Tonai Trstenjak

OBITELJ U INDUSTRIJALIZIRANOJ
KULTURI: PROBLEMI, FUNKCIJE, RAZVOJ

Obitelj u situaciji drutvenih

promjena temeljne postavke

D a bismo bolje shvatili sve dimenzije situacije suvremene urbane

o b i t e l j i , k o j a j e o b j e k t naeg r a z m a t r a n j a , bit e p o t r e b n o d a n a p o e t k u
b a r l e t i m i n o r a z m o t r i m o n e k e osnovne smjerove njezina povijesna r a z
v o j a , j e r j e obitelj, k a k o t o ree M a r c e l Mauss, k a o historijski fenomen
n e o d v o j i v a o d r a z v o j a globalnog drutva. T a k o e r e m o s e zaustaviti n a
n e k i m t o k a m a suvremenih s t a v o v a o obitelji, uzevi u o b z i r ideoloku i
p o l i t i k u stvarnost u k o j o j i v i m o .

T r e b a t a k o e r i m a t i na umu da je socioloki apsurdno govoriti o

o b i t e l j i k a o t a k v o j , t j . ostati samo n a n i v o u a p s t r a k t n i h p o j m o v a . S o
c i o l o k a istraivanja, k a d s e b a v e p i t a n j i m a obitelji, o n d a j e dijele n a
p o j e d i n e t i p o v e , t i p o v e k o j i su t o l i k o r a z l i i t i k o l i k o su r a z l i i t e pojedine
p o v i j e s n e epohe, zemljopisna p o d r u j a , drutvene k l a s e ili p a k podgru-
pe u nekom drutvu. Govorei o Durkheimovu doprinosu sociolokoj
z n a n o s t i , v e j e Burgess naglasio d a j e k l a s i f i k a c i j a uvijek b i l a o s n o v n a
i t e m e l j n a o p e r a c i j a sociologije.'

Mi se u svom r a z m a t r a n j u o g r a n i u j e m o na dananju urbanu obitelj,

k o j a j e t i p i n a z a s j e v e r o z a p a d n i dio hemisfere nae kugle. P o k u a t e m o
p r o m o t r i t i sociokulturnu situaciju u k o j o j se n a l a z i ta obitelj, elemente
k o j i su i z a z v a l i odreene p r o m j e n e u n j o j , zaustavit e m o se na njezinim

Usp. BURGESS, E. W, Mthodes de la recherche sociologique, u Cahiers

Internationaux de sociologique*, I, Paris 1946.

503
sadanjim f u n k c i j a m a , d o t a k n u t i n e k e najhitnije p r o b l e m e i perspektive
njezina budueg r a z v o j a .
V e n a p o e t k u m o r a m o naglasiti k a k o s e i z o b j e k t i v n i h razloga n e
m o e m o p o m i r i t i s m a r k s i s t i k o m t v r d n j o m da je obitelj drutvena so-
t o s t r u k t u r a r o e n a iz ekonomsko-drutvenih razloga, ili, da c i t i r a m o
m a r k s i s t i k o g sociologa K o l l o n t a y a , k o j i k a e : O b i t e l j nije nita drugo
nego n e k a e k o n o m s k a institucija, ija se f o r m a p r i l a g o a v a p r i l i k a m a
k r o z tijek povijesti drugim d o m i n a n t n i m drutvenim f o r m a m a . T a j
historijski ili k o m p a r a t i v n i stav k o j i m j e M o r g a n trijumfirao n a k o n c u
1 9 . stoljea slijedit e Engels, W e s t e r m a r c k , D u r k h e i m i Mauss, d a k a k o ,
uz odreene m o d i f i k a c i j e , a u novije e ga doba pokuati oivjeti Parsons
i njegovi sljedbenici uz v e o m a ogranieni uspjeh u z a p a d n o m svijetu.'

M o r g a n E n g e l s o v u ideju o n e k o m opem stanju promiskuiteta na

p o e t k u o v j e a n s t v a , t j . da u p o e t k u p r e v l a d a v a t r g o v i n a osjeaja bez
granica,* stavili su ve d a v n o u krizu u p r a v o p a l e o n t o l o z i t a k o da e
M a r c o z z i n a p i s a t i : H i p o t e z e p o k o j i m a b i promiskuitet bio p r e t h o d i o k a o
o p i stadij o v j e a n s t v a ( . . . ) j e d n a j e o d najneznastvenijih teorija to s u
i k a d bile postavljene u p r o s t o r socioloke spekulacije.' Po njemu poliga-
m i j a je n a s t a l a m n o g o kasnije i n i k a d nije bila o p i stadij ovjeanstva."
A n d r j o j p r o n a l a z i u z r o k u m n o g i m r a t o v i m a , gdje su uglavnom pogi
bali m u k a r c i , k a o i u abuzusima plemenskih poglavica.'^
N i k o g a ne t r e b a stoga uditi to se socijalistiko drutvo p o n e k a d
h o s t i l n o p o n a a p r e m a t r a d i c i o n a l n o j obitelji. O n o , n a i m e , eli mijenjati
drutvene i e k o n o m s k e odnose k o j e s m a t r a n e p r i k l a d n i m a i nepravedni
m a , k o j i su f a k t o r posve vanjske organizacije, a ne p r i r o d n e p o t r e b e ovje
ka i stoga je obitelj posljednja kula preivjelih odnosa k o j a silom tei n j i
h o v o j k o n z e r v a c i j i . Ne t r e b a z a b o r a v i t i da u biti, k a k o to pie Engels,
obitelj nastaje s p o j a v o m p r i v a t n o g vlasnitva, z a t v a r a se u sebe i ujedno
p o d j a r m l j u j e enu m u k a r c u , k o j i je njezin e k o n o m s k i garant.^
K a r a k t e r i s t i a n je ovaj c i t a t iz Engelsa, u k o j e m on sasvim dija
l e k t i k i iz pogrene p r e t p o s t a v k e izvodi programski z a k l j u a k k o j i jo
uvijek i m a odreenu teinu u m a r k s i s t i k i inspiriranim d r u t v i m a : M o -

2 KOLLONTAY, A., marksistiki sociolog iji sam citat preuzeo iz MOBUS,

G., Pedagogia marxista, Roma 1957, str. 35.
' Usp. MORGAN, L., La societ antica, Feltrinelli, Milano 1970. Po Morganu,
zbog efekta ekonomskog razvoja drutvo prelazi iz niih u vie forme organizacije
pa se i obitelj kao drutvena podstruktura takoer mijenja u skladu s drutvenim
promjenama. Temeljne postavke Morgana preuzeo je F. ENGELS u svojoj klasinoj
raspravi o obitelji: Porijeklo obitelji, privatnog vlasnitva i drave. (Kod nas npr.
Porijeklo porodice . . . , Kultura, Beograd 1950. Originalno izdanje iz 1868.)
* Usp. ENGELS, F., L'introduzione nell'origine della famiglia della propriet
privata. Ed. Riuniti, Roma 1968.
5 MARCOZZI, V., // senso della vita umana, Bompiani, Milano 1956, str. 176.
Isto, str. 182.
' ANDR, M., La condizione umana nell'Africa nera, Torino, 1958, str. 106.
8 ENGELS, cit. dj., str. 48.

504
n o g a m i j a je b i l a veliki povijesni n a p r e d a k , ali o n a istodobno, s o b z i r o m
na r o p s t v o i p r i v a t n o vlasnitvo, z a t v a r a j e d n u epohu, k o j a t r a j e do da
nanjeg d a n a i u k o j o j svaki n a p r e d a k u n e k o d o b a postaje n a z a d a k i u
k o j o j se d o b r o i r a z v o j j e d n i h ostvaruje p r e k o p r i t i s k a i represalija nad
drugima.'

P r o t o s o c i o l o z i t i p a D u r k h e i m a i M a r c e l a Maussa smatraju da obitelj

nije t o l i k o r e z u l t a t psiho-fiziolokih t e n d e n c i j a k o l i k o vanjske drutvene
organizacije. U p r a v o drutveni odnosi, k a e D u r k h e i m , uvjetuju senti
mente roditelja p r e m a djeci. Ti bi sentimenti bili sasvim drukiji da su
drukije p r i l i k e u drutvu.'" Lvi-Strauss, koji sasvim ulazi u njihove kru
gove, p o s t a v l j a k a o b a z u svoga sociolokoga i s t r a i v a n j a obitelji tvrdnju
da n e m a institucije ili forme drutvenog i v o t a koji bi se o g r a n i i o samo
n a bioloki i n s t i n k t : ba j e j e d n a o d glavnih k a r a k t e r i s t i k a o v j e k a struk-
turirati i o r g a n i z i r a t i postojee elemente, a ne slijepo se podrediti nekim
u r o e n i m t e n d e n c i j a m a i o e k i v a n j i m a . Po njemu z a b r a n a incesta je prvi
in drutvene o r g a n i z a c i j e po k o j o j p r i r o d a nadilazi samu sebe, pali iskru
p o k o j o j s e f o r m i r a j e d n a struktura sasvim novog t i p a . "

U p r a v o iz t o g a je v i d l j i v o k o l i k o je d e l i k a t n o i v a n o podruje rav
n o t e e p r i r o d e i kulture ( n a t u r a c u l t u r a ) u studiju obiteljske p r o b l e m a
tike, u p r o g r a m i r a n j u obitelji budunosti, a napose u prosuivanju m o -
ralno-religioznih p r i n c i p a temeljenih n a i s p r a v n i m t e m e l j i m a . Z a C r k v u ,
k a k o je to naglaeno i u d o k u m e n t i m a IL v a t i k a n s k o g sabora,'- obitelj je
p r i n c i p i temelj ljudskog drutva. I d e o l o z i k o j i na pijedestal stavljaju
individuum ili p a k zajednicu ljudi z a b o r a v l j a j u da svaki individuum raste
i ivi u n e k o j obitelji. I z a t o se C r k v a bori za zatitu i poboljanje uvjeta
obitelji, na taj se n a i n z a p r a v o z a u z i m a za individua k o j i u njoj raste,
ivi i umire. D a k a k o d a j e t a k a v stav C r k v e o p r e a n m a r k s i s t i k o m
stavu, po k o j e m je drutvena o r g a n i z a c i j a ispred obiteljske. M a c o n i e
n a p i s a t i : P r v a drutvena grupa n i p o t o nije pleme iz kojeg bi se kasnije
r a z v i l a obitelj, v e , sasvim o b r a t n o , obitelj je prva. O b i t e l j i su p r v o t n o
vrijeme, k a k o se ini, bile i z o l i r a n e od ire ljudske zajednice stoga to
je v e l i k o j grupi ljudi bilo v e o m a teko na j e d n o m podruju n a i dovoljno
h r a n e , t j . p l o d o v a i jestivih i v o t i n j a . "

M n o t v o etnolokih i p a l e o n t o l o k i h teorija po kljuu evolucionista,

k o j e su sluile k a o b a z a za socioloku analizu obitelji i b r a n e institucije
k o d t e o r e t i k a iz prolog stoljea, a osobito k o d M a r x a i Engelsa, koji su

ENGELS, cit. dj., str. 67.

" Usp. DURKHEIM, La divisione del lavoro sociale. Comunit, Milano 1962,
str. 342.
" Usp. LVI-STRAUSS, Le strutture elementari della parentela, Feltrinelli, Mi-
lano 1969, str. 67.
'2 Usp. GS, 52; AA 11.
" MAGONI, V., Etnologia sociale, Roma, 1953, str. 158. Takoer LROY, A.,
GOURHAN, Gli uomini della preistoria, Feltrinelli, Torino 1961, str. 66.

505
se k r e t a l i od p r e t p o s t a v k e , k a k o v e rekosmo, grupnog b r a k a i promisku
i t e t a na p o e t k u drutvenog r a z v o j a o v j e a n s t v a , doivjelo je svoj
potpuni znanstveni k r a h studijama W e s t e r m a r c k a , L o w i e a i Malinovskog.'''
S u v r e m e n a etnologija ne p o z n a j e ni j e d a n j e d i n i p r i m i t i v n i n a r o d u kojem
bi sistematski p o s t o j a o p r o m i s k u i t e t k a o o z a k o n j e n i n a i n zajednikog
seksualnog i v o t a . I u n a t o tezi Levi-Straussa da je m u k a r a c po svojoj
prirodi poligamist'^, etnolozi i p a k zakljuuju d a j e u p r a v o m o n o g a m i j a
i z v o r n i n a i n seksualnog zajednitva nekog p a r a , a p o l i g a m i j a bi bila, ka
ko smo v e naglasili, posljedica kasnije degradacije.'" Z a t o danas ozbiljni
teoretiari na p o d r u j u sociologije obitelji naputaju evolucionistike teori
je prolog stoljea i u a n a l i z a m a suvremenih obiteljskih p r o m j e n a oslanja
ju se na stvarne injenice k o j e p r o i z l a z e osobito iz p r o u a v a n j a promjena
u obitelji u posljednja d v a stoljea t z v . industrijske revolucije k a o histo
rijskog procesa r a z v o j a ba o n a k o k a k o se on s t v a r n o o s t v a r i o k r o z ta
d v a stoljea, t j . k a o n e o b j a v l j e n i n e p o v r a t i v (ireversibilan) proces
drutvenih p r o m j e n a p r e k o kojeg se u n e k o m prostoru ostvaruje neki
endogeni (to raste i z n u t r a ) m e h a n i z a m k u m u l a t i v n o g i u isto vrijeme
diferenciranog e k o n o m s k o g rasta, k o j i o d g o v a r a prelazu populacije iz
ruralnih z o n a u one u r b a n e i od p r i m a r n i h a k t i v n o s t i na one sekundar
ne, a i z n a d svega na t e r c i j a r n e i u posljednje vrijeme one kvadrijarne,
z a h v a a j u i u drutvenu m o b i l n o s t i u t r a n s f o r m a c i j u uloge ene u suvre
menom drutvu."

