K - Strojarski Racunalni Tehnicar

Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
STROJARSKI RAUNALNI TEHNIAR

Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
CAD Computer-Aided Design, raunalom potpomognuti dizajn
CAM Computer-Aided Manufacturing, raunalom potpomognuta izradba
CNC Computer Numerical Control, numeriki upravljani stroj
EN European Standards, europske norme
EU European Union, Europska unija
GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
HRN Hrvatske norme
ICT Information and Communication Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
ISO International Organization for Standardization, meunarodna organizacija za
normiranje
IT Information Tehnology, informacijska tehnologija
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanje
NN Narodne novine
OS Operativni sustav
PLC - Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja
PSE - Periodni sustav elemenata
RH Republika Hrvatska
2
Sadraj
1. Opi dio ............................................................................................................ 4
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 4

1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 4
1.3. Trajanje obrazovanja ................................................................................... 4

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 4
2. Nastavni plan i program ..................................................................................... 5

2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 5
2.2. Nastavni program ........................................................................................ 7

2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 7
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 146

2.2.3. Izborni strukovni moduli ...................................................................... 206
2.2.4. Zavrni rad ....................................................................................... 225

3. Okruenje za uenje ....................................................................................... 226
4. Kadrovski uvjeti.............................................................................................. 227
5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 241
6. Reference dokumenta ..................................................................................... 246
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 246
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 246
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 246

6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 249
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................ 249
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student,
korisnik, poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju
rodnu razliku.
3
1.Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Strojarski raunalni tehniar
1.2. Cilj kurikuluma
Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

standardom strukovne kvalifikacije Strojarski raunalni tehniar
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola.
4
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan

NASTAVNI PLAN STROJARSKI RAUNALNI TEHNIAR
A. OPEOBRAZOVNI DIO
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

MODUL NASTAVNI PREDMETI
tjedno tjedno tjedno tjedno
godinje
godinje
godinje
godinje
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
T V PN T V PN T V PN T V PN
HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

STRANI JEZIK 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
POVIJEST 70 2 4,5 70 2 4,5
OPEOBRAZOVNI MODUL
VJERONAUK/ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5

GEOGRAFIJA 70 2 4,5 35 1 2,5
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2
MATEMATIKA 140 4 6 140 4 6 140 4 6 128 4 6
RAUNALSTVO 70 1 1 4 70 2 4
FIZIKA 70 2 4 70 2 4 70 2 4
KEMIJA 70 2 4
POLITIKA I GOSPODARSTVO 64 2 4
UKUPNO SATI / BODOVA A. 770 21 1 41,5 665 17 2 35,5 490 14 24,5 448 14 24,5
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU
69% 69% 59% 59% 44% 41% 44% 41%
%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

B1. OBVEZNI
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI
godinje
godinje
godinje
godinje
MODULI
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
TEHNIKO CRTANJE I TEHNIKO CRTANJE 105 1 2 5,5 70 2 4

ELEMENTI STROJEVA ELEMENTI STROJEVA 105 2 1 6
TEHNIKA MEHANIKA TEHNIKA MEHANIKA 70 1 1 4 70 1 1 4,5
TEHNIKI MATERIJALI TEHNIKI MATERIJALI 70 2 4 35 1 2
STROJARSKE TEHNOLOGIJE 105 1 2 5 175 3 2 8

TEHNOLOGIJE
KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE 32 1 1,5
STROJARSKE KONSTRUKCIJE 70 1 1 4 96 1 2 4,5
KONSTRUKCIJE
ALATI I NAPRAVE 70 1 1 4 64 1 1 4
PNEUMATIKA I HIDRAULIKA 70 1 1 4 64 1 1 3
ENERGETIKA ELEKTROTEHNIKA 70 1 1 3,5
TERMODINAMIKA 70 1 1 4 32 1 2
NUMERIKI UPRAVLJANI
CNC TEHNOLOGIJE 70 1 1 4 96 1 2 4,5
ALATNI STROJEVI
AUTOMATIZACIJA INDUSTRIJSKA AUTOMATIZACIJA 70 1 1 4 64 1 1 4
UKUPNO SATI / BODOVA B1. 350 5 5 18,5 455 6 7 24,5 490 7 7 27,5 448 7 7 23,5
UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
31% 31% 41% 41% 44% 46% 44% 39%
FONDU %
5
B2. IZBORNI
STRUKOVNI NASTAVNI PREDMETI *
godinje
godinje
godinje
godinje
MODULI
bodovi
bodovi
bodovi
bodovi
DIZAJNIRANJE PROIZVODA POMOU

70 2 4
IZBORNI STRUKOVNI MODUL
RAUNALA
TOKARENJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM 70 2 4
GLODANJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM 64 2 4

NEKONVENCIONALNI POSTUPCI
32 1 2
OBRADE
ROBOTI I MANIPULATORI 64 1 1 4
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 70 2 4 32 1 2
UKUPNO SATI / BODOVA B2. 140 2 2 8 128 2 2 8
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM
0% 0% 0% 0% 13% 13% 13% 13%
FONDU %
UKUPNO SATI / BODOVI B1. + B2. 350 5 5 18,5 455 6 7 24,5 630 9 9 35,5 576 9 9 31,5
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA / BODOVA U UKUPNOM FONDU % 31% 31% 41% 41% 56% 59% 56% 53%
D. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C . 4
SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C 1120 26 6 60 1120 23 9 60 1120 23 9 60 1024 23 9 60
* Napomena: u treem razredu, u izbornom strukovnom modulu, biraju se dva predmeta od

ponuenih predmeta.
U etvrtom razredu, u izbornom strukovnom modulu, biraju se dva predmeta u trajanju od 2
(64) sata ili jedan predmet u trajanju 2 (64) sata i dva predmeta u trajanju od 1 (32) sat.
Ukupno u etvrtom razredu bira se 4 (128) sata.
6
2.2. Nastavni program
2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima u
razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje su
kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost komunikacije u
razliitim situacijama
Cilj predmeta: razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim
pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.
razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei, potivati
hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture drugih
naroda
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:
I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
Opis predmeta: V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
7
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Razred: prvi (1.)
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo

biljeaka i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

druge idiome hrvatskog jezika
U prvom razredu
4. navesti jezina pravila
polaznik e stei
sljedee ishode 5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
uenja:
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
8
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova

1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova

1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini

tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i

implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,

oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz

razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu

Razrada
Nastavne
Razrada Nastavne teme
cjeline
Sluanje
Javni govor
monoloki oblici
Govorenje
Govor
monoloki oblici
Govorenje
Oluja ideja
dijaloki oblici
Funkcija glasova Fonem, alofon, fon
u jeziku Fonem i grafem
Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru
9
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Glasovne Palatalizacija
promjene Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravogovorna i
Pravopis ili ortografija
pravopisna
Pisanje velikog i malog slova
norma
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/,
Alternacije ije/je/e/i
Hrvatski jezik od Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske

prvih pisanih srednjovjekovne knjievnosti
spomenika do Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
kraja 15. stoljea historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
Opisivanje kao postupak
opisivanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Pisanje - Tehniko izvjee
pripovijedanje Obavijest
ivotopis
Molba
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Pria i novela Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
Victoria Hislop, Otok
10
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Lirika Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Polaznici itaju pet pjevanja.
Ep
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
tekstovi
itanje - Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
pripovjedaki Molba
tekstovi ivotopis
Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Napomene:
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
Metode i oblici
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
rada:
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
11
Razred: drugi (2.)
U drugom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Predavanje
monoloki oblici
Sluanje
Intervju
dijaloki oblici
Govorenje
Predavanje
monoloki oblici
Govorenje
Anketa
dijaloki oblici
Morfem, alomorf, morfologija
Morfem i
Vrste morfema
morfologija
Gramatike Kategorije vrsta rijei

kategorije Kategorije oblika rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Promjenjive rijei
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Prilozi
Prijedlozi
Nepromjenjive
Veznici
rijei
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
16. do kraja 18.
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
stoljea
Izlaganje kao postupak
Definicije
Pisanje - Saetak
izlaganje Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
Cijeli se svijet ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
igra polaznika.
Molire, krtac
12
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej

Prometeji Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
Milan Begovi, Bez treega

ena u Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
knjievnom djelu Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
itanje - Saetak
izlagaki tekstovi Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
praenja i neknjievni tekstovi.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
polaznika: zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
13
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
Literatura
14
Razred: trei (3.)
U treem razredu Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
polaznik e stei razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Izvjetaj
monoloki oblici
Sluanje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Govorenje
Izvjetaj
monoloki oblici
Govorenje
Slubeni razgovor
dijaloki oblici
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo Obavijesno ustrojstvo reenice
reenice Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
Jednostavne i sloene reenice
sastavu
Nezavisno
Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
sloena reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Zavisno sloena
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
reenica
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
Red rijei u reenici
reenica u tekstu
Pravopisna
Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
pravila u sintaksi
Hrvatski jezik u
Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
19. stoljeu
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Pisanje - Prikaz
dokazivanje Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
Jurei vlak brae Janko Poli Kamov, Brada

Lumire Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
15
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu

obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
August enoa, Prijan Lovro

Drutveni Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
angaman Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet

Unutarnji svijet Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
itanje -
Prikaz
dokazivaki
Pismo za iskazivanje interesa
tekstovi
Problemski lanak
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici neknjievni tekstovi.
praenja i Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika: samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
Literatura
16
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razredu polaznik razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Sluanje
Komentar
monoloki oblici
Sluanje
Debata
dijaloki oblici
Govorenje
Komentar
monoloki oblici
Govorenje
Razgovor na temu
dijaloki oblici
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i Struktura jezinog znaka
jezini znak Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko- Sinonimija
semantiki Antonimija
odnosi Homonimija
Vremenska raslojenost leksika
Raslojenost
Podruna raslojenost leksika
leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
Posuenice
dodiri i leksiko
Vrste posuenica
posuivanje
Jezina norma i Jezina norma

jezini purizam Jezini purizam
Frazem i frazeologija
Frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Vrste rjenika
Leksikografija
Leksikografski (rjeniki) lanak
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
Hrvatski jezik u samobitnosti hrvatskoga jezika
20. i 21. stoljeu
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje -
kolski esej
dokazivanje
Pisanje - Upuivanje kao postupak
upuivanje Tehnika uputa
Stoljee nemira
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
17
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Albert Camus, Stranac

Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Globalno selo
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)

Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Hrvatska
Marin Dri, Dundo Maroje
knjievna batina
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
itanje -
Kritika
dokazivaki
Komentar
tekstovi
itanje - Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
upuivaki Tehnika uputa
tekstovi Zakoni
Napomene:
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Elementi i oblici
neknjievni tekstovi.
praenja i
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
vrjednovanja
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
polaznika:
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
18
Literatura
19
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi ostvarivanja pisane i
usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom

struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o

poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim razgovorima bez
Cilj predmeta: pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali dogaaje

i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu

osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i zemlje

jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i skupinama

u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Engleski jezik je opeobrazovni predmet koji se ui kroz sve etiri

godine kolovanja i to dva sata tjedno to ukupno u etiri godine
iznosi 274 sati nastave. Uspjenim svladavanjem nastave engleskoga
jezika polaznik maksimalno stjee 16 bodova.
Nastavom engleskoga jezika se uz koritenje kombiniranih metoda i
oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj.
ciklusa srednjokolskoga obrazovanja uzete su u obzir smjernice
Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje,
Opis predmeta: pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i Nacionalnog
okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje te ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije o
nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjega obrazovanja oekuje
se da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju
receptivnih jezinih vjetina. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom
planu i programu za osnovnu kolu i Nacionalnog okvirnog kurikuluma
za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2 realno je oekivati heterogenost
polaznikovih znanja iz osnovne kole koja e trebati usloniti uz
20
manja proirenja gradiva vezanih za novi kontekst i struku.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja

iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20%, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
21

Razred: prvi (1.)
Jezini sustav i sadraji
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular povezan uz

jezina podruja vezana za predstavljanje sebe i drugih,
obitelj, kolu, okoli, stanovanje, slobodno vrijeme i sport,
medije, hranu, kupovinu, tijelo, zdravlje i higijenu, zanimanje i
posao, promet te javne i privatne uslune djelatnosti, kulturu i
civilizaciju u usmenome i pisanome izriaju uz progresiju jezika
struke
itanje
1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona

vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
Sluanje
U prvom razredu 1. razumjeti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular

polaznik e stei 2. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom i/ili
sljedee ishode izgovorenom tekstu na poznatu temu
uenja: Pisanje
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i

sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje vezane uz svakodnevne i

poznate situacije
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom

izriaju
2. koristiti jednostavne fraze u drutvenim situacijama

Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i

zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine...)
mene lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Stanovanje Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Svakodnevica Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevne aktivnosti
22
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene Hrana i pie
navike Obroci
Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ukoliko su dotinom jeziku
vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
vjerojatno nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti;
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,
relativne,
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
Napomene: PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni
i opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;
mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i
vremena
GLAGOLI: 5 osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik, particip s
nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena ponavljanje;
tvorba i uporaba buduih vremena (going to + infinitive; shall,
will; Present Continuous za budunost), pojam aktiva i pasiva
Ostalo:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objanjavanje),
sluanje, itanje i rad na tekstu, metoda pisanja i pisanih radova,
demonstracije.
Metode i oblici Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
rada: alternativni oblici rada.
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
Elementi i oblici odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
praenja i struke).
vrjednovanja Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
polaznika usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10)
23
Literatura
24
Razred: drugi (2.)

1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinoga sustava radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom
pismu
2. izdvojiti kljune informacije u svakodnevnim pisanim
materijalima na standardnom jeziku
Sluanje
U drugom 1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
razredu polaznik Pisanje
e stei sljedee 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
ishode uenja: 2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim
situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama
1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa
2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama iz razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku
cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Mediji i Radio i televizija
suvremena TV vodi i programi
komunikacija Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
25
Vanost bavljenja portom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Sport i zdravlje
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Generacijski jaz
Meuljudski
Odnosi meu spolovima
odnosi
Formalne i neformalne situacije
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva:
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica;
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
Napomene: PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at,
above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici naelo
tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i sloenim
vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense
- Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense Preterite Tense
(odnos)
Ostalo
demonstracije
rada: alternativni oblici rada

praenja i struke).
polaznika: usmena i pisana provjera znanja.
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
26
Razred: trei (3.)

1. primijeniti osnove jezinoga sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja povezanog sa strukom
itanje
1. izdvojiti kljune informacije u pisanim materijalima na
standardnom jeziku
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
Sluanje
U treem razredu 1. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom
polaznik e stei i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
sljedee ishode Pisanje
uenja: 1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote
1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko Mladi i europsko okruenje
okruenje Europsko zajednitvo (valuta itd)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi i njihov Mladi na djelu
svijet Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost ljudi i znanja
Mobilnost i Meunarodno trite rada
migracije Posjeti i razmjene uenika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju ...)
Drutvo i svijet Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
koji nas okruuje Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Izumi i otkria
Znanost i
Poznati znanstvenici
27
tehnologija Suvremene tehnologije
Strukovno Povijest struke

usmjerene teme Zanimljivosti i osobitosti
Napomene: vjerojatno nadmaiti.
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva:

tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;
pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne reenice
Ostalo
demonstracije
rada: alternativni oblici rada

praenja i struke).
polaznika usmena i pisana provjera znanja.
Literatura
28
Razred: etvrti (4.)

1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
U etvrtom 2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
razredu polaznik izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
e stei sljedee situacije
ishode uenja: Pisanje
1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe

1. koristiti prigodni jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja
Posao i Oglasi
obrazovanje ivotopis i europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Svijet rada Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam

Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Kultura i Fenomen globalizacije
civilizacija Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
29
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura

ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju...)
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene: vjerojatno nadmaiti.
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasivne reenice bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene
reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
Literatura
30
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
prepoznati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u razvijanju
jezinih vjetina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati kratke i jednostavne tekstove
pronai odreenu predvidivu informaciju u jednostavnim

svakodnevnim pisanim materijalima
razumjeti fraze i najee koritene rijei iz podruja od
neposrednog osobnog interesa
Cilj predmeta: razumjeti osnovno znaenje kratkih, jasnih i jednostavnih poruka i

javnih obavijesti
pisati kratke jednostavne biljeke, poruke i odgovoriti na pismo
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o poznatim

temama i aktivnostima
sudjelovati u kraim razgovorima koji zahtijevaju jednostavnu

razmjenu informacija. Jednostavnim jezikom, jednostavnim
reenicama i frazama opisati pojavnosti i sadraje iz bliega i
daljega ivotnoga okruja
Njemaki jezik je opeobrazovni predmet koji se ui sve etiri godine

kolovanja i to dva sata tjedno to ukupno u etiri godine iznosi 274
sata nastave. Uspjenim svladavanjem nastave njemakoga jezika
polaznik maksimalno stjee 16 bodova.
Nastavom njemakog jezika uz koritenje kombiniranih metoda i

oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, tj.
ciklusa srednjokolskoga obrazovanja uzete su u obzir smjernice
Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike: uenje,
pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i Nacionalnog
okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje te ope
obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije o
nastavku uenja prvog stranoga jezika u kontinuitetu od 1. razreda
Opis predmeta: osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
uenika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole budui
da je u tom razredu realno oekivati heterogenost polaznikovih znanja
iz osnovne kole koja e trebati poravnati/usloniti uz (manja)
proirenja gradiva povezanim sa novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih sadraja

iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20%, ovisno o
razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
31
Razred: prvi (1.)
1. razviti jezine strukture osnovne razine i vokabular povezan s
jezinim podrujima koja se odnose na predstavljanje sebe i
drugih, obitelj, kolu, okoli, stanovanje, slobodno vrijeme i
sport, medije, hranu, kupovinu, tijelo, zdravlje i higijenu,
zanimanje i posao, promet te javne i privatne uslune
djelatnosti, kulturu i civilizaciju u usmenom i pisanom izriaju
uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona
vokabulara i jednostavnih jezinih struktura pisanih
standardnim jezikom
U prvom razredu Sluanje
polaznik e stei 1. razumjeti osnovne i sloenije jezine strukture i vokabular
sljedee ishode 2. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom
uenja: i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
Pisanje
1. svrstati osnovne i sloenije jezine strukture te osnovni i
sloeniji vokabular u pisanom izriaju
2. izraziti svojim rijeima osjeaje povezane sa svakodnevnim i
poznatim situacijama
Govor
1. koristiti odgovarajue jezine strukture i vokabular u usmenom
izriaju
2. koristiti jednostavne fraze u drutvenim situacijama
1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) jezika cilja
2. interpretirati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje (ili zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline
Ja i svijet oko Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine...)
mene lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Prostorije u kui/stanu
Stanovanje Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Slobodno vrijeme Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
Svakodnevica Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Hrana i pie
Prehrambene
Obroci
32
navike Prehrambene navike (Piramida prehrane)
Vrste valuta
Kupovina Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice,
Napomene: bezlina man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije
pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?
Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red
rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn.)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;
povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.

praenja i struke).
Literatura
33
Razred: drugi (2.)

1. odabrati pravilne jezine sadraje i oblike
2. izdvojiti osnove jezinoga sustava radi ostvarenja komunikacije

s razliitim osobama u novim uvjetima
itanje
1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom
pismu
2. izdvojiti kljune informacije u svakodnevnim pisanim
materijalima na standardnom jeziku
Sluanje (razina 3)
U drugom 1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe
razredu polaznik
e stei sljedee Pisanje (razina 3)
ishode uenja: 1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava
2. izvijestiti o planovima i zadaama u kratkom i jednostavnom
pisanom obliku
Govor
1. izloiti svoje osjeaje povezane sa svakodnevnim i poznatim
situacijama
2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaama

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa
2. navesti uzroke nerazumijevanja meu osobama razliitih
kultura
3. upotrijebiti osnovna pravila ponaanja u komunikaciji na jeziku
cilju
Razrada
Nastavne
cjeline
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Putovanja i Vozni red i prospekti
praznici Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Multikulturalnost Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, Europske institucije za mlade
Tiskani i elektroniki mediji
Mediji i Radio i televizija
suvremena TV vodi i programi
komunikacija Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
34
Vrste kola
Predmeti
kola i Ocjene
obrazovanje kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Vanost bavljenja sportom
Sport i zdravlje Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Meuljudski Generacijski jaz
odnosi Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
ponavljanje i proirivanje
Napomene: IMENICE: sloenice
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih
glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv; rekcija
glagola
Ostalo
demonstracije.

praenja i struke).
Literatura
35
Razred: trei (3.)

1. primijeniti osnove jezinoga sustava na novim sadrajima
2. koristiti jezine strukture i vokabular u sloenijim opisima i
situacijama iz svakodnevice i podruja vezanoga za struku
itanje
1. izdvojiti kljune informacije u pisanim materijalima na
standardnom jeziku
2. izdvojiti specifine informacije iz jednostavnih izvornih i
didaktikih tekstova
Sluanje
1. identificirati globalno znaenje i glavnu misao u snimljenom
U treem razredu i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi
polaznik e stei
sljedee ishode Pisanje
uenja: 1. raspraviti sloenije informacije u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. preoblikovati biljeke nakon itanja ili sluanja teksta
Govor
1. protumaiti sloenije informacije iz osobnih pisama,
razglednica ili e-pote

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od
razliitih oblika diskriminacije
2. primijeniti razliite verbalne i neverbalne strategije za
uspostavljanje kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline
Europsko Mladi i europsko okruenje
okruenje Europsko zajednitvo (valuta itd)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javno zdravstvo
Javne slube kole i kolski sustavi
Javne institucije
Obitelj i drutvene veze
Mladi i njihov Mladi na djelu
svijet Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost i Meunarodno trite rada
Drutvo i svijet Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
koji nas okruuje ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju ...)
36
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Znanost i Izumi i otkria
tehnologija Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Napomene: Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,
Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske i
namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice; nepravilne
upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher, dieser); neupravni
govor
Ostalo
demonstracije.
praenja i struke).
Literatura
37
Razred: etvrti (4.)

1. iskazati podatke o razliitim temama uz povremenu strunu
pomo u poznatim i novim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja
vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. prepoznati kljune ideje u tekstu pregledno izloene
argumentacije
2. razlikovati pisani izriaj od govornog izriaja
Sluanje
1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
U etvrtom 2. razlikovati vanije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili
razredu polaznik izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne ivotne
e stei sljedee situacije
ishode uenja:
Pisanje
1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani
izriaj
Govor
1. interpretirati sloeniji proitani ili sluani tekst
2. prevesti jednostavne upute i naredbe

1. koristiti prigodni jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima
2. provesti sloeniju komunikaciju i suradnju u skupini u
poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Zanimanja i oglasi
Posao i ivotopis i europass
obrazovanje Molba i razgovor za posao
Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako Reklame i utjecaj na mlade
drutvo Konzumerizam

Mobilnost i Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Kultura i Fenomen globalizacije
38
civilizacija Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost, Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
umjetnost i Slavni ljudi i dogaaji
popularna
kultura
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju...)
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Solidarnost Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
kola i radionica kole
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene: vie izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih
godina
Ostalo
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.

praenja i struke).
Literatura
polaznika: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
39
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i irenje
temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o povijesti
svoje nacije, regije i Europe tijekom est povijesnih razdoblja
vrednovati dokaze,
Cilj predmeta:
razvijati komparativnu i uzrono-posljedinu analizu
interpretirati povijesne podatke
konstruiraju vrste povijesne argumente i povijesne perspektive
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:

temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:

a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv koncepata prvog
reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske
aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,
politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet

vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje
stavova.
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.

Opis predmeta: tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti je tako strukturirano da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
dogaaj, ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
40
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
41
Razred: prvi (1.)
Od lovca i sakupljaa do stanovnika grada
1. pisati svakodnevan ivot paleolitskog lovca i sakupljaa
plodova
2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i
tehnologiju
3. objasniti kulturne grupe na prostoru dananje Hrvatske u

prapovijesno doba i njihove karakteristike
4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih

civilizacija i prvih gradova
5. razmotriti graditeljska, umjetnika i znanstvena dostignua

ranih civilizacija
6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politiki, drutveni i
kulturni ivot ljudi
7. razlikovati povijesne procese na dananjem hrvatskom

prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisuljea prije Krista
Uspon i pad staroga svijeta

1. objasniti obiljeja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj drava
do kraja 1. tisuljea prije Krista
2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i dravama
3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obiljeili
U prvom razredu stari svijet
polaznik e stei 4. ispitati najznaajnija postignua helenske i helenistike kulture
sljedee ishode 5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod
uenja: rimskim vlau
6. analizirati pojavu kranstva i rimsko pravo kao osnove
budueg europskog nasljea
7. usporediti irenje grkog i rimskog utjecaja na prostor
dananje Hrvatske
Srednjovjekovne civilizacije
1. ralaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od
4. do 10. stoljea.
2. objasniti politike, drutvene i kulturne promjene u Europi
izmeu 500. i 1000. godine.
3. ustanoviti poetak, tijek i posljedice razvoja islamske
civilizacije na trima kontinentima
4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i irenje kranstva
na prostor jugoistone Europe.
5. istraiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom
srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske.
6. ispitati promjene u organizaciji drave, drutva i irenju
kranstva od 11. do 14. stoljea.
7. identificirati jaanje meuregionalne trgovine i kulturne
razmjene meu trima kontinentima
8. protumaiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj
na europske narode i Hrvatsku
9. izloiti sazrijevanje i rast drutava i kulture u Hrvatskoj i
42
susjednim podrujima do 14. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Kultura i nain Pojava i razvoj prvih ljudi
ivota prvih ljudi Materijalna kultura i nain ivota
ledenog doba Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti
Neolitska i Nagli napredak ovjeanstva u doba neolitika
urbana Kulturne grupe i nastanak prvih naroda
revolucija Od stanovnika sela do stanovnika grada
Pojava pisma i Stari istok
nastanak prvih Pismo pronalazak neprocjenjive vanosti
drava i Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija
civilizacija
Dananji ivot paleolitskog lovca krapinski praovjek
hrvatski prostor Vuedolska kultura sjedilaki ivot i metalurgija
u prapovijesti Iliri i njihova kultura
Prijelomna Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u
vremena - jugozapadnoj Aziji
inovacije i velika Uspon i pad starih i novih drava
seoba Pojava judaizma i idovska drava
Vladavina aristokracije i demokracija u grkim polisima
Pojava i razvoj
Stari istok i Grka izmeu Aleksandra i Rimljana
egejske
Najpoznatije religije staroga svijeta
civilizacije
Helenska i helenistika kultura
Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom
Doba velikih
Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljee
carstava
Indija i Kina
Susreti i Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada
proimanja Grki i rimski gradovi na istonoj obali Jadrana
istonog Jadrana Nain ivota i arhitektura rimskog grada na istonoj obali Jadrana
i Sredozemlja
Kriza Rimskog carstva i dezintegracijski procesi

Susret i suivot
Bizantsko carstvo i irenje kranstva
triju svijetova na
Pojava i uspon islamske civilizacije
Sredozemlju
Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju
Nova carstva, kraljevstva i komune
Oporavak Gospodarski i kulturni oporavak
Zapada Kranstvo i drutvo
Prvi svjetski sustav trgovine (1250. 1350.)
Slavenski svijet Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe
u Europi Slavenski svijet na razmeu Istoka i Zapada
Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet
Hrvatska izmeu Istona obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti
sredozemnog i Pokrtavanje, organizacija drave i razvoj drutva
srednjoeuropsko Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u
g svijeta unutranjosti
Rubna podruja hrvatskog srednjovjekovlja
U prvoj godini uenja polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Od lovca
Napomene: i sakupljaa do stanovnika grada (od pojave ovjeka do 1200. g. pr.
Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i
Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti
43
bioloke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica,
prvih oblika kulture i organizacije drutvenog ivota. Polaznik e
razumjeti migracije, pojavu i izgradnju razliitih drava, religija,
kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru dananje
Hrvatske od kraja 2. tisuljea prije Krista do 300. godine te pojavu i
razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih drava i kultura na trima
kontinentima te kako su te nove drave i razliite kulturne tradicije i
povijesna iskustva utjecala na drutvene promjene i odnose u
srednjem vijeku.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, ueniko izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje);
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udbenikom, rad s pomonom literaturom, rad s posebno
Metode i oblici pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
rada: operativne metode (grafiki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
praenja i znanje i metakognitivno znanje.
vrjednovanja Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
polaznika: (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih Udbenika i drugih nastavnih sredstava
polaznike: Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
44
Razred: drugi (2.)

