Umjetnost i moralno

uenje
2017. / 2018.
PLAN
Uvodno o definiranju umjetnosti
Vrijednost umjetnosti
Moralna vrijednost posljedice za raspravu
Autonomizam i moralizam
Nemoralna umjetnika djela
(Kognitivni) nemoralizam
Cenzura?
Uvod
Umjetnost
- Definicija umjetnosti
- Problemi definiranja
- Kako govoriti o umjetnosti?
- dogovor
Estetika
- ime se bavi estetika?
Estetika
ime se bavi estetika?
Estetika se bavi pitanjima centralnim za metafiziku,
epistemologiju i filozofiju uma.
Istraivanja iz podruja estetike su istraivanja primarno
usmjerena opisivanju estetskih kvaliteta, estetske percepcije i
estetskih sudova i samim time su su sastavni dio filozofskog
promiljanja.
Termin estetika se primarno koristi za tipino senzorna i
afektivna iskustva.
Estetika i moral
Estetika i moral predstavljaju dva istraivaka konteksta, a
poduzeti istraivanje o vezi estetike i morala ne znai istraivati
samo o estetici i moralu pojedinano, i izvlaiti zakljuak o
njihovom odnosu, ve je sam odnos u fokusu naeg istraivanja.
Glavni cilj e nam biti da uoimo gdje lee teorijske potekoe,
to su zapravo filozofska pitanja u ovoj raspravi, i na to se sve
ire ovi izazovi.
Nae ambicije su: razmiljanje o odnosu estetike i morala, u
njihovim razliitim formama i u razliitim oblicima
Pitanje vrijednosti
Filozofska rasprava o estetici i moralu su svodi na
pitanje vrijednosti.
Odnos izmeu polja istraivanja u estetici i moralu je
irok i dubok. Tie se i znaenja ivota, ljepote, dobrote,
znaenja uitka, toga kako ivjeti dobro; jednako kao
to dotie pitanja specifina za ontologiju,
epistemologiju i metodologiju.
Estetika i etika
Ne samo da estetske i moralne evaluacije dotiu mnoga
slina podruja naih misli i postojanja, ve imaju i
znaajnu slinost u strukturalnom smislu.
Problemi: dvojbe o statusu koji moemo pripisati
estetskim i moralnim znaajkama, o vrsti senzibiliteta
koji vjebamo kada donosimo estetske i moralne sudove,
i o tome kako se znaaj estetskih i moralnih vrijednosti
moe podudarati s percepcijom i prosudbom umjetnosti.
Estetika i etika

Estetika i etika - odvojene sfere?

Ludwig Wittgenstein :Etika i estetika su jedno te
isto?
Estetika i etika - dva prijedloga
1. ) Filozofi poput A.J. Ayer-a i J.L.Mackie-a su radili na
pretpostavci da rezultat dobiven iz filozofiranja o moralnim
temama moe vie ili manje direktno biti apliciran i na
estetske sluajeve.
(problemi: ovaj prijedlog ne uoava brojne razlike izmeu
estetike i etike; pretpostavlja da moral ima logiki prioritet
pred estetskim, a bez da nam osigurava bilo kakav uvjerlji
argument.)
Estetika i etika - dva prijedloga
2.) Grki filozofi smatrali su sljedee - moemo postaviti
odvojena pitanja za svaku pojedinu sferu istraivanja, ali
postoji vaan smisao u kojemu su, ljepota i moralna
dobrota neodvojivi na konceptualnom nivou.
Platon i Aristotel razvijaju pitanja specifina za filozofiju
umjetnosti (ukljuujui funkciju umjetnosti i ulogu autora),
a te teme nisu neto izolirano od ostalih podruja
filozofskog istraivanja, odnosno, odvojene od morala i
politike filozofije.
Estetika i etika - dva prijedloga
2.) konceptualna blizina estetskih i moralnih vrijednosti u
prijedlozima Platona i Aristotela je oita ak i u vokabularu: jedan
od glavnih termina za umjetnost u Antikoj Grkoj -techne, je
takoer implicitno vezan za pojmove znanja/vjetine i za praktinu
mudrost; a termin za lijepo (the beautiful), to kalon, direktno
referira na ideju injenja dobroga ili ispravnoga, proteno do ideje
dobroga samog, pa ak i pojma dobroinstva.
Za Platona i Aristotela, sva umjetnost ima moralnu prirodu. To ini
tako to usmjerava nae simpatije i emocije, a upravo su takva
afektivna stanja smatrana konstitutivnim elementima ireg morala.
Estetika i etika
emu nas vodi moralno promiljanje, a emu estetska
percepcija i iskustvo?
Filozofirati o moralnim temama esto ima implikacije na
odreenu vrstu djela ili ponaanja, dok razmiljanje o
estetskoj percepciji i iskustvu u najboljem sluaju vode do
takvih posljedica indirektno. Kao rezultat razmatranja
neke stvari estetski moemo, npr. eljeti nauiti kako na
neki odreeni nain slikati, ali ne moemo rei da je to cilj,
odnosno svrha filozofskog razmiljanja o umjetnosti.
Estetika i etika
Nitko ne sumnja da reprezentacijske forme umjetnosti kao to su
slikarstvo, tragedije ili novele, mogu imati poseban moralni sadraj,
ve je neslaganje oko toga kakvu takav sadraj moe imati vezu s
estetskim ili umjetnikim karakterom umjetnikog djela, ili da li su
moralne posljedice proizale iz slike, itanja novele ili sl, na bilo koji
nain relevantne za nae iskustvo umjetnikih djela. To je ono to se
pitamo!
No, prije nego odgovorimo na pitanja ovog odnosa, moramo dobro
razumijeti pojam estetskoga, odnosno prvo trebamo razumijeti
estetsko iskustvo, da bismo mogli uvidjeti protee li se ita od njega u
moralnu dimenziju.
Estetsko iskustvo
Teorija estetskog iskustva?
Problemi: a) velika raznolikost vrsta stvari (pa i osoba,
dogaaja) koje mogu biti objekt estetskog potovanja
b) mnotvo naina na koji se moe biti
dijelom umjetnikog djela, odnosno dijelom esteskog
potovanja
Estetsko iskustvo - psiholoki
prijedlozi
1.) prijedlog: estetsko iskustvo je mentalno stanje
karakterizirano trima svojstvima: jedinstvom,
kompleksnou i intenzitetom. Beardsley: Osoba ima
estetsko iskustvo tijekom odreenog perioda vremena
ako, i samo ako je vei dio njezine mentalne aktivnosti
tijekom tog vremena jedinstven i ako uiva vezan za
formu i kvalitetu osjetilno prezentiranog ili imaginarnog
objekta na koji je panja primarno usmjerena.
Estetsko iskustvo - psiholoki
prijedlozi
Problem za 1.) prijedlog: mora li nae iskustvo uvijek
biti okarakterizirano trima svojstvima?
Estetsko iskustvo - psiholoki
prijedlozi
2.) prijedlog: kada se bavimo estetskim promiljanjem,
prihvaamo jedinstveno mentalno stanje uglavnom
karakterizirano stanovitom vrstom izdvajanja; kada
uvaavamo stvari estetski, ne gledamo u njih kao
objekt koji ima praktinu svrhu kojoj treba sluiti.
Naprotiv, pristupamo objektu iskljuivo zbog njegova
estetskog karaktera.
Estetsko iskustvo - psiholoki
prijedlozi
2.) prijedlog: J. Stolnitz je predlagao da kada imamo
estetsko iskustvo, naa osjetilna sposobnost, neusmjerena
na praktine razloge, jednostavno potuje perceptivnu/
osjetilnu formu stvari. Pristupamo predmetu upravo zbog
njegovog estetskog karaktera. Estetski stav je
bezinteresna i suosjeajna panja bilo kojem objektu
(svjesnosti bilo ega), za njegovu vlastitu svrhu.
Estetsko iskustvo - psiholoki
prijedlozi
Prigovori:
ove teorije esto stoje na pretpostavci da svaki puta kada
poduzimamo isto estetski interes za objekt, inimo to ne samo
na jedinstven nain, ve i na nain koji je identian u svim
sluajevima estetskog uvaavanja
cirkularnost: uvodi mogunost estetskog stava, stvarajui time
priliku za filozofski napredak u definiranju estetskog iskustva.
