Professional Documents
Culture Documents
za
a
DI
GITALNE
FOTOGRAFE
SaaPr
udkov
Kratki saveti za snimanje boljih fotografija
U ovom lanku daemo vam nekoliko kratkih i elementarnih saveta koji, ako ih se
pridravate mogu znaajno da poboljaju vae fotografije.
to blie, to bolje
Postoji nepisano pravilo da to ste blie predmetu snimanja, fotografija e biti bolja.
Pribliavanje eliminie nepoeljnu pozadinu koja odvlai panju od objekta snimanja.
Neka vae fotografije butu ispunjene jasnim i interesantnim motivom. Pre nego to se
pribliite subjektu, proverite u uputstvu fotoaparata koliko se sa vaim fotoaparatom
moete najvie pribliiti i dobiti otru fotografiju. Mnogi point and shoot fotoaparati ne
mogu da snimaju na udaljenosti koja je manja od 1,2-1,5m
Kada snimate pejzae i udaljene objekte, ukljuite u fotografiju i predmete koji su vam
blie. Bliski predmeti predstavljaju kontrast dalekim objektima i daju fotografiji dubinu i
perspektivu.
Stopite se sa okolinom
Fotografija: absolutewade
Duga je jedna od prirodnih pojava koja ima mo da vas zaustavi u pokretu kada se
odjednom pojavi u vreme kada to najmanje oekujete. Duge su prelepe - ali kako se duge
fotografiu? U ovom lanku pokuaemo da damo odgovor na to pitanje.
Pronaite dugu
Meutim, budite spremni na pojavljivanje duge ako su ispunjena dva uslova - kia i sunce
koje sija. Iz tog razloga one se esto pojavljuju kada se pribliava oluja, kao i oko
vodopada, vodoskoka i slinih vodenih tvorevina.
Pozadina
Poto su duge providne jedan od kljunih faktora o kojima morate da vodite rauna je da
njihova pozadina bude takva da budu istaknute to je vie mogue. U idealnoj situaciji
trebae vam pozadina koja nije prenatrpana i koja sadri uglavnom tamnije boje (tamni
oblaci, planine i slino). Iako nije uvek mogue pronai adekvatnu pozadinu - moda ete
ustanoviti da moete da promenite ugao pod kojim snimate ili da se fokusirate samo na
deo duge koji se nalazi ispred odgovarajue pozadine.
Kompozicija
Prednji plan
Nemojte da razmiljate samo o pozadini fotografiej duge - uzmite u obzir i prednji plan.
To moe da kreira dodatne take interesovanja snimku i moe da vodi oko prema taki
fokusiranja. Takoe pazite da se u prednjem planu ne nau neki objekti koji e
nepotrebno da odvlae panju.
Viestruke duge
Imajte na umu da tamo gde ima jedna duge esto se naalzi i druga - ili barem jo jedan
sloj preko prvog. Ukljuivanje obe duge u snimak moe da da jo interesantniji rezultat.
Polarizacioni filter
Ako imate polarizacioni filter eksperimentiite sa njim tako to ete ga rotirati kako biste
videli kakve efekte e imati na snimak. Ustanoviete da tako moete da dobijete razliite
zasienosti boja, refleksija i nivoa kontrasta u snimku to moe drastino da utie na
kvalitet fotografije i pomogne vam da se duga jo vie istakne.
Blenda
Biranje razliitih blendi e imati manje uticaja na samu dugu a vie uticaja na ukupni
snimak. Birajte mali otvor blende i dobiete fotografiju u kojoj je vei deo scene u fokusu
(vea e biti dubina polja).
Stativ
Zima je ve nastupila i sve je manje sunanih dana. Ali to nas ne spreava da se polako
pripremamo za prolee obliveno sunanim zracima i fotografisanje ljudi, dece i prirode.
Meutim, lepota sunanih dana donosi jedan problem za svakog fotografa koji stremi
kvalitetnim snimcima - a to je fotografisanje na otvorenom pod direktnim suncem.
1. Pomerite se u senku
Neke subjekte (ili sebe) ete moi da pomerite u senku. Ovo je posebno vano kada
fotografiete portrete, jer ljude uvek moete da pomerite na drugu lokaciju. Ponekad su
najbolja najjednostavnija reenja.
Ako va subjekt ne moe da se pomeri (na primer, pravite makro fotografiju cveta)
napravite sopstvenu senku. Ili upotrebite senku nekod drugog objekta (na primer moete
da upotrebite kiobran, ili veliko pare kartona da biste blokirali sunce).
3. Upotrebite blic
Veina od nas je uila da sunce treba da bude iza nas kada fotografiemo kako bi subjekat
bio dobro osvetljen. Fotografisanje sa suncem koje vam bije u oi moe da dovede do
refleksije svetla u objektivu ili da dovede do toga da je subjekt suvie taman. Ali i ovde
postoji spas u obliku upotrebe blica koji vam omoguuje da uklonite senke koje se
skupljaju usled jakog kontrasta.
4. Upotrebite reflektor
Drugi nain da se eliminiu senke nastale od jakog sunca je pomou reflektora. Reflektori
odbijaju svetlo od lica subjekta i omoguuju vam da snimate sa suncem koje vam bije u
oi - isto kao kada koristite blic.
5. Promenite perspektivu
Ponekad pomeranje subjekta nije mogue - ali pomeranje oko njega moe da vam da
sasvim drugaiju sliku subjekta. Vi moete da se pomerite na drugu stranu subjekta,
moete da ga fotografiete od gore, ili moete da se spustite skroz na zemlju i
fotografiete ga od dole. Na taj nain promeniete ugao pod kojim padaju sunevi zraci
na subjekat i dobiete njegovu sasvim drugaiju predstavu.
7. Upotrebite filtere
Ponekad filteri mogu da budu od izuzetne koristi kada fotografiete na jakom suncu. Ja
stalno nosim sa sobom polarizacioni ili (ND) filter. Polarizacioni filter e vam omoguiti
da smanjite koliinu svetla koje upada u objektiv, tako da ete moi da koristite sporije
brzine zatvaraa i manju blendu, ako vam je bitno da imate veu kontrolu nad
parametrima snimanja. Polarizacioni filter ima dodatni bonus u tome to vam omoguuje
da imate odreenu kotnrolu nad bojama - pogotovo ako imate plavo nebo u
fotografijama.
Direktno sunce oteava precizno merenje koliine svetla u sceni. Ja u ovakvoj situaciji
obino biram spot merenje svetlosti na mom DSLR fotoaparatu i merim svetlo na
glavnom subjektu scene koju fotografiem (taka fokusiranja). Alternativno moete da
izaberete podruje srednjih tonova za merenje ako elite da skoro sve bude dobro
eksponirano. Proverite vae snimke odmah nakon snimanja da biste utvrdili da li treba da
promenite podeavanja (ako imate histogram na fotoaparatu upotrebite ga) a ako imate
vremena napravite nekoliko snimaka sa merenjem svetlosti u razliitim delovima scene
kako biste kasnije mogli da izaberete najbolji snimak.
Veina nas nema vremena da sedi ceo dan i eka savreno svetlo - ali ako vi imate
vremena, imajte na umu da doba dana moe da ima presudan uticaj na kvalitet
fotografije. Zora i sumrak su posebno dobra doba dana za snimanje poto je direkcija i
boja svetla upotrebljivija od svetla koje imate u podne.
U emu je tajna fotografisanja prelepih fotografija prirode? U ovom lanku daemo vam
nekoliko saveta koji e vam pomoi da ponete da se razvijate kao fotograf i vremenom
postanete majstor za fotografisanje prirode.
Traite interesantne kombinacije boja, svetla, senki i tekstura. Najbolje svetlo je obino
jutarnje svetlo (toplije, uto), zatim svetlo u kasno popodne, ili u sumrak (toplije sa
crvenim nijansama). Sredinu dana karakteriu guste senke i jak kontrast sa kojima senzori
fotoaparata teko izlaze na kraj. Ako je pejzana fotografija vaa velika strast, nauiti
videti svetlo je najvaniji talenat, tojest vetina koju treba da razvijete.
Pribliite se cvetu ili kori drveta, moda samo na nekoliko ina. Pogledajte gore,
pogledajte dole. Jedno vano pravilo je da uvek pogledate iza sebe, jer ponekad je
najbolja fotografija ona pored koje ste proli, ali ste je videli sa pogrene strane.
Zamrznite kretanje vodopada sa velikim brzinama zatvaraa, ili ga zamutite sa sporim.
Neka glavni subjekat ne bude uvek u centru fotografije. Primenjujte pravilo treina,
postavljajui subjekat fotografije u levu ili desnu treinu kadra.
Kada fotografiete pejzae, dajte fotografiji dubinu tako to ete ukljuiti u sliku kako
bliske tako i udaljene objekte. Time ete dobiti bolji oseaj veliine. Pronaite situacije u
kojima bliski objekti obuhvataju udaljene objekte. Ne zaboravite da koristite stativ u
ovim situacijama. To e vam omoguiti da koristite najmanju moguu blendu, kako biste
dobili najveu dubinu polja.
Fotografija: galja 99
Meutim, esto ne postoji nikakva ansa da se ispuni scena sa subjektom bez dobrog
telefoto objektiva. Takoe moe da se desi da ste mogli da priete blie ali niste. Zato?
Prvo, niste uspeli da identifikujete ivotinju. Malo sivog u moru zelenog... o pa to je
nosorog u travi! A kada ste napokon videli ivotinju ona vam je skroz zaokupila panju.
Blokirali ste sve opaaje oko nje i videli ste samo nju.