Temelji modernog svijeta
1. ispitati izvore, znaajke i posljedice demografske krize i

promjene u 14. i 15. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj
2. obrazloiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te
geografska otkria u 15. i 16. stoljeu doveli do promjena
3. ocijeniti karakter gospodarske, politike i kulturne dominacije
europskih sila nad narodima u kolonijama
4. raspraviti kako je hrvatsko drutvo doivjelo vjersku, politiku,
drutvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeu
5. usporediti znaajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu
revoluciju i prosvjetiteljstvo
6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije
Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija
7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih
promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljea
Doba graanskih revolucija

1. ralaniti uzroke i posljedice graanskih revolucija krajem 18. i
u prvoj polovici 19. stoljea
2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije
3. istraiti kako su liberalizam i socijalistike ideje utjecale na
promjene u europskim dravama i Hrvatskoj
4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na

U drugom
razredu polaznik intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeu
e stei sljedee 5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju
ishode uenja: globalne trgovine i europske premoi
6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija

Hrvata i ostalih naroda do poetka 20. stoljea
7. protumaiti proces teritorijalne integracije i formiranja

hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljea
8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u
razdoblju "novog imperijalizma"
Dvadeseto stoljee
1. ralaniti ekonomska, politika i ideoloka suparnitva meu
velikim silama kao uzroke svjetskih ratova
2. objasniti tijek i posljedice Prvog svjetskog rata u svijetu,

Europi i Hrvatskoj
3. opisati pokuaje uspostave demokracije i uvoenje totalitarnih
sustava nakon Prvog svjetskog rata u svijetu i Europi
4. obrazloiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemakoj

5. ispitati viestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugog
svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj
6. izloiti poloaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj
jugoslavenskoj dravi
7. protumaiti raspad komunizma u Europi, socijalistike
Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske drave
45
8. identificirati oekivanja i proturjenosti u svijetu u drugoj
polovici 20. stoljea
Razrada
Nastavne
cjeline
Raanje Crna smrt i njezine posljedice
moderne Europe Pojava nacionalnih drava, gradovi i komune
Temelji humanizma i renesanse
Velika
geografska
Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva
otkria i
Kolonijalizam i europeizacija svijeta
europska
ekspanzija
Raspad
srednjovjekovnih Izazovi s Istoka - Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta
carstava i pojava Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi
nacionalnih Nastanak modernih europskih drava
monarhija
Hrvatska u Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroenosti

"produenom Stvaranje habsburkog carstva i kriza Osmanlijskog Carstva -
srednjovjekovlju" teritorijalne promjene krajem 17. stoljea
Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama
Uzroci i
posljedice
graanskih Doba razuma
revolucija krajem Amerika i Francuska revolucija
18. i poetkom
19. stoljea
Uzroci i
posljedice
industrijske i Industrijalizacija i modernizacija
agrarne Uspon SAD-a do svjetske sile
revolucije 18. i
19. stoljea
Promjene u
euroazijskim
drutvima u
Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeu
razdoblju
Kina i Japan u 19. stoljeu
svjetske trgovine
i porasta
europske moi
Primjeri
nacionalizma,
izgradnje drava
Europa izmeu restauracije i revolucije
i drutvenih
Europa u doba nacionalizma i radnikog pokreta
reformi u Europi
od 1830. do
1914. godine
Novi Svijet u razdoblju imperijalizma
imperijalizam Porast stanovnitva i prekooceanske migracije
monih Graanska kultura od romantizma do moderne
nacionalnih
46
drava 1850.-
1914. godine i
vaniji globalni
trendovi
Teritorijalna Hrvatski narodni preporod
integracija Hrvatska izmeu Austrije i Ugarske
hrvatskih
zemalja i
stvaranje
moderne
hrvatske nacije
Opa kriza Politiki odnosi, savezi i sukobi europskih drava
modernog svijeta Revolucionarni pokreti u svijetu poetkom stoljea
- problemi Europska kultura izmeu historicizma i novih izraajnih oblika
industrijalizacije,
demokracije i
nacionalnosti
Pitanje krivnje za rat i politiki uinak rata u pojedinim dravama
Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine
Prvi svjetski rat
Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja
Ljudske rtve i globalne posljedice Prvog svjetskog rat
Tri oblika Komunistiki sovjetski sustav, faizam i graanske parlamentarne
politike scene u demokracije
svijetu od 1919. Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj dravi
do 1939. godine
Uzroci i karakter Drugog svjetskog rata
Pokreti otpora i ljudske rtve u Drugome svjetskome ratu
Drugi svjetski rat Hrvatska u procjepu izmeu nacifaistike i komunistike ideologije -
oslobodilaki i graanski rat
Ljudske rtve i globalne posljedice Drugog svjetskog rata
Novi
meunarodni
Hladni rat i internacionalne krize
odnosi i
Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljea
dekolonijalizacija
Raspad komunistikog sustava u Europi i stvaranje Europske unije
u drugoj polovici
20. stoljea
Hrvatska u
socijalistikoj
Hrvatska u socijalistikoj Jugoslaviji
Jugoslaviji i
Kriza konfederacije i samoupravljanja
stvaranje
Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske drave
samostalne
hrvatske drave
U drugom razredu polaznik e u tri jedinice ishoda uenja Temelji
modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba graanskih revolucija
(od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljee razumjeti napredak
znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i drutvena i politika
Napomene: zbivanja te sazrijevanje razliitih institucija, ideja i stilova, u Europi,
svijetu i Hrvatskoj u vrijeme irenja prekomorske trgovine.
Polaznik e razumjeti tri meusobno povezana povijesna procesa u
Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju,
graanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te
znanstveni, tehnoloki i kulturni napredak ovjeanstva kao i ratne
47
sukobe u 20. stoljeu u svijetu, Europi i Hrvatskoj.
Ostalo
Metode: verbalne metode (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih
situacija, ueniko izlaganje, dijalog, nastavniko izlaganje);
demonstracijske metode (igranja uloga); dokumentacijske metode
(rad s udbenikom, rad s pomonom literaturom, rad s posebno
Metode i oblici pripremljenim materijalima i rad s video-materijalima i flilmovima);
rada: operativne metode (grafiki i pisani radovi, izrada plakata, mapa i
vizualnih prikaza, intervju).
Oblici: frontalni, individualni, rad u paru, grupni rad, terenski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: injenino znanje, konceptualno znanje, proceduralno
praenja i znanje i metakognitivno znanje.
vrjednovanja Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i grupni rad
polaznika: (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje
uloga).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih Udbenika i drugih nastavnih sredstava
48
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIKI VJERONAUK
omoguiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vjetina i
sposobnosti iz podruja vjerskog odgoja i obrazovanja
Cilj predmeta:
osobito se usredotoiti na znaenje kranske vjere za cjeloviti
rast i razvoj polaznika
Katoliki vjeronauk u srednjoj koli po svojoj naravi i zadai tei

cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao
pojedinca i lana drutvene zajednice. U okviru srednjokolskog
obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva
iz drutveno-humanistikog podruja te potie njihovo religiozno i
socijalno sazrijevanje. Polaznicima omoguuje i pomae da objektivno
i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim ivotnim
iskustvom, na osobnoj i zajednikoj razini, upoznaju i doive katoliku
vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina
odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog
hoda i utjecaja na ljudsko drutvo.
Opis predmeta: Pomae im da prepoznaju njezin doprinos opeprihvaenim ljudskim
vrjednotama, da uoavaju i znaju obrazloiti njezine specifinosti te
da kroz dijalog s vjerskim sadrajima, vrednotama i stavovima i sami
postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u meupredmetnoj korelaciji
sa sadrajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, eli pruiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive, otvarajui
osobito pitanja smisla ivota koja tek na obzorju transcendencije i
govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu kolski se
vjeronauk, potujui odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i
demokratske kole, sustavno uobliuje u kolski kurikulum kao i drugi
nastavni predmeti, uvajui dakako svoju vjersku, odgojnu i
obrazovnu posebnost.
49

Razred: prvi (1.)
Religioznost i put religija:
1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i ivotu

2. opisati temeljna obiljeja religioznosti
3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora
5. usporediti monoteistike religije: idovstvo, kranstvo i islam
6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvaavajui razliitost
Kranska objava i vjera:
7. ustanoviti izvore i povijesne etape kranske objave
8. navesti bitne sadraje kranske objave i naine njezina

U prvom razredu prenoenja
polaznik e stei
9. ralaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu
sljedee ishode
uenja: 10. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo znaenje za
kranski ivot
11. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko
znaenje kao Sina Bojega
12. protumaiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u

ivotu Crkve danas
13. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija
Kranska vjera u suvremenom svijetu:
14. razlikovati vjerniki i prirodoznanstveni pogled na stvarnost

svijeta i ovjeka
15. objasniti komplementarnost vjernikog i znanstvenog pristupa

stvarnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
U vrtlogu svijeta i ivota
Upoznaj samoga sebe vlastitosti ljudske osobe
U potrazi za
Smisao i besmisao ivota
smislom ivota
Kranska vjera kao odgovor smisla
ivjeti kao protagonist ivotna uporita
Vjera - iskonska ljudska potreba
ovjek je po naravi religiozan
Razvoj religije
ovjek -
Politeistike religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili
religiozno bie
boanstva
Monoteistike religije
Posebnost kranstva u odnosu na druge religije
Kranska objava Kranska objava i njezino prenoenje
i Sveto pismo Biblija kao pisana Boja rije i pristup Bibliji
50
Biblijski govor o Bogu
Biblija u ivotu krana
Isus - povijesna osoba
Isusov lik
Isus Krist - Navjetaj kraljevstva Bojega
vrhunac objave Isusovo otkupiteljsko djelo
Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek
Zajednitvo s Kristom
Tajna stvaranja - Prirodoznanstvena tumaenja nastanka svijeta
govor znanosti i Biblijsko-vjerniki pristup stvaranju
govor vjere Odnos vjere i prirodnih znanosti
Nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni
Napomene: plan i ponuene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama
polaznika, a vodei rauna o obrazovnim ishodima.
Ostalo
Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,
debata, parlaonica, interpretacija knjievnih i biblijskih tekstova,
analize problemskih situacija, uenike rasprave..) demonstracije,
igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava,
intervjua, eseja), rada na tekstu, portfolio metoda, praktinih radova
Metode i oblici (izrada maketa, plakata), usmenog izlaganja, terenskog rada, rad s
rada: filmom, rad s glazbom, rad s fotografijama, meditativno-molitveni
elementi.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad, terenski
rad, projektna nastava.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
Elementi i oblici
stvaralako izraavanje.
praenja i
vrjednovanja Oblici: pismena provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
polaznika: praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
plakat, poster, modeli).
Literatura
Literatura za Prema Katalogu odobrenih udbenika i drugih nastavnih sredstava
51
Razred: drugi (2.)
Crkva u sadanjosti i prolosti
1. otkriti povijesne poetke i strukturiranje Crkve
2. objasniti vanost Crkve za kransku vjeru i ivot

3. razmotriti znaenje Blaene Djevice Marije kao uzor vjere
4. iskazati odnos sakramenata kranske inicijacije i pripadnosti

Crkvi
5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antikim svijetom

U drugom
razredu polaznik 6. analizirati ivot i djelovanje Crkve u srednjem vijeku
e stei sljedee 7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku
ishode uenja:
8. ustanoviti zadae Crkve u suvremenom svijetu
9. primijeniti naela ekumenizma
Kranska antropologija:
10. povezati obiljeja zrele osobnosti i izbor ivotnih vrijednosti
11. objasniti kransko poimanje slobode
12. usporediti opeljudske i kranske vrjednote

Razrada
Nastavne
cjeline
Mladi ovjek u hodu prema slobodi i zrelosti
Sloboda izbor i
Ususret drugome
odgovornost
U potrazi za vrjednotama
Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi
Sakramenti kranske inicijacije darovi milosnoga ivota i
ivot s Crkvom i zajednitva
u Crkvi Slube i karizme u Crkvi slobodno i radosno ivljenje Evanelja
Jedna Crkva u mnotvu Crkava prema punom zajednitvu
Marija uzor vjere i majka Crkve
Susret s antikim svijetom evaneoska sloboda i muenitvo
Kranstvo na hrvatskome jezinom prostoru u srednjem vijeku
Crkva u srednjem vijeku od duhovnog i kulturnog procvata do
ratova i raskola
Zajednica koja
Crkva kranskoga sluenja siromanima - dominikanci i franjevci
oslobaa i slui
(13.-14. st.)
povijest Crkve
Crkva u doba humanizma promicanje vjere, tradicije i kulture
Vrijeme dubokih podjela reformacijska kriza i obnova Crkve
Crkva i moderno doba duhovni, prosvjetni i kulturni preporod
Crkva u suvremenom svijetu sluiteljica ovjeka i ovjeanstva
S crkvom na Molitva Crkve, osobna i zajednika molitva
putu vjere i Slaviti ivot u crkvenom zajednitvu i slavljima
slobode Dobrovoljstvo kao oblik opeljudskog i kranskog sluenja
molitva, slavlje,
svjedoenje
Napomene: Nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni
plan i ponuene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama
52
Ostalo
elementi.
Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
Elementi i oblici
stvaralako izraavanje.
praenja i
Literatura
53
Razred: trei (3.)

Kranska antropologija:
1. ustanoviti posljedice razliitih poimanja ovjeka za konkretni

ivot
2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u ovjekovoj stvorenosti
na sliku Boju
3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog ovjetva
Kransko razumijevanje morala:

U treem razredu
polaznik e stei 4. objasniti znaenje savjesti kao kriterija razluivanja dobra i zla
sljedee ishode
5. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu
uenja:
6. ustanoviti odnos evaneoskog zakona ljubavi i kranskog
djelovanja
7. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim

izrazima
8. navesti odrednice kranskog poimanja obitelji
9. protumaiti kranski stav prema ivotu i njegovoj zatiti

10. uspostaviti odnos izmeu spoznaje Boga kao istine i ivota u
istini
Razrada
Nastavne
cjeline
Kransko ovjek kao stvorenje i slika Boja
poimanje ovjeka Isusov put kao paradigma kraninova puta
ovjek - polazite etikog razmiljanja
Kriteriji dobra i zla
ovjek
Odnos vjere i morala
moralno bie
Savjest - norma etikog djelovanja
Savjest pred zakonom i suvremenim etikim pitanjima
Ljubav prema Bog temelj kranske moralnosti
Bogu i blinjemu Objavljeni moralni zakon temeljni zakon
temelji Znakovi ljubavi prema Bogu
kranske Zlo i grijeh prijestup istinske ljubavi prema Bogu i blinjemu
moralnosti Evaneoski zakon ljubavi
ovjek - ena i mukarac
"Muko i ensko Obitelj u Bojem naumu
stvori ih" enidba - sakrament brane ljubavi i zajednitva
Roditelji i obitelj - odgovorno roditeljstvo
Svetost i dostojanstvo ljudskoga ivota
Dostojanstvo ivotom obdareni i u ivot pozvani
ljudskoga ivota uvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe izazovi znanosti
Dostojanstvo osobe pred stvarnou patnje, bolesti i smrti
Hoditi u istini
ivjeti u istini
Istina e vas osloboditi
Napomene: Nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni
plan i ponuene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama
54
Ostalo
elementi.
Elementi i oblici Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
praenja i stvaralako izraavanje.
polaznika praktini rad (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraivanje,
Literatura
55
Razred: etvrti (4.)

Kranska vjera u suvremenom svijetu
1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kranstvu u

suvremenom svijetu
2. razluiti obiljeja zrele i prosvijeene od fanatine i
manipulativne religioznosti
3. ustanoviti specifine razlike izmeu kranstva i drugih religija
4. primijeniti Kristov put osmiljavanja i prevladavanja patnje na

U etvrtom dogaaje u osobnom ivotu i svijetu
razredu polaznik 5. otkriti mogunosti suradnje i specifinog doprinosa kranske
e stei sljedee vjere rjeavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu,
ishode uenja: etikih i bioetikih pitanja
Kranska objava i vjera
6. analizirati odrednice kranske vjere u Kristovo uskrsnue,

ivot vjeni i eshatoloko dovrenje
Kransko razumijevanje morala
7. izloiti temeljne odrednice kranskog pogleda na ljudski rad
8. opisati doprinos kranske vjere zalaganju za mir u svijetu

Razrada
Nastavne
cjeline
Potekoe suvremenoga ovjeka s Bogom - izazov nevjere
Suvremeni Suvremena religioznost i njezina pitanja
ovjek pred Traganje za iskustvom svetoga i "nova religioznost"
pitanjem Boga Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu
Dokazi o Bojoj opstojnosti
Bog u svjedoanstvu vjere Staroga zavjeta
Bog u svjedoanstvu vjere Novoga zavjeta
Biblijska slika i
Kransko iskustvo Boje prisutnosti u skrivenosti
iskustvo Boga
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga
Bog u iskustvu kranskih svetaca i svjedoka vjere
ovjek sustvaratelj
Kranski pogled na rad
Ljudski rad i
Ope dobro, pravda i solidarnost
stvaralatvo
Etika poslovanja
Kransko zauzimanje za mir
Budunost i mo znanja
Izazovi
Informatizacija i globalizacija
znanstveno-
Znanost u slubi poboljanja ivota
tehnikog
Briga za okoli
napretka
Zajednitvom do napretka
Svjetovna oekivanja budunosti
Kranska nada Eshatoloki i apokaliptiki tekstovi u Bibliji
u budunost ovjek pred pitanjem svretka
Kranska nada u dovrenje: novo stvarenje, uskrsnue i ivot vjeni
56
Nastavnik je slobodan unutar postojee satnice prilagoditi nastavni
Napomene: plan i ponuene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama
Ostalo
elementi.
Elementi i oblici Elementi: znanje, zalaganje, kultura meuosobne komunikacije,
praenja i stvaralako izraavanje.
Literatura
57
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog podruja
Cilj predmeta: koje se odnosi na meuljudske odnose i komunikaciju
razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti
prema zajednici
Etika u srednjoj koli je predmetno podruje koje se bavi filozofijom
morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla, te naela
ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao
praktina disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke
socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu
etika je temeljna disciplina iz koje je mogue izvesti razliite
primijenjene etike kao to su individualna etika, socijalna etika, te
razliite etike specifinih podruja poput bioetike, profesionalnih etika
i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporita i iz drugih filozofskih
disciplina poput filozofske antropologije, politike, pravne i socijalne
filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika takoer ukljuuje
spoznaje znanstvenih disciplina poput psihologije, sociologije,
socijalne i razvojne psihologije te opih teorija kulture. Unutar
Opis predmeta: interdisciplinarne suradnje nuno je ukljuiti filozofiju bez koje nije
mogue utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o kljunim
ivotnim i odgojnim temama.
Osnovni smisao poduke u ovom podruju jest razviti kompetencije
moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponaanja, pri
tome je bitno polaznike uvesti u situacije koje ukljuuju moralne
konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doi
razlonim sueljavanjem razliitih stajalita. Smisao moralnog razvoja
jest intuitivno i impulzivno rjeavanje problema zamijeniti
racionalnom i loginom argumentacijom.
Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta,
procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajalita
drugih i sposobnost apstraktnog miljenja. To znai da nije dovoljno
znati pravila nego i kako ih primijeniti u odreenim situacijama.
58

Razred: prvi (1.)
Moralno iskustvo predrefleksivna svijest
1. razlikovati osnovne etike pojmove
2. ispitati razliite perspektive samospoznaje
3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

U prvom razredu
polaznik e stei 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i
sljedee ishode uenja
uenja: 5. identificirati granine situacije
6. procijeniti razliita moralna naela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih
situacija
Razrada
Nastavne
cjeline
Razliite perspektive samospoznaje
U potrazi za
Uloge, uzori, idoli
identitetom
Osjeanje, htijenje, miljenje
Granine situacije
Prepreke u
Borba sa zlom ili s moi
potrazi
udnja za znanjem ili izazov elje za moi
ivotni izbor
Orijentacija i
Zlouporaba moi
zamke na putu
Ispravnost/neispravnost individualnog puta
Potraga za nedostinim
Ciljevi: lani,
Logika srca i logika uma
prividni, istinski
Transcendiranje realiteta kao put do vrednota
Odgovornost za Savjest
sebe i druge Moralni razvitak kroz konfliktne situacije
moralna Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima
dimenzija ivota Etika kao svijest o moralu
Nastavni se proces 75 % vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 25 % slui povezivanju
usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
uenike rasprave), izrada PPT prezentacija, metoda pisanja (eseja),
rada na tekstu, praktinih radova (plakata), usmenog izlaganja, rad s
Metode i oblici filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaih uradaka.
rada: Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni
59
plakat, poster).
Literatura
60
Razred: drugi (2.)

Etika socijalnog ivota
1. analizirati znaaj individualne slobode u ljudskome drutvu
2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajednitva

3. izdvojiti razloge konflikata u drutvu i mogunosti kompromisa
U drugom 4. otkriti temeljne vrijednosti antike politike filozofije

razredu polaznik 5. ispitati pretpostavke novovjekovnih politikih i socijalnih
e stei sljedee filozofija
ishode uenja:
6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih
prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u
modernoj demokraciji
7. procijeniti fenomene suvremenog drutva, razvoja znanosti i

tehnologije, konzumerizma i zlouporabe medija
Razrada
Nastavne
cjeline
Viedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora,
slobodna volja, sloboda djelovanja
Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima:
odgovornost i uzajamnost
Uspjenost ili neuspjenost partnerstva s drugima
Individualna Sukob izmeu potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem
sloboda i socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, tenja ka srei i moralna
odgovornost odgovornost)
prema zajednici Rjeavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjeanje,
obazrivost, tolerancija.
Razliitost interesa ili sukobi interesa u drutvu? Imperativ mirnog
rjeavanja sukoba
Temelji kulturnog pluralizma
Feministiki pokret i ravnopravnost ena
Platonova utopija pravednosti
Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politika filozofija kao
jedinstvo etike i politike
udoree kao temelj zajednitva. Etike kreposti i naelo sredine
Najvie Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)
vrijednosti Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasnitva (T.More)
socijalnog i Kontraktualistiki modeli drave (T.Hobbes, J.J.Rousseau)
politikog ivota Klasini utilitarizam i principi utilitarizma (J.S.Mill, J.Bentham)
(antiko i Ope dobro kao zbroj pojedinanih interesa. Raun uitka. Hedonizam
moderno i pravednost
razdoblje) Pojam ljudskog dostojanstva
Ljudska prava i njihovo podrijetlo
Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)
Pojam socijalne pravednosti;razlike meu ljudima i problem jednakost
ljudi (K.Marx, J. Rawls)
Izazovi Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije
suvremenog Imperativ beskonanog napretka
drutva Tehnologija i znanost u slubi moi
61
Konzumerizam kao stil ivota
Veliki ekonomski i politiki sustavi i (ne)mogunost njihove kontrole
Uloga medija u svakodnevnom ivotu i mogunost njihove zlouporabe
Ostalo
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa, suradnja u nastavi.
plakat, poster).
Literatura
62
Razred: trei (3.)

Primijenjena etika
1. identificirati izabrane pojmove iz podruja primijenjene etike
2. preispitati razliita shvaanja odnosa ovjeka i prirode

U treem razredu
polaznik e stei 3. razlikovati razliite ekoloke teorije
sljedee ishode
4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnolokog razvoja
uenja:
5. analizirati smisao etikih kodeksa i zakletvi
6. izdvojiti karakteristine probleme medicinske bioetike
Razrada
Nastavne
cjeline
ovjek i priroda
Pojam i predmet bioetike
ovjek, priroda,
Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam
etika
ovjek i ivotinjski svijet
ovjek i svijet biljaka
Opstanak i preivljavanje
Kvaliteta ivota Poboljanje kvalitete ivota
Odrivi razvoj
Smisao i granice Odgovornost u tehnolokoj civilizaciji
tehnolokog Tehnoloka izvedivost i etika dopustivost
razvoja Etika odgovornosti kao etika tehnoloke civilizacije
Ekoloki pokret i ekoloka etika
Ekologija i zatita Ekoloka odgovornost
okolia Ekosustavi
Ekoloka svijest i osobna angairanost
Bioetika i Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam
biologijske Eugenika
znanosti Genetika i biotehnologija
Etika humanih reproduktivnih tehnologija
Pobaaj
Medicinska
Etika transplantacije organa i trgovina organima
bioetika
Etika umiranja i smrti
Eutanazija
Ostalo
projektna nastava.
63
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa suradnja u nastavi.
plakat, poster).
Literatura
64
Razred: etvrti (4.)

Etika kao filozofija morala
1. ispitati odnos morala i etike
2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razluiti pojmove morala i udorea
4. procijeniti idealni zahtjev vaenja morala

5. ralaniti strukturu etike
U etvrtom
razredu polaznik 6. izdvojiti osnovne etike pojmove
e stei sljedee
ishode uenja:
Etika argumentacija i etike teorije
1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike
2. razluiti strategije opravdanja vaenja etike

3. preispitati filozofsko-antropoloko utemeljenje etike
4. suprotstaviti razliite etike argumentacije
5. analizirati etike tekstove
Razrada
Nastavne
cjeline
Moral kao predmet i sadraj etike
Moral kao predrefleksivno iskustvo
Moral i udoree
Moral i etika Idealan zahtjev vaenja morala, moral kao trebanje
Etika kao filozofija morala
Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika
Temeljni etiki pojmovi
Razdioba etikih teorija
Etika pravila i etika dobrog ivota
Aristotelovo utemeljenje etike vrline
Kantova deontoloka etika
Utilitaristika etika (Bentham, Mill)
Razliiti filozofski Nietzscheova kritika morala, etiki nihilizam
pristupi Habermasova etika diskursa
utemeljenju etike Kontraktualistika etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)
Metaetika, logiko-jezina analiza etikih iskaza
Relativistiko osporavanje etike (kulturni relativizam)
Metafiziko opravdanje etike (teoloka etika)
Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (obiajnost i udoree)
Filozofsko-antropoloko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz
biti ovjeka
Ostalo
Metode i oblici Metode: metoda razgovora (voeni/tematski usmjereni razgovor,
rada: diskusija, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija,
65
filmom, izrada projektnih zadataka, izrada domaih uradaka.
Oblici: frontalni, individualni, skupni, rad u paru, timski rad,
projektna nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, konkretna primjena sadraja na
praenja i razliitim oblicima zadaa (KP), suradnja u nastavi.
plakat, poster).
Literatura
66
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
razviti temeljna znanja, vjetine i kompetencije polaznika u
podruju geografije
Cilj predmeta: osposobiti polaznike prije svega za zanimanja u strukovnim
podrujima strojarstvo, brodogradnja i metalurgija
Nastavni predmet geografija ciljevima i obrazovnim ishodima

pridonosi ostvarenju opih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a
posebice opim ciljevima prirodoslovnog i drutveno-humanistikog
podruja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom
okvirnom kurikulumu. Primjenom naela aktualizacije i korelacije
geografija ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju drutvenog i
humanistikog podruja, ime pridonosi korelaciji i integraciji
nastavnih sadraja, a time i koherentnosti pouavanja u ovim dvama
podrujima odgoja i obrazovanja.
Budui da geografija primarno prouava prirodno-geografske i
drutveno-geografske elemente, procese i sustave, u razliitim
prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do
globalnog, geografsko obrazovanje omoguuje polaznicima
Opis predmeta: razumijevanje svijeta u kojem ive, razumijevanje prostornih odnosa i
organizaciju prostora, prakticiranje naela odrivog razvoja te razvija
vjetine vane za svakodnevni ivot. Geografska znanja i vjetine
primarno omoguuju razvoj prirodoslovne kompetencije i ope kulture
(kulturna svijest i izraavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih
temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije
komuniciranje na materinskom i stranom jeziku, matematike
kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.
U sustavu znanosti geografija je polje u podruju interdisciplinarnih
znanosti i podijeljena je na etiri grane: fiziku, drutvenu, regionalnu
i primijenjenu geografiju. Nastavni sadraji koji e se pouavati u
prvoj i drugoj godini za zanimanje strojarski raunalni tehniar
znanstveno su utemeljeni, prilagoeni dobi polaznika i strukturirani po
naelu od blieg prema daljnjem.
67
Razred: prvi (1.)
Geografski pristup
1. izrei definiciju geografije i discipline specifine za zanimanje

2. opisati razvoj geografije
3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu

istraivanja pojedinih disciplina
4. obrazloiti poloaj geografije u sustavu znanosti i sustavu

odgoja i obrazovanja
5. navesti dokaze o vanosti geografije u obrazovanju i

svakodnevnom ivotu osobe
6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije

unapreenju kvalitete ivota, razvoju drutva i gospodarstva
7. obrazloiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom

planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu odrivog
razvoja
Zemlja u Sunevu sustavu i svemiru
1. opisati postanak svemira
2. razlikovati svemirska tijela
3. objasniti strukturu i odnose u Sunevom sustavu

U prvom razredu
polaznik e stei 4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje
sljedee ishode
5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje
uenja:
6. protumaiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti
Orijentacija i geografske karte
1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji

geografskih karata
2. usporediti vrste i upotrebu geografskih karata
3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za

kretanje u prostoru
4. objasniti primjenu suvremenih tehnikih sredstava za

orijentaciju
5. predoiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno

prikupljenih podataka koristei se skicama, dijagramima,
tablicama, tematskim kartama
Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. izdvojiti posebnosti meu elementima prirodne osnove na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini i na
slijepoj karti imenovati primjere
2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj,

regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini
68
3. prepoznati interakcije meu prirodnim pojavama pozivajui se
na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno
nazivlje
4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih faktora na organizaciju

prostora
5. predstaviti rezultate samostalnog istraivanja stanja okolia
(zraka, vode oblinjeg vodenog toka, tla)
6. navesti primjere mogueg poveanja zatienih podruja u
Hrvatskoj i svijetu
7. navesti primjere racionalnog koritenja tla, pitke vode i drugih

prirodnih bogatstava
8. objasniti koncept odrivog razvoja i nunost pravedne
raspodjele prirodnih i steenih dobara
Razrada
Nastavne
cjeline
Geografski Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu
pristup
Zemlja u Svemir postanak i struktura
Sunevu sustavu Sunev sustav
i svemiru Gibanja Zemlje
Orijentacija u prostoru i odreivanja poloaja na Zemlji
Orijentacija i Predoavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama
geografske karte Izrada tablica, dijagrama i tematskih karata
Geografski informacijski sustavi
Elementi i oblici reljefa na Zemlji
Geoloka prolost Zemlje
Zonalna graa Zemlje i sastav litosfere
Globalna tektonika ploa
Endogeni procesi i oblici reljefa
Egzogeni procesi i oblici reljefa
Prirodno
Vrijeme i klima te promjene klime
-geografski
Klasifikacija klima
procesi i
Povezanost klime, vegetacije i tla
organizacija
Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)
prostora
Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekuice, jezera, movare)
Led na Zemlji
Prirodna bogatstva
Odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima
Oneienje zraka, voda i tla
Zatiena podruja
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici
Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada:
terenski rad, projektna nastava.
69
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
70
Razred: drugi (2.)
Drutveno-geografski procesi i organizacija prostora
1. istraiti demografske strukture u zaviaju, Hrvatskoj i u svijetu
2. analizirati prirodno, prostorno i ope kretanje stanovnitva u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju,

umjetnost, gospodarstvo i nain ivota
4. usporediti organizaciju prostora i odnose meu naseljima u

zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih

U drugom
djelatnosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
razredu polaznik
e stei sljedee 6. istraiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne
ishode uenja: trendove
7. analizirati nejednaki regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj

razini
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske

procese te njihov utjecaj na hrvatsko drutvo
9. istraiti djelovanje meunarodnih organizacija i regionalnih
integracija te njihovo politiko i gospodarsko znaenje
10. obrazloiti vanost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja

nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih
graana i graana svijeta
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu
Razmjetaj stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prirodno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorno kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Ope kretanje stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu
Bioloki, drutveno-gospodarski i kulturno-antropoloki sastav
stanovnitva u Hrvatskoj i svijetu
Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u
Drutveno
Hrvatskoj i svijetu
-geografski
Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoli
procesi i
Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu
organizacija
Gospodarski sustavi
prostora
Povezanost demografskih i ekonomskih procesa
Opi pokazatelji gospodarskog razvoja
Gospodarska razvijenost i stanovnitvo
Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj
Prostor i poloaj Republike Hrvatske
Poloaj Republike Hrvatske u meunarodnim organizacijama i
regionalnim integracijama
Europska unija
Globalizacija i identitet
71
Napomene: /
Ostalo
Metode: razgovora, demonstracije, rada na tekstu, izravna grafika,
neizravna grafika, pisanih radova, praktinih radova, usmenog
izlaganja, terenskog rada.
Metode i oblici Oblici: frontalni, samostalni, rad u paru, rad u skupinama, timski rad,
rada: terenski rad, projektna nastava.
Elementi: odnos prema radu, napredovanje u radu i postignuima,
Elementi i oblici samostalnom i timskom radu. Ocjenjuje se opisno, a ne brojanom
praenja i ocjenom.
vrjednovanja Oblici: usmena provjera, pisana provjera, samostalni praktini rad
polaznika: (projekt, prezentacija, istraivanje, plakat, poster, modeli, istraivaki
izvjetaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).
Literatura
polaznike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta
72
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
stjecati optimalnu koliinu kineziolokog teorijskog znanja koje je
bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vjebanja
provoditi razliite kinezioloke aktivnosti koje su izravno u funkciji

usvajanja i usavravanja motorikog znanja kojim se
Cilj predmeta:
polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe
poznavati i provoditi kinezioloke transformacijske i
kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapreenja
zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti
Strojarski raunalni tehniar bavi se poslovima vezanim uz

konstruiranje, gradnju, upotrebu i odravanje alata, strojeva i
postrojenja. Moe raditi u odjelima konstrukcije elemenata i sklopova,
na pripremi i voenju proizvodnje te u kontroli, rukovanju i
odravanju strojeva u proizvodnim pogonima.
Kod ovog zanimanja posao se provodi u sjedeem i stojeem
poloaju. Lea i noge najoptereeniji su dio tijela.
Preporua se da postupci unapreenja kinantopolokih obiljeja budu
usmjereni na jaanje miia trupa, nogu i prsiju.
Vjebe jaanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u leeem poloaju
zbog rastereenja lea, nogu i zdjelice.
Opis predmeta: Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potronju i
nepovoljno djeluju na rad dinog i krvoilnog sustava te su takve
osobe sklone poveanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog
navedenog preporua se posebnu panju usmjeriti ka razvoju aerobne
izdrljivosti.
Osjeaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspjeno
obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog
rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti kao
to su nogomet, rukomet i sl.
Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrenu
dinamiku i statiku aktivaciju lokomotornog sustava, preporuaju se
aktivnosti poput planinarenja, skijanja i sl.
73

