaludjevi
zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupe, gen.
mn. zakupaca zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludnie, nom.
mn. zaludnici
zakupnica, vok. jed. zakupnice
zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjae, nom.
zakupniin mn. zaludnjaci
zakupniki zaludu (zalud) (pril.)
zakuvati, prez. zakuvam zalueti (zaludjeti), prez. zaludim, aor. zalueh,
zalagaonica gl. prid. rad. zaludio/zaluela, gl. pril. pro.
zaluevi
zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazei, gl. im.
zalaenje zaljeenje, gen. jed. zaljeenja, instr. jed.
zaljeenjem
zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen.
mn. zalazaka zaljeivati, prez. zaljeujem, gl. pril. sad.
zaljeujui, gl. im. zaljeivanje
zam. (skr. zamjenica)

286
zamai (zamaknuti), prez. zamaknem, aor.
zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril.
pro. zamakavi
zamahati, prez. zamaem, imper. zamai
zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi
zamaknuti (zamai), prez. zamaknem, aor.
zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl.
pril. pro. zamaknuvi
zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid.
rad. zameo/zamela, gl. pril. pro. zamevi
zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen.
mn. zametaka
zametati, prez. zameem, gl. pril. sad. zameui,
gl. im. zametanje
zamicati, prez. zamiem, gl. pril. sad. zamiui, gl.
im. zamicanje
zamijeniti, prez. zamijenim, gl. prid.
zamijenjen
zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamijeen
zamijeati, prez. zamijeam, gl. prid. trp.
zamijean
zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli /
zamilju
zamiljenost, gen. jed. zamiljenosti, instr. jed.
zamiljenou/zamiljenosti
zamjenica
zamjeniin
zamjeniki
zamjenik, vok. jed. zamjenie, nom. mn. zamjenici
zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad.
zamjenjujui, gl. im. zamjenjivanje
zamjerati, prez. zamjeram, gl. pril.
zamjerajui, gl. im. zamjeranje
zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki
zamlaivati, prez. zamlaujem, gl. pril. sad.
zamlaujui, gl. im. zamlaivanje
zamore, gen. jed. zamoreta
zamomiti (se), prez. zamomim (se), gl. prid.
trp. zamomen
zamorje
zamrcati, prez. zamrem
zamri (zamrknuti), prez. zamrknem, aor.
zamrkoh (zanmre), gl. prid. rad.
zamrkao/zamrkla, gl. pril. pro. zamrkavi
zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid.
rad. zamro/zamrla, gl. pril. pro. zamrijevi
zamrknuti (zamri), prez. zamrknem, aor.
zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl.
pril. pro. zamrknuvi
zamuknuti, prez. zamuknem
zanago (pril.)
zanatski
zanatstvo, gen. mn. zanatstava / zanatstva
zanavijek (pril.)
zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed.
zanijemjelou/zanijemjelosti
zanijekati, prez. zanijeem
trp.
zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim
zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor.
zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela,
gl. pril. pro. zanijemljevi
zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl.
prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. pro. zanijevi
zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed.
zanovijeu/zanovijeti
zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad.
zanovijetajui, gl. im. zanovijetanje
zanjihati, prez. zanjiem
zao, zla, odr. vid zli
zaodjenuti (zaoenuti), prez. zaodjenem
zaodjesti (zaoesti), prez. zaodjedem, aor.
zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril.
sad. pro. zaodjevi
zaoenuti (zaodjenuti), prez. zaoenem
zaoesti (zaodjesti), prez. zaoedem aor.
zaoedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaoela, gl. pril.
pro. zaoevi
zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed.
zaostalou/zaostalosti
zaovica, vok. jed. zaovice
zaoviin
zaovii, instr. jed. zaoviiem
287
zaovina zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh,
gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. pro.
zapad (strana svijeta)
zaposjevi
Zapad (zapadne drave)
zaposjednuti, prez. zaposjednem
Zapadno Rimsko Carstvo
zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad.
zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl. zaposijedajui, gl. im. zaposijedanje
im. zapaljenje
zaposlen (zapoljen), zaposlena, odr. vid
zapaljenje, gen. jed. zapaljenja, instr. jed. zaposleni
zapaljenjem
zaposlenost (zapoljenost), gen. jed.
zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamen zaposlenosti, instr. jed.
zapeaivati, prez. zapeaujem, gl. pril. sad. zaposlenou/zaposlenosti
zapeaujui, gl. im. zapeaivanje zaposlenje (zapoljenje), gen. jed. zaposlenja,
zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetou/ instr. jed. zaposlenjem
zapetosti zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapoljen
zapei, prez. zapeem, aor. zapekoh (zapee), gl. zapoljavati, prez. zapoljavam, gl. pri. sad.
prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapeen zapoljavajui, gl. im. zapoljavanje
zapisniarka, dat. jed. zapisniarki, gen. mn. zapoljen (zaposlen), zapoljena, odr. vid
zapisniarki zapoljeni
zapjevati, prez. zapjevam zapoljenost (zaposlenost), gen. jed.
zaplakati, prez. zaplaem, imper. zaplai, gl. pril. zapoljenosti, instr. jed.
pro. zaplakavi zapoljenou/zapoljenosti

