PierreBourdieu

STO ZNACI
GOVORITI
Ekonomij a j eziinih razmjena

P.eveli s iiancuskosa
qLK A i \4I A D I N S K ILJ A \

tl
II
napfrFa
ZAGREBI992

91:i-,

Naslov inoftika

PierreBourdieu
CE QUE PARLERVEUTDIRE
L'conomiedcs achanges
linguistiqus
o Fayar4Pariz,1939.

ofl',*'W
t ''
^-

Recenzenli
GVOZDEN FLECO
MILORAD PUPOVAC

CIP - Katalogizacija
! publikaciji
Nacionalnai sveudilisna
biblioiek..zae.eb
E 0 l :1 6 5 .7 4 1
BOURDIEU,Piede
SIo znaaigovoriri: ckonomija
jzianihrazmjena/ Piere Bourdiui
p.ev.li s francuskosa
Alka Skiljan...
ler al.l. - zssreb : Nsp.ted, 1992.210sr.. i 20 cm. (BibliolekaPsih.)
Prijevoddjela:Ce qitep4drveutdire.
biljcskuz tel(n-- Bibliografskc

SADRZAJ
,.........
uvoD
I H Z MJ E NA
I. E K O NO MI JLAI NG V I S T I CKRA
- -. . . .
jezika. . . . .
r. Proizvodenje
i reproduciranie
legirimnos
cijenai anticipiranje
2. Formi.anje
dobiti..........

1
II
2l
5l

8J
jez;k:
l. Ovlasteni
druitveni uvjeri djelotvornostiob.ednogdisku.sa.
.....,..
89
103
2.Obrediinstitui.anja.
.......................
l15
3. Snasapredsravlja:1ja
4. Opisivanjei prop;sivanje:
uvjeti ostvarljivost;politiike djelorvo.nostii njezine
granice....
..-.....l2'7

II. JFZI.NADJTLATNOSTISTMBOLI.KAMOC.....

...,..
I II. ANALIZEDISKURSA
-.....
i uobliaavanje
...........
l. Cenzura
2. )Vazn;( diskurs: nekolikosocioloikih razmisljanjao
"Nekolilotriri.lih opa,li u povodutnjige

I39
l4l

t1l
Kal<oairtti Kapial'<
prilog
analizi Montesquieuova
L Reto.ika znanstvenosii:
t91
l etta . . .
K A ZA IOIV LN A IP OJV OV A .. . .. .

2C8

U svom Po,tuiaJu uvodenjapojna negativne veliiine u fi'

lozofiu Kant zamiaijaaovjekasadesetstupnjevaSkrtostikoji
i s e b il j u .
nap o ro mo d d \ a n " e ' t . lu p n je \ an a (ro jip o b u o ; ' u
jedan
prema
bliznjemu,
dok
bav
drugi,Skrtacod tri stupnja,i
sposobanza analognunakanuod sedamstupnjeva,proizvodi
plemenituakciju od detiristupnja;Kantovje zakljudakda je
prvi moralnosuperiorandrugome,madaje,ako mjerimopremr iinu - dvd .rdpnjapremdceri-j.tupnj" on nesumnjivo infedoran.Mozdabismoimoraliprimijeniiisli6nuaritmetiku vrijednosti kad procjlfr:jemo znanstveneGdove...
Drustvenese znanosti,posveodito,nalazena straniSkrcaod
desetslupnjeva,i njihovebismo kvaljtetezacijeloispravnije
ocjenjivalikad bismoumjeli,na Kantovnadin,pro.a6unavati
kolike su drustvenesnageStoih one moraju savladati-To je
pogotovutoino kad je rijed o objektusvojstvenomdisciplini
iiji se utjecajprotezena svedrustveneznanosti,o onomjed,
nom i nedjeljivomjeziku koji sq kod Saussurea,
temeljina iskljudenjusvakeinherentnedrustvenenijene ili, kod Chom
skog,na povlasticiStose pridaje formalnimosobinamagramatikezapostavljajuiifunkcionalneprisile.
Budu6ida sam,malo prije no Stoje to postalomodnimkrikom, napisaojedan Skolskirad (koji sreiom nikad nije bio
objavljen),gdje sam,oslanjajuii se na metodiino )titanje(
Kursaopie lingvistike,pokuiavaoudariti temelje)opioj teoriji kulture(, mo:da sam bio osjetljivijiod drugih na najvidljivije posljedicedominacijete suverenediscipline- bilo da
je rijed o doslovnimprcpisivanjimateorijskihspisaiii o mehaniikim prenoSenjimapovrSinskishvaienih pojmova,i o

svim grubim pozajmnicama koje, razdvajajuij opus opentumi modus openndi, dovode do neodekivanjh,ponekad apsLrrdnihnovih interprelacija. Ali opiranje pomodnim oduievljavanjima niposto ne znaai otklanjanje koje bi islo do ignori
ranja: stoga mi se uiinjlo da djelo Saussurea,a zatim, u tre
nutku kada sam uvidio kako je nedostatanmodel govora(i
prakse) kao izvriavanja, i djelo Chomskog, kojeje priznavaio
znaaajnost genemlivnih sposobnosti, postavljaju sociologiji
b:1napiranja
Ipak, ta pitanja mogu zadobiti svu svoju specifianu tezinu
tek ako izademo izran granica zacrtanih samom nakanom
strukluralne lingvislike kao iiste leorije. I doista, sva sudbina
moderne lingvistike zapeaaienaje inauguralnim nasilnim ainom kojim Saussure
)ekslernuljngvistiku( odvajaod )inter-.
ne lingvistike< i, priznajuii samo ovu posljednju kao pravu,
iskljuauje iz nje sva istrazivanja koja stavljaju jezik u vezu s
etnologjjom, s politjikom povjjeiiu onih koji tjm jezikom govore, ili s geografijom podrucja na kojemu se on govori, jer
takva istrazivanja ne bi niSia pridonijela poznavanju jezika
samogpo sebi. Rodenaiz autonomiziranjajezika u odnosu
prema druitvenim uvjetima njegove proizvodnje, reprodukcije i upotrebe,nrDkturalnalingvistjkanije mogla postati dominantna medu drustvenim znanostima a da pritom ne djeluje ideolosk;dajuii privjd znans!venosti
naturalizacijisimbo
liikih objekata, tih proizvoda povijesti: kao posljedica prijenosa fonoloskog modela izvan podruija iingvistike inaugu
|alna operacija koja je, odvajajuii lingvisti6ko sredslvo od
njegovih druStvenih uvjeta proizvodnje i upotrebe, uainila
lingvisliku najvi:e pitudnom medu druitvenim znanostima,
proiiriia se na cjelokupni skup simboiidkih proizvoda, na
taksinomije srodstva,na mitske sistemeili na umjetniika djela.
Jasno je da razlidite znanosti nisu bile jednako sklone da
prihvate tog trojanskog konja. Zbog specifi6nog odnosa koji
etnologa povezuje s njegovim predmetom, zbog neuirainosti
)objektivnog gledaoca< Stoje implicira status vanjskog promatrada, etnologjja je postala najpogodnjjom i(vom. I uz
nju, dakako, tradicionalna povijest umjetnosti ili knji:evnos8

ti: u ovomje sluiaju unosenje

analitieke
melodekoja pre!
postavl.janeutralizacijufunkcija samojoi potvrdivaloonaj
naainshva&njaumjerniakogdjela kakavsu oduvijekzahiije_
vali poznavaoci,
tj. >aistu<i tisto >internu<dispoziciju
koja
iskljulujesvaku)reduktorsku<referencijuna )vanjsko(okruienje;na taj je naain,stianokao molitvenjmlin u jednojdrugoj domeni,semiologijaknjiZevnostiuzdigla kulr umjetnia_
kog djela na visi stupanjracionalnostia da nije promijenila
njegovefunkcije.U svakomsludaju,ma.ginalizacijad.uitvenoga,koja omogu6ujeda sejezik, ili bilo koji drugi simbolidki objekt,tretirakao finalitet bezsvrhe,uvelikeje pridonijela
uspjehustrukturalistiEke
lingvisrjke,jer je )iistim( primjena
ma posveintemei formalneanalizedala drazigrebezposljeTrebaloje dakleizvuii svezaktjuike koji proiztazejz ainjenice ito je Iingvistii njihovi imitaroritako odluino potiskuju
dinjeniceda je, kao Stoje utt/rdivaoKurs op'e tingvistike,
)druitvena prirodajezika jedna odrlegovih internih osobi_
na(, i daje druitvenaheterogenobt
jeziku.Trebainherentna
lo Jeto udiniti,znajuiip.itomda su rizicitog pothvata
veliki
i da najmanjimedunjima nije onaj privid grubosrilto ga za_
dobiva svaka,i najsuptilnijai najpreciznijaanalizakoja je
kadraizvuii na povriinu potisnurisadriaj(i kojaje zbogtoga
znaju6ida za istinutrebaplaritivisucije_
'kriva();ukratko,
nu da bi se postiglamanjadobi!razlikovanja.*
* U drugom dijelu ove knjige ponolo
* obja\rjuju, ! vile iti naiF izm!
r _R n o n o b l r l r . i . z l i .
/r
o o g t r \ r t ; , a n er .
J e . r " n p r r r ', r . r o .
'q
: d L t o r e N o '" r , l e . o n J i r i o n , o . " c . d e
.f cd..leoudr..or..rir..
Actesde la rcchercheen scienceJsr.%/.s, 5 6, srudeni r975, su_ t8l_ 190:za
r. poglallje, Les * d insitution, A.tc-i de /a re.r..e
res.4l..lipanj 19i2, sr.. 58-61(saopienje na kolokviju ,Les rires de passase
aulourd hui odrzanom ! Neuchatelu! tistopadu t98l)r za 4. poclavlje D;nre et p.escnre,A.res de /, rcche'che et sciehcessocjates,:t8,svibanj t98I,
U r . , e n d . F ' I d . l - J , e e o o n o . o o b r \ '. u , u . u 2 . p o s t A j L . I r r e o I
"e
ie de M r r . : o i q r " . r e - i r o r e . .
r q re . ; p r o D o so e - e u e r q , e . e m - . q r e .
( r ' lq l e , a o l o p o \ d . L , e l e C r p r "
..r.rc.d,/rre./rr,,n,
e n , c , , n , e , , o c,r l. . \ 6 q r d e r ' . o - ) . . - o ) . o u l p o g , d t , u L e n o , o . r , e r t r J r . C o r tl i .
liu o . u n c . l 'd l ) . e d . i r l t e r v . e q L e u a . G . J c t t r c . h e t . h e e . s \ 'c n cessr.a/es, l5- Judeni t93l], sti. 2t-25.

I. EKONOMIJA LINGVISTICKIH
RAZMJENA

Sve oblike dominacije Sto ih lingvistika i njezini pojmovi

jos i danas ostvaruju nad druitvenim znanostima Sociologija
moze izbjeii jedino pod uvjetom da osvijetli postupke konstruiranja predmeta pomo6u kojih se lingvistika zasnovala,
kao i druitvene uvjete proizvodnje i cirkulacije njezinih temeljnih pojmova- Lingvistiaki se model dogao tako lako pfenijeti na pod.uaje etnologije i socjologije zato Stoje lingvistici bilo dopuiteno da formulira najbitniju slvar, to jest Trtelektua!;stiiku filazafiiu po kojoj je jezik u prvom redu predmet razumijevanjaa ne sredstvoakcije i mo6i. Prihvatiti saussureovski model i njegove pretpostavke znadi iretireti druitveni svrjet kao univerzum simboliikih raz!1iena i reducirati
akciju na komunikacijski iin koji je, kio saussureovskigovor, predodreden da bude desifriran uz pomoi odredene Silre ili koda, jezika ili kulture.i
Ako ielimo mskinuti s takvom lllozofijom drustva, tada_
moramo pokazati da je doduse dopusteno dfuslvene odnose
promatrali kao simbolia- pa i same odnose dominacije
ke interakcije, to jest kao komunikacijske odnose koji u sebi
sad{iavaju poznavanje i prepoznavanje,ali da pritom nipolto ne smijemo zanemadti iinjnicu da jeziine razmjene, ti
komunikacijski odnosi par excellence,ptedstavljajutakoder i
L Na drlgon san njestu pokuiao analizirati epistemoloskonesviesno
, r \r u , a z m d . r o t e . r r r e p o , r r v l r t , o 'r j e S 1 u ' L , e v e o m Jp r o d i . a \ o r 8 ,r .
dio u konstrui6nje predmelasvojstvenoslinsvistici, alisu ih tasniji ko snL
ci sau$ureovskoenodeh zabonvili ili polisnuli (usp. P. Bourdie!, ae sdrs
p/ "l.q d e , P r d z . E d o ', d e M n u i r . J a q o . . r . ( l d ) .

1l

odnosesimboliakemoii u kojima se realizirajuodnosisnaga

izmedugovomikaodnosnoizmedunjihoyih grupa.Ukratko.
polrebnoje prviadatiuobidajenualternativuizmeduekonomizmai kulturalizmai pokuiati elaboriratijednu ekolomiju
simbolidkihIazmjena.
Svakiiin govorenjai, opienitije, svakaakcija zapravoje
konjurktura,susretneovisnihkauzalnjhnizova:tu su, s jedne strane,dmatvenooblikovanedispozicijejezidnoghabitusa, koje impliciraju izvjesnusklonostgovorenjui izricanju
toanoodredenihstvari(ekspresivni
intercs)i izvjesnasposobnos! govorenja,deJlniranau jsto vrijeme i kao jezi6nasposobnostneograniienogstvaranjagramati6kiispralnih diskursai kao druitvenasposobnostkoja omoguiujeda se tom
kompetencijomprimjerenosiuZimou odredenojsituacjji; s
drugestrane,!u su strukturejeziinog triiita, koje se nameau
.ankcrjai cen,,urd.
kaocu.ra.specifien'h
Ovajjednoste!nimodeljezidneproizvodnjei prometakao
odnosaizmedujezianihhabitusai trziatana kojioa oni nude
svojeproizvodene nastoji ni odbacitini nadomjestitispeci'
fidnoIingristidku
anaiizukoda;ali on omogudava
da serazu,
miju greskei neuspjesina koje seosudujelingvistikakad djskurs ! njegovukonjunkturalnomsingularitetupokusavaob
jasnitipolaze6i
od jednogjedinogfaktora,od )iisto( lingvistidkekomperencije,
definiraneapslraktno,bez ikakva obzira
na sveono ilo ta kompetencijadugujesvojimdruStvenimuvjet;maproizvodenja.
I doista,svedotledok lingvistibuduig,
norirali ograniie4jeloje je bitna komponentanjibove znanosti;preostatie im jedino da oaajniakiu jeziku tragajuza
o!1n1stose nalazi u. q+Stvellm glryslqg_g iijim okvirima
t:
jezik funkcionira,ili da se bavesociologijoma da toga nist
svjesni,a to znadiuz opasnostda u gramaticisamojotkrivaju
.
:,.: : :rqlg !J9je ll !j]L unijela lingvistovaspontanasociologija.

Gramatika nudi samo veoma djelomidnu deflniciju smisla,

a potpuno odredenje znadenja diskursa osfvaruje se lek u
njegovu odnosu s triiitem- Jednu, ne bai beznatajnu kolidinu
odredenja toje praktiaki odreduje smisao zadobiva diskurs

!4

automatskii izvana.U izvoriitu objektivnogsmislakoji se.ada u jezidnojruzmjenipostoji najprije razlikovnavrijednost

kao rezultat odnosakakav govornici,svjsnoili nesvjesno,
izmedujezidnogp.oizvodaStoga nudi drustveuspostavljaju
no obiijezenigovorniki istowemenoponudenihdrugih proizvodaunutar odredenogdrustvenogprostora.Osim ioga,tu
je i dinjenicada se jezidni proizvodpotpuno ostvarujekao
porukajedino ondaakoje tako iretiran,to jest akoje desifri- -- ::
ran.i da 5einrerprerac;j.Le
sheme)ro ih primaocipr:mjenju"
ju u . \ o rr k re a riv n o m
u s ro ia n iu
o o n u d e n opgro ; z \ o d arog u
vise ili manjerazlikovatiod shemapremakojima se raviala. - . t '
proizvodnja.Tim svojimuiincima, koji su neizbjezivi,trzisie .. ..
sudjelujeu stvaranjune samosimboli6kevrijednostidiskursa-' :_
re go I nj eeovd.mi )l d.