Ali fotoaparat ne moe to da uradi. On pokazuje stvari onakvima kakve su, bez ikakvih
ulepavanja. Takoe treba da imate u vidu da kada fotografiete odreenu scenu, vi je u
stvari smanjujete. Na primer, kada vidite pticu veliine 4 ina, ona e biti velika samo 1/4
ina u standardnoj tampi. To svakako nee ostaviti isti utisak kao fotografije koje ste
videli u asopisima. Zato? Zato to profesionalni fotografi toliko priu ivotinjama da
mogu da naprave tampu koja je vea od samog ivota. Blizina je ono to impresionira
posmatraa.
Kako da priete tako blizu? Tajna je delom u strpljenju a delom u tehnici. Telefoto
objektiv je obavezan deo opreme. Za profesionalne fotografije divljih ivotinja, trebae
vam najmanje 400 mm., 500 mm. ili 600 mm. telefoto objektiv. Ovi objektivi su
nedostini za veinu, jer su ekstremno skupi.
Ali telefoto objektiv od 200 mm. moe da da dobre rezultate kod fotografisanja jelena i
drugih veih ivotinja. Ali za manje ivotinje, 200 mm. nije dovoljno. Trebaete da
stegnete kai jedno vreme ako elite da kupite telefoto objektiv od 300 mm. ili jo vee
ine daljine.
Pored svega navedenog, mnogi fotografi koriste kamuflirana sklonita. To moe da bude
ator, zid od kamuflanog materijala, kola, pa ak i prozor. Cilj je da divlje ivotinje
same dou do fotografa..
Jedan izuzetak od pravila blizine je fotografisanje pejzaa. Dok telefoto objektiv moe da
vam da interesantnu fotografiju planine ili potoka iz blizine, irokougaoni objektiv e
najvernije odslikati ono to vidite. Vi ste sposobni da jednim pogledom obuhvatite ceo
pejza, ali va fotoaparat moe da obuhvati samo jedan njegov deo.
Ovo je savet koji veina poetnika ignorie, ali vi nemojte. Kada se poetnici u fotografiji
sretnu, glavne prepirke se vode oko toga koja tela fotoaparata su najbolja. Profesionalci
se prepiru oko toga koji stativi i glave su najbolji.
Nosite stativ sa sobom svaki put kada fotografiete. Mnogi telefoto objektivi ne mogu da
se dre mirno bez stativa. Telefoto objektivi takoe dovode do gubitka dela svetlosnih
mogunosti, tako da ete esto trebati da koristite manje brzine zatvaraa. Na brzinama
zatvaraa ije su vrednosti manje od fokalne duine vaeg objektiva (na primer, 1/50
sekundi sa objektivom od 50 mm. ili 1/200 sekundi sa objektivom od 200 mm.), vi
rizikujete da dobijete mutne fotografije. Takve greke moete da minimizirate tako to
ete prisloniti fotoaparat na nepokretne objekte kao to je stena ili drvo, ali to e vam dati
samo jedan stop sporiju brzinu zatvaraa nego u standardnoj situaciji.
Za poetnike, bilo koji stativ e biti dobar. Ali to je stativ laki, tim su vee anse da ete
ga poneti sa sobom. Ameriki fotografi prirode esto nose teke stative, ali to rade samo
zato to su kola za njih produeci njihovog tela. Na mestima gde morate da idete peke,
trebae vam lagani tripod..
Najbolje prilike za fotografisanje se pojavljuju samo u odreeno doba godine. Zato budite
spremni da putujete, da fotografiete svako mesto u vreme kada su prilike najbolje. Iako
ete moda eleti ponovo da odete u odreeno mesto ali u drugo doba godine, kako biste
kreirali reprezentativniji portfolio, postarajte se da prva poseta bude u najbolje vreme za
fotografisanje.
Veina ozbiljnih fotografa prave vei broj fotografija istog subjekta, probajui trazliite
uglove i ekspozicije. Sa dananjim digitalnim fotoaparatima, snimanje vas ne kota nita.
Kada prebacite slike na raunar, izdvojte nekoliko najboljih, a ostale moete da poklonite
lokalnom klubu ljubitelja prirode, ili neto slino. Da biste mogli puno da fotografiete
uvek nosite i dopunske memorisjke kartice sa sobom.
Vodite beleke
Kao i kuvanje, ako ne moete da zapamtite recept koji ste koristili kada vam je uspeo
specijalitet, onda nikada neete nauiti dovoljno da ga ponovo napravite. Sreom,
digitalni fotoaparati belee sve bitne podatke, kao to je ekspozicija, ravnotea beline,
blenda i slino, tako da moete kasnije da ih prouite.
Vebajte rad sa fototaparatom sve dok on ne postane produetak vaeg tela, tojest vaa
druga priroda. Mnoge prilike u fotografiji prirode, i uopte u fotografijia, kratko traju.
Neete biti sretni ako propustite odlian snimak samo zato to niste mogli da se setite gde
se iskljuuje automatsko podeavanje ekspozicije. Zato nemojte da ograniite vau
fotografiju samo na prirodu; koristite va fotoaparat gde god i kad god vam se prui
prilika. Venanja (ne vae) su dobro vreme za vebanje vaih instikata i refleksa.
itajte knjige
Kupili ste digitalni SLR fotoaparat zato to ste mrzeli sporou vaeg point-and-shoot
fotoaparata. Dobra vest: Vae fotografije su sada bolje! Loa vest? Vi znate da one mogu
da budu jo bolje - samo kada biste se usudili da napustite "auto" reim rada fotoaparata.
To je kao da se unjate po susedstvu u novom Mustangu koristei samo prvu brzinu. E pa
vie neete! Vreme je da preuzmete kontrolu, izaete na crtu i nauite ta sve moete da
uradite pomou programskog reima rada.
U auto (automatskom) reimu rada fotoaparat donosi sve odluke umesto vas. Naravno, vi
kadrirate fotografiju i pritiskate okida, ali ne morate da razmiljate o podeavanju
ekspozicije, i da li da upotrebite blic ili ne; fotoaparat razmilja o tim stvarima umesto
vas. U veini sluajeva ovaj reim snimanja daje solidne rezultate, ak i ako fotografije
nisu na zavidnom umetnikom nivou. Meutim, prebacivanje u programski reim rada,
omoguava fotoaparatu da donosi neke odluke umesto vas, ali vama daje kontrolu nad tri
bitna podeavanja: blicom, ISO osetljivou i ravnoteom beline.
Hajde da ponemo! Prebacite fotoaparat u programski reim rada tako to ete okrenuti
dugme za biranje reima rada na "P", kao to je prikazano na slici gore.
Blic
Vae opcije za blic su lako razumljive. Blic nikada nee automatski iskoiti i okinuti, bez
obzira na to koliko je mrana scena. Umesto toga, vi ete morati sami da ga aktivirate ako
elite da ga upotrebite. Pa kada biste trebali da ga koristite? Tomovi knjiga bi mogli da se
napiu kao odgovor na ovo pitanje, ali glavna stvar koju treba da razumete je sledee:
Nauite kako va fotoaparat radi i nee morati da koristite blic u problematinim
situacijama fotografisanja, a znaete kada da ga upotrebite kako biste poboljali scenu
koristei dodatno osvetljenje koje on nudi.
Evo na ta sam mislio. Ponekad je najbolje da upotrebie blic u situaciji u kojoj on nikada
ne bi automatski opalio, kao to je fotografisanje portreta na otvorenom. U toj situaciji,
svetlo blica eliminie senke iz lica i dodaje atraktivan sjaj oima. Da biste sami isprobali
ovu tehniku, runo izbacite blic tako to ete pritisnuti dugme za blic koje se obino
nalazi sa leve prednje strane fotoaparata. Konsultujte uputsvo koje ste dobili sa
fotoaparatom ako ne moete da ga naete.
Suprotno od ovoga, jedna od najgorih situacija u kojoj moete da upotrebite blic, sa
estetske take gledita je situacija u kojoj je garantovano da e blic autoamtski okinuti:
fotografisanje ljudi pod sobnim svetlom. Grubo i tvrdo svetlo blica moe da dovede do
toga da vai subjekti izgledaju kao da su izali iz groba, dok e njihovo okruenje biti
suvie mrano.
ISO osetljivost
Brzina zatvaraa i veliina blende su dva kljuna faktora koji odreuju koliko e svetla
ui u fotoaparat, ali danas neemo govoriti o ovim podeavanjima. U programskom
reimu rada fotoaparat sam bira ova podeavanja. Ali bez obzira na to ko bira
podeavanja, ponekad brzina zatvaraa i veliina blende nisu dovoljni da bi
kompenzovali nedostatak blica u zatvorenim prostorijama. Meutim, ako poveate ISO
osetljivost vaeg fotoaparata, va fotoaparat e biti osetljiviji na svetlo, to znai da e
biti potrebno manje svetla da se dobije ispravna ekspozicija. Evo kako se to radi
Pritisnite i drite ISO dugme dok istovremeno rotirate komandno dugme. Videete na
LCD statusnom ekranu kako se menja ISO vrednost. Ako na vaem digitalnom SLR-u ne
moete da naete kako se podeava ISO osetljivost proitajte uputstvo koje ste dobili
zajedno sa fotoaparatom.
Da li vredi poveati ISO osetljivost? Zavisi. Ponekad neete eleti da dobijete izgled
karakteristian za upotrebu blica, ili neete eleti da privuete panju na sebe sa blicem, a
u nekim situacijama ne bi vam ni vredelo da ga upotrebite - kao u situacijama kada je
subjekat suvie daleko da bi blic bio od koristi. U ovakvim situacijama treba da se
zapitate: Da li je malo uma bolje nego da uopte nemamo fotografiju? Na primer
upotreba blica na roendanskom slavlju sigurno nee doarati atmosferu. Ali ako
upotrebite ISO 800 sigurno ete u tome uspeti.