Razred: prvi (1.)
Kinezioloka teorijska znanja
1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela ope
kulture
2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost odreenih kineziolokih

aktivnosti prema izabranom zanimanju
3. navesti znaaj i specifinosti vjebanja koje treba provoditi tijekom
radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i
kontroli procesa vjebanja (odreivanje volumena, ekstenziteta i
intenziteta vjebanja)
5. nabrojiti specifine kinezioloke i kineziterapeutske

transformacijske postupke za unapreenje i ouvanje zdravlja s
ciljem prevencije potencijalno najeih antropolokih negativnosti
tijekom obavljanja izabranog zanimanja
Kinezioloke aktivnosti
1. isplanirati monostrukturalne cikline aktivnosti koje se mogu
koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao sportsko-rekreacijski
sadraj
2. uskladiti polistrukturalne aciklike aktivnosti koje su meupovezane

U prvom razredu
s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa zanimanja
polaznik e stei
sljedee ishode 3. kombinirati polistrukturalne kompleksne aktivnosti koje su
uenja: meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
4. ovladati polistrukturalnim konvencionalnim aktivnostima koje su

meupovezane s tipinim kinantropolokim obiljejima iz opisa
zanimanja
5. demonstrirati izvoenje jedne monostrukturalne cikline aktivnosti

koja se moe koristiti u funkciji cjeloivotnog vjebanja kao osnovni
sportsko-rekreacijski sadraj, a po mogunosti polaznik ima
interesa za njom
Transformacija kinantropolokih obiljeja

1. isplanirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih morfolokih obiljeja (optimizaciju sastava tijela -
poveanje miine mase, potkono masno tkivo)
2. razlikovati izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih motorikih sposobnosti (fleksibilnost,
koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivnih svojstva razvoj i
odravanje jakosti)
3. prilagoditi izvedbu odabranih sadraja s ciljem utjecaja na razvoj i
odravanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna
izdrljivost)
74
4. usporediti izvedbu bitnih kineziolokih sadraja s ciljem cjelovite
transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog
sustava stabilnosti lokomotornog sustava)
5. kombinirati izvedbu odabranih sadraja s ciljem svladavanja

sadraja razliitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda
(relativne vjebe jakosti, primjena elastinih otpora, primjena
proprioceptivnih vjebi, primjeri povezivanja sadraja iz razliitih
programa prevencije s ciljem maksimizacije uinkovitosti)
Kinezioloki postupci unapreenja zdravlja

1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vjebe za prevenciju tegoba
onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie aktivirani
izabranim zanimanjem
2. izabrati i pokazati statike vjebe istezanja (stretching) za

regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
aktivirani izabranim zanimanjem
3. pokazati i provesti kineziterapeutske vjebe za rehabilitaciju nakon
ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
4. sastaviti i provesti statike vjebe istezanja (stretching) za

smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su
najvie aktivirani izabranim zanimanjem
5. objasniti i primijeniti skup vjebi masae i samomasae

(labavljenja, glaenja, gnjeenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili
leanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najvie
Razrada
Nastavne
cjeline
UVODNIK: za ovu jedinicu ishoda uenja izvedbeno je predvien fond do
10% ukupnog fonda sati (6-7 sati). Teorijske nastavne teme u pravilu se
trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim
jedinicama ishoda uenja u svakom razredu. Naravno da je u razliitim
uvjetima rada doputeno osmiljavanje drukijih teorijskih tema. Takav
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su izravno
povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u uvjetima
pojedine srednje strukovne kole.
Kinezioloka 1. Znaaj tjelesnog vjebanja i sporta u razvoju drutva

teorijska znanja 2. Sustav za kretanje ovjeka (dijelovi, graa, funkcija)
3. Energetski potencijali ovjeka tijekom vjebanja
4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije)
5. Pravilna prehrana i vanost unosa tekuine
6. Utjecaj procesa vjebanja na ljudski organizam (pozitivni uinci

vjebanja i tetnosti tjelesne neaktivnosti)
7. Modeliranje postupaka za redukciju potkonoga masnoga tkiva

UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja hotimino je naveden veliki broj
Kinezioloke
nastavnih tema. Razlog tomu izvire iz injenice da se uvjeti rada za
aktivnosti
nastavu u srednjim strukovnim kolama izrazito razlikuju. Zato ovakav
75
nain omoguuje izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni nastavni
plan i program.
I. ATLETIKA
11. Kros ili standardna ciklina kretanja razliitim tempom do 8 min.
8. Letee tranje do 40 m
9. Tranje do 100 m
10. Tranja motoriko postignue

11. Skokovi s noge na nogu po oznaenim prostorima (ili sa strunjae
na strunjau)
12. Skokovi odrazom svaki etvrti korak
13. Skok udalj tehnikom 2 koraka
14. Bacanje Vortex-a u dalj
15. Atletski troboj (tranje, skok, bacanje)
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

16. Razliite varijante premeta strance
17. Stoj na glavi
18. Stoj na rukama, kolut naprijed
19. Odboka
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE

20. Ljuljanje na karikama
21. Pomicanje u visu
22. Njihom strance premah odnono
23. Klimom premah zgreno
24. Okreti u unju i usponu na obje noge za 180 (niska greda)

25. Valcer korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda)
26. Galop naprijed, okret u unju za 180 na obje noge (niska greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA

27. Kruenje rukama u eonoj, bonoj i vodoravnoj ravnini (obruem,
loptom, vijaom) u mjestu i kretanju
28. Poskoci i skokovi ritmike gimnastike kroz vijau
29. Bacanje i hvatanje vijae u kombinaciji s tjelesnim elementima
30. Skok "kadet"

31. Skok "jelenji"
V. PLES I AEROBIKA
32. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada)
33. Disko foks plesovi

34. Aerobika
76
VI. BORILAKI SPORTOVI
35. Bono bacanje tsuri goshi
36. Nono bacanje de ashi braai

37. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi
38. Polukruni koraci tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki)
VII. KOARKA
39. Dodavanje jednom rukom guranjem izravno i od podloge
40. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom
obranom
41. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgor nakon okreta
42. Obrana ovjek na ovjeka (1:1; 2:2; 3:3)
43. Igra (taktika i suenje)
VIII. NOGOMET
44. Voenje lopte razliitim dijelovima stopala i brzine kretanja
(pravocrtno voenje i uz promjene pravca voenja)
45. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u

suradnji dvojice polaznika
46. Promjene mjesta voenjem lopte te primopredajom lopte u

suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata
47. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2, 4:4, 5:5
(otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti)
48. Igra futsal mali nogomet (taktika igre, primjena pravila i suenje)
IX. ODBOJKA
49. Pojedinani blok smea visoke lopte
50. Odbijanje podlakticama preko glave
51. Vrno odbijanje skretanjem pravca leta lopte
52. Igra 6:6, zatita od protivnikog napada 1:2:3 (1 polaznik u bloku,

2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni)
X. RUKOMET
54. Razne igre s loptom
55. utiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na utersku

ruku u visini boka i iznad visne boka jensen
56. Jednostruka krianja
57. Prizemljenje do skleka nakon uta s crte

58. Osnovna vratarska tehnika, bono i dubinsko kretanje brania te
sprjeavanje napadaa sportskim prekrajem

77
XI. BADMINTON
60. Bekend servis
61. Vodoravni (drive) udarac

62. Osnove taktike igre u paru
XII. TENIS
64. Privikavanje na lopticu i reket (spuvasta loptica)
65. FoRHend (spuvasta loptica)
66. Bekend (spuvasta loptica)
UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu naveden

je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno prepozna
njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. MORFOLOKA OBILJEJA
(opi razvoj i odravanje)
1. Primjena vijae (redukcija potkonog masnog tkiva)
2. Primjena medicinke (razvoj miine mase)

3. Primjena elastinih traka (razvoj miine mase)
4. Primjena buica (razvoj miine mase)
II. MOTORIKE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje fleksibilnosti)
1. Statiko aktivno istezanje (pretklon raznono)

Transformacija 2. Statiko pasivno istezanje (prednoenje u leeem poloaju uz
kinantropolokih potisak partnera)
obiljeja
3. Dinamiko istezanje (dinamiko prednoenje u stojeem poloaju)
4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija)
5. Balistiko istezanje (prednoenje i zanoenje maksimalnom

amplitudom u stojeem poloaju)
(razvoj i odravanje koordinacijskih svojstava)
1. Biotiki naini svladavanja prostora (hodanja, tranja, puzanja,

valjanja)
2. Biotiki naini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja,
provlaenja, obilaenja)
3. Biotiki naini svladavanja otpora (dizanja, noenja, potiskivanja,
vuenja)
4. Biotiki naini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja,

bacanja, voenja, ongliranja)
78
5. Vjebe pravovremenosti - timing (kretanje i zaustavljanje u
zadanim uvjetima)
6. Vjebe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom)
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI

(razvoj i odravanje aerobnih sposobnosti)
Standardna metoda (tranje 20' intenzitetom 50%)

1. Varijabilna metoda (tranje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2'
60%)
2. Intervalna metoda (tranje maksimalnim intenzitetom 6x20'' s

odmorom 10''
UVODNIK: nastavne teme iz ove jedinice uenja mogu se sustavno

provoditi tijekom svih godina kolovanja. Primjeri ovih kineziolokih
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na na kraju programa etvrtog razreda.
I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEBE ZA KRALJENICU
II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma

bolnog ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze
zdravlja i De Quervainove bolesti
VJEBE ZA AKE I RUNE ZGLOBOVE
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakakog
koljena i drugih simptoma bolnog koljena
VJEBE ZA KUKOVE I KOLJENA
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
Program za srednje strukovne kole izraen je u skladu s vrijednostima
ovog odgojno-obrazovnog podruja i njegovim dokazanim utjecajem na
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
Napomene:
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost
s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne
mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati
odreenim uspjehom.
79
Program za srednje strukovne kole osmiljen je na nain da u svakom
razredu sadri etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
(1)kinezioloka teorijska znanja, (2)kinezioloke aktivnosti,
(3)transformacija kinantropolokih obiljeja i (4)kinezioloki postupci za
unapreenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave u
srednjim strukovnim kolama jer su odreene mjerljive jedinice ishoda
uenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama)
tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture mora
obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna uinkovitost
svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostavrivanje bitnih kompetencija iz
ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino zanimanje.
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u
istom navodu, to znai da se ista moe izabrati i ponavljati u svim viim
razredima. Drugim rijeima, ono to je navedeno kao nastavna tema,
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako se
ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti
osnovnog i srednjeg kolstva, nastavnik po potrebi moe koristiti i sve
nastavne teme iz programa za osnovne kole. Takav pristup istodobno
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog nastavnog
plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava zahtjeve s obzirom
na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinane razlike u
koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir bioloke razliitosti
polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora se organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a
posebno za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti.
Zbog toga je neke uputno istaknuti:
1. u izvedbeni nastavni plan i program treba meupovezano uvrstiti

nastavne teme koje su odreene svim jedinicama ishoda uenja
2. zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija
nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i
motivaciji polaznika
3. vrjednovanje postignua polaznika provoditi prema individualnim

mogunostima
4. nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su
kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta hoda
i ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
Primjeri nastavnih tema za jedinicu ishoda uenja:
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPREENJE ZDRAVLJA

VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice
1. postaviti dlanove s ukrienim prstima na elo pa gurati glavu
naprijed, a istovremeno rukama pruati otpor
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa gurati
glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
80
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa gurati
glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave pa gurati glavu

prema natrag, a istovremeno rukama pruati otpor
Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice

1. glavom izvoditi pokret naprijed natrag
2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu

3. podizati ramena gore i polako ih sputati
4. postaviti dlanove s ukrienim prstima iza glave te potiskivati

laktove prema unutra
Statike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

Poloaj na leima (ruke su uz tijelo):
1. stopala pogriti i zadrati poloaj
2. koljena pogriti pa leima pritiskati podlogu
3. koljena pogriti pa naizmjenino lijevom i desnom nogom uz

pogreno stopalo koljeno privlaiti k sebi, a rukom pruati otpor
4. koljena pogriti pa s obje noge istodobno uz pogrena stopala

koljena privlaiti k sebi, a rukama pruati otpor
5. koljena pogriti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukrienih

prstiju postaviti na elo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno
rukama pruati otpor
Potrbuke (s podlokom pod kukovima, ruke u priruenju):

1. upiranje o podlogu prstima nogu do potpunog opruanja koljena
2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku

i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju istovremeno po podlozi istezati obje ruke i

obje noge
4. s dlanovima ukrienih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a

istovremeno rukama pruati otpor
Dinamike vjebe za lumbalno-sakralni dio kraljenice

1. plantarna fleksija
2. pogriti lijevo stopalo pa privlaiti petu po podlozi k sebi, ponoviti
desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k sebi

4. koljena pogriti te polako podizati i sputati zdjelicu
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu,

donja je noga savijena, a gornja ispruena):
1. pogriti gornju nogu, opruiti ju do poetnog poloaja
81
2. pogriti stopalo pa odizati ispruenu nogu
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug

1. nonim prstima upirati se u podlogu do opruanja koljena
2. naizmjenina fleksija potkoljenica
3. istovremena fleksija potkoljenica
4. s rukama u priruenju, doi do poloaja uzruenja

5. s rukama u uzruenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu
nogu, pa desnu ruku i lijevu nogu

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
(ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka):
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i
natrag
2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u
jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu
3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti ake, okrenuti
ruke prema vani i pritiskati akama o podlogu
4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti
jednu uz drugu, stisnuti ake i rairiti ruke pod pravim kutem uz
pritiskanje o podlogu
5. s glavom u prirodnom poloaju, rukama u priruenju, ramena

podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama
Leei na trbuhu
(stisnute pete uz petu, stisnute stranjice)
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu od
podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema
dolje
2. uhvatiti ruke iza lea, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela,
pogled usmjeriti prema dolje
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

izartroze i De Quervainove bolesti
1. stisnuti prste ake te opruiti
2. rairiti ispruene prste pa zatvoriti aku stiui prste

3. pomicanje palca u njegovom korijenskom zglobu uz izvedbu to
veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui dodirnuti
82
vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog
5. ruku koja je poloena na rukohvat stolice ili na stol, savijati u

runom zglobu prema gore i dolje
6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan

prema gore pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat
7. stisnuti list papira izmeu ispruenih prstiju ake, a drugom ga
rukom pokuati izvui
8. osloniti podlakticu na ravnu povrinu s dlanom okrenutim prema
gore, te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom

dolje te savijati aku prema gore, uz pruanje otpora suprotnom
akom

miia kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa,
skakakog koljena i drugih simptoma bolnog koljena
Leei na leima
1. rukama u priruenju, ispruenih nogu s pogrenim stopalima,

izvoditi naizmjenina odnoenja
2. s jastukom ispod koljena, naizmjenino opruanje nogu s
pogrenim stopalom, gurajui jastuk u pod
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom druge

noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u poetni
poloaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom
4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene stopala pogrena,

izmeu nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjui miie stranjice i
zadravati koljena ispruena, opustiti se i ponoviti u leeem i
stojeem poloaju
5. poetni poloaj leei na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se
lei, gornja noga je ispruena, stopala pogrena prema sebi,
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju. gornja ruka je
savijena i oslonjena dlanom o podlogu
6. poloaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogriti stopalo jedne

noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i
natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadrati u tom
poloaju
7. sjedei na stolcu uspravno, pridravajui se rukama, jednu pa

drugu nogu ispruiti u koljenskom zglobu, zadrati u tom poloaju
te vratiti u poetni poloaj

drugu nogu saviti u zglobu kuku, zadrati u tom poloaju te vratiti
u poetni poloaj
V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa nonih

zglobova
83
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti prste
stopala
2. podignuti prednji dio stopala drei petu na podu, spustiti prednji

dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu
3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti

stopalo, vratiti u sredinu
4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti u

sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti

stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenino

jedna pa druga noga pa istovremeno obje
7. podignuti ispruenu nogu, kruno pomicati stopalo, stopalom

ispisivati brojeve po zraku
8. bosim prstima stopala guvati novinski papir
Ostalo
Metode:
prikazivanja metoda usmenog izlaganja, metoda postavljanja i
rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
vjebanja intervalna metoda vjebanja, varijabilna metoda
vjebanja, kontinuirana metoda vjebanja
sigurnosti metoda sprjeavanja ili prevencije, uvanja ili zatite,
pomaganja ili asistencije
Metode i oblici nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
rada: zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,
kruni, stanini, stazni i poligonskai).
Napomene: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
Elementi: motorika znanja, motorika postignua, kinantropoloka
Elementi i oblici postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
praenja i sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
vrjednovanja Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
polaznika: antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
napredak pojedinca tijekom nastavne godine.
Literatura
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih nastavnih
polaznike: sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
84
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
1. Olimpizam
2. Tjelesno vjebanje kao imbenik kulture ivljenja

Kinezioloka
teorijska znanja 3. Sastav kinantropolokih obiljeja i postupci razvoja
4. Izraun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog

tkiva i poveanja miine mase
5. Utjecaj tjelesnog vjebanja na pojedine organske sustave

(lokomotorni, neuroloki) sa stajalita pojedinog zanimanja
6. Obiljeja morfolokog, motorikog i funkcionalnog razvoja

polaznika u adolescenciji
7. Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini,

minerali,voda-postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije,
dodaci prehrani)
plan i program.
IV. ATLETIKA
1. Tehnika brzog hodanja
2. Kros ili standardna cikllika kretanja razliitim tempom do 10 min
Kinezioloke 3. Tranje dionica 150 - 200 m

aktivnosti
4. Tranja motoriko postignue
5. Skokovi odrazom svaki trei korak
6. Skok uvis prekoranom tehnikom L i D nogom pojedinano sa

zbrojem preskoenih visina motoriko postignue
7. Sunono preskakivanje prepreka razliitih visina (20 50 cm)

8. Bacanje Vortex-a u cilj na tlu
V. SPORTSKA GIMNASTIKA - POLAZNICI

85
10. Letei kolut
11. Raznoka uzdu sprave (kozli)
12. Salto na povienje od mekih strunjaa pomou odraznog pomagala
VI. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE
13. Stoj na rukama u kolut naprijed
14. Ljuljanja na karikama saskok u zaljuljaju

15. Klimom premah raznoni
16. Upor prednji na nioj pritki, kovrtljaj naprijed

17. Naskok premahom jedne noge odnono do upora jaueg; polkin
korak, "tupfer", "vaga", saskok "jelenji"
VII. RITMIKA GIMNASTIKA

18. Skokovi s udarcem noge o nogu
19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu
20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima
21. Otvoreni - zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju
22. Preskakivanje vijae naprijed i nazad krianjem ruku
23. "Letei" skok vijaom
24. Skok "kare" povezano naprijed nazad
VIII. PLES I AEROBIKA

25. Rock plesovi
26. Rumba (okreti, wisq, promenada)

27. Samba (okreti, wisq, promenada)
28. New body aerobika (aerobika s buicama)
IX. BORILAKI SPORTOVI

29. Okreti za bacanja mae mawari sabaki ushiro mawari sabaki
30. Bono bacanje tsuri goshi
31. Nono bacanje de ashi braai u kretanju

32. Poluga juji gatame i guenje hadaka jime
X. KOARKA
33. Ubacivanje lopte u ko jednom rukom preko glave horog (nakon
voenja i na dodanu loptu)
34. Obrambeni skok i zagraivanje
35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda)

36. Slobodna bacanja
37. Zonska obrana
86
XI. VIII.NOGOMET
39. Dinamiko dodavanje i primanje lopte razliitim dijelovima stopala
(primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika)
40. Udarci na vrata nakon dodane lopte
41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura

suradnje)
42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2:1 (+
vratar)
43. Slobodna igra 5+1 : 5+1 (taktika i suenje)
XII. ODBOJKA
44. Vrno odbijanje preko glave
45. Niski odbojkaki stav i obrana otrih lopti poluupijaem
46. Povaljka u stranu i odbijanje ekiem
47. Obrana u prednjoj liniji - pojedinani i grupni blok
48. Igra 6:6, zatita vlastitog smea 2:3 (2 polaznika u prednjoj zoni,
3 polaznika u stranjoj zoni, suenje)
XIII. RUKOMET
49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u razliitim visinama
50. utiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na
utersku ruku polueret
51. Povratna lopta dupli pas
52. Pouavanje zonske obrane 5:1
XIV. BADMINTON
54. Sme udarac
55. Obrana nakon sme udarca (paralela i dijagonala, foRHend i

bekend)
56. FoRHend i bekend visoki (lift) udarac s mree (dugi udarac s
mree zamahom reketa ispod struka)
XV. TENIS
58. FoRHend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin,)
59. Ravni servis

Transformacija njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
kinantropolokih nastavne teme s istovjetnim ciljem.
obiljeja
razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog sustava
87
1. Vjebe za mobilnost glenja (dinamika dorzalna fleksija u
stojeem poloaju)
2. Vjebe za mobilnost kuka (dinamiko istezanje pregibaa

natkoljenice u iskoraku)
3. Vjebe torakalne mobilnosti (zasuci)
4. Vjebe mobilnosti ramena (kruenje rukom uz imitaciju

dodavanja)
5. Primjeri vjebanja za razvoj i odravanje mobilnosti lokomotornog

sustava
6. Pilates s malim loptama

razvoj i odravanje jakosti
1. Vjebe relativne jakosti (sklek)
2. Vjebe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8-10

ponavljanja)
3. Vjebe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1-3

ponavljanja)
4. Vjebe elastina jakosti (potisak s ravne klupe s naglaenom

brzinom u obje faze)
5. Vjebe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo
koncentrikim nainom)

sadraji za razvoj i odravanje anaerobne izdrljivosti
1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje

10x50m, maksimalni intenzitet, odmor 2')
2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdrljivosti (tranje
10x50m, maksimalni intenzitet, a izmeu ponavljanja vrlo sporo
tranje 2')
3. Intervalna standardna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje

6x400m, intenzitet 80-90%, odmor 4')
4. Intervalna varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje 3x6',

30'' maksimalni intenzitet, 30'' 50%, odmor 5')
5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitike izdrljivosti (tranje

12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50%)
postupaka za unapreenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje
Kinezioloki
se nalazi na na kraju programa etvrtog razreda.
postupci
unapreenja
zdravlja
VJEBE ZA KRALJENICU
88
bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA

rizartroze i De Quervainove bolesti

V. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa

nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unaprjeenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim
materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske.
Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je naveden vei
broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao
izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i
program. Zbog toga se drugi kriterij morao odnositi na primjerenost
svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a trei na indiciranu
usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim zanimanjima. Slijede
kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s potencijalnim interesima i
stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj program rastereen
nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih uvjeta nije mogue
provesti u veem broju srednjih strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i
onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji
ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe svladati odreenim
uspjehom.
razredu sadrava etiri meupovezane jedinice ishoda uenja. To su
Napomene:
primjerice u 1. razredu, moe se planirati i u svim viim razredima, iako
se ista ne navodi u programima viih razreda. Navedeno pravilo, zbog
omoguuje kreativnost nastavnika i olakava izradu izvedbenog
nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvaava
zahtjeve s obzirom na razliit sastav polaznika prema sposobnostima i
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
89
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja,
mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznika, a posebno
za polaznice.
Posebne napomene
Nastavni predmet tjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj
posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti:


mogunostima

kolske sportske dvorane udaljene od kole vie od 10 minuta
hoda i ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirati
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPREENJE ZDRAVLJA

VJEBE ZA KRALJENICU
Statike vjebe za vratni dio kraljenice:
2. postaviti dlanove s ukrienim prstima na desnu stranu lica pa
gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor
3. postaviti dlanove s ukrienim prstima na lijevu stranu lica pa

gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pruati otpor

Dinamike vjebe za vratni dio kraljenice:





90
rukama pruati otpor


i suprotnu nogu
3. s rukama u uzruenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge



desnom
3. pogriti istovremeno oba stopala pa privlaiti pete po podlozi k

sebi
5. koljena pogriti, staviti ruke na prsa i podizati trup.
Poloaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o

podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispruena):
3. pogriti stopalo pa ispruenom nogom napraviti krug.


4. s rukama u priruenju doi do poloaja uzruenja

nogu pa desnu ruku i lijevu nogu.

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima (ruke u priruenju s nogama flektiranim u zglobu

koljena i kuka):
natrag
91
jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu

ruke prema van i pritiskati akama o podlogu


podizati prema gore
6. s rukama u uzruenju, naizmjenino izvoditi opruanja rukama.
Leei na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stranjice):

dolje
pogled usmjeriti prema dolje.

Vjebe su sljedee:

veeg kruga
4. istegnuti palac to dalje od ake te ga vratiti pokuavajui

dodirnuti vrkove jednog po jednog prsta, od drugog do petog


prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat

rukom pokuati izvui

gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom

akom.

Leei na leima:
92

4. poetni poloaj polusjedei, noge su ispruene, stopala pogrena,

stojeem poloaju
podignuti nogu, zadrati je u odignutom poloaju, gornja ruka je
poloaju

u poetni poloaj

nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj:
stopala



sredinu
5. podignuti jedno koljeno, ispruiti stopalo, zategnuti stopalo,

spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba
6. podignuti ispruenu nogu, zategnuti prste prema sebi,
naizmjenino jedna pa druga noga pa istovremeno obje
ispisivati brojeve po zrakubosim prstima stopala guvati novinski
papir
93
Ostalo
Metode:
Oblici:
jednostavniji (pojedinani, dvojke, trojke, etvorke i paralelni)
sloeniji (paralelno-izmjenini, sukcesivno-izmjenini, izmjenini,
kruni, stanini, stazni i poligonski).
Literatura
94
Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
sljedee ishode
uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
1. razvoj tjelesnog vjebanja i sporta u hrvatskoj

Kinezioloka
teorijska znanja 2. uzroci ozljeivanja u izabranom zanimanju
3. indicirane i kontraindicirane vrste kineziolokih aktivnosti sa
stajalita izabranog zanimanja
4. odreivanje volumena optereenja tijekom tjelesnog vjebanja
5. osobitosti spolova i tjelesno vjebanje

6. rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda
7. cjeloivotni utjecaj kineziolokih tjelovjebenih podraaja na

zdravlje polaznika
plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom do 12 minuta
2. Tranje dionica 40, 60, 80 m

3. Tranje dionica 200 - 300 m
Kinezioloke 4. Tranja motoriko postignue

aktivnosti
5. Troskok s mjesta
6. Jednononi skokovi po oznaenom prostoru (ili sa strunjae na
strunjau)
7. Skok uvis lenom ili prekoranom tehnikom motoriko
postignue
II. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICI

9. Sastav po izboru polaznika (tlo)
III. SPORTSKA GIMNASTIKA POLAZNICE

95
10. Sastav po izboru polaznica (tlo)
11. Sastav po izboru polaznica (greda)
IV. RITMIKA GIMNASTIKA

12. Jelenji skok
13. Vrtnje obrua oko ake i dijelova tijela
14. Kotrljanje obrua po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima
15. Bacanje i hvatanje obrua povezano s plesnim koracima

16. Vodoravni krug vijaom jednom rukom iznad glave i povezano
vodoravni krug s preskokom ("osmica") u mjestu i kretanju
17. Preskakivanje vijae "karama" pogreno
18. Preskakivanje vijae plesnim koracima (galop naprijed, polka)

19. Sastav (vijaa) - sastav prema izboru polaznica
20. Sastav (obru) - sastav prema izboru polaznica
V. PLES I AEROBIKA
21. Cha-cha-cha
22. Salsa
23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada)
24. Step aerobika
VI. BORILAKI SPORTOVI

25. Poluga ude garami
26. Udarac rukom naprijed pravocrtni
27. Udarac nogom naprijed pravocrtni
28. Donji, unutarnji i vanjski blok
VII. KOARKA
29. Otvaranje za prijem lopte
30. Razvijanje protunapada dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog

dodavanja i tranzicija
31. Presing ovjek na ovjeka na polovici i cijelom igralitu
32. Napad na presing ovjek na ovjeka
VIII. NOGOMET
34. Driblinzi i fintiranja 1:1
35. Driblinzi i fintiranja 1:1 s udarcima na vrata (vratar)

36. Oduzimanja lopte 1:1 i 2:2
37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte,

driblinzi i fintiranja) 2:1 i 2:2 s udarcima na vrata (vratar), te
oduzimanja lopte
96
38. Igra 4+1 : 4+1 (taktika i suenje)
IX. ODBOJKA
39. Sme iz zaleta varkom kuhanjem iza bloka
40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom

41. Vrno odbijanje u skoku
42. Taktika igre (napad treom loptom)
X. X. RUKOMET
43. Finta varka s presvlaenjem
44. Skok ut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na utersku
ruku skokut polueret
45. Kombinirani sustav obrane varijanta 5+1
XI. BADMINTON
47. Rezani foRHend drop
48. Bekend dugi udarac (clear)
49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena

i napadaka)
XII. TENIS
51. FoRHend volej (spuvasta loptica)
52. Bekend volej (spuvasta loptica)

53. Sme (spuvasta loptica)

njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle daljnje
nastavne teme s istovjetnim ciljem.
Razvoj i odravanje stabilnosti lokomotornog sustava
1. Vjebe stabilnosti stopala (podizanje na prste)

Transformacija 2. Vjebe stabilnosti koljena (ravni naizmjenini iskorak)
kinantropolokih
obiljeja 3. Vjebe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdraj
40'')
4. Vjebe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastinom

trakom)
5. Primjer vjebanja za stabilnost lokomotornog sustava u funkciji

zanimanja
6. Pilates s velikim loptama
97
Razvoj i odravanje brzinsko eksplozivnih svojstava
1. Vjebe za razvoj i odravanje brzine (10 ustajanja iz raznih

poloaja s reakcijom na zvuni podraaj)
2. Vjebe za razvoj i odravanje agilnosti (tranje naprijed-natrake

6x5m)
3. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa skoka

(preskoci preko vedske klupe)
4. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa sprinta

(10x5m, odmor 30'')
5. Vjebe za razvoj i odravanje eksplozivne snage tipa udarca

(izvoenje razliitih udaraca specifinih za pojedine sportove)

Optimizacija sastava tijela (smanjenje potkonog masnog tkiva)
1. Metode aerobnog vjebanja (tranje 30' niskim intenzitetom)

2. Metode anaerobnog vjebanja (tranje 20', 2' visoki intenzitet, 2'
50%)
3. Metode vjebanja s vanjskim optereenjem (kruno vjebanje, 15

vjebovnih mjesta, vjebanje 60'', a oporavak 20'')
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje
se nalazi na kraju programa etvrtog razreda.

