DRAGO VIDOVI
SREDNJEVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI
U OKOLINI ZVORNIKA
U avgustu i septembru 1953 godine obiao
sam u dva maha onaj dio zvornikog sreza koji
stoji u prostoru etverokuta Zvornik Osmaci
Sapna Kozluk s ciljem da prikupim podatke
o srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima
stecima u tome kraju.
Prikupljeni materijal dajem u ovome lanku
elei time da dam ne samo jednu optu infor
maciju o srednjevjekovnim nadgrobnim spome
nicima ovoga kraja nego do izvjesne mjere i da
sauvam podatke o tim spomenicima koji naglo
nestaju (osim rijetkih sluajeva veina nekropola
NEKROPOLE
KOZLUK. Na lokalitetu Rimsko groblje, na
junom kraju sela, nalaze se 2 sljemenjaka i 1
ploa, ve gotovo sasvim potonuli u obraenu
zemlju. Jedan od sljemenjaka je ukraen. Ovo je
sve to je ostalo od nekadanjeg velikog groblja.
Orijentacija spomenika je I-Z.
U dvoritu Meanagi Ibre nalazi se prevrnut
niski sljemenjak, isklesan zajedno s postoljem.
Spomenik je skromnih dimenzija: duina 150, i
rina 67, visina sa postoljem 100 cm. Spomenik je
ukraen. Izgleda da je i ovdje bila stara nekro
pola, jer se u bizini vidi jo jedan spomenik, vje-
rovatno ploa, jako utonuo u zemlju. Mjetanin
Suljo Purkovi ispriao mi je kako je prije neko
liko godina, kopajui u svom dvoritu, samo par
koraka dalje od ove ploe, na dubini oko 1 metra,
naiao na ljudski kostur, iako na povrini vie
nije bilo nikakvog spomenika. I sam preostali
ukraeni spomenik jako je oteen pokuajima
vlasnika zemljita da ga razbije.
SKOI. U Novom Selu nalazi se nekropola od
6 spomenika orijentiranih u pravcu I-Z. Spome
nici su gusto grupisani, oteeni pokuajima raz-
1
Ovdje objavljujem samo dio foto-materijala, dok se
ostali nalazi u kartoteci Zemaljskog zavoda za zatitu spo
menika kulture i prirodnih rijetkosti u Sarajevu.
svedena je na par razbijenih spomenika i pre-
ivljuje zadnje dane). Veina spomenika nalazi se
na obraenim povrinama i tu im gotovo nema
spasa. |
Nastojao sam da o spomenicima i nekropo
lama dam glavne informacije, ne ulazei u naj
sitnija mjerenja i snimanja nekropola, tim vie to
je veina spomenika na mnogim nekropolama po
micana ili razbijena. 1
Na prvom obilasku pomagao mi je i drug
Mehmed Mujezinovi, konzervator Zem. zavoda
za zatitu spomenika kulture u Sarajevu.
bijanja, dosta velikih dimenzija, od tvrdog kre-
njaka. Jedan od njih ima dimenzije: duina 220,
visina i irina po 90 cm. To su sve visoki slje-
menjaci, jedan je sanduk. Dva spomenika su
ukraena (sl. 1 i 2). Sada je vei dio spomenika
zatrpan, jer to mjesto slui vlasniku njive kao
prostor gdje se slae materijal prilikom obrade
i ienja njive.
U Buloanima, na lokalitetu Mujevina, nalazi
se 7 spomenika: 3 sanduka, 2 sljemenjaka, 2
stele. 2 Ukraena je samo 1 stela. Najvei spome
nik nalazi se na sredini grupe na najuzvienijem
mjestu i, dok su ostali skromnijih dimenzija, on
se istie svojom veliinom: duina 190 cm, visina
120 cm, irina 100 cm. Najmanji spomenik, koji
je moda djeji, nalazi se na sjevernom kraju ne
kropole i njegove su dimenzije: duina 120 cm,
visina 35 cm, irina 50 cm. Nekropola je orijen
tirana u pravcu I-Z. Ovaj lokalited zove narod
Mramori ili Rimsko groblje.
Zapadno od ove grupe spomenika, kojih 50
metara, nalazi se grupa od 6 drugih spomenika.
2
Pod ovim nazivom, koji e se u daljem toku radnje
stalno upotrebljavati, (podrazumijeva se uspravni spomenik
u obliku ploe koja se zavrava piramidalno ili zaobljeno,
a takoer i uspravni, neto rjei, spomenici u obliku stupa sa
manje-vie kvadratinom osnovicom.
221
 To su uglavnom stele, gotovo do kraja unitene,
tako da neke od njih pretstavljaju samo komade.
Jedna je bila ukraena (sl. 3). Izgleda da je ova
grupa samo dio jedne velike nekropole, kojoj bi
pripadali i oblinji spomenici.

KALUDRANI. Kraj puta iz Kozluka u ovo selo

nalazi se u iblju jedna stela i 2 odlomka od dru
gih spomenika. To su ostaci nekropole, koja je
bila neto nie, ali su njeni ostaci prilikom ie
nja njiva dospjeli ovamo.
Vie samog sela na jednoj glavici nalaze se
dva jako oteena sljemenjaka, orijentirani I-Z,
bez ukrasa.
MALEII. Juno od sela, pri vrhu brijega,
nalaze se 2 sljemenjaka i 2 stele. Jedan od slje
menjaka je razbijen, a obje stele su oborene, iz-
valjene. Po jednom niskom sljemenjaku, koji,
izgleda, nije pomican, moe se pretpostaviti da
je itava grupa spomenika na ovoj nekropoli bila
orijentirana I-Z. Sam taj niski sljemenjak je
jedva koji desetak centimetara visok i ve je
dobrim dijelom potonuo u zemlju. Ukraen je sa
dvije eone strane spiralnim ornamentom koji je
na vrhu ukraen rozetom od 6 latica (sl. 4). Ovaj
ornament je malo blii ornamentima spomenika
olovskog kraja nego prethodno spomenuti. Jedna
od stela ukraena je spiralnim ukrasom s bone
strane, a s lica ima ukras sastavljen od spirala
i grozdova. Ovdje se lijepo vidi kako je izgledao
donji dio spomenika predvien da stoji u zemlji:
ostao je neobraen i pretstavlja jedno zadeblja
nje na spomeniku. Druga stela je takoer ote
ena, a ima isti ukras kao i prethodna. Kako se
unitavaju ovi spomenici vidi se po tome to se
u podacima od prije Prvog svjetskog rata spomi
nje ovo grobite kao nekropola sa 7 steaka, a
sada su preostala samo ta 34 oteena spome
nika.

MALEII. Ubjenac. Lokalitet je na sjever

noj periferiji sela, na jednom vrlo strmom bri
jegu. Sada je tu smjeteno seosko groblje, a meu
novim grobovima nalaze se jo tri spomenika, od
kojih jedan u obliku vrlo nepravilne uspravne
ploe, s natpisom (sl. 5). Ostala dva spomenika lie
na sanduke, a pored njih ima jo nekoliko vrlo
oteenih kamenova, koji su vjerovatno samo
ostaci od bivih nadgrobnih spomenika. Spomenik
s natpisom je od dosta mekog krenjaka i prilino
oteen; izgleda kao da je bilo i namjernog ote-
ivanja natpisa.