U toj bi s optici moglo ponovo raspraviti pitanje stila: taj '"

)individualni pomak u odnosu prema jezidnoj normi(, ta
osobena eiaboracija koja teii za tim da diskursu da distinktivna svojstva,egzisti$ kao fenomen samo u odnosu prema
subjektima koji ga opazaju, koji faspolaiu dijakritidkim sposobnostima \totalenj^ ftzlike izmedu razliiitih naiina iskebi24 izmedu raznolikih \rjesdinagovorenja. Zbog toga sril
lo daje rljea o poezijiu uspdredbis prozom,bilo daje rijeao
nadinu govorenja odredenog(druStvenog,spolnog ili genera'
cijskog) razredau usporedbi s naainom govorenja nekog drupostoji jedino u odnosu s agensima koji su
gog razreda
opfemljen;.hemamaopa)anjx i rred'rov]rja ldkve omogu6uju konslituiranje stila kao skupa sistematskih, sinkretski
opazanih razlikovnih obiljezja. Na jezidnom trziitu nije u opticaju )jezik(, nego diskursi koji su stilistidki obiljeieni - u
isto vrijeme na polu proizvodnje, utoliko ito svaki govornik
od zajedniakogjezika gfadi vlastiti idiolekt, i na polu rcepci'
je, utoliko Sto svaki p.imalac sudjeluje u p.ofuvodnji ponke
koju i prima i vrednuje unose6iu nju sve Sto sa6injavanjegovo pojedinadno i kolektivno iskustvo. Na svaki se diskurs
moZeprimijen;riono iro je bilo reaenoza poerskid;skursza
to Sto on, kad je uspio, s maksimalnim intenzitetom djeluje
na budenje plomjenijivih, o pojedincu ovisnih iskustava: za
rdzlrkuod denotdcijc.koja p-edsra\l'a.kon.tanI:rn dio. za15

jednidkisvim govomicima(r,konolacijaupu6ujena singula.itet individualnih iskustava,a to se aogada zato ito se ona

uspostavlja unutar druitveno obiljeienog odnosa u kojem
primaoci primjenjuju raznolike instrumente simboliakog usvajanja. Paradoks komunikacije sastoji se u tome sto ona
prtpostavlja postojanje zajednidkog medija, koji medutim
- to se dobro vidi Lr granidnom slu6aju, kakav je poezija,
gdje se destoradi o prenoienju emocija - postize uspjeh jedino tako ito budj j obnavlja singulama, a to znati druStveno
obiljezenaiskustva. Univerzalno upotrebljiva rijea iz rjeanika
samoje proizvod neutraliziranjaprakti6kih odnosai nema
u praksi ona postojijedino
nikakvu druslvenuegzistenci.iu:
uronjena u situacije,tako da 6ak i znaaenjskajezgra. koja se i
na razliaitim trzistima odriava reiativno neiznijenjena, moze
ostari neprimijedena.rKao sto je zapazio Vendryes,kad bi rijeii uvijek poprimalesvesvojesmisloveistovremeno,
diskurs
pdmjeru
bi
kao
u
rijedima;
ali
kad
bio
neprelidna
igra
bi
'1ouer',/o., r. 'najm iti' , i ')o.rer' laudarc'h\alili', - svi smis'
Iovi sto ih ofr mogu zadobitibili potpuno nezavisni,svebi
Razliaiigrerijeiiml 1.1naposeideoloike)poslalenemogute.a
ti smislovin.re rijeaiodredujuse unutar odnosaizmedunepoeigue.pfcAdC
deArzrous 1,
r,rp Er"r"-i", r, rrnunication
1969.
str.:l- 26.
Pariz.
C!llimard,
Craf1,

L SposobDosrda se si$!hlno poiDe ratiani smislovi !ne rlieti Gposob

iosl aroje testo djere rz!. resto\i intelisencije)i. , rorrDd. sposobnostpak
rianoe nanipulimnja tim smjslovina {na p.injer. re!kriviranjem prlol.oe
zn aa en jaob ian ihr ijet i. i{ ao ar ot o r ado. ine llloz of i ) d o b 'o j e f l j e f i l o o n e 1 i
pianesposobnostikoja znanstvenikuomosucuje da se iaaupaiz siiuacije i dl
razbije prakriaku relaciju koja lijea povezuje s odredenim prakti.kim kon
teknom, zatvarajuaije tako uiedan od njezilih sDislovr. da bipromalrao d
jet po rbi i zi rbe. to jest liao geomelrijsko njeno s\ih nogudih rclaciia
slu.rjeli
prema snuacijana koF su p.iron reriie kao sanri
'specifi.ni
nosuaega(. Ta sposobnost poisiavanjt razliailim jezianim razli.itostina
sukcesiho i. pogotov!. simukano, s!akakoiejedna od naislabije!aspronranjenih sposobnosli.jers. ovlddavanierazliairimjcziirin razliijtosdmr i. po_
soro\u, odnos premaFzianoj dje!ahonisto ea Io ovladaranF !retposlavlja.
noeu sreaiFdino u posle odrcdenin iivotnin utjelima pogodnim za u!
posravljanje!eusilFnoe i dezinteresiranogodnosa prena jerianoj djelatnor
ti(usp., ! radulP Bo!rdieu iJ. C. Paseron,Rapan PtdaSoeique et cotunu'
rr@rto,. anali^ koja pokazujekako s obziron na socijalno Porijeklo, varnr
tnplhLda iziaDq reeist1, ti. stupanj ovladavaniajerianim razl!airosrina).
-1. J: vendrtisj le /,,9,9e. latrctluctio. linguistigue i IHistoirc. Patlz.

A r binM ic hel.r 9 5 0 s. tr.:0 8 .

16

promjentivejezgrei specifilnelogike razliditihrr:iSta,koja

se i samnobjektivnosituirajus obziromna trziStena kojemu
se odredujenajopiiji smisaore rije6i. Oni simultanoposroje
jedino u svijestiznanstvenikakoja ih objelodanjujeraskida_
ju6i organskupovezanostizmedukompetencijei trzista.
Religija i polirika postiiu svoje najuspjesnijeideotoSke
elektezahvaljuju6imoguinostimaStoih p.uZapolisemijainherentnadruStvenoj
svep.isutnosti
legitimnogjezika.U raslo,
jenom drustvutakozvaneopie imenicerad, porodica,majka,
ljubav,poprimajuu stvarnostirazli6ita,pa daki opreanazna_
aenja,bududida se alanoviisre)jeziine zajednice(sluze,vi_
ie-manje,istim jezikom a ne uporrebtjavajunekolikoraztiaitih jezika - zbog uoifikacijejeziano8trZistapojavljujese,
naime,zacijelo sve vise znaaenjeza iste znakove.jBahtin
upozo(ayana iinjenicu da u revolucionarnimsiluacijamaop,
ie djeai poprinraj oprednesmislove.Zaptavonemaneutral,
nih rijedi:ispirivanjepokazuje,na primjer,da pfidjevikoji se
obianoupotrebljavaju
da bi iskazaliukuseaeslozadobivaju
u
fazliiilimklasama
razliaite,
po ekadsupfotnesmislove;rijed
)soigne(,'soanjiran',
'odnjegovan',
'veomauredan',
rijedkovole
malogradani,
odbacuju
jer za njib ona
.ju
intetektrralci,
upra\o odale nesto malogradansko,
uskog.udno,sihitavo.
Polisemianost
religijskogjezika i ideoloskiefekr ,rTrlact;
op.eCrorriili poricanjapodjelalto ga on proizvodiproizlaze
odatleStoreligijskijezik _ po cijenupo,,royn
ih interpretacija
kakveimplicira proizvodnjai .ecepcijaop6egjezika vezana
uz govornikekoji zauzimajurazliijte pozicijeunutardrustvenog prosto.a,pa su prematomei njihovenakanei njihovi in_
teresirazli6iti- uspijevagovoritisvim grupamr,a svegrupe
mogunJrme
govoriti;sup.otnotome,jezikmatematike
moze
osjguratijednoznaanost
rijedi )grupa( jedino srrogomkontrolom homogenostigrupe mitematiaara.Reiigije nazivane
univerzalnimanisu
vniverzalneu istomsmislui pod istim uvjetimakaoznanost.
Posizanjeza neut.aliziranimjezikom nuznoje svaki put
Z t s i D . o i z o o - r e . p " i d o . 1 " c r . r , . 1 n " . - o d r e d " nm : n , n u n i o t
r.du \id.dm". .ro /ia id_ .
mi.
"ipr.(,".-.iinr,n,Dr_mrer
q.,n '. r 'e
'

.'

-1\

-o'r b.

e 6!pffi1.-

",

t7

kad treba uspostaviiipraktidkikonsenzusizmeduagensai1i

grupaagenlatiji su interesidjelomidnoili polpunorazliditi:
a to zna6i,dakako,u prvom redu u sferi lgitimnepolitiake
ii_
borbe,ali i u transakcijamai interakcijamasvakodnevnog
(odnosno
u
kolonrjalnim
vota.Komunicjrafljemeduklasanra
ili polukolonijalnimdrustvima,medu etnidkimskupinama)
uvijekznaaikritienu situacijuzajezik u upotrebi,ma koji on
bio. Ono naimepokazujetendenctuvraianja smislukoji je
najuoEljivijeoptereiendruitvenimkonotacijama:)Kad pred
nekimtko je tek nedavnootiSaosa selaizgovoriierijea selial,
nikad ne znatekako ie je on prihvatiti.( U tom sluaajune
rijedi.To objektivnoizazvanorazotkri'
postojevisebezazlene
jezika Svajedinsfi'enostuobidajenog
prjvidnu
vanjerazbija
poprimitj
dva
u
nekom
trenutku
izriaaj
rnoie
ka rijea,svaki
posiljalac
ga
ie
shvatiti
ovisnoo naiinukako
smisla,
opreana
koji neprimjetno
i primalac.lngika vefbalnihautomatizama
vraiaju rijea na uobidajnuupotrebu,sa svimvrijednostimai
predrasudama
Sto ih ona implicira, krije u sebi neprestanu
rgafiranja<,
kadrog da u jednom jedinom tre_
opasnostod
znaladkiodrzavanuz pomodaitavih
nutku ponistikonsenzus
strategijauzajamnihobzira.
Ali simboliakudjelotvornostpolilitkih ili relieijskihjezika
ne bismo mogli potpuno shvatitikad bismoje reduciralina
uainaknesporazunakoji pojedince,u svakompogledumeu is
l.rene.
navoden.rlo da se prepoznaju
du.obno.uprotsld\
toj poruci.Uieni diskursinogu postatiefikasnizbogskrovitog podudaranjaizmed! strukturedruitvenogprostoraunuiar kojeg se proizvode poliiiake,religijske,umjetniakeili
filozofskeoblasti i strukturepodrudjadruitvenihklasau
kojoj su smjesteniprimaocii u odnosupremakojoj oni i[terpretiraju poruku. lz homoiognostiizmedu opreka inherentnih specijaliziranimoblastimai podruaja drustvnihklasa
koja dolazi do izraZajana_
proizlazisuitinskadvosmisjenost
poseonda kad ezoteriakidiskursi,lireii se izvan svojeuske
oblasti,podlijezu nekoj v|sti automatskeuniverzalizacijei
prestajubiti samoiskazidominantnihjli podloznihsubjekata
unutar odrcdenespecifidneoblasdpa postajuiskazikoji v.ijede za svedominantneili svepodloznesubjekte.
I8

U svakom sludaju, drustvenaznanost mora biti svjesnaau,

tonomnosti jezika, njegove specifiane logik, njegovih, samo
njemu svojslvenih plavila funkcioniranja_ Napose, nemoguie
je razumjeti simbolidke uCinkejezika ako se ne uzima u obzir
tisuiu puta potvrdena dinjenica da je jezik prvi formalni mehanizam dte su generativnemoguinosti bezgrani6ne.Ne postoji niita Sto se ne bi moglo re6i, a moze se redi i nista. Sye
moze bili iskazano u jeziku, dakako u granicama gramatid,
nosti. Otkadje to Frege dokazao,znamo da rijedi mogu imatj
smisao a da se ni na Sto ne odnose_To znadi da se ispod formaine toanosti moZe ktit\ semanti'ko odvajanje. Sve rcligijske leologije i sve poliritke teodiceje iskoristavalesu iinjenicu dd generativne
,po(obnosrijezikdmogr prJeii g-anjceintuicije ili iskustveneprovjere pa tako mogu proizvoditi tormelno isprarne ali semantiakiprazne diskurse. futua1i pred
stavljaju granidni sludaj svih onih sittj3cija nametanja. gdje
se, pfekticiranjem odredenestruanekompetencije, koja mo;e
biti veoma nesavlsena,prakriaki porvrduje drultvena kompetencijalegitimnoggovornika,koji je ovlastenda govori,i to s
je zapazioda su u indoevropskim
autorLtetom:
Benveniste
jezicina rijeai koje sluze za izricanje prava povezanes korijenom 'reii . Pfava rijea. formalno ispravna, samim time
i 1l)
. pfil cni-1iz;ledom na uspi-h . prererd ra nd izricanlepr.
va, to jest onoga Sto treba da se ostvari-Oni koji su, popul
Maxa Webera, magijskom ili karizmatskom pravu kolektivne
zakletve ili ordalija suprotstavljali racionalno pravo temeljeno na proraaunljivosti i predvidljivosti zaboravljaju dinjenic
da je svako, i najrigorozni.jeracionalizirano pravo tek uspjeSan6in druatvenemagije.
Juridiiki je diskurs stvaralaakigovor koji oZivorvoravaono
lto iskazuje.Taj je govor granica prema kojoj reZesvi prformativni iskazi, blagoslovi, proklinjanja, naredbe, ielje ili pogrde; drugim rijeiima, to je bozanski govo., izraz bozanskog
prava koji, kao intuitus originarius ito ga je Kant pripisivao
Bogu, daje egzistencijuonomu 5to iskazuje
za razllkn od
.tih deriv:rar;h.lon\tarivnih iskaza.koji samo regisrrirdju
neku preegzistentnudaiost. Nikad se ne bi smjelo zaboraviti
da jezik - zbogsvojeneograniaene
generativne,
ali ujednoi,

19

u kentolskomsmislu.ortrrrrre sposobnoslikakvu mu daje

njegovamoa da o:ivonorala proizvodecikolekii\no prizna'
predod:buo egzistencjjj p.ed'
lu, ina taj naainosl\'arenu,
oslonacsnu o apsolutnoimo6i.
stavijazacijeloprvorazredan

l. poglavlj

Proizvodenjei reproduciranje
legitimnog jezika
,Kao iro ste rekli, gospodin! Morali bi
postojari zakoni koji bi ititili sreiena zn!rl d.
Uzmite, na p mjer, jednosa od naiih
dob.ih daka. skromnoe, marljivog, jednos
koji je vei u poaernin razredirna x poseb,
noj biljeznici zapisivao pojedine formure
iztaza\anj^.
I koji je, gutajuai !okom dvadese! godjna svi ku.i j ea svoj i h protesora,na kraju
stkaoneku vrsl u si rne l nrel ekrual ne
ust edevrne:zar mu ona ne p.j pada j edn ako
kao sto bi mu pri padal akuaa i i i novac?(

)Nasuprot

bogalslyl,? a koja inpjiciftju

simultano

posje-

dovanje a ne podlieiu nikakvoj promjeni, jezik prirodno uspostavljapotpunuzajednicu,gdje svi slobodnocrpu(i iz opteg blaga,spontanopridonosdnjegovuoauvanju.('Opisujuii simboli6koprisvajanjekao nekuvrctumistianepafticipacije koja je opdenitoi podjednakodostupnasvakomupa prema tome iskljudujebiio kakvo razvtasrenje,
AugusteComte
prda pravi primjer one iluzijejezidnogkomunizmakojomje
opsjednutacjeiokupnalingvistidkateorija.Tako,recimo,Sau,
ssurerjesavapitanjeekonomskihi drustvenihuvjetaprisvajanja jezika a da ga uopte ne mora ni postavljatijer se,kao i
L A. Cohte,s_vsr.ifte
deporrgld pdsrrya 'I. I1.Statiquesociate,5.izdanje.,Pariz,Sicsede la sociCrC
posirivisre.
1929.sr..25,1(potcnaop. Bou.-

2l

Auguste Comte, utjeae metalori blaga, primjenjujuii je jednako i na )zajednicu( i na pojedinca: on govori o )unutrasnjem blagu<, o rblagu deponiranom kroz govomu praksu u
subjektimapripadnicima iste zajednice(, o )zbiru individualnih jezidnih blaga<, ili pak o )zbiru otisaka deponiranih u
svakom mozgu(. Zasluga je Chomskoga 5to je univerzalnom
subjektu'govofiiku eksplicitno pripisao savrlenu jezianu
kompetenciju kakvu mu je saussureovskatradicija pridavala
prcSutno: )Lingvislidka se teorija, po temeljnoj pretpostavci,
koj; je integircn u
bavi idealnim govonikom-sluiaocem,
jezitnu
potpuno homogenu
zajedn;cu, sawieno vlada svojin
jezikomi zaSricer\
je od pojava koje r/iu granatitki peftinen
t e, kao sto su ograniaenjapamienja, nesabranost,slabljenje
pazrje ili inleresa.ili g.eskeu pr im'enjivdnjujeziarog /nonia
u realizacijama-Takavje bio, dini mi se, stav osnivadamoderne opie lingvistike, i ne vidim njjednog uvjerljivog razioga da
je
on bude mijenjan.<rUkratko, u ovoj optici kompetencija
jezik.rJe'
kod Chomskogasamo drugo ime za saussureovski
ziku kao )opiem blagr.r( sto ga kao nedjelj;vo vlasnist\roposjeduje cjelokupna grupa odgovarajeziana kompelencija kao
rpolog( tog )blaga( u svakompojedincuili kao participacija svakogalana )ieziane zajednice( u lom javnom dobru.
Promjena u jeziku prikriva on} fictio ju ! s pomoiu koie
Chomsky, pretvarajuii zakone imanentne i!timnom diskursu u univerzalnenorme s\,akeprimjerene jezidne prakse,\'je5to izbjegavapitanje ekonomskih i druStvenihuvjeta stjecanja
legitimne kompetencije i uspostavljanja trziSta na kojemu se
ustanovljava i nameie ta definicija legitimnog i nelegitimnog.4
:. N. Chomsty, Aspe.rs ofrhe meaLv otSyntax,Canbtidge, M.l.T. Pre$.
1965.s1r.3i ili, iakoder, N. Cnonskl et M. Halle, P.tc1pes de phorolagie
girir,.n,e prev. P. E.c.e!C. Pariz. Le Seuil. l9tl, str. 25 (potcnao P. Bour3. San je Ch om s k l ek s plic it nopois loiet io t a dv a p o i d a . b . r u t o l i k o s r o
je kon pd en ciju def ini' ao k ao, poz na\ aije c r am a r i k e ',( N . c h o h s h l , i M
Ha le./o c.,? ./ili k ao , inr er ior iz ir anueene. ali\ nug f a n r a t i l u ( ( N . C h o n s l ) .
Currrent ksDesin LnteLi..ti. rreor), London. Hag. Vouton. 1964.str. l0).
4. Iako ie Habernas $oju .i(u reoriju ,komunikacijske konrperenciF.ru r,r/t,
btl komunikacijske sirlaciF. do\riio i 2aokruzio izjaloo o na
n.1 "m. to , ." - d. o. r , " , , , - . . " r r r p e. : ie .