zaplameti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor.
zaplameh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamela, gl.
pril. pro. zaplamevi
zaplamtjeti (zaplameti), prez. zaplamtim, aor.
zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela,
gl. pril. pro. zaplamtjevi
zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor.
zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl.
pril. pro. zaplavjevi
zaplijeniti, prez. zaplijenim, gl. prid.
zaplijenjen
zaplitati, prez. zapliem, gl. pril. sad. zapliui, gl.
im. zaplitanje
zapodjenuti (zapoenuti), prez. zapodjenem
zapodjesti (zapoesti), prez. zapodjenem, aor.
zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl.
pril. pro. zapodjevi
zapoenuti (zapodjenuti), prez. zapoenem
zapoesti (zapodjesti), prez. zapoenem, aor.
zapoedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapoela, gl. pril.
pro. zapoevi
zapoljenje (zaposlenje), gen. jed. zapoljenja,
instr. jed. zapoljenjem
zapoesti (zaposjesti), prez. zapoedem, aor.
zapoedoh, gl. prid. rad. zapoeo/zapoela, gl.
pril. pro. zapoevi
zapoednuti (zaposjednuti), prez. zapoednem
zapoedati (zaposjedati), prez. zapoedam, gl.
pril. sad. zapoedajui, gl. im. zapoedanje
zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi,
trp. instr. jed. zapovijeu/zapovijedi
zapovijediti, prez. zapovijedim
zapovijedni
zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti,
instr. jed. zapovijeu/zapovijesti
zapovjednica, vok. jed. zapovjednice
zapovjedniin
zapovjedniki
zapovjednik, vok. jed. zapovjednie, nom. mn.
zapovjednici

288
zapovjednitvo, gen. mn. zapovjednitava/ zarei se, prez. zareem se/zareknem se, aor.
zapovjednitva zarekoh se (zaree se), gl. prid. rad. zarekao
se/zarekla se, gl. pril. pro. zarekavi se
zapravo (rije.)
zareati, prez. zaream
zaprega, dat. jed. zaprezi
zarez
zapreka, dat. jed. zapreci
zarudjeti (zarueti), prez. zarudim, aor.
zaprepaen (zaprepaten), zaprepaena, odr.
zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril.
vid zaprepaeni
pro. zarudjevi
zaprepaenje (zaprepatenje), gen. jed.
zarueti (zarudjeti), prez. zarudim, aor.
zaprepaenja, instr. jed. zaprepaenjem
zarueh, gl. prid. rad. zarudio/zaruela, gl. pril.
zaprepaten (zaprepaen), zaprepatena, odr. pro. zaruevi
vid zaprepateni
zarumeniti (initi rumenim), gl. prid. trp.
zaprepatenje (zaprepaenje), gen. jed. zarumenjen
zaprepatenja, instr. jed. zaprepatenjem
zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen),
zapretati, prez. zapreem/zapretam, gl. pril. sad. aor. zarumenjeh, gl. prid. rad.
zapreui/zapretajui, gl. im. zapretanje zarumenio/zarumenjela, gl. pril. pro.
zapriati (se), prez. zapriam (se) zarumenjevi