1. Skoi, Novo Selo. 2. Skoi, Novo Selo.

3. Skoi, Buloani.

222
 MALEII. Kraj puta koji vodi prema selu
Jusiima nalaze se tri oborene stele, bez ukrasa.
Samo jedna od njih ima uzdunu izboinu s lene
strane. Sve u priblino istih dimenzija, te od
jedne donosimo podatke: vis. 100 cm, (plus 35 cm
neobraene osnove), ir. 80 cm, debljina 25 cm.
MALEII. U umi ispod sela Jusia nalazi se
12 spomenika, od kojih su 4 sljemenjaka, a ostalo
stele. Spomenici su od mekog krenjaka i vei
nom teko oteeni. Meki pjear nije mogao da
izdri zub vremena. Jedna jedina ornamentirana
stela ima kao ukras sa zapadne strane polumje
sec, iji su krakovi oboreni prema dolje. Koliko
se moe ocijeniti prema ouvanim spomenicima,
nekropola je bila orijentirana u pravcu I-Z.
JUSII. Begova Njiva. Ispod sela, na putu
prema Maleiima, nalaze se ostaci jedne nekro
pole srednje veliine. I ovdje su spomenici iz
raeni od mekog pjeara i jako su oteeni.
Jo uspravno stoje samo 2 spomenika od kojih je
jedan najsliniji stupu gotovo kvadratine osnove
i sledeih je dimenzija: visina 142, irina 71, de
bljina 72 cm. Drugi kamen je jedan dinovski
oblutak, gotovo jajastog oblika, te izgleda da je
ovdje dopremljen da bi se od njega tek napravio
spomenik, tim vie to se ne vide nikakvi tragovi
bujice koja ga je mogla donijeti.
JUSII. Glavica, Mada se ovaj lokalitet
zove Glavica, on pretstavlja, ustvari, jednu bla
gu i iroku padinu brijega, ija je plodna zemlja
dokraja obraena. Oko 500 metara nie sela po
toj padini razbacano je na irokom prostoru ve
liko mnotvo spomenika, na etvrtastom prostoru
ije strane iznose oko 200 metara. Samo neko
liko spomenika stoji jo na svojim prvobitnim
mjestima, dok su ostali skupljeni u gomile kraj
ivica koje dijele pojedine zemljine parcele. Broj
tih spomenika iznosio je vjerovatno nekoliko sto
tina, te je ovdje bila jedna od najveih nekro
pola na pregledanom terenu, ali je gotovo do
kraja unitena. Spomenici su veinom stele sred
nje veliine, sada u najvie sluajeva izlomljene.
Negdje otprilike na sredini bive nekropole na
lazi se jedan veliki i solidno raen sljemenjak
(sl. 6), koji je orijentiran I-Z, a oba su mu ela
ukraena. Sa zapadne strane ima spiralno drvce
sa rozetom na vrhu, a sa istone je uklesan vi-
jenac-solarni znak. Spomenik ima postolje, koje
je dobrim dijelom utonulo u zemlju. Dimenzije
ovog spomenika su sledee: duina 220 cm, i
rina 90 cm, visina bez postolja 85 cm.

4. Maleii. Natpis sa nekropole juno od sela. 5. Ma-

leii, Ubjenac, natpis na spomeniku Boljka. 6. Jusii,
spomenik na Glavici

223
 BOKOVII. Mramorje I. Na nekropoli se
nalazi 6 sljemenjaka. Svi su orijentirani u pravcu
I-Z, osim krajnjeg s june strane grupe, koji je
moda pomican. Ovaj spomenik je blii obliku
sanduka, ali mu je gornja povrina terasasto
obraena, kao da se radi o krovu sljemenjaka.
Dimenzije ovog spomenika su: duina 180 cm, i
rina 90 cm, visina do postolja 60 cm. Materijal
svih spomenika je jedna vrsta mekog pjeara;
svi su spomenici vie ili manje oteeni.
BOKOVII. Mramorje II. Lokalitet je uda
ljen oko 2 km od Bokovia u pravcu musli
manskog sela Anelia. Ova nekropola, pored
onih u Parganima i Mramorju u selu Glumini,
spada meu najvee u ovom kraju. Zato su
i uzeti podaci o dimenzijama njezinih skromnih
spomenika. Njezin je sastav sledei: 1. stela, pre
lomljena, donji dio: ir. 80 cm, deb. 35 cm, 2. ste
la, prelomljena, donji dio: ir. 55 cm, deb. 28 cm;
3. stela, oborena na prednju stranu, ir. 60 cm,
deb. 25 cm; 4. stela oborena, istih dimenzija kao
i prethodna; s lica ornamentirana spiralnim ukra
som; 5. stela, utonula na lenu stranu, ukraena
spiralnim ukrasom; 6. stela vis. 120 cm, ir. 70 cm,
deb. 25 cm, pala na zemlju; 7. stela samo mali
dio vidi se iz zemlje; 8. spomenik utonuo u
zemlju; vidljive dimenzije te, vjerojatno slomlje
ne, stele 80X60 cm; 9. amorfni kamen uni
teni spomenik; 10. teko oteen spomenik, te je
ostalo samo postolje 18 X 80 cm; 11. sljemenjak
du. 175 cm, ir. 75 cm, vis. 35 cm, isklesan za
jedno s postoljem; 12. sljemenjak du. 180 cm,
ir. 60 cm, vis. 70 cm, utonuo u zemlju; 13. stela,
vis. 100 cm, ir. 50 cm, prevrnuta na lice na
prednju stranu; 14. stela istih dim.; 15. stela ir.
60 cm, deb. 30 cm, prelomljena; 16. sljemenjak du.
130 cm, ir. 55 cm, visina nepoznata, jer je spo
menik utonuo; 17. sljemenjak du. 180 cm, ir.
90 cm, vis. 70 cm, zajedno s postoljem; 18. ploa
(sanduk) du. 120 cm, ir. 70 cm, visina nepozna
ta, jer je spomenik utonuo; 19. amorfan kamen
razbijena ploa ili sljemenjak; 20. sanduk du.
170 cm, ir. 80 cm, utonuo, visina nepoznata; 21.
sljemenjak, du. 160 cm, ir. 70 cm, utonuo, visi
na nepoznata; 22. sanduk utonuo, du. 160 cm,
ir. 70 cm, visina nepoznata; 23. utonuo kamen
vjerojatno stela; 24. utonuo kamen izgleda
sanduk; 25. sljemenjak, utonuo, du. 160 cm, ir.
60 cm, visina nepoznata; 26. ploa du. 140 cm,
ir. 60 cm, utonula; 27. sljemenjak du. 150 cm,
ir. 60 cm, utonuo, visina nepoznata; 28. sljeme
njak du. 150 cm, ir. 60 cm, visina nepoznata;
29. sljemenjak, du. 140 cm, ir. 60 cm utonuo,
visina nepoznata; 30. amorfni kamen ostatak
razbijenog spomenika; 31. razbijen spomenik, iz
gleda sljemenjak s postoljem; 32. ploa utonula,
du. 140 cm, ir. 80 cm; 33. spomenik istog oblika
i veliine; 34. stela vis. 120 cm, ir. 60 cm, uto
nula; 35. sljemenjak utonuo du. 180 cm, ir. 60
cm; 36. sljemenjak razbijen, du. 150 cm, ir.
60 cm; 37. ploa du. 140 em, ir. 60 cm, potonula;
224
38. amorfan kamen ostatak razbijenog spome
nika.
Osim ovih spomenika nekropoli pripadaju jo
etiri: 3 stele i 1 sljemenjak, koji su sada od nje
odvojeni seoskim putem a nalaze se u jednoj obra
enoj njivi. Nekropola se nalazi na manjem gre
benu i ima vidik prema jugu, istoku, zapadu. Ori
jentacija spomenika je I-Z, s blagim otklonom
prema jugoistoku. Materijal spomenika nije kod
sviju jednak. Ima spomenika od tvrdog krenja-
ka, ali ima i dosta izraenih od mekog pjeara,
koji su obino jako oteeni ili uniteni. Ni spo
menici od tvreg materijala nisu bolje proli i
mnogi su prebijeni, kako izgleda, prilikom ie
nja ovog zemljita, gdje se sada nalazi vonjak.
Ornamentirani spomenici imaju svi gotovo isti
ukras: stupi sa rozetom na vrhu, sa spiralama
sa strane na kojima visi po jedan grozd. Jedan
spomenik je, pored toga, ukraen i tordiranim ue
tom, a u vrhu drvceta, mjesto rozete ima jedan
oblik koji najvie lii na obrnuto i dosta raireno
latinsko v. U grupi od 4 spomenika koji su sada
odvojeni od nekropole, nalazi se i najvei spome
nik, veliki sljemenjak sa postoljem, ve jako ote
en. Nije ukraen po vidljivim stranama, ali, za
udo, ima na donjoj strani ploe koja je, kada
spomenik stoji uspravno okrenuta prema zemlji,
uklesanu spiralu. Ne bi se moglo ocijeniti razlog
ove pojave ukoliko on nije sasvim jednostavan:
moda se poelo klesati ukraen spomenik a onda
je kasnije promijenjena odluka i zapoeta strana
uzeta kao postolje novog spomenika.
Svi spomenici na ovoj nekropoli izraeni su
dosta solidno.
Sama nekropola, sa svojim sitnim spomenici
ma, ostavlja utisak skromnih materijalnih mogu
nosti onih koji su tu sahranjeni.
BOKOVII. Peine. Na ivici ponora, ispod
koga tee rijeka Sapna, na jednoj blagoj padini
sa irokim vidicima, nekada je bila ovea nekro
pola. Danas nekropole vie nema. Ostali su samo
razbijeni spomenici baeni u ponor. Bilo je meu
njima i stela i sljemenjaka. Poto je do spo
menika teko bilo doi, moglo se samo povrno
utvrditi da, kako izgleda, nisu bili ukraeni.
BOKOVII. Polje. Ova nekropola se nalazi
na junoj strani sela, na jednoj maloj uzvisini.
Sastoji se od 39 spomenika od kojih ima: niskih
sljemenjaka 24, ploa 13 i 2 stele. Sedam spome
nika orijentirano je S I J Z , a ostali IZ, s ma
lim otklonom prema jugoistoku. Izgleda da su
ovako i bili postavljeni, jer se ne vide tragovi
pomicanja, ali, svakako, to bi se sigurno moglo
utvrditi samo otkopavanjem grobova. Veina spo
menika teko je oteena, tim vie to su naj
ee od mekog kamena. Spomenici su jako sitni
i daju utisak neeg siromanog. Ornamenata nema.
 KLISA. Lokalitet se nalazi na jednom jako
strmom vrhuncu vie doline rijeke Sapne, kod
sela Donje Baljkovice. Smjetena je neto ispod
samog vrha brijega, na kome se vide ostaci mal-
tera i tragovi graevina. Danas se u jednom trnja-
ku, pokraj obraenog polja, moe vidjeti jo samo
jedan razbijen sljemenjak i jedna stela vrlo skrom
nih razmjera, oboje bez ukrasa.
Na seoskoj esmi ispod spomenutog visa, oko
1000 m u sjeverozapadnom pravcu, nalazi se je
dan oboren steak od tvrdog krenjaka sjajno
ouvan, te izgleda kao da je proteklo samo neko
liko dana otkad je izraen. Mogue je da je spo
menik proveo due vrijeme u zemlji. Srednjih je
dimenzija: du 160 cm, vis. 70 cm, irina pri dnu,
do postolja, 58 cm, (gornja irina, koja je neto
vea od donje, nije se mogla tano odrediti, jer
je spomenik dijelom potonuo). Ploa, koja je iskle
sana zajedno sa spomenikom, nejednake je de
bljine, prosjeno oko 28 cm. Spomenik je ukraen
sa oba ela (ue strane) i to vrlo solidno, te pret-
stavlja vjerovatno najljepi spomenik ovoga kra
ja (sl. 7a i 7b).
7a. Spomenik u Klisi, kod esme.
SETII. Pravoslavno groblje. Meu spomeni
cima novijeg datuma ovdje se nalazi i jedna ste
la vrlo slina nianu, ukraena s obje strane. Ori
jentirana je u pravcu IZ. S istone strane orna-
menat je uobiajeno drvce sa spiralama i groz
dovima. Vrh drvceta se ne zavrava rozetom,
nego trokutastim motivom. S druge strane na
istom spomeniku nalazi se ornamenat sastavljen
od dvije spirale, sa solarnim krugom odozgo (sl.
21). Pored ovog spomenika, na istom groblju se
nalaze jo dvije upola potonule stele i mali slje
menjak.