22

Sluibeni jezik i polititko jedinstyo

Ako se Zeli pokazati kako lingvisti samo ukljuauju u teoriju prethodno konstruirani predmet, zaboravljajuii pritom
druitrene zakote ajego\a konstruinnja t prikrivaju6i u svakom sludaju njegovu drustvenugenezu,tada se za 10 ne moze
naii boiji primjer no Sto su oni paragrafi Kufia opte lingv;sr?keu kojima Saussureraspravlja o odnosima izmedu jezika i
prostora.j Hoteii dokazati da prostor ne odreduje jezik nego
da jezik odreduje svoj prostor, Saussurcnapominje kako ni
dijalekti ni jezici ne poznaju prirodnih granicajer neka fone!
ska inovacija, na primjer zamjena latinskog cglasom s, sama
determinira podruije svoje rasprostmnjenosti unutrainjom
snagom vlastite autonomne logike, posredstvom skupa govornih subjekata koji prihvaiaju da budu njezini nosioci.
Ova filozofija povijesti, po kojoj je interna dinamika jezika
jedini uzrok granica njegova sirenja, sakriva specifiino politiaki proces unifikacije koji na kraju dovodi do toga da se odredenomskupu )govornih subjekata(praktiiki namei prihvlraanjesluibenog jezika.
Saussureovskijezik, taj istovremeno zakonodavni i komu,
n;kacijski k6d koji postoji i odriava se neovisno o svojim korisnicima (o ,govo.nim subjektima<) i o svojim upotrebama
(o )tgovoru(), ima zap.avo sve opiepdznate osobine sluZbenog jezika. Za iazliku od dijalekta, on je uZivao sve blagodali
institucionalnih uvjeta nuznih za univerzalnr kodifikaciju i
iz\od.ih snr-ga.on iprk nije moeao izbFii ideoloiki uantak apsolutizaci.je
. e l r r i v n o g ,u a i n a ks t o g a o a l t R i a m ou s u t n j a n i r e o . t e k o d p e t e n c i j eC h o m
> k o g a( J . H a b e r m a s ,T o N a r d a T h e o r yo i C o n m u n i c r i i ! e C o m p e r e n cei.n :
H . P . D r e i t z e l .R d c c , f S o . r b l o g _ v . 2l t.7 0 , n r l l 4 1 5 0 ) . M a k o l i k o d a F .r
ftjema i provizo.na. i p.inijeijena Fdino zaro da bi ,omoguiita( proualld,
nje'deronnac!a .isre irresubjek(i!nosti(, ide,/tz,ct, (porpuno oaira u
u p o t . e b ir a k r i h p o j m o v ! k a k l i s u , o ! l a d a v a n j eo p a i m k a r e g o j ! n a k on sr i ,
rucije dijaloea( il!
go!ora, dererminiruna.isrom subjekrivnortu<l
'siruacija
uipijeva iz komunikacijskih odnosaprakti.ki izbaciii odnosesnasatoji se u
njima osFa.uju ! preob.aien! obliku: dokaz za to prlza netdriiko pGozimanje pojn'ova kaka! je ilacutiaozry rorce {ilakuciona snaeal koji reii zr
iim da snacu rijedismjeni u rije.i samea ne u ins(irucionalneuljere ojihore
5. F. de Saussu.e, Cou6 de lihguistique getCr,/c, Pariz i Lausanne.
P a y o t ,1 9 1 6 ,5 . i z d . 1 9 6 0 ,s t . 2 7 5 - 2 3 0 .

23

72 namelnutoo_pLeprih\aianje. Na laj ndain priznarj(\ije

I|r manJeIomptetno) po,/nztu cijelom djelolrugu odredene
politiik vlasti, on zauzvmt pridonosi uavrsienju vlasti
koja
je temelj njegove dominacije: on, naime, medu svim
danovi_
ma rjezidne zajednice< koja se, prma Bloomfieldu, tradjcio_
nalno definira kao rgrupa ljudi koji se sluze islim sustavom
jezianih znakova(6, osiguava onaj minimum komunikacije
koji je lvjet ekonomske proizvodnje pa dak i sjnbolitke do_
mrnacrje,
covoriti jednosravno o jeziku, bez rodnijeg odredenja,
onako kao ito to iine lingvisti, znadi prelutno prihvaiati s/ul6eau definiciju siuZbetog jezika ieke poliriake zajednice: to
je onaj jezik Sto se unutar teritorijalnih granica te
zajednice
nameaesvim njezinin pripadnicimakao jedjni legitiman,a
nameie se !o kaaeSorianije5ro.jesluzbena situacija u kojoj se
on upotrebljava( jetju ,sluzben( veoma se toino prevodi
pndie\ /orml/ IoJim (e ctu/e line\i.ri engte\koejezianoo:/
raTuI. Kdo p.orzvod
"ulora Loii \u o\laiteni da pisu, l,l).,"n
i kodificiran propisima gramariiara j profesora, aija je zada6a u,,ro d.
-tulliujLr u g).re njego,u pro.itnu uporreUr,.lez,1
ie,(dd u sm'.lu sifre tojd omopu(-ie u.oo..a\ljdnje ek\i\a.
lencjja izmedu zvukova i znadenja,ali i u smislu suitava propisa koji reguliraju jezidnu praksu.
Sluzbenije jezik usko povezans drzavom.I to i u svojoj
genezii u svojoj druSivenojupotrebi. U\jeti konslituiranjajedinstvenog jezidnog tdjira, kojim dominira sluZbenj jezik,
slvaraju se u ptocesu konstjtuiranja driave; obavezanu slui_
benim prilikama i u sluzbenim prostorima (u Skoli, u javnim
6. L. Bloonfield, ar,gulgq London. Ceorge A en. t958, str.29. Kao
no
-a L !L ?o \.ta ko . i; ' ie. . " - . n"m ". . je I r lenic - d" r e r e / i \ n e n r m " ( . .
\r dli r o- \ nc r or in on. , oie
e"o s r a . r e e - " n i e d r " L j e
Ii::,]".'"'J""
po
trqo m,'1r u\ r no\ t j. n, , r inu t oi j"ar bi. . ar "ni ! i : a J e " . b i r , . . n o . .
r r
srro r
o J ez ilu) ieno, - d. a. , aLo i: t o I bt oo r i e d n . \ d . r o , i i 1
te.
-a nGlr
obzir polili.ke i institucion"l,e u"j.r" ,h.j!_
soDnoEraznnue!anla<.
-.
tap \ lot-2 , t oJ ir er j . . I o. . ?nr . - r . t on( r o , r J r '. I
Feo\.r.-..
,r -n -P
e /,r
Tdra ?t , luodl- ai ; , r , oo. ot u. le. no
trLto\e - /\je.
o . obr . popr m ar dt ode, r .
enet r . . , u t o g p , r d j e . a - + /
pr ir : e. "- obr d. r m ". r o h . t - \ i m . o . m e . . , . 1
".
oen s prop$rma, p.avov,tl.n (fotuat alreenenr.

21

.lu,/banrd.u politiclim insrirucijdmaird.r. raj drTavnrjez:k

postaje leorijske norma prema kojoj se objekti\.no mj.,re sve
iezianeptakse.N,kogane opravda\a nepoznavanje
j.czianog
/dkona. koti ima svojeprdvo.udneorgane.grdmaocare!
isvo.
je organe prisile i nadzora, nastavnike i profesore, ovlaltene
da optenito isplt\rju i pravnoj sankciji Skotske kvalifikacije
podvrgavajujezidnu sposobnostsyr, govomih subjekala,
Dd bi .e teddn n"'ctni,,rJTavanjd
izmedu !ise njih Uedan
jezik u sludaju dvojezidnosti,jedna uporrebajezika+:slu6aju
dru:r\" pod;elienogu kla5ernamernuokdo ied;ni legirimni
nrdin. nuino je da jezianorrlijre ouJe jed:n.r\.enoi da prat riiko mieriio/" 'a,,,icired iirtekte {k,rcne.regionaineii,ernieker bLderegitimnijezrk:li legirimnajezian.r{rporreba.
IDregrjranost u istu ,iezi6nu zajednicu(,lojt fe p.al;vod pqlariEF---=
dominacije,neprekidnoreproduciraninstitucijama,kadrin,.:,.=
da name6uopie priznavanjedominantnog jezika, u\jet je us_
postavljanja odnosa jezi6ne dominacije.
jezik: proi,,vod'pritagoden
Srandardni
normama4
Poourrdlliailih gr"nd ,anar.rra.toie ,L pfije pojd!e tetike
industrijesaainjavale,
kao jto je rekao Matx, sve sameodvo_
/dbrxn<..
loka
iene
ne vxriianlesievernofrancuskog.eziLa
4d Idneued oilt do 18..roljeid. regiondtnidijalekri\ve do
'
danas, razlikuju s od Zupe do Zupe
i - kao Sto pokazuju
karte dijalektologa - fonoloske, morfoloake i leksikoloike
osobine rasporedenesu po oblastima koje se nikada uzajamno potpuno ne poklapaju i samo sludajno ponekad odgovara_
ju granicama adminisrrativnih ili vjeroispovjednih rerirorijat,
rir ;edinrcd3 | do..ra. kad rem/ oblet//r,2rcl/eu picanom
obliku i, napose, kad nema gotovo jurididke ko dilikacije ka,
8 . S d r o . i a r . '- , a F i i o o T b " o - J . . o r r t n o n k / , t I r u d , i d e i u o p o n o !.
d J d r e r _ r . .r o d i e l e - I I o o o d r . d t e t r e
c | .am:dlje
'o i
ideju ciju valjanostdijarektotogij! izniito odbacuje
,qruiaju
(usp. F. B;na H n t . ; e d e l d t 'n ; r - +c n e , . e d e , o n p i n c , . n a , j o u b , p a r : 2 ,c . C oti r ,
I .ie,lur.ino:o |' olai.,a,T
' o< 8 . r - - - n ,
e o L o \ ou a F k m o r ao \
Ladatira iluzitajer su oni osu<lenina ro da i sanj, aim pobtede,;epioauci.aju procei !nilikacije na aije su udinke pdje s indicnacijo; utazivali.

kvu implicira kotstiluiranje slu:benog jezika, lada >jezici<

postoje samo u svom praktjdnom stanju, to jest u obliku bar
djelomiano uskladenih jezianih habitusa i usmenih proizvodenja tih habjtusa:'qsve dok se od jezika lraii jedino da osigu'
rava minimum uzajamnog sporazumijevanja prilikom (vrlo
rijetkih, uostalom) susreta izmedu susjednih sela ili regija,
uop6e se ne postallja problem uzdizanja nekoga govora na
razinunormego.orenid{madasr u Tapienim govornlmrazlikama pronalaze moljvi za isticanje vlastite jezidne supedor'
nostl),
Do francuskerevolucijeprbcesjezi.ne!nifikaciie slapases pro
cesomizgradivanjamonarhisliikedrzave "Drjalektil{,koj; ka*ad
imajunekeod osobinasto ih pridajemo,,jezicima((veiina njih pri
njenjuj! sei u pismenojuporrebi,Lrpravnin spisima.komunalnim
odlukamaitd.).i knji:elni jezici (kaono je jezik poezijejutnorrancuskihzemalja)- nekavrsta ,ulnjetiih jezika(, razliaiiihod svih
dijalekatakojimase sluzistanovniitvonjihovihpodrudja poaevSi
od 14. stoljeia. bar ! sredjsnjimpokrajinana sjevemof'ancuskih
oblasti,postupnoustupajumjesloopiem je,ikLrkoji se izgradujeLr
k.ugovirnau Parizui koji se,izdiSnutu statls sluibe
obrazovanirn
jezika,
uporrebljavau obiiku utvrdenonuaenim'tj pismenim
no8
saobraianjn.Usporedos time,puakei eistousnneupotrebesvib
rako isrisnutihregionalnihdijalkatasrozavajuse u stntus'patoi! napuilanjeq!.isanihoblika)
raq i to zbogparceliacije(povezane
lksipkihilisintaktiakih
(pod
djelovanjem
rasula
zbog
unulrasnjes
i
tih
pozajnica),a te s pojaveposljedicadru;tvenosobezvredivanja
dijalekata:bududida su prepusleniseljacimaoni s.! oprecis otmjenin ili obtazovanimraainimagovora,defini.ajunegativnoi pogrdno (ito dokazuje,uz ostaleindicije,promjenaznaienjarije.i
jezik(, a zatim
)patois<,kojom senajprijeozna.avao
'nerazunljiv
,iskvareni sirovjezik,kakvin govoriprostipuk<,FureiidreovRieinik, 1690\.
jezikajezi.na je situacii3posvedru
U oblast;maprovansalskog
gaaija:rek u 16. sroljeiu, pod uljecajemposlupnoguslanollenja
9. To sejasno odnuje ! poieskoaamano ih za !.ijeme franclsle revoluci
ie iza zn aprcrod enjedei, r er . : blduai da p. ak t it nije z i k n i j e o p r e m l j e np o l i
riakin ro[abu]aron i raskonadanje u dijalekie,treba !njelno nvoiliFda,
pros.jeaniFzik(onako kao 5ro danas post!paju brannelji prolansalskih Fzi
ka loji. osobiio ut\tdnanien i sla.dardizacijon Pnropisa, ProizvodeF2ll
veoma reiko dosrupan obiinim co!omicifr).