zaprijeiti, prez. zaprijeim, gl. prid. trp. zarzati, prez. zarem

zaprijeen zasad (pril.)
zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad. zasebice (pril.)
zapro/zaprla, gl. pril. pro. zaprijevi
zasijati (obasjati), prez. zasijam
zaprijetiti, prez. zaprijetim
zasijati (penicu), prez. zasijem
zapuiti, prez. zapuim, gl. prid. trp. zapuen
zasijavati, prez. zasijavam, gl. pril. sad.
zapustiti (zaputiti), prez. zapustim, gl. prid. trp. zasijavajui, gl. im. zasijavanje
zaputen
zasijecati, prez. zasijecam, gl. pril. sad.
zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid. zasijecajui, gl. im. zasijecanje
rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. pro. zapustjevi
zasijedati, prez. zasijedam, gl. pril. sad.
zapueti (zapustjeti), prez. zapustim, aor. zasijedajui, gl. im. zasijedanje
zapueh, gl. prid. rad. zapustio/zapuela, gl. pril.
zasjei (zaei), prez. zasijeem, aor. zasjekoh
pro. zapuevi
(zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad.
zaputiti (zapustiti), prez. zaputim, gl. prid. trp. zasjekao/zasjekla, gl. pril. pro. zasjekavi
zaputen
zasjeda
zapuvati, prez. zapuvam
zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenen
zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad.
zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen
zarastao/zarasla, gl. pril. pro. zarastavi
zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad.
zaraivati, prez. zaraujem, gl. pril. sad.
zasjenjujui, gl. im. zasjenjivanje
zaraujui, gl. im. zaraivanje
zasjesti (zaesti), prez. zasjednem/zasjedem,
zaralost, gen. jed. zaralosti, instr. jed.
aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril.
zaralou/zaralosti
pro. zasjevi
zarati, prez. zaram
zasluga, dat. jed. zasluzi
zasmijati (se), zasmijem (se)