Ravnotea beline
Dakle reili ste pitanje blica kao i slabih svetlosnih uslova tako to ste poveali ISO
osetljivost fotoaparata. ta sada? Postoji jo jedna opcija koju vam programski reim rada
preputa da se zezate sa njim.
Moda o tome nikada niste razmiljali, ali pored injenice da napolju skoro uvek ima vie
svetla nego unutra, boje svetla se takoe razlikuju. Dnevno svetlo tei da bude plavksto,
dok sobne svetiljke naginju ka utoj boji. To obino nije problem poto je va fotoaparat
sposoban da kompenzuje ove razlike. Meutim, ako primetite da vae slike imaju udne
boje, znaete da va fotoaparat ne odrauje dobro posao i da je vreme da uzmete stvar u
svoje ruke.
Pritisnite i drite dugme za ravnoteu beline i vrtite komandno dugme. Videete kako se
menjaju ikone na LCD statusnom ekranu, kao to je svetiljka, sunce, oblak i
fluorescentna svetiljka. Siguran sam da znate kakve vrste svetlosnih izvora oznaavaju
ove ikone. Probajte onu ikonu koja najbolje opisuje vae svetlosne uslove.
Zakljuak
estitam! Upravo ste znaajno proirili vae horizonte u svetu digitalna fotografije i uli
u jedan novi svet. Ako vam je ovo previe informacija za prvi put, zapamtite sledee:
Uvek moete da se vratite na Auto reim fotografisanja. Pored toga, prebacivanje na
programski reim snimanja ne znai da treba da uradite sve to smo ovde naveli. Ako
elite samo da promenite ISO osetljivost, to je u redu. U tom sluaju nema potrebe da
dirate blic ili ravnoteu beline.
U ovom lanku nauiete kako se koristi runi reim rada sa digitalnim SLR
fotoaparatima. Do sada ste ve nauili da koristite blic, ISO osetljivost i ravnoteu beline.
Ako niste, onda proitajte prvo nae prethodne lanke koji se bave ovim temama. Nakon
to ste savladali navedene elemente i opcije rada sa digitalnim SLR fotoaparatima vratite
se na ovaj lanak da biste se upoznali sa detaljima vezanim za ovaj napredni reim
fotografisanja. U ovom reimu rada nauiete kako se koristi veliina blende i brzina
zatvaraa. Pa hajde da krenemo. Prebacite va fotoaparat u manuelni (runi) reim rada
tako to ete okrenuti dugme na gornjem delu fotoaparata na "M" podeavanje , kao to
moete da vidite na slici gore.
Zatvara
Pa, ne ba. Ako imate veliku brzinu zatvaraa vi moete da zamrznete brzi pokret, kao to
je neki momentat u sportskom takmienju, prtanje vode i slino. Loa strana? Mnogo
manje svetla e ui u fotoaparat i vaa fotografija moe zbog toga da ispadne tamna.
Suprotno od toga, vi moete da upotrebite sporije brzine zatvaraa kako biste
kompenzovali loe svetlosne uslove - to je otvor due otvoren, tim e vie svetla ui, jel
tako? Ali i ovo ima svoju manu. Sa manjim brzinama zatvaraa vee su anse da e se
subjekat pomeriti dok je zatvara otvoren, to moe da dovede do zamuenja fotografije.
Da biste promenili brzinu zatvaraa u runom reimu rada, samo okrenite komandni
toki (1) i pratite kako se brojevi menjaju na LCD statusnom ekranu (2).
Blenda
Dok brzina zatvaraa odreuje koliko dugo e rupa u fotoaparatu biti otvorena, blenda
odreuje koliko e veliki biti otvor. to je otvor vei, tim e vie svetla ui u fotoaparat i
pasti na senzor. to je manja rupa, tim e manje svetla ui. Veliine blende se izraavaju
u "f-stopovima." Da sve ovo bude jo vie zbunjujue, vei broj f-stopa oznaava manji
otvor, dok manji broj f-stopa oznaava vei otvor. To znai da f/4 oznaava veu blendu
dok f/11 oznaava manju blendu.
Moda ete u odreenim situacijama eleti da upotrebite veu blendu, recimo f/3.5, da
biste kompenzovali slabe svetlosne uslove, ali postoje odreeni sporedni efekti o kojima
morate da vodite rauna: dubina polja, iliti DOF. Vei otvor objektiva (mali f-stop broj)
daje veoma malu dubinu polja (DOF), dok manji otvor objektiva (veliki f-stop broj) vam
daje mnogo veu dubinu polja (DOF).
Ali ta dubina polja, tojest DOF, oznaava? Dubina polja odreuje koliko detalja u
fotografiji e biti u fokusu. Ako imate veliku dubinu polja, onda e pored glavnog
subjekta i drugi objekti na razliitim udaljenostima od vas biti u fokusu. Ako imate malu
dubinu polja, onda e u fokusu biti samo glavni subjekat, dok e pozadina i drugi objekti
na razliitim udaljenostima od subjekta biti van fokusa, tojest bie mutni. Na primer, ako
fotografiete portrete eleete da samo subjekat bude u fokusu a da sve ostalo bude
mutno. U tom sluaju koristiete malu dubinu polja, tojest manju f-stop vrednost. Sa
druge strane, ako fotografiete pejzae, u veini sluajeva eleete da sve bude u fokusu.
U toj situaciji koristiete veliku dubinu polja, tojest veu f-stop vrednost.
Kada radite u runom reimu rada, promenite veliinu blende tako to ete pritisnuti
dugme za blendu, rotirajte komandni toki i pratite kako se vrednost menja na LCD
ekranu.
Dakle sada imate dva glavna parametra za upotrebu runog reima rada, brzinu zatvaraa
i veliinu blende, od kojih oba imaju istu svrhu: kontrolisanje koliine svetla koja e pasti
na senzor fotoaparata. Vi dobijate istu koliinu svetla kada koristite veliku blendu i veliku
brzinu zatvaraa kao kada koristite malu blendu i malu brzinu zatvaraa. Da li vam je to
razumljivo? Ako imate veliku rupu koja je otvorena kratak vremenski period, to je isto
kao kada imate mali otvor koji je otvoren due vreme. U oba sluaja za rezultat ete
dobiti istu koliinu svetla, tojest istu ekspoziciju.
Pa u emu je onda razlika? Razlika je u sporednim efektima koje smo gore opisali.
Ponekad ete eleti veliku brzinu zatvaraa kako biste zamrzli neku brzu akciju, a u nekoj
drugoj situaciji ete eleti veliku blendu kako biste dobili malu dubinu polja, i tako dalje.
Ono to je vama bitno je da odreena koliina svetla ue u fotoaparat, ali u runom
reimu rada vi birate kako e potrebna koliina svetla da doe do senzora, na osnovu
onoga to elite da dobijete na fotografiji.
Ako vam ne uspe iz prvog pokuaja nemojte da se nervirate! Snimite sliku, pogledajte
kako izgleda na LCD ekranu na zadnjem delu fotoaparata i promenite podeavanja u
skladu sa rezultatima. Iskusni fotografi dobro procenjuju potrebna podeavanja za
razliite uslove, ali ak i oni proveravaju rezultat kako bi bili sigurni.
Sve ovo to smo rekli do sada je puno novih informacija koje treba zapamtiti.
Podeavanje f-stopova, brzina zatvaraa, i ISO osetljivosti dok istovremeno u glavi
pokuavate da dobijete savrenu kompoziciju moe da bude teko, pogotovo za
poetnike. Moda razmiljate da sve ovo zaboravite i drite se programskih reima rada, i
uopte se vie ne udubljujete u nain rada vaeg fotoaparata.
Nemojte da odustajete! Evo dve preice koje e vam olakati kalkulisanje koje treba da
odradite, omoguujui vam da istovremeno dobijete fotografiju koju elite. Nemojte da
me psujete to vam o njima nisam govorio odmah na poetku. Dva reima rada o kojma
govorim su prioritet blende ("A" ili "Av"), i prioritet zatvaraa ("S" ili "Tv").
Brzinu zatvaraa u reimu prioriteta zatvaraa birate na isti nain na koji to radite i u
runom reimu rada: Rotirate komandni toki i pratite brojeve na LCD statusnom
ekranu.
Poto je blenda najvaniji parametar u reimu prioriteta blende, moda neete morati da
pritisnete dugme za blendu; jednostavno rotirajte komandni toki i pratite brojeve na
LCD statusnom ekranu.
Zakljuak
Sada kada u teoriji znate sve to treba da znate, evo nekoliko stvari koje moete i koje
treba da isprobate. Pronaite neku sportsku akciju: decu na skejtbordovima, vau etku
kako preskae konopac i sline akcione scene. Prebacite va fotoaparat u prioritet
zatvaraa i podesite ga na 1/800 deo sekunde ili jo vilje. Izaberite veliku ISO vrednost
ako se nalazite u zatvorenoj prostoroji ili je smanjitea ako se nalazite na dnevnom suncu.
Snimite fotografiju. Da li ste uspeli da zamrznete akciju? Ako je konopac koji preskae
vae dete zamuen, probajte da jo poveate brzinu zatvaraa. Ako vam slika ispadne
tamna, jo poveajte ISO osetljivost.
A ako se oseate posebno hrabrim, preite u runi reim rada u kojem moete da
kontroliete i brzinu zatvaraa i veliinu blende. Predlaem vam da koristite runi reim
rada samo kada ne urite. Proetajte se i fotografiite drvo ili klupu u parku. Ovakvi
subjekti nee izgubiti strpljenje dok snimite etiri ili pet fotografija kako biste dobili
savreno podeavanje.