ETII. Muslimansko groblje. Uvrh groblja na

obraenom zemljitu nalaze se dva niska sljeme-
njaka, oba jae oteena pokuajima vlasnika da
ih ukloni s njive. Jedan je ukraen spiralnim
ornamentom bez grozdova, sa rozetom u vrhu,
vrlo nevjeto izraenom. Po svome ornamentu
vie potsjea na steke olovskog kraja nego na
spomenike uobiajene u zvornikoj okolici.

ZASEOK. Ovdje je naen poznati spomenik sa
natpisom Braje Tvrdojevia, upotrebljen kao pro
pust na seoskom putu. Na nesreu, slova natpisa
bila su okrenuta nagore te su tokovi kola jako
otetili natpis (sl. 20). Sada je spomenik opet po
dignut i postavljen ukraj puta. Dimenzije su mu:
vis. 157 cm, ir. 72 cm, deb. 30 cm. Odmah do
ovog spomenika na istom putu lei jo jedan istog
oblika, jako oteen, kome je sa lene strane iskle
san po cijeloj duini jedan stupi, koji, moda,
treba da pretstavlja koplje.
ZASEOK. Mamor. Na junoj strani kose na
laze se 3 jako oteena spomenika, ostaci jedne
vee nekropole. Spomenici su jako oteeni, jer
su izraeni od mekog kamena. Dimenzije stele su:
7b. Spomeniik u Klisi, kod esme.
vis : 110 cm, ir. 60 cm, deb. 40 cm, a sljemenjaka:
du. 175 cm, ir. 75 cm, visina nepoznata zbog
oteenja.
DONJA BALJKOVICA. Na pravoslavnom grob
lju nalaze se dva manja neukraena sljemenjaka,
ve potonula u zemlju i dvije stele sa kvadra-
tinom osnovom. Na jo nekoliko mjesta iz zemlje
proviruju ostaci spomenika ili potonuli spomenici.
SAPNA. Zagrobnica. Na lokalitetu koji nosi
ovo ime morala je u svoje vrijeme biti velika ne
kropola iji se ostaci nalaze nairoko rasuti po