26

adm'nistrativneorganizacijevezaneuz kraljevsku vlast {kada se, napose, pojavljuje mnostvo administ.arivnih sluzbenika ni:eg ranga,
nanjesnika, predstojnika, sudaca itd.), pariiki dijalekt po.inje u
sluzbenim spisima zamjenjivati fazlidire dijalekie provansalskogje
zika. Nametanjefrancuskogakao sldbenosjzika ne izazivapotpuno ukidanje pnnene upotrbe dijalekata, ni kao adninistrat;vros
ili politiikog nili pak kao knjfevnogjezika (tako da se do revolucije
oddala p.ovansalska knjizevnost): a u usmenoj upotrebi dijalekt;
osiaju p.edominantni. Uoaavaju se ved zameci dvojeziine sitllcije:
d o k su al anovipuaki h kl asa,osobi tosel j aci ,upuaenij edi no ra lokrlna narjeaja,p.ipadnicima a.istok.acije, lrgovaakei poslovre buF
zoazije i, prije svesa, obrazovanesitEe budoazije (onim istina koji
ie odsovoriti na upitnik veleaasnogCrgoirea i koji su apsolvirali
razliairstupnjevejezuitskih ikola. tjh instituciia iezidn unifikacije)
j ezi ka.pi smenai l igom r ogoj e aesi edosrupnau pot.ebasl Lrzbenos
vorna, ali oni ujedno vladaju i dijrlektom Lios uvijek LrLlporabiu veiini privalnih pa aak ijavnih situacija), i po tome su predodredeni
za funkcljr posredni ka.
Pripadnicima tih lokalnih gmdanskih slojeva, tupnicima, lijeeni
cima ili profesorima, koji svoj polozaj zahvaljuju to'ne sro vladaju
vedstvima izra:avanja, unifikato.ska jeziana politika revolucije do
.. nori samo korist: promov;ranjm sluzbenoejezika u sralus nacionxlnos jezika oni dobivaju fakriaki monopol u polirici i, opienitije.
u komunicifanju sa cent.alnom vlasiu i s njezinim predsravnicima,i
tal ae monopol bili kafakteristianoobiljezje lokalnih mosuanika za
v.ijeme svih francuskih republika.
Nametanje legilinnos jezika u borbi p.otiv svih idioma i patoisa
dio je poliliike straiegije kojoj je zadaiak da osisura dugovje.nost
tekovina revolucije proizfodeii i reproducifajuii novog aovjeka.
Condillacovska leorija, po kojoj je jezik ,?e,oda, omoguaavapoisrolje6enje revolucionarnosjezika i revoluc;onarnemisli: relo.niru,
tijezik, oaistiti ga od upotreba vezanih uz staro druitvo i nametnuti
ga zatjm lako oiisaena
to znaei nameinuri misao koja je i sama
otiSiena i moralno proii3iena. Bilo bi naivno politiku jeziane unifikacij pripisivati sano tehniakim potrbamakomuniciranja iznedu
.azliaitib dijelova drzavnog tentorija i, napose,iznedu Pariza i pokrajine. ili pak smatrati daje ona izravan p.oizvod etatistidkogcent.alizma koji je odluaio slonili >iokalne panikuiarizme< U sukobu
iznedu francuskog jezika fevolucionarne inteligencije i idioma ili
patoisa radi se o borbi za moa nad sinbolina, borbi u kojoj je ulog
famiranje i rc'forn;tunje mentalnih struktu.a- Ukratko, nije jea

21

samoo komunikacijinegoi o nametanjujedtos nolog autontanvnog diskursa,s njegovin nolim politiakimrjeanikom.s njesoim
s njesovimrnetaforamai eufe'
te.minina obraianjai rererencije,
o drusivukakvuon implicirai kakvase mizmimaj s predodzbom
zbogtogastoje vezanauz noveinteresenovih drustvenihgruPane mo: iskazatilokalnin govorimaoblikovanimpod utjecajem
upotfebavezanihuz specifiineintereseseljaikih8rupa.
Prema tome, tek kad se pojal,ljuju nove upotrcbe i nove
fdnkcije ato ih sobom donosi konstituiranje nacije, posve
apstraktnegrupe utemeljenena pravu, tek tada posfaje nuzan
standadni jezik. bezliaan i anoniman kao sto su i sluibene
upotrebe kojima on treba da sluii, i u isto vrijeme postaje nuzan ftd na standardizaciji proizvoda jezi6nih habitusa. Pri_
mjeran rezultat tog rada na kodifikaciji i slandardizaciji
predstavlja rjednik: na osnovi znanstvenogsnimanja stanja,
on kumulim sve tokom vremena nagomilaneJeziite.esursg
napose sve mogu6e primjene iste fijeai (ili sve moguie izraze
istog znaaenja),registrirajuii usporedo pojedine_4redusobno
razlidite drultvene upotrebe, pa aak i one ekskhzivne (s time
da ih onda kad su izvan granica prihvatljivostiobiljeZava
znakom iskljudenja, npr. zast.,naL ill arg.). Na taj na6in on
smislu,kao
daje ftrilidnotoanu sliku jezika u Saussureovu
>zbift individualnih jeziinih blaga< koji ima sve uvjete za
funkciju )univeralnoca< kodet standardizin l je jezik u
stanju da funkcionira bez prisile j bez pomoii vanjskih okolnosti, i mogu ga odaiiljali i primati svaki posiljalac i svaki
primalac, dak i takvi koji niStane znaju jedan o drugome, posve u skladu sa birokratskim zahtjevima predvidljivosti i pro_
radunljivostiijer ti zahtjevi pretpostavljaju da postoji4pii rip
funkcionara i opii iip stranke, bez ikakvih drugih osobina
_--qsl4 Sfr4 i!9 ih 4rdobivaju administrativnim odredenjem
.voga grad"n<kogslrrur".
r-::Urprdaesu raz.ade, ozakonjavanja i namelanja sluZbenog
jezika ikolski sistem vrsi presudnu funkciju: on )stvara slianosli iz kojih naslaje zajednibkasvijesl,taj cement nacije(. A
Georges Davy ide i dalje i podsjeia na firnkciju nastavnika
kao utitelja govo.enja koji je samjm tim i uaitelj miSljenja:
'' >rOn (riistavnik) po stojoj funkciji svakodnevno djeluje na

sposobnostizrazavanja svake ideje i svakog osjeiaja: na jezianu sposobnost.Djecu, aije je jezidno znanje sasvimzbrkano ;li koja dak govore razliairedijnlekre i paroise on uai sluzi,
ti se istim, jedinstvenim,jasnim i ustaljenim jezikom i time ih
posve prirodno potiae na to da vide i osjeiaju slvari na isti
naain: tako on radi na izgradivanju zajednidke svijesti nacije.<'" Whorfovska - ili, recimo, humboldtovska,'
teorija
jeziane djelahosti, teorija koja podriava ru viziju obrazova,
nja kao sredstvarintelektualne i moralne integracije( l) Durkheimovu smislu, pokazuje srodnosi s durkheimovskom filo,
zofijom konsenzusaa tu je srodnost, uostalom, potvrdilo po,
micanje rijeii fdd, kodeks, iz prava u lingvistiku:k6d (u zna,
6enju
koji upravlja pisanim jezikom
a pisani se
'Sifra(),
,-Fzik poistovjedujes ispravnim jezikom, za raztiku od razgojezika (corlerrational lenguagi), presutno smarranog
\ vomog
inferiornjm - zadobiva snaguzakona u sistemu obrazovanja
i zahvaljlrju6itom sistemu.rl
Obrazovni sisiem, aije se djelovanje u tokl aitavog i9. sto,
lje6a iiri i intenzivifa,'' zacijelo direktno pridonosi obezvredivanju puakih naiina iz.azavanja,degradiran;h u status >Zargona i p.rpazjanije",kao ilo \dZu rubne b lje(ke na.ravnrka), i nametnutom prjznavanju legiiimnog jezika. Ali u obezvredivanju dijatekata i uspostavljanju nove hijerarhije jezidnih upotreba najpresudnijaje zacijelo uloga dijalektidkog odnosa izmedu Skolstvai tr;iita rada ili, toanije, izmedu unifikacije Skolskog(i jezianog) trZiita
povezane s ustanovlje10. c. Da!y. E/dae,.i de so.rblo:&, Pr.iz. V.in 1950.srr. :l:1.
| L H u m b o r d l o r ar e o d j aj e z i k a .u r i j i m j e i z l o r i n i m a b i t o v e t i r a n j eje zi .
ne
baskijskoeiarodr i navtjenle pa.a jezit-nac!a. Jr$o je
'dutentii.osri(
porezrna
sa shvat!njem o uilfikaio*koj zrdaai N!iitina.
shraaa.jem no
g. j e H u m b o l d ru s r a d i ou o s n i v a n FE e d i n s k o er e u i t L i l r a .
l:. Poe.edstvonakolskoesisren!. koji u njezinu sLuzbustnvtJasvoju ov.
last da dodjeljuje k\alifikacije, gnm ika zadobiva pdvu juidiak! dFloIvofnost: ponekad(kro. .a prinjer. 1900.s. u vezi sa shednjem prcjLogpaF
ticipa u konjugaciji s slaeolon ?ydr, sramatika i pravopis potuju predme
' n - D t r t n ; h p . a p i d . i t a z r 'o o / r h . a 'r u i r . : i , o : r n I
stjccanjeriula, kontroliEj! prisrup nFstima i poloudjina u drljtvu.
1 3 .T a k o s e u F r d n c u s k opj o a e v soi d 1 8 1 6 g
. o d i n e .d a k t e o . o s o p F n o
noje bilo propisano obarezno skolovanje,neprekidno poreiava broj lkora i
;kolouijen ob!hvaime djece,a u vezi s rime i korpus i prostorna dhpedi,
t a n a r a l n r c x o go s o b L t a .

njem ikolskih kvalifikacija koje vrijede na nacionalnoj razini

i [eovisne su, bar sluzbeno,o socijalnim ili regionalnim svoj'
stvima nosilaca kvalifikacijskih titula - i unifikacije tr;ista
mda (koju, izmedu ostalog,prati razvitak administracije i Po_
ve6anjekorpusa slu;benika)." Da bi se subjekti potainjenih
jezianih kompetencija pridobili za to da suraduju na uniatana primjer, nastojeii
vanju vlasdrih izraiajnjh sredstava
da govore rfrancuski<<pred svojom djecom, ili trazeii od
njih da u obitelji govore )fiancuski(, i to sa viSeili manjejasno oaitovanom intencijom di poveiaju svoju vrijednost na
Skoiskom trziSru
lkola je morala biti doiivljavana kao
glavni, ili dak jedini prilazni put prema administrativnim
sluibenidkim mjestima, koja su bila to trazenija sto je industrijalizacija slabjje napredovaia; a takvi su se uvjeti stjecali
ae56eu krajevima gdje su se govoriii tdijalekti< i )idiomi<
(osim u istoinim regijama) nego u lGajevima sievernepolovi_
ne Francuske u kojima se govorio )patois(.
Unifikacija triista i simbolidka dominacija
Zapral,o, kao sto ne smijemo zanemarili doprinos politiike
teznje za unifikacijom (oaiie i na drugim podruajima, ra pri'
mjer u pravu) fabriciranju jezika koji lingristi prihvaiaju
kao prirodnu datost, isto tako ne smijemo smatrati da je ta
politidka intencijajedina odgovorna za generalizacijuupotrebe dominantnog jezika kao dimenziju unifikacije trziata sirD
boliakim dobrima, popratne pojave unifikacije priwede, a lakoder i kulturne proizvodnje i prometa. To je vidljivo na pdmjeru triista bradnih razrnjena,gdje su ptoizvodi dotad ug
lavnom kolali unutar zastiienog zabrana lokalnih trzista pa
su se pokoravali njihovim specifianim zakonima formiranja
14.Cledajuii iz re peapekrile, mogli bkno zaciielo mzumjdi psradoksa'
lan odnos izmedu jezianog udaljalania razli.ilih pokrajina u l9 stoljei! i
n jiho vad orrin os ajahinr s lu: b. na u 20. s t oljeiui d e p a n m a i i k o i i , p t e n a
hkelirro iu.ie vodio v ic t or Duf ul 1846 g. inaju po d D r u g i m c a r e r v o mn a i
\edi ponoGk odraslih koji ne solor lraicuski i djece od 7 do ll godina ko
ja ne rnaju ni airati ni ispnv.o govoriti lrancuski. poievsi od pNe pololine
:0. stoljeia daju izuzetno risok broj slutbenika a (a F pojara. kao Btoje poznaro. polezana s risokim srupnien obuhvatenosri djece obrazo\anjem u
skoiana dtugog stupnja.

30

cijena, a sada su se odjednom naili obezv.ijedeni generalizacijom vladajuiih kriterija v.ednovanja i diskrediriranjem
'soskih vrednota(, zbog tega je naglo pala vrijednost serakd.
tako da su oni desto bili osudeni na beZenstvo.Vidlj;v na
svim podruajima prakse (u sportu, pjesmi, odjeii, stambenoj
kulturi itd.), proces unifikacije proizvodnje i prometa ekonomskih i kulturnih dobara povlaai zn sobom postupno za,
starjevanjenekadasnjegna6ina proizvodnje habitusa i njihovih p.odukata. Stogaje razumljivo za:to iene, kao Sto su to
sociolingvisti aestouodavali, bde usvajaju legitimni jezik (ili
legilimni izgovor): one su osudene na to da se ne opiru vladajuiim upotrebama - i po podjeli rada medu.spolovima,
koja ih svrstavau domenu potroinje, i po logici braka, koji je
za njih glavni, ako ne i jedini put druStvenoguspona, i gdje
se one kreau uzlaznim smjerom
i zbog toga su predisponirane da, prije svegau Skoli, prihvaiaju nove zahtjeve trrista
.- !imboliikih dobara.
I tako se pojavni oblici dominacije koji su u uzajamnoj ve. zi s unifikacijom tr;iita ostvaruju tek posredstvom cijelog
niza specifidnih instilucija i mehanizama.a jeziana politika u
uzem smislu, pa dak i izridite inrervencije grupa pritisaka, samo su najpovrsinskiji vid rih institucija i mehanizama.pa ako
razvoj slu:benog jezika pretposlavlja politiiku ili ekonomsku
unifikacijukoju on sa svojestranei podupire,to nipostone
znaii da taj razvoj treba pripisivaii direktnoj djelotvornosri
juridic(ih ilr paraiufiditki'r prisil.,{koje mogu na'1rernuri.
u
najboljem sluiaju, udenje,ali ne i opieniru upotrebu pa time
ni autonomno reproduciranje legitimnog jezika). Svaka simboliaka dominacija prctpostavlja neku vrstu sudioniStvaonih
koji su joj podvrgnuli, a to sudioniStvonije ni pasivno potdinjavanje vanjskoj prisili ni slobodno pristajanje uz odredene
vdjednosti. Priznavanje legitimnosti sluZbenogjezika nema
nideg zajednidkogni s izddito ispovijedanim, promisljenim i
opozivim vjerovanjem, ni s intencionainim 6inom pribvaianja )norme(; ono se nalazi ugradeno kao praktidki sadrZaju
dispozicijama koje su, u toku dugog i polaganog procesa s\ aianja.neprimietnoucjep.iivanedjelo!anjemprovjeranajezianom tr;istu i koje su, prema tome, bez ikakve cinidne raau-

3i

nice i bez ikakve svjesno dozivljene prisile, prilagodene !ansamapostizanjamaterijalne i simboliake dobili kakvu zakonl
formiianja cijena svojstveni odredenom trzistu objektivno
obeaa!aiuposiednicimaodredenogiezianogkapitala''
Osobitost sjmbolibke dominacije sasloji se upravo u tome
sto ona prctpostavlja da onaj tko joj je podvrgnut zauzrma
stav koji nije optereien uobiaajenom dilemom izmedu slobode i pdsile: )izbori<1habitusa (na prim.jer )izbor( pravilnog
izso\ora elasa r u rzToanosligo\ornika 'egilimnogjelila)
s., Ui' udiel, s!rjeslii pri'ile. akti\iranjem dispozicird
'rie
koje su doduie nesumnjivo proizvod drustvenih determiniza_
ma, ali se ujedno uspostavljaju izvan domene svijesti i izvan
prisile. Teinja da se traienje uzroka svede na lraienje odgolorrosti prikriva dinjenicu da zasttuiivanje. simboli'ko nasi
lje koje nije svjesno svoje nasilniake pirode (buduci da ne
mora sadriavati nikaka.viin zastftiivanja), mote djeiovati je'
dino na osobukoja je (po svom h?bitBsu)predisponlranada
osieti strah, dok druge osobe i nerznaju za nj Toiniie bi bilo
reii da uzrok plasljivosti treba traiiti u odnosu izmedu za_
slrasuju6esjoacije ili zastraSujuieosobe (koja moZe zanilekali viastitu zapovjednu poruku) i zastra5eneosobe; ;li bolje
reieno. izmedu druitvenih uvjera proizvodnje jedne i druge
osobe. A lo nas upucuje, korak po korak' na cjelokupnu
druStvenustrukturu.
Moie se, po svemu se 6ini, prelpostaviti da se upute pre
jezik ni
sudne za izgradivanje habitusa ne pfenose ni kroz
privjdno
kroz svtest nego putem sugestija sadrzanih u
"ibeznatajnijim vi.do'rimastvari, sjruacija ili praksa svakodnevicer na primjer, modalitet praksa, nadini kako gledamo' kako se driimo, autimo ili dak govodmo ()pogledi negodova_
nja(, )ton( ili )drianje puno predbacivanja( itd ) btemenr'
su nalozima koji su tako odlu6!1i,tako teiko gpozrvr samo za'
!o ito su bezglasniipodmukli, uporni i prodorni (raj se f4J'i
kddizriaito razotkriva prigodom karakle'isti'nih krjza u obitelji, kriza adolescencijeili braan;h kriza: oaita disproporcija
izmedu zestine pobune i uzroka koji je izaziva.ju proizlaz;
kao iro
l5 To da.i da se ,jcntDi obi'aii" ne mosu nijenjatj dekdima
polir lk el o b r a n e l e z 'k a ( '
ro e * ro lje rlju pis lllic e r olunr ar is r iak e