Ovladavanje brzinom zatvaraa i veliinom blende nije lako, ali e zato rezultati
opravdati uloeni napor. Razumevanje naina na koji oni funkcioniu omoguuje vam da
kontroliete ne samo koliinu svetla koja ulazi u fotoaparat, ve i da dobijete umetnike
rezultate koje ste i eleli; moete da dobijete rezultate koje nijedan fotoaparat ne bi
izabrao za vas. Zapamtite da moete da koristite i preice u obliku prioriteta blende i
prioriteta zatvaraa. Oni e vam znatno olakati ivot.
estitamo! Vie niste samo pritiska dugmadi, ne vi. I ne vie. Sada ste dobro zagazili na
put koji e od vas napraviti pravog fotografa. Sve to vam sada treba je praksa. Zato
krenite i sreno fotografisanje!
Kompenzacija ekspozicije
Na primer, uzmimo situaciju u kojoj fotografiete subjekat u sceni koja je puna svetla
(plaa po sunanom danu, ili scena gde je subjekat okruen snegom). U ovim situacijama,
ako biste koristili merenje svetlosti koje uzima prosek u itavoj sceni, va fotoaparat bi
mogao da bude prevaren da izabere veliku brzinu zatvaraa ili malu blendu (pod
pretpostavkoma da je ISO vrednost nepromenjena), to e za rezultat da da subjekat koji
je podeksponiran. Meutim, ako izaberete pozitivnu kompenzaciju ekspozicije, u
sledeem snimku glavni subjekat e biti dobro eksponiran - mada e okolina biti
preeksponirana.
Drugi primer je scena u kojoj je okolina previe tamna, a fotoaparat odreuje ekspoziciju
prema manjku svetlosti birajui malu brzinu zatvaraa ili veliku blendu (pod
pretpostavkom da je ISO nepromenjen), to e za rezultat dati preeksponiranje. Biranjem
negativne kompenzacije ekspozicije vi ete podeksponirati okolinu, ali e glavni subjekat
biti dobro eksponiran.
To su samo dve od mnogo situacija u kojima biranje pozitivne ili negativne kompenzacije
ekspozicije ima smisla. U stvari, mnogi fotografi koriste braketiranje ekspozicije kada
snimaju vanu scenu kako bi osigurali da e bar jedan snimak biti dobro eksponiran.
Filteri su se koristili kroz itavu istoriju fotografije za manipulisanje svetlom koje pada u
objektiv fotoaparata pre nego to osvetli film. Postoji ogroman broj filtera u ponudi koji
slue za korekciju boja, davanje odreene atmosfere fotografiji, ili kreiranje specijalnih
efekata.
Tri filtera koje era digitalne fotografije nije uspela da ukloni su polarizacioni filter
(cirkularni polarizator), filter neutralne gustine i filter podeljene neutralne gustine.
Polarizacioni filter
Meutim, budite oprezni sa polarizacionim filterima. Kako se ugao svetla menja, tako se
menja stepen polarizacije. Kada koristite irokougaoni objektiv, videete kako se
smanjuje polarizacija kako se ugao svetla menja du vaeg vidnog polja. Ovo se najee
javlja kod objektiva iji je ugao iri od 28mm.
Filter neutralnog intenziteta, ili Neutral Density (ND) filteri imaju samo jednu namenu, a
to je da smanje koliinu svetla koje pada na objektiv. ND filteri dolaze sa razliitim
gustinama, a najee se koriste oni sa filtriranjem od 1, 2 ili 3 stopa, obino predstavljeni
kao 0.3, 0.6, 0.9 ili 2x, 4x, 8x. Oni moraju da budu neutralne boje kako nimalo ne bi
menjali boje u slici, mada se to moe javiti kod jeftinijih filtera ovog tipa. ND filteri su
korisni za dobijanje sporijih brzina zatvaraa za odreenu blendu, ili za korienje vee
blende za odreenu brzinu zatvaraa.
Ovi filteri se preteno koriste za kreiranje razliitih specijalnih efekata. Na primer, ako po
sunanom danu elite da fotografiete vodu tako da ona ne bude zamrznuta u pokretu ve
da se dobije zamueni vodeni tok u svoj njegovoj dinamici, moraete da upotrebite manje
brzine zatvaraa. Ali poto je svetao sunani dan, to e dovesti do preeksponiranja
fotografije. Meutim, upotrebom filtera neutralne gustine vi moete da smanjtie koliinu
svetla koje upada u objektiv to e vam omoguiti da i po sunanom danu koristite male
brzine zatvaraa i dobijete efekat ivog vodenog toka a ne vode zamrznute u pokretu.
Filteri podeljenog neutralnog intenziteta, ili Split Neutral Density filteri su slini kao
filteri neutralnog intenziteta u tome to smanjuju koliinu svetla koje dolazi do objektiva,
ali se razlikuju po tome to nisu podjednako prevueni premazom po itavoj povrini.
Najei filteri podeljenog neutralnog intenziteta su graduirani i postepeno se menjaju od
isto sive do providne sive.
Takoe postoje filteri podeljenog neutralnog intenziteta koji variraju od jednog do drugog
proizvoaa. Filteri podeljenog neutralnog intenziteta sa tvrdom ivicom su korisni kada
fotografiete subjekat sa svetlim podrujem koji odjednom prelazi u tamno podruje.
Sa duge strane, graduirani filteri su najkorisniji kada imate svetlo podruje koje
postepeno prelazi u tamno podruje. Ovi filteri se prevashodno koriste zato to u tekim
uslovima fotografisanja, (kao to je fotografisanje na jutarnjem suncu) razlika izmeu
najsvetlijih i najtamnijih poruja moe da bude prevelika da bi senzor fotoaparata uspeo
da uhvati celokupan raspon tonova. Upotreba filtera podeljenog neutralnog intenziteta
maskira deo svetla u svetlim podrujima slike tako da razlika izmeu ekstremno tamnih i
esktremno svetlih podruja bude manja.
Postoji veliki broj filtera na tritu, ali ova tri filtera su oni koje treba uvek da nosite sa
sobom, jer oni su jedini koji daju rezultate koje ne moete da simulirate u programima za
obradu slika.
Makro fotografija - male stvari su one koje se raunaju
Veliki broj korisnika interesuje makro fotografija, pa smo zbog toga odluili da ovaj
lanak posvetimo osnovnim principima makro fotografije i savetima koji e vam pomoi
da sami snimate odline makro fotografije. Sledi lanak koji e vam korak po korak
objasniti kako se snimaju kvalitetne makro fotografije.
Sigurno ste ve videli predivne fotografije koje iz velike blizine i u celosti hvataju lepotu
cveta ili insekta. Umetnost fotografisanja iz ekstremno velike blizine se zove makro
fotografija. Profesionalni fotografi koriste veoma skupe fotoaparate i opremu kako bi
snimili makro fotgorafije sa ogromnim brojem detalja.
Ali da li ste znali da va kompaktni digitalni fotoaparat moe da snima izuzetno dobre
makro fotografije? Moda ste ve primetili ikonu cveta na zadnjem delu vaeg
fotoaparata. Ako pritisnete dugme sa ikonom cveta vi ete aktivirati makro reim rada
koji e vam omoguiti da se iz velike blizine fokusirate na va subjekat, koji je pre toga
bio suvie mali ili izvan fokusa. Vi ete u makro reimu fotografisanja moi da snimate
otre fotografije sa duplo manje udaljenosti nego u normalnom reimu rada.
Cvee i insekti
Ljudsko oko
Prsti i noge bebe
Detalji teksture tkanina, drveta ili kamena
Novia i markica
Dokumentovanje serijskih brojeva elektronskih aparata
Snimanje detalja artikala koje prodajete na aukcijama
Reenje: Iskljuite blic tako to ete kruiti kroz opcije za blic i izabrati flash off -
ikona ove opcije izgleda kao precrtana munja
Kada se jako pribliite subjektu ne samo da e objekat snimanja biti jako uvean, ve e i
rizik od pojave mutne slike biti vei, poto i najmanje pomeranje fotoaparata moe da
utie na otrinu fotografije.
Saveti i trikovi
Makro fotografija otvara sasvim novi svet fotografskih mogunosti u kojem je svata
mogue!
Grubo, nelaskavo svetlo blica vas baca u depresiju? Nema problema! Pronaite kutiju od
starog filma i pratite instrukcije da biste brzo i lako kreirali difuzno svetlo za va blic.
Potrebno je samo nekoliko stratekih rezova koji e omoguiti da se kutija navue na blic
i voila! Meko, prelepo svetlo je tu.
Nastavite da itate i mi emo vam pokazati kako da napravite sopstveno meko blic svetlo.
Izmerite blic
Izmerite irinu vaeg blica i znaete koliko irok treba da bude prorez na kutiji blica.
Paljivo navucite kutiju od filma na blic i vratite nazad poklopac kako ne bi spala. Ako je
otvor suvie tesan, proirite ga. Ako je suvie labav, malo selotejpa e reiti problem.
Fotografiite
Fotografiete onako kako to i obino radite. Kutija za film e da raspri i umeka grubo
svetlo blica, a va fotoaparat e automatski prilagoditi ekspoziciju kako bi nadoknadio
smanjenu jainu blica.
Biete svaiji omiljeni fotograf im vide koliko vae fotografije bolje izgledaju od
fotografija onih ljudi koji nemaju va fenomenalni difjuzer za svetlo blica!
Meko svetlo daje prirodnu boju koe i omoguuje prikrivanje mana i nedostataka na licu
subjekata.
