Evo jo neto o njemu...

Omram Mikhael Aivanhov (1900-1986) francuski filozof i pedagog, prosvjetitelj.

Roen u Makedoniji, u Srpcima na Pelisteru kod Bitolja. U sedmoj godini odlazi
u Bugarsku. Iz Bugarske odlazi u Francusku 1937.
Ono to od poetka zapanjuje u njegovom djelu je mnogostranost pogleda pod
kojima je predstavljeno to jedinstveno pitanje: ovjek i njegovo usavravanje.

43. Izbjegavajte da kritizirate pozitivna

rije

Mnogi nisu nauili da vladaju svojim mislima

i svojim osjeanjima i u razgovorima
dozvoljavaju sebi da priaju bilo to jedni o
drugima. Znajte dobro da je to vrlo ozbiljno,
jer ako ste nekog izogovarali, ako ste mu
uprljali ugled ili ast, mogu da zaponu loi
dogaaji po njega i njegov razvoj i onda e
vas Nebo osuditi. Naravno da se kae: Ali ja
nisam mislio ozbiljno za rune rijei koje
sam izgovorio. To je mogue, ali trebate
znati da se zli duhovi prilijepe za nae
negativne rijei i ranije ili kasnije ih ostvare.
Rije slui kao materijalni oslonac kojim ih
snabdijevamo i njom se oni koriste za
izvrenje svojih loih namjera. Zlim
duhovima ne moemo da zamjerimo. Na
nama je da ih ne snabdijevamo situacijama
u kojima mogu da nanesu zlo.
Treba, dakle, biti oprezan: onog momenta
kada primijetite da ste suvie daleko otili u
svojim kritikama ili optubama protiv
nekoga, brzo se potrudite da pronaete
druge rijei, druge misli, druge snage koje
e da poprave tetu. Jedino pod tom sluaju
zakon e vas osloboditi. Openito govorei,
nijedan razgovor nikada ne treba zavriti
negativnim rijeima. ak i ako smo
primorani da nekoga kritiziramo s razlogom,
treba se potruditi da se kraj razgovora zavri
pozitivno u odnosu na tu osobu. U svakoj
osobi uvijek ima neto dobro, zato pronaite
kod dotine osobe i najmanju kvalitetu,
spomenite ju i zaustavite se na tome. Da
bismo upoznali sebe i vidjeli gdje smo, dobro
mjerilo je da analiziramo svoje rijei:
priamo li lakomisleno? Ono to kaemo, da
li je bez veze, neumjereno,
koristoljubivo...zlobno? Jednom kada ste se
analizirali, budno pazite. Prije nego to
progovorite zapitajte se iz kog razlog elite
da otvorite usta: da li zato to hoete da
uinite dobro, da nekoga osvijetlite,
oslobodite, izlijeite ili pak da udaljite,
izravnate raune, ponizite i tako zadovoljite
tenju svoje niske prirode. U tom sluaju,
bolje je utjeti. Openito govorei i u svakom
sluaju, bolje je manje priati. Rije je ta
koja esto zadrava bia na niem stupnju
razvoja.
Zato ubudue vodite rauna. Bilo koje da su
osobe koje susreete, trudite se da priate o
korisnim starima, da kada se svaka od njih
vrati kui, pomisli o drugima: Ah, neka su
blagoslovljena ova bia za sve dobre rijei
kojima su mi dala hrabrost, bolje vienje
stvari, kojima su mi izazvala elju da uvijek
sledim put svjetlosti!
Govor nije dat ovjeku da oslabi ili obeznani
druge. Njegova uloga je da podigne onog
koji je pao, da vrati one koji su se udaljili, da
osvijetli onoga koji je u tami. Jezik je dat
ljudima da blagoslivljaju, zahvaljuju, da se
proiuju u mudrosti, pravinosti i ljubavi.
Oni koji ne prepoznaju vrijednost ovog
bogatstva koje posjeduju, izgubit e ga
jednog dana u ovoj ili nekoj narednoj
inkarnaciji.

46. Rije je arobna

Nauite da se obraate sa ljubavlju i
blagou, ne samo ljudima, ve i ivotinjama
i cvijeu, pticama, drveu, cjelokupnoj
prirodi jer je to boanstvena navika. Onaj
tko umije da izgovori rijei koje nadahnjuju,
koje oivljavaju, posjeduje arobni tapi u
svojim ustima i on te rijei nikada ne
izgovara uzalud jer se u prirodi uvijek nae
neki od etiri elementa : zemlja, voda, zrak i
vatra, koji je prisutan, paljiv, ekajui
moment da odjene sve to je iskazano. Moe
da se desi da se izvrenje proizvede daleko
od onoga koji je posijao klicu, ali znajte da
se uvijek dogodi. Na isti nain na koji vjetar
nosi zrna, koja niu daleko, tako i nae
dobre rijei lete daleko od naih oiju i mogu
da proizvedu dobre rezultate. Ako ste nauili
da vladate svojim mislima i svojim
osjeajima, da postignete stanje ravnotee,
istoe, svjetlosti, vaa rije e proizvesti
valove koji e korisno djelovati na cijelu
prirodu.

47. ivi dodir sa prirodom

Ako je ruka sredstvo ostvarenja odnosa sa

ljudskim biima, ona je takoer sredstvo za
uspostavljanje veze sa prirodom. Zato, im
ujutro otvorite prozor ili vrata pozdravite svu
prirodu, nebo, drvee, jezera, zvijezde...
Zapitat ete se: A emu sve to slui? Da se
odmah poveete sa izvorom ivota. Da, jer
nam prioda uzvraa pozdrave. Kada prolazite
pored nekog jezera, neke planine, ume,
pozdravite ih, priajte s njima... Kada ujutro
izlazite, pozdravite svu prirodu i anele etiri
elementa, anele zraka, vode, zemlje i
vatre, isto kao i gnome, ondine, selfe i
salamandre. I drveu, kamenju, vjetru
kaite takoer: Zdravo, zdravo!
Pokuajte, uinite to i osjetit ete da se
neto iznutra uravnoteuje, poravnava:
mnoge nejasnoe i nerazumljivosti e nestati
jednostavno samo zato to ste odluili da
pozdravljate ivu prirodu i bia koja je
nastanjuju. Onoga dana kada budete uspjeli
da ostvarite ivu vezu sa svom prirodom
osjetit ete da pravi ivot ulazi u vas.

50. Ne izbjegavati napore i odgovornosti

Oni koji vjeruju da mogu da pobjegnu od

svojih obaveza i odgovornosti da bi okusili
ljepi i zabavniji ivot, ne poznaju stroge
zakone koji vladaju sudbinom. Jedan nalazi
da mu je familija neprijatna, njegov rad
muan, da mu je dosadna okolina i eli da je
napusti. Drugi izbjegava sve drutvene
odgovornosti. Neka ena umorna od svoga
mua trai drugog zabavnijeg, zavodljivijeg.
Znajte da nije preporuljiv takav nain
ponaanja. Svakako da nije potpuno
zabranjeno da se napusti posao, svoja
okolina, pa ak i svoja porodica, ali ne prije
nego to se ispune sve obaveze prema
njima. U suprotnom, zakon prisiljava da se
pronau iznova ti ljudi koji nisu mogli da se
podnose. Ako elite da ne vidite nekoga vie
nikada, ispunite prema njemu sve obaveze i
dugove pa ga neete vie vidjeti. Evo zakona
koji ljudi ne poznaju. Oni sve ine da bi
napustili nekoga tko im smeta, da prekinu
vezu sa njim, ali, koliko puta je karma
natjerala nekoga da pronae svoje roditelje,
svoju enu, svoju djecu ili gazdu u nekoj
drugoj inkarnaciji.
Ako nas je sudbina stavila u odreene
uvjete, postoji razlog za to. Prema
tekoama iz vanjskog sveta treba da
postanemo otporni. to uiniti? Kao sportai
koji treniraju svakog dana ili kao istraivai,
alpinisti, moreplovci, koji vjebaju da
podnose toplo, hladno, umor, liavajui se
hrane i sna, i koji su u stanju da se
suprotstave vremenskim nepogodama i
najveim opasnostima, vi takoer
uvjebavajte otpornost, izdrljivost ne toliko
fiziku koliko psihiku, moralnu. Svakako,
ako naie trenutak kad vie ne moete da
podnesete situaciju, udaljite se malo pa se
ponovo vratite da se suoite dokle god ne
postanete vrsti.
Ako znate da izaberete teak put, Gospod e
vam poslati anele da vam pomognu, ali ako
izaberete lak put bit ete primorani bilo kad
da preuzmete odgovornosti od kojih ste
pobjegli.

51. Nisu dovoljna izvinjenja, treba ispraviti

greke

Ako ste prema nekome loe postupili, nije

dovoljno da se izvinite: treba da ispravite
greku. Samo pod tim uslovom ste
osloboeni. Rei onome koga ste otetili:
ao mi je, izvinite..., nije dovoljno i
boanski zakon e vas pratiti sve dok ne
ispravite tetu koju je on podnio. Kazat ete:
Ali , ako mi ta osoba oprosti? Ne, pitanje
nije reeno tako lako, jer zakon i osoba nisu
ista stvar. Osoba moe da vam oprosti,
zakon vam ne oprata sve dok se ne budete
ispravili. Svakako onaj koji oprata dokazuje
svoju plemenitost, velikodunost, on se
odvaja, oslobaa se vrtloga koji ga dri u
niskim sferama astralnog plana. Kada Isus
kae da treba oprostiti svojim neprijateljima,
to znai da ovjek treba da se oslobodi
negativnih misli i srdbe koje nagrizaju. Ali
oprotaj ne rjeava pitanje: oprotaj
oslobaa onoga koji je bio zlostavljan, ali ne
oslobaa onoga koji je napravio greku. Da
biste bili osloboeni, morate da ispravite
greku.

55. Patnja je upozorenje

Priroda je smjestila u nas bia ( bitnosti)

koja bdiju nad nama i kada poinjemo bilo
to da unitavamo u sebi, u svom fizikom
tijelu, svom srcu, svom razumu, poinju da
nas bodu, da nas grizu da bi nam rekla:
Hajde, vrati se na pravi put! Da, to je
patnja. Patnja dolazi da bi nam pokazala da
smo izali iz dobrih stanja gdje je sve bilo
jasno i lako.
Znai da je patnja bie poslano iz nevidljivog
sveta da bi nas spasilo i ne treba se boriti
protiv spasitelja. to se vie borimo protiv
patnje, to ona postaje stranija. Ona kae:
Ah, znai, ti ne eli da razumije? E, pa
dobro, tek e vidjeti svoje, i ona se
pojaava. Ali u trenutku kada se razumije i
kada se odlui da se isprave greke, patnja
dobiva nareenje da ode, jer je obavila svoj
posao, zavrila svoju misiju. Zato umjesto
da se ljutite i borite protiv nje, treba
postaviti malo reda u svojoj glavi i rei
Gospodu: Evo dokle me je doveo moj
budalasti nain ivota. Sada sam razumio i
hou da se popravim. Hajde, daj mi kredit,
daj mi dobre prilike da budem u mogunosti
da sve popravim da bih se posvetio tvom
sluenju. Evo jedine dobre stvari koju treba
uiniti. A glupost je razljutiti se. Patnja ne
dolazi sluajno, ni da se osveti , niti da nas
kazni, ona je samo sluga Boji, od Boga
poslana da nas upozori.
Poto patnja ne moe da se izbjegne,
poeljno je da se podnosi i da se napreduje
umjesto da se pati i da se ostane isti! Koliko
ljudi pati ne znajui razlog! I ba je strano
imati nevolje, neprilike, a da se nikada ne
shvati zbog ega, jer to moe da traje
vjeno. Zato od sada, u najmanju ruku,
razmislite zato patite, to je jedini nain da
se oslobodite i da napredujete.