Estetsko iskustvo
Estetsko iskustvo ukljuuje neke ili sve vrste sljedeih mentalnih stanja:
a) uitak u uvaavanju forme i dizajna,
b) izdvojenost od praktinih zahtjeva,
c) razboritost estetski istaknutih znaajki,
d) percepciju estetskih kvaliteta kao to su elegancija i uravnoteenost,
e) panju za nain na koji su formalno estetske i ekspresivne kvalitete izraene u
sluaju umjetnikih djela,
f) svjesnost o svim takvim svojstvima u sluaju prirode,
g) razmatranje neodreenosti ,
h) svjesnost objektova emocionalnog ili reprezenatcijskog sadraja.
Estetsko iskustvo - iskustvo estetske
vrijednosti
U osnovi, ini se da je estetsko iskustvo najbolje
okarakterizirano u terminima iskustva estetske vrijednosti,
a kako estetska vrijednost moe imati mnogobrojne i
razliite oblike i forme, tako moe i iskustvo istoga.
Estetska vrijednost je vrijednost koju stvar, osoba ili
dogaaj ima zbog svojih izrazito estetskih kvaliteta. Ali,
vratimo se na pitanje umjetnosti i razmotrimo ponovno
primjere.
Vrijednost umjetnosti
Vrijednost umjetnosti
Kada ne bi postojala umjetnost, nae bi interakcije, prolost i
budunost, i na okoli biti neprepoznatljivi u nekoliko vanih
aspekata. Ne bismo mogli prouavati povijest ili evoluciju ideja kroz
umjetnike pokrete i teorije, arhitektura bi primjerice, bila tek
proizvodnja zgrada; ne bismo imali znaaj u pozadini snimaka i
dokumentacije nekih vanih politikih i socijalnih dogaaja;
nedostajalo bi nam izvora interpretacije i rasvjetljavanja, kojima se
moemo vratiti s vremena na vrijeme, da bismo usmjerili svjetlo na
naa vlastita iskustva i misaone procese; svijet bez umjetnosti bio bi
zakinut jer bi mu nedostajao jedan od vanih izvora uitka i
oduevljenja.
Vrijednost umjetnosti
Raznolikost koja pripada umjetnosti djeluje na dva razliita
nivoa:
1.) postoji znaajna raznolikost sredstava koje cijenimo u
djelima koja pripadaju razliitim umjetnikim formama ili
anrovima. Naravno, nain na koji se bavimo Mozartovom
sonatom je razliit od pristupa koji imamo u promatranju
skulptura.
2.) razilaenje se javlja i unutar individualnih iskustava
umjetnosti. Wilde, Dorian Gray
Vrijednost umjetnosti
Da li su umjetnost i njezino uvaavanje toliko
raznolika kategorija da se uope o njoj ne moe
govoriti u opim terminima? Hoe li biti uope mogue
pronai jedinstven odgovor na pitanje zato cijenimo
umjetnost? I na kraju, trebamo li uope teiti
pronalasku tog odgovora?
Vrijednost umjetnosti
Mogunost jedne unificirane teorije vrijednosti umjetnosti:
M. Budd, Values of Art
1.) preambiciozno je postulirati jedinstvenu teoriju vrijednosti
umjetnosti, jer razliite prirode razliitih vrsta umjetnosti
impliciraju razliite vrijednosti. Naime, za razliite forme
umjetnosti-glazbu, slike, skulpture, arhitekturu, literaturu, ples-
postoje razliite vrste vrijednosti-vrijednosti umjetnikih djela,
kao djela odreene vrste umjetnosti. Svaka forma umjetnosti
postulira sustav vrijednosti koji je internalan za odreenu vrstu.
Vrijednost umjetnosti
Mogunost jedne teorije:
M. Budd, Values of Art
2.) preambiciozno je utvrivati vrijednosti umjetnosti
odreene vrste, jer recimo za glazbu, postoji vrijednost
pjesme kao pjesme, vrijednost simfonije kao simfonije, i
drugim glazbenih anrova. Budd zapravo govori da je
prigovor sadran u reductio ad absurdum pokuaju
osiguravanja jedinstvenog skupa umjetnike vrijednosti.
Vrijednost umjetnosti
S obzirom na ove prigovore, je li uope mogue
govoriti o jedinstvenoj teoriji umjetnike vrijednosti?
Da bismo to otkrili, moramo razmiljati tim pitanjima u
terminima naeg iskustva.
To znai da emo rei: umjetnost nam je znaajna i
vrijedna prvenstveno zbog onog to mi iz iskustva od
nje dobivamo. To iskustvo je ono to moe biti vrijedno
iz razliitih razloga.
Vrijednost umjetnosti
Umjetnost je, ini se, u mogunosti imati sljedee vrste
vrijednosti:
kognitivnu, socijalnu, edukacijsku, povijesnu,
sentimentalnu, religijsku, ekonomsku, terapeutsku,
moralnu, politiku i isto estetsku vrijednost.
Vrijednost umjetnosti
Iako znam vrlo malo o okolnostima u kojima su nastale ove slike
u Lascauxu u Francuskoj, ini se se prilino smisleno smatrati
kako je njihova vrijednost najbolje shvaena u terminima
vrijednosti koju su dali za socijalni ili identitet zajednice.
Kao dodatak socijalnoj vrijednosti koju je spiljska umjetnost
imala za svoje suvremenike, ti objekti estetskog uvaavanja,
danas imaju i arheoloku, odnosno povijesnu vrijednost. Za nas,
oni stoje kao svjedoanstvo kulture i ljudi prolosti, koji ne samo
da podupiru neke stvari koje o njima znamo, ve nam daju
naznake novih sfera istraivanja u naoj povijesti.
Vrijednost umjetnosti
Umjetnost moe imati i religijsku vrijednost. Liturgijske
pjesme kojima se mnogi od nas danas dive zbog njihovog
istog, jasnog i mirnog ugoaja, su zapravo nastale iz
liturgijske prakse kao jednog oblika oboavanja. Slino je
sa vitraima, skulpturama, arhitekturnim rjeenjima u
crkvama, iji su interijeri, vertikalne linije, slavoluci, tako
sagraeni da bi vodili, prvo oko, a zatim i um promiljanju
raja, i Boga.
Vrijednost umjetnosti
Umjetnika djela kao to su vitrai i skulpture imaju i
kognitivnu vrijednost: jasan dio njihove uloge jest, ili je
bar bio, u prezentiranju scena i prizivanju pria iz
kranske mitologije. Kao takvi, oni su u crkvama imali
i edukacijsku ulogu. Umjetnost koja je usredotoena na
reprezentaciju i istraivanje koncepata moe biti
shvaena i u terminima konceptualne vrijednosti.
Vrijednost umjetnosti
Ono to svi ovi sluajevi imaju zajedniko, bez obzira to se na
mnogo naina razlikuju, jest to da iza pukog osjetilnog,
emocionalnog ili imaginativnog aspekta estetskog iskustva
promiljanje takvih umjetnikih djela donosi neku vrstu znanja.
ee je takav sluaj da donose znanje koje je usmjereno na
povijesnu, prije nego li na filozofsku sferu; mnoge slike koje
danas smatramo bezvremenskim djelima su inicijalno bile
namjenjene ekonomskim i politikim implikacijama.
Vrijednost umjetnosti
Jedna od primarnih motivacija u pozadini umjetnikog
poticanja koja se javlja oko obitelji Medici u Firenci se
moe najbolje razumijeti u terminima politike
samopromcije i ekonomskog jaanja, bez obzira na
injenicu da su umjetnici svoj rad vrednovali primarno
zbog prirode slikovne reprezentacije, ili u sluajevima
sakralnih djela, zbog njihove religiozne funkcije.
Vrijednost umjetnosti - estetska
vrijednost
Posljednjih 100-tinjak godina, velik dio umjetnosti tei
svojoj estetskoj vrijednosti, ili barem uzrokovanju
primarno estetskog iskustva.
Mnoge umjetnosti koje su u poetku bile vrednovane
iz nekih razloga ranije spomenutih, danas imaju
primarno estetsku vrijednost. Umjetnosti i estetska
vrijednost, ili umjetnika i estetska, esto se misli, idu
ruku pod ruku.
Vrijednost umjetnosti - estetska
vrijednost
Estetska vrijednost se ini kljunom za priznavanje
vrijednosti umjetnosti.
- estetsko vs. umjetniko
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Intrinzina vrijednost je vrsta vrijednosti koje neke stvari
mogu imati zbog sebe same; vrsta vrijednosti koje stvari
imaju neovisno od bilo ega drugog.
Ekstrinzina vrijednost je vrsta vrijednosti koje neke stvari
imaju zbog svog odnosa prema drugim stvarima.