N e k i z n a n s t v e n i c i na podruju sociologije obitelji opisuju tu socio

loku t r a n s f o r m a c i j u obitelji k a o neki prijelaz iz institucionalne funkci
j e ( e k o n o m s k e , odgojne, kulturne . . . ) n a one personalne funkcije (bra
n e . . . ) , k a o n p r . O g b u r n ( 1 9 3 3 . ) i njegovi sljedbenici. P o n e k i taj prijelaz
iz i n s t i t u c i o n a l n e funkcije obitelji na neki drugi njezin tip o b l i k a naziva
ju k o l e g i j a l a n ili drugarski tip obitelji (Burgess i L o c k e u glasovitom
t r a k t a t u k o j i se pojavljuje 1 9 4 0 . godine).

i n j e n i c a j e d a t e h n o l o k i r a z v o j o v j e k a bez sumnje p o v l a i z a
sobom i odreenu t r a n s f o r m a c i j u i v o t n i h uvjeta k o j i izazivaju odreeno
p r i l a g o i v a n j e sa strane drutvenih struktura, pa i obitelji. To p a k na
dalje i z a z i v a l a n a n u r e a k c i j u dubljih p r o m j e n a u n o v o j konstelaciji dru
tvenih odnosa. M i j e n j a se i sama duevna struktura p o j e d i n c a , k o j i postaje
svjesniji svoje m o i pa se u njemu pojavljuju p o r i v i k o j i ga potiu na

" Usp. WESTERMARCK, The History of Human Marriage, 1911; LOWE,

R. H., Primitive Society, 1921; MALINOWSKI, B., Sex and Repression in Savage
Society, 1927; CHIEDE, G., La preistoria della societ europea. Sansoni, Firenze
1966.
15 LVI-STRAUSS, cit. dj., str. 83.
1' Usp. GNTER, Hans, F. K., Formen und Urgesichte der Ehe, Musterschmidt
Wissenschaftlicher Vg., Gtingen 1951.
" BELTRAO, Pietro, C, Sociologia della famiglia contemporanea, PUG, Roma
1977, str. 8.

506
osvajanje n o v i h p r o s t o r a n a r a z l i i t i m r a z i n a m a . N a temelju povijesnih
i s t r a i v a n j a i z n a n s t v e n e refleksije raste o p a ljudska svijest, iskustvo i
inteligencija, to o m o g u a v a pokuaje p r o g r a m i r a n j a budunosti. J a s n o
je da rastom svih tih e k o n o m s k i h i znanstvenih f a k t o r a intenzitet ljud
skog i v o t a d o b i v a na u b r z a n j u i p o j e d i n a c je sve nesposobniji da ga sli
j e d i . Z a t o raste svijest k o j a ide za udruivanjem snaga s ciljem da se
svladaju z a p r e k e i opasnosti. o v j e a n s t v o je sve svjesnije injenice da je
p o t r e b a n udrueni n a p o r svih raspoloivih sila k a k o bi se n a d v l a d a l e ne
p r i k l a d n e strukture i opasnosti k o j e vie nisu opasnosti odijeljene od ope
sudbine svih. M n o g e r a z l i i t e povijesne sudbine danas tee za tim da se
ujedine u j e d n u zajedniku sudbinu o v j e a n s t v a na p l a n e t a r n o j osnovi.

J a s n o da je sve to i m a l o odreeni utjecaj na obitelj, k a o i na druge

ustaljene strukture nekadanjeg drutva.'* P r o m j e n e u svijetu k o j e su n a j
o d g o v o r n i j e za dananje stanje drutva i obitelji zapoele su, p r e m a so
c i o l o z i m a , prije d v a stoljea industrijskom r e v o l u c i j o m u drugoj p o l o v i c i
1 8 . stoljea ( E n g l e s k a , S j e v e r n a A m e r i k a , N j e m a k a ) . U svom t e h n i k o m
smislu industrijalizacija z n a i zamjenu miine snage o v j e k a ili ivotinje
u p r o i z v o d n o m procesu s energijom a n o r g a n s k e prirode. To nije samo ne
ko t r a j n o rjeenje u povijesti tehnologije (industrijska r e v o l u c i j a ) , ve je
to u v o d u b i t n o novu etapu u povijesti o v j e a n s t v a . " To je nadasve pri
j e l a z iz p r i m a r n i h u sekundarne a k t i v n o s t i veine ljudi z a h v a e n i h in
dustrijom, to, d a k a k o , i z a z i v a i proces r a z v o j a tercijarnih, t j . uslunih
djelatnosti, k o j e e p o m a l o p r e v l a d a t i u n a j r a z v i j e n i j i m dijelovima svi-
jeta.2"

U r b a n i z a c i j a , t j . n a g a o p o r a s t gradskog s t a n o v n i t v a i smanjenje se
oskog, p o p r a t n i je proces svake industrijalizacije. U stvari, a k o p o g l e d a m o
p o d a t k e , u 1 8 . st. v e i n a s t a n o v n i k a ivi na selu ( 7 5 8 5 * ' / o ) , to z n a i da
se b a v e a g r a r n o m a k t i v n o u . U n a j n o v i j e vrijeme situacija je u n a j r a z
vijenijim z e m l j a m a sasvim o b r n u t a : p r e m a p o d a c i m a j o se svega 1020'*/o
ljudi b a v i p r i m a r n i m a k t i v n o s t i m a .

K o n c e m 1 8 . stoljea, t z v . f r a n c u s k o m g r a a n s k o m revolucijom, dolo

j e d o naglog p o r e m e a j a drutvenog ekvilibrija n a Z a p a d u p a j e povijest
drutva na Z a p a d u u posljednja d v a stoljea obiljeena stalnim n a p o r i m a
da bi se u t o m drutvu p o n o v o uspostavio n e k i z d r a v i ekvilibrij, koji bi
b i o sposoban stabilizirati drutvene odnose. U j e d n o j e u p r a v o t a injenica
i z a z v a l a osnivanje drutvenih z n a n o s t i p o p u t sociologije i psihologije,
e k o n o m i j e i si.

U i s t r a i v a n j i m a se polo od a n a l i t i k e faze drutvenih p o j a v a da bi

se u n a j n o v i j e d o b a ulo u fazu s t v a r a n j a opih sinteza a n a l i z a i istrai

la Usp. GS, 6.
" Usp. MANTOUX, Paul, La revolution industrielle au XVIII' sicle, Gnin,
Paris 1959, str. 174.
Usp. BAIROCH, La population active et sa structure. Ed. Instit. Sociologique
de l'Univ. Libre, Bruxelles 1968, str. 236.

507
v a n j a p r o v e d e n i h u o d r e e n o m v r e m e n u i prostoru, j e r , k a k o naglaava
S o r o k i n , redoviti je proces svake misli da iz faze a n a l i t i k o g istraivanja
uvijek slijedi f a z a teoretske sinteze.

Mi smo danas u p e r i o d u k a d n a m sociologija obitelji prua mogu

nosti s t v a r a n j a sinteza n a k o n v e o m a i r o k o p r o v e d e n i h istraivanja i veo
ma obilnog m a t e r i j a l a historijskih i sociolokih a n a l i z a . U p r a v o ta situaci
ja o m o g u a v a n a m da danas s r e l a t i v n o m t o n o u m o e m o dati dijagnozu
suvremene urbane obitelji te d o n e k l e ocijeniti njezinu ulogu u novoj kul
t u r n o j situaciji, k o j u z o v e m o i n d u s t r i j a l i z i r a n o m .
N a i m e , p r o m j e n e z a p o e t e industrijskom revolucijom prije dva sto
ljea, p r e m a sudu m n o g i h dostigle su svoju t o k u dolaska. T i m e je, k a k o
s e ini, j e d a n p e r i o d drutvenih p r o m j e n a doao svome kraju. O d 1 9 6 8 .
na d n e v n o m su redu v e o m a v a n i p o k r e t i n o v e drutveno-politike tran
sformacije, to d o v o d i u p i t a n j e p o s t o j a n j e m n o g i h drutvenih institucija
i z a h t i j e v a n j i h o v o t e m e l j i t o obnavljanje.^^

Industrijalizirana kultura
novo ime nae epohe

N i t k o ne nijee da su se uvjeti i v o t a na naem p l a n e t u korjenito

promijenili zahvaljujui upravo industrijskoj revoluciji; dapae, pa
ljivi p r o u a v a t e l j i k u l t u r e a n t r o p o l o g i j e t v r d e da je prijelaz ovjeka u
industrijsku eru p r o u z r o i o u njegovoj dui t a k o d u b o k e p r o m j e n e da se
one m o g u u povijesti kulture usporediti s o n i m a koje je negdje u
n e o l i t s k o d o b a p r o u z r o i o p r i j e l a z o v j e k a u agrarnu eru.

Pedesetih godina, k a d a u t o m a t i z a c i j a i e l e k t r o n i k a ulaze u upotrebu

i u ljudsku svijest, p o i n j e se g o v o r i t i o n o v o j revoluciji, o drugoj indus
trijskoj r e v o l u c i j i , ali se b r z o uvia da ta n o v a stvarnost nije b i t n o raz
l i i t a od prijanje i da je to z a p r a v o samo j e d a n vii stupanj industrijske
kulture. o v j e k je u t o j fazi t o l i k o zagospodario strojem i t e h n i k o m da
ih podreuje r a z v o j u svoga vlastitog i v o t a , za razliku od p r e t h o d n e epo
he, k a d j e o n b i o p o d r e e n z a k o n i m a industrije.

i n i se da to ne donosi n o v e uvjete u o v j e k o v prostor, ali i p a k

p o v e a v a u irinu i u dubinu d u h o v n i dominij o v j e k a n a d ambijentom.

N o v a je zapovijed drutva, kako to dobro primjeuje Germaine

T i l l i o n , razvoj i onaj e k o n o m s k i i demografski. R a s t i t e i m n o i t e se!
iz S t a r o g z a v j e t a danas je m o t o svih industrijskih i e k o n o m s k i h k o n c e r
n a . U s l i j e d p o b o l j a n i h higijenskih i z d r a v s t v e n i h p r i l i k a na Z e m l j i dolazi
do naglog p r i r a t a j a s t a n o v n i t v a . S u v r e m e n o m se ovjeku Z e m l j a poela

21 Usp. SOROKIN, A. PITRIM, Sociology of Yesterday, Today and Tomorrow,

u American Sociological Review*, prosinac 1965, str. 838843.
^ Usp. BELTRAO, cit. dj., str. 56.

508
p r i i n j a t i p r e m a l e n o m pa se k o d jednog dijela ljudi p o v e a v a strah od
d e m o g r a f s k e eksplozije. Nastaju p o k r e t i z a k o n t r o l u p o r o d a . Z a n i m l j i v o
j e , k a e nadalje gospoa T i l l i o n , da je taj isti strah vidljiv i u nekada
njoj u r b a n o j a n t i k o j kulturi, i to samo tamo.^'

Z a u s t a v i m o se zaas u r a z m a t r a n j u te n o v e kulture nastale drugom

i n d u s t r i j a l i z a c i j o m ! E d g a r M o r i n u svojoj n e z a o b i l a z n o j raspravi o feno
m e n i m a n o v e kulture L'esprit du temps^^ k a e da je industrijska revolu
cija v e p o e t k o m X X . st. proirila svoju m o n a cijeli globus. U isto
v r i j e m e k o l o n i z a c i j a A f r i k e i Azije postali su svreni procesi. U pobjed
n i k o j slavi te ekspanzionistike kulture, u k o j o j je bijeli o v j e k k a o nje
zin gospodar bez grinje savjesti d e c i m i r a o divlje n a r o d e , t j . drutvo
s p r i m i t i v n i m s t r u k t u r a m a s k o j i m a je dolazio u dodir, r a a se n o v a ,
druga industrijalizacija: o n a to se o k r e e s n o v i m a i s l i k a m a . D r u g a k o
l o n i z a c i j a nije vie h o r i z o n t a l n a , ve ovaj p u t v e r t i k a l n a , ulazi u veliki
R e z e r v a t ljudske due. D u a t a k o postaje n o v a A f r i k a k o j u filmski kul
t o v i poinju r a s t v a r a t i . Pedeset g o d i n a kasnije stvorio se u v e l i k o m pla
n e t a r n o m tijelu v e o m a o b i l a t k a p i l a r n i sistem: slike i rijei p o p u t r o j e v a
silaze s teleprintera, s r o t a c i j s k i h strojeva, s filmskih k o l u t o v a , s m a g n e t o
fonskih vrpci, s a n t e n a radija i televizije; sve to se kree, p l o v i ili leti pre
nosi t o n e d n e v n i k a i t j e d n i k a ; n e m a vie nijedne molekule u naoj atmos
feri k o j a ne treperi p o r u k a m a k o j e neki stroj na neki p o k r e t i s t o d o b n o
ini ujnim.a i v i d l j i v i m a .