VJEBE ZA KRALJENICU

bolnog ramena
Kinezioloki VJEBE ZA RAMENA
postupci
unapreenja III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,
zdravlja rizartroze i De Quervainove bolesti


nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na unapreenje
Napomene: kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih vrijednosti uvjetovalo
je izradbu ovog programa temeljem veeg broja kriterija. Prvi se odnosi
na provedivost nastavnih tema u izrazito razliitim materijalnim uvjetima
srednjih strukovnih kola Republike Hrvatske. Upravo zbog razliitih
materijalnih uvjeta u programu je naveden vei broj nastavnih tema kako
98
bi se za razliite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema
zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se
drugi kriterij morao odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i
spolu polaznika, a trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema
strukovnim zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i
usklaenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika.
Time je ovaj program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih
materijalnih uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih
strukovnih kola. Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog
svoje sloenosti ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina
polaznika ne moe svladati odreenim uspjehom.
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj koli.
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja,
mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno
za polaznice.
Posebne napomene


mogunostima

hoda i ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirat
99
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPRJEENJE ZDRAVLJA
VI. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma

VJEBE ZA KRALJENICU






rukama pruati otpor


i suprotnu nogu

obje noge



desnom
100
sebi




VII. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma

bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
natrag

jednu stranu, te s drugom rukom u drugu stranu


podizati prema gore
Leei na trbuhu
dolje
VIII. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala,

101

veeg kruga



prema gore pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

rukom pokuati izvui
gore te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom

akom
IX. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja

Leei na leima


stojeem poloaju


poloaju
102

u poetni poloaj
X. Prevencija razvoja sputenih svodova stopala i osteoartritisa

nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
stopala


sredinu



Ostalo
Metode:
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,
kruna, stanina, stazna i poligonska).
postignua (morfolokih obiljeja, motorikih sposobnosti i funkcionalnih
Elementi i oblici
sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni uinci rada.
praenja i
Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvaavajui stanje njihova
vrjednovanja
antropolokog statusa, stvarne mogunosti svakog polaznika i cjelokupni
polaznika:
103
Literatura
104
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu
polaznik e Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri razreda.
stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
pristup omoguuje da se osmisle teorijske nastavne teme koje su
izravno povezane s provedivim motorikim nastavnim temama u
uvjetima pojedine srednje strukovne kole.
1. Kulturoloko-povijesne dimenzije tjelesnog vjebanja i sporta u

Kinezioloka funkciji kulture ivljenja
teorijska znanja
2. Energetska potronja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane
3. Masaa i samomasaa kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste,

izvoenja pojedinih zahvata)
4. Odabir kineziolokih aktivnosti u funkciji sportske rekreacije
5. Mogua patoloka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem
6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praenja

procesa tjelesnog vjebanja (monitori srane frekvencije-Polar,
Omron ili Tanita vage)
programa, bez obzira na uvjete rada, koje e uvrstiti u izvedbeni
nastavni plan i program.
I. ATLETIKA
1. Kros i standardna ciklika kretanja razliitim tempom 12 min. i
vie
2. Tranje dionica 300-400 m

Kinezioloke 3. Tranja motoriko postignue
aktivnosti
4. Troskok s mjesta motoriko postignue
5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom - motoriko

postignue
6. Skok uvis lena ili prekorana tehnika motoriko postignue
II. RITMIKA GIMNASTIKA

8. Individualna / skupna vjeba s vijaom, loptom ili obruem
III. PLES I AEROBIKA

105
9. Beki valcer (koreografija)
10. Quadrilla (koreografija)
11. Tae-bo aerobika
IV. BORILAKI SPORTOVI

12. Obrana od amara (udarca rukom)
13. Obrana od obuhvata
14. Obrana od hvata za kosu

15. Sprovoenje kljuem na ruci
16. Obrana od napada noem
V. KOARKA
17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje
18. Suradnja dva igraa u napadu napad blokadama
19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem
20. Igra (primjena timske taktike 5:5)
VI. NOGOMET
21. ongliranje loptom po podlozi i u zraku razliitim dijelovima tijela
22. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:2 i 5:2 s

odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir)
23. Igra za posjed lopte u ogranienom prostoru 4:4 i 5:5 s

odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira)
24. Igra 4+1: 4+1 s odreenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2

dodira)
VII. ODBOJKA
25. Tenis servis
26. Tradicionalni sustav 4-2 (diza u prednjoj zoni)
27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed u
28. Povezivanje zatite 1:2:3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u

prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stranjoj zoni) i zatite 2:3
(2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stranjoj zoni)
VIII. VIII.RUKOMET
30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne)
31. Utravanja te odvlaenja krilnih napadaa bez lopte i s loptom
32. Fintiranje u voenju i dodavanju (R)

IX. BADMINTON
34. Igra na mrei: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica
106
35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop)
36. Igra (osnovne taktike u mjeovitim parovima)
X. TENIS
37. Spin servis
38. Igra mali tenis (Taktika primjena osnovnih udaraca u igri)

UVODNIK: u ovoj jedinici ishoda uenja za svaku nastavnu temu
naveden je jedan primjer njene provedbe. To omoguuje da se doreeno
prepozna njezin smisao te da se, u razliitim uvjetima rada, osmisle
daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem.
I. LOKOMOTORNI SUSTAV
prevencija lokomotornih ozljeda
1. Primjena relativnih vjebi jakosti u programima prevencije ozljeda

(jednononi uanj)
2. Primjena elastinih otpora u programima prevencije ozljeda

(odupiranje trupa rotacijskoj sili elastinog otpora)
3. Primjena proprioceptivnih vjebi u programima prevencije ozljeda

(sporo tranje s naskokom na jednu nogu i zadravanjem
ravnotee)
Transformacija
4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava
kinantropoloki
h obiljeja
II. MORFOLOKA OBILJEJA
optimizacija sastava tijela (poveanje miine mase)
1. Vjebe potisaka i privlaenja (potisak s ravne klupe, horizontalno

veslanje)
2. Vjebe pregiba i opruanja (pregib podlaktica buicama,

opruanje podlaktica buicama)
3. Vjebe odmicanja i primicanja (razvlaenje buicama, primicanje

natkoljenice leei na boku)
4. Sustavi vjebanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna

ponavljanja, superserije)
5. Sustavi vjebanja II. (padajue serije, negativna ponavljanja,
forsirana ponavljanja)
postupaka za unaprjeenje zdravlja navedeni u poglavlju Ostalo koji se
nalazi na na kraju programa etvrtoga razreda.

Kinezioloki VJEBE ZA KRALJENICU
postupci
unapreenja II. Prevencija razvoja kalcificirajueg tendinitisa i drugih simptoma
zdravlja bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala

107

nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Ope napomene
integralne promjene antropolokih obiljeja, s naglaskom na
unapreenje kinantropolokih obiljeja. Ispunjavanje navedenih
vrijednosti uvjetovalo je izradbu ovog programa temeljem veeg broja
kriterija. Prvi se odnosi na provedivost nastavnih tema u izrazito
razliitim materijalnim uvjetima srednjih strukovnih kola Republike
Hrvatske. Upravo zbog razliitih materijalnih uvjeta u programu je
naveden vei broj nastavnih tema kako bi se za razliite uvjete i
zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren
izvedbeni nastavni plan i program. Zbog toga se drugi kriterij morao
odnositi na primjerenost svake nastavne teme dobi i spolu polaznika, a
trei na indiciranu usmjerenost nastavnih tema prema strukovnim
zanimanjima. Slijede kriteriji sigurnost polaznika i usklaenost s
potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Time je ovaj
program rastereen nastavnih tema koje zbog nedostatnih materijalnih
uvjeta nije mogue provesti u veem broju srednjih strukovnih kola.
Nadalje, rastereen je i onih nastavnih tema koje zbog svoje sloenosti
ne mogu biti u funkciji ishoda uenja jer ih veina polaznika ne moe
svladati odreenim uspjehom.
unaprjeenje zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave u
Napomene
tijekom redovitog pohaanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture
mora obvezno nauiti na primjerenoj razini. Na takav nain skupna
uinkovitost svih jedinica ishoda uenja omoguuje ostavrivanje bitnih
kompetencija iz ovog odgojno-obrazovnog podruja za pojedino
zanimanje.
pojedinane razlike u koliini steenih motorikih znanja u osnovnoj
koli.
strukovnim kolama, kako sa znanstvenih tako i sa strunih spoznaja
mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno
za polaznice.
108
Posebne napomene


mogunostima

hoda i ako nastavu nije mogue na drugi nain organizirati.
KINEZIOLOKI POSTUPCI ZA UNAPRJEENJE ZDRAVLJA

VJEBE ZA KRALJENICU








109
rukama pruati otpor

2. s rukama u uzruenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu
ruku i suprotnu nogu

obje noge


desnom

sebi




bolnog ramena
VJEBE ZA RAMENA
Leei na leima
1. podizati ruke do odruenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje
i natrag

jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu

110

podizati prema gore
Leei na trbuhu
1. s laktovima u visini ramena, stisnuti ake i podizati ruke i glavu
od podloge (kao da se eli spojiti lopatica), pogled usmjeriti
prema dolje


veeg kruga

6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati

dlan prema gore pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat

rukom pokuati izvui

gore, te savijati aku prema gore uz pruanje otpora suprotnom
akom
akom

Leei na leima

111
3. obje noge flektirane, ispruiti jednu nogu u visini s koljenom

druge noge, stopalo pogriti prema sebi, zadrati i vratiti u
poetni poloaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom

stojeem poloaju


poloaju


u poetni poloaj

nonih zglobova
VJEBE ZA STOPALA
Sjedei poloaj
1. savinuti none prste oba stopala ne diui ih s poda, ispraviti
prste stopala



sredinu




Ostalo
Metode:
Metode i oblici prikazivanja metoda usmenog izlaganja, metoda postavljanja i
rada: rjeavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije
112
nadzora metoda praenja vjebanja, usmjeravanja vjebanja,
zaustavljanja vjebanja.
Oblici:
jednostavnije (pojedinana, dvojke, trojke, etvorke i paralelna)
sloenije (paralelno-izmjenina, sukcesivno-izmjenina, izmjenina,
kruna, stanina, stazna i poligonska).
Literatura
113
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te
uspostaviti i razumjeti matematike odnose i veze
biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu
matematike u razliitim kontekstima, ukljuujui i svijet rada
razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj
uspjeh i napredak te svijest o svojim matematikim postignuima
prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u
Cilj predmeta: znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za
budunost drutva
biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko
zakljuivanje
uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate
sluei se razliitim prikazima
uinkovito primjenjivati tehnologiju
stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je
kritiki misliti o sloenim temama, tumaiti dostupne informacije,
analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke
u svakodnevnom ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito
primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike

Opis predmeta: i prostor, pravilnosti i zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra
i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje precizan simboliki
jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje,
tumaenje i posredovanje ideja, matematiko obrazovanje
polaznicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina, sposobnosti,
naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u
takvu drutvu.
114
Naziv nastavnog.predmeta: MATEMATIKA

Razred: prvi (1.)
Brojevi
1. raunati u skupovima N, Z, Q i R
2. rabiti apsolutnu vrijednost u sloenijim algebarskim izrazima
3. odrediti udaljenost toaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne raunske operacije,
potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje
5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traenu

tonost
6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija iljastog kuta
Algebra i funkcije
1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u sloenijim situacijama
2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene
3. raunati s algebarskim izrazima i razlomcima
4. diskutirati rjeenje linearne jednadbe, nejednadbe i njihovih

sustava koristei linearnu funkciju
Oblik i prostor
U prvom razredu 1. analizirati meusobne odnose toaka u pravokutnom

polaznik e stei koordinatnom sustavu u ravnini
sljedee ishode
2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu
uenja:
crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja
3. primijeniti pouke o sukladnosti i slinosti trokuta kod

geometrijskih oblika u ravnini
Mjerenje
1. primijeniti odgovarajue mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih

u odgovarajue vrijednosti vee ili manje mjerne jedinice
2. primijeniti formule za opseg i povrinu geometrijskih oblika u

ravnini
3. rabiti Pitagorin pouak i njegov obrat, proporcionalnost i
slinost
4. primijeniti svojstva kutova (pouak o obodnom i sredinjem
kutu, Talesov pouak i svojstva zbroja unutarnjih kutova
trokuta, etverokuta i mnogokuta)
5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim

ivotom i strukom
Podatci
1. prikupiti podatke za statistiko istraivanje
2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

115
3. predoiti prikupljene podatke na najprimjereniji nain uz
pomo raunala
Razrada
Nastavne
cjeline
Skupovi N, Z, Q i R
Raunske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)
Brojevi Apsolutna vrijednost realnog broja
Brojevni pravac
Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu
Procjena i zaokruivanje
Postotci, omjeri i razmjeri
Potencije i korijeni
Algebarski izrazi i algebarski razlomci
Algebra i funkcije
Linearne jednadbe i sustavi jednadbi
Linearne nejednadbe i sustavi nejednadbi
Linearna funkcija
Pravokutni koordinatni sustav u ravnini
Oblik i prostor Sukladnost i slinost
Geometrijski oblici u ravnini
Mjerne jedinice
Geometrijski oblici u ravnini opseg i povrina, Pitagorin pouak,
Mjerenje pouak o obodnom i sredinjem kutu, Talesov pouak i svojstva
zbroja unutarnjih kutova trokuta, etverokuta i mnogokuta
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Podatci Prikupljanje, obrada i predoavanje podataka
Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
miljenje, argumentiranje i zakljuivanje, rjeavanje problema i
Napomene: matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
zasebne nastavne cjeline ve se ostvaruju pri pouavanju i uenju
konkretnih matematikih sadraja.
Ostalo
Metode: predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda i
istraivaka metoda.
Metode i oblici Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
rada: nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja, primjena znanja,
praenja i aktivnost.
vrjednovanja Oblici: pisana provjera, usmena provjera, samostalni i skupni rad
polaznika: (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
116
Razred: drugi (2.)

Brojevi
1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva raunskih

operacija s logaritmima u raunski sloenijim situacijama
Algebra i funkcije
1. analizirati kvadratne jednadbe, nejednadbe i kvadratnu

funkciju
U drugom 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te
razredu polaznik eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe
e stei sljedee Oblik i prostor
ishode uenja:
1. istraiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva
Mjerenje
1. analizirati sloene geometrijske oblike u prostoru
Podatci
1. analizirati prikupljene i prikazane podatke
2. odrediti srednje vrijednosti i mjere rasprenosti niza podataka

Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Logaritam pozitivnog broja
Kvadratna jednadba
Kvadratna funkcija
Kvadratna nejednadba
Algebra i funkcije Eksponencijalna funkcija
Logaritamska funkcija
Eksponencijalna i logaritamska jednadba
Eksponencijalna i logaritamska nejednadba
Oblik i prostor Geometrija prostora
Mjerenje Geometrijski oblici u prostoru oploje i obujam
Podatci Analiza prikupljenih i obraenih podataka
Ostalo
istraivaka metoda.
117
nastavi i dr.).
Literatura
118
Razred: trei (3.)

Brojevi
1. rabiti trigonometrijsku krunicu i depno raunalo za

odreivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog
u stupnjevima ili radijanima
2. primijeniti n! u sloenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije
1. analizirati trigonometrijske funkcije i rijeiti trigonometrijske

jednadbe i nejednadbe koristei trigonometrijsku krunicu i
formule identiteta
2. povezati binomni pouak i elemente kombinatorike
Oblik i prostor
1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri
ispitivanju svojstava geometrijskih oblika
U treem razredu
polaznik e stei 2. analizirati meusobne odnose toaka i pravaca u koordinatnom
sljedee ishode sustavu u ravnini
uenja:
3. analizirati meusobne odnose toaka, pravaca i krunica u
koordinatnom sustavu u ravnini
Mjerenje
1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa

svakodnevnim ivotom i strukom
2. primijeniti skalarni umnoak vektora
3. odrediti povrinu nepravilnog lika u ravnini
4. sluiti se konceptom mjerenja pri rjeavanju problemskih

zadataka
Podatci
1. odrediti vjerojatnost sloenog dogaaja za prikupljene i

analizirane podatke
2. prikazati statistiku nizova podataka

Razrada
Nastavne
cjeline
Trigonometrijska krunica
Brojevi
Faktorijele
Trigonometrijske funkcije realnog broja
Trigonometrijeske jednadbe i nejednadbe
Algebra i funkcije
Binomni pouak
Permutacije, kombinacije i varijacije
Vektori u ravnini
Oblik i prostor Pravac u koordinatnom sustavu
Krunica u koordinatnom sustavu
Trigonometrija kosokutnog trokuta
Mjerenje
Vektori u ravnini skalarni umnoak vektora
Podatci Vjerojatnost
Napomene: Matematiki procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logiko
119
matematiko modeliranje, primjena tehnologije) ne pouavaju se kao
Ostalo
istraivaka metoda.
polaznika (domae zadae, projekti, istraivanje, seminarski rad, suradnja u
nastavi i dr.).
Literatura
120
Razred: etvrti (4.)

Brojevi
1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom

sustavu
Algebra i funkcije
1. primijeniti nizove i redove

2. analizirati sloene funkcije pomou svojstava elementarnih
funkcija
Podatci
1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje

U etvrtom vrijednosti niza podataka
razredu polaznik 2. usporediti srodne skupove podataka
e stei sljedee Infinitezimalni raun
ishode uenja:
1. odrediti konvergentnost niza uz izraun limesa
2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije
3. derivirati sloenu funkciju
4. ispitati svojstva funkcije primjenjujui derivacije

5. nacrtati graf funkcije
6. odrediti primitivnu funkciju koristei osnovna svojstva

integriranja
7. izraunati povrinu ispod grafa jednostavnije funkcije

primjenjujui Newton-Leibnizovu formulu
Razrada
Nastavne
cjeline
Brojevi Brojevni sustavi
Nizovi i redovi
Algebra i funkcije
Funkcije
Podatci Statistika
Limes niza
Infinitezimalni Limes funkcije
raun Derivacija funkcije
Primitivna funkcija i integral
Ostalo
Metode i oblici istraivaka metoda.
rada: Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
121
nastavi i dr.).
Literatura
122
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
dopuniti znanja, vjetine i kompetencije polaznika za stjecanja
Cilj predmeta: kvalifikacije strojarskog raunalnog tehniara u podruju fizike na
razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za
zanimanje.
Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti
fizike temelj za primijenjenu znanost kao to je strojarstvo. Vaan i
karakteristian u fizici je eksperimentalan pristup koji omoguuje
viekratno ponavljanje i istraivanje neke pojave, a time njezino
detaljno upoznavanje i opisivanje. Stoga je pokus neizostavan dio
Opis predmeta: fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se slui opaanjem i mjerenjem
te logikim razmiljanjem i matematikim zakljuivanjem. Otuda
proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski.
Fizikalna pismenost ukljuuje kompetencije koje polazniku omoguuju
promatranje i istraivanje pojava, razmiljanje o njima i
razumijevanje njihova objanjenja te na temelju toga kreativno
odluivanje i poduzimanje akcija.
123

Razred: prvi (1.)
Gibanja
1. opisati temeljne veliine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutnu brzinu
3. usporediti akceleracije gibanja tijela s poveavanjem brzine i

sa smanjivanjem brzine
4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije
5. interpretirati grafiki ovisnost dviju veliina koje opisuju

pravocrtno gibanje
6. uporabiti jednadbe za rjeavanje problema pravocrtnih
gibanja stalne akceleracije ukljuujui slobodan pad
7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu

akceleraciju na krunom gibanju
Sile i polja
1. rijeiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile tee, trenja i elastine sile u razliitim
primjerima
3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora

sila
U prvom razredu
polaznik e stei 4. raspraviti opi zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlj.
sljedee ishode 5. prosuditi ravnoteu krutog tijela
uenja:
6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekuinama i plinovima te
primijeniti opise tlakova u razliitim primjerima
7. objasniti meudjelovanje tokastih elektrinih naboja pomou
Coulombovog zakona
8. povezati magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje kao
jedinstven koncept prostora kojega ini djelovanje razliitih sila
Rad i energija
1. objasniti rad u mehanici ovisno o poloaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile
3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile
4. usporediti korisnosti razliitih primjera rada.
5. opisati razliite vrste energije

6. raspraviti kinetiku energiju tijela u razliitim primjerima
7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. prosuditi slinosti i razlike elastine potencijalne energije i
gravitacijske potencijalne energije
9. primijeniti zakon ouvanja energije
124
10. povezati zakon ouvanja koliine gibanja i zakon ouvanja
energije kod prouavanja sudara
Razrada
Nastavne
cjeline
Put i pomak
Brzina
Akceleracija
Gibanja Jednoliko pravocrtno gibanje
Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje
Slobodni pad
Jednoliko kruno gibanje
Sila i masa
Sila tea, trenje, elastina sila
Newtonovi zakoni gibanja
Centripetalna sila
Gravitacijska sila
Sudari
Rotacija krutog tijela
Sile i polja
Ravnotea krutog tijela
Tlak
Uzgon
Protjecanje fluida
Coulombov zakon
Elektrino polje
Magnetsko polje
Mehaniki rad i energija
Kinetika i potencijalna energija
Rad i energija Gravitacijska i elastina potencijalna energija
Snaga i korisnost stroja
Zakon ouvanja energije u mehanikim sustavima.
Napomene: /
Ostalo
Metode: nastava se ostvaruje od popularno-fenomenoloke razine i
rjeavanja kvalitativnih problema pomou pokusa do rjeavanja
kvantitativnih problema i zadataka. Zajednika je zadaa svih
sudionika nastavnog procesa razumijevanje fizikalnog smisla pa je
konstrukciju pojmova, teorija i modela potrebno zapoeti od pokusa ili
pojave i kvalitativnog shvaanja te postupno uvoditi formalno-
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznci svladali u
matematici. Preferiraju se problemski i istraivaki usmjerene metode
Metode i oblici uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave izmeu svih
rada: sudionika u procesu uenja.
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
podupire ueniki rad u paru, manjim skupinama ili timu to
poboljava samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog
polaznika to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje
pretpostavki za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava,
izvoenje pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
zakljuivanje i osmiljavanje objanjenja te raspravu i kritiko
prosuivanje rezultata.
125
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
znanstvenih pojmova, koncepcija, naela i teorija fizike, poznavanje
veza i odnosa izmeu koncepata, objanjavanje fizikalnih pojava u
prirodi i nastalih ljudskim djelovanjem te razumijevanje primjene tih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumijeti njihovu
uporabu
povezati pojmove i fizikalne veliine u zakonitosti, naela i teorije
uporabom fizikalnog jezika i simbola
objasniti pojave opisom i uporabom fizikalnih zakonitosti, naela i
teorija
Elementi i oblici obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
praenja i gospodarstvo i okoli.
vrjednovanja Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i
polaznika: primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
poznatim situacijama na temelju uvjebanih modela. To znai:
prikazati dostupne podatke o problemu (pojavi) na znanstveni
nain i razvrstati ih u glavne kategorije
raspraviti o problemu (pojavi) s razliitih gledita, smisleno
ralaniti problem (tabelarni prikaz, grafikon) i zakonitosti
meusobnih odnosa u sklopu pojave
rijeiti problem primjenom uvjebanih metoda i modela.
Samostalnost polaznika podrazumijeva polaznikov odnos prema radu
pri uenju fizike to ukljuuje njegovu motivaciju, aktivnost, navike,
osobni stav, samopouzdanje, pozitivne osjeaje, prihvaanje pravila i
vrijednosti zajednikog rada te kvalitetan odnos prema ostalim
polaznicima.
Oblici: praenje, vrjednovanje i ocjenjivanje polaznika treba
maksimalno integrirati u nastavni proces i provoditi usmenom
komunikacijom sa svakim polaznikom i vrjednovanjem ishoda uenja
u usmenom i pisanom obliku. Tijekom svakog se polugodita planiraju
po dva pisana jednosatna provjeravanja ishoda uenja.
Literatura
126
Razred: drugi (2.)

Termodinamika
1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu
2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetikom

energijom estica
3. razmotriti probleme termikog rastezanja u razliitim

dimenzijama
4. istraiti plinske zakone
5. povezati plinske zakone u jednadbu stanja plina
6. analizirati naine prijenosa topline

7. protumaiti promjene agregatnih stanja pomou latentnih
toplina
8. objasniti pojam rada na razliitim primjerima u termodinamici
9. primijeniti 1. zakon termodinamike na termodinamikim

U drugom procesima
razredu polaznik 10. raspraviti rad toplinskih strojeva pomou 2. zakona
e stei sljedee termodinamike
ishode uenja:
Elektrodinamika
1. objasniti usmjereno gibanje elektrinog naboja u vodiu te

elektrinu struju i elektrini otpor
2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i

izmjenine struje
3. protumaiti ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
4. izraunati rad i snagu elektrine struje na praktinim

primjerima
5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za
magnetsko polje ravnog vodia, strujnu petlju i zavojnicu
7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvoenje pokusa
8. izloiti primjenu elektromagnetske indukcije

Razrada
Nastavne
cjeline
Toplinsko rastezanje i stezanje vrstih tvari i tekuina
Temperatura
Unutarnja energija
Toplina i toplinski kapacitet tijela
Termodinamika Promjena agregatnih stanja
Plinski zakoni
Jednadba stanja idealnog plina
Prijenos topline
Prvi zakon termodinamike
127
Rad u termodinamici
Drugi zakon termodinamike
Toplinski strojevi
Elektrina struja
Elektrini otpor
Ohmov zakon za strujni krug
Elektrodinamika Rad i snaga elektrine struje
Oerstedov pokus
Elektromagnetska indukcija
Naelo rada generatora
Zatita od elektrinog udara
Napomene: /
Ostalo
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave izmeu svih
sudionika u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivni pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog
polaznika/ce to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje
pretpostavki za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava,
izvoenje pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima

elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
samostalnost.
Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
Elementi i oblici spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
praenja i iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
vrjednovanja fizikalnih simbola
polaznika: poznavati mjerne instrumente i opremu te razumijeti njihovu
uporabu
teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
128
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i
primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
polaznicima.
Literatura
129
Razred: trei (3.)