58. Mislite kako su prolazne

Pred svakom tekoom koja iskrsne recite

sebi: Oh, ovo je samo na trenutak, nee
potrajati. Proi e. Iznenaeni ste? Ne
mislite da to moe da bude djelotvorno? Da,
to je uspjena formula, provjerio sam je. I
sama pomisao da su nesree prolazne
pomae da se podnesu. I najzad, tono je da
nee potrajati vjeno. Dvadesetak,
tridesetak, etrdesetak godina? Pa dobro, to
nije vjenost! Treba samo imati strpljenja. U
stvari, vi ste sami sebe esto stavljali u
zapetljane situacije godinama. Onda ste se
pokazivali postojani, strpljivi, zaista pravi
model postojanosti. E, pa, sada je potrebno
da budete isto tako strpljivi da biste se
povratili. Dobru, kao i zlu, potrebno je
vrijeme da se pojavi. Zato ve od sada, bilo
kakve da su vae nevolje recite sebi: Ovo je
samo jedan lo moment koji prolazi. Uskoro
nita nee ostati od ovoga, jer sada
posjedujem mogunost da gradim svoju
budunost i da je ivim na boanski nain, i
prionite na rad.
61. Metoda ljubavi

Kada se osjetite uznemireni, namueni,

nesretni, pokuajte da se tome oduprete.
Umjesto da se grizete u sebi ili da idete
svuda i zabrinjavate druge, ostanite mirni i
ponite sa nekoliko dubokih uzdaha. Zatim
izgovorite neku rije s ljubavlju, napravite
neki pokret s ljubavlju, poaljite misao s
ljubavlju... Zakljuit ete da je sve to je
vrilo i trulilo u vama otklonjeno, daleko.
Pozivajui se na ljubav vi ste otvorili izvor u
sebi, sada ga pustite da tee, on e sve da
poisti. Vidjet ete, lako je dovoljno je da
samo otvorite svoje srce da se pokrene
ljubav. Pokuajte i pitat ete se zato do
sada niste ve upotrijebili ovu metodu.
Sluamo da se govori o ljubavi, ismijavamo
je, poigravamo se s njom, umjesto da se
ljubavlju sluimo kao sredstvom za
spasenje.
ivjeti sa ljubavlju znai ivjeti u visoko
uzdignutom stanju svesti, koje se ogleda u
svim radnjama u ivotu, stanje koje
ujednauje sve u vama, koje vas odrava u
savrenom skladu, stanje koje jeste izvor
radosti, snage zdravlja.

62. Lekcija biserne koljke

Kako i zato dolazi do toga da koljka

proizvodi biser? Kao prvo, to je zrno pijeska
koje je prodrlo u koljku i predstavlja
tekou za nju, nervira je. Ah, kae ona
sebi,kako da se oslobodim ovoga? Grebe
me, nagriza me. to da radim? I evo je
gdje poinje da razmilja; sabire se,
meditira, trai savjet do dana kada shvati da
nee moi nikada da se oslobodi tog zrna
pijeska, ve da moe da ga obradi na takav
nain da ono postane glatko, sjajno, oblo. I
kada joj to uspe, ona je sretna i kae sebi:
Ah, savladala sam jednu tekou!
Hiljadama godina biserna koljka obrazuje
ovjeanstvo, ali ljudi nisu shvatili lekciju.
Koja je to lekcija? Da ako uspemo da
obavijamo nae tekoe i sve to nas nervira
u svjetlu, prozranu i blagu materiju, imat
emo neprocjenjivo bogatstvo. Evo to treba
razumjeti. Zato ve odsad, umjesto da se
alite, kukate i jedete se u sebi ne
poduzimajui nita, potrudite se da
proizvedete tu izuzetnu i specijalnu materiju
kojom ete obaviti svoje tekoe.

63. Uite da dijelite svoju sreu

Ima dana kada ste ushieni: osjeate se

bogato sretno...Da li u tim momentima
mislite da razdijelite malo od svoje sree
svima onima koji su u bijedi i nesrei? Treba
znati davati poneto iz tog izobilja koje ste
primili govorei: Drage sestre i brao cijelog
sveta, ono to posjedujem je tako prekrasno
da elim to da podijelim sa vama. Uzmite od
ove sree i od ove svjetlosti!
Ako drite svoju sreu samo za sebe, bez
elje da je podijelite, zla bia iz nevidljivog
sveta koja vas vrebaju uredit e da je
izgubite, dogodit e se u nekom momentu
nepredvidljiva sluajnost koja e vam
oduzeti sreu. Da biste zadrali svoje
unutranje blago, treba ga podijeliti. Sve to
dajete ovdje, plasirat e se u Nebesku Banku
na va raun, odakle ete uzimati kasnije
kada vam zatreba. A to bogatstvo ostaje u
vama, nitko vam ga ne moe oduzeti, jer ste
ga uloili gore u
s k l a d i t a.
65. Rjeavajte probleme ljubavlju, a ne
putem sile

Ljudi su uvijek nagnani da u odnosima sa

drugima rjeavaju probleme putem sile i evo
zbog ega se sve komplicira, truje, jer
takvim stavom priroda provocira niske
strasti, tj. elju da se vrati udarac, da se
bude tvrdoglav, pa ak i da ih uniti. Sve
dok ljudi ne izaberu duhovnu snagu , snagu
svjetlosti, snagu boanske ljubavi , umjesto
to biraju snagu nasilja, nita nee rijeiti.
Jedino reenje je da se daju dokazi dobrote,
ljubavi, smirenosti.
Svakako da se to nee odmah srediti , jer
ako se vi pokaete ljubazni i ponizni, drugi
koji su vrlo loe odgojeni smatraju da ste vi
slabi i glupi i to koriste da vas i dalje gaze.
Ali budite strpljivi... Posle kraeg vremena
oni e uvidjeti da va stav nije diktiran
slabou ve velikom moralnom snagom, d u
h o v n o m; tada e oni poeti da bivaju
ponizni i da vas vie potuju i sve e se
srediti. Zato pokuajte jo danas da rijeite
svoje probleme sa roditeljima, svojim
prijateljima, svojim neprijateljima,
pokazujui ljubav i dobrotu. Ponaajui se
tako vi pokreete zakon koji e ih natjerati
da odgovore jednoga dana na isti nain.
Suprotstavljajui srdbu srdbi, mrnju
mrnji, primjenjujemo jako staru filozofiju
koja ne daje dobre rezultate. D o b r o t o m
se suprotstavljamo zlu , l j u b a v l j u
lovimo mrnju, n j e n o u pobjeujemo
srdbu.
Treba razumjeti jednom zauvijek taj zakon
da se jedino dobrotom moemo boriti protiv
zla. Jer dobrota je jaka, dobrota je
besmrtna, a zlo je slabo. Moemo je
usporediti sa kamenom baenim u zrak: to
vie prolazi vrijeme, sve manje ima snage da
se digne. Dok je dobrota kao kamen koji
bacimo odozgo sa kule: vremenom njegova
snaga se poveava. To je tajna dobrote:
slaba je u poetku, ali snana pri kraju. Zlo
je nasuprot tome jako u poetku, ali kasnije
slabi. O v o t r e b a z n a t i!

66. Nauite da prevaziete zakone pravde

Neko vas je povrijedio, otetio? To vam ne

daje pravo da mu se svetite. Kazat ete:
Ali, pravda treba da bude zadovoljena! Ne,
taj nain razumijevanja pravde je uzrok svih
nesrea. U ime pravde svako vjeruje da
moe jednima da daje lekcije, da druge
kanjava... Pustite na miru pravdu! to onda
da se radi? Traite izlaz u principu koji je
iznad pravde, princip dobrote,
velikodunosti. Evo, ve 2000 godina otkako
je Isus donio ova Nova Uenja, a krani
nastavljaju da primjenjuju Mojsijev zakon:
oko za oko, zub za zub. Da bi zaista postao
veliki , uistinu slobodan, ne treba striktno
primjenjivati zakon pravde, niti zahtijevati
osvetu. Osveta je stara prahistorijska
metoda koji ne donosi nikakvo reenje,
nasuprot tome, ona zapetljava stvari i
poveava karmike dugove.
Nekome ste uinili dobro, nekoga ste
pomogli, podrali, zatim jednoga dana
otkrivate da on nije zasluio to to ste za
njega uinili. Pa, dobro, prihvatite situaciju:
ne traite da se svetite, da ga kaznite i ne
idite da o tome svima priate! Kada ete se
odluiti da date dokaze svoje velikodunosti i
svoje plemenitosti? Treba malo zatvoriti oi,
obrisati i oprostiti, na taj nain vi rastete i
jaate. I znajte da sve to ste izgubili kasnije
e vam biti sto procentno vraeno.
Inae, pokuavajui da se osvetite, vi
izazivate toliko negativnih sila, da e one
doi jednoga dana i onda ete biti smrvljeni.
U meuvremenu, ako zaista elite da date
lekciju svom neprijatelju, ne interesirajte se
vie za njega, zaponite ogroman posao sa
samim sobom: molite se, razmiljajte, uite,
vjebajte do dana kada ete posjedovati
pravu mudrost i pravu mo. I ako se dogodi
da ga sretnete , kada bude osjetio vau
blistavost, vau snagu, bie zaprepaten.
Razumjet e da dok ste vi radili da biste
postali mudriji, velikoduniji, gospodar svojih
osjeanja, on je porunio i bie ga sramota.
Jedina vana stvar je da vi poboljate
samoga sebe, da se bavite onim to je
konstruktivno, jasno, boansko. Svakako da
je za to potrebno imati dosta ljubavi,
svjetlosti, strpljenja, ali ja ne poznajem bolji
nain. A, poto postoji isto tako zakon po
kome svako mora platiti za zlo koje je nanio,
svi oni koji su vas povrijedili i otetili bie
prinueni da vas jednoga dana potrae da bi
popravili svoju greku. Deava se da
intuitivno osjetivi da su to vai neprijatelji
ponete da ih izbjegavate i da se sklanjate.
Nita za to, oni e i dalje da krue oko vas i
da vam nude da prihvatite njihove usluge.
Jer takav je zakon: svi koji su vam nanesli
zlo i kojima niste to zlo vratili bie prinueni
(htjeli oni to ili ne htjeli, njihovo se miljenje
ne uzima u obzir) da dou jednoga dana da
bi popravili zlo koje su vam nanesli.
67. Budite sposobni za bezinteresne poteze

Koliko snage i vremena potroite na

potovanje onoga to vi smatrate svojim
pravima i svojom svojinom! Zato se uvijek
zakaite za svoje interese? Nainite jednom
neki bezinteresni potez u ime Boga i bit ete
slobodni! U poetku svakako, ne moete biti
toliko sretni to inite taj potez, bie vam
teko, osjetit ete se pritisnuti. Ali, ako vam
uspije, otkrit ete nove predjele, nove
svjetlosti i nee biti ponosnijeg i sretnijeg
stvorenja od vas. Jer ste uspeli da
postignete neto vrlo teko: pobjedu nad
niskom prirodom koja vas uvijek savjetuje
da se borite da biste sauvali svoje
materijalne prednosti.
Ako raunate na mudrost, na ljubav Neba
ono vas nee napustiti: od trenutka kada ste
uinili neto to vas povezuje s njim, ono e
bdjeti nad vama. Ne gubite nikada vjeru u
mo nevidljivog svijeta : on podrava sve
one koji rade po njegovim zakonima. Ako
sledite loe savjete svoje niske prirode
nikada neete izai na kraj sa sobom: u
nekom momentu nevidljivi svijet e vam
staviti prepreku. Ali ako se drite Neba i
potujete njegove zakone , nikada neete
biti naputeni. ak ako vas cijeli svet napusti
bit ete podrani, ohrabreni, osvijetljeni.