D r u g a industrijalizacija, k o j a je sada industrijalizacija duha, druga

k o l o n i z a c i j a , k o j a sada p o k u a v a zauzeti duu, napreduje k r o z o v o nae
X X . stoljee. K r o z nju s e danas ostvaruje onaj neprekidni n a p r e d a k teh
n i k e koji vie nije usmjeren s a m o na v a n j s k u organizaciju, ve nastoji da
se uvue u unutranjost ljudskog duha, p r e t v a r a j u i je u kulturnu trgo
vinu. Sigurno da su v e knjige i n o v i n e bile trgovina, ali su k u l t u r a i
p r i v a t n i i v o t sada uli u t r g o v a k i i industrijski opticaj j e r se n i k a d k a o
danas brujanje i b r b l j a n j e svijeta nisu i s t o d o b n o t v o r n i k i p r o i z v o d i l i i
p r o d a v a l i k a o t r g o v a k a r o b a , k a o to j e t o u nae vrijeme. T a n o v a
r o b a je najljudskija od sve r o b e i svake se m i n u t e rastvaraju h e k t o p l a z m e
o v j e a n s t v a : ljubavi i s t r a h o v a n j a u r o m a n i m a , injenice dnevnog i v o t a
srca i due.^'^

T r e a kultura, k o j a je r o e n a zahvaljujui u p r a v o i z u m i m a i r a z v o j u
tiska, k i n a , radija i televizije, nije n e k a s a m o s t a l n a i neovisna stvarnost,
ve se r a z v i j a i ivi u p o l i k u l t u r n i m u v j e t i m a uz p o s t o j e a n a c i o n a l n a .

Usp. TILLION, G., Les fammes dans l'tau des structures, u Sant du
monde, rujan-Iistopad 1969.
^* MORIN, Edgar, L'industria culturale. Il Mulino, Bologna 1974, Franc, ori
ginal: L'esprit du temps, Grasset, Paris 1962.
MORIN, cit. dj., str. 43.

509
religiozna ili n a d n a c i o n a l n a k u l t u r n a sredita s n j i h o v i m h u m a n i s t i k i m
t r a d i c i j a m a , m o r a l n i m n o r m a m a , p o s t o j e i m m i t o v i m a , kolskim mode
l i m a i k l a s n i m p o d i j elj eno stima . Ta kultura, k o j u su A m e r i k a n c i u n e k o m
u d n o m silogizmu n a z v a l i m a s o v n a k u l t u r a , n e m a svojeg autonomnog
i d e n t i t e t a , v e je p o l i v a l e n t n a , k o z m o p o l i t s k a , u n i v e r z a l n a sa svojim ne
o g r a n i e n i m p l a n e t a r n i m d i m e n z i j a m a i h i b r i d n i m sadrajima. I p a k , o n a
je p r a v a k u l t u r a sastavljena p o p u t ostalih k u l t u r a od k o m p l i c i r a n o g ti
j e l a simbola, m i t o v a i slika iz k o n k r e t n o g i v o t a , k a o i onog imaginarnog,
i m a svoj sistem p r o j e k c i j a i specifinih i d e n t i f i k a c i j a i nadograuje se
bez k o m p l e k s a na n a c i o n a l n e i na h u m a n i s t i k e kulture dananjice, ne
m a j u i p r e t e n z i j e da im postaje k o n k u r e n t . M a s o v n a je k ultur a u neku ru
ku v u l g a r i z a c i j a p r a v i h k u l t u r n i h vrijednosti i z a t o su je intelektualni
k r u g o v i dugo s m a t r a l i n e k i m subkulturnim d e r i v a t o m , namijenjenim za
b a v i irokih m a s a . I d e o l o k a ljevica s m a t r a t e j e b a r b i t u r a t o m , kojim
k a p i t a l i z a m o d v r a a ljude o d p r a v i h p r o b l e m a .

O s n o v n o je p r a v i l o te n o v e kulture da je a u t o r odvojen od svoga

djela u njegovoj finalnoj p r o i z v o d n j i i z a t o l i t e r a r n a inteligencija nema
vie onu v a n o s t k a o n e k a d , j e r u m a s o v n o j je kulturi s v a k a k r e a c i j a
d e s a k r a l i z i r a n a , d e m i t i z i r a n a i ralanjena. I z a t o je r a z u m l j i v o nepovje
renje i o t p o r l i t e r a r n e k u l t u r n e elite, k o j a i p a k ne m o e zanijekati da
su i u njoj uvijek ivjeli snobovi, da je i u njoj n a l a z i l o pribjeite na
tisue loih t a l e n a t a i da je bila p r e p u n a loe retorike. N a p r e d n i su in
t e l e k t u a l c i uvijek bili p r v i u divljenju v r h u n s k i m djelima tzv. m a s o v n i h
m e d i j a ( C h a p l i n , A r m s t r o n g i drugi.).

D a b i t a k u l t u r n a industrija b i l a uope m o g u a , b i l o j e p o t r e b n o izu

m i t i telegraf, teleprinter, film, r a d i o i televizor. Z a n i m l j i v o je k o d toga
da t e l e g r a f nije b i o izumljen da bi kasnije z a b a v l j a o ljude g l a z b o m i da
j e s o c i j a l n o - p o l i t i k u v a n o s t filma o t k r i o o t a c o k t o b a r s k e revolucije
Lenjin.

T a industrija m a s o v n e kulture to p r o i z v o d i psiholoku robu organi

z i r a n a je po m o d e l u t e h n i k i i e k o n o m s k i n a j c e n t r a l i z i r a n i j e i n a j k o n c e n -
t r a c i o n a l i z i r a n i j e industrije. U njoj m a l i b r o j grupa i m a veliku koncen
traciju tehnike za komuniciranje, isto k a o i raspoloivih i prikladnih
ljudi za s t v a r a n j e i rea l iza cij u p o t r e b n i h i p r i k l a d n i h p r o g r a m a . N e t k o
ree negdje da t a k o m a l i broj ljudi n i k a d jo nije v l a d a o j a v n i m mnije
njem t a k o v e l i k o g b r o j a ljudi. J a s n o j e d a t a k v a k o n c e n t r a c i j a sila zahti
j e v a i velik b i r o k r a t s k i a p a r a t , k o j i filtrira p o e t n e ideje a u t o r a p r e m a
pravilu profita i t r e n u t n o g uspjeha. Ta depersonalizacija zavrnog pro
dukta i podvrgavanje biro-tehnokratskoj r a c i o n a l i z a c i j i p r e m a prokua
nim s h e m a m a uspjeha b i t n e su o z n a k e p r o i z v o d a m a s o v n e kulture. Origi
nalnost i n o v o s t m o g u i su t e k u n u t a r m o d e l a u okviru standarda. I n
dustrijska se k u l t u r a razvija, kae Morin, po planu zahtjeva svjetskog
trita. O d a v l e i izvire stalna t e n d e n c i j a s i n k r e t i z m a i e k l e k t i c i z m a pre-

510
ma h o m o g e n i z a c i j i . ^ ' T a k o osrednji o v j e k postaje n e k a vrsta homo
universalis, a j e z i k k o j i mu se najbolje p r i l a g o d a v a jest onaj audiovizuelan,
s etiri registra: slika, glazbeni zvuk, rije i pismo. Nesumnjivo je, k a k o
t o j e d n o m ree M a r x , p r o i z v o d n j a s t v a r a p o t r o a a . . . P r o i z v o d n j a n e
s t v a r a samo neki o b j e k t za subjekt, nego i subjekt za o b j e k t . ^ ' U stvari,
k u l t u r n a p r o d u k c i j a stvara i m a s o v n u publiku, u n i v e r z a l n u publiku.

M a s o v n a je kultura u n e k u ruku p o s t a l a u svojoj sri n e k a zemaljska

religija zemaljskog spasenja, k o j o j samo m a n j k a obeanje besmrtnosti,
sveto i b o a n s k o , da bi se p r e t v o r i l a u p r a v u religiju. O n a z a l a z i u sve
o b l i k e p r i v a t n o g i zemaljskog i v o t a i na n e k i n a i n ih obogauje, ali ne
uspijeva n i k a k o n a d o k n a d i t i n e d o s t a t k e k o j e ovjeku ispunja religiozna
dimenzija. O n a prua neku m o g u n o s t zemaljske sree i odatle k u l t sree,
k o j i je t i p i a n za dananjeg o v j e k a . D o m i n a n t n i modeli nisu vie oni obi
telji, kole, ve oni k o j e p r o p a g i r a j u m a s o v n i mediji, t j . budite mladi,
zaljubljeni, lijepi i sretni. To su n o v i m i t o v i k o j i vladaju svijetom.

U posljednje vrijeme smo svjedoci, k a k o to i sam M o r i n potvruje,

odreene krize sree k o j a j e z a h v a t i l a suvremenog o v j e k a . P o j a v l j u j e
se sve vie autorskih djela u k o j i m a n e m a vie hapy enda ve se obraduje
d r a m a t i k a tragike. o v j e k se o k r e e sebi, stvarajui sebi neku vrst malog
o t o k a harmonije, investirajui e n o r m n e snage u svoju kuicu, u svoju
p r i v a t n o s t , gradei t a k o neku p r i v a t n u m i k r o u t o p i j u . Ali ta njegova s
m u k o m izgraena t v r a v a 'sree' postaje sjedite k r i z e b r a n o g p a r a , k r i
ze ljubavi i e r o t i z m a i n a p o k o n k r i z e odnosa roditelja djeca.'*

Tu sada poinje nae r a z m a t r a n j e te suvremene obitelji sa svim nje

zinim karakteristikama i nadanjima.

Karakteristike suvremene obitelji

Da bi se shvatilo mjesto i uloga suvremene obitelji u drutvenim struk

t u r a m a industrijalizirane kulture naeg doba, p o t r e b n o j e t a k o e r d a o z
n a i m o glavne k a r a k t e r i s t i n e o z n a k e te obitelji, uvijek usporeujui ih s
o n i m stanjem u k o m e se obitelj n a l a z i l a prije sadanje evolucije.

P r e m a G e r m a i n e Tillion-" k u l t u r n a revolucija, k o j a sa sobom donosi

p r o m j e n e u obiteljskim i r o d b i n s k i m s t r u k t u r a m a , u z e m l j a m a svjevero-

Isto, str. 43.

" Usp. MARX, Karl, Contributo della critica dell'economia politica, Ed. Riuniti.
Roma.
Usp. MORIN, cit. dj., str. 208.
Usp. TILLION, G., La condition des femmes entre le pass et l'avenir, u
Sant du monde, rujan-listopad, Paris 1969.

511
z a p a d n e hemisfere je donekle u n a p r e d o v a n j u , d o k obitelj zemalja me
diteranskog b a z e n a p r u a jo uvijek j a k o t p o r . T a k o se m o e rei da smo
t e k na p o e t k u n o v e k u l t u r n e revolucije s o b z i r o m na r a d i k a l n e promjene
u obitelji. Po njoj rodbinske strukture imaju sada slijedee k a r a k t e r i s t i k e : ' "
ime obitelji se n a s t a v l j a po o e v o j , t j . mukoj l o z i ; n e k a d a preferencirani
b r a k s n e a k o m , koji jo uvijek postoji u p r i m i t i v n i j i m drutvima, sada
sasvim nestaje, ali se z a t o r a a p r e f e r e n c i r a n i b r a k u n u t a r drutvene klase
k o j o j n e k a obitelj p r i p a d a i s k o k o v i iz j e d n e u drugu drutvenu kategoriju
jo su uvijek rijetkost. P o s t o j i o d r e e n a t e n d e n c i j a da se ena shvati k a o
s a m o s t a l n o ljudsko bie, t j . k a o osoba. S v i j e t su p r e p l a v i l i n o v i ideali, koji
p r o p o v i j e d a j u j e d n a k o s t s p o l o v a i p r a v o ene da se slui sredstvima kon
t r o l e p o r o a j a . S a m a p a k k o n t r o l a p o r o a j a p o s t a l a j e opedrutvena bri
ga, t a k o da je p o p r a e n a slubenim a k t i m a i d r a v e i C r k v e .

P r e m a Parsonsovu'^ miljenju m n o g e o d g o v o r n o s t i obitelji prele su

na seriju drugih drutvenih agencija, to je po sebi d o b r o v i d l j i v o : drutve
ne slube i kole, udruenja, bolnice, drutva za slobodno vrijeme (npr.
s p o r t ) , m a s o v n a sredstva drutvenog p r i o p a v a n j a vre u dananje vri
j e m e one funkcije, a osobito to vrijedi za odgoj djece i za brigu za starce,
k o j e su u prolosti iskljuivo p r i p a d a l e obitelji u svim svojim dimenzi
j a m a , pa i k a o religioznog agenta.

D a n a n j a obitelj, suena po broju l a n o v a i po f u n k c i j a m a koje vri,

o d n o s n o k o j e je u stanju vriti, sve se vie specijalizira na n e k e svoje os
n o v n e dimenzije. N e k i smatraju da ta specijalizacija obitelji dovodi do
odreene d e h u m a n i z a c i j e drutva i samog p o j e d i n c a . P a r s o n s misli da je
z a p r a v o o b r a t n o , t o jest, k a k o o n kae, svaki g u b i t a k n a polju odgoja,
o d n o s n o sveope slube obitelji za svoje l a n o v e (briga za bolesne, stare
l a n o v e ) , uvijek bude p r a e n i odreenim d o b i t k o m . N a primjer k a d ne
ka drutvena j e d i n i c a izgubi p o n e k u svoju funkciju, postaje slobodnija
da se posveti o n i m f u n k c i j a m a k o j e su j o j jo ostale.'^ I s t o t a k o , a k o su
smanjene n e k e obiteljske funkcije, to ne m o r a istodobno z n a i t i da u so
cijalizaciji svojih p o t o m a k a obitelj igra m a n j e v a n u ulogu.

I a k o suvremena obitelj tei n e k o j odreenoj dezorganizaciji, o n a u

svojoj strukturi jo uvijek i m a neke k o n s t a n t e koje nisu samo refleks po
sve bioloke k o m p o z i c i j e : i a k o z a p r a v o ne postoji jednoglasno miljenje,
a niti v r s t a p r e d o d b a o t o m e k o j a je funkcija u obitelji danas n a j v a n i j a
i k o j a j o j je u budunosti predestinirana, m o e se j a s n o z a k l j u i t i da se
p r o k r e a c i j a i o n a b i t n a briga za p o t o m k e jo uvijek vri u okviru obitelji.