289
zasmoiti, prez. zasmoim, gl. prid.
zasmoen
zasmrdjeti (zasmreti), prez. zasmrdim, aor.
zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl.
pril. pro. zasmrdjevi
zasmreti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor.
zasmreh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrela, gl.
pril. pro. zasmrevi
zasnijeiti, prez. zasnijeim, gl. pril. pro. zasnijeivi
zasobice (pril.)
zast. (skr. zastarjelo)
zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad.
zastarijevajui, gl. im. zastarijevanje
zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi
zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed.
zastarjelou/zastarjelosti
zastarljiv (zastariv), zastarljiva, odr.
zastarljivi
zastidjeti se (zastieti se), prez. zastidim se,
aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio
se/zastidjela se, gl. pril. pro. zastidjevi se
zastieti se (zastidjeti se), prez. zastidim se,
aor. zastieh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiela
se, gl. pril. pro. zastievi se
zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh,
gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro.
zastrijevi/zastrvi
zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl.
prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro. zastrvi
zastudjeti (zastueti), prez. zastudim, aor.
zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl.
pril. pro. zastudjevi
zastueti (zastudjeti), prez. zastudim, aor.
zastueh, gl. prid. rad. zastudio/zastuela, gl. pril.
pro. zastuevi
zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim
zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor.
zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela,
gl. pril. pro. zasvijetljevi
zasvjedoiti, prez. zasvjedoim
zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam
zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvoen
trp. zasvoivati, prez. zasvoujem, gl. pril. sad.
zasvoujui, gl. im. zasvoivanje
zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril.
rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. pro. zasvrbjevi
zatedjeti (zateeti), prez. zatedim, aor.
zatedjeh, gl. prid. rad. zatedio/zatedjela, gl. pril.
pro. zatedjevi
zateeti (zatedjeti), prez. zatedim, aor.
zateeh, gl. prid. rad. zatedio/zateela, gl. pril.
pro. zateevi
zatitnica, vok. jed. zatitnice
zatitniin
zatitniki
zatitnik, vok. jed. zatitnie, nom. mn. zatitnici
zatitnitvo, gen. mn. zatitnitava/zatitnitva
zato (vez.; rije.)
vid zautati, prez. zautim
zaei (zasjei), prez. zasijeem, aor. zaekoh
(zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad.
zaekao/zaekla, gl. pril. pro. zaekavi
zaesti (zasjesti), prez. zaedem/zaednem, aor.
zaedoh, gl. prid. rad. zaeo/zaela, gl. pril. pro.
zaevi
zatai (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh,
gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. pro.
zatakavi
zataknuti (zatai), prez. zataknem, aor.
zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl.
pril. pro. zataknuvi
Zatarac, vok. jed. Zatare, instr. jed. Zatarcom/
Zatarcem, gen. mn. Zataraca
Zatarje (geogr.)
zatei, prez. zateem/zateknem, aor. zatekoh, gl.
prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. pro. zatekavi
zatjerivati (zaerivati), prez. zatjerujem, gl. pril.
sad. zatjerujui, gl. im. zatjerivanje
zato (rije.)
zatrati (se), prez. zatrim (se)
zatreptati, prez. zatrepem, imper. zatrepi
zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl.
prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrijevi
290
zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid. zavjet
rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrvi zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni
zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl. zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad.
prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. pro. zatrudnjevi zavjetujui, gl. im. zavjetovanje
zauvar (pril.) zavjetrina
zauvijek (pril.) zavladiiti, prez. zavladiim, gl. prid. trp.
zauzvrat (pril.) zavladien
zavapiti, prez. zavapim zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodei, gl.
im. zavoenje
zavazda (pril.)
zavodnica, vok. jed. zavodnice
zavesti, prez. zavedem, aor. zavedoh, gl. prid. rad.
zaveo/zavela, gl. pril. pro. zavevi zavodniin
zavidan, zavidna, odr. vid zavidni zavodnik, vok. jed. zavodnie, nom. mn.
zavodnici
zavidjeti (zavieti), prez. zavidim, aor. zavidjeh,
gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. pro. zavodnitvo, gen. mn. zavodnitava/zavodnitva
zavidjevi zavojeva, vok. jed. zavojevau, instr. jed.
zavidnik, vok. jed. zavidnie, nom. mn. zavidnici zavojevaem
zavieti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zavieh, zavojevaki
gl. prid. rad. zavidio/zaviela, gl. pril. pro. zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid.
zavievi rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. pro. zavoljevi
zavijati, prez. zavijem zavojtiti, prez. zavojtim, gl. prid. trp. zavojten
zavijavati, prez. zavijavam, gl. pril. sad. zavreti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavreh,
zavijavajui, gl. im. zavijavanje gl. prid. rad. zavrtio/zavrela, gl. pril. pro.
zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren zavrevi
zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti) zavrgnuti, prez. zavrgnem
zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist) zavrijedjeti (zavrijeeti), prez. zavrijedim, aor.
zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela,
zavisiti, prez. zavisim
gl. pril. pro. zavrijedjevi
zavjerenica, vok. jed. zavjerenice
zavrijeeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor.
zavjereniin zavrijeeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeela, gl.
zavjereniki pril. pro. zavrijeevi

zavjerenik, vok. jed. zavjerenie, nom. mn. zavrijeti, prez. zavrem

zavjerenici zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,
zavjerenitvo, gen. mn. zavjerenitava/ gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavjerenitva zavrtjevi

zavjeriti (se), prez. zavjerim (se) zavritati, prez. zavritim

zavjetanje, gen. jed. zavjetanja, instr. jed. zavretak, gen. jed. zavretka, nom. mn. zavreci,
zavjetanjem gen. mn. zavretaka

zavjeta, vok. jed. zavjetau, instr. jed. zavrtati, prez. zavrem, gl. pril. sad. zavrui, gl.
zavjetaem im. zavrtanje

zavjetati, prez. zavjetam, gl. pril. sad.