15 Nae starine III.

225

8a. Kitovnica, Mramorje, Mali sljemenjak
8b. Kitovnica, Mramorje, Mali sljemenjak
8c. Kitovnica. Mramorje, Mali sljemenjak
226
obraenom zemljitu. U kukuruznom polju moglo
se pronai: tri ploe, osam sljemenjaka i dvije
stele. Svi su spomenici orijentirani u pravcu IZ,
Nijedan nije ukraen. Materijal od koga su izra
eni dosta je mek, te su spomenici prilino slabo
ouvani. Tri najvea spomenika nalaze se na vrhu
padine i izraeni su od vrlo tvrdog krenjaka sa
postoljem u jednom komadu. Dimenzije najveeg
meu njima su: du. 182 cm, ir. 87 cm, visina
bez postolja 73 cm. Ostali su jae oteeni prili
kom pokuaja da se uklone s njive, a bili su uglav
nom iste veliine. Sva tri su vrlo solidno izra
ena. Na ovoj nekropoli nalaze se i tri visoke ste
le od kojih jedna ima ove dimenzije: vis. 182 cm,
ir. 77 cm, deb. 37 cm. Ona se nalazi na istonoj
granici nekropole. Najvea stela se nalazi neto
vie ovih spomenika, na putu prema centru bive
nekropole i njezine su dimenzije: vis. 224 cm, ir.
75 cm, deb. 41 cm. Od mekog je materijala i vrlo
slabo je ouvana. Na mnogim mjestima vide se
ostaci razbijenih spomenika. Od ove nekropole
oko 100 metara istono, kraj seoskog puta nalazi
se jedan prevrnut sljemenjak s postoljem i jedna
potonula ploa ili stela. Moda su i ovi spomenici
pripadali istoj nekropoli kao i prethodni. U tom
sluaju ovdje je postojala zaista ogromna nekro
pola, s kojom bi se mogla porediti samo ona ve
opisana, kod Jusia.
GAJ. Jedna ogromna stela lei na seoskom putu.
Dimenzije: vis. 270 cm, ir. 85 cm, deb. 55 cm. Vrlo
je slabo obraena i nije ukraena.
DONJA BALJKOVICA. Mamori. U umi se
nalazi lokalitet navedenog imena i sastoji se od 3
niska sljemenjaka, ploe i 1 stele. Spomenici su
slabo obraeni, osim stele, i nisu ukraeni. Poto
su veinom od mekog pjeara, jako su istroeni.
Orijentirani su IZ. Stela je malo neobina jer
ima osnovu u obliku nepravilnog petougla, a vrh
piramidalan. Ona je jedina od tvrdog kamena,
lijepo obraena i odlino ouvana. Visoka je 122
cm, iroka 103 cm, debela na krajevima 34 cm, a
u sredini 50 cm.
Na ovom mjestu zatekli smo jednog seljaka iz
grupe koja je prije godinu dana otkopala jedan
grob. Kopali su, po njegovim rijeima, oko 150 cm
duboko kad su naili na plou od tri dijela i ispod
nje kosti. Sada je grob otvoren i ne vidi se da li
je i sa strane ljea bilo postavljeno kamenje, dok
jedna od gornjih horizontalnih ploa jo stoji na
svome mjestu, na oko 40 cm dubine. Kopa mi je
rekao da su traili blago i jako se zaudio kad je
uo da su spomenici pod zatitom drave i da se
ne smiju dirati. Pomalo mu je izgledalo kao da mi
hoemo da to sprijeimo da bismo za sebe isko
ristili blago ispod steaka.
Dimenzije ostalih spomenika su: prvi, s juga
du. 182 cm, ir. 70 cm, visina nepoznata, jer je
utonuo; drugi, du. 188 cm, ir. 76 cm, vis. 63 cm;
trei, du. 179 cm, ir. 63 cm, vis, 62 cm; etvrti
du. 178 cm, ir. 64 cm, visina nepoznata zbog uto-
nulosti spomenika. Svi, osim drugog, su sljeme-
njaci, dok je ovaj jedna ploa.

KITOVNICA. Mramorje. Groblje je smjete

no na blago nagnutoj padini, okrenutoj prema isto
ku, a na njemu se nalaze 22 spomenika, i to: 6
sanduka, 9 sljemenjaka, 6 stela i jedan amorfni
kamen. Veina stela je oborena, a nekoliko ih je
i prelomljeno. Neki dijelovi prelomljenih stela su
odneseni i ostao je samo dio koji je bio u zemlji.
Svi spomenici su orijentirani prema IZ, sa ma
lim skretanjem prema jugoistoku. Svi su srednjih
dimenzija, a najvei se nalazi u sredini nekropole
i dug je 190 cm, irok 74 cm, dok je visina ne
poznata, zbog toga to je postolje utonulo. Jedan
niski sljemenjak najvie je ukraen, i to s bone
strane spiralnom lozicom, a sa oba ela spiral
nim ornamentom, ve uobiajenim u ovom kraju,
samo to s jedne strane ima malo neuobiajeni
ma mjesto stupia drvceta (sl. 8 a, b, c). Za 9. Kitovnica, Mramorje, ukraena stela.
nimljiv je ukras i na jednoj maloj oborenoj ploi
(sl. 9). Bilo je vie ukraenih spomenika, ali su se
samo ovi sauvali. To se vidi po ostacima orna i 94 cm, deb. 30 cm. Jedan sljemenjak: du 160
menta na osnovama nekih nestalih stela. cm, ir. gore 70 cm, dolje 84 cm, vis. 70 cm.
Tek bi se otkopavanjem moglo utvrditi da li
PARGANI. Mramorje u Gaju. Nekropola je
smjetena na istonoj padini brijega. Najveim je ova orijentacija SJ kod nekih spomenika
dijelom zarasla je u bunje. Na njoj se nalazi 41 primarna. Na ovoj nekropoli ukraena su 4 spo
stela, 17 sljemenjaka (od kojih su dva postavljena menika, a na jednom je i poznati natpis Milca
na odvojene ploe, a sedam isklesano zajedno s Crnia (sl. 10 a, b). Spomenik je davno pao, ali je
ploom). Mnoge su stele oborene, a unaokolo se natpis potpuno sauvan. Dimenzije spomenika su:
nalazi dosta odlomaka kamena, od ve unitenih visina 140 cm, ir. gore 70 cm, dolje 63 cm, deb
spomenika. Zanimljiva je pojava da je, dok je ljina 40 cm. Ispod obraenog dijela nalazi se jo
vei dio nekropole orijentiran u pravcu IZ, ne 60 cm neobraenog dijela, koji je neto iri i de
koliko spomenika orijentirano SJ. Neke stele blji nego sam spomenik. Treba napomenuti da
imaju ve spomenuti leni ukras u obliku koplja. se na 23 km od ove nekropole i danas nalazi za
Spomenici su srednje veliine. Evo nekoliko poda selak Crnici u kome ive muslimani-starosjedioci.
taka o dimenzijama, karakteristinim za ovu ne Na gornjem, zapadnom kraju nekropole nalazi se
kropolu. Najvea ploa: du. 200 cm, ir. 138 cm najljepe ornamentiran steak (sl. 11). Pored ovog

10a. Natpis na spomeniku Milca Crnia. 10b. Natpis na spomeniku Milca Crnia. 11. Spomenik na nekropoli
Gaj u Parganima, lok. Mramorje.