68. Upotrijebite svoje simpatije da povratite

hrabrost, a antipatije da ojaate

Simpatije i antipatije su prirodna kretanja

koja ak i mudraci poznaju. I pored toga,
razlika izmeu mudraca i obinog ovjeka je
u tome to mudrac savlauje svoje antipatije
i ne preputa se slijepo svojim simpatijama.
On zna da i jedne i druge proizlaze iz
iskustva proivljenih u drugim ivotima sa
biima koja susree u ovom sadanjem i da
ga one samo djelomino obavjetavaju u
vezi sa tim biima. On zato pokuava da
pokae dobrotu prema nesimpatinima i da
prepozna greke i upljine onih koji su mu
simpatini.
Ni vi ne smete da se opustite i da se bez
razmiljanja predajete svojim simpatijama,
svojim antipatijama, ve nauite da se
koristite njima. Kada vam je neko
simpatian, mislite na njega da biste se
ozarili i sakupili hrabrost. Neko tko je vama
simpatian, povoljno djeluje na vas, pa
iskoristite dobro raspoloenje u koje vas on
stavlja. Upitat ete: A sa nekim
antipatinim? Eh dobro, i tu moe neto da
se uradi. Kaite sebi: Sada je na nama
dvoma da ovo prevaziemo! Umjesto da ga
izbjegavate i aljete mu loe misli, vjebajte
da ga podnosite.
inei te napore vi ete bit na dobitku, jer
ete uspeti da pobijedite niske strasti prirode
koja je uvijek tu da bi vas uvukla u bitke,
nesporazume i komplikacije. U momentu
kada vam uspe vi ulazite u svet ljepote i
svjetlosti i uskoro ete ustanoviti da se sve
mijenja, jer oni, koje ste gledali sa
hladnoom i neprijateljski, osjeaju da vam
je pogled izmijenjen i poinju da vas vole.
Svakako da uvijek postoje prilike koje vam
se ukazuju da biste ovrsnuli. Zato ih ne
iskoristite? Drei se svojih osjeanja
simpatije i antipatije nita ne inite. E, ba
od toga treba neto initi znajui da su to
pokretaki nagoni koje treba iskoristiti za
svoj razvoj.
69. Korisnost neprijatelja

Umjesto da se alite, pokuajte da

razumijete iz kog razloga vam izvjesne
osobe proizvode neprijatne dogaaje u
vaem postojanju. Moda su te osobe bile
gurnute od nevidljivog svijeta da vam daju
lekcije, da vam uine razumljivim odreene
istine, da vas natjeraju da se popravite...
Zato onda ne iskoristite te prilike? Umjesto
da izmiljate razne osvetnike ideje, da se
bunite mislei da je Nebo ve trebalo unititi
vae neprijatelje...pa da ak zavrite svetei
se drugima koji su nevini kao to se najee
deava u ivotu, iskoristite tu priliku da biste
izgradili sebe.
ak iako se neko lijepo ne ponaa prema
vama, nauite da se vi ponaate lijepo. A
prva stvar koju treba uiniti da biste uspeli
je: potraiti kakva lekcija moe da se izvue
iz tih neprijatnih okolnosti . Za ovjeka je
najgore da ivi sa negativnim osjeanjima
prema drugima. Jer to treba vi da znate, da
struje naeg psihikog ivota, prije nego to
dotaknu druge, kreu najprije prolazei kroz
nas. Ako smo ispunjeni osjeanjima dobrote,
prvi emo imati koristi od te dobrote, a ako
smo zli, prvo emo sami sebe otrovati. Vi
kaete: Bijesan sam na toga i toga, vidjet
e svoje! Dobro, uli smo, ali ete prvo vi
biti zagaeni svojom ljutnjom.

74. Postanite kao izvor

Izvor tee, izvire bez prestanka, pa ak iako

neko hoe da ga uprlja bacajui ubre on i
dalje nastavlja da tee odnosei te neistoe.
Izvor uvijek ostaje ist, uvijek iv jer
nijednog trenutka ne prestaje da tee. Gdje
moe da se nae bolja filozofija od ove sa
izvorom?
Uzmite izvor kao uzor, postanite slini njemu
tj. volite bez obzira na sve i protiv svega. Ta
ljubav koja izbija sauvat e vas od
neistoa i muka; neete ni primijetiti da su
pokuali da vas uprljaju i da vam uine zlo,
sve to moe da vam naie loe, izvor e
otkloniti. uvajte danonono tu sliku izvora
koji tee u vama i koji odbacuje neistoe,
volite bez prestanka i neete vie patiti.

75. Nebo nam je dalo bogatstva da bismo

nauili da se pokaemo velikoduni

Ako imate pored sebe bia teka za

podnoenje, to je da bi vas nauili da volite.
Jednoga dana kada budete napustili Zemlju,
Boje bitnosti e traiti od vas da poloite
raune i pitat e vas Zato niste imali ljubavi
za svoje blinje? Jer su bili runi, zli, glupi.
Ne, to nije razlog. Vi ste primili od neba
velika bogatstva: oi, usta, ui, razum, srce i
ako su vam dana to je da biste voljeli, a ne
da kleveete, prezirete, pljakate, gazite.
Ali to su bili bijednici! E, dobro, upravo je
to bio razlog vie da im dajete sa mnogo
vie plemenitosti. Nita vas ne moe
opravdati.

76. Zaboravite na svoje neprijatelje

mislei na svoje prijatelje

Postupilo se nepravedno prema vama,

oklevetani ste? Dobro, to je razumljivo, ali
zato se zadravate na tome i ostajete
danima nesretni? Recite sebi: ak iako me
neki ne vole mnogo, drugi me vole, sam
Gospod Bog me voli! Zatim, mislite na svoje
prijatelje, na boanski svijet, na Gospoda
koji je stvorio toliko dobrih i lijepih stvari
koje vi koristite u svakom trenutku
postojanja i tako ete zaboraviti zlo koje
vam je nanijeto. Vjebajui na taj nain
uspjet ete da postanete neosjetljivi na
negativne stvari.
Prava osjetljivost je potpuno otvaranje
prema Nebu i zatvaranje prema svemu to
je mrano i negativno. Inae, ako smo
osjetljivi samo na negativne stvari, to je
bolest u osjeajima tj. bolesno izraavanje
osjetljive linosti. Kakvu sreu moete da
oekujete, kada ni Nebo, ni aneli, ni ptice,
ni cvijee, ni prijatelji ne postoje vie za vas,
nego samo ljudi zli i nepravedni!

77. Ojaati sebe protiv kritika

Vas su kritizirali, klevetali i evo vas srueni.

Zato? Jer niste bili pripremljeni. Treba
unaprijed znati da e cijeloga ivota toga biti
napretek. Zato zamiljate da ete vi biti
toga poteeni? Dakle, odmah se malo
povratite i recite sebi da to nije zadnji put da
primate kritike i ako danas nita ne uinite
da se ojaate, kada se sutra bude to
ponovilo, opet ete biti slomljeni. Naravno
da ste iznenaeni: vi elite da vam kaem da
se to vie nee ponoviti, da ete odsad biti
zatieni, poteeni. E ne, samo mogu da
vam kaem da treba da budete spremni za
nevolje druge vrste. Treba unaprijed da
znate da mogu da naiu drugi neprijatni
dogaaji. Ako ne naiu, tim bolje, zahvalite
Nebu, a ako naiu opet zahvalite Nebu, jer
ete biti spremni.
78. Umjeti se staviti na mjesto drugih

Ljudi se rijetko stavljaju u poloaj drugih i

odatle proizlaze greke u prosuivanju,
toliko surovosti i nepravde. Nikada ne ele
da napuste svoju toku gledita: oni sve
mjere, sve prosuuju, o svemu se izraavaju
iskljuivo prema svom ukusu, prema linim
sklonostima i stavovima nikada ne vodei
rauna o drugima. A sada, kada im sredstva
komunikacije dozvoljavaju da lako stupaju u
odnose, treba da izau iz svog polja
limitirane svesti, inae sve to je moglo da
slui da se priblie, sluit e im da se
meusobno ubijaju.
Zato, prije nego to se neko optui,
pokuajte da se stavite na njegovo mjesto
najmanje pet minuta; i esto se osvijestite
kada se stavite u njegov poloaj, nekad
moete da napravite deset puta gore od
njega. Nekoliko minuta ove vjebe i vi ete
stei kvalitete plemenitosti, strpljenja,
milosra, blagosti. Vjebaj te zato na ovaj
nain: postavite se u poloaj svih onih ljudi
koji su vam neprijatni i koje teko podnosite
pa ete vidjeti da ete biti u stanju da ih
razumijete, pa ak i da ih zavolite.
79.Nekoliko savjeta koji se odnose na
djecu

Vodite rauna o tome kako im se obraate

Odrasli nisu dovoljno paljivi to se tie

naina kako se obraaju djeci. Izvjesni ne
prestaju da ih oslovljavaju sa: nesposobni,
slabi, idioti , i djeca hipnotizirana tom
sugestijom posle izvjesnog vremena postaju
glupa i nesposobna. Treba znati da je rije
mona, pokretljiva, uznemirujua, pa sve to
kaemo djeci moe imati vrlo lo utjecaj na
njih, moe da ih blokira i da ih uplai
roditelji i uitelji su ti koji najee
unitavaju djecu. Da bi im uspjelo da ih
uine poslunima, radnim, vrijednim,
mudrima, zato im prijetiti vjeticama,
vukovima, andarima ili tome slino? Zato,
posle cijelog ivota djeca mogu da se
osjeaju pod prijetnjom, u opasnosti i
postaju dobri klijent psihijatrima. Ima
mnogo stvari koje odrasli moraju da isprave
u svom stavu prema djeci.

Metoda za razvoj njihovih kvaliteta

Da bi roditelji bili dobri pedagozi, moraju da

misle na sve kvalitete i vrline koje su
skrivene u dui i duhu njihovog djeteta.
Umjesto to se zadovolje time da opale neki
amar ili po guzi da bi ga opametili da ne
pravi neke gluposti, oni bi morali da se
usmjere na boansku iskru koja se nalazi u
njihovom djetetu i da uloe sve svoje napore
da to razviju i onda e takvo dijete kasnije
biti d i v n o. Kada dijete zaspi, mogu da
priu njegovom krevetu, milujui ga i ne
budei ga, da mu tiho priaju o svim
kvalitetama koje bi voljeli da mu se jave i
razviju kasnije. Tako stavljaju u djeju
podsvijest dragocjene elemente koji e ga
tititi od mnogih greaka i opasnosti kada ih
dijete otkrije i prepozna kasnije tokom
godina.