zavjetajui, gl. im. zavjetanje

291
zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,
gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavrtjevi
zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl.
prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. pro.
zazelenjevi
zaednjeti, prez. zaednim, aor. zaednjeh, gl.
prid. rad. zaednio/zaednjela, gl. pril. pro.
zaednjevi
zaditi, prez. zadim/zadijem
zaueti (zautjeti), prez. zautim, aor. zaueh,
gl. prd. rad. zautio/zauela, gl. pril. pro.
zauevi
zaudjeti (zaueti), prez. zaudim, aor.
zaudjeh, gl. prid. rad. zaudio/zaudjela, gl. pril.
pro. zaudjevi
zaueti (zaudjeti), prez. zaudim, aor.
zaueh, gl. prid. rad. zaudio/zauela, gl. pril.
pro. zauevi
zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad.
zbrinjavajui, gl. im. zbrinjavanje
zbrisati, prez. zbriem, imper. zbrii
zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka
zbrkati, prez. zbrkam
zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti, instr. jed.
zbunjenou/zbunjenosti
zdjela
zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed.
zdjelarom/zdjelarem
zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti
zdjelica
Zdravomarija (molitva)
zdravstveni
zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva
zduan, zduna, odr. vid zduni

zautjeti (zaueti), prez. zautim, aor. zebra, gen. mn. zebra/zebara

zautjeh, gl. prd. rad. zautio/zautjela, gl. pril. zec, nom. mn. zeevi
pro. zautjevi
zeiji (zeji)
zb. (skr. zbirni)
zeji (zeiji)
zb. (skr. zbirka; zbornik)
Zeanin, nom. mn. Zeani
zbilja Zeanka, dat. jed. Zeanki, gen. mn. Zeanki
zb. im. (skr. zbirna imenica) zelemba, vok. jed. zelembau, instr. jed.
zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki zelembaem
zbratimiti (se), prez. zbratimim (se), gl. prid. trp. zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki
zbratimljen Zelenortska ostrva
zbrkati, prez. zbrkam zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zelenei
zbjeg, nom. mn. zbjegovi Zemlja (nebesko tijelo)
zbogom (uzv.) zemlja (tlo)
zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljae,
zborite, gen. jed. zborita, instr. jed. zboritem nom. mn. zemljaci
zboriti, prez. zborim zemljini
zbornica zemljite, gen. jed. zemljita, instr. jed. zemljitem
zborniki zemljodjelac, vok. jed. zemljodjele, instr. jed.
zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca
zborovoa
zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice
zbrda-zdola
zemljoposjedniin

292
zemljoposjedniki zijevalica
zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjednie, zijevalo
nom. mn. zemljoposjednici zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajui, gl.
zemljoradniki im. zijevanje
zemljoradnik, vok. jed. zemljoradnie, nom. mn. zijevni
zemljoradnici zijevnuti, prez. zijevnem
zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebui, impf. zimnica
zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla
zimus (pril.)
Zeta (rijeka)
zimunji
Zeta (geogr.)
zjena
Zeta (istor.)
zjenica (enica)
Zeta (sport. klub)
zlatarica
zetski
zlatariin
Zetski dom (zgrada)
zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki
zgarite, gen. jed. zgarita, instr. jed. zgaritem
zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikove, gen.
zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/ mn. zlikovaca
zglavkovi
zlo, gen. mn. zala
zglobobolja
zlobnik, vok. jed. zlobnie, nom. mn. zlobnici
zgnjeenost, gen. jed. zgnjeenosti, instr. jed.
zgnjeenou/zgnjeenosti zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnou
zgnjeiti, prez. zgnjeim, gl. prid. trp. zgnjeen zloa
zgoditi, prez. zgodim zloudan, zloudna, odr. vid zloudni
zgorega (pril.) zloudnost, gen. jed. zloudnosti, instr. jed.
zloudnou/zloudnosti
zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen
zlodjelo, gen. mn. zlodjela
Zgrade agovia
zloglasnica, vok. jed. zloglasnice
zgriti, prez. zgrim, gl. prid. trp. zgren
zloglasniin
zgrijeiti, prez. zgrijeim
zloglasniki
zgrtati, prez. zgrem, gl. pril. sad. zgrui, gl. im.
zgrtanje zloglasnik, vok. jed. zloglasnie, nom. mn.
zloglasnici
zgruvati, prez. zgruvam
zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed.
zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen zloglasnou/zloglasnosti
zgusnuti, prez. zgusnem zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, instr. jed.
zguvati, prez. zguvam zlonamjernou/ zlonamjernosti
zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajui, gl. im. zlopamtilo
zidanje zlopoglea
zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajui, gl. im. zloslutnik, vok. jed. zloslutnie, nom. mn.
zijanje zloslutnici
zijev, nom. mn. zjevovi zloslutnost, instr. jed. zloslutnou/zlosutnosti