])

odatle Srose u tom trenutku najbezazleniji akti ili rijeai pre

poznaju u svom istinskom znadenju, kao zapovijedi, zastrasivenja, pozivi, opomene, prijetnje, i sio se to njihovo znaaenje
razolkrjvas osobilom Ze.linom. er oni i dalje djeluju s onu
stranu svijesti pa aak i s onu stranu pobune koju izazivaju).
Mod sugestije,koja djeluje posredstvom stvari i osoba,ne kazuje djetetu, poput naredaba,Sio treba da aini, nego Sto ono
jest, i time ga potiae da posiane i trajno oslane ono ito treba
da bude; i ta moije uvjet djelotvornosti svihvrsta simbolidke
moii koje ie kasnije ovladati habitusom predisponiranim da
ih osjeti. Odnos izmedu dviju osoba moie biti laknv da je dovoljno da se jedna od njih pojavi pa da ve6 samim_timeono.i
drugoj - bez svoje volje, a pogoto!'u bez ikakve naredbe namehe odredenu definiciju situacije i nje same (!a primjli,
kao zastfaseneosobe), i ta je definicija veoma kategoriina i
neospoma upravo stoga sto uopie ne mofa bili izrijekom potvrdena,
.,'- lriznavanje Sto ga iznuduje io nevidljivo i ujedno bezglasno nasilje iskazuje se u izriditim izjavama kakv su one na teIneiju kojih je Labov utvrdio da se isto vredtovarJe glasa r
susre6ekod govornika iz razliditih klasa, dakle govornika aije
.e izgotoranieglas" r rrzl,k,je. Ali ro re prizn,r\aqjenajjasnije oaituje u svim onim upornim ili trajnim korekcijama kojima potiinjeni, u oaajnitkoj teznji za ispravnosau,svjesnoili
nes\je)nopodvrgdvsju,,igosanevido\e ,rog izgovora.svog
rjeanika Ga svakovrsnim eufemizmima) i svoje sintakse;ili u
onoj smetenostizbog koje oni )ostaju bespomo6ni(, nesposobni da >pronadu prave rijedi(, kao da im je nelko iznenada
oduzeonjhot !l3.tir jelr1,.6
Razlikovnaodstupanjai d ltvena vdjednost
I tako, ako ne uodavamo i posebnu vrijednost koja je objektivno priznata legitinnoj upotrebi jezika i d.ustvenu utemeljenost te povlastice, tada vlastitom krivnjom upadamo u
16. rDezinteeriran( jezik kakav reeislnra anketa u odgovorina govorni
ka iz potainjenih kllsa izazrad F samim odnosom !sposlavljen'm u anketi

33

jednu od dvjju djjametialno suprotnih gresaka: ili nesvjesno

apsoluliziramo nesto 5to je objektivro relativno i, lr tom smislu, arbilmrno, to jest dominantnu upotrebu, jer osnovanost
vrijednosti koja joj je priznata, osobito na obrazovnom trZi!tu, trazimo jedino u svojstvima samog jezika. na prjmjer u
kompieksnosti njegove sintaktiake strukture; ili uspijevamo
tzbjeai taj oblik fetiiizna, ali samo zato da bismo upali u zamku izrazite naivnosti znanstvenog relativizma koji zaboravlja
da naivno gledanje nije relativistidko pa arbitrarnom .elarivizacijom dominantne upotrebe odbija da njezin legitimjtet
prihvati kao dinjenicu, iako joj je on druilveno priznat, i to
ne s am o od n o s i l a c a d o mj n a c i j e .
Da bi se u znanstvenonrdisku.s! reproducirala felisizacjja legirimnog jezika do koje dolazi u slvarnosti dololj'o je, popur Bernste;na,opisivati svojsl!a ,razradenog k6da< i priiom taj druirveni
pr oduk t ne do v o d i ti u v e z x s d ru i l re n i m u l i eri ma u koj i ma se on
pfoizlodii rep.oducira- dakle u najnranjn ruku s o bnzovnin \t\jerim a, k ao iio b i s e to n o s l o o i e k i v d i i u \o b l asrjsoci ol ogi j eodsoj a:
,.azradeni k6d( se na taj naiin usranolljara kao apsolutna norma
p ra k s e i. o n e s el .td an ro e uz a m i sl j arij o!j edi no ! opti
z a s v ejez lane
ci deprivnanosti.I obtnrto. ako se zanemarisle i1o puaka upotreba
i znansrvenaupotrebr duguju slojim objeklivnim .elaci-jamai srrukt ur iodnos ado m i n a c i j ei z m e d uk l a s a -o d n o s ai ro ga te upotebe re,
producnaju u slojoj specifitnoj los;ci. tada dolazi do ka'o'izacie
,)jezika( porainjenih klasa takvog kakav jest: tom se stay! pr;ktanja
Labovk ad, u n a s to j a n j ud a
re habi l i ti ranasuprotreo' p u tk i j e z i k <
teritatina dep ri r i ran osti, go!orljirost i pompoznu brbljavosr bur;o
aske onladine suprotstavlja preciznost; i konciznosri izra;avanja
djec crnaakih geta. To, drugim rijeaima. znaii smetnuti s uma ajnjericu da sejeziana )norma( - kao itoje on sam pokazao (na pr;
mjeru onih enigranata nolijeg datuma koji osobito osrro osrrduju
svakj iskrivljeni izgovor, pa prma tome i svoj vlastiti)
nameie
s r im pr ipadn i c ;mai s te ,j e z i a n ez a j e d n i c e (,i to speci j al nona obra
zovnom tr:iSiu i u srim sluzbenim situacijama,gdje su verbalizrm i
rjeaitosliesto nezaobilazni.

Politiikaunifikacijai, u vezis njom,nameranje

sluibenog
jezikauspostavijajuizmeduftzLlitih upotrebatogjezika odnosekoji se po svemurazlikuju od teoretskihodnosa(kakav
je odnosizmedu mouton I sheepEtoga Saussurespominje
34

kad dokazuje arbitramost znaka) izmedu razliaitih jezika ko,

jima govolg grupe medusebno neovisne politiaki:i ekonom:.
.ki: legitimneprdlse.svojsrvene
no(rociIradominacije.\ lute -=.:-

kao mjerilo za sve jezianeprakse,i upravo unutar srstema

praktiakikonkurentnihvarijanatastvarnose svakiput kad
se steknu svi izvanjezianiuvjeti za konstituiranjejezidnog
trzista- formim vje.ojatnav.ijednostkoju moguobjektivno
postiii jeziini proizvodi r^zli6itih govornika, a time se odre
duje i odnos Sto 6e ga svaki od njih imati premajeziku i, u isto vrijeme, sama ploizvodnja svakoga od njih
Tako, na primjer, jezitne razlike koje su razdvajalepripadnike razliditih regija prestaju biti uzajamno nesumjerljivi partikulaizmi: s'tedenede facto na jedinsiven obrazac ropieg(
jezika, one su prognane I zabftn rcgionalizama, >nevaljalih
izraza i gresakau izgovoru( koje uaitelji u Skolamakainjavaju.rr Reduciranena statuslokalnih ili vulgarnih iargona, jednako nepodesnih ze sluibene prigode, puake upotrebe sluzjezika bivaju sustavnoobezvfedivane.Javlja se teinja
benog
/,--_.
I za uspostavljanjem sistema soclolos,ti pe,.tn en tni h jeziinih
opozicija koji nema niieg zajednitkog sa sistemomlingvistiaki pertinentnih jezidnih opozicija. Drugim rijeaima, razljke
lio ih otkiva konfrontacjja naaina govorenja ne svode se na
razlike koje lingvist konstruira na temelju viastitog kriterija
pertinentnosti: ma kako znatan bio onaj dio funkcioniranja
jezika koji nije podlozan variranju, uvijek posioji, na razini
izgovora, rjeanika pa aak i gramatike, aitav niz razlika povezanih na karakieristidannadin s druStvenimrazlikama i zane,
nrarljivih u oaima lingvGta ali pertinentnih sa stajalistasocio,
loga zato Sto ulaze u sistem lingvistiikih opozicija koji je re
lr. Kad. naprcri!, nekijezik kojije dotad bio pot.injen osvoji sBrus oli
.ijelnog jezik., tada dolazi da p.eftdnor2'jz,i
ana iztemeLja mijenja od,
nos iznedu Fzika i .jegovih torisnika. Tako da jezi.ni sukobi njsu roliko
nerealisrirni ni irdciodalni (no ne znaai dd su direkrno morivirani inreresima) kao iio 10nisle oni koji p.onatdju saqo njihove {u uskon sn;lu) ekono n s k e n l o s e :p r e o k r e tu s i m b o l i i k i n o d n o s i n a s n a g ai u h i j e r ! . h i z a ci j i v.i lednosti priznatih konkurentnim jezicina izaziva posve realne ekonomskei
politiake posljedice.bilo da se Bdi o plisvajanjUpoloiaj! i ekonomskihpoiLastica .ezeryifrnih za one koji 6spola:u legirimnom kodpeiencijom, bito
da je djed o simboliakim dobnima vezarim uz ueledan (ili bar ne przidn)

35

'1:

tndukcia sislemadrrStvenib.azlika.Strukturalnasociologijajezika, prihva6ajuiipouku od Saussurea

ali izgradenakao
negacijanjegovaapstrahiranja,
mora kao svoj predmetodab_
ftt| odnos kaj; struktuirane sistemesocioloiki peftinentnih
jeziinih razlika povezuje sajednako tako strukturiranim sistemima druitvenih razlika.
Drust\reneupotrebe jezika pop.jmaju svoju specifitnu
druitvenuvrijednostodatlestoteie za tim da u sustaveorga,
nizimju razlike(izmeduprozodijskihi artikulatornihili leksikoloskihi sintaktidkihvarijanara)koje na simboliakojravnini
razlikovnihodstupanjareproducirajusustavdruitvenihrazlika. Govoriti znati usvAjatiovaj ili an^j od izraZajnihstjtava
koji su vei konstituiraniu upotrebii posredstvomupotrebei
koji su objekrivnoobilje:eni svojim polozajemurutar hi.jerarhije stilovaaiji poredakodraZavahijerarhijuodgovaraju,
iih grupa.Ti stilovi,sustavi
klasiranih
i ktasifikarorskih,
hije
rarhiziranihi hijerarhizatorskihrazlika. udaraju svoj peaat
onimakoji ih usvajajui sponrana_stitisrika.
opremljenaprak,
tianimsmislomza ekvivaleninost
i;medu obaju razlikovnih
poredaka,
kroz razredestilistiikihpokazarelja
proniaedrus
lveneklase.
IstiauiiIingvjstiikipertinenrne
konstante
na itetusocioloiki znaaajnih
varijacjja
de bismokonsrruirali
umjetnurvorevi
nu zvanu,opii< iezik,postupamo
takokao da sespoio6rosr
govorcnja,koja je uglavnomdana svim ljudima, mozepoisto\jetlt; s druttveno uujetovanimnaiinom ostvarivanja G pirodnesposobnostijer postojitoliko nzliaitih nadinaostvari
vanja koliko jma drustvenihuvjetausvajanja.Kompetencija
dovoljnaza proizvodenjerazumljivihredenicamozebiii posvenedovoljna
za proizvodenje
podobiih da budu
redenica
s/uiarg reienica koje mogu biti p.iznale kao p hvatljiveI
svim situacijamagdje ima razlogaza govorenje.Ni ovdje se
drustvena
prihvatljivost
ne svodijedinona uskladenost
s gramatikom.Govornicjlisenilegirimnekompetencijefakribkisu
iskljufeni iz druStvenihuniverzumau kojima je ona obavezna,ili su osudenina Sutnju.Prematome,nije.ijetkasposobnostgovorenja,koja je sastavnidio biololkog nas,jedapa je
sto9a univerzalna,dekle po srojoj biti nie raztikovnals rijet
36

ka je kompetencija potrebna za govorenje legitimnim jezi

kom, jer ona ovisi o druitvenom nasljedu i jer drustveneraz
like ponovoprevodiu logiku specifianosimboliikih razlikovnih odstupanja ili, jednom rijeai, razlikovanja.',
Uspostavljanjejeziinog trziita stvara uv.jeteza objektivnu
konkurenciju u kojoj i posredstvom koje legitimna kompetencija mo;e funkcionirati kao je?iani kapital koji, prigodom
svake druStvenerazmjene,proizvodi razlikovnu dobit. B.udu,
ii da ta dobit jednim dijelom zavisi od rietkosti proizyoda (i
odgovafaju6ih kompetencija), ona nije iskljutivo razmjerna
sa cijenom kostanja obrazovanja.
cirenako.rrnraobr.zo\Jnrdiite jeJ' oJJ\Jn ri dru;r\enoneu
| J l dn poi " m. Ona obuLr.,-a L, rcTl i ,i ri n ,{ rD i .P \i 1.. promr en.
ljivim s obzirom na Skolsketradicije. nx razdoblja i na discipline troi kove koj i moeu znftno premasi vati)tehni eki ( mi ni mum po t r e
ban za osisuranje p.enosenja lompetencije u uzem smislu {!ko je
u o paenogui e dari stri krnorehni akudefi ni ci j uobmzovanj akoj e je
n uzno i dol ol j no za obavl j anj eneke funkci j e i defi ni ci j u sam er e
fu nkci j e,pogoto!u kad znamo da ono:i o j e n.z\!no ,di stanco
pfema ulozi(
tj. premr funkciji
sve yiie ula,i u definiciju funk
cije ukoliko stupanj unutar hijerarhije funkcija posrajevisi: biro da
se. na pimjer. oailuje rendencijadr se duzina srudija (koja sa.inja!a doba. dio ekonomskecijene koitanla obrazovanja) vfednuje sa
ma po sebi i neovisnoo rezulratu 5ro _q:rdonosi (a rakva terdencija
p o nekadi zazi va,u odnosi mamedu rel i tni m skol rma(,,eku vr st u
u
n admet.rnjua produzavaD jstudi
j ski bci kl usa):bi l o da sesmar. ate dvije opcije, uostalom,ne iskljuiuju jedn,t drusu - daje druitve
ni kvaliiet sreaenekompelencije,koji sc oditava u simboliakon n1o,
I 8. Sano oi o sroje r:,tulrrln ,o moze izazii lri pojlle z ztikav'osri K.o
tro pokazujePi*re Enccvi. u stuidjerina kateloriikih \ezi. koje uyijek $l
uva2avaju,ukljliljuii i pripadnike puokih k !s!. nema p.ostora za tunkcio,
nirlnje .!tika. Kad su srruklurie pdsih jezik. obunivljene, rada se uspor
r dr i . n t n r c \ u l r r j n r h ! r 'd p o n o . o o l o D - d . , l p " o . r o i . . \ e i r ,m e ,
dolazi do pojava mzlikovanja.
19.Mdino da nema smisla op.edjelj$dti se ! sporu iznedu (dekla'innih
ili nedeklarinih) nativisra,po kojina je srjeclnje sposobnostisovorenja
u!jerovano postojanjem!rodene dispozicije,igenerisra,kojisravtjajD nasla
sak na procesusva.janjalienjed: naime. ako je roano da sve ni.jeprosrani.
ono u aovjekovojprnodi. i dc s p.oas usvlj!nja ie s\odi jednosravnond
slnij$enje, io r rei dovoljna prerpostarkaz! pajrlu.jezi.nih nrika koje
moeI lu,.c,on,,1r .doTirro\rdr r1r."not /li,o rnja.