227
 12. Spomenik na nekropoli Gaj u Parganima, lok.
Mramorje.
sljemenjaka ukraen je jo jedan spomenik istog
oblika, orijentiran SJ (sl. 12), te dvije stele (sl.
13), i to s uobiajenim spiralnim i grozdastim
ornamentom. Spomenici su solidno obraeni, a
klesani su od dosta tvrdog krenjaka, neto crven
kastog, kakav se i danas vadi na oblinjem kame
nolomu Mrevac.
GLUMINA. Mramorje. Ovaj lokalitet se na
lazi na vrhuncu visoke i usamljene glavice s koje
se na kilometre daljine prostire iroki vidik (sl.
14). Spomenici su gotovo same stele, iji oblici va
riraju. Od 38 spomenika 35 su stele, dva sljeme-
228
13. Spomenik na nekropoli Gaj u Parganima, lok.
Mramorjie.
njaci, a svega jedan je ploa. Nekropola je dobro
ouvana, jer se nalazi van sela i na zemljitu koje
nije pogodno ni za kakvu upotrebu. Zbog velikog
broja stela, nekropole na Kozjaku iz daljine lii
na muslimansko groblje. Spomenici su svi orijen
tirani IZ , s normalnim otklonom, a samo je je
dan od njih ukraen, i to jedna ploa, koja je,
moda, i naknadno oborena stela, jer se vidi da
je pomicana. Spomenici su gotovo svi od tvrdog
crvenkastog krenjaka, sa dobro obraenim povr
inama, ali esto i dosta nepravilnih oblika. Ma
terijal je isti crvenkasti krenjak kao i na pret
hodnoj nekropoli, koga u ovim krajevima ima vie
14. Pogled na nekropolu Mramorje, na Kozjaku.
 15. etiri spomenika sa nekropole na Kozjaku.
vrsta, a moda potie i sa istog kamenoloma kao
i spomenici u Gaju, jer je udaljenost vrlo mala.
Meu spomenicima se naroito istiu etiri velike
stele (sl. 15). Radi orijentacije o veliini spome
nika dajemo nekoliko podataka o karakteristinim
spomenicima. Sljemenjak s postoljem: duina 157
cm, irina 57 cm, visina 47 cm, debljina postolja
19 cm. Jedna stela etvrtaste osnove: visina 101
cm, irina gore 62 cm, dolje 57 cm, debljina 48
cm. esterostrana stela: visina 144 cm, irina gore
80 cm, dolje 73 cm, visina strane na piramida-
stom vrhu 48 cm. Kao to se vidi, stele su obino
ire s gornje strane nego s donje.
GUTERI. Glavica. Na lijepom, neto uz
dignutom mjestu nalaze se 3 stele orijentirane
SJ, jedan sanduk iste orijentacije i jedan manji
sanduk, obraen i orijentiran IZ. I ovdje, ko
liko se bez prekopavanja grobova moe ustvrditi,
izgleda da su spomenici ovako i prvobitno bili
postavljeni, da nisu pomicani. Ukrasa nema, a
materijal spomenika je ve spomenuti crvenkasti
krenjak.
GUVNO. Groblje. Ovdje se sada nalaze samo
2 stele, gotovo do polovice utonule u zemlju. Ma
terijal je isti kao i na prethodnih nekoliko gro
bita. Rekli su nam da se u blizini nalazi jo jed
na stela, ali je nismo mogli pronai.
KRIEVII. Seferovii. Vie sela na dosta
strmom vrhuncu, na njegovoj istonoj padini, na
lazi se razbacano 27 stela, 25 sljemenjaka i mno
go razbijenih spomenika. Nekropola je bila dosta
velika, te smo moda i propustili neki spomenik
jer se jedan njen dio nalazio pod itom. Svakako
je broj spomenika morao biti mnogo vei. Pri sa
mom vrhu brijega, odvojeno od prve grupe, na
lazi se jo sedam stela, od kojih su dvije pale, i
jedna ploa. Jedna od uspravnih stela je ukra
ena. Udaljenost od prve grupe iznosi najvie 100
metara i vjerovatno su obje grupe dio velike sta
re nekropole. Spomenici su orijentirani IZ.
Materijal je raznolik: ima spomenika od vrlo tvr
dog krenjaka, koji su odlino ouvani, a ima ih
koji su izraeni od slabijeg kamena i teko ote
eni. Razmjeri spomenika su dosta skromni. Mo
da je tome razlog i vrlo teak transport do vrha
brijega gdje je situirana nekropola. Evo nekoliko
karakteristinih podataka o dimenzijama ovih
spomenika: stela I: visina 94 cm, irina gore 61
cm, dolje 48 cm, debljina nepoznata, jer je stela uto
nula u zemlju; stela II: visina 124 cm, visina pos
tolja 34 cm, irina gore 84 cm, dolje 55 cm, obo
rena i utonula, te debljina nije izmjerena; stela
III: visina 83 cm, irina 62 cm, debljina 30 cm;
stela IV: visina 110 cm, irina gore 65 cm, dolje
50 cm, debljina 30 cm; stela V: visina 104 cm, i
rina 76 cm.
Ova nekropola sa svojih 6 ukraenih spome
nika, od kojih jedan sa sve etiri strane, spada
meu ornamentom najbogatije u itavom kraju.
Ukrasi na etiri spomenika su sa prednje, istone
strane, jedan ima spiralni ukras i na pobonim povr
inama s obje strane, a jedan, ve spomenuti,
ukraen je sa sve etiri strane. Svi ukrasi su dati
u lijepom plitkom reljefu, solidno i na nain kao
da ih je radio isti majstor; samo je rad na naj-
ukraenijem spomeniku dat tehniki siromanije,
urezivanjem, i uopte nevjetije. Jedna sada obo
rena stela ima uobiajeni spiralni ukras sa roze
tom na srednjem stupiu i grozdovima s obje stra
ne. Okvir ornamenta ovdje je nazupan. Slian
ukras ima i stela na istonoj strani nekropole, te
jedna oborena stela u sredini nekropole (sl. 16).
Na jednoj steli (sl. 17), ima takoer ornamenat sa
dva para spirala, ali bez grozdova. Ova stela je
ukraena i s bone strane (sl. 18) spiralnom lozi
com. Spomenik ukraen sa sve etiri strane na
lazi se na mjestu gdje je moglo biti sredite ne
kropole, ako je i onaj odvojeni dio pripadao istom
grobitu. Ovo je jedini spomenik na ovom terenu,
229
 16. Ukraeni spomenik sa Krievia. 17. Ukraena stela sa Krievia,

18. Boni ukras na jednoi steli sa Krievia,

230
 19a. Spomenik sa Krievia, istona strana. 19b. Spomenik sa Krievia, zapadna strana.

pored ve spomenutog u Jusiima i onog u etii-
ma na kome se nalazi zabiljeen solarni krug, ovdje
sa krstom unutra (sl. 19a). Istona strana spomeni
ka ukraena je s dvije samostalne spirale, koje su u
ovome izgledu rijetke na spomenicima oko Zvorni-
ka, ali i na njima vise grozdovi. Umjetnik tako
rei nije priznavao nikakva ustaljena pravila u
izradi ukrasa: jedna strana ukraenog polja data
je u obliku tordiranog ueta, a druga i zupasto.
Sa gornje, lijeve, strane dat je krst takoer u
obliku tordiranih krakova. Uz ove glavne motive
nalazi se i par spiralica te jedan nerazumljiv mo-
tiv u sredini polja desno. Gornji dio ukraenih
polja jako je oteen (sl. 19a). Sa zapadne strane
spomenika (sl. 19b), nalazi se originalan ukras:
drvce sastavljeno od spiralnih dijelova, i od oba
veznih grozdova. Sjeverna strana je takoer oivi
ena djelomino tordiranim uetom, a djelomino
zupasto (sl. 19c). Neka vrsta tordiranog ukrasa
nalazi se i s donje strane, a u vrhu plohe nalazi
se solarni ornamenat u vidu tri koncentrina kru-
ga,na kome kao da je objeen grozd. Lijevo od
ovoga je kruni znak sa krstom unutra, te taki-
cama u nastalim poljima. Ispod toga se nalaze

19c. Spomenik sa Krievia, sjeverna strana, 19d, Spomenik sa Krievia, juna strana.