293
zlosrean, zlosrena, odr. vid zlosreni zvanian, zvanina, odr. vid zvanini
zlosrenica, vok. jed. zlosrenice zvaninik, vok. jed. zvaninie, nom. mn.
zvaninici
zlosreniin
zvaninost, gen. jed. zvaninosti, instr. jed.
zlosrenik, vok. jed. zlosrenie, nom. mn.
zvaninou/zvaninosti
zlosrenici
zveati, prez. zveim, gl. pril. sad. zveei, gl. im.
zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp.
zveanje
zloupotrijebljen
zveka, dat. jed. zveki, gen. mn. zveki/zveaka
zlovremenica
zveka, dat. jed. zveki/zveci
Zmajevanin, nom. mn. Zmajevani
zveketati, prez. zvekeem, gl. pril. sad. zvekeui,
Zmajevanka
gl. im. zveketanje
Zmajevo (top.)
zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri
znaka, dat. jed. znaki, gen. mn. znaaka/znaki
zvijere, gen. jed. zvjereta
znak, nom. mn. znaci/znakovi
zvijukati, prez. zvijuem, gl. pril. sad. zvijuui,
znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znale, gen. mn. gl. im. zvijukanje
znalaca
zvidukati, prez. zviduem, gl. pril. sad.
znalaki zviduui, gl. im. zvidukanje
znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed. zvjerad, gen. jed. zvjeradi, instr. jed.
znamenitou/znamenitosti zvjerau/zvjeradi
znati, prez. znam/znadem zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci
znatieljan, znatieljna, odr. vid znatieljni zvjerinji
ZOI (skr. Zimske olimpijske igre) zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki
zool. (skr. zooloki) zvjerski
zoolog, vok. jed. zooloe, nom. mn. zoolozi zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva
zoologija zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed.
zooloki zvjezdarom/zvjezdarem

zoolokinja zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti

zraak, gen. jed. zraka, nom. mn. zraci, gen. mn. zvjezdica
zraaka zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki
zraan, zrana, odr. vid zrani zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice
zrak, nom. mn. zraci/zrakovi zvonariin
zraka, dat. jed. zraki/zraci zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko
zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijui zvonarkin
zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajui, zvrka, dat. jed. zvrki, gen. mn. zvrki/zvraka
gl. im. zrijevanje
zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjei, gl. im.
zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca zvrjanje
zuka, dat. jed. zuki zvunost, gen. jed. zvunosti, instr. jed.
zvanica zvunou/zvunosti
ZZZ (skr. Zavod za zapoljavanje)

294
 ednik (top.)
ednjeti, prez. ednim, gl. pril. sad. ednei, gl.
pril. rad. ednio/ednjela
. (skr. enski)
e, gen. jed. ei, instr. jed. eu/ei
abac, gen. jed. apca, vok. jed. ape, gen. mn.
abaca eludac, gen. jed. eluca, gen. mn. eludaca
abokreina eludani
al, nom. mn. ali eljeti, prez. elim, gl. pril. sad. elei, gl. prid. rad.
elio/eljela, gl. prid. trp. eljen
alba, gen. mn. alba/albi
eljezara
albeni
eljeznica
alije (komp. od ao)
eljezniar, vok. jed. eljezniaru/eljezniare,
alopojka, dat. jed. alopojci, gen. mn. alopojki instr. jed. eljezniarom/eljezniarem
alost, gen. jed. alosti, instr. jed. alou/alosti eljezniarka, dat. jed. eljezniarki, gen. mn.
alostan, alosna, odr. vid alosni eljezniarki
andar (dandar), vok. jed. andaru/andare, eljezniki
instr. jed. andarom/andarem eljezo
anr, gen. jed. anra, nom. mn. anrovi enidba, gen. mn. enidaba/enidbi
aoka, dat. jed. aoci, gen. mn. aoka enidbeni
ardinjera eniti, prez. enim, gl. pril. sad. enei, gl. prid. trp.
arini enjen
arite, gen. jed. arita, instr. jed. aritem enka, dat. jed. enki, gen. mn. enki
bun, nom. mn. bunovi enomrzac, gen. jed. enomrsca, vok. jed.
enomre, gen. mn. enomrzaca
derati, prez. derem, gl. pril. sad. derui, gl. im.
deranje enomrev
dral, nom. mn. dralovi/drali enska, gen. jed. enske, dat. jed. enskoj, nom.
mn. enske
drebad, gen. jed. drebadi, instr. jed. drebau/
drebadi enstvenost, gen. jed. enstvenosti, instr. jed.
enstvenou/enstvenosti
drebe, gen. jed. drebeta
enturaa
drebei
enturina
drebica
estok, estoka, odr. vid estoki
drebiin
ei (komp. od estok)
drijebac, gen. jed. drijepca, vok. jed. drijepe,
gen. mn. drijebaca gepe, gen. jed. gepeta
drijepev idak, itka, odr. vid itki
drijebiti (se), prez. drijebim (se), gl. pril. sad. ii (itkiji) (komp. od idak)
drijebei (se), gl. im. drijebljenje igolo, gen. jed. igola, nom. mn. igoli
drijelni ilavost, gen. jed. ilavosti, instr. jed.
drijelo ilavou/ilavosti