37

dalitetupraksa, tojesr ! ,,ilfuobavljanja tehnickih

rddnjii jskorii
ld\ anja I om p e l e i c i j e .n ,J ? d r' o .n op o !e /.n sa cporoi al
rj ezi nd u\v aja' r J r r, aro d d :e k ra ra ki ri u b _ ra n ,rd d i
u\i j ek pod:r;nj om od
4a $oJ r m pr o i z \o d j m ao i " \tj r.r.p o v e ,o .s i,.rj c
i t: 2rgnadotnadi v anja ueLb J J e n o eT.o o s re r.ra ri rl or-o re nj c
n. I dut o\rnj e (o j e.r,
Irosenjerremena), ra oaita tehnidka raslrosnosr
koja daje teeirimite;
dr u' r v en: - nt u n k c i i c m a j.e d n aj e o d k o mo onerdra
\ 1l ed1o.ri sroj e
ar u. r v o pr . u n a J ed ru n v e n o /d j a mi e n o j t o m perencrj j j e,r,
J ddtro
komperenciji sto je Skolski sistern ovjerava ,$je
dod: bom ( ) .
B uduc i d a rd l tj k o \ n a d o b i r s l i j e d i i 1 i rni enrce
d" j e ponL,.
,
da pior r \ 09 : l :1 . g o ro rn i ^ a r k o i :o d g o \a raj odreoenoj razi _
nr I e?r aie f iri . o p i e n i l i l e . L u l l u rn e r k v a l i fi ci ral osti
nj Za no.ro
br br la da 5 r .,i g o \o rn i c i i ma l i o n a l o po\ol i ne
u\Je e ,,a
( llec anJ e lep i ti n n e Io m p e l e n c i j e
k d r,re sJ mal i govo-ni ci s
najrjedom kompetencijom,:0 ta se dobir togiano
raipodjeljuje
r oT m t er r o d o rl u D n o s l i u \j e .d s rj e c a rj a . ,
l o /ndai raTmj erno
por o/ a, u go v o rn i k a u ru ta j d -u i ,\e n e _ t rukture.
\i d r.o v d i e ,ro J n a i \e c o i n o su
o,nre,,o" r.-n od
. Y fur
i eo" . l'
- nu(
n o d e ta n o n ,o t.re t,t.t,.L ,,. a/o i e. oonLr ei onon
f
o
.
. _. : : : T : i,
J q d rra .o \.ro ,
" o i L i i fo rn d ,l o.,obodJr u.,or.,,
J ez t nr n Dr or,\o d n i b ' n . r..o b o d " n n "
frn te r. oa,r cnareau td)e
kaq sro.solore djeca).'ali koji moie b[]
razumrjevan. noze
l"po:

romJIcir.r,;oino u/ uvre. d " , eo o ro ra . p

, rr\ iri

::lIi
'l ':'|
m
z opc
egk od d T o rp i l rr p o z i " e s a mo ..r(ru < dvi enu
I
\onkLIer.-

,c.".: kori,u u/aramlo

amjpn rji\ i. e d n 0kk"oo : i, ro
:ll"- l1sLo
T- l rr.,nrJenjulu
i kao"( iudLije..r ka\rimarazmieruju.I

'7voor 'h
*:'l
,adin prisitieri prihva.atipr;nctpostva;va
l9l
'".,n-1.1""
info,]]d|l\nos , c rrr , kdo.u drL,s:rojerarno.
|_
:: 111.1f.,""c
ma.
prncroo-rvarivdnta
ra".im.tre konsno"ri,.
r onote, tJo .ro
cemokAnrtebot:euoairi.od rertnosje/ianog
rri.ra jednakod.te
xo Kao ,.(rito. rrTi.reod .eatnoC
ekonom..koB
.rzi,1,5 njego.iT
nonopolima
i otigopotjma.
O)im larakrerisrjanog
djeloranja fazlikovnerUertostitre,
oa u/rmatrLrob,,if iLinienicu da o\dje _
zbog odnora koj.
P lod. ! o i -a n a ro ro o n u p ..o .r.| ,i e r, .r ec" n
a epi ri mne,el n-

( o l:. 9.
D9eredcle.dro
.e

38

r rF
t e d ^ . a d , . t u t!u - ,tn ;\

b tn , e l' .p a tn F a t.tJn ie \o t.n_.,-zi oo,"

Do ./ico ^ / n - r e d n "t o il

do o:.:

povezuje sustav jezianih razlika sa sustavom ekonomskih i

drustvenih razlika - nije rijed o nekom reladvistidkom !niverzumu .azlika kadrih da se uzajamno relativiziraju, nego o
bijerarhiziranom univerzumu odstupanja od oblika diskursa
kojije (uglavnon)opienito pdznat kao legitiman,tojest kao
pramje.a vrijednosti jezianih proizvode. Domrnantna kompetencija moze kao jezitni kapital koji osiguravarazlikovnu dobi! u svojoj relaciji s drugim kompetencijama funkcionirati
jedino onda ako su neprekidno ispunjeni nuini u\,jeti (to jest,
unificiranost trZista i nejednaka raspodijeljenost izgleda pristupa sredstvimaproizvodenja legitimne kompetencije kao i
legitimnim mjestime iskazivanja) da bi grupe koje ?osjeduju
tu kompetenciju bile u stanju nametnuti je kao jedinu legitimnu na sluzbenim trzistima (na mondenom, obrazovnom,
politi6kom, administrativnom rr:iSru) i u veiini jezidnih interakcija u kojina sudjeluju.?'
Zbog toga su oni koji Zelebraniti neki ugrozenijezidnikapital
na primjer, u danainjoj Ffancuskoj, poznevanje antiakih jezika - osudeni na to da vode rotalni ftI: wijednast
kompelencijemoie se oauvatijed;no ako s oauvatriiste,to
jest skup svih politiikih i druStvenihuvjela p.oizvodnje proizvodaia-potroiata. Branioci latinskog ili, u drugim kontekstima, francuskog ili arapskogjezika aesto se ponaiaju tako
kao da jezik njihove prelerencije moze neato vrijediti bez ob
zira na trziste, to jest po svojim inhe.enhim kvalitetama (na
primjer,po ,logi6kim( osobiname);ali u praksi oni brane
trziste. Nljesto Sto ga obrazovni sisrem dodjeljuje |azlidirim
jezicima (ili razliaitim kulturnim sadrzajima) izuzeino je va
ian ulog u igri samo zato Sto ta institucija ima monopol ma21. snuacije gdje se jeziani pronvodi izdaito podvavaj! rcdnolanju,
kao 5to su ikolski ispiti ili ftzgoloi radi provjere sposobnosrikaididata,
Do d . j e a - Ij n " \ r - d r o \ " n i e l o k f . i r r . . r i . o i
brojna ispitivanja pokazalasu da Fziane karukteistike idaju veomr jak u
tjecaj na uspjeh u skoli. na izgledeza nanjenenje, na proiesionatnuu3pjei
Dosr,na stav lijeinika (kojiposveauju veau pa:nj! pacijenrina iz b!rioaske
redine i njihovim izjalana pa u odnosu prema njima, na pridjer. fomulnaj! manje pesimistiakedijasnoze)i, opaenirije,na sklonosrprihalaca da sura
duj! s posiljaocen, da nu pomatu ili da obavitesristo ih on daje smal.aju

sovnogproizvodenja proizvodade,potroSaaa,
dakle reprodukcije tr:ista o kojemu ovisi drustvenavrijednost jezidne kompetencije, njezina sposobnostda funkcionira kao jezidni ka
pital.
Xnjiieyno polie i borba za jezidni autoritet
I tako, posredstvom strukture jeziinog polja kao sustava
specifitno jezidnih odnosa snaga,temeljenih na nejednakoj
raspodjeli jezjanog kapitala (jli, drugin rijeiima, na nejednakoj msporedenosti mogu6nosti inkorporiranja objektivizira,
nih jeziinih resursa), struktura prostora izrazajnih srilova
reproducira u svom poretku strukturu odstupanja koia objek
tivno razdvajaju njednakeuvjete egzistencije.Da bismo potpuno shvatili strukturu log polja, i osobilo, da bismo razumjeli kako u okviru poljajeziane proizvodnje posroji podoblasr
ogranideneproizvodnie aije su bitne osobine odredene time
ato u njemu proizvodaai proizvode u prvom redu za druge
proizvodade,moramo razlikovati dvle vrste jeziinog kapitala: kapital nuZan za jednostavno projzvodenje oblirog. viSe
ili manje legitimnog govoftj kapital izt.a'ajnjh srednava (koji podrazumijeva usvajanje resursadeponiranih u objektiviziranom stanju u bibliotekama, u knjigama, a posebno u ,kla,
,icima . u gramarilama.u rjeinicimar\alar je nu/dn rd pro
izvodenje pisanog diskursa doslojnog da bude objavljen, to
jest utinjen sluZbenim.To proizvodenje takvih sredsta\raproizvodnje kakva su legitjmne verbalne i misaone figure, Zanro
vi, manire ili stilovi i, op6enitije, svi diskursj predodredenida
budu >mjerodavni< i da budu navodeni kao prirnjer )pravilne upotrebe(, pribavlja pib'rzvodireljumoi nad jezikom, a rime i nad obiinim korisnicintb jezika i nad njihovim kapi.a
lom.
Kao 5to legitimni jezik nema sam u sebi mo6 da odreduje
svoje rasp.osfiranje,tako on nema ni moi da osigurava vlaslrtu lrajnost u vremenu. Jedino neka \rsta kontinuiranoe
stvaralaitva - k^kvo se ostvaruje u neprestanimborbama izmedu razliditihauroritetakoii se,unutar specijaljziranog
polja proizvodnje, natjedu za monopol nanelanja legjtimnog
40

naainaizraL^vanja moie osiguratitmjnost legitimnogjezika i njegovevrijednosti,to jest njegovepriznatosri-Jednaod

generitkihosobinapolja sastojise u tome ato u njima borba
za specifidanulog u igri prikriva objektivnopostojeii tajni
sponzum o principimaigre;i, da budemoprecizniji,u tome
stota borbaneprekidnonastojiproizvoditii reproduciratiigru i rilogereproduciraju6i i to u prvom redu kod onih koji
su u igri izravnoangaZirani,
ali ne samokod njih - praktiaki
pristanakna vrijednostigrei !loga, pristanakkojimje definirano priznavanjelegitimnosti.I doisra,sto bi se dogodilos
knjizevnim;ivotom kad bi se po6eloraspnvljati ne o tome
koliko vrijedi stil ovogili onog autoranegoo tome vrijedi 1i
rasp.avljatio stilu? Kad se posiavipitanje da li igra vrijedi
truda,s igromje gotovo.Bitke Stoih knjizevnicivodemedu,obnoo Iegitimnom
umijecupr(anJd
samtm\vojjmpojroj3njempridonosei proizvodenjulegitimnogjezika,definiranog
odmakom od )opaeg( jezika, i proizvodenjuvjcrovanjau
njegovulegitimnosi.

Ovdje nije .ijea o sinrboliakojmoii kakvu pisci. gramatiiari ili pedagozi mogu pojedinaanoostvariti nad jezikom, moii kojaje zacije
l o mnoso ograni i eni j aod nj i hovepotenci j al nemoai nad kul tx. om
(na p.in1jernametanjemnofe definicije legitimne knjizevnosti,dime
s e m ozei zmi j eni ti> si tuaci j ana trti st!(). R i j eaj eo dopri nosui to ea
oni, neovisno o bilo kakvoj intencionalnoj teznji za razlikovanjem.
time daju proizvodenju, posve.enju i nameranjujez;ka obiljezenos
razlikama i .azlikovnog. U bitkama sdje je ulog horacijevski ,rbn ;
un et ius et norna loquendlostvaruje se kotektivdn .ad i ru pisci, vjie ili manje p.iznati auiori, moraju raaunati s gramatiaarima,rim
nosiocinraiskljuaivog prava na posveiivanje i kanonizaciju legitimnih pisaca i pismenih proizvodd,jer sramatiaari pridonose izs|adi,
vanju legitimnog jezika odabiruii izmedu ponudenih proizvoda one
za koje srnalraju da zaslduju da budu uienjem u ikoli posveieni i
ukljuaeni u legitimnu kompetenciju i podvrgavajudi ih, radi !oga,
slandardizaciji i kodifikaciji koja omosuiuje uieniku da rim proizvodima svjesnoovlada; da ih bez teskoia rep.oducira. Agramariaa,
d
koji nogu nalaziti saveznikemedu piscina esrabliimentaiu
.l ,ademi i dma.i \ori noi d(J.u p,avo nJ po,(.r\l ,an.e.namerdnjeje.
ziinih normi - le1e za iim da posveiuju i ,razumskim p.omistja
njen< i racionaliznanjem kodificiraju od.edenu specifitnu upotre.

bu jezikar oni lako pridonose odredivanjx vrijednosti 51oje jeziani

proizvodi razliairih korisnika jezika nrogu zadobivati na razliaitim
t.Zistima - posebno na trziitima najdirekrnije podloznin izravnoj
il; pos.ednoj kontroli gramaiidarakakvo je. na prinrjer, obrazovho
rrziSte i to na taj naain ato ut'/tdDju s.anice vniverzuma prihvatljivih izgovora, rijeai i reieniakih obrata I ato fiksitajL cenzDftani
jezik, oiiiien od svih p!dkih upotreba, a napose od najrecentnijib
KonfiCuracijeodnosasrasa iznedu a!ioriteta koji se neprekidno
s ut elia\ dJui a p o i L ,n i i .,e .re p ro rv o d n j e.po/i \ar, i . re nd \eona
razlieite principe Iegitimireta,stalno se nijenjaju, ali te korelativne
vanjaciie ne mo-qusak.iti Irvarta,/,e strukrurne momnte koji. u
najrazliaitijim povijesnin situacijana. nagone protagon;ste da se
slu;e istim strategi.jamai islin a.gunentima kako bi poA'rdili i ozakonili vlastilo praro na zakonsko u.edivanjejezika i kako bi odbaciI ' J ednak ep fe te n z i j es v o j i hk o n k u re n a taI. tako,nasuprolrotmj enoj
upotrebi( mondenih krusora i nasuprot tvrdnjama pisaca da im je
ufodeno poznavanje pralilne upotrebe, gramatjaari se lvijek pozi
\ajj n^ ftcionalnu upotrc6,, to jest na ,ieziani osjeiaj( Sto ga razr ija poz nav a n j ep ri n c i p a )ra z u m a ( i ru k usa(, koj i su bi hi konsti
Iuijfni elemenli gramalike. A sto se tiae pisaca. koji svoje pretenzije
istiiu osobito od roiiantizma nadalje.oni pravilu sup.otstavljajugenijalnos tija v n o i s p o v i j e d a j ud a n e ma rez a opomeneoni h koj e H ugo s przi.om naziva rgramatisti(-rr

Nijedan od sudionikaknjiievnih bitaka mozdauopie ne

Zeiida potdinjeneklasebudu u pravomsmislurazvlaidene
(a
je
jezik
znamoda uvijek bilo pisacakoji su velidali
)lu6kih
nosadasa 'Stovaristasijena'(, )na rjednik stavljalijakobinsku kapu< ili oponasalipudkegovore).Unatod tome,to je
.\
2l- Uiniesro da u beskraj niuFmocitarc iz djela pisacai gramariiara .
rare koji bi zadobili pun snis/o rek kad bi se pod\rslo pravoj povitesroi
!nalizi stanje polja unura.kdjesa su oni. u svakonrpojedinom sluaaju,proiz
redeni
zadololjn iedo se time da $t one koji bi zeljeli steii konkrernu
predodibu o toj neprekidno.jborbi npuiino na djela: B. Quenada, tes dr.r'
onn.nes du tranaai nodene. /t9
/t6-r- Prriz. Didier. 1968.srr. i93, 204.
2 07 .:10 . 21 6,116,22E.229,210 br , l. lll. 2ll, l l t . : i 9 . 2 4 1 . 2 4 1 1i F . B r u
not. ,p c/r., posebno t. ll
13. p.$-,. U borbi za konlrolu nad jezianim
pla nira nje nn oneilos . , po onom e[ aloje opis u j eH a u e e n .n o z e s e z a p , z i
ri slia napo dje laulogEi s lr at egijaiz nedu pis ac ai C r a m a l i a a r a( u s p .E . H a !
!ei. Lrneuaee Cantlict and Laneuaee Pla"niry. The C2se of Naneeit,.
Ca mbrid geHar
.
v ar d Univ e6ir t Pr es s .1966.nap o s es ! r . 2 9 6 d . ) .
ll

razvlasdenjepovezano i s postojanjem korpusa struanjaka

koji objektivno imaju monopol na legitimnu upotrebu legirimnog jezika i koji za vlastitu upotrebu proizvode specijalan
jezik, iija je dadatna nemjena vrienje razlikovne druatvene
funkcije u odnosima izmedu klasa i u njihovim medusobnim
borbama na podruaju jezika. A razvlaSaenjeje takoder povezano i s postojanjem institucije kakvaje ob.azovni sistemkoj; je ovlasten da, u ime gramatike, kaZnjava heretiakeproizvode i da poudavanjem ucjepljuje eksplicitnu normu suprof
stavljenu utjecajima zakona evolucije i koji dominaninu
upotrebu jezika, samim time ato je poduaava, posveiuje kao
jedinu legitimnu te na taj naain uvelike pridonosi potdinje,
nosti nedominantnihupotreba.Medutim, ono najbitnijene
bismo sagledaliako bismo djelarnost pisaca ili proiesora svo
dili izravno na pojavu kojoj ona objekiivno pridonosi, ro jesr
na obezvredivanjeopieg jezika kao posljedicu samog postojanja knjiZevnogjezika: poslenici na knjiZevnom polju pridonose simboliakojdominaciji samo zato ito udinci - koje,
zbogsvojepozicijene tom polju i zbog s njon povezanihin,
teresa,nastoieostvariti uvijek prikrivaju,i pred njima sa
mima i pred drugima,aiji je jedan od uzrokai ra njihovaprikrivenosl.
Osobinekoje karakteizirajujezik visokekvalitetesaddane su u dvije rijeai: odlianost (tj. razliaitost i otmjenost) i ko
rektnost. Rad koji se obavlja na knjizevnom polju stvaraprivid ori ginalnog jezika zato Sto se sastoji od niza derivacija temeljenih na odstupanju od qajudestalijjh, dakle )opiih(,
>vulgarnih( upolreba.Vrijednosruvijek nasraje
'obitnih<,
zbog - svJesro ili nesujesno odabftnog - odstupanja od
najrasprostranjenjjeupotrebe, od )opiih mjesta(, )ordinarnih osjedaja(,'trjvijalnih< obrata,)vulgarnih( jzraza,,,lakog< stila.rr Upotrebe jezika mogu se, kao i stilovi Zivota,dell. lvlosuaeje suprotsiavitijedan d.u-qonerrtl o se6,:objektivan rczultat
n-vjesnog ili aak pnnudnoe Dizbora( (kao no je objekrivno.sletski)izbor(
nekoe konada nanjeilaja ili odjeie, nanetdur ekonomskom nuzdom) i i'l
zr iebe rezulratizboh kojije takoder, ionda kad se uklzlje klo slobodani
r.ist(, uvjjek dete.minir!n. sano iro.je odrcden specifianim prisilana eko
noo i j e s i n b o l i . k i h d o b a a . k a k y a j e n a p n m . j * e k s p l i c i r n oi l i i n p l i c i r n o po
j e r i s a d I u k s u sd o b n a
z iv a n j en a p r i n u d n i i z b o r o n i h t o j i n e n a j u i z b o a
znaienje jedino u odnosu piema oskudici.