O s n o v n a j e k a r a k t e r i s t i k a t e suvremene obitelji p r e m a Parsonsu t o

d a j e n u k l e a r n a n a b a z i b r a n o g p a r a , k o j i n a k o n s k l a p a n j a b r a n o g ugo-

3 Isto, str. 74.

'1 Usp. PARSONS BALES, Family, Socialization and Interaction Process,
Free Press, Gleoncoe 1955.
S2 Isto, str. 10.

512
v o r a ivi o d v o j e n o i s a m o s t a l n o , r e l a t i v n o i z o l i r a n o od r o d b i n e ; to je
n e o l o k a l n a obitelj s o b z i r o m na to da mijenja mjesto b o r a v k a i n e m a
d u b o k i h k o r i j e n a u n e k o j sredini, to, d a k a k o , utjee na njezinu izolira
n o s t ; t e m e l j e n a na b r a n o m ugovoru u sebi s a d r a v a b i l a t e r a l n i sistem
r o d b i n s t v a , ( t j . p o j e d i n a c i m a veze s a svojom obitelju i z k o j e j e p o t e k a o
i o n o m k o j u je o s n o v a o ) , u t a k v o j su obitelji vrijednosti o k r e n u t e nagla
enoj r a c i o n a l n o s t i . T a k o e r t r e b a naglasiti da suvremena obitelj i m a ten
denciju n a g l a a v a n j a r a z l i i t i h uloga s p o l o v a i generacija. I z n a d svega
p a k t a k v a je obitelj v e o m a p r i l a g o e n a industrijskom sistemu drutva i
l a k o mijenja mjesto b o r a v k a , koje je u veini sluajeva v e z a n o s profe
sijom m u a , odnosno o c a obitelji, i o k o m e u g l a v n o m ovisi i m a t e r i j a l n o
stanje n e k e obitelji. T a k v a obitelj se sastoji samo od r o d i t e l j a i djece u
m l a o j dobi ivota.^'

Takve karakteristike, kako se moe z a k l j u i t i , ujedno poveavaju

p r o s t o r slobode i z b o r a b r a n o g druga, neovisno o d i z v o r n e obitelji. N e
k a d , k a k o j e t o ve z a p a z i o D u r k h e i m , b r a k s e temeljio n a proirenoj
obitelji, a danas je sistem o b r a t a n , t j . obitelj je temeljena na b r a n o m
ugovoru. I l i , k a k o to k a e B e l t r a o : N e k a d a se u b r a k ulazilo iz raz
l o g a , a danas iz s r c a ; n e k a d je obiteljski a u t o r i t e t b i o m u e v l j e v , a
danas je roditeljski u smislu da danas i e n a - m a j k a sudjeluje, esto rav
n o p r a v n o , u vrenju a u t o r i t e t a , j e r i a k o m u jo i m a p r i m a r n u ulogu u
vrenju a u t o r i t e t a , i p a k ta n j e g o v a uloga nije vie ekskluzivna.^* O v d j e
je z a n i m l j i v o p r i p o m e n u t i da su i s t r a i v a n j a p r o v e d e n a u D e t r o i t u meu
s t o t i n a m a sluajno i z a b r a n i h obitelji o i t o p o k a z a l a da je a u t o r i t e t u k o r e
laciji s p r o f e s i o n a l n i m n i v o o m r o d i t e l j a ili s v i s i n o m p l a e jednog od
njih. R e d o v i t je sluaj da ene k o j e su zaposlene imaju i vei a u t o r i t e t i
vrijednost od onih k o j e su k u a n i c e . " J a s n o je da to ide na utrb m u e v -
Ijeva a u t o r i t e t a , ali ujedno z n a i da se p o b o l j a v a stanje ene. T a k o e r
je d o k a z a n o da u t a k v i m o b i t e l j i m a m u vie p o m a e u k u n i m poslo
vima, sudjeluje i n t e n z i v n i j e u rjeavanju svih obiteljskih problema, to
ujedno p o v e a v a z a d o v o l j s t v o ene b r a k o m . N a i m e , d o k a z a n o j e d a s u
zaposlene ene z a d o v o l j n i j e b r a k o m o d onih nezaposlenih.^" T o s a m o p o
tvruje d a j e Engels i m a o p r a v o k a d j e i n t u i t i v n o ustvrdio d a j e predo-
minij m u k a r c a n a d e n o m z a p r a v o posljedica njegova e k o n o m s k o g pre-
dominija.

^ Usp. PARSONS, Elments pour une sociologique de l'action, Pion, Paris

1955, str. 130. ss.
3* BELTRAO. cit. dj., str. 9.
5 Usp. BLOOD, B, WOLFE, D., Husbands and "Wives, Free Press. Glencoe
1960.
" Usp. MICHEL, Andre, Sociologia della famiglia. Il Mulino, Bologna 1977.
str. 200.

33 2IVOT 513
 Sto se p a k tie izoliranosti suvremene urbane obitelji, t r e b a naglasiti
da je o n a t e k r e l a t i v n a s o b z i r o m na r o a k e i na odnose s i z v o r n o m obi
telji obaju b r a n i h d r u g o v a : n a i m e suvremena sredstva k o m u n i k a c i j a (te
lefon, a u t o m o b i l ) omoguuju i n a d a l j e v e o m a i n t e n z i v n e odnose meu
r o a c i m a . T r e b a rei da je o p i sluaj da roditelji r e d o v i t o i r a d o p o m a u
m l a d o m paru i m a t e r i j a l n o , pa i na druge naine, osobito u n e k i m va
nijim t r e n u c i m a n j e g o v a i v o t a . T o j e t a k o e r j e d a n o d f a k t o r a sigurnosti
n u k l e a r n e obitelji. Ta r e l a t i v n a i z o l i r a n o s t donosi i pozitivnosti, k a o to
j e v e a sloboda i z b o r a b r a n o g druga, v e a m o g u n o s t k r e t a n j a t e lake
i bezbolnije n a p r e d o v a n j e u profesiji i penjanje na drutvenoj ljestvici.

J a s n o je da u v e l i k i m k o n g l o m e r a c i j a m a g r a d o v a postoji i j e d n a
druga vrsta izoliranosti, i z o l i r a n o s t od drutvene zajednice, od susjeda,
od p r i j a t e l j a , k o j e je v e o m a teko n a i i zbog este p r o m j e n e mjesta b o
r a v k a i z b o g nesocijalnog p l a n i r a n j a n o v i h gradskih naselja i zgrada za
s t a n o v a n j e , to p r e d s t a v l j a p r o b l e m z a sebe. U p r a v o j e t o onaj f a k t o r k o j i
najvie d e h u m a n i z i r a drutvo, a osobito o b i t e l j . P r e m a l e n i stanovi su iz
v o r duevnih i m o r a l n i h t r a u m a . N e k a d a n j a obitelj, osobito o n a rural
nog t i p a , t e m e l j i l a j e svoje e k o n o m s k o stanje n a naslijeu k o j e j e dobivala
o d z a j e d n i k e i m o v i n e proirene obitelji. T e m e l j e k o n o m s k o g poloaja
dananje u r b a n e obitelji j e stalan p r i h o d k o j i dolazi o d zaposlenja n a te
melju p r o f e s i o n a l n e k v a l i f i k a c i j e , u veini sluajeva, o c a obitelji. T a k v a je
obitelj prisiljena ivjeti r a c i o n a l n o i p l a n i r a t i i z d a t k e t o n o p r e m a mjese
n i m p r i h o d i m a , k o j i p o e s t o nisu dovoljni a k o j e obitelj b r o j n a . T o j e i
j e d a n od i z v o r a drutvene n e j e d n a k o s t i : n a i m e , obitelji s b r o j n o m djecom
u p o d r e e n o m su p o l o a j u p r e m a o n i m a s m a n j i m b r o j e m l a n o v a . U p r a
v o z a t o n a m s e ini n e p r a v e d n o m p a r o l a : Z a j e d n a k i r a d j e d n a k a pla
a ! i n i s e d a b i p r a v e d n a p a r o l a n a t o m podruju t r e b a l a d a glasi:
Z a j e d n a k i r a d j e d n a k a r a z i n a i v o t a ! U t o m e j e francuski ustavni p o
r e d a k , o d n o s n o z a k o n , p r i m j e r k o j i bi t r e b a l o slijediti."^ U I t a l i j i su na
p r i m j e r k o m u n i s t i p r o t i v n i c i ideje d a b i o t a c obitelji m o r a o z a r a i v a t i
d o v o l j n o za i t a v u obitelj, nego su miljenja da eni t r e b a p o d svaku
cijenu o m o g u i t i zaposlenje i z v a n kue. T o j e u g l a v n o m stav p o l i t i a r a
p r e m a obitelji u svim socijalistikim z e m l j a m a , j e r je ve Engels pisao da
p r v o mjesto ene nije o b i t e l j , ve r a d i o n i c a , i da se burujski i egoistiki
p o n a a svaki onaj m u k o j i svojoj eni n e o m o g u a v a profesionalno n a
p r e d o v a n j e u poslu i z v a n kue.'^ L e n j i n e inzistirati na t o m e da socija-

^' U Francuskoj svaki radnik po pravilniku dobiva za isti rad 2 0 % jednaku

plau, a zatim za svako dijete dobiva poseban doplatak, koji iznosi za 2 djeteta 4 0 %
od bazine plae, za 3 djeteta 7 0 % itd., tj. uvijek 3 0 % na bazu po djetetu. Tako
radnik s etvero djece dobiva dvostruku plau od onog bez djece. Usp. G. CALOT, La
population de la France, INED/CICRED, Pari 1974. str. 296306.
8 Usp. ENGELS, cit. dj., str. 84.

514
listika d r a v a m o r a sebi uzeti za z a d a t a k da oslobodi enu od r o b o v a
nja obitelji.^"

Da bi se p a k taj z a d a t a k m o g a o ostvariti, u p r v o m je redu p o t r e b n o

osigurati d o v o l j n o r a s p o l o i v i h r a d n i h mjesta za enu i r a z v i t i ustanove
k o j e e b i t i u stanju v o d i t i brigu za djecu obitelji, i to na z a d o v o l j a v a j u i
nain. S v e je p a k to u veini sluajeva u naoj stvarnosti n e o s t v a r i v a
u t o p i j a , k o j u obitelj skupo p l a a .

Da bismo imali bolji pregled razlika nekadanje obitelji od ove

sadanje, urbane, donosimo tabele k a k o ih donosi v e o m a glasoviti pri
r u n i k sociologije obtelji, gdje autori t v r d e : T e m e l j n a je teza ove knjige
da je obitelj u povijesnim v r e m e n i m a prela iz jednog perioda institucio-
nalnosti, u k o j o j je obiteljsko p o n a a n j e bilo k o n t r o l i r a n o od obiaja, j a v
nog miljenja i z a k o n a , p r e m a j e d n o j drugarskoj obitelji ( c o m p a n i o n s h i p ) ,
u kojoj obiteljske prilike ostaju nijemi sporazum izmeu l a n o v a same
obitelji.*" J a s n o je da je t a b e l a n a p r a v l j e n a p r e m a idealnim t i p o v i m a i
slui k a o d o b a r m e t o d o l o k i pregled k a r a k t e r i s t i k a nekadanje institucio
n a l n e obitelji i sadanje drugarske obitelji iz urbane sredine.*'

OBITELJ INSTITUCIJA OBITELJ DRUGARSTVO

1. A u t o r i t a r n a 1. D e m o k r a t s k a
2 . F a m i l i z a m ( = obitelj temelj drutva) 2 . I d i v i d u a l i z a m
3. S t a b i l n a 3. N e s t a b i l n a
4. Sveta 4. Sekularizirana
5. Ruralna 5. U r b a n a
6. S t a l n o s t 6. Pokretljivost
7. K o n f l i k t 7. Prilagoivanje
8. R a z b o r i t o s t 8. R o m a n t i k a

Ne ulazei u t u m a e n j e pojedinih idealnih k a r a k t e r i s t i k a te obitelji-

-institucije i obitelji-drugarstva, m o e m o se samo sloiti s drugima da o v e
k a r a k t e r i s t i k e obitelji-institucije najvie o r d g o v a r a j u ba obitelji p a t r i j a r
halnog t i p a . D o n o s i m o t a k o e r i tabelu u k o j o j se m o g u vidjeti drutvene
promjene k o j e su nastale u b r a k u i u obitelji naeg doba, usporeene s
o n i m a prijanjih v r e m e n a .

Usp. LENIN, V. I., L'emanzipazione della donna, Ed. Riuniti, Roma 1950,
str. 4851.
^0 BURGESS - LOCKE, The Family From Institution to Companionship, Ame
rican Book, New York 1963, str. 582.
^1 Isto, str. 545.

515
OBITELJ PRIJANJIH VREMENA SUVREMENA OBITELJ

1. P r o i r e n a i m o l e k u l a r n a 1. U m a n j e n a i nuklearna
2. B r o j n a 2. M a l e n a b r o j e m
3. S t a n o v a n j e z a j e d n o s 3. V l a s t i t i stan
drugima
4. Obiteljsko nasljedstvo 4 . P r i h o d i od redovite
zaposlenosti
5. U m j e r e n o s t 5. U d o b n o s t
6. B r a k i z r a z l o g a 6. B r a k i z srca
7. P r i m a t r o a k i 7. P r i m a t b r a n o g p a r a
8. M u e v l j e v a u t o r i t e t 8. R o d i t e l j s k i autoritet
9. S v a k o d n e v n a s u b o r d i n a c i j a 9. B r z a e m a n c i p a c i j a djece
djece
1 0 . S t r u k t u r a l n a stabilnost 1 0 . S t r u k t u r a l n a nestabilnost

T r a n s f o r m a c i j i obitelji najvie su pridonijeli ov i faktorii*^

1. i n d u s t r i j a l i z a c i j a i s t i m u v e z i k o n c e n t r a c i j a radne snage;
2 . u r b a n i z a c i j a , k o j a j e i z a z v a l a ekoloku m o b i l n o s t ;
3 . p a d smrtnosti, k o j i j e p o v e a o demografsku eksploziju;
4. t e r c i j a l i z a c i j a e k o n o m i j e (uslune djelatnosti su u p o r a s t u ) , to je
i z a z v a l o profesionalnu m o b i l n o s t ;
5. rast t r o k o v a i v o t a , to je r a z l o g drutvene m o b i l n o s t i ;
6 . p r o f e s i o n a l n o zaposlenje ene, k o j e j e p o v u k l o z a sobom pr omj en u
nj ez i na drutvenog p o l o a j a .