Stvarati oko njih harmoninu atmosferu

Da bi obrazovali dijete, nije dovoljno slati ga

u kolu, makar ona bila najbolja. Ako u kui
roditelji prireuju svojoj djeci scene svaa,
lai, nepotenja, kako oni zamiljaju da e
ga obrazovati? Dokazano je da se beba moe
razboljeti i ispoljiti nervne poremeaje zbog
svaa svojih roditelja ak i ako nije prisutna.
Jer te svae stvaraju oko njih neharmoninu
atmosferu koju dijete osjea jer je jo
povezano sa roditeljima. Beba nije svjesna,
ali njeno eterino tijelo prima sokove.
Izvjesni roditelji se toliko neshvatljivo
ponaaju, da se ovjek zapita, da li oni
zaista vole svoju djecu. Da ih vole, oni bi
promijenili svoje ponaanje, pokuali bi da
isprave odreene slabosti u najmanju ruku
ono to se negativno odraava na njihovu
djecu. Dokle god ne uloe te napore, znai
da ih ne vole dovoljno.

Ponudite im besprijekornu sliku

U svim prilikama odrasli moraju da budu

nepogreivi pred svojom djecom, ne smiju
da pokau nikakvu slabost, nikakvu greku.
Kada odrasli ( roditelji, uitelji ) dozvole da
se vide njihove slabosti, djeca su zbunjena,
izgubljena, jer nemaju vie na koga da se
oslone. Djeca instinktivno uvijek trae da se
oslone na bia koja ive pravdu, plemenitost,
mo; ona u sebi instinktivno nose potrebu za
pravdom i istinom, pa kada vide odrasle koji
se njima bave da ine stvari koje zasluuju
osudu, u njima se neto poremeti. Dijete
koje se osjea slabim, malim, ima potrebu
da nad sobom osjeti nepogreiv autoritet
koji ga titi. Nita ga se drugo ne tie. Ono
samo zna da je slabo. I zato imajui potrebu
za zatitom, prislanja se uz majku da osjeti
njenu toplinu, i ne samo da trai oslonac u
fizikom smislu ve i u psihikom. Zato kada
dijete shvati da njegova majka, otac, uitelj,
profesor, nije na visini zadatka, ono se osjeti
izgubljenim ili se pobuni. To je uzrok mnogih
porodinih i drutvenih tragedija.

Uvjeti pod kojima e korekcija biti

blagotvorna

Bolje je nikad ne udariti dijete. Izuzetno, ako

zaslui jedan amar, ili udarac po guzi koji
ne moe da mu nakodi, ali panja! Ne tucite
nikada dijete kada ste bjesni, jer ete u
njegovoj memoriji stvoriti utisak mrnje, zla,
a ne pravde, jer upravo za njegov dobar
odgoj ono mora da osjeti da ste vi pravedni i
zato to ste pravini, vi ga ispravljate.
Zato, ako treba da prekorite dijete vodite
rauna i o svom pogledu.
esto odrasli tuku svoje dijete jer su
ogoreni ili su izgubili strpljenje. To je vrlo
loa reakcija! amari i udarci po guzi ne
smiju da budu diktirani roditeljskom
nervozom
( nerviranje nije pedagoko osjeanje ), ve
njihovom eljom da dijete razumije da je
potovanje pravila za njegovo dobro.

81. Produbite istinu prije nego to o njoj

govorite

U duhovnom ivotu postoji pravilo koje trai

da kada primimo neku istinu prvo treba da je
ivimo prije nego to poelimo da
propovijedamo oko sebe. Treba ispitivati
istinu,
vjebati sa njom, pa kada je najzad prodrla
u vau kou i kosti toliko da se stopite s
njom nitko vam je vie na svetu ne moe
oduzeti. Dok istina, koju ste tek spoznali, a o
kojoj poinjete da priate lijevo-desno, e
vas sigurno napustiti ve sutradan: vi ste je
izloili na pijanu tezgu, ona vam vie ne
pripada, pa ste nanovo slabi i nesretni.
Treba da zaponete time to ete je prvo
uvati za sebe, da bi vam donesla snage da
pobijedite i prebrodite sve prepreke. Od tog
momenta ona vas vie nee napustiti.
Dokle god niste proivjeli i ispitali jednu
istinu, ona nije dio vas, zato vas istina moe
napustiti, pa se onda nanovo treba muiti i
boriti da je povratite. Treba je, dakle, uvati
neko vrijeme, ivjeti sa njom dok je ne
nainite svojom. Od tog momenta, ne samo
da vas nee napustiti, ve kada je budete
rekli drugima, imat e takvu snagu, takvu
mo, zbog vae naglaene vere, da ete
uspeti da ih uvjerite. Boja vae glasa i ono
to ete proizvesti bie zaista uvjerljivo, jer
ste dugo uvali tu istinu u sebi i uvajui je
vi ste je jo vie ojaali.

82. Prvo ponite da urazumljujete sebe

Ljudi su navikli da uvijek gledaju slabosti i

nesavrenost drugih, ali vlastito, nikada. Od
drugih zahtijevaju inteligenciju, dobrotu,
potenje, a oni, kakvi su, oni ni ne misle da
se zapitaju! Ako je malo savrenih ljudi na
svetu, to je zato to svi prosuuju na isti
nain: svi oekuju da neki drugi prave
napore dok oni sami mogu da ostanu takvi
kakvi su. E, pa ne moe tako. Posljedice
takvog stava su jako tetne, a posebno kod
svih onih ija je profesija ili uloga da se bave
drugima. Uzmimo samo sluaj roditelja: oni
se bave svojom djecom, to je dobro, to je
njihova dunost. Ali, da li su oni umjeli da se
brinu o sebi prije nego su poeli da se brinu
o svojoj deci? Ne, ivjeli su bilo kako,
dozvolili su da se nered useli u njih, a sada
kada su izopaeni, ili ak upropateni, oni
vjeruju da su sposobni da obrazuju djecu!
to ta djeca imaju primjer ravog ponaanja
koje e uticati vrlo negativno na njihovu
psihu, pa ak i na zdravlje, to nema
vanosti. Koliko ljudi se eni jer im je
dosadno to su sami, a potom kada dobiju
djecu nau se u zamrenim potekoama.
Prije nego to poelite da obrazujete druge,
pobrinite se da prvo sebe obrazujete. Inae,
to e biti isto kao kada elite da oistite
mrlju sa neijeg lica umazanim rukama
ugljem, samo ete ga jo vie uprljati. Svi
oni koji se mijeaju elei da osvijetle i
urazume druge, a da to sami nisu dostigli,
samo ih udaljuju od sebe.
Ostavite zato ljude na miru i mislite samo na
to da sebe poboljate. Zato gubiti vrijeme i
alostiti se nad nesavrenim ovjeanstvom?
Ne bavite se time, radite na vlastitom
usavravanju. Tako da za to vrijeme neete
vie imati toliko briga i neete sebe
nagrizati, ve ete ubrzati svoj razvoj jer
ete biti usredsreeni na vlastito
usavravanje.
Vjerujte mi, pustite druge da rade to ele, a
vi radite iskljuivo na sebi. Vi treba da idete
naprijed, vi treba da ste primjer. Neete
uspeti da urazumite ljude ak i ako im drite
najljepe govore, ali ako ste im vi sami
primjer, oni e vas slediti bez pogovora.
Zato umjesto da ekate da doe do
harmonije u vaoj porodici, u vaoj okolini,
na vaem radnom mjestu, i da se alite da
ne postoji, ponite da je ostvarujete u sebi
samima. Kada drugi osjete koliko ste se
promijenili bie i oni primorani da se
mijenjaju, jer je to zarazno, arobno: bie
koje poduzima ozbiljne napore za rad na
samom sebi zrai snagu koja tjera okolinu
da ini isto.
Treba poznavati ljudsku prirodu, znati tko
ste vi, ne baviti se onim to u vama izaziva
loa osjeanja, jer postoji veza izmeu
onoga ime se bavimo i stanja u kome smo.
Ako se predate negativnim osjeanjima
prema drugima, nemojte se zatim iznenaditi
ako ste loe volje, u tome nema nieg
udnog. Da ne biste bili potreseni, zbunjeni,
obeshrabreni, treba da raunate samo na
svoj unutranji rad.

83. Sunce model savrenstva

Ako imate prijatelja prema kome osjeate

mnogo divljenja i potovanja, druei se sa
njim vi poprimate neto od njegovih
kvaliteta i njegovih mana. To je zakon,
uvijek se desi da poinjemo da liimo na bia
i stvari koje volimo i kojima se divimo. Na
isti nain, ako se naviknete da gledate sunce
svakoga dana oduevljavajui se njegovom
velikodunou, njegovom snagom, svim tim
ivotom koji izbija, malo po malo osjetit ete
promjene koje se u vama odvijaju, kao da
ste primili neto od njegove svjetlosti, od
njegove toplote i od njegovog ivota. Sunce
je slika savrenstva i ako ga uzmete kao
model, ako mislite kao ono da samo budete
sjajni, topli i ivi, na taj nain ete se zaista
izmijeniti. Naravno da nikada neete postii
svjetlost , toplotu i ivot iste jaine i stepena
kao sunce, ali sama elja da ih dostignete
odbacit e vas u nebeske visine i vi ete
zaista biti u mogunosti da stvarate uda.
Da biste imali koristan utjecaj na ljude, vi
treba svakoga dana vi treba svakoga dana
da uspostavljate vezu sa suncem da od
njega primite nekoliko novih dijelova koje
ete prenijeti okolini. Jedino sunce moe da
vam da sve to vam je potrebno da
pomognete i volite ljude. Sve dok se ne
usredotoite na taj uzor topline i svjetlosti vi
ete se povoditi za niim objavama. Gledajte
to se dogaa u svetu: vide se samo ljudi
koji ele da iskoriste druge, da ih podjarme,
unite. Sve to nije slavno! Dok sa suncem vi
imate sliku bia koje zrai svjetlost,
velikodunost i vi poprimate njegov utjecaj.
ak i pretpostavljajui da to nije pametno i
razumno u smislu koji mi oekujemo od
njega, veza sa njegovom svjetlou i
toplotom moe samo da vam izazove
prijateljska osjeanja prema drugima:
velikodunost, dobrotu, strpljenje.
Dakle, uzmite Sunce za u z o r. Tokom dana
motrite na sebe, analizirajte pitajui se: Da
li sam u stanju da zraim i da rasprostirem
svjetlost? Da li sam u stanju da zagrijem i
rairim srce stvorenjima? Da li im donosim
ivot? Da, u svakom trenutku u toku dana
postavite sebi to pitanje jer se tu nalazi klju
vaeg usavravanja.