43

finirati samo u medusobnim odnosima: u izrazima )ugladeni-. -birani -. -plemeniri . po\iieni . -nieSovdni. ruzoriti(, )otmjeni( jezik sadrzanaje (same rijedi koje ga oznadavaju to kazu) negativna referencija na >opii((, )svakidasnji(,
>obidni(, ))razgovorni(, )familijarni( jezik jli, joi dalje, na
)puaki(, )neugladeni(, ))grubi(, )nemafnk, ))nepdstojni<1,
)trivijalni(, )vulgarni( jezik (da i ne spominjemo prostaaki
jezik, ,Satru( ili rZargon(, )crna6ki< ili )sabir(). Taj se niz
fornira u oprekama koje su pozajmljene iz legitimnog jezika
pa se, prema tome, organiziraju s obzjrom na stavove dominantnihgrupa,a mogu se svestina dviie opreke:izmedu)o!
mjenog<i >vulgarnog<(iii >biranog<i >obianog<)i izmedu
,usiljenog( (ili )polisenog() i )nemarnog( (ili >nepistojnog() jezika,s time da ova druga oprekazacijelo,na planu
jezika, specificira p u, koja se primjenjuje veoma op6enjto.
hao da se hijerarhizd\iiallasnih naaira go\oreniaza(ni\a
jednostavno na stupnju njiho\e kontrcliranoslii na intenzitetu njihove pretpostavljene ispravnosti.
Legitimn;je jezik, prematome, poluumjetanjezik koji mo
ra bilj odrzavanneprekidnimispravljanjem,stoje istovleme_
ustanovai pojedinaanihgovorrlino zadatakspecijaliziranih
glamaiiaara,
koji ur!rduju i kodjficika. Posredstvomsvojih
raju legitimnu upotrebu, i svojih uajtelja, koji tu upotrebu nameiu i podudavaju bezbrojnim korigiranjima, obrazovni sistem i ovdje, kao i na drugim podrudjima, nastoji proizvoditi
potrebu za vlastitim uslugama i vlastitim proizvodima, to jesl
za ispravlja.kim radom i ispravljaakim orudima.rl Legitimni
je jezik (rclativno) postojan u vremenu (kao i u prostoru) o24. Kao posljedjci dporrebepoinora kakvi s! raparlt" ili
'id.oloeiir"
p oJno \a.ir ie nii\ ni f i , 2n ibd e- , r n- d . r e u p o e r '" 'J - u 'n d . n
pojavljujU
ienornanF
zablude,3
e,io'
rideoloskiapant dr:a!e( sebrojne
,odie innitucija za proizlodnju kulon,ih dobdi. nije najnezDarnij! oedu
njina: dovoljno je da se podsjetiro. .a primjer, n3 l,//rino in.tusttiju atji je
zadarakproizvoder.jc!sluea i in(runena!a iezitnoe hprr!ljanja (kamo pizr
pada. medu onalim. objalljivanje prirlinik!. eramatika.rjeanika,
'uputa
\odenje korespondencije".'zbnki uzornih gorora(. knii-saza diec! jrd.) i .l
.ne tistriesu bj ek a! !i, jr f ioe ili p. n r lnog s ek r o r a. i j i ! u n a j \ i u l i i j i n a r e i .
jaln iisin bo liik i jr t er es iuios u k onk ur enr s lid is r ! m a k o i e s l o j e s u d i o n i k e
uz onalo nalode na Io da. aes'o i nenjsno. $,dFluju u obrani i objainjara
nju lesirinnog Fzik!.

44

pravo zbog toga lto ga dugotrajno poduaavanje staino zastiauje od sklonosti prem^ itednji napoft i tenzije,jtednji koja
dovodi, na primjer, do analoSkogpojednostavnjivanja fyous
faisez i vous disez Dmjesto yous 1a?teri rous dires) Osim toga, temeljna drustvena svojstva ispravnog, to jest ispravtjenog izrazavanja proizlaze odatle sto takav iskaz mogu proizvoditi jedino govornici koji su praktidki ovladali udenirnprav]/?da, eksplicitno ustanovijenima kodifikacijom i intencionalno poduiavanima u pedagoskom radu. I doista, paradoks
svake instiiucionalizirane pedagogije sastoji se u tome ito
ona tezi za tim da kao obrascekoji funkcioniraju $ praksi usranovi pravila sto ih gramatiiari, retrospektivnim objasnjavanjem i kodificiranjem, izvode iz prakse profesionelacapisanog iskaza (to jest, iskaza iz proSlosti).>Pravilna upotreba(
je proizvod kompetencije koja je u sl.Varj;nkorporirana gra,?airia. je( se rijet )gramatika( ovdje svjesno(e ne preiutno,
kao kod lingvista)uzima u svom pravomznaaenju,kao sus
Ialr' uienih pravila izvedenih expos,iz ostvarenogadiskursa i
uti,rdenih kao imperativne norme za diskurs Sroga treba tek
qstvariti. Odatle slijedi da se svojsrvai drusrveni u6inci legitimnogjezikamogu potpunoosvijerlirijedinoako se uzimaju
u obzir ne samo drustveni uvjeti proizvodnje knjizevnogjezi
ka i njegove gramatike nego i drustveni uvjeti namelanja i
podu6avanja tog udenog koda kao temelja proizvodenja i
vrednovanja govora-rj
Dinamika jezitnog polja
Buduci dd .u Takonipreno5erld jezicnogk"prraia.pecija.
1ansluaajlegitimnogprenosenjakutturnogkapitatas jedne
generacijena drugu, moze se postaviti teza dajeziana kompetencija mjerena prema Skolskim krite.ijima ovisi, kao i ostale
dimen,,ijekukurnog kdpiLad. o obra?ovrojrdzi,1imJerenoj
25. Josjedno svojsllo I egirimnoejezika p.oizlaziiz drlitvenih uvjera nje.
gove proizlodnje i reprodukciFr autononnosr u odnosu p.ema prakridnim
funkcijana ili. toenije, onaj ne!traliziraniineuff!tizirajuai odnos prena,siu. , i i - . o r e r l
p r c d n e 'u d r . \ r t r , i l . o e m " . u e o r o . n i t _ t - . . , <e p r e . u h .
..r."nirro.ororimdtore
, r h i e \ - r {i n
/r.\Luton
o t 'r | u i ) e op u .-

ikolskom kvalifikacijomi o slupnjudrlrStvenog

uspona.Ka,
ko se legitimnimjezikom moze ovladati privikavanjem,to
jest duZimili kradimizlaganjemnjegovuutjecaju,iti iirjiitim
podudavanjem
eksplicitnihpravila,velike ktasenadinaizraZavanjaodgovamjuklasamanaaindstjecanjakompetencije,
to jest razliaitimobticjmakombiniranjadvajuglavnihniniia_
ca proizvodnjelegitimnekompetencije_ obiletji i obrazovrog slstema.
U rom je smislu sociolosija jezi.ne djelatnosti,jednako kao i socjolosija kukure, neodvo.jivaod sociologije odBoja. U svon sloistvu jezianoe rrziita izralno porainjnogpralo.ijeku auvara legirim
ne kulture obrazo\no je 1.uiite pod nrittnom dominacijom
-jezianjh
pro'zvoda vladajuie ttase j rezi za iim da sankc;orira orprije
posrojeae r az lik e iz me d u k a p i ra l .: z b o g k o mb i n i ranog
uaj nka svos ne
z nat nogk ulr u rn o sk a p i ra l ai . s n j i m p o v e z ane,sl aboi zrazeneski onosti da se on polea! obrazovnim jnvesri.anjjma.najsiromaanijesr
k las epr edod re d e n ed : b u d u i z to z e n en e -s ati vni m
sankci j amaobra
z ov nosr r z iir a .to j e s i e ti m i n a c i j ji l i ra n o j s a moel i mi naci kao
j i rzul ,
talx slabos uspjeha. Poaetni raskofaci. prema 1ome.pokazuiu ren
denciju da s reproduciraju zbog rosa sto trajanje uaenja redovno
laf iE ov is noo u a i n k ! u i e n j a ,j e r s u o n i k o l i su naj nan-i esktoni i
r ajm anjes po s o b n id a p ri ma j u i u s l a j a j u .k o l ski j ezi k uj edno i naj
hraae\rijeme izloieni urjecaju rog jezika i ikotskoj konrroli re ikols k im is p. av lja n j i m ai s a n k c i j a ma .
K ai, o obr a z o v ri .i s te .n r.r.p o l d i e d rui r\eno \eri .rc;rJn,m

aulontelomnuznim za univeralno i trajno poduaavanjeu

oblast;jezika, i kako se u njemu oairujeteznjada rrajarje i
rntenzitettog djelovanjadimenzioniraprema naslijedenom
kultumomkapitalu,drustvenimehanizmiprenoienjakulture
pokazuju tendenciju stalnog reproduciranjastrukturalnog
raskorakaizmeduveomaneujednateneraspodjelepoznava,J2 legitimnogjezika i, mnogo ujedna6enije,
raspodjelepre n u u D o l , e ! - e /,
e b r D...o fie /,Lr.
j ecer
"10u
r \ | 1 4 r i d r ( ,' o q ifr n
o ,t.t
"a..-.toD
,dna!,.e
, , . , J . o b i . ] r i . 1 , .o r d .n d . .i,, d .r ,.
r r L r j.7I..|"
Ire-|,.-.L p|".
^oo
, o I o u tb "
.J,
- ' e r o o . ,r t:r .o o .o b n o r"o,3.,
e ...b.,
rlinLnblr..
a fr f r e .i o ,.n o r i\ir "n o ;ie d in o tn
.tcrompor.eoor,l
r u s s a r a o 0 r r z o \n a i8 fu .

znavdninrcgiezika.a rai ie ra.korak iedanoc pre.udnihainidinamianosriiezicnogpotja i. samim rim. jeTienihpro,laca

rjjena. Naime, jeziine borbe koje su izvorisra tih promjena
pretpostavljaju da govomici uglavnom podjednako priznaju
odobrenu upotreb! jezika a daje nejednako poznaju. Na primjef, jeziine strategijesitne bur;oazije, a naposenjezina te;_
nja za hipe.korektnosiu, taj osobito karakteristiian izraz nje,
zine dobre volje na kulturnom podruiju, kakva se oiituje u
svim vidovima prakse, ukazuju se kao glavni iinilac jezianih
promJenaupravo zaio sto generator tenzija i pretenzija, ras_
korak izmedu poznavanja i priznavanja, izmedu aspiracija i
moguinosti njihova oslvarenja, dostiie maksimalnu vrijed,
nost u meduregijama druslvenog prostora. Ta p.etenzija, to
priznanje razliditosti koje se otkrjva u samom naslojanju da
razlika bude usvojena i upravo time negirana, unosi u polje
konkurencije stalan pritisak kojj joi vise potiie sve imaoce
razlikovnih obiljetja, koja su drustveno priznata kao oimjena. da izmiSljaju nove strategije usmjerene na razlikovanje.
NlJlogr'ldrn.\d nipe-(orek,1o. - koja .ror< _?oreJ s\oja
oruda ispravljanja pronalazi kod najpriznarijih arbilara legitrmne upotrebe, kod akademika, gramatiaara, profesora _
definirase po svom subjektivnomi objektivnomodnosup.e,
ma puakol )vulgarnosti( i prema bur:oaskoj )otm.jenosti(.
Tako da je.udio Sto ga taj isrovremeni napor asimiliranja (s
burzoaski4'klasama)
i disimilacije(u odnosupremapuikim
klasama)pridonosi mijenjanju jezika samo vidljiviji nego Sto
su strategije disimilacije Sto ih taj napor zjlrtzy(arve^va u
krugu onih koji posjeduju traieniju komperenciju.Svjesnoiti
nesvjesnoizbjegavajuii najoaitije oznakejeziane nategnutosti i brige za pravilnost karakteristiane za malogradane (na
primjer, u francuskom.pass6s;mple, jer >djeluje Skotniiki(),
burzuji ili intelekiualci skloni su kontroliranoj hipokorek_
inosti, gdje se samouvjerenaopustenosti nadmo6no ignorira_
nje cjepidladkih pravila pridru;uju razmerljivom isticanju ne
usiljenosti u najosjetljivijim jeziinim siluacijama.,6Unositi
'6 N i e d l . . l u . a J . o t t o j e
- n " r j r 'n i , E o v o r . . " o i r o / r p d 7 a T 1 b e ..
r o ' e d a l o d r J j o o i e n r i t p o r s - d . n , hn c c i n , p o t r . , . d r r "
ohJ. ro,r rN 5
Troubetzkoy. ,+Dcrpei de prorologle, pa z, Klincksieck. 1957.st..22), Za-

47

lenztu ondje gdje se obiani svijet opuSta,lakoiu ondje gdje

on ne mo;e prikriti napor, pokazivatii onu neusiljenostu
lenziji koja sebitno razlikujeod malogradanske
ili puakefor,
me napero:ri
i neu.iljeno.li svesu lo. naiaeiae
ne(\jesne.
strategijeodlikovanjakoje potiiu bezbrojnatakmiienja,p.aiena neprestanimobratima,kao stvorenimada obeshrabre
svakogatko tragaza svojsrvimajezianihstilovaneovisnimo
druitvenimodnosima.
qlob. . m o. n J ti rm i e r. h rj e i o b i a s n i ri p o J a\u no\oca
co\ora i n
ielek t ! alac a,p o ma l o n e o d l u a n o sa. a k mu c a vog,upi l nog 0,nel () i
isplekidanog golo.a kakar je registriran u Sjedinjnim Driavama
jednako kao i x Francuskoj, trebalo bi uzeii u obzir cjelokupnu
nrukturu ipatreba I odnosu prena kojima se on. na remeliu razlik a, def inir a: sj e d n e b i s rra n eto b i l a n e k a d a snj profesorsk!
a
upotreba Ga $,ojim dugim pe.iodima. svojim koniunkrivom inperfekra
itd.), povezanas obezvrijedenomp.edodzbom o ulozi nasralDika.j
s druge strane nole nalogradanske upolrebe koje su rezuhal sve !e,
aeg iir enja ik o l s k e u p o tre b e .i k o j e s e k re a u od osl obodenupo1r ebe.s m jeia v i n o mi e n z i j e i o p u n e n o n i k a rakreri sl i anom
ugl av
nom z a nolu s i !n u b u .z o a z i j u .p a s l e d o h i p erkorekrnosri
prerj era
no njegovanogsolora sto ga u isti rren obezvredujesuviSeoaita am,
bic Ua,i k oja je o b i l i e tj es k o ro j e ri a k i hm a l o sradana.
einjer ic a je d a s e Ie ra z l i k o v n e p ra k s e mogu razumi eti j e
dino u s uodno s u s u n i v e rz u m o m p o te n c i j al no koel zi stentni h
praksa, ali iz toga ne smijemo zakljuditi da njihoto izvoiite

treba traziti u svjesnojteznji za razlikovanjem-Sveukazuje

na to da su ore dubokousadeneu praktianiosjeaajza.iz|uzetnost (iezianihili drugih) razlikoi;nihobiljezja i za njezinu
evolucijuu vremenu:proairujuii svojujavnu pdmjenu,djedi
gubesvoju d/skrlrrractsku moi i zbog toga se javlja rendencija da budu doiivljavane kao same po sebi banalne,
obi6ne,dakleje,+rreili - jer je njihovo rasprosliranje
povezanos vremenom kao tstroiere_U tom zamoru,uvjetova
,p-*^!
Pier.e Enc.e!i, slratelko popunanje renzijesoo
1 .,.. l"l-iie
izuzeho dosde do fonerske razine. Zbog tog! se la:no po.icana disunca i
dalje o.nuje u izeolor! A poznaroje kakre su sle efekLepisci
R,lmond
um jeli iz v uais luz eil r s is r e n a t s k i s t i r n i n p r o h i e Que n.a u,n a p .im jer
n ama n z'n . izh edu r az liiir ih \ idor a dis k uaa.