Titranje, valovi i zvuk
1. objasniti fizikalne veliine koje odreuju harmonijsko titranje
2. interpretirati grafiki promjenu fizikalnih veliina koje opisuju

harmonijsko titranje s vremenom
3. primijeniti jednadbe koje opisuju harmonijsko titranje u

rjeavanju zadataka
4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigueno i prisilno

titranje, rezonancija)
5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehanikih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala
7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i interferencije valova
8. raspraviti spektar i primjenu zvunih valova
Elektromagnetski valovi i svjetlost
1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove

elektromagnetskog spektra
2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu
informacija na daljinu i u medicini
U treem razredu 3. primijeniti zakon odbijanja svijetlosti na primjeru ravnog zrcala

polaznik e stei 4. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti
sljedee ishode na prizmi
uenja:
5. konstruirati sliku koju daje tanka lea te navesti njezina
svojstva
6. primijeniti jednadbu lee

7. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija
svijetlosti)
Atomi i atomske jezgre
1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog

broja, masenog broja i izotopa
2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrini efekt
4. usporediti valnu i estinu prirodu svjetlosti i tvari
5. navesti , i raspad i opisati ionizirajua svojstva nastalih

produkata i njihov doseg
6. primijeniti zakone ouvanja naboja i masenog broja kod
nuklearnih reakcija
7. uporabiti u rjeavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada
8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i

fuzijom.
130
Razrada
Nastavne
cjeline
Harmonijsko titranje
Prigueno i prisilno titranje
Rezonancija
Titranje, valovi, Energija titranja
zvuk Nastanak valova i karakteristine valne veliine
Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova
Valovi zvuka
Ultrazvuk
Elektromagnetski titraji
Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova
Spektar i brzina elektromagnetskih valova
Zakoni geometrijske optike
Elektromagnetski
Ravno zrcalo
valovi i svjetlost
Disperzija svjetlosti
Lee
Interferencija i ogib svjetlosti
Polarizacija svjetlosti
Zraenje uarenog tijela
Fotoelektrini efekt
Dualizam u prirodi
Atomi i atomske Razvoj modela atoma
jezgre Struktura atomske jezgre
Radioaktivnost
Nuklearna energija
Ionizirajue i neionizirajue zraenje
Napomene: /
Ostalo
matematiki opis i to samo onaj koji su polaznici svladali u
uz izvoenje temeljnih pokusa te metoda rasprave meu svim
sudionicima u procesu uenja.
Metode i oblici
Oblici: pretpostavka je uenja interaktivan pristup u nastavi koji
rada:
podupire rad u paru, manjim skupinama ili timu to poboljava
samostalno uenje. Uenje se ostvaruje aktivnou svakog polaznika,
to podrazumijeva njegovo planiranje rada, postavljanje pretpostavki
za rjeavanje problema, promatranje i opisivanje pojava, izvoenje
pokusa i mjerenje, postavljanje pitanja, obradu podataka,
Elementi i oblici Elementi: vrjednovanje se ishoda uenja provodi najmanje trima
131
praenja i elementima: temeljno znanje i razumijevanje, primjena i
vrjednovanja samostalnost.
polaznika: Temeljno znanje i razumijevanje podrazumijeva usvojenost temeljnih
spoznaja i njihov utjecaj na drutvo i prirodni okoli. To znai:
iskazati znaenje pojmova, fizikalnih veliina, mjernih jedinica i
fizikalnih simbola
poznavati mjerne instrumente i opremu te razumijeti njihovu
uporabu
teorija
obrazloiti doprinos i utjecaj znanosti i tehnologije na drutvo,
gospodarstvo i okoli.
Primjena fizikalnih zakonitosti i teorija na svakodnevnim problemima i
primjerima podrazumijeva uporabu steenih znanja i vjetina u
polaznicima.
Literatura
132
Naziv nastavnog predmeta: RAUNALSTVO
poznavanje i koritenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija
raunalne mree i Internet
obrada i prikaz podataka
rjeavanje problema pomou raunala.
stei znanja i vjetine te usvojiti procese i koncepte potrebne za
koritenje raunala
obraivati i prikazivati podatke i informacije koritenjem
primjenskih programa
usvojiti temeljna informatika znanja vana za razumijevanje rada
raunala
komunikacirati posredstvom razliitih medija
Cilj predmeta: usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije
podataka i informacija
analizirati i kritiki ocijeniti prikupljene informacije
razviti logike misaone procese
razviti algoritamski nain razmiljanja
biti osposobljeni za samostalno i timsko rjeavanje jednostavnijih
problema iz vlastitog ivota i odabrane struke primjenom
informacijske i komunikacijske tehnologije
stei osnovna znanja i vjetine kako bi mogli usvojiti koritenje
specifinih raunalnih programa iz podruja struke
potovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti
sadraje s raunalnih mrea
stei temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
Napredak dananjeg drutva temelji se na novim znanstvenim
otkriima te njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Razvoj
znanosti i njenu primjenu, danas ne moemo zamisliti bez kvalitetne
primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog
pristupa rjeavanju problema.
U takvom drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su
raunala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom ivotu nuno je da
svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku
Opis predmeta: tehnologiju. Posebno je vano znati i moi prikupiti informacije i
podatke te ih kritiki vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i
prikazati. Danas je konkurentnost na tritu rada nezamisliva bez
kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.
Umijee koritenja raunala, temeljna znanja i rjeavanje problema
tri su vane sastavnice informatikog obrazovanja koje se nuno
odvija uz samostalno koritenje raunala. Rjeavanje problema
povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji
e se razvijati u nastavnom predmetu.
133
Razred: prvi (1.)
Poznavanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija
1. razlikovati prikaz razliitih vrsta podataka u raunalu
2. primijeniti osnovne operacije u binarnom brojevnom sustavu

3. obrazloiti ulogu logikih sklopova kod raunala
4. razlikovati osobine i odabrati pogodne komponente raunalnog

sustava
5. koristiti operacijski sustav raunala i prilagoditi ga svojim

potrebama
6. rukovati datotekama i mapama u grafikom korisnikom

suelju
Raunalne mree i internet
U prvom razredu 1. povezati ureaje u odreeni tip mree

polaznik e stei 2. razlikovati naine spajanja na Internet i pravila prijenosa
sljedee ishode podataka
uenja:
3. komunicirati elektronikom potom
4. koristiti usluge interneta
5. sigurno koristiti raunalo, mreu i internet
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti postupke za ureivanje i oblikovanje teksta na razini

znaka, odlomka i stranice
2. koristiti i primijeniti program kojim e prilagoditi sliku, zvuk ili
video potrebama koritenja u struci
3. koristiti i primijeniti program za izradu prezentacija te
samostalno prikazati i izloiti prezentaciju
4. radom u timu modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog

ivota te uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Razrada
Nastavne
jeline
Prikaz podataka u raunalu
binarni brojevni sustav
Poznavanje i
veza binarnog i dekadskog brojevnog sustava
koritenje
operacije s binarnim brojevima
informacijskih i
pojam koliine podataka
komunikacijskih
prikaz znakova te cijelih i realnih brojeva u raunalu
tehnologija
Logiki sklopovi
osnovne logike operacije i pripadajui sklopovi
134
tablice istinitosti
logiki izrazi i minimizacija
opis i crtanje logikih sklopova
Graa raunala
osnovni dijelovi raunala
ulazni, izlazni, memorijski i komunikacijski ureaji i prikljuivanje
centralna procesorska jedinica
vanjske memorije
Operacijski sustav (OS)
pojam i svojstva OS-a
grafiko suelje
postavke korisnikog suelja
rad s datotekama i mapama
osnovno ureivanje crtea
Mree raunala
mree raunala (definicija i vrste)
dijelovi mree raunala
brzina prijenosa podataka
internet
naini spajanja na internet
protokoli vrste i podeavanje
davatelj usluga
korisniki raun
usluge interneta
Elektronika pota
Raunalne mree
e-pota, klijent, webmail
i internet
potanski sandui osnovna podeavanja
komunikacija pomou elektronike pote
Usluga WWW
web preglednik - koritenje, podeavanje
uinkovito pretraivanje i preuzimanje sadraja s interneta
procjenjivanje kvalitete sadraja na internetu
Raunalna sigurnost i etinost
sigurnost i zatita osobnih podataka
tetni programi i zatita
kultura ponaanja na Internetu
autorska prava i njihova zatita
Obrada teksta
osnovna obiljeja odabranog programa za obradu teksta
unos teksta i osnovna podeavanja stila pisanja
oblikovanje na razini znaka, odlomka i stranice
jezina provjera teksta i pretraivanje dokumenta
umetanje i oblikovanje tablice
umetanje i oblikovanje slika
Obrada i prikaz pisanje matematikih izraza
podataka izrada tablice sadraja
oblikovanje cijelog dokumenta
priprema dokumenta za ispis
izrada zadanog dokumenta
Obrada slike, zvuka i videa
slika
zvuk
video
135
Prezentacije
slajd, predloak, dizajn
koritenje slika, crtea, tablica, grafikona, zvuka u prezentaciji
efekti na slajdu i prezentaciji
izrada prezentacije na zadanu temu
Projektni zadatak
izrada projektnog zadatka
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces se izvodi u specijaliziranoj informatikoj uionici s
najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po principu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Napomene: Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
Metode i oblici
nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna
rada:
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje

praenja i programskih sadraja (odnos prema radu). Primjena znanja
vrjednovanja (usmenim, pisanim nainom, provjera znanja i usvojenosti vjetina na
polaznika: raunalu, projektni zadatak).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
Literatura
136
Razred: drugi (2.)
Obrada i prikaz podataka
1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te

oblikovanu stranicu postaviti na internet
2. radom u timu modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog
ivota te uporabom steenih vjetina i mogunostima odreene
aplikacije izraditi rjeenje
Rjeavanje problema pomou raunala
1. opisati postupak nastajanja programa

U drugom
razredu polaznik 2. objasniti pojam algoritma
e stei sljedee 3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod
ishode uenja:
4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku,
dijagramu toka ili pseudokodu
5. osmisliti te kreirati program u konkretnom programskom

jeziku koji rjeava odreeni problem uporabom slijedne
strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja
6. koristiti i primijeniti program za tablino raunanje za izradu
dokumenata koji sadre oblikovane podatke, formule, funkcije
i grafikone
7. osmisliti cjelokupno rjeenje jednostavnijeg problema iz

struke
Razrada
Nastavne
cjeline
Web stranice
osnovna obiljeja odabranog programa za izradu web stranice
osnovna podeavanja
povezivanje stranica
Obrada i prikaz
organizacija sadraja
podataka
postavljanje stranice na internet
Projektni zadatak
prezentacija projektnog zadatka
Program i algoritam
programski jezici
koraci u programiranju
algoritam pojam i uloga
dijagram toka i pseudokod
Rjeavanje slijedna struktura
problema pomou naredba grananja
raunala naredbe ponavljanja
analiza algoritma
Osnovna obiljeja programskog jezika (odabranog)
upis i ispis podataka
naredba pridruivanja
tipovi podataka
137
standardne funkcije
naredba grananja
naredbe ponavljanja
osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima
Tablino raunanje
osnovna obiljeja odabranog programa za tablino raunanje
unos i izmjena podataka
oblikovanje elija i tablica
adresiranje elija
formule i osnovne funkcije
izdvajanje podataka
grafikoni
priprema za ispis i ispis dokumenta
Projektni zadatak
analiza problema
prezentiranje projektnog zadatka
Nastavni proces se izvodi u specijaliziranoj informatikoj uionici s
najvie 16 raunala i grupom od najvie 16 polaznika po principu, za
jednim raunalom jedan polaznik.
Razredno odjeljenje koje ima vie od 16 polaznika mora se dijeliti na
grupe kako bi se zadovoljio zadani kriterij.
Napomene: Izrazito je nuno tijekom cijelog nastavnog procesa polazniku
omoguiti koritenje raunala.
Nastavni se proces 50% vremena izvodi obradom novih nastavnih
sadraja, a 50% vremena izradom zadataka i projektnih zadataka,
samostalno ili u timu, to slui povezivanju usvojenih sadraja s
praktinom primjenom, a u cilju ostvarivanja kriterija izvedbe
navedenih ishoda uenja.
Ostalo
problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda
i istraivaka metoda.
Oblici: frontalni oblik nastave, diferencirana nastava,
Metode i oblici individualizirana nastava, problemska nastava, programirana
rada: nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska
nastava.
Elementi i oblici Elementi: usvojenost programskih sadraja, vjebe i praenje

praenja i programskih sadraja (odnos prema radu). Primjena znanja
vrjednovanja (usmenim, pisanim nainom, provjera znanja i usvojenosti vjetina
polaznika: na raunalu, projektni zadatak).
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, vjebe, projektni zadatak.
Literatura
138
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
uoiti vanost participacije u drutvenom, kulturnom,
gospodarskom i politikom razvoju drutva u kojem ivimo
razviti politiku kulturu kao initelja stvaranja i stabilnosti
suvremenih demokracija
usvojiti znanja o pravima i obvezama graana u demokraciji
usvojiti znanja o ljudskim pravima kao vanom preduvjetu za ivot
Cilj predmeta: u multikulturalnom svijetu s naglaskom na potivanje razliitosti
usvojiti znanja i stei sposobnost kritikog prosuivanja poloaja
hrvatskog drutva u kontekstu europskih integracija i
globalizacijskih procesa
razviti stavove prema aktualnim politikim zbivanjima
usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini
prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava
shvatiti vanost razvijanja poduzetnike kompetencije
Nastavni plan i program sastoji se od dva dijela.
Prvi dio obuhvaa podruje politike, u kojem se obrauju pojmovi iz
politike ija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim
Opis predmeta: politikim zbivanjima te shvaanje politike kao nezaobilaznog
segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i drutva.
U okviru gospodarstva obrauju se sadraji koji ukljuuju temelje
slobodnog trinog gospodarstva te razvijanje poduzetnike
kompetencije kao bitnog initelja na tritu rada.
139
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO

Razred: etvrti (4.)
POLITIKA
1. opisati razvoj politike znanosti od stare Grke do danas
2. preispitati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom ivotu
3. razlikovati pojmove moi, vlasti i autoriteta

4. usporediti naine politikog djelovanja u demokratskom
drutvu
5. izdvojiti odrednice civilnog drutva
6. ralaniti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i

dokumenata koji ih reguliraju
7. protumaiti znaajke i oblike drave
8. usporediti razliite politike sustave - demokracija, tiranija,

aristokracija, diktatura, totalitarizam
9. razlikovati obiljeja i funkcije politikih stranaka
10. analizirati politiki sustav Republike Hrvatske s naglaskom na

djelokrug rada zakonodavne, izvrne i sudske vlasti
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee GOSPODARSTVO
ishode uenja:
1. komentirati razvoj ekonomske znanosti
2. preispitati osnovne ekonomske pojmove
3. identificirati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na

temeljna ekonomska pitanja
4. ispitati funkcioniranje trita i trinih mehanizama
5. kategorizirati vrste novca i naine financiranja poslovnih

organizacija
6. razlikovati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. procijeniti znaenje poduzetnikog pothvata
8. ralaniti obiljeja marketinga i instrumente marketinkog

spleta
9. analizirati gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom

na globalizacijski proces
10. ustanoviti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije
Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj politike znanosti
Politika i Znaaj zakona u svakodnevnom ivotu
politiko Vlast
djelovanje Mo i autoritet
Politiko djelovanje
Politika utakmica
140
Politika kultura
Civilno drutvo
Ljudska prava
Dokumenti ljudskih prava
Organizacije u funkciji zatite ljudskih prava
Drava
Teritorijalno ustrojstvo drave
Drava Oblici drave
Narod i nacija
Manjine
Politiki sustavi
Demokracija - neposredna i predstavnika
Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija
Politiki sustavi Politike stranke
Ideoloka obiljeja politikih stranaka
Razvoj viestranaja u Republici Hrvatskoj
Politike stranke u Republici Hrvatskoj
Izbori
Izbori Izborni sustavi
Izborni zakon Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske
Ustrojstvo Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske zakonodavna vlast
Republike Izvrna vlast
Hrvatske Sudska vlast
Lokalna i podruna samouprava
Razvoj ekonomske znanosti
Osnovni ekonomski pojmovi
Uvod u Oskudnost i izbor zakon ogranienosti i oportunitetni troak
ekonomiju initelji proizvodnje
Temeljna ekonomska pitanja
Vrste gospodarskih sustava
Trite i trini mehanizmi
Ekonomska politika fiskalna i monetarna politika
Trite Ekonomski ciljevi makroekonomski i mikroekonomski ciljevi
Novac i gospodarstvo vrste novca i oblici kapitala
Vrste poslovnih organizacija
Poduzetnitvo i poduzetniki pothvat
Vrste poduzea - mala, srednja i velika poduzea
Poduzetnitvo i
Obiljeja marketinga
marketing
Marketinki splet
Marketing i etika
Gospodarski sustav Republike Hrvatske
Hrvatska i Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije
Europska unija Hrvatska i Europske unija
Napomene: /
Ostalo
Metode:predavaka metoda, metoda dijaloga, heuristika metoda,
problemska metoda, istraivaka metoda.
Metode rada i Oblici:frontalni oblik nastave, diferencirana nastava, individualizirana
oblici rada nastava, problemska nastava, programirana nastava, mentorska
nastava, demonstracijska nastava.
141
Elementi i oblici Elementi: usvojenost i razumijevanje sadraja.
praenja i
Oblici: aktivnost (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
vrjednovanja
suradnja u nastavi i dr.), usmena i pisana provjera.
polaznika:
Literatura
142
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
osposobti za samostalno uenje i unapreivanje poslova u svom
zanimanju te cjeloivotno uenje
dobro upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i
produkte koji su vani u njihovom zanimanju
objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te
ih prikazati jednadbama kemijske reakcije
izvoenjem pokusa razviti vjetinu eksperimentiranja, sposobnost
Cilj predmeta: opaanja promjena, opisivanja i donoenja zakljuaka
uoiti uzajamne veze izmeu pokusa, pojava u prirodi i teorije
prepoznati tetne i opasne kemikalije te objasniti nain njihovog
obiljeavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja
razviti svijest o neophodnosti ouvanja prirodnih uvjeta, a pritom
ne odriui se dobrobiti civilizacije i napretka
osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema
svakom pojedincu i njegovim potrebama
Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je
nastave kemije stei znanja o temeljnim kemijskim teorijama,
prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i
modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati i razumjeti svojstva i
promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaa nastave kemije jest razviti
Opis predmeta: interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajui ih
dijelom ope kulture. U strukovnim kolama zadatak nastave kemije
jest stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih u buduem zanimanju
kao i svakodnevnom ivotu. Nastavom kemije polaznici trebaju stei
znanja i sposobnosti koje e omoguiti daljnje samoobrazovanje,
odnosno usavravanje u struci.
143
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
estina graa tvari
1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iitati iz periodnog sustava
elemenata
3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala
4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na poloaj u

periodnom sustavu elemenata
5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

6. objasniti znaenje Lewisove simbolike
7. povezati vanost meumolekulskih sila s graom tvari
Osnove elektrokemije
1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom

oksidacijskog broja
2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo

3. predvidjeti mogue ishode oksido-redukcijskih procesa na
elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja
U prvom razredu
polaznik e stei 4. protumaiti pomou shematskog prikaza Daniellovog lanka
sljedee ishode sastavne dijelove lanka
uenja:
5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom lanku i
elektroliznom lanku
6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnog

elektrodnog potencijala
7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog
lanka
Metali i nemetali
1. pokazati vanost tehniki vanih metala i njihovih legura
2. prikupiti najvanije injenice o svojstvima nemetala po

skupinama u periodnom sustavu elemenata
3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu
4. prikazati vanost vode u svakodnevnom ivotu i svim ljudskim

aktivnostima
5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. izloiti vanost primjene umjetnih gnojiva
7. otkriti vanost zbrinjavanja otpada

Razrada
Nastavne
cjeline
Struktura atoma Sastav tvari
144
i periodni sustav Graa atoma
elemenata Periodni sustav elemenata
Ionska veza
Veze izmeu
Kovalentna veza
atoma i molekula
Polarnost molekula (meumolekulske sile i vodikova veza)
Oksidacija i redukcija
Osnove
Galvanski lanci
elektrokemije
Elektroliza
Metalna veza
Metali
Tehniki vani metali i njihove legure
Halogeni elementi
Halkogeni elemeni
Nemetali
Duikova skupina elemenata
Ugljikova skupina elemenata
Nastavni se proces izvodi skladnom izmjenom teorije i
Napomene: praktinog rada s ciljem ostvarivanja ishoda uenja.
Ostalo
Metode:
Strategija pouavanja:
problemsko pouavanje
heuristiko pouavanje
programirano pouavanje
Strategija uenja otkrivanjem:
Metode i oblici istraivanje
rada: simulacija
projekt.
Oblici:
frontalni oblik nastave, grupni oblik, rad u paru, individualni rad.
Elementi: usvojenost nastavnih sadraja (usmenim i pisanim
Elementi i oblici nainom, individualnim uenjem, suradnikim uenjem, projektnom
praenja i nastavom, istraivakim uenjem, seminarskim radom, e-uenjem),
vrjednovanja primjena znanja.
polaznika: Oblici: samostalni rad (domae zadae, seminarski rad, istraivanje,
suradnja u nastavi i dr.).
Literatura
145
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
Naziv modula TEHNIKO CRTANJE I ELEMENTI STROJEVA

Popis strukovnih Tehniko crtanje i elementi strojeva
jedinica ishoda Crtanje pomou raunala
uenja iz Konstruiranje elemenata i sklopova
standarda
kvalifikacije
Kako uiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula: izraditi tehnike crtee elemenata strojeva primjenom odgovarajuih
raunalnih programa i opisati njihovu funkciju
tijekom nastave polaznik e se upoznati sa standardima tehnikog
crtanja te njihovu primjenu pri projiciranju elemenata strojeva te
konstruiranju elemenata i sklopova. Za crtanje e se uveliko sluiti
raunalom, koje e mu ujedno biti od pomoi za upoznavanje i izbor
elemenata strojeva.
teorijska nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici ili uionici ope
namjene gdje postoji mogunost koritenja audio vizualnih
pomagala, modela geometrijskih tijela, uzoraka elementa strojeva,
Opis modula: zbirke didaktikih demonstracijskih crtea, kolskog pribora za
crtanje i raunala. Svako teorijsko objanjenje treba potkrijepiti, gdje
je to mogue, odgovarajuim primjerima iz struke
vjebe se manjim dijelom izvode upotrebom klasinog pribora za
crtanje, a veim dijelom pomou raunala. U okviru vjebi polaznici
trebaju ovladati crtanjem pomou raunala primjenom
odgovarajueg raunalnog programa
vjebe crtanja pomou raunala se izvode u specijaliziranoj uionici
opremljenoj raunalima i odgovarajuim programima za crtanje
Nastavni Tehniko crtanje (1. razred, 3 sata, 5,5 bodova)
predmeti koji se
Tehniko crtanje (2. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom
modulu: Elementi strojeva (2. razred, 3 sata, 6 bodova)
146
Nastavni predmeti po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE

Razred: prvi (1.)
1. prikazati projekcije tijela
2. poznavati standarde tehnikog crtanja

U prvom razredu
3. interpretirati suelje CAD programa
polaznik e stei
sljedee ishode 4. definirati parametre crtanja
uenja: 5. razlikovati naredbe CAD programa
6. primijeniti standarde tehnikog crtanja na raunalu
7. pripremiti crte za ispis

Razrada
Nastavne Razrada Nastavne teme
cjeline
Primjena i vanost tehnikog crtanja
Uvod u predmet Pribor za crtanje
Vrste tehnikih crtea
Standard crta
Standardi u Standard formata papira
tehnikom Standard pisma
crtanju Standard mjerila
Standard kotiranja
Standard zaglavlja i sastavnica
Osnovne Konstrukcija krunih prijelaza
geometrijske Konstrukcija pravilnih viekutnika
konstrukcije
Osnovne krivulje koje imaju primjenu na strojnim elementima:

elipsa
Tehnike krivulje hiperbola
parabola
zavojnica
Konstrukcija elipse
Vrste projiciranja:
centralno projiciranje
paralelno projiciranje
Pravokutna (ortogonalna) projekcija
Projiciranje Projekcija na tri ravnine
predmeta Europski raspored projekcija
Prostorno prikazivanje predmeta:
izometrija
dimetrija
kosa projekcija
Crtanje predmeta u izometriji
Presjeci i prodori Presjeci geometrijskih tijela ravninama
geometrijskih Prodori geometrijskih tijela
tijela
Crtanje u ravnini Karakteristike raunalne grafike

pomou raunala Postavke crtea
Koordinatni sustavi u ravnini
147
Naredbe za crtanje
Ureivanje crtea
Crtanje osnovnih elemenata
Crtanje sloenog geometrijskog lika
Iscrtavanje crtea
Nastavni se proces 33% vremena izvodi kao teorijska nastava u
cijelom razrednom odjelu, a 67% kroz vjebe koje slue za
Napomene: povezivanje usvojenih sadraja teorijskim spoznajama s praktinom
primjenom.
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine do 14
polaznika.
Ostalo
Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,
metoda grafikih radova, laboratorijske metoda.
Metode i oblici
rada: Oblici:zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad.
Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u

nastavnom procesu:
usvojenost sadraja - usmena provjera znanja, provjera
usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
zadae ili zadatci objektivnog tipa
primjena sadraja crtanje pomou raunala, usmena provjera
znanja - praktinom primjenom sadraja (nivo analize i sinteze),
provjera ili prezentacija domaih uradaka, individualna provjera
Elementi i oblici pomou radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci
praenja i izrauna, interpretacije
vrjednovanja suradnja u nastavnom procesu - praenje domaih uradaka bez
polaznika: detaljnije provjere, seminarski rad, izrada radnih listova u paru,
rjeavanje problema unutar manje grupe, urednost i preglednost
pisanih radova, prezentacija grupnog/timskog rada ili rada u paru
usmena, elektronika, pred ploom.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera (rjeavanje teorijskih i
praktinih zadataka te prepoznavanje strunih pojmova na bazi
logine primjene i zakljuivanja), vjebe (domai uradak, seminarski
rad, radna mapa s individualnim zadatcima za vjebu kreiranim od
nastavnika).
Literatura

148
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKO CRTANJE
Razred: drugi (2.)
1. izraditi skice jednostavnih strojarskih dijelova i sklopova
U drugom 2. ralaniti sastavni crte na detalje (izraditi radioniki crte)

razredu polaznik
3. prikazati tijelo u prostoru
e stei sljedee
ishode uenja: 4. konstruirati strojne elemente primjenom raunalnih programa
5. konstruirati sklopove strojarskih konstrukcija primjenom

raunalnih programa
Razrada
cjeline
Nastajanje i oznaavanje presjeka
rafiranje presjeka
Uzduan i poprean presjek
Presjeci Pun i polovian presjek
Djelomian i zaokrenut presjek
Dijelovi koji se uzduno ne sijeku
Presjek s vie ravnina
Osnovna pravila pri kotiranju
Kotiranje duina
Kotiranje kuta, promjera i radijusa
Kotiranje Naini kotiranja predmeta (redno, paralelno, kombinirano,
koordinatno kotiranje)
Kotiranje simetrinih tijela
Kotiranje predmeta na crteu (raunalom)
Nepravilan smjetaj projekcija
Zaokrenute projekcije
Odstupanje od Razvijeni pogledi
pravila nacrtne Prikazi pomou prekida i detalja
geometrije Pojednostavljeni prikazi navoja i vijaka
Pojednostavljeni prikazi zupanika
Pojednostavljeni prikazi opruga
Pojednostavljeni prikazi standardnih dijelova
Postupci obrade i hrapavost povrine
Oznaavanje Oznaavanje hrapavosti povrine na crteu
hrapavost Duinske tolerancije. ISO sustav tolerancija
povrine i Oznaavanje tolerancija na crteu
tolerancije ISO sustav dosjeda
Izbor i oznaavanje dosjeda
Podjela tehnikih crtea
Izrada crtea i Izrada radionikih crtea
shema Izrada sastavnih crtea
Izrada shema
Skiciranje i Postupak pri skiciranju predmeta
detaljiranje Crtanje detalja iz sastavnog crtea
Crtanje u Naredbe za konstruiranje u prostoru

prostoru Izrada 3D modela iz radionikog crtea
Nastavni proces u cijelosti se realizira kao praktine vjebe na
Napomene:
raunalu (osim skiciranja) sa skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
149
Metode i oblici
rada: Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici pomou radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadatci
rad, radna mapa s individualnim zadacima za vjebu kreiranim od
nastavnika).
Literatura
150
Naziv nastavnog predmeta: ELEMENTI STROJEVA
Razred: drugi (2.)
U drugom
1. razlikovati elemente strojeva
razredu polaznik
e stei sljedee 2. opisati funkciju elemenata strojeva
ishode uenja:
3. povezati elemente strojeva u funkcionalnu cjelinu
Razrada
cjeline
Uvod u elemente Zadatak i znaenje elemenata strojeva u strojogradnji
strojeva Podjela elemenata strojeva
Pojam i znaenje tolerancije
Tolerancije i Tolerancije duina
dosjedi strojnih ISO sustav tolerancija
dijelova Pojam dosjeda i sustavi dosjeda
Tolerancije oblika i poloaja
Vrste, materijali i podruja primjene:
zakovanih spojeva
Elementi za
lemljenih spojeva
nerastavljive
zavarenih spojeva
spojeve
lijepljenih spojeva
steznih i porubljenih spojeva
Vrste, materijali i podruja primjene:
Elementi za vijanih spojeva
rastavljive klinova, zatika, svornjaka
spojeve elemenata za elastino rastavljive spojeve (opruge, gibnjevi,
zamanjak, njihalo)
Vrste, materijali, osnovni prorauni i podruja primjene:
osovina i vratila
Elementi za spojki
kruno gibanje i laaja
prijenos snage remenskog prijenosa
konopnog prijenosa i prijenosa pomou uadi
zupanog prijenosa
lananog prijenosa
Elementi za Vijani mehanizam
pretvaranje Poluni mehanizam
gibanja Krivuljni mehanizam
Stapni mehanizam
Elementi i ureaji Trenje i podmazivanje
za podmazivanje Naini podmazivanja
Elementi za Cijevi i cijevni elementi
protok i Ventili
brtvljenje Elementi za brtvljenje
Podjela i funkcija finomehanikih elemenata
Finomehaniki Otpornici
elementi Uklopnici
Regulatori
Logiki sklopovi
Napomene: Nastavni se proces 67% vremena izvodi kao teorijska nastava u
cijelom razrednom odjelu, a 33% kroz vjebe koje slue povezivanju
151
usvojenih sadraja teorijskim spoznajama s praktinom primjenom.
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad.
rada:

nastavnom procesu:
nastavnika).
Literatura
152
Naziv modula TEHNIKA MEHANIKA
Popis strukovnih Tehnika mehanika
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

Cilj modula: proraunati i dimenzionirati elemente konstrukcije na temelju
zakonitosti tehnike mehanike
polaznik e primijeniti znanja iz tehnike mehanike (sile,
optereenja...) za proraun i dimenzioniranje elemenata strojeva i
konstrukcija.
teorijska nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici ili uionici
ope namjene gdje postoji mogunost koritenja audio vizualnih
Opis modula: pomagala, didaktikih modela iz tehnike mehanike, didaktikih
panoa, kolskog pribora za crtanje i raunala.
vjebe iz tehnike mehanike izvode se veim dijelom rjeavanjem
praktinih zadataka, a manjim dijelom pomou raunala.
vjebe pomou raunala se izvode u specijaliziranoj uionici
opremljenoj raunalima i odgovarajuim programima iz tehnike
mehanike.
Nastavni
predmeti koji se Tehnika mehanika (1. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Tehnika mehanika (2. razred, 2 sata, 4,5 boda)
modulu:
153
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: prvi (1.)
1. analizirati ravninske sustave sila
U prvom razredu
polaznik e stei 2. objasniti naine odreivanja teita
sljedee ishode 3. usporediti nosae prema izvedbi i optereenju
uenja:
4. opisati vrste gibanja tijela
Razrada
Nastavne
cjeline
Temeljni pojmovi Zadaa mehanike
i naela statike Sila, odreenost i vrste sila; prikaz sile grafiki i analitiki
Naela statike
Kolinearni sustav sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante i
ravnotea
Konkurentno - Dvije sile istog i razliitog hvatita - grafiko i analitiko odreivanje
komplanaran rezultante
sustav sila Ravnotea triju sila
Rastavljanje sila na dvije komponente - grafiki i analitiki postupak
Sustav konkurentnih sila - grafiko i analitiko odreivanje rezultante i
ravnotea
Statiki moment sile
Momentno pravilo - Varignonov pouak
Nekonkurentno Par ili spreg sila
komplanaran Sustav paralelnih sila istog i suprotnog smjera
sustav sila Odreivanje rezultante i njenog poloaja grafiki i analitiki
Rastavljanje sile na dvije paralelne komponente istog i suprotnog
smjera grafiki i analitiki
Grafiki i analitiki uvjeti ravnotee
Teite sastavljenih duina
Teite jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha
Teite Pappus-Guldinovo pravilo
Vrste ravnotee;
Statika stabilnost
Prosta greda s koncentriranim, kontinuiranim i kombiniranim
Puni ravni nosai optereenjem
Nosa s jednim prepustom
Uklijeteni nosa koncentrirano i kombinirano optereen
Reetkasti nosai Odreivanje sila u tapovima - grafika metoda (Cremona)
Odreivanje sila u tapovima - analitika metoda (Ritter)
Uvod u Osnovni kinematiki pojmovi (kruto tijelo, materijalna toka, vrste
kinematiku gibanja, usporedni pregled veliina pravocrtnog i krunog gibanja)
Kinematika Apsolutno, prijenosno i relativno gibanje - apsolutna brzina sloenog

sloenog gibanja gibanja
Apsolutno ubrzanje sloenog gibanja
Kinematika Komplanarno gibanje tijela
krutog tijela Kinematika motornog mehanizma - s, v, a
Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
Napomene: slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode raunski
i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici.
154
Prilikom realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do
14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici

nastavnom procesu.
usmena, elektronika, pred ploom,
nastavnika).
Literatura

155
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKA MEHANIKA
Razred: drugi (2.)
1. razlikovati vrste optereenja
U drugom
razredu polaznik 2. dimenzionirati elemente na temelju optereenja, doputenog
e stei sljedee naprezanja i deformacije
ishode uenja:
3. primijeniti osnovne zakonitosti dinamike
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod i temeljni Pojam i vrste optereenja i vrste naprezanja
pojmovi o Doputeno naprezanje i koeficijent sigurnosti
vrstoi Utjecaj utora i zamor materijala
materijala
Hookov zakon
Aksijalna Naprezanje na vlak i tlak
naprezanja Povrinski tlak
Naprezanje uslijed promjene temperature
Naprezanje na Jednadba naprezanja na odrez ili smik
odrez ili smik Dimenzioniranje elemenata izloenih na odrez ili smik
Pojam i vrste momenata inercije i otpora
Momenti inercije Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha
i otpori ploha Steinerov pouak
Momenti inercije sloenih i oslabljenih ploha
Momenti inercije i otpora standardnih sastavljenih ploha
Naprezanje pri Temeljni pojmovi i vrste savijanja
savijanju ili Elastina crta i jednadba savijanja
fleksiji Dimenzioniranje elemenata izloenih savijanju
Naprezanje pri Temeljni pojmovi i jednadbe naprezanja pri uvijanju
uvijanju ili torziji Dimenzioniranje lakih vratila pri doputenom naprezanju
Dimenzioniranje lakih vratila pri doputenoj deformaciji
Naprezanje pri Temeljni pojmovi izvijanja i Eulerove jednadbe
izvijanju Vitkost tapa i granice primjene Eulerovih jednadbi
Dimenzioniranje elemenata izloenih izvijanju
Sloena Ekscentrini vlak i tlak
naprezanja Savijanje i vlak i tlak
Dimenzioniranje tekih vratila
Uvod u dinamiku Temeljni pojmovi i zadaci dinamike
Newtonovi zakoni
Sila kao uzrok pravocrtnog gibanja - jednadba gibanja s trenjem
Inercijalne sile i D'Alambertovo naelo
Dinamika estice Impuls sile i veliina gibanja
Mehaniki rad i energija
Snaga i koeficijent korisnog djelovanja
Dinamiki moment inercije
Steinerov pouak za odreivanje momenta tromosti
Radijus inercije i reducirana masa
Dinamika krutog Glavna dinamika jednadba rotirajueg tijela
tijela Mehaniki rad i energija rotirajueg tijela
Snaga pri rotacijskom gibanju
Trenje klizanja na horizontalnoj podlozi i kosini klin
Trenje kotrljanja i vonje
156
Trenje ueta - pojasne konice
slui za rjeavanje raunskih zadataka i vjebe koje se izvode
Napomene: raunski i uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici.
Kod realizacije vjebi, razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14
polaznika.
Ostalo
Metode i oblici Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni
rada: rad.
nastavnom procesu.
nastavnika).
Literatura