Izvor: http://photojojo.com/content
Kako kvalitet svetla i veliina svetlosnog izvora utiu na kvalitet fotografije
Svetlost i kvalitet svetla predstavlja osnovu i sutinu svih odlinih fotografija. Veliki
fotografi znaju kako da itaju svetlo i manipuliu sa njim tako da slui njihovim
fotografskim potrebama i ciljevima. Iako je manipulisanje svetlom izvan finansijskih i
prostornih mogunosti veine fotografa, poznavanje kvaliteta svetla moe jako da vam
pomogne u vaoj fotografiji. Kvalitet svetla je kljuna razlika izmeu odline i prosene
fotografije. Danas u kratko da govorim o kvalitetu svetla koji zavisi od veliine
svetlsonog izvora.
Generalno gledano, vei svetlosni izvor u odnosu na subjekt fotografisanja e dati meke,
difuznije i kvalitetnij svetlo sa mekim senkama, mekim svetlim tonovima i malim
kontrastom u odnosu na manji svetlosni izvor. Manji svetlosni izvor e dati tvre,
kontrastnije svetlo koje daje otro definisane senke, vei kontrast i velike povrine svetlih
tonova i odsjaja. Veliina u odnosu na subjekat je kljuna u ovoj tvrdnji.
Mnogi e pomisliti da je po ovome sunce idelan svetlosni izvor poto je tako veliko.
Meutim, iako je fiziki sunce vee od bilo kod drugog svetlosnog izvora, ono je veoma
mali takasti izvor svetla u odnosu na subjekat. Sunce kreira veoma jake, tvrde i
usmerene senke i veoma kontrasnte fotografije.
Sa druge strane, oblani dan daje veoma meko, ravnomerno svetlo sa difuznim senkama.
Oblaci se ponaaju kao difuzeri i postaju jedan ogromni svetlosni izvor u odnosu na
subjekat fotografisanja. Ako vas je ikada fotografisao profesionalni fotograf u studiju,
videli ste ovo u praksi. Najverovatnije su koristili velike kiobrane i soft boxove za
kreiranje difuznog svetla i velikih svetlosnih izvora. Ovakva oprema im omoguava da
kreiraju meko svetlo i senke koje nas toliko privlae u portretima.
Kako moete da primenite ovo znanje u vaoj fotografiji? Traite velike svetlosne izvore
kako biste dobili manji kontrast i slike sa mekim svetlom a koristite manje svetlosne
izvore za fotografije u kojima elite da svetlo bude tvrdo i usmereno.
Meke, velike svetlosne izvore moete da vam prui senka drveta, oblano nebo, ili veliki
prozor, ili sa polusputenim roletnama, ili sa svetlom koje ne upada direktno. Male
svetlosne izvore daje blic i sunce.
Izaite napolje i probajte da primenite u praksi ovo to ste danas nauili. Fotografiite va
subjekat na svetlom, direktnom suncu i ponovo pod oblanim nebom. Zapamtite, meko
svetlo nije uvek najbolje svetlo, ali ako znate kako da ga identifikujete i kada da ga
koristite siguran sam da ete vrlo brzo poeti da pravite kvalitetnije fotografije.
KAKO DA fotografiete portrete
Kao i kod veine drugih pitanja vezanih za fotografiju, i ovde e odgovor da varira, u
zavisnosti od toga koji je va fotografski stil, fotoaparata koji koristite i vrste portreta koji
biste eleli da dobijete. Meutim, postoje odreene poetne take koje su karakteristine
za sve portrete i koje e vam pomoi da dobijete dobre rezultate na samom poetku kako
biste mogli da ponete da eksperimentiete.
Fotografija: Carolina
Veliina blende koju birate u reimu rada sa prioritetom blende e varirati od jedne
situacije do druge i od jednog objektiva do drugog - ali u veini sluajeva poeete sa
prilino velikom blendom poto ete tako smanjiti dubinu polja u vaim fotografijama. to
e vam omoguiti da dobijete lepu zamuenu pozadinu. Generalno gledano, portretni
reim rada radi upravo to. Lepota ovakvog naina fotografisanja je u tome to je va
subjekat jedini elemenat koji je ostao u fokusu - i koji tak postaje glavna fokalna taka jer
su uklonjeni svi ometajui elementi.
Meutim, imajte u vidu da ako imate veoma brz objektiv biranje maksimalne blende
moe toliko da smanji dubinu polja dae i neki delovi lica biti zemueni. Takoe
maksimalna blenda moe da znai da ne fotografiete sa najveom otrinom koju moe
da da va objektiv. Smanjite blendu za jedan ili dva stopa i najverovatnije ete dobiti
malo otrije fotografije - klju je u eksperimentisanju, naravno ako imate vremena za
njega.
ISO osetljvost koju koristite e varirati u zavisnosti od svetlosnih uslova koji vam stoje
na raspolaganju - ali u veini sluajeva, eleete da smanjite veliinu zrna ili uma u
slikama tako to ete izabrati malu ISO osetljivost, to jest, izmeu 100 i 200 ISO. Glavna
stvar o kojoj treba da vodite rauna je kako ovo podeavanje utie na brzinu zatvaraa.
Ponekad biranje male ISO osetljivosti znai da ete koristiti bezine zatvaraa koje su
suvie spore za dobijanje ote fotografije. Ako je brzina zatvaraa suvie mala na ISO
vrednosti koju ste izabrali, moraete da poveate ili blendu ili ISO podeavanje.
Brzina zatvaraa
Ako fotografiete koristei prioritet otvora blende kao to smo vam predloili, brzina
zatvaraa e se birati automatski nakon to ste izabrali blendu i ISO osetljivost. Meutim,
ako izaberete da fotografiete u manualnom reimu rada, morate da obratite panju na
brzinu zatvaraa. Poto se va subjekat pomera (ak i ako pokuava da ostane miran) vaa
brzina zatvaraa treba da bude najmanje 1/60 sekundi ili vea. 1/125 je verovatno
najbolja brzina zatvaraa, pogotovo ako ne koristite stativ.
Ravnotea beline
Kao i kod prethodnih faktora, ravnotea beline koju ete koristiti i koja e vam biti
potrebna e da varira u zavisnosti od uslova u kojima fotografiete.
Reim fokusiranja
Dok AF podeavanje koje bira izmeu vie taaka fokusiranja u veini normalnih uslova
fotografisanja daje dobre rezultate, u nekim situacijama od velike pomoi moe da bude
mogunost runog fokusiranja ili fokusiranja na jednu taku. Ja lino volim opciju za
fokusiranje na jednu taku, poto mi ona omoguuje da se precizno fokusiram na deo lica
koji mi je najinteresantniji, a to su skoro uvek oi subjekta.
Fotografija: alex_chan
Poziranje ljudi u vaim fotografijama ponekad moe da predstavlja pravu nonu moru.
Jednostavna akcija usmeravanja fotoaparata ka osobi moe da izazove neugodna oseanja
u vaem subjektu. U ovom lanku daemo vam nekoliko saveta koji e vam olakati
proces fotografisanja i omoguiti da snimate bolje fotografije portreta.
Kada fotografiete lice iz velike blizine, nemojte da dozvolite da se kontura nosa subjekta
see sa jagodicama, osim ako fotografiete osobu iz profila.
Da biste izbegli pojavu podbratka, neka se subjekat malo nagne prema napred ili
fotografiite sa vilje take i neka subjekat gleda gore prema vama.
Kada fotografiete grupe, izbegavajte pojavu razmaka izmeu lica koliko je god mogue.
Postavite svaku osobu na takav nain da njihova lica prirodno formiraju grupu. Zatim ih
zamolite da se jo vie priblie jedno drugom. Kreirajte trougao ili piramidu od njihovih
lica.
I konano, ne insistirajte preterano na poziranju. Neka osobe koje snimate budu prirodne.
Imajte na umu da svaka osoba ima svoju sopstvenu dinamiku, gracioznost i stil kretanja.
Ono to uspeva kod jedne osobe nee uspeti kod druge.
Vi braketiranje moete da uradite runo, u manuelnom reimu rada tako to ete menjati
ili brzinu zatvaraa ili blendu, smanjujui vrednosti u odnosu na izmerenu ekspoziciju.
Na primer, ako va fotoaparat kae da je 1/60 sa f8 tana ekspozicija, vi moete da
snimite tri fotografije, , 1/30 sa f8, 1/60 sa f8 i 1/120 sa f8.
Kako budete sve vetiji sa ekspozicijom, tako ete moi da braketirate u manjim
koracima od 1/2 ili 1/3 stopa.
Ortonov efekat je dobio ime po Michael Orton-u koji je prvi upotrebio ovu tehniku
spajajui dve fotografije, jednu u fokusu i drugu van fokusa. Freeman Patterson i Andre
Gallant su takoe uspeno koristili ovu tehniku u svom radu.
Orton slika se tradicionalno radila pomou filma gde je prva slika bila otra i
preeksponirana za dva stopa a druga slika je bila izvan fokusa i preeksponirana za jedan
stop. Veoma je vano bilo da se koristite stativ za ovaj efekat kako bi se obezbedilo
poklapanje dve slike. Nakon toga dve slike su spojene u jednu kako bi kreirale prelepi
impresionistiki efekat. Ovakvu primenu ove tehnike ve smo davno prevazili. Sa toliko
mogunosti u svetu digitalne fotografije mi sada moemo da dupliramo Ortonov efekat
na vie razliitih naina.
istunci mogu da koriste istu tehniku koja se primenjivala i u filmskojh fotografiji, tojest
da fotografiu dve slike koje su preeksponirane na isti nain, a zatim u programu za
obradu slika postave sliku van fokusa iznad slike u fokusu i izaberu Multiply za reim
meanja. Naravno, to znai da ete uvek morati da napravite dva snimka scene koristei
stativ. Drugi metod je da upotrebite jednu jedinu sliku i slojeve kako biste ovaj efekat
primenili na bilo koju sliku u vaoj kolekciji.
Ja u koristiti Photoshop CS3 u ovoj lekciji ali isti koraci mogu da se primene i u starijim
verzijama Photoshopa.
