M.

DRI: Dundo Maroje (etvrti in, drugi prizor; Trei prizor)

Motivacija
1. Razlikuje li se mladi renesansni ovjek od dananjega?
2. Fortunu piu enom, ne zaman.

Najava djela:
Komedija o ljubavi i novcu. (Dva odnosa: 1. sluge gospodari, 2. otac sin)

20.4. Dodatni odlomak: Prolog Dugog Nosa

Negromant (arobnjak) Dugi Nos pozdravlja gledatelje i pria o ljudima koje je vidio u
Staroj Indiji.

Obrada
a) Usmjereno itanje odlomka; supstitucija; interpretacija proitanoga (savjet:
itamo manje segmente teksta)
b) Kako Dri zamilja sklad drutvenih odnosa? (Tuj ne ima imena moje i
tvoje...)
c) Citiraj reenice gdje se opisuje sklad i ljepota ivota i prirode (poetak
odlomka)
d) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nahvao! (ljudi od nita, zavidni,
nakazni)
e) Citatima potkrijepi kako su opisani ljudi nazbilj! (blagi, razumni, ljepotom
uljueni, dobroudni).

Metaforika
Na prvi pogled ini se da su sami glumci ljudi nahvao, a ljudi nazbilj uvaeni dubrovaki
plemii, vlast i dobrostojei graani. Ali treba razlikovati pravi i obrnuti svijet komedije i
prepoznati jedni druge.

Sredinja antiteza: ljudi nazbilj ljudi nahvao govori o suprotstavljenosti ovjeka

obdarena vrlinom (vjertuoz) i ovjeka obdarena sreom (fortuna).
Prema spomenutoj karakterizaciji, odredite u djelu:
a) ljude nazbilj (Pomet pojedinac obdaren vrlinama)
b) ljude nahvao (Maroje krt; Maro rasipan)
c) Drieva kritika drutva, tj. vlasti (ljudi nahvao) suvremenost djela.

Dri - urotnik
Odlomak dovesti prethodno u vezu s Drievim urotnikim pismima u kojima kae:
Imamo lude upravljae koji misle da su mudri, a nesposobni su, ne vrijede nita, nemoni
su, a njihova se oholost vie ne moe podnositi....
... Zar da se dubrovaki puk, pod jarmom petnaestorice nemonih i bezvrijednih luaka...
sada boji i koleba podii glavu...?

Tako, uenici shvaaju koga je Dri nazvao ljudima nahvao (plemie, vlast), a koga
ljudima nazbilj (obine male graane); shvaaju da Dri daje kritiku drutva svoga
vremena. Antiteze: realno fantastino; mudrost ludost (vieznanost govora).

20.5. Dodatni odlomak: Dundo Maroje, Drugi in, prizor prvi (Pometov monolog)
Lik Pometa i njegov svjetonazor (renesansni svjetonazor)
Pometov svjetonazor treba se temeljiti na njegovim najvanijim mislima:

Ma se je trijeba s brjemenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoe renjat

na svijetu.
Kralj je ovjek od ljudi kad se umije vladat.
Trijeba je bit pacijenat i ugodit zlu brjemenu da se pak dobro brijeme uiva.
(itd...)
U tom kontekstu izvlaimo ivotnu filozofiju Pometovu kako u ivotu treba biti
strpljiv, mudar i podnijeti potekoe da bi se kasnije u ivotu uivalo u svom uspjehu.
Treba se znati ponaati u razliitim situacijama. Treba znati obrnuti sreu u svoju
korist. Ni obrazovanje ni snaga ni talent (...itd.) nisu presudni za uspjeh u ivotu. Voli
novac jer mu je ono sredstvo koje mu omoguuje ivotne uitke. Voli hranu, pie, ene
(hedonist).

Pomet je homo novus, tj. idealan renesansni ovjek: inteligentan, razuman, darovit,
mudar, strpljiv, samosvjestan pojedinac koji svojom sposobnou uspijeva okrenuti
sreu u svoju korist.
Antiteze
Karakteristine su za Dria (i za renesansu): ljudi nazbilj ljudi nahvao; mudri
ludi; razumni nerazumni; aneli zvijeri; lice nalije; inteligencija glupost;
vjertuoz fortuna itd.
Djelo Dundo Maroje poiva na antitezi, tj. suprostavljenosti inferiornog mnotva
nasuprot mudroga i vjetog pojedinca, ovjeka obdarenog vrlinama, sposobnoga da
svlada prevrtljivu sreu i trijumfira nad nesposobnima i nerazboritima (I. Vavra).

Kvalitete djela
ivi puki govor, realistine slike iz ivota, duhoviti prizori, misaona
dubina djela, snaga scenske rijei; prerasta hrvatske okvire; prethodnik
Shakespearea

TEMA ZA RASPRAVU:
Razlikuje li se mladi renesansni ovjek od dananjega? (odnos prema novcu,
hedonizam, individualizam, tenja ljepoti i skladu, odnos mladih i starih...)

21. USPOREDBA: renesansa u Hrvatskoj renesansa u Europi

Renesansa u Europi
ovjek i priroda u centru panje
optimizam, staloenost duha
vjera u ljubav i vrijednosti ovozemaljskih dobara
jednostavnost, jasnoa i harmonija izraza, smisao za mjeru
univerzalnost motiva
realizam (oponaanje prirode)
 jezik: narodni (a ne latinski)
renesansni ovjek je kritian, aktivan, realistian i optimistian; tei ljepoti
i uivanju u ovozemaljskom ivotu

Renesansa u Hrvatskoj
Nasljeduje sve karakteristike europske renesanse. Meutim, hrvatska renesansa nije
openita poput europske, ve ima jak naglasak na nacionalno. Njeno nacionalno bie
iskazuje se u :
a) vezanosti uz hrvatski jezik
b) vezanosti uz zaviaj
c) aktualnosti, tj. politikoj, povijesnoj i drutvenoj stvarnosti (turska opasnost,
odnaroivanje, zapostavljenost hrvatskog jezika)
Nacionalno domoljubna tematika konstanta je u cjelokupnoj hrvatskoj knjievnosti
renesanse. No to se uklapa u renesansu: u pojedinanome se prepoznaje univerzalno;
aktualna tematika; realizam.

Najea tematika hrvatske renesanse:

pokladna i satirina tematika (pr. maskerate)
religiozno pjesnitvo (univerzalni motiv)
pjesnike poslanice (posvete su uobiajene i u Europi)
domoljubno pjesnitvo (povijest; aktualni dogaaji)
petrarkistiki motivi