B i t e z a n i m l j i v o navesti p r i m j e r j e d n o g i s t r a i v a n j a provedenog u
P a r i z u , k o j e je d o v e l o do spoznaje da se u toj svjetskoj m e t r o p o l i , k o j a
m o e posluiti k a o p r a v i l o , z a p r a v o 66Vo obiteljskih ognjita sastoji samo
od j e d n o g do d v a l a n a u prosjeku, d a k l e do k r a j n j e reduciranih obitelji.

U svjetskim r a z m j e r i m a r a d n i k a obitelj i m a u prosjeku 2,5 l a n o v a ,

v l a s n i k a obitelj 2,8 l a n o v a . R a d n i k i b r a k , naime, p o miljenju mnogih
i s t r a i v a a , v e o m a m n o g o p o l a e na m a t e r i j a l n e elemente, k a o to su stan,
p r e h r a n a , odijevanje . . . , a m n o g o m a n j e od drugih p o l a e na one juridi-
k o - g r a a n s k e i religiozne elemente. G o t o v o je p r a v i l o da se u r a d n i k o j
obitelji mjesena p l a a p o v j e r a v a eni, k o j a j e r a c i o n a l n i j e rasporeuje.
U t a k v o j obitelji dijete r e d o v i t o ne ivi u funkciji obiteljskih potreba, k a o
to je p o m o starijim r o d i t e l j i m a i si., v e u funkciji svojih specifinih p o
t r e b a , k o j e su r e d o v i t o sasvim osobne p r i r o d e . P s i h o l o k a , ekonomska, pa
i seksualna e m a n c i p a c i j a r a d n i k o g djeteta, i to u g l a v n o m nedoraslog za

*' Usp. BELTRAO, cit. dj., str. 43.

516
p r a v u o d g o v o r n o s t , m n o g o je ea nego u drugim drutvenim s l o j e v i m a ,
kae Beltrao/*

Z a n i m l j i v a je i n j e n i c a da su obitelji gdje su m u i e n a slobodne

profesije (umjetnici, p r a v n i c i . . . ) r e l a t i v n o n a j b r o j n i j e l a n o v i m a , s 3,3
l a n a u prosjeku. P o s t o j i sigurna k o r e l a c i j a izmeu p a d a b r o j a p o r o a j a i
u z d i z a n j a srednje klase s t a n o v n i t v a : n a j m a n j e djece u prosjeku i m a j u
slubenici i zanatlije.**

Iz p r o v e d e n i h a n a l i z a p r o i z l a z i da se u industrijaliziranim z e m l j a m a
m n o g o vie p r o m i j e n i o poloaj ene nego m u k a r c a . Z a p o s l e n a e n a i m a
m n o g o vei ugled u drutvu i u obitelji i a k o j o j je stalo do profesionalne
karijere, r e d o v i t o e v e o m a m n o g o p o l a g a t i n a k o n t r a c e p c i j u , odnosno n a
m e t o d e s p r e a v a n j a z a e a . P o d a c i b j e l o d a n o p o k a z u j u d a zaposlene
ene imaju osjetno m a n j e djece od onih k o j e to nisu.*^

Nestabilnost suvremene obitelji

D a n a n j a j e obitelj, k a k o smo vidjeli i z njezinih osnovnih k a r a k t e

ristika, strukturalno sasvim obrnuto sastavljena od one i n s t i t u c i o n a l n o -
-partrijarhalne, u k o j o j su c e n t r i p e t a l n e sile bile v e o m a j a k e i uglavnom je
uspijevale sauvati od r a s p a d a n j a u n a t o k o n f l i k t u , k o j i je bez sumnje
p o s t o j a o . K o n f l i k t u s v a k o m b r a k u postoji i n i k a k o nije uvijek razlog za
raspad b r a n e zajednice. I m a j u sasvim k r i v o oni k o j i misle da obitelj m o
ra biti h a r m o n i j a i n a s t o j a n j e da ostane u miru u o v o m n e m i r n o m i k o m -
formistikom drutvu.

O b i t e l j j e izgubila m n o g e svoje n e k a d v a n e m a k r o s o c i o l o k e f u n k c i
je i ostale su j o j u n e k o j mjeri s a m o one m i k r o s o c i j a l n e , sasma obiteljske
u strogom smislu rijei. K a k o primjeuje Beltrao,*" danas se vie nego o
krizi obitelji m o e g o v o r i t i o h i t n o j p o t r e b i n e k o g istijeg n a i n a obi
teljskih o d n o s a . I s t o p o t v r u j e i k o n c i l s k a k o n s t i t u c i j a Gaudium et spes."

S t a b i l n o s t suvremene obitelji danas v e o m a m n o g o ovisi o sasvim

osobnim o d n o s i m a u n u t a r n e k e obitelji, ali bi b i l o k r i v o t v r d i t i da su
samo oni ( t j . osobni odnosi) k r i v i z a njezinu nestabilnost, u p r a v o z a t o j e r
su nekadanje vanjske strukture v e o m a p o g o d o v a l e da i k o n f l i k t u a l n u o b i
telj z a d r e na okupu. O s o b n i su odnosi bez sumnje v a n i i bez vanjskih p o
z i t i v n i h f a k t o r a oni su danas presudni. O v d j e se m o d a potvruje L e v i -
-Straussova t e z a da je b r a k z a p r a v o arhetip razmjene k o j a je n e k a d a

" Isto, str. 27.

** Isto, str. 26. i 81.
Usp. MICHEL, cit. dj., str. 157.
BELTRAO, cit. dj., str. 104.
" Usp. GS, 25.

517
p o s t o j a l a meu r a z l i i t i m k l a n o v i m a , gdje j e r a z m j e n a e n a sluila k a o
f a k t o r stabilnosti i m i r a . T a j bi se a r h e t i p r a z m j e n e danas sveo samo na
dvije osobe, k o j e u b r a k u s v a k o d n e v n o izmjenjuju afekte i esto sasvim
materijalne darove, sposobnosti i vrijednosti, o d r a v a j u i na taj nain
odreenu ravnoteu.*^ Ta je r a v n o t e a u samoj obitelji n e k a d u familija-
r i s t i k o m sistemu drutva, gdje je obitelj b i l a b a z i n i f a k t o r , bila u funkci
ji stabilnosti i t a v o g sistema. D a n a n j i drutveni sistem, b a z i r a n na dru
gim v r i j e d n o s t i m a , u p r v o m redu e k o n o m s k i m , ne prua vie svoju po
m o p a r u gdje su meusobni odnosi uli u k r i t i n u fazu. Z a t o je rasprava,
o d n o s n o nestabilnost suvremene obitelji vie socijalni nego moralno-reli-
giozni p r o b l e m .

D a k l e , a k o s e suvremeni b r a k danas temelji z a p r a v o n a umjetnosti

ekvilibrija i z m e u dviju osoba v e z a n i h b r a n i m ugovorom, inae esto
e k o n o m s k i samostalnih, i a k o se taj ekvilibrij temelji samo na afektiv-
nosti, o d n o s n o seksu ili u g l a v n o m n a njemu, o n d a j e t a k a v b r a k n a n a j
boljem putu da z a p a d n e u p o t e k o e : k a d n e m a drugih spona, osim afek-
tivnih, k o j e bi v e z a l e dvije osobe, r a s t a v a je n e m i n o v n a j e r afektivnost s
v r e m e n o m slabi i esto drugi f a k t o r i spaavaju m n o g e k o n f l i k t n e b r a k o
v e : e k o n o m s k i interesi, djeca, socijalna sigurnost.'"

Gotovo veina dananjih istraivaa pojave nestabilnosti obitelji

n a g l a a v a v e l i k u v a n o s t p r e d b r a n e p r i p r a v e k a o j e d n o g o d bitnih f a k t o
ra t r a j n o s t i budueg b r a k a . V e l i k dio m l a d i h biraju svog i v o t n o g partne
ra na temelju seksualne p r i v l a n o s t i , k o j u sasvim k r i v o poistovjeuju s
ljubavlju. M i t sree, t a k o t i p i a n u p r a v o z a ovu nau industrijaliziranu
kulturu, svodi sam p o j a m ljubavi n a j e d a n v e o m a epidermni k o n c e p t , k o j i
otkriva sasvim materijalistiko shvaanje ivota, gdje je traganje za
sreom o s n o v n i m o t i v , i to sreom k o j a je srea p o s j e d o v a t i , a ne
srea b i t i . P r i j e 50 godina, na primjer, nije se ulazilo u b r a n u zajedni
cu sa s a m o m e l j o m da se ostvari v l a s t i t a srea, v e da se ispune psiho-
socioloki r a z l o z i .

S o b z i r o m na nestabilnost dananje obitelji t r e b a naglasiti da mnoge

b r a n e k r i z e to nastaju u o b i t e l j i m a v u k u svoje p r a v o korijenje u nedo
statnoj p r i p r e m l j e n o s t i m l a d i h za b r a k i b r a n e obveze, za seksualni i
v o t i p r a v u ljubav. Da bi jednom doao d o p r a v e b r a n e harmonije,
m l a d i b r a n i p a r m o r a i m a t i u p r e t p o s t a v c i z d r a v seksualni odgoj i od
goj za p r a v o s h v a a n j e ljubavi, osobito u z a r u n i k o doba, k o j e preesto
p r o l a z i v e o m a d e f e k t n o . A l i i n e p o z n a v a n j e specifinih uvjeta seksual
nog p r i l a g o a v a n j a k o d ene i m u k a r c a est je uzrok v e o m a tekih

*8 Usp. LVI-STRAUSS, Le strutture elementari della parentela, Feltrinelli,

Milano 1969.
*' Usp. STRYKER, S,, Interactional and Situational Approaches, u Christensen
(Ed.) Handbook of Marriage and the Family*, str. 147.

518
kompleksa i opasnih frustracija. B r a n i i obiteljski i v o t nosi danas u
sebi t o l i k o n o v i h a s p e k a t a , situacija te psiholokih i fiziolokih p r o b l e m a
da za n j i h o v o ispravno rjeavanje osim z d r a v o g osjeaja i duevnog ekvi
librija treba imati takoer i sasvim znanstveno poznavanje specifine
p r o b l e m a t i k e te dovoljnu i v o t n u praksu. N i j e d o v o l j n o ni t e k p o v r n o i
o p e n i t o p o z n a v a n j e religije i m o r a l a budui da je religija onaj f a k t o r
u o v j e k o v u i v o t u koji ostaje uvijek njegov temeljni stav.^"

U p r a v o to su razlozi koji n a v o d e na o p r a v d a n z a k l j u a k da se rizik

b r a k a p o v e a v a u t o l i k o u k o l i k o su njegovi p r o t a g o n i s t i m l a i i nedo
v o l j n o zreli a f e k t i v n o i s o b z i r o m na pripravljenost da shvate potekoe
i p r o b l e m a t i k u k o j u e susresti u z a j e d n i k o m ivljenju.

I s t r a i v a j u i faktore b r a n e nestabilnosti, a m e r i k i sociolog K i r k p a t -

r i k n a v o d i slijedee elemente p o t r e b n e za uspjeh n e k o g braka'.^^

Faktori koji SH vani za stabilnost prije braka:

dovoljno trajanje zaruka i zadovoljavajue meusobno pozna

vanje
o d g o v a r a j u a seksualna i n f o r m i r a n o s t v e za v r i j e m e djetinjstva
osobna srea i z a d o v o l j s t v o u djejoj dobi
p o t v r d a b r a n e zajednice od strane roditelja i drugih odgovornih
osoba
da m o t i v a c i j a za b r a k postoji ve za vrijeme samih z a r u k a
isto e t n i k o i religiozno p o r i j e k l o obaju suprunika
odreena r a z i n a kolske spreme, o d n o s n o kvalifikacija za neki
posao
da su oboje u svom rangu drutveno ugledne osobe
da su tjelesno i a f e k t i v n o d o v o l j n o zreli za b r a n u zajednicu, to
znai za zarunika bar 2 5 . g. ivota
da su u doba djetinjstva imali r e l a t i v n o h a r m o n i a n odnos s r o -
teljima.

Faktori koji su potrebni u samom braku za njegovu stabilnost:

zadovoljavajua sposobnost ene da u branom odnosu doivi

kakav-takav orgazam
povjerenje u osjeaje b r a n o g p a r t n e r a i z a d o v o l j s t v o s vlastitim
o s j e a j i m a p r e m a njemu
odnos meu suprunicima na manje-vie j e d n a k o j r a z i n i
mentalno i fiziko zdravlje

5 BELTRAO, cit. dj., str. 121.

" Usp. KIRKPATRIK, C, The Family as Process and Institution. Ronald
Press Comp., New York 1955.

519
 h a r m o n i n i meusobni odnosi b a z i r a n i na z a j e d n i k i m interesima
p o z i t i v a n stav p r e m a instituciji b r a k a i p r e m a b r a n o m drugu.