Ekstrinzina vrijednost se treba razlikovati od
instrumentalne vrijednosti, koja je forma ekstrinzine
vrijednosti, i koja se tie vrednovanja neega zbog toga to
nas to neto vodi do nekog drugog cilja.
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Ima li umjetnost instrumentalnu, intrinzinu ili
ekstrinzinu vrijednost?
Stavovi se razlikuju obzirom na doktrine koje odgovor
nude.
(formalizam, Tolstoy)
U neto manje ekstremnom prijedlogu, objekt
umjetnikog potovanja, moe imati i intrinzinu i
ekstrinzinu vrijednost.
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Primjer vaze: ima ekstrinzinu vrijednost zbog relacije
koju daje odreenoj kolekciji vaza kojoj pripada; moe
imati instrumentalnu vrijednost, jer funkcionira kao
dra cvijea; ali, nitko ne iskljuuje mogunost da
vaza ima i intrinzinu vrijednost svojih estetskih
znaajki, te zbog opeg iskustva kojem doprinosi.
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Umjetnost bi trebala, da bismo tvrdili da ima
vrijednost, prije svega imati intrinzinu vrijednost.
To zapravo znai: umjetnost moe imati i intrinzinu i
ekstrinzinu vrijednost, ali se ini da intrinzina
vrijednost znai vie, i to ne samo s filozofskog
stajalita. (primjer: sluanje Chopina)
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Sada kad smo ocrtali razliku izmeu intrinzine i
ekstrinzine vrijednosti, ini se da bismo mogli rei da
je nae iskustvo umjetnosti ono to ima najvei znaaj
kada govorimo o procjeni vrijednosti umjetnikog
djela.
Umjetniko djelo je vrijedno ako je iskustvo koje nudi
vrijedno, do tog stupnja da ima intrinzinu vrijednost.
Vrijednost umjetnosti - intrinzina i
esktrinzina vrijednost
Sada kad smo ocrtali razliku izmeu intrinzine i
ekstrinzine vrijednosti, ini se da bismo mogli rei da
je nae iskustvo umjetnosti ono to ima najvei znaaj
kada govorimo o procjeni vrijednosti umjetnikog
djela.
Umjetniko djelo je vrijedno ako je iskustvo koje nudi
vrijedno, do tog stupnja da ima intrinzinu vrijednost.
Vrijednost umjetnosti - estetska i
moralna vrijednost
Estetska vrijednost je vrsta vrijednosti koju umjetniko
djelo moe imati zbog svojih estetskih kvaliteta
(ravnotea, runoa, vedrina, ljupkost..)
Takoer, moralnu vrijednost moemo pripisati
umjetnosti, zbog njezina moralnog karaktera i sadraja
(novela koja predstavlja neke okrutne postupke ili sl.)
Vrijednost umjetnosti - umjetnika
vrijednost
Umjetnika vrijednost jest vrijednost dobivena ukupnim
umjetnikim karakterom. Ako estetska, moralna ili neka
druga vrijednost doprinosi vrijednosti umjetnikog djela
kao umjetnosti, tada je dio onoga to imamo na umu
kada govorimo o umjetnikoj vrijednosti.
Umjetnika vrijednost, za nau raspravu, tako obuhvaa
estetsku i moralnu vrijednost pod uvjetom da sudjeluju
u opoj vrijednosti umjetnikog djela kao umjetnosti.
Umjetnost kao izvor
razumijevanja
Kognitivna vrijednost umjetnosti
Kognitivna vrijednost je vrsta vrijednosti koju
umjetnika djela imaju esto zato to imaju neku drugu,
recimo, emotivnu, povijesnu, politiku vrijednost.
Npr. Picassova Guernica, ima kognitivnu vrijednost, bar
djelomino zahvaljujui svom emocionalnom sadraju:
djelo osigurava uvid i znanje ne samo o panjolskom
graanskom ratu, ve i openito o ljudskoj patnji koju
izaziva politiki konflikt.
Kognitivna vrijednost umjetnosti
Aristotel - kognitivna vrijednost je ne samo mogua, ve i vana.
U svojoj Poetici pie da je poezija tretiranje univerzalija prije
negoli pojedinanosti, te je izvrstan pogon za prenoenje znanja.
Umjetnost je za Aristiotela realizacija univerzalnog: za razliku od
povijesti, koja je limitirana na pokazivanje prolih dogaaja, (te
time upuena na pojedinano) umjetnost trai uhvatiti i prikazati
univerzalno u svakom pojedinanom fenomenu.
Martha Nussbaum smatra da velika djela literature nuno
produbljuju nae moralno razumijevanje i razvoj. Oni to ine,
tako to fokusiraju nau panju i formiraju nae stavove.
Kognitivna vrijednost umjetnosti
Prigovori:
1.) Je li umjetnost zaista sposobna donijeti kognitivno
iskustvo takvo da moemo rei da umjetnost moe
imati znaajnu kognitivnu vrijednost. (Platon)
2.) ak i ako je umjetnost sposobna izazvati takvo
iskustvo i imati takvu znaajnu kognitivnu vrijednost,
takva vrijednost nije relevantna za opu vrijednost
umjetnosti. (formalisti)
Kognitivizam - za i protiv
Pozitivno stajalite u pitanju znanja u umjetnosti je
poznato kao doktrina kognitivizma, i okupljeno je oko
2 osnovna pravila:
1. umjetnost je sposobna dati nam netrivijalno znanje
2. kognitivna vrijednost umjetnikog djela krucijalno
odreuje opu vrijednost umjetnosti.
Kognitivizam - za i protiv
Argumenti protiv kognitivizma mogu, grubo, biti
podijeljeni u dvije vrste, koje se oslanjaju na 2 pravila
koja smo naveli:
(i) argumenti koji ele opovrgnuti ideju da umjetnost
moe dati znanje koje je znaajno i suvislo
(ii) argumenti koji su usmjereni protiv tvrdnje o
mogunosti znanja u umjetnosti uope.
Kognitivizam - za i protiv
(i) argumenti koji ele opovrgnuti ideju da umjetnost moe dati
znanje koje je znaajno i suvislo
Jedan prigovor tvrdnji da moemo neto nauiti kroz umjetnost je
baziran na opim potekoama definiranja tono to je to to uimo
u iskustvu umjetnosti. Recimo, to tono moemo nauiti itajui
Flaubertovu Madame Bowary?
Znanje koje kognitivisti tvrde da dobijaju moe, smatraju
nekognitivisti, biti banalno i beznaajno. Stolnitz dodaje, da ne
postoji nita u znanju to je jedinstveno za umjetnost, odnosno da
ne postoje karakteriztine umjetnike istine.
Kognitivizam - za i protiv
(i) argumenti koji ele opovrgnuti ideju da umjetnost moe
dati znanje koje je znaajno i suvislo
Odgovor: iako svakako jest teko nai rijei kako izraziti
tono to je netko nauio iz iskustva odreenog
umjetnikog djela, kognitivizam ne treba biti opovrgnut
injenicom da znanje iz umjetnosti ne moe biti (potpuno)
obuhvaeno u propozicionalnim terminima. David Novitz
je tvrdio da je najvanija vrsta znanja koju moemo dobiti
iz umjetnosti, praktino znanje.
Kognitivizam - za i protiv
(i) argumenti koji ele opovrgnuti ideju da umjetnost
moe dati znanje koje je znaajno i suvislo
Odgovor: kognitivist ima razloga za tvrditi da iako
moe biti tono da neko propozicijsko znanje koje
umjetnost nosi jest banalno, to ne znai da je svo znanje
koje umjetnou moemo dobiti ili propozicijsko ili
banalno.
Kognitivizam - za i protiv
(ii) argumenti koji su usmjereni protiv tvrdnje o mogunosti znanja
u umjetnosti uope - tiu se logike mogunosti da umjetnosti
donese neko znanje.
Za prvu veziju (ii) stoji da, da bi znanje stvarnog (odnosno
nefikcijskog) svijeta bilo dobiveno kroz umjetnost mora referirati na
svijet. Neki nekognitivisti, posebice, Terry Diffey smatraju da
umjetnost u tome ne uspijeva. Ono to umjetnost ini, jest da nas
poziva u svijet koji je imaginaran, i stoga nema vanost za aktualni
svijet. Umjetnost, drugim rijeima, ne moe premostiti udaljenost i
razliku meu tim svjetovima.
Kognitivizam - za i protiv
(ii) argumenti koji su usmjereni protiv tvrdnje o mogunosti
znanja u umjetnosti uope - tiu se logike mogunosti da
umjetnosti donese neko znanje.
Odgovor:
1.) nije sva umjetnost fikcionalna.
2.) ak i za umjetnika djela koja ne referiraju na stvarne
dogaaje, osobe ili mjesta, nije oito da je pretpostavka
Diffeyevog prijedloga valjana, tj. da jedino ono to referira na
stvarni svijet moe imati izravan kognitivni znaaj.
Kognitivizam - za i protiv
Jo jedan argument protiv teze da umjetnost moe donijeti
znanje, baziran je na tvrdnji da pitanje znanja nije samo pitanje
sadraja, ve i pitanje pouzdanosti metode. (iii)
Da bismo imali znanje, trebali bismo imati istinita vjerovanja, ali
ta vjerovanja moraju biti i opravdana, pouzdana a ne dobivena
pukim sluajem. Stolnitz smatra kako umjetnost ne ispunjava taj
uvjet, jer vjerovanja dobivena umjetnou ne mogu imati dokaze.
Zbog toga, nekognitivisti dre, umjetnost ne moe dati znanje
koje je relevantno i primjenjivo na stvarni svijet.
Kognitivizam - za i protiv
Odgovor na (iii): dok je sasvim sigurno da je za vjerovanje
potrebno opravdanje kako bi postalo znanje, to ne mora biti sluaj
da se opravdanje tog vjerovanja (vjerovanja o fikcijskom
dogaaju ili osobi) ne moe primjeniti na dogaaje i znaajke
stvarnog svijeta. Ako je situacija, dogaaj, osoba opisana u
umjetnikom djelu dovoljno slina situaciji, osobi ili odgaaju u
stvarnom svijetu, tada nije potreban neki poseban razlog zato ne
moemo bazirati znanje dobiveno umjetnikim djelom na
stvarnost. initi to nije poeljno, ali je nuno ako znanje i
razumijevanje dobiveno umjetnou elimo primjeniti na ivot.
Vrste znanja iz umjetnosti
Kognitivisti tvrde da umjetnost moe biti izvor etiriju
vrsta znanja:
- konceptualno znanje o moguim scenarijima prolog,
sadanjeg i budueg vremena;
- fenomenalno znanje;
- forme praktinog znanja i
- konceptualno znanje koje je prvenstveno moralno.
Vrste znanja iz umjetnosti
Konceptualno znanje o moguim scenarijima prolog,
sadanjeg i budueg vremena:
- umjetnost nam moe moe dati uvid u situacije koje
sami nismo iskusili direktno; znanje ne samo o onome
to je mogue, ve i onome to je aktualno
Vrste znanja iz umjetnosti
Fenomenlano znanje:
- umjetnost moe proiriti opseg iskustava i dati nam
nove forme epistemolokog pristupa u situacije,
dogaaje i osobe koje nismo jo, ili nikada neemo
iskusiti. Kada konzumiramo umjetnost moemo, da
tako kaemo, protezati znanje koje dobivamo iz naeg
iskustva umjetnosti koje inae ne bismo dobili, i tako
poveati ope razumijevanje i znanje o svijetu.
Vrste znanja iz umjetnosti
Forme praktinog znanja:
- umjetnost nas moe poduiti kako unaprijediti nae
emocije, tako to nas ui koji je emocionalni odgovor trai
odreena situacija; moe poboljati nain na koji naa
imaginacije djeluje, tako poveavajui nae razumijevanje;
ui nas definirati odreenu vrstu strukture naih ivota
pomaui nam izdvojiti znaajna svojstva koja nam
omoguavaju nai smisao u situacijama, mislima i
odlukama s kojima se susreemo
Vrste znanja iz umjetnosti
Konceptualno znanje koje je prvenstveno moralno:
- knjievnost nam posebno, smatra se, moe dati neprocjenjivu
formu znanja o prirodi naih moralnih koncepata. Ne samo da
moemo dosei i proistiti koncepte moralnog sadraja, kao to
su empatija i opratanje, ve moemo prii cijeloj moralnoj
perspektivi i vrijednosnom susavu. Martha Nussbaum smatra da
dok nam moralna filozofija daje obrise dobrog ivota, trebamo
oblik moralne vizije, koja je oprimjerena u literarnim djelima,
kako bi obuhvatila posebne zahtjeve pojedinanih situacija.
Doseg moralnog znanja
Pozicije variraju od one koja kae da umjetnost donosi
moralnu lekciju do onih koje tvrde da je umjetnost
kljuna za nae moralno razumijevanje i edukaciju, te
stoga centralna za razvoj nas kao ljudskih bia.
2 prijedloga:
- Nussbaum (propozicionalizam)
- Carroll (klarifikacionalizam)
Doseg moralnog znanja
Kognitivistika teorija Marthe Nussbaum:
- bazirana je na tvrdnji da su literarna djela fundamentalna
za moralnu filozofiju posebno, i za ivot openito.
Nussbaum pie da odreeni literarni tekstovi jesu
jednostvano neophodni za filozofsko istraivanje u etikoj
sferi i stvaraju izvore uvida bez kojih istraivanje ne moe
biti potpuno. ak tovie, stanovite istine o ljudskom
ivotu mogu jedino biti prikladno i precizno objanjene u
jeziku i formi karakteristinoj za narativne umjetnike.
Doseg moralnog znanja
Kognitivistika teorija Marthe Nussbaum:
- Nussbaum smatra da itanje dobre literature osigurava
bogat i prikladan kompleks konkretnih situacija koje nas
potiu da razmiljamo o moralnom sadraju takvih situacija i
izotravamo svoje moralne misli. Knjievnost tjera, i
osigurava bolju perceptivnost i osjetilnost za odreene
dogaaje; trai da budemo promiljeniji u vezi istaknutih
stanja stvari. Te vjetine, smatra Nussbaum, su one
sposobnosti koje trebamo imati u moralnom razumijevanju.
Doseg moralnog znanja
Carrollov prijedlog:
- umjereniji prijedlog koji kae da umjetnost moe dovesti do
moralnog razumijevanja, a poiva na ideji da e knjievnost
(ili narativna umjetnost) razbistriti i proiriti moralno znanje
koje mi ve posjedujemo. Ovaj prijedlog kae da iako
umjetnost ne moe dati novo propozicijsko znanje, ono
moe produbiti nae moralno razumijevanje, tako to nas,
meu ostalim, potie da primjenjujemo nae moralno znanje
i emocije na specifine situacije
Doseg moralnog znanja
ini se da stvarni doseg moralnog znanja u umjetnosti
lei negdje izmeu ova dva prijedloga. Kroz nae
iskustvo umjetnosti moemo dosei neovisno moralno
znanje (a ne samo jednostavniju ideju specifinog
moralnog koncepta), iako moralno znanje ne mora
automatski predstavljati nunu komponentu naeg
filozofiranja.
Ana Karenjina i Robinson Crusoe
Moralna uvjerenja i
umjetniko uvaavanje
Kako cijenimo umjetnost?
Pitanje da li bi naa moralna uvjerenja trebala utjecati
na nae uvaavanje umjetnosti se tie trostruke relacije
izmeu:
(i) naih vlastitih moralnih uvjerenja i privrenosti
(ii) karaktera umjetnikog djela
(iii) vrijednost djela prema umjetnosti
Kako cijenimo umjetnost?
Istraivat emo odnos moralne vrijednosti i umjetnike kvalitete
Postoje dva iroka pristupa koji dominiraju ovom debatom.
Jedan smjer porie mogunost postojanja bilo kakve vrste internalne
filozofske relacije izmeu moralne vrijednosti i vrijednosti
umjetnosti, te stoga umjetnosti moramo pristupiti samo u
terminima njezinih ne-moralnih (ne nemoralnih, nego onih koje
nisu moralnog karaktera) znaajki.
Drugi pristup zastupa suprotno stajalite - da vrijednost umjetnosti
mora biti razmotrena bar djelomice u treminima njezine moralne
vrijednosti.
Kako cijenimo umjetnost?
Osnovno pitanje kojim se bavimo jest trebamo li
dopustiti moralnim vjerovanjima da utjeu na nae
prosuivanje umjetnosti, ili bismo li se od tog utjecaja
trebali distancirati?
Autonomizam
Autonomizam jest stajalite da je estetska vrijednost
umjetnosti neovisna od njezinih drugih vrsta
vrijednosti. Ovaj stav moe biti iskazan na nekoliko
naina, ovisno o tome koliko jako netko vjeruje u
neovisnost ovog pitanja:
Formalizam (radikalni autonomizam) ili esteticizam
Autonomizam
Formalisti, kao to je Clive Bell, moralni karakter umjetnikog djela
smatraju posve nevanim za intrinzinu estetsku vrijednost, jer je
jedino relevantno u estetskoj ocjeni i evaluaciji lijepa forma.
Umjetnost je vrijedna, drugim rijeima, ako i samo ako ima estetsku
vrijednost.
Ova pozicija od nas trai da imamo neto to Edward Bullough
opisuje kao psihiku distancu prema umjetnosti; odnosno stav
gdje prekidamo na uobiajen pogled na svijet, te prihvaamo
percepciju koja odvaja objekt i njegovu pojavnost od nas samih,
drei ih podalje od praktinih potreba i ciljeva.
Autonomizam
Ova linija argumenta je ope poznata kao radikalni
autonomizam ili jednostavno esteticizam (RA/E)
No, ova pozicija pokazuje pomalo nerealnu sliku
odnosa moralne vrijednosti i drugih vrijednosti u
umjetnikim djelima, a tvrdnja da je sav sadraj
nevaan za ocjenjivanje vrijednosti umjetnikog djela je
neplauzibilna.
Autonomizam
Uzimimo primjer Grayson Perryevih vaza koje su
precizno oblikovane, raznobojno dekorirane, te stoga
moemo rei da imaju lijepu formu. Ali, se ini
problematinim, ako ne i nemoguim ouvati takav
pozitivan stav, nakon to smo otkrili da reprezentacije
na njima predstavljaju scene zlostavljanja djece.
Autonomizam
Ukratko, RA je pozicija koja kae da je neprikladno
primjenjivati moralne kategorije na umjetnika djela, jer jedino
vano u njihovom procjenjivanju jest njihova estetska
vrijednost. Estetske vrijednosti su neovisne (autonomne) od
ostalih vrsta vrijednosti. RA kae da je prikladan nain
odgovora na umjetnost jedino onaj koji ukljuuje estetske
kvalitete, dok je upotreba moralnih, ili drugih socijalnih
vrijednosti pogrena. Ovakav nain gledanja na umjetnost
ignorira potencijalne naine na koje umjetnost (osim estetskog
naina) moe imati vrijednost.
Autonomizam

- Rat i mir - umjetniki sadraj ponekad i pod

odreenim okolnostima utjee na estetsku vrijednost
umjetnikog djela.
RA moemo odbaciti, pa ak i unutar autonomistikog
okvira, jer prejako autonomno karakterizira moralne
vrijednosti.
Autonomizam
Umjereni autonomizam ili sofisticirani esteticizam zadrava
neovisnost moralne vrijednosti umjetnosti, u odnosu na intrinzinu
vrijednost, a ipak predstavlja mnogo razumniji koncept te
neovisnosti.
Ova teorija kae: moralni karakter umjetnikog djela moe utjecati
na njezinu intrinzinu vrijednost, gdje je takva vrijednost dobivena
primarno, ako ne i samo u estetskim terminima, ali to ne ini nuno.
Glavna ideja je da moralni karakter umjetnikog djela utjee na
njezinu vrijednost indirektno, ako i samo ako taj moralni karakter
kvari ili promovira estetski vrijedne znaajke djela.
Autonomizam
Za pobornike ove pozicije, kao to su Monroe Beardsley i Peter
Lamarque, bilo bi problematino djelo smatrati loim, npr. na temelju
toga to njegova moralna karakterizacija ne uspijeva biti istinita za/u
ivot/u, jer je takav stav nevaan za intrinzinu vrijednost
umjetnosti. Ipak, ako je tema novele nezanimljivo ili loe razvijena u
svojim vlastitim terminima, kao rezultat npr. moralnog karaktera djela,
tada moemo rei da je vrijednost umjetnikog djela prema
umjetnikom djelu umanjena.
Ono to nam je vano kada prosuujemo umjetniko djelo je mogu li
umjetnika djela razviti slike, likove i teme na takav nain da ih
smatramo estetski privlanima i uvjerljivima.
Autonomizam
UA/SE: iako svakako postoji smisao u kojem bismo
mogli rei da Perryeve vaze jesu lijepe, njihov je
moralni sadraj toliko stravian, da se ini, da on ipak
umanjuje estetske kvalitete umjetnikog djela, jer utjee
na njihovu intrinzinu vrijednost. Smatrati da je vaza
lijepa, bez rezerve, i ne smatrati da je njezina ljepota
umanjena temom onoga to prikazuje, jest zapravo
prilino neprikladno.
Autonomizam
2 problema za UA/SE:
1. ) kao to kae Matthew Kieran - moe biti problematino zadrati
ideju da moralni karakter djela utjea na estetsku vrijednost samo
indirektno. ini se da je teko rei da postoje djela koja su, kako kae
Kieran, banalna, suvie sentimentalna ili plitka, a bez da se
istovremeno ne pozovemo na tvrdnje kao to su plauzibilnost, uvid i
eksplanatorna mo, to su sve redom oznake kognitivne vrijednosti. To
indicira da je moda tee nego to smo mislili, zastupati traenu
odvojenost izmeu kognitivnih tvrdnji i aspekata umjetnikog
iskustva, nego to bi bilo povezati direktno estetski karakter
umjetnikog djela.
Autonomizam
2 problema za UA/SE:
2.) problem je vezan za nain na koji se moemo odupirati
imaginarnom ukljuivanju u moralnim karakter umjetnikog djela. To
znai da odreena umjetnika djela trae od nas, da bi bili u
potpunosti estetski ocjenjena, da upotrijebimo nau imaginaciju.
Meutim, nije uvijek mogue zauzeti imaginativnu perspektivu koju
djelo od nas trai-npr, kad gledamo film kao to je Pulp Fiction, koji
besramno glorificira nasilje, ili Trijumf volje, koji se poziva na
nacistiki reim, vrijednosni sustav i ideale, moemo ne htjeti ili ak ne
biti sposobni zauzeti poziciju predloenu ili traenu od strane
umjetnosti.
Autonomizam
Dakle, postoji pitanje o tome kako povui granicu
izmeu direktnog i indirektnog utjecaja, i ustanoviti, sa
sigurnou, da tvrdnja da moralna vrijednost nikada ne
moe utjecati na estetsku procjenu na opisan nain jest
openito valjana, bez izmike. Postoji i zabrinutost oko
mogunosti imaginacije u bavljenju s umjetnikim
djelima koja nam preporuaju pogled koji nam je duboko
kontraintuitivan, a gdje je takvo bavljenje centralno za
estetsko prosuivanje djela o kojem govorimo.
Autonomizam
Odgovori:
- kao odgovor na prvi problem, pobornici UA/SE mogu rei da je
mogue izbjei mijeanje direktnog i indirektnog utjecaja tako to
emo biti oprezniji u naim evaluacijama, i tako to emo otkloniti
nerazborite prosudbe koji ne uspijevaju ocrtati i dati korist od te
konceptualne distinkcije.
- u drugom sluaju, kao to je Michale Tanner istaknuo, jedna od
najuznemirujuih, ali i interesantnih stvari koje dobro umjetniko
djelo moe uiniti jest da ga ocijenimo (iako trenutno i fikcionalno)
do perspektive koju smatramo moralno upitnom.
Moralizam
Moralizam se temelji na tvrdnji da je moralni karakter umjetnikog
djela sredinji za nae procjenjivanje i ocjenjivanje umjetnikog djela.
Kao to je naglasio Tolstoj (1930), ova pozicija trai koncept u kojemu
je vrijednost umjetnosti odreena njezinim moralnim karakterom.
Radikalni moralizam je pozicija koja smatra da je estetska vrijednost
umjetnikog djela utvrena njezinom moralnom vrijednou.
Najekstremnija verzija ove pozicije reducira svu estetsku vrijednost na
moralne vrijednosti. Radikalni moralizam je uvelike kritiziran zbog
ignoriranja odreenih fundamentalnih aspekata estetskih vrijednosti,
ako to su formalne znaajke.
Moralizam
U slabijim, ali plauzibilnijim terminima, pozicija tei ideji
da se moralni upliv moe raunati kao estetski, i obrnuto,
gdje je estetska vrijednost smatrana dijelom intrinzine
vrijednosti umjetnikog djela.
Ta pozicija, poznata kao umjereni moralizam, je u
mogunosti nositi se sa injenicom da je bar neka
umjetnost dobra unato tome to je moralno pogrena i
nepojmljiva, za razliku od radikalnog moralizma, koji to
ne moe.