84. Tajna stvarne psihologije

Ljudima nedostaje stvarna psihologija jer se

uvijek jako brinu za sebe same. Oni su tu
kao velom zaslijepljeni svojom niom
prirodom koja ih spreava da raspoznaju to
se deava u glavi i u srcu drugih. ak i kada
vole neko bie taj veo ih spreava da ga
vide. Isto tako su ponekad iznenaeni zbog
promjena koje naglo ustanove kod svojih
ena, mueva, djece, prijatelja, promjena
iji dolazak nisu ni predvidjeli, ni osjetili.
Samo onaj tko je uspeo da savlada svoju
niu prirodu tko je spreman da zaboravi svoj
osobni interes, moe stvarno da upozna i
razume druge.
Da biste uspeli da izaete izvan granica vae
line svesti, evo jednog naina. Vinite se
svojom matom toliko visoko da se spojite
sa Biem koje obuhvata sve, koje u Sebi
samom nosi sva stvorenja i koje ih hrani.
Zapitajte se kako Ono gleda budunost
ovjeanstva, koji su mu planovi za sebe, za
svoj osobni razvoj. Samim pokuajem da se
pribliite tom Biu, nevjerojatne veliine i
sjaja, vaa svest, vaa podsvijest i vaa
supersvijest obavlja odreeni posao i ono to
preivljavate kao iskustvo je neizrecivo.
Treba da prakticirate tu vjebu sve dok ne
osjetite da se utapate u taj ocean svjetlosti
koji je Bog. Kada ova vjeba za vas postane
navika i kada uspete da osjetite trenutke
ispunjenosti spojivi se sa najuzvienijim
biima, moete polako da silazite u ljudsku
svest da uite da je upoznajete da biste
osjetili njene potrebe, njene muke, te na taj
nain obavljate konstruktivan posao za cijelo
ovjeanstvo.

85. Iza izgleda bia traite njegovu duu

i njegov duh

Nauite da se odnosite prema svim ljudima i

svim enama sa svetim osjeanjem, da iza
oblika njihovih tijela i lica i njihove odjee
otkrivate duu i duh sinova i keri Bojih.
Ako znate da se zaustavite na njihovoj dui i
duhu, sva stvorenja koja ste zanemarili,
napustili, prezreli, postat e vam izuzetno
dragocjena. I samo nebo koje ih je poslalo
na Zemlju tako preruene smatra ih blagom,
stjecitima boanstva. Dakle, kod svih bia
koja susreete, ne treba toliko uzimati u
obzir vanjski izgled, bogatstvo, poloaj,
obrazovanje ve duu i duh. Ako tako ne
uradite nikada neete upoznati sutinu.
Kaite sebi da ak i oni koji se eu kao
prosjaci ili kloari, u stvarnosti u Bojim
oima onoga koji ih je poslao su: prinevi i
princeze.

86. Volite bez opasnosti

Kada volite neko bie, umjesto da se sebino

prilijepite uz njega, mislite da ga poveete
sa Nebom, da ga poveete sa nepresunim
izvorom ivota da moe neprestano da se
napaja i obnavlja. Nita nije tako vano kao
umjeti v o l j e t i. Ako elite sreu i procvat
bia koje volite, trudite se da ne mislite
previe na sebe, jer ete ga uvui u nie
predjele svojih elja i pohlepe. Ljubav ne
znai privui neko bie sebi, nasuprot tome,
to je elja da prevaziemo sebe inei neto
veliko za njega, a nema nita vee nego
povezati ga sa i z v o r o m.
Pribliite se osobi koju volite, gledajte je,
uzmite je u naruje i uzdignite je prema
Nebu, poveite je s Majkom Bojom ili
Kristom, Nebeskim ocem, sa Svetim
Duhom...ili ako niste toliko intimni sa njom
da bi je uzeli u naruje, pokuajte je u
mislima povezati sa Izvorom Svjetlosti;
poelite joj da razumije novi ivot, poelite
joj da pronae m i r koji jo nikada nije
osjetila. inite da vaa ljubav uvijek
uestvuje u procvatu bia koje volite.

87. Voljeti bez opasnosti po nas same

Ljubav je snaga koja radi na tome da vas

uini slinim onome koga volite. Ako volite
neko sebino bie, vulgarno, nepoteno, zlo,
malo po malo te se slabosti nastanjuju kod
vas i vi poinjete liiti na njega. Ali, ako se
usmjerite na Gospoda, ako Ga volite sa
svijeu da je On bezmjeran ocean svjetlosti
i ivota, malo po malo vaa se svijest iri,
osvjetljava i Boanski ivot se poinje kretati
u vama. Znajte, dakle, koga ete voljeti.
Mogu se voljeti sva bia, preporuljivo je
voljeti ih. Ali, da se ne bi poistovjetili s
njihovim slabostima, najprije treba voljeti
Gospoda. Onaj tko voli Gospoda, moe zatim
voljeti koga hoe jer vie nee biti opasnosti
za njega; boanska ljubav e ga ojaati i
zatititi od svake opasnosti.
Kada spasilac skoi u vodu da bi uhvatio
davljenika, prua mu svoje noge da se za
njih prikai; ali ako davljenik eli doepati
mu ruke, primoran je udariti ga da bi se
davljenik onesvijestio: jedino tako i tada
moe ga spasiti, u suprotnom on e se
udaviti zajedno s njim. Vi takoer uvajte
svoje ruke za Boga, a svoje noge ostavite
ljudima. Nemojte im dati svu svoju ljubav jer
ete se izgubiti s njima. Koliko njih voli bilo
koga, bilo kad i bilo kako ( na bilo koji nain
), a zatim kau da ljubav donosi sve
nesree. Ne, nikada u ivotu! To njihova
nemarnost u svezi s ljubavlju donosi
nesree, ne ljubav sama po sebi, jer ljubav
je Bog, a Bog ne moe donijeti nikakvo zlo.
Treba najprije voljeti Boga i proeti se
Njegovim vibracijama, zatim moete bez
opasnosti voljeti i pomagati drugima. Ako
ste povezani sa izvorom, moete davati
svoje snage ne slabei sebe jer se voda u
vama obnavlja bez prestanka. Budui vae
rezerve nisu vjene, ako prekinete tu
povezanost, bit ete brzo istroeni.

88. Stvorenjima se moe pomoi ako idete i

bogatite se pored Boga

Ne naputajte Nebo ni zbog koga, ni zbog

djeteta, ni zbog ene, ni zbog mua, jer
samo ostajui vezani za Nebo moete im
uiniti dobro. Ali kakvo je zlo posvetiti svoje
vrijeme poslu, svojoj eni, djeci,
prijateljima? Ah, nikakvo, lijepo je da se
prikaete kao bie od zadatka, privreno i
savjesno. Ali ne u toj mjeri da zanemarite
Nebo. Sentimentalnost, slijepa privrenost
vas nee odvesti nikamo.
Kako se ponijeti u sluaju potrebe ako ste
otac koji stvarno voli obitelj? On ima
hrabrosti napustiti je neko vrijeme da bi
otiao u inozemstvo zaraditi novac. Dok
drugi koji nema istu ljubav nema hrabrosti
otii. Dakle vidite, drugi je naizgled napustio
svoju obitelj da bi joj pomogao: otiao je
zaraditi novac i kada se vrati svi su sretni;
dok drugi koji nije elio napustiti svoju
obitelj, ostaje zajedno s njom u siromatvu.
Sada prevedimo. Onaj koji zaista voli svoju
djecu, svoje prijatelje, zna ih napusti neko
vrijeme da bi iao u inozemstvo tj. u
boanski svijet gdje e se obogatiti, a kada
se vrati, svima e podijeliti darove. Dok onaj
koji ne razumije, ostaje pored , ali to joj
moe dati? Nita naroito, neke sitnice, neke
pljesnive komadie koji su se zatekli u
ormaru. A, koliko vremena se ostaje u
inozemstvu? Sve zavisi, moda pola sata,
moda jedan sat, moda cijeli dan... Jedina
prava ljubav je ona koja donosi biima ista
bogatstva sa Neba.

89. Kretanje ljubavi

Ne okupirajte se time da saznate da li je taj

koga volite isti onaj to i vas voli. Zato?
Zato to se ljubav kree, ona ide od jednoga
do drugoga; primamo je, treba je dati. Ono
to vi dajete biu koga volite, on to daje
onome koga voli i tako se stara lanac,
strujanje koje polazi od vas i vraa vam se
preko hiljadu bia.
Da bi dobro razumjeli ovu ideju treba da
zamislimo da smo svi mi kao alpinisti sa
istim uetom. Svako treba da napreduje, a
da ue ostane zategnuto. Ako kaete onome
tko hoda ispred vas: Ja te volim, okreni se i
gledaj me., vi ete sprijeiti hod cijele
kolone. Osvrtati se da bi se ilo prema
drugome je uzmicanje, to znai olabaviti
konopac i sprijeiti sve one koji su naprijed
da nastave sa penjanjem, a one koji su
pozadi da slede njihov put. Svako mora da
se kree u jednom pravcu, u pravcu kretanja
cjelokupnog lanca. Ne treba da se
zaustavljamo da bismo se gledali i priali.
Moramo da se penjemo prema vrhu uvijek
bez odlaganja i bez klonulosti.

90. Ljubav nosi u samoj sebi nagradu

Nae srce treba biti ispunjeno ljubavlju za
ljude jer su svi oni naa braa. Moramo
misliti na njih i da ih pomaemo ne oekujui
ni najmanju nagradu, jer u stvari mi ve
primamo nadoknadu: ono unutranje
irenje, ona toplina koja nas proima kada
volimo. To je velika nagrada i ne postoji
vea u ivotu.
Vi oekujete da ste uvijek nagraeni za sve
to ste uinili. To pokazuje loe primanje
stvari sa vae strane. Onaj tko je razumio
tajnu ljubavi, nita ne oekuje: on daje
besplatno. I zato to neprekidno ivi u
punoi i radosti, on zrai i tako stie
povjerenje mnogih prijatelja. Gdje postoji
vea nadoknada od ove?

91. Onaj tko se zna otvoriti prema drugima

ne poznaje samou

Koliko se ljudi ali na samou! Iako tu oko

njih ima ljudi oni se ipak osjeaju usamljeni.
U stvarnosti njihovo ponaanje ih izdaje: oni
ne znaju voljeti, ne znaju se otvoriti, ne
znaju kazati koju ohrabrujuu rije ili koju
rije utjehe, ne znaju dati; uvijek oekuju da
drugi budu oni koji e im prilaziti. Ali, drugi
su esto jako zauzeti, imaju svoje brige,
svoje obaveze... A tada nastaju tube i
alopojke: Nitko me ne dolazi vidjeti. Nitko
me ne voli. Nitko se ne zanima za mene. A
zato da budu drugi uvijek ti koji e vas
voljeti i zanimati se za vas? Ako vam je
teka samoa, ne ostajte skrtenih ruku.
Umjesto da se grizete sjedei u kutu,
napravite vi prvi korak, idite prema njima.
Nema razloga da se osjeate sami kada je
ljubav tu, kada je svjetlost tu. Ako se
osjeate sami znai da ste se sami stavili
van ljubavi i svjetlosti.
Koliko puta sam vas preklinjao da izaete iz
svoje sebinosti i da neto uinite za druge.
Svakako da je dobiven odgoj esto kriv za
to. Roditelji esto govore svojoj djeci:Ne
budi glup, nemoj ti uiniti prvi korak. Pusti
malo druge da dou i da te trae. Naravno
da e ljudi doi da ih potrae jedino ako su
korisni. Ako ste pekar doi e k vama po
kruh. Da bi bili traeni, treba biti sposoban i
dati neto. Onaj tko nema to da da, ne
privlai nikoga i on ostaje sam. Ne treba
predbacivati drugima to ne dolaze po vas.
Postanite zanimljivi i vidjet ete da li e doi.
Gledaj ruu koja se otvara, ona rasprostire
izvanredan miris i svi se pribliavaju da je
pomirie, ak i pele, leptiri zato to se ona
otvorila. A vi, zato vi ostajete zatvoreni bez
mirisa?