O p e je p r i z n a t o da se z a d o v o l j s t v o s b r a k o m i s i z b o r o m branog
druga smanjuje s b r o j e m g o d i n a p r o v e d e n i h u b r a n o j zajednici. N i k a d se
vie ne postie z a d o v o l j s t v o medenog mjeseca. Za o v u tvrdnju P i n e o pro
nalazi dva razloga:'^

1. P o e t a k b r a k a je p e r i o d r o m a n t i k e , idealizacije p a r t n e r a , k o j a se
s v r e m e n o m smanjuje u p o z n a v a n j e m p a r t n e r o v i h slabih strana.

2 . N a s t u p o m p e r i o d a demitizacije, o v j e k postaje m a n j e z a d o v o l j a n
i z b o r o m b r a n o g druga.

P o t r o a k i m e n t a l i t e t sa svojim z a h t j e v i m a i n a v i k a m a esto je u z r o k
velikih duevnih n a p e t o s t i izmeu elja i mogunosti. To je j e d n a od
k o m p o n e n t i n e r v o z n o g stanja nae c i v i l i z a c i j e i sigurno ne pridonosi
ozbiljnosti i z a d o v o l j s t v u i v o t a u obitelji. K o r i j e n i t o g a zla n a l a z e se u
z a p a e n o m f e n o m e n u industrijski razvijenih z e m a l j a , gdje roditelji sma
traju n e k o m s v o j o m dunou da svojoj m a l o b r o j n o j djeci priskrbe to
vie m a t e r i j a l n i h d o b a r a , i g r a k i , slatkia, izleta i si. N a u e n a od malih
nogu na uvijek n o v e stvari, t a k v a djeca n i k a d d o v o l j n o ne sazriju i posta
ju r o b o v i svojih p r o h t j e v a , k o j i ih poesto v o d e u z l o . T a k v i su ljudi i
sasvim neosjetljivi za p r o b l e m e drutvene p r a v d e i j e d n a k o s t i . O s i m t o
ga, k a d u l a z e u b r a k , t a k v a se djeca v e o m a teko psiholoki oslobaaju
svoje p r e j a k e a f e k t i v n e n a v e z a n o s t i na roditelje, k o j i m a je p a k u t o m
sluaju jo tee. R e z u l t a t b r a k a dvoje t a k v i h m l a d i h jest d a n i k a d
ne uspiju stvoriti p o t r e b n u fuziju srca za stabilnost vlastitog ognjita. B o -
vet s l i k o v i t o k a e da n i k a d nisu o d r e z a l i p u p a n u vrpcu k o j a ih vee s
r o d i t e l j i m a , niti su izvrili onu z a p o v i j e d B i b l i j e k o j a t r a i da se ostave
otac i majka.''

Isti a u t o r donosi i z a n i m l j i v u t v r d n j u da su najnestabilnije one

obitelji k o j e p o k u a v a j u i z v o d i t i n e k e vrste savrenog b r a k a po napu
c i m a r a z l i i t i h p r i r u n i k a T e h n i k e savrenog b r a k a , k o j i s e uglavnom
temelje na psihologiji i slinim disciplinama. T a k v e se obitelji v e o m a l a k o
nau r a z o a r a n e , pa a k o u t a k v u stanju negdje namiriu na prvi pogled
bolje rjeenje, raskidaju vezu i ulaze u n o v u a v a n t u r u . Za neuspjeh se
uvijek krivi, d a k a k o , onaj drugi, to r a a m r n j o m , osjeajem k r i v n j e i
tekim t r a u m a m a .

U dananjoj obitelji g o t o v o stalno postoji jo j e d a n v a a n faktor

nestabilnosti: zahtjevi profesionalnog posla, odnosno i v o t a pojedinca.

Usp. PINEO, P., Disenchantement in Later Years of Married Life, u Marriage

and Family Living, 1961, br. 2.
" Usp. BOVET, T., La science du mariage, u Familles dans le monde, UIOF,
Paris, oujak 1958.

520
k o j i i z a z i v a j u c e n t r i p e t i z a m , u s t a l n o m su p o r a s t u ; posao, p o l i t i k a , kultur
ni interesi, sportski i n t e r e s i . . . O b i t e l j s k i je i v o t osuen da vie nego
i k a d a podnosi b i p o l a r n o s t ili a k pluripolarnost. O b i t e l j je sve m a n j e mje
sto gdje se n e k a osoba osjea o s t v a r e n o m u p r a v o j e r je mjesto dananje
r e a l i z a c i j e p o j e d i n c a sve ee i z v a n o b i t e l j s k o , s t r a n o ili a k neprijatelj
sko o b i t e l j s k i m z a h t j e v i m a .

B e l t r a o k a e : Z a j e d n i k i se i v o t k o j i put svodi na n e k o l i k o umor

nih sati o d m o r a ili nervoznog pokuaja da se z a d o v o l j e osnovne p o t r e b e
i strasti.^*

S v e to sve vie vrijedi i za zaposlenu enu, osobito intelektualku, k o

ja zbog e k o n o m s k e neovisnosti i elje da se ostvari u profesiji esto radi
je i z a b i r e da ivi sama, proirujui za sebe sasvim k o n k r e t n e mogunosti
i z b o r a , profesionalnog z a d o v o l j s t v a , n a p r e d o v a n j a na drutvenoj skali i
slobodnog razmiljanja. S v e je vei b r o j r a s t a v a gdje e n a t r a i da se od
v o j i od m u a iz profesionalnog r a z l o g a .

N a o v o m mjestu p o t r e b n o j e p o v u i paralelu izmeu malog b r o j a

djece i rastava, to je u oitoj k o r e l a c i j i . U t v r e n o je na temelju statistika
da dvije treine do tri e t v r t i n e rastavljenih imaju samo j e d n o , dvoje ili
p a k ni j e d n o dijete. SOVo rastavljenih imaju dvoje ili m a n j e djece.

S v e j e rairenija d o k t r i n a periferije b r a k a , to r a a dvostrukim

m o r a l o m , t j . i z v a n b r a n i m seksualnim v e z a m a o b o j e suprunika i prijeti
da n a u i ljude na irenje seksualnih prijateljstava, k o j a ne mogu p r o i bez
l j u b o m o r e i b r a n i h tragedija. O v o je to t e a situacija to je preljub sva
k o d n e v n a h r a n a u sredstvima drutvenog i n f o r m i r a n j a , k o j a se u g l a v n o m
b a v e g r a n i n i m i p a t o l o k i m t i p o v i m a j e r n r m a l a ne ini vijest. i n j e n i c a
je da u z e m l j a m a i s najviom stopom r a s t a v a v e i n a obitelji ivi sretno
i u miru. a k se i psihosocioloka i s t r a i v a n j a ee b a v e g r a n i n i m slu
a j e v i m a nego normalnima.""

N e s t a b i l n o s t suvremene obitelji i m a i svoju p o z i t i v n u stranu ukoliko

se p o k a z a l o da mu, to je v e a sloboda rastave b r a k a , p o k a z u j e utoliko
z n a t n o vie panje p r e m a svojoj eni. Z a d o v o l j s t v o p a k s b r a k o m osjetno
raste k a d mu i ena z a j e d n i k i rade kune poslove ne dijelei ih previe
na m u k e i na enske. T a k a v je sluaj ei k o d zaposlenih ena, koje su
u prosjeku, k a o to ve rekosmo, zadovoljnije b r a k o m .

5* BELTRAO, cit. dj. str. 123.

" Usp. BOVET, cit. dj.
5" Usp. ZIMMERMAN, C. C, - L. CERVANTES, Successful American Familes,
New York, Pageant Press, 1960, str. 226. ss.

521
Funkcije suvremene obitelji

Iz k o m p a r a t i v n e studije od p r e k o 2 5 0 ljudskih zajednica, i onih u

prolosti i ovih sadanjih, p o z n a t i a m e r i k i a n t r o p o l o g M u r d o c k izvodi
slijedeu definiciju o b i t e l j i : O b i t e l j je o n a drutvena skupina koju k a
r a k t e r i z i r a z a j e d n i k o s t a n o v a n j e , z a j e d n i k a e k o n o m i j a i reprodukcija
n o v i h l a n o v a ljudskog d r u t v a : ukljuuje u svoj sastav n a j m a n j e dvije
osobe k o j e m e u s o b n o imaju spolne odnose k o j i su drutveno priznati, te
imaju j e d n o ili vie djece k o j a p o t j e u od odraslih k o j i seksualno ope ili
p a k s u usvojena.''' T o j e u g l a v n o m slika suvremene reducirane urbane
obitelji. F u n k c i j e p a k k o j e vri j e d n a obitelj strogo su ovisne o mjestu to
ga obitelj z a u z i m a u n e k o j drutvenoj zajednici, njezinoj organizacijskoj
strukturi i e k o n o m i j i . D a k l e , i a k o obitelj nije vie n a j v a n i j i f a k t o r ne
k o g drutva, o n a je bez sumnje njegov b i t a n i n e o d v o j i v dio, a b r a n a
z a j e d n i c a i m a i te k a k o v a n e institucionalne funkcije u n u t a r svake dru
tvene o r g a n i z a c i j e :

b i o l o k a f u n k c i j a : n a s t a v l j a n j e ljudske vrste
e k o n o m s k a f u n k c i j a : skrb za m a t e r i j a l n a d o b r a
zatitna funkcija: sigurnost nasuprot egzistencijalnih r i z i k a
k u l t u r n a f u n k c i j a : prijenos na p o t o m k e vrijednosti i k o n c e p a t a
o d r e e n o g drutva
stratifikacijska funkcija: smjetanje u odreeni drutveni status
i n t e g r a t i v n a f u n k c i j a : drutvena k o n t r o l a .

B e l t r a o n a v o d i i n a j v a n i j e personalne funkcije obitelji k a o drutvene

skupine:'^
b r a n a f u n k c i j a : i z m j e n a a f e k a t a izmeu m u a i ene
roditeljska f u n k c i j a : osjeaji p r e m a djeci i b r i g a za njih
b r a t s k a f u n k c i j a : b r a t s k i osjeaji meu djecom.

P r e k o tih i n s t i t u c i o n a l n i h i personalnih funkcija obitelj se ugrauje

u sve drutvene grupacije i esto je g a r a n t njihove stabilnosti: ekonomske,
k u l t u r n e , p o l i t i k e , religiozne itd.

O s t a v l j a j u i po strani socioloke diskusije o stalnim k o n s t a n t a m a

obiteljske funkcije, m o e m o rei da nemaju p r a v o sociolozi k o j i smanju
ju m a k r o s o c i o l o k u v a n o s t obitelji u suvremenom drutvu, t v r d e i da je
obitelj ostala bez f u n k c i j a v a n i h za drutveni i v o t j e r k a o obitelj ne
sudjeluje niti u e k o n o m s k o j , niti u p o l i t i k o j , niti u k u l t u r n o j funkciji,
budui da su to danas d o m e n e p o j e d i n a c a koji su, k a k o t v r d i npr. P a r
sons,'^ neovisni o svojoj p r i p a d n o s t i n e k o j obitelji. Z a b o r a v l j a se pri t o -

" MURDOCK, G. P., Social Structure, McMilan, New York 1949, str. 8.
^ BELTRAO, cit. dj., str. 21.
Usp. PARSONS - BALES, cit. dj., str. 16.

522
me da s v a k i p o j e d i n a c ivi u n e k o j obitelji i da je u najvie sluajeva u-
p r a v o obitelj onaj n a j v a n i j i stimulans koji ga ini sposobnim za v a n e
drutvene funkcije. I s t i n a , obitelj k a o t a k v a nije d i r e k t n o umijeana u
drutvenu a k t i v n o s t , ali p o j e d i n a c nije nita drugo nego njezina produ
ena ruka.

K o n a n o , svaki drutveni sistem ide za t i m da u n u t a r svoga drutva

postigne odreeni ekvilibrij. J e d n a p a k o d osnovnih dunosti obitelji jest
da odgoji dijete k o j e e biti stabilan i e k v i l i b r i r a n i lan u n u t a r drutvene
zajednice, odnosno sistema. S o c i j a l i z a c i j a , t j . u g r a i v a n j e p o t o m k a u n u t a r
n e k o g drutva, usvajanje s t a v o v a i p o t r e b n i h sposobnosti za u budunosti
k o r i s t a n i n o r m a l a n ivot, usvajanje k o n c e p a t a i kulturnih m o d e l a i v o t a ,
j e d n a je od bitnih uloga obitelji.""

Ne moe se samo t a k o o d v o j i t i p r o k r e a t i v n a uloga obitelji i njezina

v a n o s t k a o p r i m a r n o g f a k t o r a socijalizacije buduih l a n o v a drutva, t j .
njezina m i k r o s k o p s k a uloga o d one m a k r o s k o p s k e , t j . v a n o g f a k t o r a
drutvene stabilnosti i efikasnosti. O s i m toga, obitelj je v a a n f a k t o r emo
t i v n e stabilnosti svojih odraslih l a n o v a , k a o g a r a n t njihove sigurnosti u
bolesti, u drutvenim k o n f l i k t i m a i u duevnim t e k o a m a . U v i j e k i u
svim drutvima obitelj je agencija za zatitu i odgoj djece, za brigu o
bolesnim i starim l a n o v i m a . N a i n i irina te brige, odnosno odgoja,
mogu z n a a j n o v a r i r a t i o d kulture d o k u l t u r e ; i p a k t a t e m e l j n a funkcija
obitelji uvijek je p o s t o j a l a i m o e se uvrstiti u njezinu k o n s t a n t u . " '

Jasno je da u suvremenom drutvu obitelj nije jedini agent niti

zadatka socijalizacije svojih lanova, a niti brige za bolesne. Danas
p o s t o j e vrtii, kole, k l u b o v i , religiozne institucije k o j e v o d e i socijalnu
brigu, te n a p o k o n b o l n i c e .