Moralizam
Rijeima Noela Carrola, umjereni moralizam tvrdi da u
nekim primjerima moralni nedostatak u umjetnikom
djelu moe biti estetski nedostatak, i da ponekad moralna
vrlina moe biti estetska vrlina. Ovo se suprotstavlja
poziciji umjerenog autonomizma koji priznaje da
umjetnika djela mogu biti moralno manjkava i moralno
loa, ali onda kae da je moralna pogrenost umjetnikog
djela nikada ne moe biti smatrana estetskim
nedostatkom.
Moralizam
Moralna prosudba je klju evaluairanja i ocijenjivanja
umjetnikih djela. Da bismo procijenili umjetniko djelo, a
onda i s njim suosjeali ili potvrdno na njega reagirali,
trebamo prepoznati moralni karakter i znaajke iskazane i
potvrene (ekspilicitno i implicitno) djelom. U tom smislu,
moralna pogreka se takoer moe smatrati kao estetska
greka, kada situacija ne uspijeva izazvati ispravan
moralni odgovor od nas. (Zloin i kazna)
Moralizam
Prema umjerenom moralizmu, mogue je da umjetniko djelo
ima moralno sramotan karakter, a bez da to bude relevantno za
njezinu estetsku vrijednost umjetnosti. Jer takav moralni
karakter ima vanost samo prema naem cjelokupnom
procjenjivanju, gdje nekako sprijeava nau mogunost da se
bavimo umjetnikim djelom ili da na njega prikladno
odgovorimo. Dok umjereni moralizam dozvoljava uzajaman
utjecaj izmeu moralne i estetske vrijednosti, on prepoznaje da
velika umjetnost ne treba imati moralni karakter da bi bila
dobra umjetnost.
Moralizam
Problemi:
1. ) protiv Carrollove teorije moemo rei da u stvarnosti ne uspijeva
napraviti mjesta za mogunost da moralne znaajke umjetnikog djela
imaju direktan utjecaj na umjetniku vrijednost, jer je sposobnost
umjetnikog djela da bude privlano ili da izazove emocionalni
dogovor uvelike estetska stvar. ini se kako Carroll pretpostavlja da je
intrinzina vrijednost umjetnikog djela internalno vezana za na
emocionalni odgovor na moralni karakter umjetnikog djela, a teorija
pokazuje da ponekad nismo u poziciji da sudimo koliko je dobro
umjetniko djelo, zbog nae reakcije na njezin moralni karakter.
Moralizam
Problemi:
2.) tie nedoumice o nainu na koji teorija ovisi o ideji da
umjetnost mora uspijeti u svojoj moralno voenoj namjeri;
jer neka djela koja to ne uspijevaju, su bolja, zapravo ba
zbog toga. Propagandna umjetnost - Carrollov prijedlog,
ini se, ne uspijeva prihvatiti da moralna pogreka
umjetnikog djela, u sluaju propagandne umjetnosti,
moe biti smatrana estetskom vrlinom.
Moralizam
Eticizam:
Za Gauta, estetska vrijednost umjetnikog djela je vrijednost objekta kao
djela umjetnosti, odnosno, njezina umjetnika vrijednost.
Eticizam je teorija o manifestaciji odreenih moralnih stavova koje
umjetniko djelo iskazuje. Stavovi su iskazani u odgovorima koje
umjetnika djela odreuju svojoj publici. Kada djelo odreuje odreeni
odgovor koji je, po definiciji, intrinzino vezan za vrijednost djela kao
umjetnosti, i gdje taj odgovor ovisi o etikoj evaluaciji, moralni karakter je
uvijek relevantan za vrijednost djela kao umjetnosti. Kada se zasluen
odgovor odvoji od propisanog odgovora, djelo je pogreno, falino.
Moralizam
Carroll izriito kae da Gaut, ini se smatra da je svaka moralna
manjkavost u umjetnikom djelu estetska manjkavost, dok on brani
umjereniju tvrdnju, odnosno, da se ponekad moralna manjakavost u
umjetnikom djelu moe smatrati estatkom manjkavou. Eticizam je
vrlo snana pozicija, dok je Carrollova umjerena.
Obje teorije imaju svoje prednosti i slabosti. Ono to je jasno je da
pitanje od kojeg smo krenuli, promijenilo svoje znaenje. Pitanje o
tome trebamo li pustiti naa moralna uvjerenja da utjeu na nae
estetske prosudbe i ocjenu, se sada pretvorilo u pitanje o tome mogu li
i trebaju li moralni karakter umjetnikog djela utjecati na njegov
intrinzini karakter.
Problematini primjeri
U prilog esteticizmu (osobito sofisticiranoj verziji) ide
nain na koji smo bar ponekad sposobni jasno razlikovati
moralni karakter od intrinzine vrijednosti umjetnikog
djela, a tovie, i ignorirati prethodno u naem opem
ocjenjivanju djela.
S druge strane, postoje sluajevi, kao to su Perryeve vaze,
ili Trijumf volje, gdje takva separacija nije niti jednostavna,
niti poeljna.
Problematini primjeri
ini se moralno neprikladno rei da je moralni sadraj takvih djela neto to ne
bi trebalo imati utjecaja na proces procjenjivanja i ocjenjivanja umjetnikog djela.
Iskustvo negodovanja, ini se centralnim za umjetniko iskustvo Perryevih vaza
i ako oduzmemo taj osjeaj, vaze su samo vaze. Kada to kaemo, imamo
distinkciju koja nam moe pomoi, jer ono to jest vano u ovom procesu je
moralna perspektiva koja nam je ponuena, ne nuno moralni sadraj koji se na
prvi pogled ini, i to nam omoguava da pustimo brigu po strani u odnosu
sluajeva kao to je Perryjev. Moralna perspektiva koja nam je ponuena tim
vazama je upravo ona koja nije protivna naim moralnim vjerovanjima i
uvjerenjima, odnosno, da je iskoritavanje djece vrlo teko za otkriti ga, i moe
biti skriven iza ugodnoe i lijepe fasede, ako je zastraujue kako god. ak
tovie, podie pitanje meu svojim promatraima o moralnoj odgovornosti
svjedoka, koji gledaju bez da vide.
Problematini primjeri
S Trijumfom volje, s druge strane imamo sluaj da film
postavlja gledite sa kojime se ne moemo nikako sloiti ili
prema kojemu smo moralno vezani uskratiti simpatije. Ono to
redateljica nudi je nacistika ideologija, i ini se da ne postoje
okolnosti pod kojima bi nae sadanje vienje moglo biti
promijenjeno.
Oito, teki sluajevi su kljuni za moralistiki tabor, jer je
veoma teko za autonomiste ili esteticiste sauvati njihov
kredibilitet u svjetlu radova tako upitnog moralnog karaktera.
Problematini primjeri
Umjereni moralizam se moe initi savrenom alternativom iz ovih
razloga: ne samo da moe vrijediti za ovakve slujeve, ve i slijedi ideju
da moralni karakter umjetnikih djela ne mora uvijek i nuno utjecati na
vrijednost umjetnosti. Kao to smo ve vidjeli, ova teorija tvrdi da moralni
karakter postaje vaan kada sprijeava nau mogunost bavljenja
umjetnikim djelom ili nas spijeava da odgovorimo na nju prikladno.
Ipak, kao to smo ve utvrdili, umjereni moralizam riskira ponuditi
teoriju koja se na bolji pogled moe initi niti moralistikom niti
autonomistikom. Iako umjereni moralizam dozvoljava ideju da moralna
vrlina i mana mogu ponekad biti i estetske, ne ini se da prihvaa da
moralna mana umjetnikog djela moe biti njegova vrlina.
Problematini primjeri
Ako umjetniko djelo moe biti dobro na temelju vrijeanja naeg
osjeaja za ono to je ispravno, tada je to problematino i za
esteticizam, jer on tvrdi da etika procjena jest relevantna za
estetski nedostatak umjetnikog djela.
Poinje se initi, da e pitanje moralno sramotne umjetnosti, koja
je ipak dobra umjetnost (moda ak upravo zbog takov moralnog
karaktera), imati odlunu rije u ovoj debati. Lolita - jedna od
najvaniji stvari koju umjetniko djelo moe uiniti jest dobiti od
nas pristanak (iako trenutni i fikcionalni) za perspektivu koju
smatramo moralno sramotnom.
Problematini primjeri
ini se da je pitanje da li moralni karakter treba utjecati na
umjetniku prosudbu zapravo pitanje mora li umjetnost
sluiti (dobroj) moralnoj svrsi da bi bilo dobro kao
umjetnost. Drugim rijeima, dok se pitanje nemoralne, a
naizgled estetski dobre umjetnosti ne rijei, ne moemo
formulirati konkluzivni odgovor na pitanje da i naa
moralna prosudba treba utjecati na umjetniku ili ne.
Nemoralna umjetnost
Moe li umjetnost biti dobra zbog
nemoralnog karaktera?
Istovremeno zadivljuju autoportret i lea kroz koju
moemo vidjeti kako je Rembrandt vidio sebe pred kraj
svog ivota i kako je razumio svoja iskustva koja su
oblikovala njegov pogled na svijet. Sliku smatramo
vrijednom i zbog izgleda i zbog duboke humanosti koju
oslikava.
Francis Bacon Study of Velasquess Portrait
of Pope Innocent X, npr. jest neugodan za
gledati na neki nain, ali svekupno dostie
vrijedne i oaravajue estetsko iskustvo.
Oslikana scena ima elemente nasilja i oaja,
boje se mogu opisati kao blistave, ali
oslikane na istovremeno suptilan nain na
koji Bacon oslikava Papu i njegovo
mentalno stanje nadilazi poetnu impresiju,
a ostavljeni smo sa nadahnjujuim i
elektrificiranim osjeajem djela.
Moe li umjetnost biti dobra zbog
nemoralnog karaktera?
2 naina na koji umjetniko djelo moe biti nemoralno:
1.) zbog sredstava ili naina na koji umjetnik izrauje
umjetniko djelo (http://www.rickgibson.net/
freezedry.html
2.) zbog sadraja koji djelo prikazuje (primjer: Trijumf
volje, http://www.xvideos.com/video278328/
monica_belluci_scene_-_irreversible_2002 )
Moe li umjetnost biti dobra zbog
nemoralnog karaktera?
Odnos izmeu moralno pogrenog karaktera djela i estetske
i umjetnike vrijednosti djela moe se rei djeluje u dva
smjera:
Prvo, moralni karakter djela kao to je u filmu Trijumf volje,
moe biti prekorljiv ba zato to je tako lijep. (propaganda)
Drugo, mogue da neka djela dobiju opu pozitivnu ocjenu
upravo zato to su moralno manjkava, te da upravo njihov
moralno upitan karakter stvara njihovu estetsku i
umjetniku vrijednost (Marquis de Sade)
Moe li umjetnost biti dobra zbog
nemoralnog karaktera?
Openito govorei, moralno upitna ili opscena djela mogu izazvati
odgovore ili dojmove koje smatramo moralno upitnima, ali neovisno o
tome takva djela moemo smatrati privlanima.
Zastupnici koji brane ovu nemoralnu poziciju smatraju pornografski
rad kao vrijednu umjetnost ba zbog injenice da su opscenog i moralno
upitnog karaktera. Ono to je vano, smatraju oni, nije toliko da li
moralna perspektiva koju djelo predstavlja, jest perspektiva koju
smatramo vrijednom u ivotu, ve prije, je li postignuta na takav nain
da ju smatramo razumnom i shvatljivom, ili da smatramo psiholoko
iskustvo participiranja u imaginarnom svijetu vrijednim.
Moe li umjetnost biti dobra zbog
nemoralnog karaktera?
Dakle, pitanje je mogu li umjetnika djela zaista bar
djelomino biti dobra zbog svog moralno problematinog ili
pogrenog karaktera?

Ako je nemoralizam u pravu, to ima vane posljedice za

pozicije autonomizma i moralizma te moe igrati odluujuu
ulogu u procesu odluivanja o tome trebamo li pustiti naa
moralna uvjerenja da utjeu na opu procjenu umjetnikih
djela ili ne.
Odnos autonomizma i nemoralizma
Autonomizam i nemoralizam nisu kompatibilne teorije, jer ak ni
sofisticirani estetsicizam ne doputa direktan (pozitivni) utjecaj
izmeu morala i estetske vrijednosti. Filozofska pozicija koja kae
da moralni karakter umjetnikog djela moe povremeno utjecati
na opu vrijednost makar samo (i) indirektno, i (ii) ako moralni
karakter unitava ili promovira estetsku vrijednost znaajki djela
(gdje se podrazumijeva da negativni moralni karakter djela moe
samo unitavati opu vrijendost djela), nije kompatibilna s
tvrdnjom da umjetnost moe biti vrijedna kao umjetnost upravo
zbog posjedovanja moralno prijekornog karaktera.
Odnos moralizma i nemoralizma
Ako umjetniko djelo moe biti vrednovano zbog svog
nemoralnog karaktera, tada to, ini se, stvara snaan
argument protiv eticizma i umjerenog moralizma.
Vidjet emo uskoro da moralizam ima bolju ansu za
akomodaciju na nemoralne intuicije, jer za razliku od
autonomizma i esteticizma, pokazuje mogunost direktnog
utjecaja izmeu morala i ope umjetnike vrijednosti.
Nemoralizam
3 dobra razloga za vjerovati da su nemoralistike tvrdnje dobro utvrene
(M. Kieran)
1.) opscena umjetnost se moe odnositi na neke nae moralno zabranjene
elje, koje netko moe smatrati izazovima u umjetnosti, ali u kojima ne bi
uivali u stvarnosti
2.) opscena umjetnost moe ispuniti nae meta-elje, npr., moe nas
osloboditi nekih psiholokih i moralnih tabua
3.) neke reprezentacije mogu biti opscene zbog toga to prikazuju neto
na moralno prijekoran nain, a ipak izmamiti nau panju i povoljan
odgovor, pozivajui se na nae kognitivne interese (fotografije
deformiranih tijela).
Nemoralizam
prijedlog nemoralizma na 3 primjera:

1.) sluaj, William Burrough:Junkie:Confessions of a Undredeemed Drug Addict

Dok je moralna perspektiva nametnuta itateljima neosporno moralno prijekorna,
odgovor koji nastoji izmamiti od nas je osjeaj osloboenog i neinhibiranog: nastoji
ispitati nae stavove i vjerovanje u drutvene moralne norme tako to nam doputa
da se identificiramo s glavnim likom i njegovom vizijom. za veliku veinu itatelja,
uitak je postignuti fikcionalnim svijetom samim: itatelj koji odgovara na taj nain
prema djelu teko da e osjetiti ba takvu slobodu i postati ovisnikom. Ali djelo nam
omoguava da imamo fikcionalno iskustvo kroz koje dobivamo odreeno
zadovoljstvo i uvid. Pa bar na taj nain, ini se, neka djela mogu biti dobra jer
promoviraju pogled i perspektivu koja je moralno prijekorna.
Maurizio Cattelano Deveti sat
Za mnoge je ovo okantno. Meutim,
za nekoga tko nije osobito sklon
Katolikoj crkvi, to ne mora biti ok,
ve na neki nain i uitak zbog
razbijanja moralnih i politikih tabua
Nemoralizam
prijedlog nemoralizma na 3 primjera:
2.) Maurizio Cattelanov Deveti sat
Neki koji nikada ne bi eljeli da Papa ili bilo koji religijski lider bude ponien ili
ubijen na tako straan nain u stvarnosti, pa moda ak ni fikcionalno, ovo mogu
ipak smatrati dobrim umjetnikim djelom, osobito stoga to okira, i zbog naina
na koji potie na iskustvo djela kao da je nekoga bez moralnih ograda i tabua.
Cattelanova svrha je vrlo efektivna, i namamljeni smo da osjeamo da se
uputamo u neku neprihvaljivu perspektivu. Uivamo u injenici da moralno
prijekorna vizija koju djelo nudi jest ona u kojoj uivamo zbog pokvarenosti te
perspektive. Drugim rijeima, nalazimo uitak u ideji da smo netko koje
nedostaje nekih inhibicija koje zapravo inae u realnosti imamo.
Nemoralizam
prijedlog nemoralizma na 3 primjera:
3.) The Chapman Brother Hell; Fucking Hell iz 'If Hitler Had Been a
Hippy How Happy Would We Be
link za kratki film koji prikazuje Fucking Hell:
http://www.jakeanddinoschapman.com/
Kao to Kirean naglaava, nije da osjeamo uitak zbog patnje minijatura,
ve je interes za nametnutu patnju, ono to nam daje vrstu ugodnog iskustva.
U obranu nemoralizma - ini se moguim da djelo popu Hella, izmami nau
panju i povoljan odgovor, prizivajui na interes (kao to je morbidna
fascinacija) koji, kad je ispunjen, donosi vrstu kognitivnog zadovoljenja.
Nemoralizam
Sveukupno, ini se nemoralizam ima vaan utjecaj na nae
stavove kada govorimo o umjetnikim djelima iji sadraj
koja ne spada u okvir naih uobiajenih normi.
Prijedlog koji nudi nije da veina umjetnikog uvaavanja
djeluje na taj nain, ve da su neka umjetnika djela dobra
(kao umjetnost) zbog toga to su moralno upitna, ili jer
prikazuju moralno prijekorni stav. Primjeri koje smo naveli
pokazuju nekoliko naina na koje to moe biti istinito.
Najumjereniji moralizam
Smatra se da umjereni moralizam moe biti reformuliran da
dozvoli umjetniku vrijednost i priznavanje vrijednost
djelima kao to su Hell, Deveti sat i Junkie.
Prema revidiranoj verziji - najumjereniji moralizam, (Kieran,
2001), moralne znaajke koje proizlaze ili koje su centralne za
imaginativno iskustvo koje nam umjetniko djelo daje, su
relevantne za intrinzinu vrijednost umjetnikog djela, ali
samo u mjeri u kojoj te znaajke umanjuju ili promoviraju
razumljivost likova, dogaaja situacija ili odgovora.
Najumjereniji moralizam
Znaaj je stavljen na vrstu imaginativnog iskustva na koja nas
nemoralna djela mogu pozvati. Pozitivno iskustvo moe dosei
jednaku strukturu i utjecaj koji djelo samo moe dosei u
tradicionalnoj verziji umjerenog moralizma.
Ipak, ostaje upitno moe li se ova teorija opisati kao moralizam;
jer da dozvoljava ideju da je vrijednost umjetnosti mogue
poveati djelomino zbog njezina moralnog karaktera (to je linija
moralizma), ali i prihvaa ideju da nemoralni karakter djela moe
biti njegova estetska vrlina. I to se ini u najmanju ruku udnim
za moralizam.
Povratak kognitivizmu putem
imaginacije
Imaginativno iskustvo koju je naglasio najumjereniji moralizam je
ono za to tvrdi da vodi boljem razumijevanju sadraja umjetnikog
djela. Ova ideja naglaava jednu od obeavajuih tvrdnji
nemoralizma, odnosno da ukljuiti se u moralno loe djelo moe
donijeti razumijevanje i znanje o odreenoj perspektivi.
Pobornici nemoralizma mogu smatrati da umjetnika djela s
pornografskim ili nasilnim sadrajem mogu biti vrijedna bar
djelomino jer nam omoguavaju poveati razumijevanje moralnih
stavova koje inae osobno ne dijelimo. To stajalite je poznato kao
kognitivni nemoralizam.
Kognitivni nemoralizam
Glavna ideja jest da vrijednost umjetnikog djela moe biti pojaana
zbog nemoralnog karaktera jer imaginativno iskustvo moralno loeg ili
prijekornog odgovora produbljuje neije razumijevanje i uvaavanje
umjetnosti.
Kognitivni nemoralizam naglaava tvrdnju da moralno izopaena
umjetnost moe dati znanje odreenih koncepeta, situacija ili karaktera
u iskustvenim terminima. Teorija poiva na ideji da imati odreenu
vrstu iskustva, ak i posredno, kao to je sluaj u umjetnosti, jest
osobito vaan nain saznavanja kakvo je to iskustvo.
Kognitivni nemoralizam
KN smatra da iskustvo moralno upitnog djela moe dati
vrstu komparativnog iskustva ili perspektivu koju inae ne
bismo imali. Moe se ak sloiti da netko ima dunost traiti
moralno upitna iskustva i isprobati stvari u moralno
upitnom sluaju, kada mu nedostaje potpuno i prikladno
razumijevanje moralno pohvalnih iskustava.
Centralna ideja da je mogue zaustaviti nae osobne moralne
sudove, ili ak donijeti sudove i odgovore u imaginiativnom
svijetu, koje nikada ne bismo donijeli u stvarnosti.
Kognitivni nemoralizam
problem s imaginacijom:
1.) Tamar Gandle tvrdi da se mi zapravo ne elimo upustiti
u fikcionalne scenarije koji su radikalno drugaiji od naih
moralnih uvjerenja.
2.) Kendall Walton, tvrdi da ak i ako se elimo ukljuiti u
razmatranje moralno loih perspektiva na nain kako nam
predlae nemoralna umjetnost, mi smo zapravo
nesposobni smisleno se ukljuiti u kotac s fikcijom koju
smatramo moralno pogrenom.
Kognitivni nemoralizam
odgovori:
1. ) Ono to je vano u odnosu na uvaavanje i procjenjivanje umjetnosti
je da li je moralna perspektiva koju djelo prenosi prikazana razumljivo ili
psiholoki vjerojatno, a ne je li moralna perspektiva djela ispravna.
Vano je, je li umjetnik uspio uiniti da vidimo, osjeamo i odgovorimo
na svijet koji nam je prezentiran kao to je on/ona htio i kako, inei to,
dolazimo do potpunijeg razumijevanja i priznavanja stvari koje moda
inae ne bismo. Sve to mi trebamo uini je uzeti neku formu uvjetnog
pristanka za stanje stvari koje nam je prezentirano, i uiniti to samo
unutar granica koje nam je zadalo umjetniko djelo.
Kognitivni nemoralizam
Prigovori:
1.) moemo li dostizanje perspektive zvati znanjem?
Uvid koji moemo dobiti kroz ukljuivanje u moralno loa djela se ne
smatra moralnim znanjem samo po sebi, jer postoji ogranienje dosega
koje imaginativno iskustvo sa recimo Trijumfom volje moe dati o
pravom razumijevanju i znanju o toj perspektivi. Film nas moe voditi
do postizanja dubljeg uvida u to kako je to moralo biti idealizirati
Hitlera, ali je li to zato to ne elimo (Gendler) ili zato to ne moemo
(Walton) zauzeti punu perspektivu, ovo psiholoko pribliavanje se ne
moe nazvati dotizanjem moralnog znanja koje se moe bezrezervno
nazvati znaajnim.
Kognitivni nemoralizam
Prigovori:
2.) instrumentalistiko shvaanje umjetnosti
Kao to je Carroll naglasio, iako kognitivni
nemoralizam moe osigurati dobar argument protiv
cenzuriranja nemoralne umjetnosti, on nudi previe
instrumentalistiko opravdanje takve umjetnosti.
(Umjetnost ne bi trebali doivljavati i cijeniti zbog
mogunosti postizanja nekog izvanjskog cilja)
Pitanje cenzure
Umjetnost zbog svoje estetske, moralne i kognitivne
vrijednost moe imati snagu iskvariti nau moralnu
viziju ili legitimizirati moralno loe ponaanje.
Trebamo, sada nam je jasno, povui jasnu crtu izmeu
tvrdnje da umjetnost moe imati negativan efekt i ideje
da postoji neto intrinzino u umjetnosti s moralno
upitnim karakterom to nuno vodi negativnom efektu
kod publike.
Pitanje cenzure
Postoji znaajna razlika izmeu priznavanja da djela
kao to su Burrouhov Junkie mogu potaknuti nekoga
da prihvati ivot i priorite ovisnika, i drati da sva
umjetnost s loim moralnim sadrajem automatski ima
tetan utjecaj na nas.
Ova distnikcija je vrlo vana zbog pitanja cenzure. Ako
umjetnost nemoralnog sadraja ne treba uvijek biti
cenzurirana, kada, ako uope ikada, treba biti?
Pitanje cenzure
Nema filozofski odrivog razloga za cenzuriranje umjetnosti. To ne znai da
trebamo rei da cenzura nee ponekad uiniti dobro u strogo psiholokom i
sociolokom smislu. Praktino govorei, moemo imati odline razloge za
zabraniti izlaganje nekih umjetnikih djela.
Propagandna umjetnost moe biti vrlo mona i moe korumpirati umove na
nain na koji puke injenice nee, i sasvim je jasno da umjetnost moe imati vrlo
negativne efekte.
Iako moe biti dobro za neke osobe ili ak drutva zabraniti neka umjetnika
djela, sluaj nemoralne umjetnosti otkriva potekou, ako ne i nemogunost,
razvijanja standardiziranih pravila na ovu temu. Umjetnost je nain izraavanja,
emocija, politikih ideala, moralnih sistema, a ne sredstvo prisile. Kao takvu, ne
postoji dobar razlog da ju se cenzurira.