295
irant, gen. jed. iranta, gen. mn. iranata
iri, gen. jed. irija, instr. jed. irijem, nom. mn. iriji
iro raun
ika, dat. jed. iki/ici, gen. mn. iki/iaka
itije
itkiji (ii) (komp. od idak)
ivahan, ivahna, odr. vid ivahni
ivahnost, gen. jed. ivahnosti,
ivahnou/ivahnosti
ivjeti, prez. ivim, gl. pril. sad. ivei, impf.
ivljah, gl. prid. rad. ivio/ivjela
ivinarnik, nom. mn. ivinarnici
ivopisan, ivopisna, odr. vid ivopisni
ivopisnost, gen. jed. ivopisnosti, instr. jed.
ivopisnou/ivopisnosti
ivotopis
iak, gen. jed. ika, nom. mn. ici, gen. mn.
iaka
lijeb, nom. mn. ljebovi
lijebiti, prez. lijebim, gl. pril. sad. lijebei, gl.
prid. trp. lijebljen, gl. im. lijebljenje
lijezda, gen. mn. lijezda
ljebast, ljebasta, odr. vid ljebasti
ljezdani
ljezdica
migavac, gen. jed. migavca, gen. mn. migavaca
migavost, gen. jed. migavosti, instr. jed.
migavou/migavosti
murei (pril.)
mureke (pril.)
njeti, prez. anjem/njem
uanica (uenica)
uenica (uanica)
ueti (utjeti) (postajati ut ili biti ut), prez.
utim, gl. pril. sad. utei, gl. prid. rad.
utio/uela
ui (komp. od ut)
ukast, ukasta, odr. vid ukasti
udjeti (ueti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,
instr. jed. impf. uah, gl. prid. rad. udio/udjela
uen, uena, odr. vid ueni
ueti (udjeti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,
impf. uah, gl. prid. rad. udio/uela
urnal
urnalist (urnalista), gen. jed. urnalista
urnalista (urnalist), gen. jed. urnaliste
urnalistiki
urnalistkinja
ut, uta, odr. vid uti
utica
utiti (initi utim), prez. utim, gl. pril. sad.
utei, gl. im. uenje
utjeti (ueti), prez. utim, gl. pril. sad. utei,
gl. prid. rad. utio / utjela
utokljunac, gen. jed. utokljunca, vok. jed.
utokljune, gen. mn. utokljunaca
utokljunev
vakati, prez. vaem, gl. pril. sad. vaui, gl. im.
vakanje
valavac, gen. jed. valavca, vok. jed. valave, gen.
mn. valavaca
____________________________________

. r. (skr. enski rod) agora (top.)

rijeb, nom. mn. rebovi ajo (hipok.)

rijebati, nom. mn. rijebam, gl. pril. sad. ana (hipok.)
rijebajui, gl. im. rijebanje ato (hipok.)
rtvenik, nom. mn. rtvenici ena (zjena)
u, gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui enica (zjenica)

296