P r o c e s socijalizacije se ne z a u s t a v l j a u n e k o j odreenoj dobi o v j e k a ,

v e k a o p r i l a g o i v a n j e t r a j e sve d o njegove smrti."^ Z a P a r s o n s a , k o d
djece i m l a d e i socijalizacija je prije svega i n t e r n a l i z a c i j a , t j . uvoenje
u kulturnu sredinu gdje su roeni. N e m a n i k o g a t k o bi n i j e k a o ulogu
i utjecaj roditelja u procesu socijalizacije i i n t e r i o r i z a c i j e vrijednosti neke
sredine to e postati s t a v o v i i i v o t n i put djeteta. U p r a v o ovdje t r e b a
naglasiti v a n o s t religioznog odgoja, k o j i se t a k o e r upija procesom
osmoze u obiteljskom o z r a j u . D a p a e , k a d se govori o m l a d i m a , t r e b a
i m a t i na umu da je roditeljska uloga uvijek z n a a j n i j a od uloge prijatelja
iz drutva; bez roditeljskog u t j e c a j a ne postoji k u l t u r a mladih. U l o g a se,
d a k a k o , smanjuje s odraslijom dobi djece, ali je uvijek v e o m a z n a a j a n

"" Usp. MAYER, P., Socialization, the Aproach from Social Anthropology,
Travistock, London, 1970, str. 13; Takoer KLUCKHOHN, C, The Family in a
Democratic Society, Columbia Univ. Press, New York, 1949, str. 3-11.
1 KLUCKHOHEN, cit. dj., str. 3.
"^ Usp. TELLA, B., Socializzazione, u Dizionario di sociologia, Paoline ed.,
Alba 1976, str. 1155.

523
f a k t o r . E r i k s o n t v r d i da roditelji po svojim o d n o s i m a i ponaanju, ma
k a r i nesvjesno, sistematski stvaraju e l e m e n t a r n u g r a m a t i k u vlastitih
k u l t u r n i h m o d e l a u n e r v n o m sistemu svoje d j e c e . " ' U p r a v o je to vrijeme
i mjesto gdje osim p o z i t i v n i h vrijednosti ljudi upijaju i one negativne, k a o
rasizam, n e j e d n a k o s t s p o l o v a i si.

A k t i v n a k l i m a u n e k o j obitelji od b i t n e je v a n o s t i za intelektualni
r a z v o j d j e t e t a te za njegovu buduu a f e k t i v n u postojanost, samostalnost i
r e a l i z a c i j u u drutvenoj z a j e d n i c i . Z a p a e n a je t a k o e r velika uloga ro
ditelja u k o l s k o m p o n a a n j u djece i u njihovu k o l s k o m uspjehu. Parsons
t v r d i da dananji a m e r i k i roditelji i nesvjesno odgajaju svoju djecu za veo
ma visoku a u t o n o m i j u i za to raniju sposobnost da stanu na svoje noge te
da sami p r e u z m u sudbinu u svoje ruke. O n i su, naime, svjesni da dijete
m o r a biti d o v o l j n o s a m o s t a l n o k a k o bi uspjelo u drutvu temeljenom na
i n d i v i d u a l n o j i n i c i j a t i v i i na osobnoj realizaciji p o j e d i n c a . L j u b a v p r e m a
djetetu sve je vie u v j e t o v a n a njegovim z a l a g a n j e m i uspjesima u koli,
a to daje djeci v e o m a j a k m o t i v za osobnu realizaciju. Za dijete to je,
dodue, m n o g o p u t a v e o m a b o l n a spoznaja, donosi pojedincu odreene
frustracije, ali je v e o m a s t i m u l a t i v n o . D i j e t e t r e b a da je od m a l e n a svje
sno da bez osobnog n a p o r a , z a t a j e n j a i h r a b r o s t i r i z i k a n e m a ni uspjeha
ni a u t o r e a l i z a c i j e u s u v r e m e n o m drutvu. To m o r a biti j e d n a od osnovnih
p o s t a v k i i c i l j e v a suvremenog odgoja."^ D o d u e , p r o t e k c i o n i z a m je jo
uvijek j a k u n e k i m slojevima, osobito e v r o p s k e sredine, ali se njegova
uloga sve vie smanjuje. T e o r e t s k i , drutvo s v a k o m e prua na poetku
j e d n a k u ansu, p o t r e b n a je samo v o l j a da bude k o m p e t e n t a n u profesiji.

P r o f e s i o n a l i z a c i j a brige za djecu p r e k o ustanova, sredstava drutve

nog s a o p a v a n j a , p l u r i p o l a r n o s t obiteljskog i v o t a i sline manifestacije
drutvenog progresa i z a z v a l e su u suvremenom drutvu a k u t n u bolest sma
njenja k o n t a k t a izmeu generacija odraslih i m l a d i h osoba. Z a p a e n o je da
djeca k o j a p r o v o d e vie v r e m e n a s p r i j a t e l j i m a na ulici nego s vlastitim
r o d i t e l j i m a , ili p a k u gledanju T V - p r o g r a m a , imaju naglaeno negativan
stav p r e m a s a m i m a sebi i pesimistiku sliku budunosti. T a k v a djeca m n o
go tee k o n t r o l i r a j u svoje osjeaje, lake pribjegavaju antidrutvenoj a k t i v
nosti j e r ih veseli uiniti neto n e d o p u t e n o . B r o n f e n b r e n n e r d o b r o za
kljuuje da je gang o b i n o u funkciji surogata roditelja k o j i p r e m a l o
k o n t a k t i r a j u sa svojim p o t o m s t v o m ili to ine na lo nain."*

^3 ERIKSON, Erik, H., Personality in Nature, u Society and Cuhure, AA.

Knopf, New York 1948, str. 180
Usp. M C C L E L L A N D , Le ressort de l'accomplissement personnel fonction de
la croissance conomique, u HOSELITZ, B. F. - MOORE, W. E., ^Industrialisation et
socits. Mouton, Paris 1963, str. 19.

524
Uloge mukarca i ene u suvremenoj obitelji

P a r s o n s , k o j i je p o z n a t po svojoj teoriji o r a z l i i t i m u l o g a m a spolo

va u obiteljskom ivotu, t v r d i da je o t a c obitelji onaj k o j i u unutranjoj di
namici obitelji igra tzv. instrumentalnu ulogu, brinui se uglavnom za
n j e n o m a t e r i j a l n o stanje. e n a bi po toj teoriji i m a l a ekspresivnu ulogu
u obitelji, j e r je e m o t i v n o m n o g o snanija, a e m o t i v n i ekvilibrij obitelji,
kako smo to ve imali prilike vidjeti, veoma je vaan, osobito
za njezinu stabilnost. Te su dvije razliite uloge spolova osobito v a n e u
t z v . diferencijaciji spolova pri odgoju djece.

Tu su teoriju u g l a v n o m p r i h v a t i l i sociolozi, p r e m d a o n a i m a i sla

bih strana, k a o i sve sline i d e a l i z i r a n e podjele u pojedinim disciplinama.
N a i m e , najvie se p r i g o v a r a stoga to i m a v e o m a velik broj obitelji svih
k a t e g o r i j a gdje postoji d o m i n a c i j a jednog od roditelja, t j . o c a ili m a j k e .
I p a k zbog v e l i k e v a n o s t i o v e t e m e , u p r a v o j e t a p r o b l e m a t i k a najvie n a
meti i s t r a i v a a unutarnje d i n a m i k e suvremene obitelji.""

I n s t r u m e n t a l n a uloga u obitelji p o v e z a n a je s v a n o m funkcijom p r o

fesionalne spremnosti i s v i s i n o m z a r a d e , odnosno z a d o v o l j a v a j u e slube
u profesionalnom i v o t u . P u t e m te m r e e m u vri i t a v niz funkcija
temeljnih za n o r m a l a n r a z v o j svoje o b i t e l j i : obitelj j e , naime, sistem ije
unutarnje stanje v e o m a ovisi o ocu obitelji. On postaje instrumentalni lider
obitelji.

M a j k a , odnosno ena, g a r a n t i r a unutarnju koheziju integritet obi

telji i z a t o je njezina ekspresivna uloga v e o m a v a n a za e m o t i v n u k l i m u u
obitelji. D a p a e , t r e b a naglasiti d a j e z a stabilnost b r a k a m n o g o v a n i j a
ekspresivna uloga ene od i n s t r u m e n t a l n e uloge m u k a r c a .

i n i se da u p r a v o P a r s o n s o v a shema obitelji najvie o d g o v a r a L e v i -

-Straussovoj teoriji o obitelji k a o arhetipu r a z m j e n e , j e r je ba u t a k v o j
obitelji n a j p o g o d n i j a k l i m a z a pun r a z v o j r e c i p r o c i t e t a izmeu njezinih
l a n o v a . U b i t i o v j e k je b i e k o j e k o m u n i c i r a i sav se njegov i v o t , pa i
n a p r e d a k b a z i r a u p r a v o n a t o j k v a l i t e t i mogunosti k o m u n i k a c i j e .

J a s n o je, k a d e n a p o k u a v a igrati instrumentalnu ulogu u obitelji,

u temelju u g r o a v a ne stanje obitelji, v e m u k a r c a i njegov a u t o r i t e t ;
dolazi, n a i m e , do mijeanja u tue k o m p e t e n c i j e . i n i se da je tendencija
r a z v o j a u n a j r a z v i j e n i j i m p o d r u j i m a u p r a v o t a k v a da sve m a n j e p o g o
duje d a l j n j e m p o s t o j a n j u parsonsovske obitelji s r a z l i i t i m u l o g a m a spo
lova.

"5 Usp. BRONFENBRENNER, Due mondi dell'infanzia; USA-URSS, Armando,

Roma 1972, str. 109-113.
Usp. SALLY-KOTLAR, Instrumental and Expressive Marital Roles, u Soci-
ology and Social Research, XLVI, 1962, br. 2, str. 186-194.

525
 S o c i j a l i s t i k o drutvo, k o j e f a v o r i z i r a zaposlenje ene, favorizira
time njezinu e m a n c i p a c i j u do te mjere da m u k a r e v a uloga k a o instru
m e n t a l n o g lidera obitelji postaje sve m a n j e v a n a u d o b r o m funkcioni
ranju t a k v e obitelji. I s t r a i v a n j a su j a s n o p o k a z a l a , p r e m d a to zvui po
m a l o k u r i o z n o , da je u p r a v o obitelj s d v o s t r u k o m k a r i j e r o m , t j . gdje su
o b a roditelja zaposlena, najidealnija za ispravnu i m o d e r n u socijalizaciju
djece, osobito u t o m smislu da n o v e generacije izbiju sebi iz glave prastari
uvrijeeni stav da je m u k a r a c superioran eni d a k l e za odgoj j e d n a
kosti spolova."^

U E n g l e s k o j su i s t r a i v a n j i m a doli do z a k l j u k a da djeca m a j k i k o
je su zaposlene i ne sjede samo k o d k u e u brizi za obitelj, imaju osjetno
vii k v o c i j e n t inteligencije u prosjeku od djece k o j i m a m a j k a nije z a p o
slena."* T a k o e r je u t v r e n o da u prosjeku najvie nastavljaju studij upra
vo djeca iz onih obitelji gdje su o b a roditelja zaposlena.""*

P o k a z a l o se t a k o e r da djeca iz n e k o m p l e t n i h obitelji, u k o j i m a o t a c
obitelji iz b i l o kojeg r a z l o g a nije sudjelovao u o d g o j n o m procesu, i gdje je
ena bila prisiljena da igra i svoju eskpresivnu ulogu i instrumentalnu
ulogu o c a obitelji, i m a j u m n o g o j a i stimulans za n a p r e d o v a n j e u koli
i u drutvu i r e l a t i v n o su bolje p r i p r a v l j e n a za snalaenje u i v o t n o j si
tuaciji. T o d o v o d i n e k e pedagoge n a z a k l j u a k , k o j i jo uvijek nije sas
v i m p o t v r e n , d a previe a u t o r i t a t i v a n o t a c sputava samostalan r a z v o j
djeteta i gui u njemu p o t i c a j e inicijative, k o j a ga realizira u drutvu.'"

U A m e r i c i su n e k a i s t r a i v a n j a u t o m p r a v c u p o k a z a l a da prisutnost
previe a u t o r i t a t i v n o g o c a ne samo da z a u s t a v l j a i z v o r n u aspiraciju dje
t e t a za a u t o r e a l i z a c i j o m nego t a k o e r daje i r e l a t i v n o n i z a k nivo osobnog
uspjeha. To danas k o d n e k i h pedagoga i z a z i v a z a k l j u k e da bi u odgoj
n o m procesu t r e b a l o inzistirati na smanjenju o e v a a u t o r i t e t a i na p o j a
a v a n j u onog m a j i n o g . ' !

N a a l o s t , j o u v i j e k nismo u mogunosti da se postigne ideal, t j . da

drutvo bude t a k o d o b r o o p s k r b l j e n o p o m o n i m u s t a n o v a m a d a b i svaka
e n a k o j a i m a n e k u profesiju m o g l a i m a t i i z a d o v o l j s t v o da se njome b a -

Usp. RAPOPORT, R., The Dual Carier Family, u Human Relations, X X I I ,

1969, br. l,,str. 23-30.
8 Usp. CARTWRIGHT, A. - JEFFERYS, M., Married 'Women who Work. Their
Own and Their Childern's Heat, a British Journal of Preventive Social Medicine,
London, XII, 1958, br. 4, str. 159-171.
"9 Usp. DECHAUME-DOZOL, Le travail et les jeunes, u Ecole des parents*,
Paris, VI, 1959, str. 26-31.
Usp. KNIG, R., Problemm der Berufswahl von Mdchen aus unvollstndi
gen Familien, u "Recherches sur la famille", brigom ANDERSON, vol. I, Ed. ]. C. B.
Mohr, Tbingen 1956, str. 157-173.
Usp.McClelland, The Achieving Society, Free Press, Gleoncoe, 1961, str.
350. ss. i 1600.