157
Naziv modula TEHNIKI MATERIJALI
Popis strukovnih Tehniki materijali i ispitivanje svojstava
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Cilj modula: objasniti svojstva tehnikih materijala i njihovu primjenu
polaznik e moi objasniti naine dobivanja, svojstva i primjenu
tehnikih materijala u strojarstvu.
ope namjene gdje postoji mogunost koritenja audio vizualnih
Opis modula: pomagala, uzoraka tehnikih materijala, didaktikih panoa,
kolskog pribora za crtanje i raunala
vjebe se izvode u laboratoriju ili specijaliziranoj uionici
opremljenoj ureajima za ispitivanje materijala. Polaznik treba
izvriti ispitivanje i obradu rezultata
Nastavni
predmeti koji se Tehniki materijali (1. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Tehniki materijali (2. razred, 1 sat, 2 boda)
modulu:
158
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKI MATERIJALI

Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
1. navesti podjelu tehnikih materijala
polaznik e stei
sljedee ishode 2. razlikovati naine dobivanja tehnikih materijala
uenja:
3. koristiti standardne oznake materijala (HRN, ISO, EN)
Razrada
cjeline
Tehniki materijali u strojarstvu, vrste, znaaj i svojstva ( openito )
Osnove kristalografije
Osnove Unutarnja graa istih metala i slitina
metalografije Pretvorbe kristalnih reetki
Kristalizacija i taljenje, dijagrami rastvorbe
Eutektiki dijagram
Dijagram eljezo-ugljik
Vrste eljeznih ruda
Naini dobivanja eljeza
Vrste sirovog eljeza:
bijelo sirovo eljezo
sivo sirovo eljezo
Vrste ljevova:
sivi i tvrdi
ilavi
kovkasti
elini
verimikularni
eljezo i legure Oznaavanje ljevova i izbor prema svojstvima
eljeza Proizvodnja elika - naini dobivanja
Vrste elika prema kemijskom sastavu
Oznaavanje elika prema HRN i EN
Vrste elika prema namjeni:
konstrukcijski
specijalni
alatni
Izbor elika prema odreenim svojstvima i preporukama namjene
Standardizacija elinih poluproizvoda:
profili
limovi
cijevi i dr.
Podjela obojenih metala:
laki
teki
plemeniti
Obojeni metali i legure obojenih metala
njihove legure Proizvodnja, svojstva i primjena:
bakar i legure bakra (mjed i bronce)
cink i legure cinka
olovo i legure olova
kositar i legure kositra
leajne legure
159
legure za lemljenje
teki obojeni metali (Cr,Ni, Mn, Co, Mo, W,V)
aluminij i njegove legure
magnezij i njegove legure
Oznaavanje legura obojenih metala i njihov izbor prema svojstvima
Definicija termike obrade i njen znaaj u strojarstvu
Fazne pretvorbe kod eljeza
Postupci arenja:
normalizacijsko
rekristalizacijsko
sferoidizacijsko arenje
arenje za redukciju napetosti
Osnove toplinske Kaljenje i postupci kaljenja
obrade TTT dijagrami: izotermiki, anizotermiki
zakaljivost i prokaljivost
utjecaj ugljika
utjecaj unoenja topline
Poputanje, vrste i svrha, utjecaj na ilavost
Cementiranje i nitriranje, vrste, svrha (velike tvrdoe)
Ostali termokemijski postupci (informativno)
Izbor reima toplinske obrade i njihove ovisnosti o uporabnim
svojstvima
Vrste, svojstva i primjena materijala:
Tvrdi metali i rezna keramika
Materijali za bruenje i poliranje
Ostali tehniki Vatrootporni materijali
materijali Polimerni materijali
Kompozitni materijali
Materijali za izolaciju
Sredstva za hlaenje i podmazivanje
Materijali za brtvljenje
Osnove korozije:
kemijska i tehnika korozija
Podjela korozija prema procesu
kemijska korozija: afinitet tvari, nastanak, brzina
elektrokemijska korozija: korozioni lanak, razlika potencijala
Korozija metala i Kisikova i vodikova depolarizacija
zatita Korozijska otpornost metala ( legure eljeza, bakra, aluminija i dr.)
Zatitne metalne i nemetalne prevlake:
pocinavanje
galvanizacija
plastifikacija
Elektrine metode zatite:
anodna i katodna zatita
Otpad tehnikih Vrste otpada i upravljanje otpadom
materijala i Mogunost recikliranja, oznaavanje prema EU normama i vrste
zatita okolia recikliranja
Oznaavanje utjecaja proizvoda na okoli
Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Napomene: Nastava se provodi u uionici uz vjebe prepoznavanja i izbora
materijala u sklopu teorijske nastave.
Ostalo
Metode i oblici Metode: verbalne metode (metoda usmenog izlaganja i dijaloka
160
rada: metoda), metoda demonstracije, tekstualno-ilustrativna metoda,

nastavnom procesu:
Elementi i oblici
primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
praenja i
primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
vrjednovanja
prezentacija domaih uradaka
polaznika:
suradnja u nastavnom procesu - praenje domaih uradaka bez
detaljnije provjere, urednost i preglednost pisanih radova.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera (rjeavanje teorijskih
zadataka te prepoznavanje strunih pojmova na bazi logine
primjene i zakljuivanja).
Literatura
161
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIKI MATERIJALI
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik 1. interpretirati utjecaj strukture na svojstva tehnikih materijala
e stei sljedee
ishode uenja: 2. objasniti svojstva tehnikih materijala te postupke ispitivanja
Razrada
cjeline
Svojstva Vrste ispitivanja
materijala Mehanika i tehnoloka svojstva.
Ispitivanje unutarnjih pogreaka i mikrostrukture
Ispitivanje modula elastinosti materijala
Ispitivanje rastezne i tlane vrstoe i granice razvlaenja
Ispitivanje odrezne vrstoe
Ispitivanje Ispitivanje savojne vrstoe elika i sivoga lijeva
mehanikih Ispitivanje tvrdoe po Brinellu
svojstava Ispitivanje tvrdoe po Rockwellu
Ispitivanje tvrdoe po Vickersu i drugo
Ispitivanje tvrdoe po Poldiju
Ispitivanje udarnog rada loma
Ispitivanje Ispitivanje pregibom
tehnolokih
svojstava
Ispitivanje Ispitivanje iskrenjem
kemijskog Ispitivanje ultrazvunom metodom
sastava i Magnetska i penetrantska ispitivanja
unutarnjih Ispitivanje mikrostrukture metalografskim mikroskopom
pogrjeaka i
mikrostrukture
Nastavni proces se 100% vremena izvodi vjebama u specijaliziranoj

uionici, svaki polaznik treba napraviti vjebu ispitivanja i obradu
Napomene: rezultata.

14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici

Elementi i oblici nastavnom procesu:
praenja i usvojenost sadraja - usmena provjera znanja, provjera
vrjednovanja usvojenosti strune terminologije, pisana provjera
polaznika: primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), individualna provjera
pomou radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa
162
detaljnije provjere, urednost i preglednost pisanih radova.
Oblici: vjebe (radna mapa s individualnim zadacima za vjebu
kreiranim od nastavnika).
Literatura
163
Naziv modula TEHNOLOGIJE
Popis strukovnih Strojarska mjerenja i kontrola kvalitete
jedinica ishoda Projektiranje tehnolokih postupaka i procesa
uenja iz Planiranje i provoenje postupka odravanja
standarda Poslovne komunikacije
kvalifikacije Zatita na radu, zatita od poara i zatita okolia
koristiti temeljna znanja i vjetina mjerenja u strojarstvu
opisati postupke obrade materijala i mogunosti njihove primjene
definirati elemente tehnolokog procesa
izraditi tehnoloku dokumentaciju
planirati postupke odravanja
Cilj modula: provoditi postupke odravanja
primijeniti propise zatite na radu, zatite od poara i zatite okolia
objasniti osiguranje kontrole kvalitete tehnolokih postupaka
primijeniti komunikacijske tehnologije i vjetine
poslovno komunicirati s tritem
upravljati ljudskim resursima
tijekom nastave polaznik e, koristei propise zatite na radu, zatite
od poara i zatite okolia, upoznati i uvjebati neke postupke obrade
materijala (runa obrada odvajanjem estica, strojna obrada
odvajanjem estica, obrada deformacijom, lijevanje, zavarivanje,
montaa). Upoznati e naine mjerenja i primijeniti odgovarajua
mjerila u strojarskoj praksi. Definirati e elemente tehnolokog
procesa, napraviti kalkulaciju i izraditi tehnoloku dokumentaciju.
Primjeniti e postupke odravanja strojeva i opreme te otkriti i
otkloniti jednostavnije kvarove. Stei e temeljna znanja i vjetine o
kontroli proizvoda i tehnolokih procesa.
Opis modula: Nastava se realizira kao:
teorijska nastava u specijaliziranoj uionici za strojarske tehnologije
vjebe mjerenja u specijaliziranoj uionici za strojarska mjerenja
vjebe u kolskoj radionici
posjeti industrijskim proizvodnim pogonima u okruenju kole
vjebe treba planirati u korelaciji s teorijskom nastavom
polaznici prije pristupanja vjebama u kolskoj radionici obvezno
moraju poloiti zatitu na radu
za odraene vjebe polaznik treba voditi dnevnik sa svim potrebnim
tehniko-tehnolokim podacima
dnevnik treba redovito pregledavati i polaznike upozoriti na
eventualne pogreke i nedostatke u izradi dnevnika
Nastavni Strojarske tehnologije (1. razred, 3 sata, 5 bodova)
predmeti koji se Strojarske tehnologije (2. razred, 5 sati, 8 bodova)
izvode u ovom Kontrola i osiguranje kvalitete (4. razred, 1 sat, 1,5 bodova)
modulu:
164
Naziv nastavnog predmeta: STROJARSKE TEHNOLOGIJE
Razred: prvi (1.)
1. primijeniti postupke zatite na radu, zatite od poara i zatite
okolia
2. opisati postupke mjerenja duine, oblika i poloaja
U prvom razredu
3. izvoditi strojarska mjerenja duina
polaznik e stei
sljedee ishode 4. razlikovati ostala neduinska mjerenja u strojarstvu
uenja:
5. objasniti postupke rune obrade odvajanjem estica
6. objasniti postupke obrade deformacijom
7. razlikovati postupke lijevanja
Razrada
cjeline
Uvod u Pojam proizvodnje
strojarske Obradni sustav
tehnologije Organizacija rada u proizvodnji
Pravila, dunosti i odgovornosti u sustavu zatite na radu
Vrste opasnosti i zatita
Zatita na radu
Osobna zatitna sredstva
Zatita okolia
Osnovne mjerne jedinice
Izvedene mjerne jedinice
Usporeivanje i mjerenje duine: kalibrom, ravom, etalonskim
ploicama, komparatorom, pominim mjerilom, visinomjerom,
Mjerenje duina, mikrometrom,
oblika i poloaja Mjerenje i oznaavanje oblika
Mjerenje i oznaavanje poloaja
Mjerenje i oznaavanje kvalitete obraene povrine
Greke mjerenja
Planiranje i provedba sustava mjerenja
Mjerenje tlaka (barometar, manometar, vakuummetar,
vakuummanometar )
Ostala mjerenja Mjerenje temperature (tekuinski, ivin, bimetalni, termopar,
pirometar )
Mjerenje brzine vrtnje (mehaniki, indikativno, stroboskop )
Rezni alati
Sjeenje
Runa obrada Piljenje
odvajanjem Turpijanje
estica Buenje
Grecanje
Izrada navoja
Rezanje lima
Ravnanje lima
Obrada Savijanje lima
deformacijom Probijanje lima
Previjanje lima
Kovanje i preanje
165
Valjanje, vuenje i istiskivanje
Osnove metalurgije lijevanja
Lijevanje u jednokratne kalupe
Lijevanje Lijevanje u kokile
Specijalni postupci lijevanja
Kontrola odljeva
Napomene: usvojenih sadraja teorijskim spoznajama s praktinom primjenom.
polaznika.
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
Elementi i oblici radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci izrauna,
praenja i interpretacije
izvoenje radionikih vjebi, rjeavanje problema unutar manje
grupe, urednost i preglednost pisanih radova, prezentacija
grupnog/timskog rada ili rada u paru usmena, elektronika,
pred ploom.
logine primjene i zakljuivanja), vjebe (radionike vjebe, domai
uradak, seminarski rad, radna mapa s individualnim zadacima za
vjebu kreiranim od nastavnika).
Literatura
166
Naziv nastavnog predmeta: STROJARSKE TEHNOLOGIJE
Razred: drugi (2.)
1. objasniti postupke strojne obrade odvajanjem estica
2. opisati postupke toplinske obrade
3. razlikovati postupke povrinske zatite materijala

4. objasniti tehnoloke postupke izrade nerastavljivih spojeva
5. predvidjeti postupke sastavljanja

6. definirati elemente tehnolokog procesa
U drugom
7. izraditi kalkulaciju trokova proizvodnje
razredu polaznik
e stei sljedee 8. prepoznati znaaj odravanja strojeva i opreme
ishode uenja:
9. razlikovati postupke preventivnog odravanja
10. predvidjeti investicijsko odravanje
11. identificirati postupke korektivnog odravanja

12. navesti potrebnu dokumentaciju u odravanju
13. primijeniti korisnike programe za uredsko poslovanje

14. upotrijebiti IT tehnologije u poslovnoj komunikaciji
15. koristiti obrasce elektronikog poslovanja

Razrada
Nastavne
cjeline
Vrste strojne obrade
Gibanja alata i obratka u obradi odvajanjem estica
Tokarenje podjela i karakteristike
Strojna obrada Glodanje podjela i karakteristike
odvajanjem Blanjanje
estica Buenje i obrada provrta
Provlaenje
Bruenje
Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje
Vanost i cilj toplinske obrade materijala
Parametri toplinske obrade
Postupci toplinske obrade (arenje, kaljenje, poputanje,
Toplinska obrada
poboljavanje, cementiranje)
Kaljenje elika
Povrinska otvrdnjavanja
Korozija i njeno ekonomsko znaenje
Uzronici korozije
Zatita povrine
Vrste korozije
Zatita od korozije
Znaenje tehnolokog procesa sastavljanja
Priprema dijelova za sastavljanje
Sastavljanje Operacije sastavljanja
proizvoda Sastavljajue jedinice
Shema i redoslijed sastavljanja
Tehnoloki proces sastavljanja
Organizacijski oblici sastavljanja (stacionarna i tekua montaa)
167
Tehnoloka dokumentacija pri sastavljanju
Zadatak i ciljevi odravanja strojeva i ureaja
Dnevno odravanje
Odravanje Plansko odravanje
Dokumentacija u odravanju
Ispitivanje ispravnosti opreme i putanje u rad
Vanost zavarivanja i osnovni postupci
Plinsko zavarivanje
Runo elektroluno zavarivanje
Zavarivanje
Zavarivanje u zatitnoj atmosferi MIG/MAG, TIG, EPP
Parametri zavarivanja
Greke pri zavarivanju
Razrada tehnolokog procesa
Vrste tehnoloke dokumentacije (plan izrade, operacijski list,
instrukcijski list)
Tehnoloka
Izrada tehnoloke dokumentacije
dokumentacija
Reimi rada i vrijeme izrade
Osnovni pojmovi ekonomije (dobit, troak, kalkulacija)
Kalkulacija trokova proizvodnje
Vrste, dijelovi i oblikovanje poslovnih dopisa
Osnovni dokumenti materijalno-financijskog poslovanja (ponuda,
Osnove poslovne
raun, skladina primka, i drugo)
komunikacije
Izrada poslovne prezentacije
Poslovanje webom (e-pota, pretraivanje i e-servisi)
Napomene: usvojenih sadraja teorijskim spoznajama s praktinom primjenom.
14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
praenja i primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
vrjednovanja prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
polaznika: radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci izrauna,
interpretacije
detaljnije provjere, seminarski rad, izrada radnih listova u paru,
168
pred ploom.
Literatura
169
Naziv nastavnog predmeta: KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE
Razred: etvrti (4.)
1. izvoditi strojarska mjerenja duina
2. razlikovati ostala neduinska mjerenja u strojarstvu
3. objasniti utjecaj greke mjerenja i doputena odstupanja

4. navesti naela planiranja i provedbe sustava upravljanja
U etvrtom
kvalitetom
razredu polaznik
e stei sljedee 5. usporediti metode kontrole kvalitete
ishode uenja:
6. upotrijebiti informacijsko komunikacijske tehnologije u
poslovnoj komunikaciji
7. koristiti obrasce elektronikog poslovanja

8. opisati uspjenu komunikaciju i funkcioniranje tima
9. prepoznati stilove upravljanja i rukovoenja

Razrada
Nastavne
cjeline
Razvoj kontrole kvalitete
Osnovni pojmovi Karakteristike kvalitete
o kvaliteti i Trokovi kontrole kvalitete
kontroli kvalitete Optimalna i ekonomina kontrola kvalitete
Integrirana kontrola kvalitete
Analiza stanja kvalitete
Poslovi kontrole Definiranje kvalitete
kvalitete Planiranje kvalitete
Poslovnik i odgovornost za kvalitetu
Organizacija i djelatnost slube za kontrolu kvalitete
Sluba za
Kontrola proizvodnih sredstava i procesa
kontrolu kvalitete
Informiranje o stanju kvalitete
Metode kontrole
Metode kontrole Poluautomatska i automatska kontrola.
kvalitete Kontrolni sustavi bez i s dodirom predmeta obrade
Relejni i hidraulini kontrolni sustavi
Teorija vjerojatnosti
Statistika Serija, srednja aritmetika vrijednost
kontrola kvalitete Zakon normalnog rasipanja i sluajne pogreke
Primjer primjene teorije vjerojatnosti
Elementi komunikacijskog procesa
Komunikacijski kvadrat
Osnove Marketinka komunikacija
komunikacije Interpersonalna komunikacija u poslu
Timski rad
Uspjena komunikacija
Upravljanje
Upravljanje i
Stilovi rukovoenja
rukovoenje
Osobine voditelja
Napomene: Nastavni proces se u 100% vremena izvodi kao teorijska nastava s
cijelim razrednim odjelom.
Ostalo
170
rada: rad.
nastavnom procesu:
pred ploom.
praktinih zadataka, te prepoznavanje strunih pojmova na bazi
Literatura
171
Naziv modula KONSTRUKCIJE
Popis strukovnih Konstruiranje alata i naprava
jedinica ishoda Konstruiranje elemenata i sklopova
uenja iz
standarda
kvalifikacije
opisati alate i naprave
proraunati alate i naprave
Cilj modula: konstruirati alate i naprave
proraunati elemente strojeva i sklopove
konstruirati elemente strojeva i sklopove
polaznik e biti upuen u grafiko komuniciranje i izradu tehnikog
crtea pomou raunala primjenom odgovarajuih raunalnih
programa te u primjenu temeljnih znanja o elementima strojeva,
alatima i napravama za njihovo dimenzioniranje i konstruiranje.
teorijska nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici gdje postoji
mogunost koritenja uzoraka sklopova i didaktikih
demonstracijskih crtea ili u uionici ope namjene. Uionica
teorijske nastave treba biti opremljena audio vizualnim
Opis modula:
pomagalima, didaktikim plakatima te katalozima proizvoaa
alata i pribora
vjebe iz nastavnih predmeta Alata i naprava i Strojarskih
konstrukcija izvode se u specijaliziranoj uionici za primjenu
raunala u struci. Ovaj prostor treba biti opremljen audio
vizualnim sredstvima, primjerima jednostavnih alata i naprava iz
prakse te pripadajuom programskom podrkom za CAD crtanje i
modeliranje
Nastavni Strojarske konstrukcije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se Strojarske konstrukcije (4. razred, 3 sata, 4,5 boda)
izvode u ovom Alati i naprave (3. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu: Alati i naprave (4. razred, 2 sata, 4 boda)
172
Naziv nastavnog predmeta: STROJARSKE KONSTRUKCIJE
Razred: trei (3.)
1. objasniti naela konstruiranja

U treem
2. povezati elemente strojeva u funkcionalnu cjelinu
razredu polaznik
e stei sljedee 3. primijeniti standardne elemente pri konstruiranju
ishode uenja:
4. proraunati strojne elemente i sklopove primjenom raunalnih
programa
Razrada
Nastavne
cjeline
Kriteriji i naela konstruiranja
Osnove Dinamika naprezanja materijala
konstruiranja Koncentracija naprezanja
Tehnologinost konstrukcija (izvedba detalja strojarskih konstrukcija)
Uloga standardizacije, standardni brojevi i njihova primjena, stvaranje
nizova veliina
Standardizirana odstupanja duljinskih mjera i zahtijevana odstupanja
Standardizacija i
Sustavi dosjeda
tolerancije
Tolerancije oblika i poloaja
Primjena tolerancija na strojarske konstrukcije u odnosu na funkciju,
sastavljanje, izradu i materijal
Postolja, kuita i ukrute (funkcija i izvedbe)
Nosivi dijelovi Lijevane izvedbe - karakteristike
strojarskih Zakovine konstrukcije vrste i osnove prorauna
konstrukcija Zavarene konstrukcije - statiki i dinamiki proraun zavarenih
spojeva
Stezni spojevi u Proraun steznog spoja u podruju elastinosti i plastinosti.
strojarskim Odreivanje tolerancije dosjeda
konstrukcijama Nain formiranja steznog spoja
Spojevi Pritezne sile i moment u navojnom spoju
strojarskih Proraun i konstrukcija vijaka izloenih uzdunom i poprenom
konstrukcija s optereenju
vijcima
Elastine veze u Krutost, progib i rad opruge
strojarskim Proraun fleksijskih i torzijskih opruga
konstrukcijama Spojevi fleksijskih i torzijskih opruga
Sklopovi i Proraun i konstrukcija osovina, vratila i epova
dijelovi za Izbor i kontrola kliznih i kotrljajuih leaja
kruno gibanje Vrste uleitenja vrsto, slobodno
Sklopovi Klizno voenje
pravocrtog Valjno voenje
voenja Kombinirano voenje
Izbor spojke prema funkciji
Proraun i konstrukcija spojki:
Konstrukcijske vrste
veze spojkama elastine
sigurnosne
ukljuno-iskljune
Napomene: Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava, a 50%
slui rjeavanju raunskih zadataka i vjebi koje se izvode raunski i
173
uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici u grupama do
14 uenika.
Ostalo
Metode i oblici metoda grafikih radova, laboratorijske metoda.
nastavnom procesu:
vrjednovanja prezentacija domaih uradaka, praktini dio kontrolnih zadaa
polaznika: zadatci izrauna
detaljnije provjere, rjeavanje problema unutar manje grupe,
urednost i preglednost pisanih radova.
logine primjene i zakljuivanja), vjebe i domai uradak.
Literatura
174
Naziv nastavnog predmeta: STROJARSKE KONSTRUKCIJE
Razred: etvrti (4.)
1. proraunati strojne elemente i sklopove primjenom raunalnih

U etvrtom programa
razredu polaznik
e stei sljedee 2. dizajnirati strojne elemente primjenom raunalnih programa
ishode uenja: 3. konstruirati sklopove strojarskih konstrukcija primjenom
raunalnih programa
Razrada
Nastavne
cjeline
Konstrukcija i proraun cilindrinog tarnog prijenosa
Tarni prijenos Konstrukcija i proraun utornog tarnog prijenosa
Konstrukcija i proraun stoastog tarenog prijenosa
Tarni prijenos s kontinuiranom promjenom broja okretaja
Reduktor sa zupanicima s ravnim zubima
(geometrija zupanika, granini broj zuba, spravak profila, osni
razmak zupanika, optereenja vratila, izbor leajeva podmazivanje i
Zupani prijenosi hlaenje)
Reduktor sa zupanicima s kosim zubima
Reduktor s punim prijenosom
Harmonijski prijenos
Remenski Prijenos plosnatim remenom
prijenos Prijenos klinastim remenom
Prijenos zupastim remenom
Odravanje i oznaavanje eline uadi
Prijenos uetom Konstrukcija i proraun elinog prijenosa uetom
Izvedbe prijenosa s lankastim i zupastim lancima
Prijenos lancima Izvedbe i proraun lananika
Prijenos navojnim vretenom (klizno i kuglino navojno vreteno):
Mehanizmi za osnove prorauna
pretvaranje Stapni i motorni mehanizam:
gibanja dijelovi stapnog i motornog mehanizma.
osnove prorauna dijelova stapnog mehanizma
Izbor i proraun cijevi i cijevne armature
Cijevni sustavi Brtvljenje
Proraun i konstrukcija ventila
slui rjeavanju raunskih zadataka i vjebi koje se izvode raunski i
Napomene:
uz podrku raunalnih programa u raunalnoj uionici u grupama do
14 uenika.
Ostalo
Metode i oblici metoda grafikih radova, laboratorijske metoda.
rada: Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni rad
Elementi i oblici Elementi: usvojenost sadraja, primjena sadraja, suradnja u
praenja i nastavnom procesu:
vrjednovanja usvojenost sadraja - usmena provjera znanja, provjera
175
polaznika: usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
prezentacija domaih uradaka, praktini dio kontrolnih zadaa
zadatci izrauna
Literatura
176
Naziv nastavnog predmeta : ALATI I NAPRAVE
Razred: trei (3.)
1. objasniti podjelu i karakteristike alata i naprava
2. objasniti primjenu i sastavne dijelove alata i naprava

U treem razredu 3. primijeniti standardne elemente pri konstruiranju alata i
polaznik e stei naprava
sljedee ishode
uenja: 4. proraunati alate i naprave primjenom raunalnih programa
5. konstruirati dijelove alata i naprava primjenom raunalnih
programa
6. konstruirati alate i naprave primjenom raunalnih programa

Razrada
Nastavne
cjeline
Polazne osnove za konstrukciju alata i naprava
Analiza konstrukcione i tehnoloke dokumentacije
Osnovne Osnovna podjela alata u strojarstvu
konstrukcije Prototipovi
alata i naprava Oznaavanje AiN (standard)
Skladitenje alata (sistem VRS)
Alati za obradu odvajanjem estica
Rezni alati Materijali za izradu AiN (standard)
Vrste steznih alata

Osnovna pravila za konstrukciju steznih alata
Baze
Proraun stezne sile
Standardni elementi steznih alata
Stezni alati Stezni mehanizmi
Osnovni dijelovi alata za stezanje
Standardni elementi steznih alata
Prizma za stezanje
Strojni kripac na mehaniki pogon
Konstrukcija steznog alata pomou raunala
Vrste noeva za odsijecanje
Alati za
Strojne kare
odsijecanje
Materijali za izradu noeva
Tipovi tanci
Proraun sile probijanja
Smanjenje sile probijanja
tance
Zranost i tolerancije alata
Racionalno iskoritavanje materijala (iz traka u serijskoj proizvodnji)
Vrste prea za tance
Tipovi i karakteristike alata za probijanje
Proraun sile probijanja
Dimenzioniranje osnovnih dijelova alata:
Alati za iga
probijanje matrice
Izbor vodilica
Izbor sistema za izbacivanje
Konstrukcija alata za probijanje pomou raunala
177
Nastavni proces se 50% vremena izvodi kao teorijska nastava u
Napomene: cijelom razrednom odjelu, a 50% koristi za realizaciju vjebi u
raunalnoj uionici u skupinama do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
nastavnom procesu:
primjenom sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
zadatci izrauna
polaznika:
Literatura
178
Naziv nastavnog predmeta: ALATI I NAPRAVE
Razred: etvrti (4.)
1. objasniti podjelu i karakteristike alata i naprava
2. objasniti primjenu i sastavne dijelove alata i naprava
U etvrtom 3. primijeniti standardne elemente pri konstruiranju alata i

razredu polaznik naprava
e stei sljedee
4. proraunati alate i naprave primjenom raunalnih programa
ishode uenja:
5. konstruirati dijelove alata i naprava primjenom raunalnih
programa
6. konstruirati alate i naprave primjenom raunalnih programa