231

20. Zaseok, Natpis na spomeniku Braje Tvrdojevia.
21. etii, Spomenik na pravoslavnom groblju.
22. Jedna ukraena stela sa Krievia.
232
dvije spirale na kojima visi po jedan grozd. Naj
zanimljivija je juna strana. Tu se mjesto uobi
ajenog motiva drvceta nalazi pravi krst sastav
ljen od tordiranih preaga s kuglastim vrhom, si
metrino ukraen sa spiralama (sl. 19d). Na spira
lama su objeeni grozdovi. U izradi spomenika
kao da se osjea neka nervoza, tenja umjetnika
da izvjesna shvatanja da na svoj nain. Zanim
ljiva je i stela sa gornjeg dijela nekropole zbog
svog ukrasa, na kome se srednji stupi zavrava
krstastim izraslinama, a ne jednim od ovdje uobi
ajenih oblika rozete (sl. 22).
VLAKI PUT. Na ovoj nekropoli, koja se na
lazi koji kilometar juno od sela Krievia, kraj
puta koji nosi isto ime, u ravnici, ali ipak na malo
uzdignutom terenu, nalaze se etiri mala sljeme-
njaka i jedna ploa. Ukraen je samo jedan mali
spomenik vrlo oskudnim ornamentom. Visina mu
je jedva 29 cm, bez postolja. Okolo se nalazi dosta
kamena od razbijenih spomenika, sa oienih
njiva.
KITOVNICA. Okrugli. Ovaj se lokalitet na
lazi na vrhu strmog brijega u hrastovoj umi.
Tu se nalaze dvije upola unitene ploe, od vrlo
mekog pjeara. Jedan je grob raskopan i ploa
prevrnuta. Orijentacija nepokretane ploe je SJ.
Dimenzije ploe su: duina 170 cm, irina 70 cm,
visina 36 cm. Ukrasa nema.
GRBAVCI. Mramorje. Ovdje je, kako i sam
naziv lokaliteta govori, vjerovatno bila itava ne
kropola. Danas je preostao jo samo jedan sljeme-
njak, dosta oteen. Neko je pokuao da ga raz
bije po sredini. Takvih sluajeva imamo i po dru
gim krajevima, kada traioci blaga pokuavaju da
u kamenu nau obavezno skriveno bogatstvo. Spo
menik je orijentiran IZ.
GRBAVCI. Todorovia Gaj. U gustom i-
praju ovdje je jo preostalo osam stela postavlje
nih u dva reda i orijentiranih IZ. Izrada je jako
siromana. Ukrasa nema, sem to se na lenim
stranama dvaju spomenika nalaze uspravna za
debljanja kopljastog izgleda, o kojima je ve bilo
rijei u vezi s opisivanjem spomenika. Jedna stela
je orijentirana SJ, a izgleda da nije naknadno
pomicana. Dimenzije najvee stele su: visina 120
cm, irina gore 76 cm, dolje 60 cm, debljina 27
cm. Najmanji spomenik ima ove dimenzije: visina
85 cm, irina gore 50 cm, dolje 39 cm, debljina
28 cm.
GRBAVICA. Na putu kod Niia kua nekada je
bila srednjevjekovna nekropola od koje je sada
samo ostalo 3 spomenika sa strana puta: jedna
ploa i 2 sljemenjaka. Oni su vrlo oteeni nasto
janjem vlasnika da ih ukloni sa svog zemljita.
Orijentacija im je IZ. Dimenzije najveeg slje
menjaka su: duina 175 cm, visina 85 cm, irina
70 cm.
 GRBAVICA. Na istonoj periferiji sela, kod
Hodia kua, u dvoritu jedne kue nalazi se
vie od pola utonuo sljemenjak, orijentiran IZ.
Duina mu je 180 cm, a irina 80 cm. Povrine su
mu dosta solidno obraene. irina sa zapadne
strane iznosi svega 60 cm.
GRBAVICA. Vidin Jablan. Na ovom loka
litetu, koji se nalazi meu obraenim njivama,
kraj seoskog puta, vide se samo osnove prelomlje
nih stela, koje su ve nestale. U grmlju se nalaze
ostaci jednog velikog sljemenjaka. Jedna oborena
stela, bez ornamenta, lei ukraj puta.
GRBAVICA. Makua. Ovdje se nalazi 6 spo
menika, jako oteenih, ali na kojima se vide tra
govi solidne izrade. Meu njima je samo jedno
stela, a ostalo sljemenjaci. Orijentacija IZ.
JARDAN. Na njivi istono od pravoslavnog
seoskog groblja nalazi se jedna utonula stela. i
rina pri vrhu joj je 62 cm, a debljina 48 cm. Na
prednjoj strani vidi se spiralni ornamenat. Pored
istone strane, na ovom spomeniku ukraen je i
piramidalni vrh koji je na dvije vode: dva kva
dratna polja su podijeljena dijagonalama a u slo
bodnim prostorima, tako nastalim, nalaze se ro
zete (sl. 23). Spomenik je i s boka ukraen spiral
nom lozicom. Rad je vrlo solidan. Ovo je, vjero-
vatno, ostatak jedne nekropole od koje se i sada
u bunju, zapadno od ovog spomenika, nalaze jo
dvije neukraene stele.
KUI KULA. Glavica. Na ovom lokalitetu
nalazi se 28 stela i 2 sljemenjaka. Nekoliko stela
je gotovo sa kvadratinom osnovom i s gornje se
strane zavrava piramidastim oblikom. Ima neto
i ostataka od razbijenih spomenika. Orijentacija
spomenika je IZ. Groblje se nalazi vie ceste
ZvornikKoraj. Ornamenata nema, osim koplja-
stog ukrasa na lenoj strani jednog spomenika.
23. Spomenik iz Jardana, ukraene gornje strane. 24, Ukraeni spomenik iz Glumine, lok. Korduni.
Karakteristine dimenzije spomenika mogu se
ocijeniti prema podacima za jednu stelu: visina
112 cm, irina gore 64 cm, dolje 58 cm, debljina
37 cm.
GLUMINA. Korduni. Na jednoj niskoj gredi
nalazi se 13 stela i 2 sljemenjaka, orijentirani
IZ. Ukraena su etiri spomenika. Dva obinim
spiralnim ukrasima, jedan maem i jedan polu
mjesecom s lene strane (sl. 24, 25, 26, 27). Dimen
zije stele na sl. 24 su: visina 110 cm, irina gore
85 cm, dolje 50 cm, debljina 25 cm; stela na sl. 25:
visina 110 cm, irina gore 75 cm, dolje 65 cm, de
bljina 25 cm.
BULATOVICA. Mramorje. Nekropola se na
lazi na vrhu brijega, koji je obraen. Bila je jako
velika, ali su sada samo ostale dvije grupe, po
neto odvojene. U grupi na istonoj strani ima 9,
a u zapadnoj 10 steaka. Sve su to sljemenjaci
razliitih dimenzija, a etiri meu njima u za
padnoj grupi upravo su ogromni. Jedan je ukraen
ornamentom tipinim za steke olovskog kraja,
spiralama, i nalazi se na samom vrhu brijega,
moda u centru nekadanje nekropole (sl. 28). Di
menzije spomenika su: duina 204 cm, irina gore
113 cm, dolje 95 cm, visina do postolja 133 cm.
Zbog utonulosti spomenika nije se mogla izmje
riti ploa ispod njega, ali jedna ploa na drugom
velikom sljemenjaku do njega visoka je 37 cm. I
taj drugi sljemenjak, koji je sada prevrnut, ukra
en je istim ornamentom. Izgleda da su kopai
blaga i ovdje bili aktivni, jer je trebalo dosta na
pora da se veliki sljemenjak prevrne. Kraj spo
menika stoje dvije neobraene kamene ploe, vje-
rovatno izvaene iz samog groba, prilikom otko-
pavanja.
BULATOVICA. Stanovi. Na ovom skromnom
lokalitetu nalazi se pet malih steaka, najvie plo-
233
25. Spomenik sa Korduna, Glumina, sa pretstavom maa. 26. Polumjesec kao ukras na spomeniku iz Korduna,
Glumina.

