Sandro Sklepi

sandro.sklepic@gmail.com

JEZINA KULTURA I IDENTITET JEZIKA

Pretpostavka i organski dio svake kulture i kulturnog identiteta jest jezik. Jezina je
kultura temelj svake kulture. Da bi jezina kultura uope bila prepoznata, usvojena i
potovana u svakodnevnim komunikacijskim situacijama, bitno ju je jasno definirati i odrediti
njezine bitne elemente (Gazdi-Aleri 2012:328).

Jozef Ruika istie kako se termin jezina kultura koristi u etirima razliitim
znaenjima; oznauje stupanj razraenosti nekog knjievnog jezika, skup aktivnosti
usmjerenih na podizanje stupnja razraenosti, razinu usmenoga i pisanoga sporazumijevanja
na nekom jeziku i skup aktivnosti usmjerenih na podizanje te razine. Prema Ruiki, jasno
razlikovanje tih etiriju znaenja pomoglo bi da se bolje opie specifina situacija u kojoj se
nalazi neki knjievni jezik, a i primjerenije osmisle potrebne jezikoslovne intervencije
(Vukovi 2015:13). Prouavajui jezinu situaciju u ondanjoj ehoslovakoj, Ruika
zakljuuje da slovaki knjievni jezik nije bio dovoljno razvijen i ustaljen u uporabi te da
normu knjievnog jezika nije mogue traiti u iroku korpusu tekstova, nego predlae
restriktivniji korpus (naziva ga uzornom uporabom) i izjednauje ga s tekstovima dobrih
autora. Zbog takve nedovoljno uvrene knjievnojezine norme i njezinom slabom
proirenou u ire drutvene slojeve te jakim ekim utjecajem, slovakoj je jezinoj politici
bilo potrebno vre jezino, ali i identitetsko uporite (Vukovi 2007:115).

Potaknut dijelom i raspravama o jezinj kulturi u Slovakoj, Frantiek Dane u

svojem lanku Dijalektike tendencije u razvoju knjievnih jezika iz 1968 istie kako se
stavovi prema jeziku na najopenitijoj razini mogu svrstati u dva kompleksa (Vukovi
2015:14). Navodi kako su to dvije orijentacije racionalna (jezik je orue komunikacije, cilj
jaanje njegove uinkovitosti i ekonominosti) i neracionalna (afektivni stavovi
emocionalan odnos prema jeziku, posebno se vrednuju one njegove karakteristike po kojima
se on razlikuje od drugih jezika). One danas ine glavnu antinomiju1 u odnosu jezine

1
antinomija (gr.), proturjeje izmeu dvaju naela, dviju pravnih normi ili dvaju zakljuaka izvedenih iz
podjednako vjerojatnih premisa.
zajednice prema knjievnom jeziku (Dane 2015:226). U slovakoj jezinoj situaciji
dominirala je neracionalna orijentacija, dok je za program jezine kulture Prake kole bilo
karakteristino naglaavanje racionalnih stavova. Dane istie da takvi afektivni stavovi ne
smiju biti proturacionalni, ve moraju sluiti jaanju racionalnosti pozitivne stavove prema
jeziku bi trebalo usmjeriti na njegovu komunikacijsku i ekspresivnu uinkovitost, a ne na
njegovu posebnost. Iako je za razvoj ljudskog drutva karakteristino je postupno slabljenje
neracionalnih stavova i jaanje racionalnih, jezina kultura ne moe se temeljiti iskljuivo na
racionalnima, nego mora uspostaviti ravnoteu izmeu dvaju spomenutih usmjerenja, koja
nije trajna neko je uvijek odgovor na aktualne izazove s kojima se dana jezina zajednica
suoava. Zbog tih izazova, Dane u svojem lanku naglaava kako lingvist kao graanin ima
pravo i obavezu zauzimati prema pitanjima razvoja knjievnog jezika osobni stav i ako treba,
aktivno intervenirati u drutvena zbivanja (Dane 2015:239).

Petar Vukovi u svojem lanku Autonimija standardnoga jezika pie kako je

jezikoslovna kroatistika preuzela pojam autonomije standardnog jezika iz radova pripadnika
Prake kole, ali njezinu ideju definirali kao neovisnost standardnoga jezika o dijalektalnoj
osnovici. esi su tu ideju autonomije shvaali kao neovisnost suvremene standardnojezine
norme o dijalektima, sociolektima, starijem jeziku i kodifikacijskim prirunicima te je takvo
shvaanje u jezikoslovnoj bohemistici dovelo do porasta empirijskih istraivanja stvarne
jezine uporabe koja su se nastavila razvijati i nakon to je ideja autonomije standardnog
jezika naputena. Ta vanost empirijskih istraivanja u jezikoslovnoj je kroatistici potisnuta u
drugi plan zajedno sa izradom objektivnog sinkronijskog opisa suvremenog jezika. George
Thomas, piui o usredotoenosti hrvatske lingvistike na jezini purizam, govori kako je ta
potisnutost samo usputna posljednica toga to su se hrvatski lingvisti intenzivno bavili u
prvom redu pitanjima jezinog identiteta, ali neki hrvatski standardolozi tvrde da je taj jezik
autonoman (njegova bit lei izvan stvarne suvremene uporabe, u starijim knjievnim
tekstovima) i u skladu s tim uvjerenjem istraivanje suvremenog jezika smatrano je
marginalnim lingvistikim zadatkom.

U slovakom je sluaju posrijedi bila potreba da se knjievnim jezikom izrazitije

istakne slovaki nacionalni identitet, a klasini pristup Prake kole morao je biti korigiran
uzimanjem u obzir pitanja s podruja emocionalnog odnosa prema jeziku i identiteta
(Vukovi 2015:21). eki nacionalni identitet nije izravno bio u krizi, nego samo neki
elementi koji su ga inili te su odraz toga kontroverze o nainu na koji bi se trebala odraavati
kodifikacija. Do zanemarivanja takvih vanih lingvistikih istraivanja moe dovesti samo
pretjerani osjeaj u svakom jezikoslovcu da izloi vlastiti pogled na temu, kao to je bio sluaj
u hrvatskoj lingvistici. Iz tog razloga, razvoj ideja o jezinoj kulturi u ekoj i Slovakoj
mogao bi joj posluiti kao inspiracija jer njegovati jezinu kulturu, a i kulturu openito kao
to su to radili esi, znai imati dobar nacionalni i kulturni identitet. Kultura obuhvaa
ovjekovo svjesno i plansko preobraavanje prirode, kao i stvaranje duhovnih vrijednosti
kojima se potvruje ovjekov specifian poloaj u svijetu i ona se moe najire socioloki
odrediti kao ukupnost materijalnih i duhovnih vrijednosti koje je ovjeanstvo stvorilo kroz
povijest (Gazdi-Aleri 2012:328). Ako elimo da naa hrvatska kultura i njezin identitet
dobiju na znaenju i vrijednosti kao to je i eka, onda ne smijemo dozvoliti da nam se
uskrauje sloboda vlastitog miljenja, sastavljaju registri izdajnika ili profesionalni
domoljubi ili simpatizeri NDH budu ministri kulture.
Literatura:
Dane, Frantiek. 2015. Dijalektike tendencije u razvoju knjievnih jezika. Prev. Petar
Vukovi. U: Petar Vukovi (ur.) Jezina kultura: program i naslijee Prake kole. Zagreb:
Srednja Europa, 225-239.
Gazdi-Aleri, Tamara. 2012. Utvrivanje sastavnica pojma jezina kultura.
Bosanskohercegovaki slavistiki kongres: zbornik radova (knjiga 1), 327-336.
Ruika, Jozef. 2015. Problemi jezine kulture Prev. Petar Vukovi. U: Petar Vukovi (ur.)
Jezina kultura: program i naslijee Prake kole. Zagreb: Srednja Europa, 203-216.
Vukovi, Petar. 2015. Autonomija standardnoga jezika
Vukovi, Petar. 2015. Program jezine kulture Prake kole U: Petar Vukovi (ur.). Jezina
kultura: program i naslijee Prake kole. Zagreb: Srednja Europa, 1-24.
Vukovi, Petar. 2007. U pozadini naela Pii kao to dobri pisci piu. Jezik 54, 109-118.