Razrada
Nastavne
cjeline
Proces obrade savijanjem
Izraun ispravljene duine savijenog predmeta
Povratni kut pri savijanju
Proraun sile savijanja
Proraun i konstrukcija elemenata alata za savijanje
Strojevi za kruno savijanje
Alati za savijanje Strojevi za bridno savijanje
Hidraulina prea za savijanje
Tipovi i karakteristike alata za savijanje
Proraun dijelova alata:
tiskaa
kalupa za savijanje
Konstrukcija alata za savijanje pomou raunala
Tipovi alata za duboko vuenje
Alati za duboko Osnove prorauna alata
vuenje Deformacija pri obradi
Pree za ove alate
Ukovnji
Kovake gravure
Alati za kovanje Materijali za ove alate
Alatni strojevi za obradu kovanjem
Konstrukcija ukovnja pomou raunala
Vrste kombiniranih alata
Kombinirani alati
Glavne karakteristike ovih alata
Uljevni sustavi
Lijevanje u kokile
Osnovni proraun alata za lijevanje
Alati za lijevanje
Alatni strojevi za punjenje kokila
Alati za plastine mase
Proraun alata za plastine mase
Granina mjerila
Naprave (ablone) u kontroli kvalitete
Mjerni alati Materijali za ove alate
ablone za kontrolu oblika i dimenzija
Konstrukcija ablone pomou raunala
Napomene:
cijelom razrednom odjelu, a 50% koristi realizaciji vjebi u raunalnoj
179
uionici u skupinama do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
uenja:
nastavnom procesu:
vrjednovanja prezentacija domaih uradaka, praktini dio kontrolnih zadaa
polaznika: zadatci izrauna
Literatura
180
Naziv modula ENERGETIKA
Popis strukovnih Pneumatika i hidraulika
jedinica ishoda Osnove termodinamike i toplinski strojevi
uenja iz Osnove elektrotehnike
standarda
kvalifikacije
osmisliti i ostvariti jednostavne pneumatske i elektorpneumatske te
hidraulike i elektorhidraulike sheme i sustave
stjecati temeljna znanja o termodinamikim veliinama i procesima
te o konstrukciji, znaajkama i primjeni toplinskih strojeva i ureaja
Cilj modula:
u svrhu njihovog uinkovitog koritenja u radu i pravilnog odravanja
tijekom ivotnog vijeka
objasniti osnovne zakonitosti i elemente elektrotehnike i elektronike
opisati konstrukciju, princip rada i primjenu elektrinih strojeva
polaznik e moi opisati elemente pneumatskih i hidraulikih sustava
te objasniti pretvorbu, prijenos i upravljanje pneumatske i hidraulike
energije. Izraditi e odgovarajue pneumatske i hidraulike sheme te
povezati elemente na bazi razraenih shema. Moi e objasniti
osnovne procese termodinamike i izraunati osnovne veliine vezane
uz prijelaz topline i opisati toplinske strojeve i ureaje te toplinske
procese u njima. Polaznik e moi opisati osnovne veliine i
Opis modula: zakonitosti iz podruja elektrotehnike i elektronike te elektrine
strojeve i ureaje i mogunosti njihove primjene
namjene gdje postoji mogunost koritenja audio vizualnih
pomagala, didaktike opreme, mjernih instrumenata, raunala s
odgovarajuom programskom podrkom
vjebe se izvode primjenom raunala i upotrebom didaktike opreme
u specijaliziranoj uionici
Pneumatika i hidraulika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
Nastavni
Pneumatika i hidraulika (4. razred, 2 sata, 3 boda)
predmeti koji se
Elektrotehnika (3. razred, 2 sata, 3,5 boda)
izvode u ovom
Termodinamika (3. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu:
Termodinamika (4. razred, 1 sat, 2 boda)
181
Naziv nastavnog predmeta: PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Razred: trei (3.)
1. opisati pneumatske i elektropneumatske ureaje i njihovu

funkciju
U treem razredu
2. opisati hidraulike ureaje i njihovu funkciju
polaznik e stei
sljedee ishode 3. izraditi jednostavne pneumatske i elektorpneumatske sheme
uenja: spajanja i specifikaciju elemenata
4. spojiti odabrane pneumatske i elektropneumatske elemente

prema shemama uz provjeru funkcionalnosti
Razrada
Nastavne
cjeline
Uvod u pneumatiku
Svojstva zraka
Dobivanje stlaenog zraka:
kompresor
vrste kompersora
klipni kompresor
Osnove Razdioba stlaenog zraka:
pneumatike razvod mree
cijevi i cijevni materijali
Priprema stlaenog zraka
Pripremna grupa elemenata:
odvaja kondenzata
regulator tlaka
zauljiva
Podjela pneumatski izvrnih elemenata:
rotacijski
translacijski
Pneumatski
Jednoradni cilindri
izvrni elementi
Dvoradni cilindri
Specijalni cilindri
Rotacijski cilindri
Pneumatski upravljaki elementi
Razvodnici:
vrste razvodnika
naini aktiviranja i povrata
konstrukcija razvodnika
Zaporni ventili:
Pneumatski
brzoispusni ventil
upravljaki
I i ILI ventil
elementi
nepovratni ventil
Tlani i protoni ventili
Cijevni zatvarai
Vremenski lan:
kanjenje ukapanja
kanjenje iskapanja
Elektropneumats Elektromehaniki elementi
ki elementi Elektropneumatski elementi
Pneumatsko Pneumatsko upravljanje
182
upravljanje Elektro-pneumatsko upravljanje
Pneumo-hidrauliki ureaji
Napomene: cijelom razrednom odjelu, a 50% slui za realizaciju vjebi u
specijaliziranoj uionici u skupinama do 14 polaznika.
Ostalo

rada: rad.

nastavnom procesu
radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadatci izrauna,
Elementi i oblici
interpretacije
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
pred ploom.
Literatura
183
Naziv nastavnog predmeta: PNEUMATIKA I HIDRAULIKA
Razred: etvrti (4.)
1. izraditi jednostavne hidraulike i elektrohidraulike sheme

U etvrtom spajanja i specifikaciju elemenata
razredu polaznik 2. spojiti odabrane hidraulike i elektorhidraulike elemente
e stei sljedee prema shemama uz provjeru funkcionalnosti
ishode uenja:
3. opisati hidrauline strojeve
4. opisati hidroenergetske ureaje
Razrada
Nastavne
cjeline
Dobivanje hidraulike energije
Hidraulike crpke
Osnove
Spremnici ulja
hidraulike
Zakoni hidrostatike
Zakoni hidrodinamike
Hidrauliki cilindri
Hidrauliki izvrni Hidromotori
i upravljaki Cilindri
elementi Razvodnici
Ventili
Hidraulike sheme
Hidrauliko i Povezivanje energetskog sklopa
elektrohidrauli- Sheme s povratnom spregom
ko upravljanje Elektrohidrauliko upravljanje
Elektrohidrauliki elementi
Stapne crpke:
sastavni dijelovi i nain rada
podjela
koliina dobave
Centrifugalne crpke:
sastavni dijelovi i nain rada
Hidrauliki
visina dobave i kavitacija
strojevi
svojstva i konstrukcijske izvedbe
Crpke specijalnih konstrukcija:
zupaste
vijane
krilne
rotacijske
Vrste vodnih turbina
Izbor tipa turbine
Peltonova turbina
Vodne turbine Francisova turbina
Kaplanova turbina
Regulacija
Troenje dijelova turbine
Stapni kompresor:
nain rada
Hidroenergetski
podjela
ureaji
Proraun snage
Regulacija rada
184
Turbokompresor:
nain rada i teorijske osnove
stupanj djelovanja
snaga
Konstrukcija turbokompresora
Ventilator:
nain rada i teorijske osnove
gubici
Aksijalni i vijani ventilator
specijaliziranoj uionici u skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu
Elementi i oblici radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadatci izrauna,
pred ploom.
Literatura
185
Naziv nastavnog predmeta: ELEKTROTEHNIKA
Razred: trei (3.)
1. protumaiti osnovne pojave, zakone i pravila iz podruja

elektrotehnike i njihovu povezanost
2. razlikovati osnovne elektrotehnike veliine i grafiki ih

U treem razredu prikazati
polaznik e stei
sljedee ishode 3. navesti svojstva i primjenu osnovnih elektrotehnikih i
uenja: elektronikih elemenata
4. opisati konstrukciju, princip rada i primjenu elektrinih strojeva
5. objasniti osnovne strujne krugove
6. analizirati nain mjerenja osnovnih elektrinih veliina

Razrada
Nastavne
cjeline
Elektrini strujni krug, elementi
Elektrina struja, napon i otpor
Mjerenje napona i struje
Mjerne jedinice
Osnovne veliine
Djelovanje elektrine struje; kemijsko, toplinsko...
i zakoni u
Ohmov zakon
elektrotehnici
Ohmov zakon, zadaci
Serijsko i paralelni spoj otpora
Mjeovito spajanje otpora
Kirchoffovi zakoni
Elektrina snaga i energija
Elektrino polje
Gustoa i jakost elektrinog polja
Elektrino polje Dielektrina polarizacija
Dielektrinost
Kondenzatori, vrste
Kapacitet kondenzatora
Serijski i paralelni spoj kondenzatora
Magnetsko polje ravnog vodia
Magnetsko polje petlje i zavojnice
Osnovne veliine i jedinice:
magnetska uzbuda
tok, indukcija
Magnetsko polje jakost polja
Permeabilnost
Magnetizam tvari
Magnetiziranje eljeza
Magnetske sile
Elektromagnetska indukcija
Induktivitet
Poluvodii, n i p tip
Diode, nain djelovanja i vrste
Elektronika Tranzistor
Tiristor
Brojevni sustavi:
logiki sklopovi
186
bistabili
registri
dekoderi
Memorije
Zbrajala
Osnovna organizacija mikroraunala
Asinkroni motor; openito
Princip rada asinkronog motora
Momentna karakteristika
Asinkroni motor
Prikljuivanje asinkronog motora na mreu
Pokretanje
Regulacija brzine vrtnje
Zagrijavanje i koritenje asinkronog motora
Istosmjerni kolektorski strojevi
Istosmjerni Presjek istosmjernih kolektorskih strojeva
kolektorski Nain rada, fizikalna slika
strojevi Vrste namota i njihova funkcija
Regulacija brzine vrtnje
Sinkroni rotacijski strojevi, uvod
Sinkroni Osnovne izvedbe sinkronih strojeva
rotacijski strojevi Princip rada
Pogonska stanja
Sinkroni generator
Izolirani vodovi i kabeli
Niskonaponske Sklopni aparati NN
mree Instalacije u objektima
Zatita elektrinih troila i instalacija
skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
nastavnom procesu
Elementi i oblici zadae ili zadatci objektivnog tipa
praenja i primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
vrjednovanja primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
polaznika: prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
interpretacije
187
pred ploom.
Literatura
188
Naziv nastavnog predmeta: TERMODINAMIKA
Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. interpretirati osnovne termodinamike zakone

polaznik e stei
2. opisati osnovne veliine stanja i toplinsko irenje krutih tijela i
sljedee ishode
fluida
uenja:
3. objasniti zakonitosti prijelaza i prolaza topline
Razrada
Nastavne
cjeline
Temperatura
Osnovne veliine
Tlak
stanja
Volumen
Toplinsko Linearno rastezanje
rastezanje krutih Povrinsko rastezanje
tijela i tekuina Prostorno rastezanje
Koliina topline i Toplina
specifini Specifini toplinski kapacitet
toplinski Temperatura izjednaenja
kapacitet
Molekularno - kinetika teorija topline
Plinski zakoni
Toplinsko Plinska konstanta
rastezanje Jednadba stanja idealnih plinova
plinova Normno stanje i pojam mola
Opa plinska konstanta
Odnos topline i mehanikog rada
Zakon o odravanju energije i metode izraunavanja rada u pv
Prvi glavni
dijagramu
stavak znanosti o
Specifini toplinski kapacitet za kg i kmol i njihova ovisnost o
toplini
temperaturi
Prva glavna jednadba znanosti o toplini
Izohora
Izobara
Promjena stanja
Izoterma
idealnih plinova
Adijabata
Politropa
Drugi glavni T-s dijagram
stavak znanosti o Povratni i nepovratni procesi
toplini Kruni procesi u toplinskom dijagramu
Isparavanje i kondenzacija
Toplinski dijagrami za vodenu paru
Vodena para
Promjena stanja mokre pare
Kruni procesi parnih strojeva
Van der Waalsova jednadba stanja
Primjena Jule Thomsonov efekt
tehnikih para Carnot ciklus
Provoenje topline
Prijenos topline
Prijelaz topline Prolaz topline
Zraenje topline
Tehniki izmjenjivai topline
189
Oblici i brzine strujanja
Jednadba kontinuiteta
Energija strujanja
Strujanje plinova
Strujanje kroz cijevi
i para (*)
Strujanje kroz proirenje i suenje
Strujanje kroz lopatino kolo
Gubici pri transformaciji
Vlanost zraka
h-x dijagram za vlani zrak
Vlani zrak (*)
Suenje zraka
Ishlapljivanje
Temperatura zapaljenja i izgaranja
Stehiometrija izgaranja
Izgaranje (*) Gornja i donja ogrjevna vrijednost
Odreivanje koliine zraka za izgaranje
Sastav i koliina dimnih plinova
Nastavni se proces 50% vremena izvodi praktino radi zadovoljenja
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomene:
14 polaznika
(*) Nastavne cjeline obraditi informativno

Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu
pred ploom.
190
Literatura
191
Naziv nastavnog predmeta: TERMODINAMIKA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
1. razlikovati vrstu i izvedbu toplinskih strojeva i ureaja
razredu polaznik
e stei sljedee 2. nabrojati podruja primjene toplinskih strojeva i ureaja
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Otto i Diesel motor
Termodinamiki ciklusi
Glavni parametri motora
Motori s Ureaji za opskrbu motora gorivom i ureaji za paljanje smjese
unutarnjim Komore izgaranja
izgaranjem Osnovni dijelovi i sklopovi motora
Prednabijanje motora
Plinski motori, motori s rotacijskim gibanjem
Plinske turbine
Vrste i osnovna svojstva kotlova
Glavni dijelovi kotlovskog postrojenja i procesi
Parni i toplovodni Pomoni ureaji kotlovskog postrojenja
kotlovi Izmjena energije u kotlu
Energijska bilanca parnog postrojenja
Strujanje plinova i para
Vrste i svojstva parnih turbina
Parne turbine Izvedbe turbina prema namjeni
Kondenzatori parnih turbina
Regulacija rada parnih turbina
Proraun glavnih parametara parnih turbina
Osnove tehnike grijanja
Vrste grijanja
Ureaji i Pojedinana grijanja
instalacije za Centralna grijanja
grijanje Daljinska grijanja
Sastavni dijelovi ureaja za grijanje
Grijaa tijela
Osnove toplinskog prorauna
Zadaa i osobine klimatizacije i provjetravanja
Ureaji za Vrste ureaja za pripremu zraka
provjetravanje i Dijelovi instalacija
klimatizaciju Klima ureaji
Osnove prorauna
Zadaa i osobine rashladnih ureaja
Rashladni ureaji Kruni procesi i stupanj uinka rashladnog ureaja
Vrste rashladnih ureaja
Elementi rashladnih ureaja
Napomene: Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao teorijska nastava u
cijelom razrednom odjelu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
192
Oblici: zajedniki (frontalni), skupni, rad u parovima, individualni
rad.

nastavnom procesu
pred ploom.
Literatura
193
Naziv modula NUMERIKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI ( NUAS )
Popis strukovnih Programiranje numeriki upravljanih strojeva
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

opisati razliite vrste numerikih strojeva
Cilj modula: izraditi tehnoloku dokumentaciju
napisati program i izraditi dio prema zadanoj tehnolokoj
dokumentaciji
polaznik e znati opisati strukturu i objasniti nain rada numeriki
upravljanih strojeva. Izraditi e program za numeriki upravljane
alatne strojeve i simulirati proces izrade. Izraditi e strojni dio na
numeriki upravljanom alatnom stroju
ope namjene, uionica teoretske nastave treba biti opremljena
audio vizualnim pomagalima, didaktikim plakatima te katalozima
proizvoaa alata i pribora
vjebe iz numeriki upravljanih alatnih strojeva izvode se u
Opis modula: specijaliziranom praktikumu za numerike strojeve, ali jedan dio
poetnih vjebi moe se izvoditi i u specijaliziranoj uionici za
primjenu raunala u struci, specijalizirani prostor primjene
raunala u struci treba biti opremljen audio vizualnim sredstvima i
pripadajuom programskom podrkom za upravljanje strojevima
(Sinumerik, Fanuc, i sl.). Isto treba biti i programska podrka za
CAM
drugi dio vjebi treba izvoditi iskljuivo u praktikumu za numerike
strojeve, u specijaliziranom prostoru trebaju biti osigurana audio
vizualna pomagala i oprema: simulatori, raunala, numeriki
strojevi CNC tokarilice i glodalice
Nastavni CNC tehnologije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se CNC tehnologije (4. razred, 3 sata, 4,5 boda)
izvode u ovom
modulu:
194
Naziv nastavnog predmeta: CNC TEHNOLOGIJE
Razred: trei (3.)
1. usporediti razliite vrste numeriki upravljanih strojeva i

njihove glavne dijelove
U treem razredu
polaznik e stei 2. izraditi tehnoloku dokumentaciju na osnovi zadanog crtea
sljedee ishode
3. izraditi program za numeriko upravljanje
uenja:
4. provjeriti napisani program za CNC stroj
5. izraditi strojni dio na CNC tokarilici

Razrada
cjeline
Povijest CNC strojeva
Povezivanje raunala i stroja (suelja)
Osnove CNC Pojam CNC-a
strojeva Struktura CNC-a i usporedba s klasinim strojevima
Vrste upravljanja
Geometrija stroja osi x,y,z,A,B,C (u,v,w)
Glavni sklopovi CNC-a
Glavno vreteno:
pogoni - DC, sinkroni s frekvencijskom regulacijom
prijenosi - remenski, remen zupasti
uleitenja GV-a (normalna i turbo), kontrola
sile i momenti
hlaenje
Posmini prigoni:
pogon (AC motori, korani motori)
uleitenja
prijenosi - kuglino navojno vreteno
dvostruki zupanik i zubna letva
puni s dvostrukim usponom
harmonijski
Prihvat i automatsko otputanje i stezanje alata:
Struktura CNC glavno vreteno (protuvreteno)
strojeva i njihovi revolver glava
sklopovi hlaenje (tek. i maglom, posredno i kroz alat)
Prihvat i autom. otputanje i stezanje obradaka:
stezne glave, stezne eljusti, izmeu iljaka
palete
mehaniki i hidrauliki kripac
modularne stege
Voenje gibanja:
pravocrtna- klizna, kotrljajua i kombinirana
rotacijska klizna i kotrljajua
Sustavi za mjerenje:
linearni i rotacijski
posredni i neposredni
apsolutni i inkrementalni
Sustavi za granienje i dojavu poloaja:
kontaktni i bezkontaktni
klizni i valjni
195
Pomoni sklopovi i ureaji:
sklopovi za automatsku izmjenu alata
sklopovi za automatsku izmjenu i dostavu obradaka
ureaji za automatsku kontrolu alata (istupljenost, lom i
istroenost)
ureaji za automatsku kontrolu i mjerenje obradaka (paleta)
ureaji za pranje i ienje obradaka
ureaji za transport strugotine
CNC tokarenje
Referentne toke CNC stroja
Upravljaka jedinica -CNC
Nulta toka stroja i alata
Korekcija alata
Koordinatni sustav stroja
Karakteristike stroja
Pomak nulte toke
Stezanje obratka
Alat i stezanje alata
CNC Reimi rada
Tehnoloka dokumentacija:
plan stezanja
plan alata
operacijski list
plan rezanja
Vrste naredbi
Izrada tehnoloke dokumentacije jednostavnih zadataka:
pisanje programa i ispravljanje greaka
simulacija procesa izrade 2D i 3D
popravljanje uoenih greaka
izrada jednostavnog predmeta na CNC tokarilici
Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava s
Napomene: cijelim razrednim odjelom, a 50% koristi za realizaciju vjebi u CNC
praktikumu u skupinama do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

nastavnom procesu

Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
zadatci izrauna
196
Literatura
197
Naziv nastavnog predmeta: CNC TEHNOLOGIJE
Razred: etvrti (4.)
1. usporediti razliite vrste numeriki upravljanih strojeva i

njihove glavne dijelove
U etvrtom 2. izraditi tehnoloku dokumentaciju na osnovi zadanog crtea
razredu polaznik
e stei sljedee 3. izraditi program za numeriko upravljanje
ishode uenja: 4. provjeriti napisani program za CNC stroj
5. izraditi strojni dio na CNC tokarilici
6. izraditi strojni dio na CNC glodalici

Razrada
Nastavne
cjeline
CNC strojevi
Prema poloaju glavnog vretena
Prema izvedbi
Prema namjeni:
tokarilice
glodalice
builice
brusilice
CNC strojevi za izrezivanje:
elektroerozija icom
CNC strojevi za
laserom
obradu
vodenim mlazom
snopom ubrzanih elektrona
mlazom plazme
CNC strojevi za deformaciju:
probijanje i izrezivanje vrstom otricom
savijanje
CNC za:
elektroeroziju iskrom
ultrazvunu obradu
el. kem. obrade
CNC za mjerenje
CNC za mjerenje konzolni
portalni
Obradni centri, Obradni centar - pojam i struktura i primjena
stanice i Obradna stanica znaajke i struktura
prilagodni sustavi Prilagodni sustav pojam i struktura
Napredne naredbe
Ciklusi za tokarenje
Izrada tehnoloke dokumentacije sloenih zadataka:
Pisanje programa i ispravljanje grjeaka
CNC Simulacija procesa 2D i 3D
Popravljanje uoenih grjeaka
Izrada sloenog predmeta na CNC tokarilici
CNC glodanje:
Referentne toke CNC stroja
Upravljaka jedinica CNC
198
Nulta toka stroja i alata
Korekcija alata
Koordinatni sustav stroja
Karakteristike stroja
Pomak nulte toke
Stezanje obratka
Alat i stezanje alata
Reimi rada
Tehnoloka dokumentacija:
o plan stezanja
o plan alata
o operacijski list
o plan rezanja
Vrste naredbi
Izrada tehnoloke dokumentacije jednostavnih zadataka:
o Pisanje programa i ispravljanje grjeaka
o Simulacija procesa 2D i 3D
o Popravljane uoenih grjeaka
o Izrada predmeta na CNC glodalici
Napredne naredbe
Ciklusi za glodanje
Izrada tehnoloke dokumentacije sloenih zadataka:
o Pisanje programa i ispravljanje grjeaka
o Simulacija procesa 2D i 3D
o Popravljanje uoenih grjeaka
o Izrada sloenog predmeta na CNC glodalici
Osnove Vjebe izrade dijela u CAD/CAM tokarenja
CAD/CAM Vjebe izrade dijela u CAD/CAM glodanja

Napomene: cijelim razrednim odjelom, a 67% koristi za realizaciju vjebi u CNC
praktikumu u skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
Metode i oblici
rada:

nastavnom procesu

Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
zadaci izrauna
199
Literatura
200
Naziv modula AUTOMATIZACIJA
Popis strukovnih Osnove automatizacije
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije
Cilj modula: rjeavati samostalno jednostavne zadataka automatskog nadzora i
voenja koritenjem upravljanja i/ili regulacije, primjenom senzora
polaznik e prepoznati i razlikovati upravljake i regulacijske procese
i njihove elemente
Opis modula: namjene gdje postoji mogunost koritenja audio-vizualnih
pomagala, didaktike opreme, mjernih instrumenata, raunala s
odgovarajuom programskom podrkom
vjebe se izvode primjenom raunala i upotrebom didaktike opreme
u specijaliziranoj uionici
Nastavni
predmeti koji se Industrijska automatizacija (3. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom Industrijska automatizacija (4. razred, 2 sata, 4 boda)
modulu:
201
Naziv nastavnog predmeta: INDUSTRIJSKA AUTOMATIZACIJA

Razred: trei (3.)
1. opisati princip rada te nain djelovanja razliitih vrsta senzora

U treem razredu blizine
polaznik e stei 2. projektirati jednostavne upravljake sklopove koritenjem
sljedee ishode logikih funkcija, dijagrama kretanja
uenja:
3. spojiti izvrne elemente prema izraenoj dokumentaciji
4. provjeriti funkcionalnost spojnih elemenata

Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi i definicije
Povijest automatizacije
Osnovni pojmovi Podruje primjene
Statike karakteristine veliine
Dinamike karakteriste jedinica
Temeljni pojmovi
Elementi regulacijskog kruga
Mjerni slogovi
Regulacija Mjerna osjetila
Mjerni pretvornici
Regulatori i regulacijski slogovi
Izvrni slogovi
Temeljni pojmovi
Vrste signala
Upravljaki lanci:
otvoreni
zatvoreni
Upravljanje Algebra logike
Logike jednadbe:
matematika interpretacija
Minimizacija:
algebarska minimizacija
matrina minimizacija
Vrste upravljanja
Osnovne vrste
Senzori blizine
Magnetski senzor
Senzorika Indukcijski senzor
Kapacitivni senzor
Optiki senzor
Ultrazvuni senzor
Vrste upravljanja:
Projektiranje slijedno upravljanje
shema programsko upravljanje
upravljanja Dijagram korak-put (vrijeme)
Metode projektiranja shema upravljanja
Napomene: Nastavni se proces 50% vremena izvodi kao teorijska nastava s
cijelim razrednim odjelom, a 50% slui za realizaciju vjebi u
202
specijaliziranoj uionici u skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
pred ploom.
Literatura
203
Naziv nastavnog predmeta: INDUSTRIJSKA AUTOMATIZACIJA
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
1. primijeniti osnovna naela industrijskih raunala (PLC)
e stei sljedee
ishode uenja:
Razrada
Nastavne
cjeline
Osnovni pojmovi Razvoj automatike i voenje proizvodnih procesa
voenja Podjela automatiziranih sustava
proizvodnih Otvoreni sustavi
procesa Zatvoreni sustavi
Struktura i graa LOGO-a
Kontroleri Programiranje LOGO-a
Struktura i graa PLC-a
Programiranje PLC-a
Sloeni sustavi Voenje sloenih procesa
voenja Podjela sustava
tehnolokih Znaajke sustava
procesa Princip voenja numeriki upravljanih strojeva: FFS, FMS
Primjena Osnovni pojmovi i osnovne veliine
raunala u Voenje vie procesa s centralnim raunalom
voenju Povezivanje raunala i procesa
Simulacija procesa
Definicija i namjena robota
Osnove robotike Klasifikacija robota i njihove karakteristike
Nain funkcioniranja robota
Napomene: cijelim razrednim odjelom, a 50% slui za realizaciju vjebi u
specijaliziranoj uionici u skupinama do 14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.
nastavnom procesu
Elementi i oblici usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
praenja i zadae ili zadatci objektivnog tipa
vrjednovanja primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
polaznika: primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
interpretacije
204
pred ploom.
Literatura
205
2.2.3. Izborni strukovni moduli
Naziv modula DIZAJNIRANJE PROIZVODA POMOU RAUNALA

Popis strukovnih Dizajniranje pomou raunala
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

oblikovati 3D model pomou raunala
Cilj modula: provesti simulaciju optereenja i gibanja na modelu
izraditi tehniku dokumentaciju iz 3D modela
polaznik e pomou raunala, odgovarajuih programa i kataloga
Opis modula: moi izraditi tehniku dokumentaciju modela i strojnih elemenata
nastava se izvodi vjebama u specijaliziranoj uionici s
raunalima i odgovarajuim programom za crtanje.
Nastavni
predmet koji se Dizajniranje proizvoda pomou raunala (3. razred, 2 sata, 4
izvodi u ovom boda)
modulu:
206
Naziv nastavnog predmeta: DIZAJNIRANJE PROIZVODA POMOU RAUNALA

Razred: trei (3.)
1. primijeniti mogunosti raunalnog programa za izradu 3D

modela
U treem razredu 2. primijeniti mogunosti raunalnog programa za sastavljanje

polaznik e stei sklopova i jednostavnijih proizvoda
sljedee ishode 3. primijeniti katalog normiranih elemenata
uenja:
4. analizirati mehanika svojstva i optereenje modela
5. analizirati gibanja pojedinih elemenata u sklopu
6. izraditi tehniku dokumentaciju iz 3D modela

Razrada
Nastavne
cjeline
Izrada 3D Izraditi 3D model pojedinanih pozicija
modela pomou
raunala
Sastavljanje Sastaviti sklopove i proizvode iz pojedinanih 3D modela

sklopova i Primijeniti standardne elemente pri sastavljanju
proizvoda
pomou raunala
Analiza Simulacija optereenja na zadanoj konstrukciji

mehanikih Simulacija gibanja pojedinih elemenata u sklopu
svojstava,
optereenja i
gibanja u sklopu
Izrada tehnike Izrada radionikih crtea generiranjem pogleda iz 3D modela

dokumentacije iz Izrada sastavnog crtea generiranjem pogleda iz 3D modela
3D modela
Nastavni proces se u cijelosti realizira kao praktine vjebe na

Napomene
raunalu sa skupinama od 10 do 14 polaznika.
Ostalo
rada: rad.

vrjednovanja usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
polaznika: zadae ili zadatci objektivnog tipa
207
radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci izrauna,
interpretacije
pred ploom.
Literatura
208
Naziv modula CAD/CAM TEHNOLOGIJA
Popis strukovnih Proizvodnja primjenom CAD/CAM sustava
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

izraditi tehniki crte
Cilj modula: izraditi tehnoloku dokumentaciju i generirati program
izraditi predmet na CNC stroju
ovim izbornim modulom polazniku je ponuena mogunost da
naui izraditi tehniki crte te odgovarajuu tehnoloku
dokumentaciju potrebnu za simulaciju i generiranje programa
tokarenja i glodanja na numeriki upravljanim alatnim strojevim
vjebe iz CAD/CAM tehnologija izvode se u specijaliziranom
praktikumu za numerike strojeve. Jedan dio poetnih vjebi moe
se izvoditi i u specijaliziranoj uionici za primjenu raunala u
struci.
Opis modula: specijalizirani prostor primjene raunala u struci treba biti
opremljen audio-vizualnim sredstvima i pripadajuom
programskom podrkom za upravljanje strojevima. Isto tako na
raunalima treba biti instalirana i programska podrka za CAM.
veinu vjebi treba izvoditi iskljuivo u praktikumu za numerike
strojeve. U ovom specijaliziranom prostoru trebaju biti osigurana
audio vizualna pomagala i oprema: simulatori, raunala,
numeriki strojevi: CNC tokarilice i glodalice te pripadajui pribor
za strojeve.
Nastavni Tokarenje CAD/CAM tehnologijom (3. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se Glodanje CAD/CAM tehnologijom (4. razred, 2 sata, 4 boda)
izvode u ovom
modulu:
209
Naziv nastavnog predmeta: TOKARENJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM

Razred: trei (3.)
U treem razredu 1. Izraditi 2D i 3D crte pomou CAD programa

polaznik e stei 2. Odabrati tehnoloki postupak CAM programom tokarenje
sljedee ishode
3. Simulirati proces i generirati program tokarenja
uenja:
4. Izraditi predmete na CNC tokarilici
Razrada
Nastavne
cjeline
Crtanje skice
Modeliranje 3D objekta
Tehnoloki postupak CAM tokarenja:
operacije i zahvati
CAM program stezanje
tokarenje reimi obrade
alati za obradu
Simulacija programa
Izrada NC programa
Izrada predmeta na CNC stroju tokarilici
kriterija izvedbe navedenog ishoda.
Napomene:
14 polaznika
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
praenja i prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
vrjednovanja radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadatci izrauna,
polaznika: interpretacije
pred ploom.
210
Literatura
211
Naziv nastavnog predmeta: GLODANJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom 1. izraditi 2D i 3D crte pomou CAD programa

razredu polaznik 2. odabrati tehnoloki postupak CAM programom za glodanje
e stei sljedee
3. simulirati proces i generirati program glodanja
ishode uenja:
4. izrada predmeta CNC glodalici
Razrada
Nastavne
cjeline
Crtanje skice
Modeliranje 3D objekta
Tehnoloki postupak CAM glodanja:
operacije i zahvati
CAM program stezanje
glodanje reimi obrade
alati za obradu
Simulacija programa
Izrada NC programa
Izrada predmeta na CNC stroju glodalici
Napomene: kriterija izvedbe navedenog ishoda.
14 polaznika
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici primjenom sadraja (nivo analize i sinteze), provjera ili
praenja i prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
vrjednovanja radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci izrauna,
polaznika: interpretacije
pred ploom.
212
Literatura
213
Naziv modula NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE
Popis strukovnih Nekonvencionalni postupci obrade
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