Imajte na umu da ovaj efekat nee podjednako dobro raditi sa svim fotografijama, ali
poto radite digitalno nee vam biti problem da isprobate ovaj efekat na irokom
dijapazonu vaih fotografija. Za jo primera ovog efekta idite na Orton flickr.com grupu.
KAKO DA onlajn editujete slike
Sa tako mnogo onlajn editora koji se bore za korisnike, siguran sam da e biti mnogo
onih koji se bave amaterskom obradom fotografija koji e (ili koji su ve) sada mirne
due deinstalirati Photoshop.
Iako onlajn editori slika nisu dostigli nivo koji moe da zadovolji profesionalne dizajnere,
za korisnike koji se amaterski bave obradom fotografija koje e upotrebiti samo za
ulepavanje svog bloga, ove onlajn aplikacije su sasvim dovoljne.
Fauxto je slian Photoshopu jer u obradi fotografija moete da koristite slojeve, i jedina
je onlajn aplikacija za obradu fotografija koja ima ovu mogunost. Najlepe od svega je
to moete da ga koristite preko vaeg web pretraivaa i to je potpuno besplatan.
Picture2Life
Picture2Life jer jo jedna aplikacija za editovanje slika onlajn. Pored toga to moete da
editujete slike sa vaeg raunara, vi moete da editujete i slike koje se ve nalaze na
Internetu, kao to su slike na MySpace, Flickr, H15, Photobucket i drugim web
sajtovima. Sve to treba da uradite je da obezbedite link ka slici i ona e biti importovana
u Picture2Life.
Snipshot
Snipshot vam omoguava da aploudujete sliku sa vaeg raunara, ili moete da je otvorite
preko URL-a, tojest linka. Ova aplikacija ima mnogo funkcija kao to je importovanje
slika putem jednog klika sa miem, sposobnost da snimi slike u gif, jpg, pdf, png ili tif
formatima, neogranieni broj undo (ponitavanje) i redo (ponovno izvoenje) komandi i
jo mnogo toga.
Picnik
Picnik je jo jedan onlajn editor koji vam omoguuje da veoma lako editujete sve vae
fotografije koje se nalaze onlajn. Picnik radi direktno sa web sajtovima za postavljanje i
deljenje fotografija i omoguuje vam popravku i obradu fotografija putem jednog klika sa
miem.
Pixer.us
Takoe moete da pogledate jo dva web sajta koji slue za onlajn obradu fotografija
tako to ete kliknuti na dva donja linka.
Adresa: Pixenate
Adresa: MyImager.com
KAKO DA poboljate kvalitet JPEG fotografija
Ako ste ikada proveli malo vie vremena manipuliui JPEG slikama, znate da iako je
algoritam za kompresiju JPEG slika veoma efikasan u kreiranju malih fajlova, ta
efikasnost ima svoju cenu. JPEG koristi algoritam za kompresiju sa gubitkom, to znai
da bi se dobila tako velika kompresija, deo informacija mora da se izbaci iz slike, a rupe
koje tako nastaju se ispunjavaju "lanim informacijama ". Naravno, ja sam sada malo
pojednostavio itav proces, ali ovo vam daje neku ideju o tome ta se deava. JPEG
fajlovimogu da se snime sa razliitim stepenom kompresije, to znai da moete da
dobijete vei kvalitet slike po ceni veeg fajla, ili loiji kvalitet slike sa mnogo manjim
fajlom.
Nakon to snimite fajl sa velikom kompresijom, vi ste u sutini izgubili prethodni kvalitet
slike. Jedna od tunih stvari u vezi JPEG kompresije je to to je taj nedostatak kvaliteta
itekako primetan. Umesto da se slika uniformno zamuti, JPEG algoritam kreira
"artefakte", krzava i umrljana podruja oko delova slike koji imaju otre ivice ili
gradijente.
Iako ne moe da vrati kvalitet jako kompresovanim JPEG slikama, JPEG Enhancer moe
da izgladi artefakte i kreira sliku koja je mnogo lepa. Ova aplikacija je toliko laka za
korienje da je to smeno; jednostavno otvorite JPEG sliku koju elite da popravite,
podesite kliza filtera u dnu, i pritisnite Process dugme da biste videli rezultate. Nakon
to ste sliku podesili po elji, snimite vau novu sliku i gotovi ste.
FotoSketcher vam omoguava da kreirate slike koje izgledaju kao da su crtane rukom od
strane nekog vrhunskog umetnika. Ako elite da pretvorite portret, fotografiju vae kue
ili sliku vaeg kunog ljubimca u crno belu grafiku, onda se nalazite na pravom mestu, jer
e FotoSketcher da odradi posao u roku od nekoliko sekundi.
Adresa: FotoSketcher
KAKO DA izotrite mutne fotografije
Nema nita gore nego kada snimite fotografiju nekog dogaaja koji se deava jednom u
ivotu samo da biste doli kui i shvatili da je slika mutna jer niste dovoljno stabilno
drali fotoaparat.
Ne brinite, postoji nekoliko alata koje moete da upotrebite kako biste uklonili mutnou
iz fotografija. Loa vest je da veina ovih alata nije besplatna. Dobra vest je da smo
uspeli da pronaemo jedan koji je besplatan. O njemu emo i govoriti u ovom lanku.
Unshake analizira slinosti izmeu susednih piksela u slici, i ako nae vie slinosti
izmeu taaka nego to se dalo oekivati, on dedukuje ta je krenulo pogreno i deifruje
podatke kako bi rekreirao originanu scenu.
Rezultati koje sam ja dobio su varirali po kvalitetu, ali u svim sluajevima krajnji rezultat
je bio bolji od originala. Kao to moete da vidite na slici gore, vi moete da podesite
razliite opcije kako biste poveali kvalitet izotrene slike. U sutini, ako date Unshake-u
vie vremena za obradu slike (tako to ete poveati x1) e dati bolje rezultate, ali e
zato obrada potrajati nekoliko minuta, u zavisnosti od veliine slike.
Adresa: Unshake
KAKO DA prikaete Exif podatke bilo koje fotografije
Sa druge strane, ako ste zainteresovani samo za Exif podatke za Flickr slike, pogledajte
da li vam odgovara Flickr EXIF Decorator Greasemonkey skript. FxIF je besplatan i radi
svuda gde radi i Firefox.
Adresa: FxIF
KAKO DA onlajn dodate vizuelne efekte vaim digitalnim fotografijama
Graphita je besplatni pomoni program koji je veoma lak za upotrebu. Njegova osnovna
namena je dodavanje fotografskih efekata. Moete da napravite da vae fotografije budu
mnogo zabavnije, tako to ete dodati smene objekte, beleke, ukrase, oblaie i jo
mnogo toga. Sve izmene se prave pomou intuitivnog drag-and-drop interfejsa. Bogat
raspon alata Graphita vam omoguuje da lako dodajete elemente, menjate im veliinu i
prilagoavate svakoj pojedinanoj fotografiji koju ukraavate. Ovaj proizvod je
maksimalno pojednostavljen za potrebe masovne publike.
Zakljuak
Adresa: Graphita
KAKO DA kreirate fotografije za paso kod kue
Ako imate fotografski tampa kod kue, vi lako moete da konvertujete bilo koju vau
digitalnu fotografiju u sliku koja ima tano one dimenzije koje se trae za va paso. Za
to e se postarati servis ePassportPhoto.
Sve to treba da uradite je da izaberete zemlju a onda odredite da li vam treba fotografija
za vizu, paso ili za zahtev za dobijanje dravljanstva. Zatim aploudujte vau fotografiju,
opsecite je i odmah ete dobiti niz od 6-8 fotografija koje moete potpuno besplatno da
odtampate na kunom tampau.
Adresa www.epassportphoto.com
KAKO DA konvertujete 2D slike u 3D slike
Ne treba da unesete nikakve komande osim to treba da izaberete sliku sa Flickr-a ili
vaeg raunara i oznaite je tagom. Skript e automatski da transformie slike jednu po
jednu. Kada program zavri dobiete poruku na vau e-mail adresu o zavrenoj
transformaciji.
Nakon toga korisnici mogu da zumiraju unutra u sliku i napolje, da se pomeraju napred,
nazad i gore i dole pomou tastera strelica.
Sve platforme: Dodajte senke, kreirajte zaobljene uglove, promenite veliinu i uradite jo
mnogo toga sa vie fotografija pomou Phatch-a, besplatnog programa za grupnu obradu
fotografija. Phatch vodi korisnika kroz proces kreiranja prilagoenih, lista akcija.
Kada je lista akcija definisana, vi moete istovremeno da primenite sve akcije unutar liste
na izabrane fotografije. Na primer, lista akcija moe da se upotrebi za promenu veliine
svih slika u izabranom direktorijumu, zaobljavanje gornjih uglova sa radijusom od 5
piksela i konvertvanje u PNG format.
Adresa: Phatch
Grupno procesirajte slike pomou Photo Drop-a
Samo za Mac OS X: Promenite veliinu, rotirajte, ili konvertujte veliki broj digitalnih
slika istovremeno pomou Photo Drop-a, malog pomonog programa koji vam
omoguava da kreirate programibilne droplete za editovanje slika.
Pokrenite Launch Photo Drop i podesite akcije koje elite da izvedete, kao to je
rotiranje, uvlaenje, opsecanje, promena veliine, resamplovanje ili dodavanje
informacija o autorskim pravima, kao i dodavanje meta informacija, a onda snimite va
droplet. Zatim, prevucite i pustite bilo koji broj slika na droplet, koji e ih obraditi i
snimiti.
Ovo je odlian alat za optimizovanje slika velike rezolucije za slanje putem e-mail-a,
promenu veliine grupa slika radi postavljanja na blog i sline namene. Photo Drop je
besplatan za preuzimanje (izdrava se od donacija) i postoji samo verzija za Mac.