92. Samo prisustvo Boga moe da ispuni

ljudsku duu

Svako tei da na ivotnom putu susretne

bie pored koga e da napreduje u punom
povjerenju, bie sa kojim e razmjenjivati
misli, svoje najintimnije emocije. Ali, to je
teko. U koliko su romana, filmova,
kazalinih komada ljudi i ene priali tu
gorinu, tu doivljenu muku u nemogunosti
da nau takvo bie! Jer u stvarnosti ljudska
dua moe da bude ispunjena potpuno i do
kraja samo Bogom. Onaj tko eli da pobjedi
samou, da osjeti da je svakoga dana
ispunjen velikim prisustvom radosti i sree,
mora da se ujedini sa Bogom.
Samoa je stanje svesti koje su i najvei
prosvjetitelji upoznali. Isus je lino preao
taj taman pustinjski predio kada je
povikaoOe moj, zato si me izdao?Svi e
jednoga dana upoznati tu stranu samou.
Zato? Jer se ne moe razviti istinska vjera,
nada i ljubav kada smo sretni i zadovoljni,
okrueni prijateljima, ve kada smo sami, u
dubini preputeni sami sebi. Ne postoji drugi
nain da se prebrodi samoa osim da se
oslonimo na Bie koje podrava cijeli svet.
Treba vjerovati u to besmrtno Bie, voljeti
Ga i vjerovati u Njega.

93. Prelazak pustinje

U duhovnom ivotu naie period kada se

osjeamo kao da smo preli jalove,
pustinjske predjele: nema se elja ni za im,
sve postaje blijedo, strano. To je najgore
stanje u kome jedan duhovnik moe da se
zatekne. Nije najopasnije razboljeti se,
izgubiti novac ili doivjeti neki neuspjeh, ve
ne osjeati vie ljubav, veru i nadu. A kako
to moe da naie svakome od vas, treba
znati kako da se savlada to stanje.
ak i usred pustinje vi treba da se usudite
da kaete: Gospode Boe, ja sam u Tvojim
rukama. Ti si odredio moj put, pa bilo vode
ili ne, ja idem, u Tvojoj sam slubi. Volim Te
Boe, pomozi mi. To je sve. Ne dozvolite da
lako izgubite svoju veru i svoju ljubav ve
nastavite da vjerujete sa dvostruko veim
arom. Jer u tome je va jedini spas.
Nemojte ostati sa utiskom da ste se izgubili
usred pustinje, uinite to je u vaoj moi da
biste ili to dalje gdje ete svakako nai
neku voku ili vodu na nekom mjestu: ak i
usred pustinje postoje oaze. Hodajte, dakle,
sve dok ne dosegnete u sebi samima oazu u
kojoj je voda, to e vam omoguiti da
nastavite put. Ta voda je smjernost, to je
ljubav.

94. istoa omoguuje vezu sa boanskim

svijetom

alite se da je nebo gluho, surovo i ne

odgovara na vae pozive... U stvarnosti vi
ste zaronjeni u boanskom svetu, a ako se
osjeate toliko izolirani, odvojeni od njega,
to je zato to ste preko svojih misli i niskih
osjeanja stvorili neprovidan sloj koji vas
kao ekran spreava da stupite u vezu s njim.
Ako odluite da radite na sebi i da se
proistite i da vam tijelo bude fino,
prijemivo i osjetljivo, primijetit ete da u
stvarnosti ne postoji nikakva pregrada
izmeu Neba i vas.
Veoma je vano za jednog duhovnika da
ume da izbaci neistoe iz svog psihikog
organizma pomou vjebi za proiavanje
koje moraju da imaju vano mjesto u
njegovom ivotu, ne samo ienje fizikim
putem ( vjebe disanja, ispiranje,
gladovanje, itd. ) ve i proiavanje
duhovnim nainom: koncentracija, molitva.
Zahvaljujui ovim vjebama on unosi u sebe
s u t i u koja rastvara sve strane i
negativne sadraje tako da boanski ivot
moe ponovo da tee. Zato svaki dan, i vie
puta dnevno, mislite na pranjenje, na
proiavanje. Neka voda protie u vama,
ista voda Neba. Ne samo da e vam donijeti
mnogo blagoslova ovo proiavanje ve e
vae prisustvo biti blagotvorno i za druge:
init ete dobro svim stvorenjima koje
susretnete, osvijetlit ete ih, stavit ete i njih
takoer u vezu sa Nebom.

95. Nebo odgovara samo svijetlim znacima

Da biste uspeli da privuete nebeske duhove
i da im date elju da vam pomognu, morate
da vodite ivot u skladu sa Bojim zakonima.
U suprotnom oni zatvaraju oi i ui, nita ne
vide niti uju i ostavljaju vas da sami
razbijate glavu. Samo svojim nainom ivota
moete da ih privolite da na vas obrate
panju. Treba da vidite znake izviranja
svjetlosti. Jedino kada primijete stvorenje
koje iz daleka zrai svakog dana iz svog
srca, iz svoje due, iz svog duha iskre i
vatromet izvanrednih boja, kau: Oh kakvo
je tamo slavlje. Hajdemo im se pridruiti!
Priblie se, sprijatelje se sa tim biem , ak
se esto nastane u njega da bi mu pomogli i
sve postaje lako za njega. Evo zato je bitno
i vrijedi poboljati svoj nain ivota, da bi
privukli pomo, pa ak i prisustvo svih
svijetlih duhova koji e doi da vam
pomognu u vaem duhovnom po

96. Zahvalnost: klju sree

Vi se alite Oh, kako sam nesretan!

Dobro, u redu! Ali, da li ste se danas
zahvalili ? Zahvaliti, kome i zato? Da li
moete da hodate i diete? Da. I mogli
ste da dorukujete? Da. I moete da
otvarate usta da bi priali? Da. E, pa
zahvalite Gospodu, jer postoje ljudi koji niti
mogu da hodaju, ni da jedu, ni da otvore
usta. Vi ste nesretni jer nikada niste
razmiljali da treba da se zahvalite. Da biste
promijenili svoje stanje treba da shvatite da
nita nije tako divno kao saznanje da ste
ivi, da hodate, da gledate, da govorite.
Znate li koliko milijuna i milijardi estica se
zalae da bi samo jednog ovjeka odrali u
ivotu? Vi niste toga svjesni i dalje ste
ozlojeeni, nezadovoljni. Budite zahvalni!
Odmah sutra ujutro zahvalite Nebu! Koliko
se ljudi vie ne probudi ili se probudi
paraliziran! Recite: Hvala Gospode. Evo i
danas si mi dao ivot i zdravlje, ja u ispuniti
volju Tvoju.
Vaa nadarenost, va talent, vae vrline su u
stvari vai vjesnici Neba koji su se nastanili
u vama da bi radili. Treba da ste toga svjesni
jer onoga dana kada ponete da bivate toliko
gordi zbog svojih uspjeha, kao da je to samo
vaa zasluga, na ovaj ili onaj nain ovi
prijatelji e se izgubiti i vama e nestati taj
talent ili vrlina. Koliko ljudi je izgubilo svoj
talent zbog svoje oholosti! Dok su drugi
privukli kvalitete, razvili ih zahvaljujui
svojoj smjernosti.
I kada se ponekad osjetite sretni, a da zato
ne postoji poseban razlog, znajte da ste
primili posjetu nebeskih stvorenja. A ako ne
cijenite ono to ine za vas, izgubit ete to
stanje. Zatim ete uloiti mnogo vee napore
da bi ih ponovo nali, ali gotovo je, ovi vas
duhovi nee vie posjetiti, nee vam
posvetiti ni jedan pogled, nee vam se
smijati, nee vam rei ni jednu rije, nee
napraviti ni najmanji pokret za vas. Jedina
stvar koja moe da razljuti ove svete duhove
je nedostatak zahvalnosti. Oni vole da
se cijeni njihova ljubav, njihova plemenitost.
Oni poznaju vae greke i vae slabosti, ak
ih i opravdavaju i ne zaustavljaju se na
tome, naprotiv kau: Oh, jadni u kakvom su
stanju, treba im pomoi! Ali, kada vide da vi
ne cijenite njihovo prisustvo, naputaju vas.
Ne, oni nemaj potrebu za vaom
zahvalnou ali znaju da, ako ih vi ne
potujete, ne moete nikada da zaista
iskoristite sve to mogu da vam daju. Zato
ne zaboravite: najvea tajna, najvei klju
za vau sreu i vae napredovanje je z a h v
a l n o s t. Sve dok potujete ono to vam
Nebo daje ono vas nee napustiti.

97. Znati izbjei zlo

Pretpostavimo da ste krenuli u etnju

umom i da ste se udaljili, napustili put i
poli stazom koja vas je odvela u movarni
predio opustoen od muva, osa, komaraca i
zmija. Eto vas pod prijetnjom, napadnuti,
izbodeni... E pa dobro, kad je to poelo. to
bi trebalo da uradite? Pobjei, vratiti se istim
putem natrag da bi pronali svoj put. Kako
ete se otresti tih gamadi? Jedini nain je
izai iz njihove teritorije. Na isti nain, ako
ste otili i udaljili se neoprezno u nie
predjele na astralnom planu nastanjenom
zlim bitnostima koje poinju da vas grizu,
pourite da napustite ta mjesta.
Na psihikom planu misli, emocija,
osjeanja, nije preporuljivo da dugo budete
podvrgnuti negativnim strujama jer je to
opasno i uvijek je bolje izbjei sukob. Ako
dugo ostanete u tami, neete je pobijediti
ve e ona biti ta koja e vas pobijediti. Ako
dugo ostanete u mrnji, mrnja e vas
unititi. Ako ste dugo u strahu, u ulnosti, u
strastima, u zlobama, one e nadvladati, a
ne vi. Treba ih odmah napustiti.
Fiziki i psihiki plan ne podlee istim
zakonima. U fizikim zakonima treba
dokazati volju, vrstinu, istrajnost, ne
napustiti partiju ve se estoko boriti i
ojaati. Dok na psihikom planu ne treba biti
tvrdoglav protiv neprijateljskih snaga. Kazat
ete: Ali, kako im umai? Ima toliko
naina! A jedan od najefikasnijih naina je m
o l i t v a.
98. Molitva: najsigurniji zaklon

Molitva je in kojim se uzdiemo do

svjetlosnog svijeta gdje je Gospod stavio sve
to nam je potrebno za nau ravnoteu, na
mir, na procvat. Moe biti da Gospod nije
lino upuen da nam neto treba i najzad
nije vano da On bude u toku. Od momenta
kada nam je sve tu na raspolaganju, na
nama je da dosegnemo te predjele i da
crpimo sve elemente to nam srce i dua
trae, ili pak da se sklonimo.
Uzmimo jednu sliku: neprijatelji vas gone i vi
trite, trite da biste im umakli. Evo vas
najzad bez daha, pranjavi, upadate u
skupinu ljudi koji su u momentu da jedu i
piju i vesele se nasred polja okrueni
pjesmom, igrom, mirisima... Niko vam od
njih nee rei: Hej vi, to traite ovdje? Vi
ste nezvani gost, napolje! Naprotiv, oni e
vas doekati , dae vam da se umijete,
presvuete i pozvat e vas na gozbu. Za to
vrijeme vai neprijatelji ostaju iza vrata
napolju i ne mogu vam nanijeti nikakvo zlo...
E, dobro, to znai molitva. Vi trite, trite tj.
izmiete tamnim strujama, zlim bitnostima
koje su vam za petama, u trenutku su da
vas sustignu, a vi stiete na mjesto na kome
se Gospod veseli u drutvu anela,
arhanela i svih boanstava. Gospod samo
to eka da vas primi meu svoje. Tamo
ostajete koliko god elite. Za to vrijeme vai
neprijatelji se vraaju praznih aka; i najzad
se i vi vraate sretni, ushieni.
Dakle, od sada kada se osjetite potreseni,
nesretni, umjesto da cmizdrite, da se alite
lijevo- desno, da uzimate sredstva za
umirenje ili za uzbuenje, potrudite se da
promijenite predio imajui pomo u ovom
izvanrednom i tako uspjenom metodu kome
su nas uili svi najvei uitelji: m o l i t v i! U
najteim prilikama pomislite da nita nije
stalno i treba samo da se promjeni mjesto.
Da, premjestite se. Gospod nee doi kod
vas da vas trai, On vas nee izvlaiti iz
pakla da bi vas smjestio na Nebo. Na vama
je da uinite napor i da se uzdignete do
njega.