Cilj modula: primijeniti nekonvencionalne postupke u obradi metala u ovisnosti
zahtijeva na izradak i ekonominost izrade
nastava se izvodi kao teorijska s cijelim razredom u
specijaliziranoj uionici ili uionici ope namjene gdje postoji
Opis modula: mogunost koritenja audio vizualnih pomagala i raunala.
dio nastave se izvodi strunim posjetima poduzeima koja imaju
nekonvencionalne postupke obrade.
Nastavni Nekonvencionalni postupci obrade (4. razred, 1 sat, 2 boda)
predmet koji se
izvodi u ovom
modulu:
214
Naziv nastavnog predmeta: NEKONVENCIONALNI POSTUPCI OBRADE

Razred: etvrti (4.)
1. razlikovati procese nekonvencionalnih postupaka obrade u

odnosu na uvjete obrade
2. prepoznati strukture nekonvencionalnih strojeva na temelju
U etvrtom postupaka
razredu polaznik
3. usporediti prednosti i nedostatke nekonvencionalnih postupaka
e stei sljedee
obrade
ishode uenja
4. pridruiti parametre postupcima obrade deformacijom,
erozijom, vodom i laserom
5. primijeniti raunalo u pojedinim nekonvencionalnim
postupcima
Razrada
Nastavne
cjeline
Elektroerozija icom:
postupak elektrine erozije icom
parametri postupka i utjecaj na tonost obrade
mogunosti primjene erozije icom, vrste obradaka
strojevi za obradu i sklopovi stroja
programiranje strojeva za obradu
Obrada laserom (laserjet):
Postupci obrade princip obrade laserom, laserski snop
izrezivanjem tonost obrade
mogunosti primjene lasera
strojevi za obradu laserom i sklopovi stroja
programiranje strojeva za obradu laserom
Obrada vodenim mlazom (waterjet):
fizika vodenog mlaza
tonost obrade i mogunosti primjene obrade vodenim mlazom
strojevi za obradu vodom i sklopovi stroja
programiranje strojeva vodenim mlazom
Probijanje i izrezivanje vrstom otricom:
primjena i vrste obradaka
Obrade prednosti u odnosu na klasine postupke
deformacijom programiranje strojeva za izrezivanje vrstom otricom
Obrada deformacijom savijanjem:
primjena savijanja i vrste obradaka
programiranje strojeva za obradu deformacijom
Elektroerozija elektrodom
nastanak elektroerozije,
Elektro parametri postupka
kemijske obrade karakteristike obrade i vrste obradaka
sklopovi stroja
programiranje obrade elektrodom
Nastavni proces se 100% vremena izvodi kao teorijska nastava.
Napomene: Nastava se provodi u uionici uz strune posjete poduzeima po
zavretku nastavnih cjelina.
Ostalo
215
rada: rad.
nastavnom procesu:
pred ploom.
Literatura
216
Naziv modula ROBOTI I MANIPULATORI
Popis strukovnih Roboti i manipulatori
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

Cilj modula: primijeniti osnove robotike te simulirati rad robota i manipulatora
na raunalu
Opis modula: ope namjene gdje postoji mogunost koritenja audio-vizualnih
pomagala, didaktike opreme, modela robota, raunala s
odgovarajuom programskom podrkom.
Nastavni Roboti i manipulatori (4. razred, 2 sata, 4 boda)
predmet koji se
izvodi u ovom
modulu:
217
Naziv nastavnog predmeta: ROBOTI I MANIPULATORI

Razred: etvrti (4.)
Kroz ovaj 1. opisati koordinatni sustav i kinematiku robota
predmet u
2. objasniti kinematiku manipulatora
etvrtom razredu
polaznik e stei 3. analizirati strukturu i grau robota ili manipulatora
sljedee ishode
4. programirati rad robota
uenja:
5. prilagoditi simulacijske parametre na raunalu
Razrada
Nastavne
cjeline
Definicija i namjena robota i manipulatora
Uvod u robotiku Klasifikacija robota i njihove karakteristike
Nain funkcioniranja robota i manipulatora
Koordinatni sustav
Kinematika Kinematika i dinamika struktura robota i manipulatora
Izbor opreme prema potrebnoj snazi i brzini rada
Sustavi robota: mehaniki, energetski, mjerni i upravljaki
Struktura i graa Mobilni roboti i njihova primjena
robota i Primjena robota u montai, zavarivanju, posluivanju
manipulatora Ekonomski pokazatelji opravdanosti primjene robota
Budui razvoj robota
Programiranje robota upravljakom konzolom
Programiranje Ostvarivanje komunikacije robota s raunalom
robota Zadavanje radnih uvjeta
Simulacija rada na programskom paketu
kriterija izvedbe navedenog ishoda, a 50% slui povezivanju
Napomene: usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
14 polaznika
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici usvojenost sadraja - usmena provjera znanja, provjera
praenja i usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
vrjednovanja zadae ili zadatci objektivnog tipa
polaznika: primjena sadraja - usmena provjera znanja - praktinom
radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadaci izrauna,
218
interpretacije
pred ploom.
Literatura
219
Naziv modula OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Popis strukovnih Obnovljivi izvori energije
jedinica ishoda
uenja iz
standarda
kvalifikacije

stjecanjem temeljnih znanja o obnovljivim izvorima energije i
Cilj modula: mogunostima njihovog koritenja, doprinijeti podizanju svijesti i
mijenjanju navika ljudi u pogledu potrebe poboljanja energetske
uinkovitosti i smanjenja emisije CO2 i staklenikih plinova.
polaznici e uvidjeti znaaj korienja obnovljivih izvora energije, u
kontekstu zatite okolia i odrivog razvoja te upoznati neke
oblike dobivanja energije na taj nain
Opis modula: teorijska nastava se izvodi u specijaliziranoj uionici ili uionici
ope namjene gdje postoji mogunost koritenja audio-vizualnih
pomagala, didaktike opreme, raunalia s odgovarajuom
programskom podrkom.
Nastavni Obnovljivi izbori energije (3. razred, 2 sata, 4 boda)
predmeti koji se Obnovljivi izbori energije (4. razred, 1 sat, 2 boda)
izvode u ovom
modulu:
220
Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Razred: trei (3.)
1. prepoznati svrhu koritenja obnovljivih izvora energije i

potrebu podizanja energetske uinkovitosti
U treem razredu
polaznik e stei 2. protumaiti mogunosti koritenja Sunevih fotonaponskih i
sljedee ishode toplinskih sustava
uenja: 3. objasniti mogunosti koritenja geotermalne energije i dizalica
topline
4. opisati mogunosti koritenja vjetroelektrana

Razrada
cjeline
Sunevo zraenje
Izvori energije Koliina dozraene energije Sunca
Geometrijski kutevi upada Sunevog zraenja
Razvoj i nastanak solarnih elija
Izrada solarnih elija
Solarne elije Vrste fotonaponskih sustava
Sustavi prikljueni na mreu, otoni i hibridni sustavi
Elementi fotonaponskih sustava
Solarni toplinski Dozraena energija Sunevog zraenja
sustavi Vrste solarnih kolektora
Elementi sustava za proizvodnju toplinske energije
Fizikalne osnove geotermalne energije direktno i indirektno
Geotermalna koritenje
energija i dizalice Izvori topline za dizalice topline
topline Dizalice topline povezane s tlom
Proraun dizalice topline s ekonomskom analizom
Osnove o prirodi vjetra nastanak, fizikalne znaajke
Energija vjetra Tehnologije za koritenje energije vjetra
Vrste vjetroagregata
Utjecaj na okoli i prostor
Napomene: Nastavni proces 100% slui povezivanju usvojenih sadraja s
teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
rada: rad.

vrjednovanja usvojenosti strune terminologije, pisana provjera kontrolne
polaznika zadae ili zadatci objektivnog tipa
221
interpretacije
pred ploom.
Literatura
222
Naziv nastavnog predmeta: OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom 1. navesti mogunosti koritenja malih hidroelektrana

razredu polaznik
2. interpretirati mogunosti koritenja energije biomase
e stei sljedee
ishode uenja: 3. identificirati podruje primjene tehnologije vodika i gorivih
lanaka za efektivno akumuliranje i koritenje energije
Razrada
Nastavne
cjeline
Male hidro Energija vode
elektrane Tipovi malih hidroelektrana
Glavni dijelovi hidroelektrana
Fizikalne osnove
Biomasa Ureaji i sustavi za iskoritavanje biomase
Odrivost biomase i utjecaj na okoli
Ekonomski i socijalni aspekti iskoritavanja energije biomase
Vodikove tehnologije
Konstrukcija gorivnih lanaka
Gorivni lanci Rad gorivnih lanaka
Elementi sustava
Sigurnosni aspekti primjene vodikove tehnologije
Napomene: Nastavni proces 100% slui povezivanju usvojenih sadraja s
teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
Ostalo
rada: rad.

nastavnom procesu:
Elementi i oblici prezentacija domaih uradaka, individualna provjera pomou
praenja i radnih listova, praktini dio kontrolnih zadaa zadatci izrauna,
vrjednovanja interpretacije
polaznika: suradnja u nastavnom procesu - praenje domaih uradaka bez
pred ploom.
223
Literatura
224
2.2.4. Zavrni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN

87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12, 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani
zavrnoga rada (NN 118/09).
225
3. Okruenje za uenje
Ustanova za strukovno obrazovanje:

za izvoenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije potrebno je osigurati
prostorne, materijalne i ljudske resurse propisane standardom kvalifikacije. Za uspjeno
usvajanje ishoda uenja nuno je razredne odjele dijeliti u skladu s uvjetima rada, a za
kvalitetno izvoenje strukovnih modula planirano tjednim satima. Ustanova treba
osigurati opremljene uionice, specijalizirane uionice, laboratorije i druge prostore.
Prostori poslodavaca:
u skladu s kurikulumom potrebno je osigurati obavljanje strunih posjeta tvrtkama koje

se bave razvojem, primjenom, odravanjem, edukacijom i uporabom informacijskih
tehnologija u svom poslovanju kao i za izvoenje dijela radionikih vjebi u istima s
ciljem unaprjeenja kvalitete ishoda uenja.
226
4. Kadrovski uvjeti
Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*

Hrvatski jezik nastavnik diplomski sveuilini
opeobrazovnih studij hrvatskog jezika
predmeta prof. hrvatskog jezika i
knjievnosti
prof. jugoslavenskih
jezika i knjievnosti
dipl. kroatolog
prof. hrvatske kulture
dipl. komparatist
knjievnosti ili prof.
komparativne
knjievnosti (pod
uvjetom da ima poloen
razlikovni ispit iz
hrvatskog jezika na
Filozofskom fakultetu u
Zagrebu)
prof. jugoslavenskih
jezika i knjievnosti sa
smjerom animacija
kulture (diplomirao na
Pedagokom fakultetu u
Rijeci do 1991. godine
pod uvjetom da ima
poloen razlikovni ispit iz
hrvatskog jezika na tom
fakultetu)
mag. philol. croat.
(magistar/magistra
hrvatskog jezika i
knjievnosti)
mag. educ. philol. croat.
(magistar/magistra
edukacije hrvatskog
jezika i knjievnosti)
mag. croat.
(magistar/magistra
kroatologije)
mag. educ. croat.
(magistar/magistra
edukacije kroatologije)
mag. philol. croat.
(magistar/magistra
kroatistike i
junoslavenskih
filologija)
227
Engleski jezik nastavnik profesor engleskoga
opeobrazovnih jezika i knjievnosti
predmeta diplomirani anglist
magistar edukacije
(nastavniki smjer)
engleskoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj
ukoliko ima poloenu
pedagoko-psiholoko-
metodiku naobrazbu
magistar filolog ukoliko
ima poloenu
pedagoko-psiholoko-
metodiku naobrazbu
Njemaki jezik nastavnik profesor njemakoga
opeobrazovnih jezika i knjievnosti
predmeta magistar edukacije
(nastavniki smjer)
njemakoga jezika (i
knjievnosti)
magistar prevoditelj
ukoliko ima poloenu
pedagoko-psiholoko-
metodiku naobrazbu
magistar filolog ukoliko
ima poloenu
pedagoko-psiholoko-
metodiku naobrazbu
Povijest nastavnik diplomirani povjesniar
opeobrazovnih profesor povijesti
predmeta magistar edukacije
povijesti
magistar povijesti
Katoliki vjeronauk nastavnik diplomirani vjerouitelj
opeobrazovnih diplomirani kateheta -
predmeta profesor vjeronauka /
magistar religiozne
pedagogije i katehetike
diplomirani teolog /
magistar teologije
Etika nastavnik profesor filozofije
opeobrazovnih magistar edukacije
predmeta filozofije
diplomirani filozof
magistar filozofije
profesor sociologije
magistar sociologije
diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani teolog
magistar teologije
diplomirani kateheta
228
magistar religiozne
pedagogije i katehetike
profesor hrvatske kulture
magistar edukacije
kroatologije
diplomirani kroatolog
magistar kroatologije
profesor religijske
kulture
magistar edukacije
religijskih znanosti
diplomirani religiolog
magistar religijskih
znanosti
Geografija nastavnik profesor geografije
opeobrazovnih profesor geografije i
predmeta povijesti
profesor geografije i
geologije
diplomirani geograf
profesor geografije i
drugog predmeta
magistar edukacije
geografije
magistar edukacije
geografije i povijesti
magistr edukacije
geografije i drugog
predmeta
Tjelesna i zdravstvena nastavnik tjelesne i magistar kineziologije
kultura zdravstvene kulture profesor kineziologije
profesor tjelesnog
odgoja
profesor fizike kulture
profesor fizikog odgoja
Matematika nastavnik magistar edukacije
opeobrazovnih matematike
predmeta magistar matematike
magistar edukacije
matematike i informatike
magistar raunarstva i
matematike
magistar edukacije
matematike i fizike
magistar edukacije fizike
i matematike
Fizika nastavnik magistar edukacije fizike
opeobrazovnih magistar fizike
predmeta magistar edukacije fizike
i matematike
i politehnike
229
i informatike
magistar fizike
geofizike
i tehnike
i kemije
profesor fizike
diplomirani inenjer
fizike
Raunalstvo nastavnik magistar profesor
opeobrazovnih matematike i informatike
predmeta magistar inenjer
nastavnik struno- elektrotehnike
teorijskih sadraja magistar inenjer
raunalstva
magistar informatike u
edukaciji
struni specijalist
raunarstva
struni specijalist
poslovnih informacijskih
sustava
struni specijalist
inenjer informacijskih
tehnologija
sveuilini prvostupnik
inenjer elektrotehnike i
informacijske tehnologije
inenjer raunarstva
struni prvostupnik
inenjer raunarstva
struni prvostupnik
informatike
Politika i gospodarstvo nastavnik profesor sociologije
opeobrazovnih magistar sociologije
predmeta diplomirani politolog
magistar politologije
diplomirani ekonomist
magistar ekonomije
diplomirani pravnik
magistar prava
Kemija nastavnik profesor kemije
opeobrazovnih diplomirani ing. kemije
predmeta diplomirani ing. kemijske
tehnologije
diplomirani kemijski
inenjer
diplomirani ing.
biotehnologije
magistar edukacije
kemije
230
magistar edukacije
biologije i kemije
i kemije
magistar kemije
magistar/inenjer
kemijskog inenjerstva
magistar primijenjene
kemije
magistar/inenjer
bioprocesnog
inenjerstva
Tehniko crtanje nastavnik struno- magistar inenjer
teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
profesor strojarskih
predmeta
profesor strojarstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Elementi strojeva nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Tehnika mehanika nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
231
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Tehniki materijali nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
metalurgije
struni specijalist
inenjer strojarstva
suradnik u nastavi tehniarska zanimanja
strojarske struke s
najmanje pet godina
radnog staa u struci
srednje strukovno
obrazovanje strojarske
struke s najmanje pet
godina radnog staa u
struci
Strojarske tehnologije nastavnik struno- magistar inenjer

magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
232
strukovni uitelj sveuilini prvostupnik
inenjer brodogradnje
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjer industrijskog
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
Kontrola i osiguranje nastavnik struno- magistar inenjer
kvalitete teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
magistar pedagogije
magistar komunikologije
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Strojarske konstrukcije nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
233
inenjer strojarstva

inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
Alati i naprave nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
Pneumatika i hidraulika nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
234
brodogradnje
profesor fizike i
pogonskih strojeva
struni specijalist
inenjer strojarstva
Termodinamika nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
profesor fizike i
pogonskih strojeva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Elektrotehnika nastavnik struno- magistar inenjer
teorijskih sadraja elektrotehnike
diplomirani inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
raunarstva
diplomirani inenjer
raunarstva
struni specijalist
inenjer raunarstva
struni specijalist
inenjer elektrotehnike
profesor elektrotehnike
elektrostruke s najmanje
pet godina radnog staa
u struci
srednje strukovno
obrazovanje
elektrostruke s najmanje
pet godina radnog staa
u struci
235
CNC tehnologije nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
236
Industrijska automatizacija nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
predmeta
magistar inenjer
elektrotehnike
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
diplomirani inenjer
elektrotehnike
struni specijalist
inenjer strojarstva
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
Dizajniranje proizvoda nastavnik struno- magistar inenjer
pomou raunala teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
237
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Tokarenje CAD/CAM nastavnik struno- magistar inenjer
tehnologijom teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
tehniarska zanimanja
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
238
Glodanje CAD/CAM nastavnik struno- magistar inenjer
tehnologijom teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
inenjer strojarstva
inenjer politehnike
inenjerstva
struni prvostupnik
inenjer strojarstva
strojarske struke s
najmanje pet godina
srednje strukovno
struci
Nekonvencionalni postupci nastavnik struno- magistar inenjer
obrade teorijskih sadraja strojarstva
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
239
Roboti i manipulatori nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
brodogradnje
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
brodogradnje
struni specijalist
inenjer strojarstva
Obnovljivi izvori energije nastavnik struno- magistar inenjer
magistar inenjer
industrijskog
inenjerstva
predmeta
magistar inenjer
elektrotehnike
diplomirani inenjer
strojarstva
diplomirani inenjer
elektrotehnike
struni specijalist
inenjer strojarstva
* Napomena: Kada postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajue vrste
obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog nastavnog predmeta (promjena naziva
nastavnog predmeta, akademskog ili strunog naziva, nastavnog plana i
programa/strukovnog kurikuluma, uvoenje novog akademskog ili strunog naziva i sl.)
suglasnost o odgovarajuoj vrsti obrazovanja za izvoenje nastave iz pojedinog
nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje moe izdati
ministarstvo nadleno za obrazovanje uz prethodno struno miljenje nadlene
agencije.
240
5. Minimalni materijalni uvjeti
Nastavni predmet Oprema Prostor

Hrvatski jezik grafoskop, raunalo s standardna uionica
pristupom internetu,
projektor i projektno platno
Engleski jezik raunalo s pristupom standardna uionica,

internetu i potrebnim kabinet za strani jezik
softverom, projektor i
projektno platno, CD player,
DVD player
Njemaki jezik raunalo s pristupom standardna uionica,

internetu i potrebnim kabinet za strani jezik
softverom, projektor i
projektno platno, CD player,
DVD player
Povijest raunalo s pristupom standardna uionica,

internetu, projektor i kabinet za povijest
projektno platno
Katoliki vjeronauk raunalo s pristupom standardna uionica,
internetu, projektor i kabinet za vjeronauk
projektno platno
Etika Rraunalo s pristupom standardna uionica,
internetu, projektor i kabinet za etiku
projektno platno
Geografija geografske karte svijeta, specijalizirana uionica za
kontinenata i Republike geografiju ili kabinet za
Hrvatske, topografske karte geografiju
(broj listova dostatan radu
kolsko dvorite
u paru), satelitske snimke,
reljefni modeli, zbirke
minerala i stijena,
prozirnice, raunalna
tehnologija i multimedijalne
prezentacije, Internet,
kompas, krivinomjer, GPS
ureaj (broj kompasa,
krivinomjera i GPS ureaja
minimalno dostatan za rad
u skupinama), grafiki
prikazi, tekstualni materijal
Tjelesna i zdravstvena nastavna sredstva i otvoreni i zatvoreni sportski

kultura pomagala sukladno prostori s prateim
dravnom pedagokom higijenskim prostorijama
standardu za opremanje (sportska dvorana,
sportskih igralita, dvorana teretana, igralita,
plivalite),- sukladno
241
i ostalih prateih prostora. dravnom pedagokom
standardu
Matematika pametna ploa, kreda u boji standardna uionica,

i geometrijski pribor, modeli kabinet za matematiku,
geometrijskih tijela, specijalizirana informatika
raunalo s pristupom uionica - koritenje
internetu i potrebnim prilikom realizacije pojedinih
matematikim softverom, nastavnih tema
projektor i projektno platn.
Fizika raunalo s pristupom specijalizirana ili standardna

internetu, LCD projektor i uionica, kabinet za
projektno platno, pripremu nastave fizike s
pribor za demonstracijske opremom
pokuse
Raunalstvo raunalna uionica , informatika uionica,

projektor, pisa i pristup kabinet za nastavnika za
internetu,programska odlaganje programa,
oprema (operacijski sustav, nastavnih sredstava,
antivirusna zatita, pomagala i literature,
primjenski programi, sistemska soba za
programsko okruenje posluitelje i mrenu
odabranog programskog opremu
jezika)
Politika i gospodarstvo raunalo s pristupom standardna uionica,

internetu i potrebnim specijalizirana informatika
projektorom i projektno uionica - koritenje
platno prilikom realizacije pojedinih
nastavnih tema
Kemija kemijski pribor i kemikalije, standardna uionica ili

raunalo s pristupom specijalizirana uionica za
Internetu, projektor i kemiju, specijalizirana
projektno platno informatika uionica -
koritenje prilikom
realizacije pojedinih
nastavnih tema
Tehniko crtanje grafoskop, raunalo s standardna ili specijalizirana

pristupom internetu, uionica za teorijsku
Elementi strojeva
projektor i projektno platno, nastavu
modeli geometrijskih tijela,
zbirka didaktikih
demonstracijskih crtea,
uzorci elemenata strojeva
14+1 raunalo, umreeni i specijalizirana uionica

spojeni na internet,
instalirani odreeni
programi za crtanje, printer,
242
Tehnika mehanika grafoskop, raunalo s standardna uionica za
pristupom internetu, teorijsku nastavu
Tehniki materijali grafoskop, raunalo s standardna uionica,
pristupom internetu, specijalizirana uionica
projektor i projektno platno,
uzorci materijala i osnovna
oprema za ispitivanje
Strojarske tehnologije grafoskop, raunalo s standardna uionica,
pristupom internetu, specijalizirana uionica
10 radnih mjesta s alatom i kolska radionica za runu

priborom za runu obradu, obradu i montau
mjerenje i sastavljanje
tokarilice, glodalice s kolska radionica za strojnu

potrebnim alatima obradu
mjerila, alat i pribor za specijalizirana uionica za

mjerenje mjerenja
Kontrola i osiguranje grafoskop, raunalo s standardna uionica,

kvalitete pristupom internetu, specijalizirana uionica
Strojarske konstrukcije grafoskop, raunalo s standardna uionica za

Alati i naprave grafoskop, raunalo s standardna uionica za

Pneumatika i hidraulika grafoskop, raunalo s specijalizirana uionica

pripadajuim softwerom,
didaktika oprema za
pneumatiku,
elektropneumatiku,
hidrauliku, elektorhidrauliku
Termodinamika grafoskop, raunalo s standardna uionica

Elektrotehnika kolska ploa (tamna ili specijalizirana uionica

bijela), grafoskop, raunalo
s pripadajuim softwerom,
mjerni instrumenti
CNC tehnologije CNC edukacujski strojevi sa specijalizirana uionica

pripadajuim
alatima i steznim priborom,
ormarima za
alate i pribor,
10+1 radno mjesto sa
243
raunalima sa
programima za simulaciju
obrade i
programskim paketom CAD-
CAM
tehnologije,
LCD projektor, pisa,
grafoskop
Industrijska automatizacija grafoskop, raunalo s specijalizirana uionica
didaktikom opremom
(senzorima, LOGO
ureajima, PLC)
Dizajniranje proizvoda 14+1 raunalo, umreeni i specijalizirana uionica

pomou raunala spojeni na internet,
instalirani odreeni
programi za crtanje, printer,
Tokarenje CAD/CAM CNC edukacujski strojevi za specijalizirana uionica

tehnologijom tokarenje sa
pripadajuim alatima i
steznim priborom,
ormarima za alate i pribor,
raunalima sa
obrade i
CAM
tehnologije,
grafoskop
Glodanje CAD/CAM CNC edukacujski strojevi za specijalizirana uionica

tehnologijom glodanje sa
pripadajuim alatima i
steznim priborom,
ormarima za alate i pribor,
raunalima sa
obrade i
CAM
tehnologije,
grafoskop
Nekonvencionalni postupci grafoskop, raunalo s specijalizirana uionica

obrade pristupom internetu,
244
Roboti i manipulatori grafoskop, raunalo s specijalizirana uionica
didaktikom opremom
(senzorima, LOGO
ureajima, PLC)
Obnovljivi izvori energije grafoskop, raunalo s specijalizirana uionica

245
6. Reference dokumenta
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0601/11-01-42/11-01
Naziv obrazovnog sektora: Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

ifra obrazovnog sektora: 06
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi

strukovnog kurikuluma
6.2.1. Opeobrazovni dio
I. Jezino-komunikacijsko podruje:
Ivana Leki, prof., AZOO, Split - voditeljica

Jelena Matkovi, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-ic, MZOS, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Boica Jelakovi, prof., XV. gimnazija, Zagreb

dr. sc. Sreko Liste, AZOO, Split
Tanja Maran, prof., Hotelijersko-turistika kola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovaka i tekstilna kola u Rijeci, Rijeka
Linda Grubii Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemaki jezik

Izabela Potnar Miji, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkveni, prof., AZOO, Zagreb

Dubravka Kovaevi, prof., AZOO, Zagreb
Ninoka Truck-Biljan, prof., Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek

Livija Pribani Katarini, prof., Srednja strukovna kola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja kola Beli Manastir, Beli Manastir
246
Cvjetanka Boani, prof., X. gimnazija Ivan Supek, Zagreb
II. Matematiko podruje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Iliji, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb

Draga Dolenec Gashi, prof., Grafika kola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb

Darko Belovi, MZOS, Zagreb
III. Prirodoslovno podruje:
mr. sc. Diana Garai, AZOO, Zagreb voditeljica
Nada Gvozdenovi, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroi Landeki, MZOS, Zagreb
Geografija
Sonja Burar, prof., AZOO, Osijek

dr. sc. Ruica Vuk, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Ceci-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb

Ratka oi, dipl. ing., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Sanja Klubika, dipl. ing., Tehnika kola Daruvar, Daruvar
Fizika
dr. sc. eljko Jakopovi, AZOO, Zagreb
Tatjana Jane, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnika kola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Suec, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehniko i informatiko podruje:
Raunalstvo/Informatika
eljka Knezovi, prof., AZOO, Split voditeljica
Biljana oda, prof., ASOO, Zagreb
247
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
Zlatka Markui, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Broanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Krinik, prof., kola za medicinske sestre Vrape, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna kola, Osijek
Stjepan alkovi, prof., Srednja kola Krapina, Krapina
V. Drutvenohumanistiko podruje:
Ankica Mlinari, dipl. teolog, AZOO, Osijek voditeljica

Mateja Mandi, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko uni, prof., MZOS, Zagreb
Katoliki vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipovi, Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan aplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozi-Leko, Gimnazija A. G. Matoa, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinovi, AZOO, Rijeka
dr. sc. eljko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb

Lobert Simii, dipl. sociolog i dipl. povjesniar, Medicinska kola, Rijeka
Mladen Stoji, prof., Srednja kola za elektrotehniku i raunalstvo, Rijeka

Miroslav ai, prof., Prirodoslovna kola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., portska gimnazija, Zagreb
Zlata Patar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetniko podruje:

/
II. Tjelesno i zdravstveno podruje:

Tjelesna i zdravstvena kultura
eljko tefanac, prof., AZOO, Zagreb voditelj
248
Biljana oda, ASOO, Zagreb
Vinja Marani-Uremovi, MZOS, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kinezioloki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petri, Kinezioloki fakultet, Zagreb
Ana Matkovi, prof., kola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
Ivan Adri, dipl. ing, Strojarska tehnika kola Osijek, Osijek

Darko Cobovi, dipl. ing, Srednja kola Oroslavje, Oroslavje
elimir ulina, prof., Tehnika kola Zadar, Zadar
Danijel Martinko, dipl. ing, KONAR ALATI d.o.o., Zagreb
Branko Mihali, dipl. ing, Autocluster Croatia, Zagreb

Klaudija Mustapi, ing, ASOO, Zagreb
Mirjana Onukijevi, prof., Tehnika kola Slavonski Brod, Slavonski Brod

Jerko Pandi, dipl. ing, Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, Zagreb
mr. sc. Gordana Ribari, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb
Jozo imi, dipl. ing, uro akovi, Slavonski Brod
Damir Zvonar, dipl. ing, ASOO, Zagreb
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
249

K - Strojarski Racunalni Tehnicar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

K - Strojarski Racunalni Tehnicar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ministarstvo znanosti,

STROJARSKI RAUNALNI TEHNIAR

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

1. Opi dio ............................................................................................................ 4

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 4

1.3. Trajanje obrazovanja ................................................................................... 4

2. Nastavni plan i program ..................................................................................... 5

2.2. Nastavni program ........................................................................................ 7

2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 146

2.2.4. Zavrni rad ....................................................................................... 225

4. Kadrovski uvjeti.............................................................................................. 227

5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 241

6. Reference dokumenta ..................................................................................... 246

6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 246

6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 246

6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................ 249

1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije

Strojarski raunalni tehniar

1.2. Cilj kurikuluma

Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih

1.3. Trajanje obrazovanja

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja

Zavrena osnovna kola.

2.1. Nastavni plan

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed

HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

VJERONAUK/ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova

TEHNIKO CRTANJE I TEHNIKO CRTANJE 105 1 2 5,5 70 2 4

TEHNIKI MATERIJALI TEHNIKI MATERIJALI 70 2 4 35 1 2

STROJARSKE TEHNOLOGIJE 105 1 2 5 175 3 2 8

DIZAJNIRANJE PROIZVODA POMOU

TOKARENJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM 70 2 4

GLODANJE CAD/CAM TEHNOLOGIJOM 64 2 4

SVEUKUPNO SATI /BODOVI A + B+ C 1120 26 6 60 1120 23 9 60 1120 23 9 60 1024 23 9 60

* Napomena: u treem razredu, u izbornom strukovnom modulu, biraju se dva predmeta od

2.2.1. Opeobrazovni dio

Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK

1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s

2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno

4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo

6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na

Struktura hrvatskog jezika

1. razvrstati jezikoslovne pojmove

2. opisati sadraje povezane s povijesti hrvatskog jezika

3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na

7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu

1. sastavljati razliite vrste tekstova

2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske

3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i

4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst

8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,

Analiza knjievnih tekstova

2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim

3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,

4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz

5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima

7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu

Analiza neknjievnih tekstova

2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje

3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini