You are on page 1of 30

Hrvatska dječja književnost

Dječja književnost – što je to?

Odsjek za kroatistiku
Ljetni semestar 2020/2021.
Što je dječja književnost?

Ivan Kušan: dječja književnost „naravno ne postoji kao
posebna vrsta“, dok je „prava kvaliteta takve 'dječje'
literature – ako je ona literatura – zanimljivost“ (Pašić,
1970: 121)

Dalibor Cvitan : „Književnost za djecu je ona književnost
koja najbolje ostvaruje dječji doživljaj svijeta u kojem su
nam jasno očitani svi nagovještaji i anticipacije
doživljaja svijeta odraslih. Ali – jedno veliko 'ali' – zato
što se radi o anticipaciji, ta književnost nije priprema
niti predsoblje književnosti za odrasle, nego je u toj
anticipaciji često bolje dosegnuta bit svijeta nego u
'pravom', 'zrelom' doživljaju svijeta“ (Pašić, 1970: 123).
Što je (dječja) književnost?

dječja je književnost „u svojem razvoju tako raznovrsna
po obliku i sadržaju, da je teško naći onu zajedničku nit,
koja je moćna kod literarnog prosudjivanja vrijednosti“ i
definiranja
Magjer, Rudolfo Franjin. 1907. „Pregled savremene hrvatske
omladinske književnosti“. Pedagoški letopis (VII), str. 5.


„svojstva književnosti koja se čine temeljnima,
prvotnima“ ustvari su „beskrajno promjenjiva i ne
karakteriziraju književnost kao takvu”
Tinjanov, Jurij. 1998. Teorija književnosti. Pitanja književne
povijesti. Preveo Dean Duda. Zagreb: Matica hrvatska, str. 13.
Književnost kao estetski predmet?

estetski predmet (Immanuel Kant Kritika moći suđenja) –
bezinteresno sviđanje – svrhovitost bez svrhe

„Svatko mora priznati, da je onaj sud o ljepoti, u koji se


miješa najmanji interes, veoma pristran i da nije čist sud ukusa.
Čovjek ni najmanje ne smije biti zagrijan za egzistenciju stvari,
nego u tom pogledu mora biti sasvim ravnodušan, da bi u
stvarima ukusa bio sudac.“
Kant, Immanuel. 1975. Kritika moći suđenja. Preveo Viktor D. Sonnenfeld.
Zagreb: Naprijed, §2,39
Jezik, sadržaj, zbilja

Književnost – posebna vrsta organizacije jezika i
sadržaja? Ne postoje elementi jezika ili sadržaji koje
nalazimo samo u književnim tekstovima

sadržaji književnih tekstova vrlo su često zanimljiviji od
sadržaja s kojima se svakodnevno susrećemo, priče su
čvršće strukturirane, a stilske figure češće, ali time se ne
približavamo definiciji književnosti, jer usp. npr.
Fikcija, poetska funkcija

Fikcionalnost?
Roman Jakobson – funkcije jezika:
poetska funkcija (usmjerenost poruke na samu sebe)

“Pozor vamo, ako kreneš bilo kuda, bilo kuda kiki svuda,
bilo kuda kiki svuda.”

http://www.youtube.com/watch?v=uvMswdYTF10&featu
re=player_embedded


“U desetom selu živi Antuntun, u njega je malko
neobičan um. On posao svaki. Na svoj način radi. Jaja za
leženje. On u vrtu sadi.”
Grigor Vitez Kako živi Antuntun
korov
„Ako ste znatiželjni u svezi s korovom i ako tražite
prirodu 'korovosti', protratit ćete vrijeme istražujući
razlike u obliku ili fizičkim svojstvima koja biljke
čine korovom“ (Jonathan Culler, 2001.)


I kako dalje?


„Kad je i zašto nešto književnost?” prikladnije nego pitanje „Što je
književnost?”

Terry Eagleton: „Vrijednosni sud o tome što jest, a što nije književnost
nikad ne proizlazi iz hira, nego je ukorijenjen u duboke strukture
vjerovanja, naoko postojane kao Empire State Building.”
Opseg književnosti

Lirika, epika i drama/ proza, drama i pjesništvo

Književnost je "uprav osobina onoga koji se bavi
knjigama (koji je književan), ali se shvaća kao kolektivno
ime od knjiga“ i „znači sve knjige uopće, ili što su o
njekoj osobitoj stvari pisane"   (ARJ)

spisi za mladež na prvom


obuhvaćaju školske knjige, a
zatim i „druge shodne zabavne i
poučne spise za djecu“
(Filipović, 1858: 72).
funkcionalne i nefunkcionalne knjige
Robert Escarpit
funkcionalne i nefunkcionalne publikacije
Početak hrvatske dječje književnosti
16, 18, 19. st?
Funkcionalno/nefunkcionalno?
19.stoljeće – odgoj, a ne zabava

Ivan Filipović: „svrha naših književnih radnja nije i ne može druga
da bude, nego da književnošću u narodu probudimo i razvijemo
sviest duševnu i ćudorednu. Ovo je glavna svrha, u njoj se sve
druge slažu. Prosveta i obrazovanost su dakle svrha, a književnost
je sredstvo“ (Filipović, 1858: 59-60).

Stjepan Širola: „Nepobitna je istina da je dobra knjiga jedno od
najboljih uzgojnih sredstava, da je put do svačijeg srca. Samo se
sobom razumijeva, da će se svaki razumni roditelj i uzgojitelj
mašiti tog uzgojnog sredstva, te pružiti mladeži u ruke dobru
knjigu.[…] Ja osuđujem svaki spis za mladež, koji je pisan samo
zato, da mladež zabavlja, te joj otimlje vrijeme“ (Širola, 1896:
11).
Funkcionalno/nefunkcionalno?
Funkcionalno/nefunkcionalno?

http://mdc.hr/donacije/mgz/gerersdorfer/index_hr.htm
l
Jednostavnost kao razlikovno obilježje dječje
književnosti?
Jednostavnost?


Ivan Filipović: “gdje koji pisci misle, da bog zna kako
liepo pišu, kad svoje umotvorine“ pretrpavaju
„sinonimnimi riečimi, govorničkimi i pjesničkimi
slikami, neprestanimi frazami; kad svoje izreke do
zla boga razvlače i izprepleću kao već ariadnovo
klupko, da se čitalac težkom mukom u tom labirintu
razaznaje" (Filipović, 1885: 34)
Jednostavnost?
Dječji likovi kao razlikovno obilježje dječje
književnosti?
Dječji likovi?
Dječja književnost –može li se definirati
prema namjeni?
Dječja književnost je „dio književnosti koji obuhvaća
djela što po tematici i formi odgovaraju dječjoj dobi
(grubo uzevši d 3. do 14. godine), a koja su ili svjesno
namijenjena djeci, ili ih autori nisu namijenili djeci, ali su
tijekom vremena, izgubivši mnoge osobine koje su ih vezale
za njihovo doba, postala prikladna za dječju dob,
potrebna za estetski i društveni razvoj djece, te ih gotovo
isključivo ili najviše čitaju djeca“.

Milan Crnković. 1967. Dječja književnost. Zagreb:


Školska knjiga
Namjena ili umjetnost?


60-e godine 20. stoljeća – imanentistički pristup u okviru Zagrebačke
stilističke škole: književna analiza koja bi bila neovisna o autoru ili
društvenom kontekstu; književnost kao umjetnost riječi

Časopis Umjetnost riječi (1957- )

Časopis Umjetnost i dijete (1967-1997)
Dječja književnost kao kompleksna kulturna
pojava

Naknadna konstituiranost dječje književnosti

Peter Hunt: povijesna dječja književnost (knjige koje su bile dječje) i
živuća dječja književnost (knjige koje su dječje)

U suvremenoj literaturi o dječjoj književnosti nećemo naići na njezinu
decidiranu ili esencijalistički utemeljenu definiciju
- status prijevoda u dječjoj književnosti

Crnković: „Za dijete postoji samo suvremena književnost i književnost
na jeziku koji govori, a sve što je 'dobro', što ga zanosi i što nalazi
štampano na svom jeziku, sve je to suvremena i njegova književnost“
(1967) i nadalje ističe da za dječju književnost „vrijedi činjenica da
uspjelo prevedeno strano djelo ulazi u nacionalnu književnost
određenog naroda onog časa kad je prevedeno – prijevod živi kao
originalni tekst“

„sveopća dječja republika“ - Paul Hazard - nastaje u djetinjstvu, kada
se knjige čitaju i uvažavaju bez obzira na jezičnu, geografsku,
nacionalnu ili neku drugu pripadnost tekstova i autora – globalni
dječjeknjiževni kanon

Prilagođavanje ili domestikacija prijevoda
Radikalna dječja književnost – jedan od
suvremenih pogleda na dječju književnost

Kimberley Reynolds: Radical Children’s Literature. Future Visions
and Aesthetic Transformation in Juvenile Fiction, 2007.

U analizi djela dječje književnosti treba ići dalje od pedagoških i
povijesnih objašnjenja

Obično se dječja književnost promatra kao ona koja prenosi kulturne
vrijednosti i „civilizira” djecu, kulturno ih integrira i uklapa u društvo
i njegove dominantne vrijednosti

Izbjegavanje vulgarnog, „lošeg” jezika te ozbiljnih i provokativnih
tema, osobito nasilja i seksualnosti

Jacqueline Rose u studiji The Case of Peter Pan ističe da je svrha tih
ograničenja manje u vezi s dječjim ukusima i razvojem, a više s

Nasuprot tome, radikalna književnost nastoji svojim temama i
pristupima pridonijeti estetičkoj i društvenoj transformaciji kulture

Mladi čitatelji susreću se s novim idejama, slikama i rječnikom koji im
pomažu da misle i postavljaju pitanja o svijetu

Dječja književnost kao čudovišno dijete (Lyotard) – kreativnost i
potencijal za promjenu

Radikalna dječja književnost daje otisak kulture u kojoj živimo, ali i
mogućnosti alternativnog načina života

Kompleksna veza dječje književnosti i književnog modernizma

You might also like