27. Krstasti ornamenat na jednom spomeniku iz Korduna,

Glumina

234
 28. Veliki sljemenjak na Mramorju u Bulatovici

29. Veliki sljemenjak iz Srpskog ehera. 30. Osobena izrada krova na velikom sljemenjaku u Sajtoviu.

235
a, a za neke je teko utvrditi kojoj vrsti pripa
daju, jer su najveim dijelom utonuli. Neto dalje
nalaze se dva mala sljemenjaka. Neki spomenici
su oteeni razbijanjem. Orijentacija IZ.
BRDO. Mramornica. U gustom iblju nala
zi se nekoliko malih spomenika od mekog pje-
ara. Vrlo su slabo obraeni, a novost jedino pret-
stavlja pokuaj da se krov na jednom malom
sljemenjaku da originalno, sa poprenim dubljim
usjecima preko svake plohe krova. Jedan krov
majstor je pokuao modelirati na etiri vode: spo
menik, u obliku ploe, kao da ima krov na e
tiri vode, te vie lii na sljemenjak. Uopte, na
ovoj nekropoli sve je toliko neodreeno i siro
mano, da se mora pomiljati na vrlo skromne
mogunosti ljudi koji su je podigli; smjetena je
gotovo u potoku. Orijentirana je IZ. Taan broj
spomenika nije se mogao utvrditi jer je nekro
pola zarasla u vrlo gusto iblje.
JAJII. Pasji Grob. Nekropola se sada na
lazi u umi i sastoji se od 20 sljemenjaka i 12
ploa. Materijal spomenika je vrlo mek, opet jed
na vrsta pjeara. Nema ukraenih spomenika, a
svi su orijentirani IZ. Jedna ploa ima ove di
menzije: duina 190 cm, irina 107 cm, visina
65 cm.
EHER SRPSKI. U samom selu nalaze se 3
spomenika, od kojih je samo jedan ouvan. To je
veliki sljemenjak duine 200 cm, irine 120 cm,
visine do postolja 110 cm. Spomenik je sa svih
vertikalnih strana ukraen spiralnim ornamentom
(sl. 29). Priali su nam neki mjetani, koji su se
tu zatekli, da je prije Prvog svjetskog rata spo
menik prevrnut i grob otkopan, te da je naen
hrastov sanduk i kosti ija je jedna cjevanica bila
dua nego itava noga sadanjeg ovjeka. Pra koji su ukraeni izraena je vrlo solidno.
vo je udo da ih ni vlastite oi nisu mogle ubi-
jediti u suprotno. Po svom ornamentu, ovaj spo
menik stoji na prelazu od srednjebosanskog orna
menta karakteristinog za okolicu Olova do isto
zvornikog tipa.
SAJTOVII. arkulje. Na ovoj nekropoli
nabrojili smo 22 sljemenjaka, 11 ploa i 25 stela.
Sasvim je vjerovatno da spomenika ima vie, te
NATPISI
Na ovom terenu nalaze se i tri natpisa na spo
menicima. Sva tri su ve poznata i objavljena. To
su natpisi na spomeniku Braje Tvrdojevia u Za-
seoku, Boljke u Maleiima i Milca Crnia u Glu-
mini-Praganima.
Natpis Milca Crnia objavio je Stojanovi, III
5962, ali se mora istai da je itanje bilo nedo
voljno tano. Ovo je tim nerazumljivije to spome
nik ima moda najitkiji tekst na itavoj terito
riji Bosne i Hercegovine. Slova su lijepo isklesana,
a spomenik uopte nije oteen. To se lijepo vidi
236
da smo neke propustili u gustom bunju. Pored
ovih 58 spomenika, na nekropoli se vidi mnogo
kamenja, koje potie od razbijenih spomenika.
Orijentacija spomenika je IZ, ali ima i nekoliko
spomenika orijentiranih SJ. Tri su sitna spome
nika ukraena a jedan mjesto sitnih krovnih
ukrasa ima samo uzdune pruge, bez njihove
podjele na manje trokute (sl. 30). Majstor, kako
izgleda, nije nastojao da pretstavi ba krov kue,
jer ovakvog drvenog krova nije ni mogao vi
djeti. Dimenzije ovog sljemenjaka su: duina
200 cm, irina 107 cm, visina 110 cm. Kamen
je vrlo solidno obraen, kao i na nekoliko obli
njih spomenika. Jedna je stela ukraena maem,
a druga polumjesecom. To je trei sluaj pojave
polumjeseca na itavom istraenom terenu. Di
menzije stele sa polumjesecom: visina 164 cm, i
rina 83 cm, debljina 25 cm. Stela s maem ima
ove dimenzije: visina 97 cm, irina 98 cm, deblji
na 30 cm. Neke stele na ovoj nekropoli zavra
vaju se ravno, a ne piramidalno. Stele su po pra
vilu izraene nevjetije i od slabijeg materijala,
dok su sljemenjaci raeni vrlo vjeto i od zdra
vog krenjaka.
Karakteristino je za svih 45 lokaliteta koji su
ovdje opisani ili spomenuti da su smjeteni, osim
jednog izuzetka, na mjestima sa kojih se prosti
rao irok vidik, obino prema istoku. Na pregle
danom terenu nalazi se svega 613 spomenika, od
kojih je najvie stela: 254, zatim sljemenjaka 204,
dok je ploa (36) i sanduka (19) sasvim malo.
Ukraeno je svega 38 spomenika, to znai oko
6/o. Ukrasi su gotovo na svim spomenicima iste
vrste: razni oblici i kombinacije sa spiralama i
grozdovima. Samo u tri sluaja javlja se ukras u
obliku polumjeseca, u jednom ma, te na dva spo
menika kruni solarni simboli. Veina spomenika
Po svome ornamentu ovi spomenici ine po
sebnu oblast, koja ima samo manje slinosti sa
olovskim spomenicima, dok su spomenici ovoga
kraja gotovo identini s nekim spomenicima preko
Drine, u Srbiji. Po svemu izgleda da se ovdje, s
obje strane ove rijeke, formirala jedna klesarska
kola (v. Arheoloki spomenici i nalazita u Srbiji
str. 169219).
i na priloenim fotografijama (sl. 14 a i b). Nat
pis, koji poinje i zavrava krstom, glasi:
Kod Stojanovia se rijei sinovc' kami
postva (ili postai itaju: sinovci sami postvai
tomu, to je dolo, vjerovatno, od toga jer je k
u rijei kami napisano sa dva odvojena dijela, te
je prvi dio pogreno pripisan prethodnoj rijei.
I natpis na nadgrobnom spomeniku Boljka (sl.
5) objavljen je kod Stojanovia, III, 5963. On
glasi:
Kod Stojanovia se ita zemli iako se e ne
vidi nigdje. Dalje, pretpostavlja se da se iza t u
rijei plemenitoi nalazi i, iako se jasno vidi da
dolazi o. Iza te rijei dolazi, izgleda na, zatim
nejasan znak, a nekoliko daljih znakova moda
bi se mogli proitati i sin (sl. 5).
Natpis na spomeniku Braje Tvrdojevia (sl.
10), koji je takoer objavljen kod Stojanovia
(4732) i u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sara
jevu (1890, str. 297), sada je jako oteen. Od
ORNAMENTIKA
Kao to se vidi iz opisa pojedinih nekropola,
ova oblast nije oskudna u ornamentiranim spome
nicima, samo su oni koncentrisani na par lokali
teta. Takve su nekropole Krievii, Pargani i Sko-
i-Novo Selo, dok su druge ili bez ukrasa ili
mnogo siromanije. Druga karakteristika u ukra
avanju spomenika ovoga kraja jeste relativno
siromatvo u ornamentalnim motivima. Ovdje pot
puno otsustvuju realistike pretstave, ako se izo
stavi jedna pretstava maa, koja vjerovatno ima
simbolino znaenje. Nema likovnih pretstava,
nema scena iz ivota. Posmatraa frapira disci
plina klesara i uskoa njihovog izraavanja u
ornamentima. Solarni simbol pojavljuje se samo
dva puta, u Jusiima i na Krieviima, a polu
mjesec tri puta: u Glumini, Jusiima i eheru.
Ostali ornamenti su svi stereotipni. Sve su to
motivi koji u sebi sadre spirale i grozdove. Nji
hova gotovo jedinstvena pojava na spomenicima
ovoga kraja ne e biti puka sluajnost i zato je
zanimljivo pozabaviti se razlozima te pojave.
Spirala je stari simbolini motiv (a takoer i
ornamentalni), i tu njenu stranu ne treba nadu-
gako dokazivati. U naem sluaju svakako je
potrebno istai da se tok vremena esto i od naj
starijih vremena simbolizirao spiralom-predenjem
i tkanjem. Parke, naprimjer, bile su prelje.
to se tie grozda, on ima znaajno mjesto u
simbolici ne samo hrianstva, nego i u mitra-
istikom kultu, a prije toga u nizu antikih kul
tova. U svetom pismu Hristos na vie mjesta
govori o sebi kao lozi, a o apostolima kao groz
dovima, ili o sebi kao lozi ivota. (Evan. po Iva
nu, gl. XV, 15).
prethodnih razlikuje se samo po tome to je svaka
rije od druge odvojena takom. Sada se na nje
mu vidi ovaj tekst:
Kako sam ve rekao, spomenik je sluio za
propust na seoskom putu i teko je oteen. Sva
tri natpisa oigledno pripadaju razliitim majsto
rima. Najslabije je izraen natpis na spomeniku
Boljka. Prema Truhelkinoj tabeli (Glasnik Ze
maljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, 1889, IV
str. 67, ovi bi natpisi pripadali poetku 15 sto
ljea.
Nije ovdje cilj dati jednu opu studiju o ulozi
i mjestu ovih ornamentalnih motiva u hrian-
stvu, to je manje-vie ve dobro poznato, nego
pozabaviti se razlogom pojave ovih i ovakvih mo
tiva na spomenicima oko Zvornika.
U ovome najvie nam pomau sami majstori
koji su, ipak, na stecima ovog kraja ostavili ne
koliko varijacija ovih ukrasa, koje nam pomau
da shvatimo njihovo znaenje. Prvo to pada u oi,
to je iskljuiva nadmonost ovih ukrasa nad svi
ma drugim. Oni su toliko okupirali majstore-kle-
sare i naruioce da se, oigledno, smatralo ako
se ve ovjek izlae trokovima da ukrasi spo
menik, onda to treba da bude samo odreenim
ornamentom, sastavljenim od spirala i grozdova.
Otstupanje nije bilo poeljno, ali nam ba otstu-
panja u pretstavama ovog ornamenta pomau, da
shvatimo njihovu sutinu. Naroito ono otstupa
nje na ukraenom spomeniku na nekropoli u Kri
eviima (sl. 19 a d). Tamo se mjesto srednjeg
stupia drvceta koje se obino zavrava roze
tom, ponekad krstastog izgleda, nalazi pravi
pravcati krst, dat s preagama u obliku tordira-
nog ueta, a oko njega se nalazi isti ukras: spi
rale ispod kojih su objeeni grozdovi. To navodi
na pomisao, da se u svim sluajevima, gdje se na
spomeniku nalazi uklesan ovaj ornamenat, ustvari
radi o krstu. Ovo potvruje i jedan spomenik na
drugoj strani Drine, iz Banje Koviljae, gdje je u
ornamentu zadran oblik drvceta, ali se u sre
dini nalazi pravi krst (Arheoloki spomenici u Za
padnoj Srbiji, str. 181, sl. 264, a, c). Dakle, sa dosta
sigurnosti moe se pretpostaviti da znaci o koji
ma je ovdje rije znae ustvari pretstavu krsta u
odreenoj asocijaciji, osnovanu na bibliskim mo-
237
tivima. Krstast ukras ima i ornamenat na jednom
spomeniku iz Glumine-Korduni (sl. 27). Zanimlji
vo je ovdje navesti da se na sarkofagu Konstan-
cije, keri cara Konstantina, nalazi takoer znak
sastavljen od tri spirale i grozdova, vrlo slian
ovima o kojima je ovdje rije (Burckhardt, Die
Zeit Constantins des Grossen, sl. 11). Moda za
pretpostavku da se u svim sluajevima, kada se
motiv sa spiralama i grozdovima nalazi na ovim
spomenicima, radi o pretstavi krsta govore i sve
ga dvije pojave maa. U jednom sluaju je to vrlo
neobina pojava gdje ma ustvari zamjenjuje
srednji stupi drvceta (sl. 8a). Ma srednjevje-
kovnog ritera po svome obliku mogao je da mu
zamijeni krst, a pogotovo ako su u jabuicu, na
vrhu drka, bile stavljene moti i ne bi bilo ni-
DATIRANJE SPOMENIKA
Za ire datiranje spomenika moe da nam po
slui, pored navedenih injenica, i oblik maa na
spomeniku u Glumini (sl. 28). To je tipian teki
ma, karakteristian za 14 i 15 vijek. Na taj nain
slae se oblik slova i oblik maa u pogledu vre
mena njihove upotrebe. Veina spomenika ovoga
kraja, znai, pripadala bi kraju 14 i poetku 15
stoljea.
Kod lokalnog stanovnitva nema nikakvih re
alnih uspomena o ovim spomenicima. Ono to po
stoji, to su samo bajke, esto puta kontradiktorne.
Tako, naprimjer, lokalitet u Jajiima zovu Pasji
Grob, i kau da se tu radi o svatovima koji su se
okamenili, te da su etiri malo izdvojena kamena-
svirai. Kada sam pitao zato se onda to mjesto
RSUM
LES MONUMENTS FUNERAIRES MEDIEVAUX DE ZVORNIK
L'auteur dcrit les monuments funraires datant du
Moyen Age qui se trouvent aux environs de Zvornik, au
nord-est de la Bosnie. Il rtablit le texte de certaines
inscriptions jusqu'alors mal interprtes. Voulant expliquer
la prsence du mme motif essentiel sur tous les monuments
dcors d'ornements, l'auteur estime que ces ornements, com-
poss de parties sipiraliques et de grappes, avaient pour but
238
malo udnovato ako bi i ovdje bio dat ma mjesto
krsta. Sa neto manje sigurnosti to se moe pret
postaviti i u sluaju iz Glumine-Korduna, gdje na
itavom licu uspravnog spomenika, mjesto uobi
ajenog motiva od spirala i grozdova, dolazi samo
jedan ma (sl. 25). Ovo tim vie, jer je ovo isto
vremeno i jedina pojava maa na spomenicima
ovoga kraja. Tako bi,moda, zahvaljujui ovim
okolnostima, odavde moglo da pone prouava
nje onih motiva koji se sastoje od spirale i groz
da, koji su u raznim varijacijama, gotovo jedin
stveni ukrasi na velikom dijelu bosanskih srednje-
vjekovnih nadgrobnih spomenika. Ba zbog nji
hove slinosti s ovim spomenicima i zbog iste
upornosti s kojom se i oni pojavljuju na spome
nicima.
naziva pasjim grobom nisu znali odgovoriti. Oi
gledno, ovdje se sudaraju dva razliita objanje
nja. Po drugoj prii, koju sam uo u Donjoj Balj-
kovici, tvrdi se da su ljudi u staro doba morali
ovako da pokapaju mrtvace, jer su postojale i
votinje koje su ih vadile iz grobova. U Sapni, opet,
priaju da su ta groblja nastala na mjestu gdje
su izginuli svatovi i da je pod spomenikom ne
vjeste zakopano blago. U ovom kraju ima dosta
kopaa blaga, ali je daleko vie spomenika unite
no ienjem njiva. U Glumini, u zaseoku Pan
duri, jedan mjetanin priao je da je vrlo opasno
koristiti spomenike prilikom gradnje kue jer
porodica u takvoj kui brzo izumire, gasi se.
de reprsenter une croiv travaille, ou un symbole religieux
correspondant. La confirmation de cette hypothse signi-
fierait que la Dluoart des monuments funraires, orns le
plus souvent de ce motif compos de spirales et de grappes,
portaient en ralit un motif en forme de croix dcore.
L'auteur fait remonter les monuments de cette rgion la
fin du 14me et au dbut du 15me sicle.