99. Obnovite duhovne radosti

Kada ste uspeli da sebe dovedete u dobro

stanje, svakako je pitanje znati odrati to
stanje. U stvarnosti kada ste doivjeli stanje
harmonije, potpunosti, to je kao da ste
utisnuli otiske: oni ostaju neizbrisivi u vama.
Onda, kazat ete, zato se ovo stanje ne
odri? Zato se trenutak kasnije osjeamo
zabrinuti, obeshrabreni? Zato to je ivot
jedan neprekidan t o k: trenuci se smjenjuju
jedan za drugim prikazujui vam neprekidno
nove utiske, nove dogaaje i kako niste bili
dovoljno oprezni, niste znali da ostanete na
tim utiscima, dopustili ste da budete
poneseni drugim idejama, drugim
osjeanjima, drugim aktivnostima i vi ste
izgubili svoj mir i svoju radost. Ali, ono to
treba da znate je, da su utisci koje ste
doivjeli ostali negdje u vama sloeni kao
ploe ili magnetna traka u vaoj diskoteci.
Onoga dana kada se budete sjetili da ste tu
imali jedan divan glas koji je pjevao nebeske
melodije, moete da izvadite tu plou i da je
stavite na svoj unutranji aparat i evo vas
ponovo prikljueni, poneseni tim armom:
ponovo ete doivjeti to stanje. Treba misliti
da to uradimo... treba ponoviti, posluati te
boanske otiske.
Naravno da smo u ivotu veoma esto
potreseni, uznemireni, ali vjerujte mi moe
se ponovo bez obzira na sve uspostaviti,
odrati, sauvati to stanje v i e s v i j e s t
i. Vano je imati naviku: ivjeti na oprezu,
neprestana panja ka boanskom svetu,
misliti od samog jutra inite sve
svakodnevne pokrete i radnje drei i
usmjeravajui svoje misli prema Nebu.
Ako se naviknete da odrite taj stav itav
dan, vidjet ete da nita ne moe zadugo da
vas potrese. Svakako izvjesni dogaaji mogu
da vas poremete, ne osporavam to: loa
vijest, bolest, udes. Ali, ako ste stekli naviku
da u sebi odravate dobro stanje, sve
poremeaje ete mnogo lake prebroditi jer
ste shvatili da je Bog dao svu mo ne
materiji nego d u h u u vama.
Zato uvajte briljivo, i to je mogue due,
sve to ste doivjeli boansko, jer svaki
trenutak koji ste doivjeli je vjean, moete
ga pronai, on je utisnut u vama i nitko vam
ga ne moe oduzeti.

100. Ostati nepokolebljiv

Treba da posjeujete ljude, da ivite sa

njima, da ih pomaete, da ih volite, ali se
trudite da sa njima ne dijelite njihove
slabosti. Dajte im malo koji zraak svog srca
i due a da ne izgubite nita od svog ideala,
tj. ni da poputate, ni da prelazite preko
duhovnih zakona ostajui uvijek poteni,
estiti, ispravni. Dajui dokaz svoje
okretnosti, morali bi da ostanete vrsti i
nepokolebljivi u svojim uvjerenjima.
ak i da ga sijeku na komadie, istiniti boji
ovjek ostaje nepokolebljiv u svojoj ljubavi i
u svojoj veri. Ali da bi se dolo do toga,
treba posjedovati saznanja iz Nauke
Prosvjeivanja. Onaj tko zamilja da bez tih
znanja moe da uplovi u vrtlog ivota i da
ostane netaknut, vara se. Toliko stvari moe
da vas osvoji, da vas udalji, da vas
poremeti! Ako precijenite svoje snage,
podlei ete kao i ostali. Zato se obrazujte,
razvijte svoju veru i naroito inite napore
da bi u sebi odrali ivim sve istine
Posveivanja (prosvjetljenja). Kaite sebi:
Svjestan sam da ne mogu da izmaknem
svakodnevnoj stvarnosti, ali moram da
budem oprezan; bilo to da doe, neu
izgubiti svoj plamen, svoje ushienje, svoju
nadu. Zakaite se za te istine; zahvaljujui
meditaciji i molitvi uzmite nekoliko udisaja
kisika i tada krenite licem u lice prema
stvarnosti. U tom momentu postajete moni
i jaki.

101. Umjeti prepoznati da li neka osoba vri

dobar utjecaj na vas

Viate nekoga esto, a ne umete da

procijenite da li je dobro po vas da se sa
njim druite. To je jako jednostavno: ako
osjeate da vas ta osoba ini bistrim, ako u
vama izaziva plemenitost i dobrotu, ako vas
potie na rad, nastavite sa susretima; bilo
to da vam kau za nju, ona vam ini dobro i
to je vano. Ali ako, nasuprot tome, druei
se sa nekim uviate da se sve u vama
zaplie, da ne znate gdje ste, da prema
drugima osjeate ogorenje ili gnuanje i da
vie nemate toliko poleta da bilo to
poduzmete, pokuajte da je vie ne viate.
ak i ako je to neka slavna linost ili
multimilijarder napustite ga, jer na vas vri
lo utjecaj.
Nazad na vrh

nardo Poslao: 17
Tragalac Jan, 2010
16:20
pm Naslov:
102. Otvoriti se
dobrim
utjecajima
Pridruio: 25 Maj 2009
Poruke: 235 Kad se oduevite
nekim cvijetom
istog trenutka
osjetite da je taj
cvijet kao neko
prisustvo koje
vam svojim
bojama, formom,
mirisom govori i
stvara put kroz
vas, preko vaeg
suptilnog tijela,
da bi na kraju
probudio formu,
miris, boju koja
mu odgovara. A
svakako je isto
tako i sa
odbojnim
predmetima. Vi
ga osjeate kao
prisustvo koje
unosi u vas loe
elemente. Sve to
vas okruuje vri
utjecaj na vas ak
i kada niste toga
svjesni. Upravo je
vano biti
svjestan, tj. biti
oprezan i izlagati
se to vie samo
korisnim
utjecajima. im
osjetite da neka
osoba ili neki
predmet imaju na
vas povoljno
djelovanje, treba
svjesno da
otvorite svoja
unutranja vrata
da bi ti utjecaji
to dublje prodrli.
Ako se ne
otvorite, ak i
najljepe stvari
e ostati
neuspjene, nee
vas dotai.
Zato idite ka
potoku kraj izvora
koji izbija i mislite
da je to prava
slika izvora ivota
koji mora da
izbija i da tee u
vama... Idite
prema suncu i
promatrajte ga,
otvorite se prema
njemu da bi
pobudio u vama
Duhovno Sunce,
njegovu toplotu ,
njegovu
svjetlost...Idite
prema cvijeu da
ga pitate za tajnu
njegovih mirisa,
sluajte ga da
biste nauili da
izvlaite
najmiriljavije
eliksire iz svog
srca i iz svoje
due... Ako
budno pazite i
otvarate se samo
za harmonine,
lijepe i iste
utjecaje i vi sami
ete postati
korisni za sve koji
dou kod vas.

103. Utjecaj
umjetnikih
tvorevina

Sve to ovjek
vidi ili uje utie
na njegov nervni
sistem, a to to
danas toliko ljudi
pokazuje psihike
smetnje razlog je
to sve vie ive
u neredu i
runoi. ak i ono
to bi trebalo da
ih vee za svet
harmonije i
ljepote u m e t n
o s t je prerasla
da ispunjava svoj
zadatak. Sve vie
je poezija samo
nastavak rijei
gdje svako nalazi
smisao koji eli;
muzika, udna
buka i nasilniki
ritmovi bez
ikakvog reda;
slikarstvo, linije
koje idu u svim
pravcima i boje
baene kao
sluajno. Sve to
utie negativno
na mlade i ini da
se vrate h a o s
u. Zato izaberite
paljivo knjige
koje itate,
muziku koju
sluate, slike ili
predstavu koju
gledate. Trudite
se samo da se
zaustavite na
djelima umjetnika
koji su inspirirani
Nebom, da se
poveete sa
ivotima koji vas
prevazilaze. Tako
ete osjetiti i
ivjeti ono to su
ta stvorenja
ivjela, put koji
su prevalila i
skoro da ste
obavezni da ga
proete za njima i
ne elei to. Oni
vas uvode u
predjele koje su
promatrali i
upotrijebili i u tim
predjelima ete i
vi okusili pravi
ivot.

104.
Upotrebljavajte
predmete svjesno
i s ljubavlju

Koliko aparata,
sprava, predmeta
svih vrsta treba
da upotrijebite
preko dana(!) i
veim dijelom
vremena vi se
nepaljivo sluite
njima, loe ih
upotrebljavate,
prevrete. Zato
ih ne uzimate
svjesno i sa
ljubavlju? ak i
ako ne prihvatite
ideju da nain na
koji se sluite
predmetima moe
uticati na njih
loe ili dobro, vi
ste obavezni da
priznate da to u
svakom sluaju
djeluje na vas.
Probajte i videt
ete da kada
gurate stvari one
ne proizvode isti
utisak kao kada
se sa njima
ophodite i sluite
s ljubavlju. Bilo
to da radite,
treba da nauite
da se sluite
neim unosei u
svoje pokrete
neto bolje, neto
duhovno.