526
vi. M a j k a k o j a posjeduje profesionalnu diplomu, ali je prisiljena da se b a
vi samo d j e c o m i k u n i m poslovima, r e d o v i t o je o b j e k t j a k i h psihikih
stresova, k o j e lijenici n a z i v a j u sindrom m a j k e - k u a n i c e . K o d djece j e
est sluaj k a d su previe a f e k t i v n o n a v e z a n a na m a j k u t z v . n e u r o t i k e
fiksacije na m a j k u , to v e o m a n e g a t i v n o djeluje na k a r a k t e r n e osobine u
budunosti.

S u v r e m e n a obitelj v e o m a je sklona n a g l a a v a t i r a z l i i t e uloge spolo

va u drutvu t a k o da je ope p o z n a t a injenica da se djevojice od m a l i h
nogu odgajaju t a k o k a o d a j e b r a k n j i h o v o o s n o v n o zvanje. R o d i t e l j i ,
o d n o s n o obitelj k o j a j e jo uvijek j a k i f a k t o r o t p o r a drutvenim p r o m j e n a
m a , nisu sposobni da im ponude drugu a l t e r n a t i v u , t j . da se i drugdje m o g u
r e a l i z i r a t i k a o ljudska bia, na p r i m j e r u studiju, politici, ekonomiji,
umjetnosti ili u bilo k o j o j drugoj profesiji.

S t a b i l i z a c i j a i a f e k t i v n a z a t i t a odraslih l a n o v a obitelji t a k o e r je
v e o m a v a n a m i k r o s k o p s k a uloga to j e obitelj k r o z sva v r e m e n a izvra
v a . Ta je obiteljska funkcija esto m o t i v m n o g i m a da uu u b r a n u a v a n
turu. B r a n i drug je, k a k o j e p o z n a t o , z a e m o t i v n u stabilnost n e k e oso
b e m n o g o vaniji o d bilo kojeg roditelja. T a i n s t r u m e n t a l n a uloga o b i
telji danas je donekle smanjena, osobito k a d se radi o brizi za bolesne i
za djecu u odrasloj dobi.

R o e n j e djeteta r e d o v i t o k o d ene smanjuje z a d o v o l j s t v o b r a k o m ,

ali u njoj p o v e a v a a l t r u i z a m i smanjuje egoistike instinkte. Ali to u isto
v r i j e m e stimulira m u a n a p a r t i c i p a c i j u k o d poslova, p o v e a v a v e r b a l n u
k o n v e r z a c i j u u obitelji o p o t r e b a m a ene. Na z a j e d n i k o m p l a n u stimu
lira rast povjerenja k o d obaju suprunika da su sposobni b a v i t i se dje
c o m i da je njihov b r a k uspjela stvar.'^

Z a d o v o l j s t v o ene b r a k o m i n a e j e v e o m a u v j e t o v a n o obiteljskim
ciklusima, odnosno stanjem i p o n a a n j e m djece u obitelji, d o k z a d o v o l j
stvo m u k a r c a ovisi o njegovu p r o f e s i o n a l n o m i v o t u i z v a n b r a k a , t j . na
poslu. Z a enu j e n a j k r i t i n i j e d o b a k a d djeca dorastu z a kolu p a t o k o m
i t a v a perioda n j i h o v a k o l o v a n j a . N a j n e g a t i v n i j i period m u k a r c a j e do
b a k a d m o r a u m i r o v i n u . V e j e r e e n o d a ope z a d o v o l j s t v o b r a k o m
p a d a s b r o j e m godina. T a k o e r je v a n o naglasiti da b r o j eljene i b r o j
postojee djece u b r a k u nije ni u k a k v o j k o r e l a c i j i sa z a d o v o l j s t v o m b r a
k o m niti p a k p r e d s t a v l j a u sebi neku socioloku vrijednost, osim to su
b r a k o m r e d o v i t o z a d o v o l j n i j e one ene k o j e su imale m a n j e djece od
eljene.

'2 Usp. FELDMAN, The Effects of Childern on the Family, u A. MICHEL,

(brigom), Family Isseues of Employed Women in Europe and America, Leiden, Brill 1971.
" Usp. MICHAEL, A. FEYRABEND, F., Real Number of Childern and
Coniugai Interaction in French Urban Families, u Jurnal of Marriage and the Family*,
X X X I , 1969, br. 2.

527
 V e l i k dio dananjih u r b a n i h obitelji ivi na periferijama grada, u
naseljima k o j a se grade da bi se rijeio p r o b l e m stanovanja, to je najbol-
nija t o k a g o t o v o svih g r a d o v a na svijetu. P r i gradnji tih naselja gradski
se oci u g l a v n o m r a v n a j u e k o n o m s k o m r a u n i c o m , t j . j e f t i n o i donekle
f u n k c i o n a l n o . Z e m l j i t e je r e d o v i t o skupo pa se zgrade diu u visine, a
stanovi se redaju po sistemu k o n i c a za pele. P o k a z a l o se da t a k v o na
t r p a v a n j e ljudi u v e l i k e z g r a d e nipoto nije socijalno p o z i t i v a n doprinos
niti za obitelji, a jo m a n j e za p o j e d i n c e , k o j i su u v e l i k i m konglomera
c i j a m a jo a n o n i m n i j i nego b i t o t r e b a l o .

O s i m te n e g a t i v n o s t i t a k v a gradska naselja su zbog m a n j k a drutveno-

- p o p r a t n i h o b j e k a t a , k a o to su k i n a , k a z a l i t a , b r o j n e trgovine, kole,
p a r k o v i , k l u b o v i , sportski tereni i dobre p r o m e t n e veze, gigantske spa
v a o n i c e , k o j e v e o m a n e g a t i v n o djeluju osobito na psihiku ravnoteu
e n a k o j e u n j i m a b o r a v e u p r v o m redu k a o k u a n i c e . U s t a n o v l j e n o je
da obitelji k o j e stanuju u t a k v i m udaljenim periferijama, zbog p o m a n j k a
nja p o p r a t n i h o b j e k a t a i slubi, v e o m a m n o g o v r e m e n a i n o v a c a troe na
opskrbu p o t r e b n i m za n o r m a l a n ivot, da su sasvim odsutne od kulturnih
z b i v a n j a u gradu, da im je m e u s o b n a k o m u n i k a c i j a zbog p o t r e b e dugog
i z b i v a n j a i o t e a n o g p u t o v a n j a do radnih mjesta v e o m a b o l n a t o k a , da
m l a d e n e m a mjesta za sastanke i kulturno-sportsku aktivnost, pa je
k r i m i n a l v e o m a rairen.

e n e k o j e stanuju u c e n t r a l n i m dijelovima g r a d a i m a j u u odsutnosti

m u a i djece neusporedivo vie mogunosti za r a z l i i t e k o n t a k t e i inten
zivniji drutveno-kulturni ivot od ena n a periferijama gradova. Pe
riferija nipoto nije n e k i raj za enu, v e nasuprot. U p r a v o zbog eleme
n a t a k o j e smo v e spomenuli ene u perifernim naseljima esto obolije
vaju od j e d n e vrste neurastenije k o j a se oituje u j a k o m osjeaju praz
nine, naputenosti i nepotrebnosti.'^

Zakljuak s perspektivom budunosti

P a r s o n s o v s k a s t r u k t u r a obitelji to se temelji na r a z l i i t i m ulogama

spolova danas se n a l a z i u p e r m a n e n t n o j k r i z i . Iz te e k r i z e s v a k a k o izai
i n e k i n o v i o b l i c i i s o b z i r o m na unutranju strukturu obitelji i s obzirom
na njezin i n s t i t u c i o n a l n i k a r a k t e r . S v j e d o c i smo sve rairenijeg feno
m e n a , osobito m e u i n t e l e k t u a l n i m k r u g o v i m a Z a p a d a , t z v . slobodnih
z a j e d n i c a k o j e vee v e o m a k r h k a v e z a e m o t i v n o g zajednitva. T u i t a m o
j a v l j a j u se pokuaji s t v a r a n j a v e l i k i h obiteljskih zajednica. I s t o t a k o ima

Usp. TALLMAN, Working-Class Wives in a Suburbia: Fulfillment or Crisis,

u Jurnal of Marriage and the Family*, X X X I , 1969, br. 1.

528
p o j a v a z a j e d n i k e obitelji, osobito meu n e k i m k r u g o v i m a m l a d i h koji
su n e z a d o v o l j n i sadanjim stanjem stvari i pokuavaju s t v a r a t i nove na
ine i v o t a u zajednici.

J a s n o je da s u v r e m e n a u r b a n a i n u k l e a r n a obitelj i m a svojih nega-

tivnosti, od k o j i h su najvidljivije o v e :

osamljenost starijih osoba, t j , roditelja, koji s o b z i r o m na svoju

djecu ive o d v o j e n o sa svim t e k o a m a i s t r a h o v i m a to ih donosi starost
i bolest;

i z o l i r a n o s t nezaposlenih e n a na gradskim periferijama, gdje su

osuene da troe svoju i v o t n u energiju u d o m a i n s k i m p o s l o v i m a i uva
nju djece; s v a k a m a l o b o l j a o r g a n i z a c i j a m o g l a bi im omoguiti inten
zivniji drutveni i k u l t u r n i i v o t ili n a p r e d o v a n j e u profesiji;

m l a d e je preputena samoj sebi zbog neorganiziranosti i zbog

pomanjkanja drutvenih o b j e k a t a .

K a o to se vidi, da bi se p o m o g l e ispraviti te negativnosti, p o t r e b n i

su e k o n o m s k i i drutveno-politiki z a h v a t i ire zajednice. U p r a v o u o v o m
m o m e n t u d o b i v a n a teini o s n o v n o stanovite K a t o l i k e C r k v e , izraeno
u m n o g i m njezinim d o k u m e n t i m a k o j i se b a v e socijalnim p r o b l e m i m a :
obitelj m o r a biti p r i r o d n i i drutveni c e n t a r svake organizirane zajed
nice i z a t o o n a m o r a biti mjerilo e k o n o m i j e , kulture, m o r a l a i politike
aktivnosti.''^

M o d a je to naa k r a n s k a utopija u sadanjoj kulturi i sociopoli-

t i k o j situaciji. A l i mi nismo k r a n i samo z a t o da se slijepo p o d v r g a v a m o
b u j i c a m a k o j e preplavljuju svijet i da p r i l a g o a v a m o z a k o n e E v a n e l j a
p r e m a puhanju k u r e n t n i h v j e t r o v a . K r a n s t v o j e uvijek posjedovalo
snage koje su u svakoj historijskoj epohi bile sposobne mijenjati posto
j e e stanje.

Ne t r e b a se stoga b o j a t i budunosti. V a l j a poeljeti da se ostvari o n a

shema budue obitelji k o j u p r e d v i a H i l l : fleksibilnost u organizaciji, vi
sok stupanj k o m u n i k a c i j e medu l a n o v i m a koji j o j pripadaju, b o g a t s t v o
interakcije u grupi, p o j a a n e i obogaene relacije u n u t a r obitelji, sma
njenje k o l i i n e t r a d i c i o n a l n i h z a b r a n a u n u t a r i i z v a n obiteljske grupe uz
porast odgovornosti, v e l i k a sposobnost k o n t r o l e u svim f a z a m a i v o t a ,
sposobnost definiranja vlastitih n o r m i u funkciji razliitih ciklusa obitelj
skog i v o t a te n a p o k o n o t v o r e n o s t obiteljskog sistema u svim dimenzi
j a m a drutvenog i v o t a . ' "

B e l t r a o p a k z a m i l j a buduu obitelj, n a temelju postojeih tenden

c i j a r a z v o j a , k a o udruenje m u k a r c a i ene, d a k l e m u a i supruge, k o j e

" Usp. Enc. IVAN X X I I I , Pacem in teris; GS, GE.

Usp. HILL, R., Modem System Theory and the Family. A Confrontation,
u >Informations sur les sciences sociales, Paris 1972.

34 2IVOT 529
je u p r v o m redu o z n a e n o solidarnou i k o m p l e m e n t a r n o u zajednikog
i v o t a dvoje p r i j a t e l j a i drugova u b r a k u i i z v a n njega. I s t i n a j e , k a e
on, d a suvremeni b r a k i z l a z i k a o r e z u l t a t ljubavi, ali s a m o k r o z prijatelj
stvo m o e rasti, r a z v i j a t i se i n a d i v j e t i . ' '

N a a drutvena i k u l t u r n a situacija sigurno nije i d e n t i n a onoj n a j

razvijenijih z e m a l j a o d a k l e smo crpli p o d a t k e z a ovu studiju. I p a k , stalna
tendencija industrijalizacije i s t i m u v e z i f e n o m e n a urbanizacije k o j i
stalno raste te p o r a s t u t j e c a j a m a s o v n i h m e d i j a sve vie ubrzavaju proces
r a s p a d a n j a r u r a l n i h i p a t r i j a r h a l n i h drutvenih, kulturnih i obiteljskih
struktura. Z a t o je na mjestu n a s t o j a n j e da se i k o d nas predvide p r a v c i
r a z v o j a suvremene obitelji naeg p o d n e b l j a na temelju studija i iskustava
onih sredina k o j e s u m n o g o vie n a p r e d o v a l e n a r a z v o j n i m s t a z a m a kul
ture i drutva. T a k o e m o i mi biti ukljueni u n a s t o j a n j e C r k v e da odgo
v o r i p o t r e b a m a i z a h t j e v i m a dananje obitelji u skladu s posuvremenje-
n i m n o r m a m a k r a n s k o g m o r a l a i socijalne n a u k e .

" BELTRAO, cit. dj., str. 219.

530