Svaki put kada postavite neku vau fotografiju na Internet vi se izlaete riziku da neko
daunloduje vau fotografiju i odlui da je upotrebi za neki svoj projekat.
PicMarkr vam omoguuje da postavljanje vaih slika na Internet bude malo bezbednije
tako to vam dozvoljava da ugradite vodeni ig po vaoj elji u vae slike. itav proces
ugradnje vodenog iga moe da se zavri za manje od jednog minuta, a vodeni ig
moete da ugradite u pet slika istovremeno. Fotografije moete da aploudujete direktno
na web sajt kako bi bile oznaene vodenim igom ili moete da ih uvuete sa vaeg Flickr
naloga.
PicMarkr nudi tri razliite vrste oznaavanj vodenim igom: Text watermark, Image
watermark, i Tiled watermark. Nakon to je slika oznaena vodenim igom ona moe da
se daunloduje direktno na va raunar ili da se poalje na va Flickr nalog.
Text Watermark
Text watermark kreira malo pare teksta (moete da izaberete jednu od 8 kombinacija
teksta i pozadine) na vaoj fotografiji koje moete da postavite na jedno od devet
predefinisanih lokacija. Ovo je odlino reenje ako elite da stavite vau URL adresu na
fotografiju, ali tekst je prilino mali i u zavisnosti od toga gde ga postavite on lako moe
da se odsee od strane lopova koji eli da ukrade vau fotografiju.
Image Watermark
Opcija Image watermark vam omoguava da aploudujete logo ili sliku sa vaeg raunara
i postavite je na jednu od 9 predefinisahih lokacija. Veliina vaeg logoa zavisi od
veliine fajla koji aploudujete, to znai da moete da zavrite sa prilino velikim
vodenim igom na slici.
Tiled Watermark
Opcija Tiled watermark vam omoguuje da uzmete tekst, ili neku drugu sliku i poreate
je preko fotografije, kao to reate ploice. Sa stanovita zatite vae slike ovo je
definitivno najbolje reenje ali je takoe i najnametljivije jer e korisnici tee moi da
uivaju u lepoti vaih fotografija.
Adresa: PicMarkr
KAKO DA zatitite vae fotografije na letovanju
Ako izgubite va fotoaparat na letovanju ili vam ga ukradu, to e biti dvostruki udarac za
vas, poto ete izgubizi i fotografije. Meutim, postoji nekoliko naina koji vam
omoguuju da minimizirate rizik od gubitka. Mada su ogromne grafike kartice odline
za skladitenje ogromnog broja fotografija, ako je izgubite to samo znai da ete izgubiti
vie fotografija. Zato vam preporuuje mo da upotrebite vie manjih memorijskih kartica
umesto jedne velike.
Mnogo ljudi ovih dana nosi laptop a oni su naravno odlino sredstvo za kreiranje
rezervnih kopija vaih fotografija sa letovanja. Meutim, memojte da ekate da se
memorijska kartica napuni - prebacujte fotografije na laptop na kraju svakog dana i
nemojte da zaboravite da ih pregledate na laptopovom velikom ekranu. Ako neka vana
fotografija nije dobro snimljena moda ete imati jo vremena da je ponovo snimite.
Ako ste ekali da se vaa memorisjka kartica skroz napuni, pronaite najblii sajber kafe
i nareite sadraj mamorijske kartice na CD ili DVD. Veina sajber kafea e vam narezati
CD ili DVD po prihvatljivoj ceni. Naravno, i narezani disk moete da izgubite, zato ako
se nalazite na nekom dugakom putovanju, ili elite stvarno da budete sigurni da su vae
fotografije na sigurnom mestu, poaljite disk kui potom.
Prole nedelje krenuo sam u potragu za novom pozadinom za moj raunar. Zadnja dva
meseca koristio sam za pozadinu sliku na kojoj je prikazana idilina zimska scena.
Pozadina je prelepa, ali smuila mi se iz jednostavnog razloga to kada pogledam kroz
prozor jedino to vidim je blato i sivi oblaci. Zato sam odluio da pronaem neto novo
na dva razliita web sajta koji poseduju irok dijapazon interesantnih pozadina. U ovom
lanku opisau ova dva sajta, ali voleo bih kada biste se i vi ukljuili u ovu temu i
napisali nam u komentarima gde vi pronalazite pozadine za vae desktopove.
bAli pre nego to se pozabavimo spomenutim web sajtovima, popriaemo malo o tome
kako su raunarske pozadine nastale. Naravno svi vi znate za englesku re wallpaper (u
prevodu tapeta), koja se koristi za oznaavanje pozadine na ekranu raunara, ali kako i
gde je poeo ovaj trend? Otiao sam na Wikipediju da sam pronaem odgovor na ovo
pitanje, i evo ta sam pronaao:
Apple je koristio slinu sivu pozadinu na svom Lisa raunaru i Macintosh-u. Meutim,
poto ove maine nisu imale interlejsovane ekrane, mogle su da se koriste manje
diskretne are, sastavljene od jednostavnih 22 ponavljajuih ara koje su proizvodile 50
% sivu. Uvoenje kolornih monitora u line raunare je dovelo do primene jednobojnih
pozadina, a odatle vrlo brzo se stiglo do klasinih pozadina koje danas koristimo.
Dosta smo filozofirali. Vreme je da se pozabavimo onim zbog ega ste i otvorili ovaj
lanak.
Social Wallpapering
Jo jedna stvar koja mi se svia u vezi ovog web sajta je to to ako postavite mia na
umanjeni prikaz pozadine, iskoie polje sa informacijama kao to je veliina, opis,
tagovi i tako dalje.
InterfaceLIFT
InterfaceLIFT je jo jedan web sajt koji nudi visokorezolucijske slike za pozadine. Jedna
od karakteristika ovog web sajt koja mi se najvie svia je to to su pozadine podeljene u
kategorije po veliini. Oni nude pozadine sledeih veliina:
iPhone
25601600
19201200
16801050
1440900
1280800
Sony PSP
16801200
14001050
12801024
1280960
1024768
Apple iPod/Sony Mylo
Mi znamo da postoji ogroman broj web sajtova sa odlinim pozadinama koje vi koristite,
pa zato nam ne biste pisali o njima u komentarima? Koji su vai omiljeni web sajtovi za
pronalaenje pozadina?
KAKO DA pronaete pozadine tano odreene veliine
Ako ste ikada probali da upotrebite Google Image Search za pronalaenje pozadina za
va raunar, primetili ste da Google ne nudi opciju za ograniavanje pretrage na slike
odreene veliine. Na primer vi u rezultatima pretraivanja ne moete da dobijete samo
slike veliine 1600 x 1200 piksela. Jedini nain da ograniite slike po veliini je da
izaberete jednu od sledeih nepreciznih kategorija iz padajueg menija:
ak i ako izaberete "large images", opet ete nai jako puno slika koje ne odgovaraju
rezoluciji od 1600 x 1200 piksela. Sada Google nudi novu opciju: "extra large images",
koja ukljuuje samo slike iji proizvod visine i irine daje vrednost koja je vea od
odreenog broja. Google nije otkrio koji je donji limit, ali on se najverovatnije kree
negde oko 2,000,000 piksela, to znai da ete moi da pronaete slike koje imaju
sledee veliine: 6016 x 416, 1024 x 2202, 1100 x 3700.
Ova nova opcija je korisna ako elite da pronaete slike visoke rezolucije, ali i dalje nije
dobra ako traite slike tano odreene veliine u pikselima. Pa kako onda da pronaete
pozadine zalaska sunca za va raunar?
Ograniite pretragu na JPG slike tako to ete dodati "filetype:jpg" vaem upitu
pretraivanja.
Ako vas nita od navedenog ne zadovolji probajte Yahoo Image Search koji poseduje
specijaljna ogranienja za slike ija velina odgovara za pozadine, Live Search koji vam
omoguuje da pronaete slike koje se poklapaju sa rezolucijom vaeg monitora, Exalead,
mainu za pretraivanje sa najnaprednijim opcijama, ukljuujui i ogranienje irine i
visine slika. Flickr takoe poseduje grupu za pozadine koja ukljuuje vie od 20,000
slika: ne zaboravite da sortirate slike po interesantnosti.
I ako nita od ovoga ne uspe, upotreba Google Search-a ili specijalizovane maine za
pretraivanje pozadina moda predstavljaju najbolja reenja za pronalaenje pozadina.
Upoznajte svet pomou Flickrvision-a
Poto Flickr koriste ljudi irom zemaljske kugle, to je takoe odlian alat da se upoznate
sa svetom. Stvarno je fascinantno provesti i samo nekoliko minuta gledajui zemlju kako
se okree; primeri fotografija iz razliitih zemalja mogu da nam otvore oi jer emo
otkriti lepotu na mestima o kojima nikada nismo ni razmiljali.
Adresa: flickrvision
KAKO DA aljete slike na Flickr direktno iz GIMP-a
Nakon to ste daunlodovali i instalirali plug-in, "File" meni na bilo kojoj slici koju
otvorite e vam ponuditi "Publish on Web" opciju, sa linkovima za slanje slika na oba
navedena servisa. Plug-in-ov sajt Google Code daje instrukcije za Windows i Linux
sisteme, ali ja mislim da e ovaj plug-in da radi i na Mac-u bez ikakvih problema.
GimpPublishr je besplatan za preuzimanje.
Adresa: GimpPublishr
Jednostavno aploudovanje na Flickr pomou Postr-a
Adresa: Postr
Galerije fotografija za svaiji ukus
Priroda i divljina
Wolf1964
Biti svedok drugih oblika ivota.. Ja nalazim mir i zadovoljstvo, kao i svoje mesto u
krugu...i veza postaje kompletna.
http://www.wolf1964.co.uk/
Arhitektura
Newcastle Bridges
Ovaj sajt prikazuje fotografije Newcastle Bridges-a, Tyne and Wear, u Velikoj Britaniji.