105. Posvetite
mjesta i
predmete

Imate kuu, stan

ili sobu, svakoga
dana se sluite
izvjesnim brojem
stvari... Te stvari
i ta mjesta
stanovanja
morate da
namijenite
boanstvu da bi
vam sve sluilo
za dobrobit.
Potraite od Neba
da vam poalje u
pomo svijetle
duhove da bi ih
oslobodili od svih
negativnih estica
i utjecaja. Zatim
ih posvetite
jednoj vrlini ,
jednoj nebeskoj
bitnosti da doe
da nas poasti
svojim
prisustvom, da se
nastani na ta
mjesta ili da se
utisne u
predmete da bi
korisno postupali
sa vama, vaom
familijom, sa
zdravljem vae
ene ili vaeg
mua, vae djece
na njihov intelekt,
na njihovu duu,
njihov duh.
Naviknite se da to
primjenjujete i
vidjet ete koliko
ete se osjetiti
pomognuti,
ojaani.

106. Mi
ostavljamo otiske
svuda gdje
proemo

Sve to radimo u
toku dana
ostavlja tragove u
prostoru u kome
boravimo. To su
otisci, klieji, sve
sjeanje koje je
tu uvreno na
eterinom planu
po zidovima, na
namjetaju, po
predmetima. Nije
potrebno da se
dodirnu predmeti
da bi ostali
tragovi na njima;
ak i bez
dodirivanja vae
samo prisustvo,
isparenja vaeg
fizikog tijela, iz
vaeg astralnog
tijela, iz vaeg
mentalnog tijela
utiskuju se u njih.
I na mjesta koja
prolazite , na
osobe koje
posjeujete
ostavljate takoer
tragove dobre ili
loe, sjajne ili
tamne. Zato je
toliko vano da se
radi na svojim
mislima i
osjeanjima, jer
ne samo djelima,
ve i mislima i
osjeanjima
moemo da
inimo dobro ili
zlo.
Svuda, bilo to da
radite, trudite se
da ostavljate
iskljuivo
svjetlosne
tragove pune
ljubavi. Prolazite
nekim putem ili
ulicom,
blagoslovite tu
stazu ili tu ulicu
poeljevi da svi
koji budu proli
posle vas prime
mirisvijetl
o s t, da krenu
dobrim putem, da
trepere ujedinjeni
sa boanskim
svijetlom.

107. Na utjecaj
na ljude i na sve
stvaranje

Ljudi rijetko vode

rauna o
pozitivnim ili
negativnim
posljedicama
stanja u kom se
nalaze. ak i
prema biima
koja vole, odnose
se nemarno,
slobodno. Kada je
neki ovjek tuan
i nesretan ide da
posjeti voljeno
bie, da ga izljubi
i da se utjei;
svojim poljupcima
on mu prenosi
svoju tugu, svoje
obeshrabrenje, ali
njemu je
svejedno, on ak
ni ne obraa
panju na to. A
koliko tek roditelji
ine istu stvar sa
svojom djecom!
Mukarci i ene
bez prestanka
ine meusobnu
razmjenu i kakva
je to razmjena?
To samo Bog
zna.
Kada se osjeate
bolesni, nervozni
ili loe volje, ne
dotiite druge,
naroito ne djecu,
i ne dajte im
nita, jer ih
svojom ljutnjom i
loim
raspoloenjem,
odvlaite na
negativnu stranu.
ak i kada treba
da pripremite
neki obrok, vodite
rauna da ga ne
pripremite u bilo
kom stanju,
znajui da e
vae misli i vaa
osjeanja da se
utisnu u hranu
koju e vaa
familija i prijatelji
unijeti u sebe.
Nauite da
budete paljivi u
vezi sa svim to
radite, razvijajui
svoju svijest i
svoju
osjetljivost.
Ne treba nikada
zaboraviti da
vaa unutranja
stanja imaju
utjecaj na druge,
ne samo na vas.
Makar to jasno i
ne osjeate, vi
ste u vezi sa svim
lanovima svoje
porodice i
drutva, pa kada
vi napredujete
sva bogatstva i
svjetlost koju vi
primate se
reflektira na
osobe s kojima
ste povezani.
Vaim
napredovanjem i
oni napreduju.
Moda to oni i ne
primjeuju, ali
Nebo vidi i da oni
napreduju
zahvaljujui
vama. Ista je
stvar kada
poinjete da
tamnite, da
propadate: vaa
familija i drutvo
koje je za vas
vezano trpi vae
loe utjecaje. Na
taj nain guramo
bia prema Nebu
ili prema Paklu.
E, da, svakako da
smo odgovorni.
Dakle, elite li da
ste korisni, da
pomaete cijelo
ovjeanstvo, pa
ak i ivotinje i
biljke, drvee?
Trudite se da
uinite svoj ivot
to duhovnijim
jer vi neopaeno,
fino odvlaite
cjelokupno
stvaranje prema
visinama i
privlaite
blagoslov svim
biima.

108. Slobodni
smo da
prihvatimo ili
odbijemo
utjecaje

Znajte da samo
od vas zavisi da
primite neki
utjecaj. Ni zli
duhovi nemaju
mo nad vama
ako se zatvorite
za njih. Naravno
ako ne umijete da
raspoznajete, ako
ne znate da se
zatitite, ako se
unaprijed ne
osigurate, mogu
da vas odvuku
prema paklu. Oni
znaju kako da vas
kuaju
svakojakom
vrstom mamaca i
ako to upali, ako
progutate udicu,
vi ste u mrei i
posle vas polako
vode prema
gubilitu. Bog im
je dao tu mo, ali
samo ako ste
slabi, ako niste
prosvijetljeni. Ako
odbijete da
budete odvueni
pravcem kojim
oni ele da vas
vode i ako se
stavite pod
utjecaj svijetlih
duhova, lako ete
im izbjei i nee
imati nikakvu
mo nad vama.

109. Oisti se od
svega to moe
da nahrani
nepoeljne

Ako ostavite da
se ostatak hrane
povlai po kui,
vrlo brzo sve
vrste gamadi,
muhe, ose,
mravi, mievi itd.
pristiu da se
nahrane. ubre ih
privlai. Da bi ih
otklonili potrebno
je ienje. U
suprotnom nita
ne moe da se
uradi. Pokuaj da
se love ili ubiju
nije dovoljan da
bi ih se otarasili.
Sve dok
ostavljate otpatke
unaokolo imat
ete gamadi jer
uvijek stiu novi.
Da bi ih se
konano otresli
treba da o i s t i
t e i onda e
gamad otii
drugdje da trai
hranu. Treba
znati da na isti
nain, ako
prihvatite i
zadrite u vama
ista osjeanja,
elje ili misli koje
nisu iste ni
svijetle, odmah
dolaze tamne sile
koje vole te
neistoe i vi ste
napadnuti,
izmueni. Bilo to
da radite sve dok
zadravate u sebi
elemente koji se
raspadaju, trule,
bit ete plijen tih
nepoeljnih. Da bi
ih se otresli,
treba nadgledati
vae misli i vaa
osjeanja, raditi
na njima da ih
proistite i da ih
preobratite u lako
varljivu hranu za
nebeske duhove.

110. Posveta
duhovima
svjetlosti

Prostor je
nastanjen
milijardama zlih
bitnosti koje su
se zarekle za
nestanak ljudskih
bia. Isto tako
nastanjen je i sa
bezbroj
svjetlosnih
bitnosti koje su tu
da nam pomognu
i sauvaju nas.
Da, ali njihova
pomo ili zatita
ne moe nikada
da bude uspjena
ako ljudi sami
nita ne ine.
Ako vae srce,
dua i duh ostanu
izloeni svim
vjetrovima, a nisu
posveeni i
obavijeni
svjetlosnom
barijerom, tamni
nepoeljni duhovi
mogu i imaju
pravo da uu i
naprave tetu i
da odu odnosei
sve vae blago.
Oni nisu greni,
ve je na vama
da ih drite na
odstojanju. Da
nasuprot
privlaite
svjetlosne duhove
govorei im svaki
dan: Gospode
Boe, Majko
Boja, Sveto
Trojstvo, svi
Aneli, sluge
Boje, poklonici
svjetlosti, nebeski
prijatelji, sve
moje bie vam
pripada, nastanite
se, sluite se sa
mnom,
raspolaite sa
mnom u slavu
Boju, za Boje
carstvo na
Zemlji. Evo, to
treba da
ponavljate svaki
dan. Ako to ne
radite, ne udite
se to e se neko
drugi nastaniti.
Ako ne mislite da
pozovete nebeske
bitnosti, ne udite
se kada se neke
koje to nisu
nastane u vama.
Na vama je da
odluite ime ete
biti nastanjeni.
Ako ne prizivate
Anele, oni sami
nee zahtijevati
da prodru u vas.
Onda e avoli da
prodru ne
ekajui va
poziv, jer oni
nita ne potuju.
Ako elite da
dou Aneli na
vama je da
donesete odluku,
da izgovorite
magine rijei:
Evo, ovdje sam
ja vlasnik , ja
sam gazda zato
doite. Aneli,
sve vam je na
raspolaganju, sve
je vae. Kada ta
svjetlosna bia
osjete da
izvravaju volju
vlasnika, postaju
jako smela,
napadaju druge i
izbacuju ih. Ali,
sve dok gazda ne
izgovori svoje
rijei, oni nita ne
rade, potuju
volju gazde. E, da
to su boanska
pravila.

112. Stvarna
amajlija

Za vrijeme rata bi
zatitili prozore
od loma zbog
praska ruilake
eksplozije koja
moe da ih
raznese na
parie, ljudi su
lijepili trake koje
neutraliziraju
vibracije.
Premjestimo ovaj
fenomen na
unutranji ivot:
dogaa se da
smo izloeni
napadima
negativnih misli i
osjeanja koja su
kao
bombardiranja, a
ona riskiraju da
polome stakla.
E, dobro. Ako im
vi zalijepite
papirnatu traku,
tj. ako u svom
srcu uvate sliku
nekog sveca,
proroka ili Krista i
ako se
koncentrirate na
nju, jer je duboko
potujete i volite,
ta se slika
suprotstavlja
svim kaotinim
vibracijama i vi
odolijevate na taj
nain.
U Kranstvu su
uvijek postojali
mistici koji su
razmiljali i
oboavali lice
Krista smatrajui
ga za monu
amajliju koja ih je
osvjetljavala i
titila od svakog
zla. Ako zaista
elite da
posjedujete neku
amajliju ,
izaberite lice
ednog bia,
pravinog,
svjetlosnog,
mudrog, istinitog
Bojeg sina ili
prave Boje keri
i promatrajte je
dugo, svakog
dana, traei da
se sa njom
poistovjetite.

114. Naa toka

ravnotee: Bog

Ako vam uspije

da postavite
Gospoda na elo
svoje
egzistencije,
iznad svih svojih
linih elja, linih
interesa, u vama
e nastupiti velike
promjene, vi
postajete jedan
organiziran svijet.
Postaviti Boga na
elo svog bia je:
pronai postojanu
ravnoteu. Kada
je neki predmet
vrsto okaen,
moemo ga
tresti, komeati,
talasati u svim
pravcima,
automatski e se
povratiti u svoju
poziciju
ravnotee. To se
isto dogaa sa
ljudskim biima.
Sve dok niste
vrsto uspostavili
toku oslonca sa
Bogom, vi ete
uvijek biti
pomjereni iz
ravnotee bilo
kakvim malim
poremeajem koji
moe da se pojavi
u vaem ivotu.
Ali, onoga dana
kada budete
uspeli da stavite
svu svoju nadu,
svoju vjeru, svoje
povjerenje, svu
svoju ljubav u
Stvaraoca, bilo
to da se dogodi,
ostat ete jaki i
izdrljivi.