Fotografije je snimio Stephen Metcalfe, lokalni fotograf. Odtampane fotografije su
dostupne za prodaju.
http://www.newcastlebridges.co.uk
Umetnost
DaPlastique
Fotografije kreirane pomou sloenih viestrukih ekpsozicija su dua i telo umetnosti Adi
Da Samraj-a. Tu ete nai kritike njegovih radova, njegovu biografiju i vie od 50
avangardnih radova iji je on autor.
http://www.daplastique.com/artist.html
Victor Sloan
Irski umetnik i fotograf Victor Sloan kreira umetnike radove koji predstavljaju
svojevrstan komentar religije, kulture i politike.
http://www.victorsloan.co.uk
Celluloid and Silver - Traditional Fine Art Black and White Photography
Umetnika galerija crno belih fotografija, crno bele fotografije i ograniena tampana
izdanja.
http://www.celluloidandsilver.com
Komercijalna fotografija
THOMAS Photographics
Let THOMAS Photographics e ispriati nezaboravnu priu o danu vaeg venanja!
http://www.thomasphotographics.ca
Creative Images
Obezbeuje informacije o servisima fotografisanja venanja. Sa seditem u North East
England obezbeuje usluge podrujima Sunderland, Newcastle i Durham. Ukljuuje
primere fotografija venanja i albume.
http://www.creativewed.co.uk
Coastal Photography
Gulf Coast kompanija koja obezbeuje fotografske servise za venanja, familije, grupe i
komercijalne klijente.
http://www.coastal-photos.com
Digitalna fotografija
Alternative Images
Onlajn portfolio digitalne umetnosti i crno bele fotografije Maggie Bruce.
http://www.alternative-images.co.uk
Carla Petretich
Galerija digitalnih slika, lekcije i saveti.
http://www.carla146.it
Carlos Sarria
Portfolio slika, fotografija i raunarski generisanih slika Carlos-a Sarria.
http://carlossarria.awardspace.com/
Photops Gallery
Ovaj sajt je posveen digitalnoj fotografiji. Na ovom sajtu moete da vidite radove tri
umetnika.
http://www.photops.org
Photosalsa.com
Galerija fotografija posveena latinskim plesovima (salsa, merengue, bachata) koje je
snimio profesionalni fotograf Anjelika Danyushina.
http://www.photosalsa.com
Umetnika fotografija
Urban Photography
Umetnike fotografije u boji i crno bele koje prikazuju urbane scene i pejzae.
http://www.urbanphotography.com
Efikim Gallery
Monohromatska umetnika dela koja obrauju teme kao to su cvee, pejzai i
infracrvena fotografija umetnika Mike Finley-a.
http://www.efikim.co.uk
LR Photography
Kolekcija umetnikih fotografija Lalit Rastogi. Ovaj londonski fotograf se specijalizovao
za erotsku umetniku fotografiju, fotografiju plesa i fotografiju lepote.
http://www.lr-photography.com
Tahoe PhotoGraphics
Umetnike fotografije podruja jezera Tahoe od Adam-a Blankenship-a.
http://tahoephotographics.net
Razne teme
D & D Images
Fotografije pejzaa, mora, prirode i pustinja od fotografa Dwain Vermilyea. Sve
fotografiej su napravljene u Zapadnoj Americi, uglavnom u Oregonu, ali i u Vaingtonu i
Arizoni.
http://ddimagesphotography.com
Dube Photos
Razliite vrste fotografija od sportskih snimaka pa sve do fotografija ivotinja. Popust za
lanove Moose-a.
http://www.dubephotos.com
Photo Galaxy
Pretraujte galerije, postavite vae fotografije, pridruite se zajednici i jo mnogo toga.
http://www.photogalaxy.com
Seymour Photographic
George Collings LRPS ADPS. Cornish fotograf. Sada iskljuivo radi na fotografijama
oblika /tekstura i formi pejzaa u i oko Cornwall-a i na fotografijama drugih anrova.
http://www.seymour-photographic.co.uk
Priroda i pejzai
Escaping to Paradise
Fotografije vodopada u Miigenu i etrnaest drugih drava. Fotografije Nick Peeff-a.
http://www.escapingtoparadise.com
Astoria Photografpix
Napredne digitalne fotografije Elleda Wilson-a snimljenih na podruju Astorije, Oregona
i okolnih plaa na Severozapadnom Pacifiku.
http://www.astoria-photografpix.com
Australian Landscapes
Ovaj web sajt prikazuje onlajn galerije panoramskih fotografija australijskih pejzaa koji
e vam svojom lepotom oduzeti dah. Fotografije pejzaa se nude na prodaju. Sve
fotografije je snimio fotograf pejzaa Mark Gray.
http://www.landscapephotography.com.au
Beautiful Pictures of New Zealand by Vonnagy
Otkrijte prelepi novi Zeland kroz umetnike fotografije Mark von Nagy-a.
http://www.vonnagy.com
BZ Photos-Landscape Photography
Umetnike fotografije pejzaa i prirode. Scenske galerije slika snimljenih u nacionalnim
parkovima i podrujima Severne Amerike.
http://www.bzphotos.net
Chockstone Photography
Prelepe fotografije pejzaa Australije. Mogunost kupovine tampanih primeraka
fotografija sa isporukom irom sveta.
http://www.chockstonephotos.com/
Flower Wallpapers.
Nude besplatne dekstop pozadine sa cveem visokog kvaliteta.
http://www.flower-wallpapers.com
Goldprint Ireland
Scenske fotografije Irskih pejzaa od fotografa TJ Tierney-a.
http://www.goldenirishlight.com
Konstantin Dikovsky
Umetnike fotografije od Konstantina Dikovsky-ja.
http://www.dikovsky.com
Nona fotografija
Portretna fotografija
Ezequiel Scagnetti
Profesionalna i novinska fotografija - Evropa - Specijalizovan za portrete, reportae,
studijske i korporativne fotografije. Takoe se bavi fotografisanjem pejzaa, ivotnih
stilova, ljudi, putovanja.
http://www.ezequiel-scagnetti.com
Jo Grant Photographer
Tu ete nai fotografije portreta, dece, porodica i intimnih personalnih portreta. Radi na
junoj obali Engleske i esto putuje.
http://www.jophoto.co.uk
Larry Keenan
Fotografska galerija koja predstavlja Larry Keenan-ove uvene umetnike fotografije Bit
Generacije & i antikulturnih ikona, od 1964 godine pa do danas. Sadri biografije,
egzibicije i publikacije.
http://www.emptymirrorbooks.com/keenan/
Sportska fotografija
Modernpics.co.uk
Web sajt posveen modernoj umetnikoj sportskoj fotografiji.
http://www.modernpics.co.uk
Thoroughbred Photos
Obezbeuje visoko kvalitetne i jeftine fotografije iz sveta konjskih trka.
http://www.thoroughbredphotos.net
Varsity Photos
Italijanski fotograf Roberto Bernardo se specijalizovao za sportsku akcionu fotografiju u
Orange County-ju, Kalifornija.
http://www.varsityphotos.net/
StockVisuals
Va novi centar za visoko kvalitetne fotografije umetnika snimljene irom sveta po
veoma prihvatljivim i konkuretnnim cenama. Takoe sadri veliki broj ilustracija.
http://www.stockvisuals.com
Bristol Cameras
Nude digitalne fotoaparate i fotografsku opremu koja moe da se kupi onlajn ili u
prodavnicama.
http://www.bristolcameras.co.uk/
digital ellusions
Nudi biblioteku digitalnih fotografija za pozadine ukljuujui Photoshop PSD fajlove
visoke rezolucije i pozadine za web sajtove.
http://www.digitalellusions.com
if images
Londonska fotografska agencija. Pretraiva biblioteka fotografija sa slikama visoke
rezolucije dostupnim za preuzimanje.
http://www.ifimages.com/
Fotografije sa putovanja
Afghanistan Photos
Ovaj web sajt je namenjen ouvanju naslea Avganistana kroz kolekciju starih
fotografija Kabul-a, Kandahar-a, Bamiyan-a, avganistanskih kraljeva i istorijskih slika.
http://www.afghanistan-photos.com
Baikal Photos
Galerije fotografija Bajkalskog jezera. Ove fotografije e vam prikazati svu lepotu
divljine Bajkalskog jezera, najdubljeg jezera na svetu koje sadri 20% svetskih rezervi
pijae vode.
http://www.magicbaikal.ru/album-en/
Cuba Pictures
Kolekcija 207 fotografija sa putovanja po Kubi originalnog autora Lonely Planet Cuba.
http://www.cuba-pictures.com
Cyprus Pictures.Net
Fotografije Kipra ukljuujui zgrade, plae, morske peine, obale i jo mnogo toga.
http://www.cypruspictures.net
Holiday Photos
Fotografije iz Evrope i informacije sa letovanja.
http://www.holidayphotos.org
Pacific Pictures
Pacific-Pictures.com sadri galeriju fotografija David-a Stanley-a, autora Moon
Handbooks South Pacific.
http://www.pacific-pictures.com
Photomapia
itav svet je udaljen samo jedan klik, na mestu gde fotografija dobija svoje mesto, a
mesto svoju fotografiju.
http://www.photomapia.com/
Photos of Cities
Web sajt specijalizovan za panorame devedeset velikih svetskih gradova.
http://www.photosofcities.com
Tripgalleries
Fotografije sa putovanja po Peru-u i SAD-u. Web sajt se esto aurira.
http://www.tripgalleries.com/