4E

nom ponavljanjem javnog izlaganja i kombiniranom s osjeiajem za izuzetnost,zacijelo leze uzroci nesviesnihpomaka pre
ma Dvrijednosno relevantnijim( stilisiiakim obilieijima ili
prema .jedim upotrebama rasprostranjenih obiljezja.
I tako su razlikovna odstupanja uzrok neprekidnog kreta_
nja koje bi ih, po svojoj namjeni, moralo poniStavatia zapra'
vo pokazuje tendenciju da ih reproducira (taj 6e paradoksiznenaditi samo onoga tko ne zna da konstantnost moie pretpostavl.jatipromjenu). Asimilacijske i disimilacijske strategije
koje su uzrok mijenjanja razliaitih upotreba jezika ne ugrozavaju strukturu raspodjele razlilitih upotreba jezika, a time ni
srJStavsustava razlikovnih odstupanja (izraiajne stilove) u
kojima se te upot.ebe oaituju; itovile, te slrategrjepokazuju
tendenciju da tu sirukluru (u pojavno drugadijern obliku)
reproduciraju. Buduii da je sam pokrelai mrjenjanja upfavo
cjelokupno jezidno polje ili, todnije, skup svih akcija i reakcrja kakle se neprekidnoradajuunutaruniveftumakonkurenf
skih.odnosa koji sadinjavajuto polje, sredistetoga neprestana veliku Zalost
nog.kretanjanalazi se svagdjei nigdje
na
onih koji, zasuznjenifilozofijom difuzije utemel.jenom
predodzbio ruljnoj mrlji< (premai suviSeauvenommodelu
two-step llaw) ili o >curenju( (trickle-down) - uporno nastoje izvoristu mijenjanja to6no odrediti mjeslo unutar jezia1og pol:d. O.o .ro .e opi.uie kdo difu/iona ooid\a zdpfavo
je proces, izazvan i odftav^n konkurcntskom bofuom koja
navodi svakog agensada, uz pomoi bezbrojnih stfategijaasimilacijei disimilacije(u odnosupremaonima koji su,u drustvenom prostoru i u vremenu, smjesteni ispred i iza njega),
neprekidnomijenja sloje bitne osobine(ovdjesu to izgovon,
ieksike,sinlaktiaki obrati itd.), ali prilom, samom utrkom,
odr;ava razmak koji je sadrZanu samom naaelu ulrkivanja.
Ta strukturna postojanost drustvenih vrijednosti upotreba iegitimnog jezika postaje mzumljiva ako znamo da i logikom i
ciljevimastraregijanamijenjenihizazivanjupromienaupravlja sama struktura, odredujudi polozaj nosilaca tih strategija unutar strukture. )Interakcionistiako( gledanje ne Prelazi
domete snimke akcija i interakcjja u njihovoj direktno vidljivoj neposrednosti,i zaio ono ne moze otkriti da jezidne stra-

tegije razliiitih agensauvelike ovise o njihovu poloiaju u

strukturi raspodjelejezidnogkapitala koja, kao ito znamo,
sustavaovisi
posredstvom
strukturedostupnostiobaazovnog
o strukturiklasnihodnosa.U isto vdjeme,to gldanjenuzno
zanemarujeduboko unutrasnjemehanizmekoji nastojeda,
uz pomoi povrsinskihpromjena,osigurajureproduciranje
strukturemzlikovdihodstupanjai oauvanjerentepo poloiaju, vezale uz ovladanostrijetkom,pa Prematome razlikov'
nom, kompetencijom.

2. poglavlje

Formiranje cijena i anticipiranje dobiti

...

,Mozda po profesionalnoj navici, mo,

dr zbog one nirnoae kakvu sljeae svaka
vaznr lianost koju salijeiu nolbama za
savjete i koja, zna.juaida ie ,.idrzati vtast
nad razgovorom,dopuira da se sugovornik
batrea,trudi, muai do nite volje, a nozda i
zato da bi israkao osobenost svoje giave
{gr.ke po njegovu misijenju. usprkos k.upni m zal i sci mi ), gospodi n de N orpoi s b i,
do\ TU r- o zi Jrerc. orr ao pol pu no
skamenjena 1ica, upr:rvo kao da govorite
p.ed kakvi m anri eki m
i gl Lrhi n
p o,
D .si emu sl i oroteci (.
u tot.Ei)i

nrlbt1in

\|]D.t.n

Jeziina je razmjena komunikacijski odnos izmedu posiljaoca i primaoca,zasnovanna Sifriranju i deiifriranj!, dakle na
koristenju odfedenog kdda ili odfedene generative kompetencije: ali ona je ujedno i ekonomska razmjena, koja se uspostavlja u obliku odredenog simboliikog odnosa sflaga izmedu proizvodaaa,snabdjevenogodredenim jeziinim kapiralom, i potroiaaa (ili tr;i!ta), i koja moie pribaviri odredenu
materijalnu ili simbolidku dobit. Drugim fijedima, diskursi
nisu li .u tek i7u,,elno,i.Llju.ivo znako\i namijenjenirr,,u.
'
mijevanju, de$ifriranju: oni s! i znakovi bogatstva,namrenlieri vrednovanju i procjenji\anjr, i znakovi autoriteta,koji
tmze od sugovornika da im ljeruje i da im se pokorava. lzvan knjizevnih - i, napose,pjesniCkih - upot.eba jezika, u
svakodnevnom Zivotu, jezik rijetko kad funkcionira kao iskljuai\o komunikaciisIo \red,l\o. reZnia za po\lizanjem
maksimalnog informativnog utinka samo je izuzetno jedini

51

cilj jeziCneproizvodnje, i iskljuaiva upotreba jezika kao oruda kakvu, ta teznja implicira, redovno dolazi u sukob sa, aes:
to nesl,esnom,teznjom za simboliakom dobjti. A to se dogada zato ito jeziana praksa osim iskazane informacije nuZno
saoiiava i informaciju o (razlikovno relevantnom)nadinu saopcavanja,to jest o izftZajnom stilu koji, percipiran i octenjen u odnosu prema svim ostalim teorelski ili praktiaki kon
kurentnim stilovima, zadobiva odredenu druStvenu vrijednost i simbolitku djelotvo.nostKapital, triiire i cijena
Diskursizadobivajuvrijednost(i smisao)jedino u retaciji
prema f.ililu na kojemu vlada osoben zakon formiranja cijena: vrijednostdiskursaovisnaje o odnosusnagakoji se konkrelno uspostavlja izmedu jezidnih kompetencjja sugovofnik5, pri demu se kompetencija shvaia u isto vrijerne i kao sposobnostproizvodenjai kao sposobnost
usvajanjaiocjenjivanja: ili dru!ir
tecima.vrijed"ro..jeo\i.nd o romeu lotiko.
sL mjeri r"zl.air:(udronrcird,,rnirnespo.ot'ni nanelnuri kriteriJevrednovanjakoji su najpololjniji za njiho\e proizrode.
Ta se sposobnostne odredlLjeiskljudivo s jezianog stajaliita.
Dakako,jezilne kompetencije,
kao drustveno,klasnoodrede
ne proizvodnesposobnosti,
svojestvene
su drustveno,klasno
odredenim jezianim proizvodnim jedinicama a ujedno, kao
sposobnostiusvajanja i procjenjivanja, definiraju irZista,i sa,
ma drustveno,klasnoodredenapa stogaodnosizmedujezid,
nih kompetencija sudjeluje u deterniniranju zakona formiranja cijena koji vlada u toj specifidno.jrazmjeni- Ali ipak, jezi6ni odnos snaga niie potpuno determiniran isklju6ivo jezitnim silama suprotstavljenim medusobno nego je u svakoj interakciji (pa prema tome i u diskursu), posredstvomgovorenih jezika, njihovih govornika i grxpa definiranih ovladava,
njem odgovaraju{om koirpetencijom, prisutna cjelokupna
druitvena struktura. A to ne uzima u obzir interakcionistiiki
opis koji interakciju shvaia kao drza\,u u driavi, zanemarujuii ainjenicu da ono ito se dogada izmedu dvijrr osoba - iz
medu gospodaricei njezine sluSkinjeili, u kolonijalnoj siiua,
52

iji, iznedu frankofonog i arabofonog govornika, iti pak, u

postkolonijalnoj situaciji, izmedu dvaju pripadnika narodA
bivse kolonije, od kojih je jedan arabofon a drugi frankofon
- ima specifiban oblik, uvjetovan objekiivnim odnosom iz
medu dotiinih jezika ili uporreba, to jest izmedu grupa koje
tim jezicima govore. Ako Zellmo pokazati kako nas teznja da
se vratrmo na )same stvari( i da posve toino sagledamo
rstvarnost(
teznja kakva aestonadahnjuje )mikrosocioloSki<(usmjerenanastojanja - moze zavestitako dajednostavno promasimo >realitetr(jerje on situiren u struktumma koje
'ranrcend;rdjuinrerakciju5lo je uobliia'a;" pa je .iogd nedostupan neposrednoj intuiciji, tada nam najbolji-primjer za
to pruzaju slra/egte dobrohotne susretljivosti.Tako, u povodu govorasto ga je gradonaielnikPaua,u okviru svedanosti
u aastjednog bearnskogpjesnika, odrzao na bearnskom dija,
lektu, novine koje na francuskomjeziku izlaze u B6arnu (po,
krajini na jugu Francuske)pisu: >Ta je paznja duboko dirnu,
la auditorij<.rDa bi t.!j audirorij,sastavljenod tjudi eUije
materinjj jezik bearnski, dozivio kao )dirljivu paznju( iinjenicu da mu sejedan bearnskigfedonaaelnik
obmia na bearnskom, nu;no je da ti ljudi preaulno priznaju nepisani zakon
po kojemu francuskijezik vrtedi kaojedini prihvatljiv za slu,
Zbene diskune u sluzbenim situacijama. Strategija susretljivosti usmjerenaje na to da izvude dobif iz objektivnog odnosa snagaizmedu dvaju jezika koji su praktiaki (aak i onda r pogotovu onda - akoje francuski odsutan) medusobnosu
aeljeni upravo u samom iinu simboliakog negiranja tog od
L S l u : b e n ap r o s l a u n o t . g o d i r n j i c er o d e n j aS i n i n ! p . t . r r
p l e s n i k.
lije j e d j e l o .p i s a n oi a b e r f l s k o m . i p o s o j o j f o r n t i p o s o j i m t e m a n d .p o
,vemu o$m po l.z ku. pod dominrnrnim utjecajem lt3.cuske knjtzs.nosri
" n v a r a p o s v en c L o b i d a F n uj e z i a n ! s i u a c i j u : ! e j ! m o o p u n o m o a e n i au va _
ri bea.nskogneeo iak i rdminisrrlrivne vtasri krse nepisanopmvito po kojemu je francuski dbatezfu u slim sluzbenim prisodan!. poeorovu kad govore sr,zbe,e osobe-odatie i .ovi"areva napomena{koja zacijeto veona ljeF
no iskazuje opii dojam): )Najzapa2enijije, nedutim, bio nasrup p.eiekta
.lepa nand Pv.nees Ailantiq!es, gospodina Monftaira. koji se audirodju
obr l t i o n a i z v G n o mb e a r n s k o np a t o i s u( . . ) C o s p o d i n L a b a r e r e ( e 6 d o n a
delnik Paua) od-qoforioje gospodici Lamlzou-Berbedr.predsjednici!kotskog odbo.a, n. bird.om bea.nskomnarjeaju.Ta je paznja duboko di uh
,uditoaj. koji _s.je nas.adio dueofiajnim pljeskom.( 1|, xrp,6r?!r
der
P,vrdr;er 9. rujna 1914.)

nosa, to lest hijerarhije medu jezicima i medu njihovim go,

vornicima. Ovakva strategijamogu6a u svjm onim sluaaje-je
vima kada svi (a napose svi oni koji kao agensiili kao gleda,
oci sudjelujur inreratcijj, u do\olinoj mjeri pozndjuipfiznaju objektivfli raskorak izmedu sudeljenih osoba (dakle izmedu njihovih drustvenib svojsiava)pa stoga sinboiiiko negiranj hijerarhije (na primjer negjranje koje se sastoji u tome da se pokazujemo )jednostavni<) omogu6ava visestruku
dobit, jer se dobiti ostvarenoj zbog i dalje potpuno oauvane
hijerarhije pridruzuje dobir od posve simboliakog negiranja
te isie hijerarhije,poaevsiod toga da se, zbog odobravanja
negatorskogpostupka prenra hijerarhijskom odnosu, hijerarhija joi udvri6uje.U stvari,bearnskigradonadelnik
mozeposli6i takav dojanr svojom susretljivoS6u
samo zato sto. kao
na6elniklelikoga grada (a to je garancijanjegovagradan
skogstatusa).posjedujeujedno (on je sveu6iliiniprofesor)i
s!q kvalifikacijekoje jamae da je punopravnisudionik ,superiornosti<,superiornog( jezika (nikome, a pogolovu ne
nekom pokrajinskomnovinaru,ne bi palo na um da, ovako
kao 5to istiie njegovbearnskigovor-pohvali njegovudobru
francuilinujer je on kvalificirangovornik.s diplonom, koji
po definiciji, er o,4tcrogovori >bi.ani< francuski). Ovo jsto
rbirano bearnskonarjeaje(,pohvaljenokao !akvo kad se nji
me slu;i legitimii govornik leg;timnogjezika,biio bi potpuno bezvfijednoi,,,uosialom,socioloskinezamislivou sluzbenoj situaciji kad bi se njime sluZio seljak
kao, na primjer,
onaj koji je, hoteii objasniti zailo nije ni pomiiljao da postane natelnik u svom seiu madaje dobio najveii broj glasova,
izjavio (na francuskom) da ))ne zna govoriti( (razumije se:
francuski). pozivajuii se tako najednu sasvim socioloiku definiciju jeziane konpetencije. Vidimo usput da stralegijepod
rivanja objeklivno postoje6ih hijerarh;ja u oblasti jezika kao i
u oblasti kulture veoma 6esto mogu tatoder biti i strategije
susretljivosti,
svo.jstvene
onima koji se dovoljno pouzdajuu
sloju poziciju unular objeklivnih hijerarhija pa ih mogu negirati ne izlaiu6i se opasnosti da netko pomisli kako ih ne po,
znaju ili kako ne bi umjeli udovoljiti njjhovirn zahtjevima.
Ako sejednom bude govorilobearnskim(ili, negdjedrugdje,
54

kreolskim) jezikom u sluzbe m prigodama, do toga ie.doii

nasilnim prevratom sto ie ga izvesti govornici dominanhog
jezika koji 6e bili dovoljno kvaliilcirari kao nosioci jezidnog
legitimiteta (bar u oiima svojih sugovornika), pa ne6e moii
bili sumnjiaeni da se )u nuzdi( utjedu iigosanom jeziku.
Odnosi snaga koji sejavljaju na jezitnom t.Zislu, i aijim su
promjenama uvjetovana variranja cijene Sto je jedan te isti
diskurs moze postiii na razliditim trzistima, otituju se i ostva
ruiu u ainjenicida nel:agensinicu u staniund ie.,ianeproi/vode
na one koje sami nude ili na one lto ih nude drugi primjenjivati najpovoljnije kriterije za procjenjivanje vlasti
tjh proizvoda. Taj efekt nametanjalegitimiteta utoliko je veii
- i zakoni rrzista utoliko su povoljniji za proizvode ito ih
nude imaoci najveie jeziane kompetencije - ukoliko se veiom snagom nameie upotreba legiiimnog jezika, to jest ukoliko je situacija slu:benija, dakle povoljnija za one koji su viSeili rnanje siuibeno ovlaiteni da govore i ukoliko potpunije
potrosaai priznajLr legitimni jezik i legitimnu kompetenciju
(iako je to nj;hovo priznavanje relativno neovisno o njihovu
poznavanju tog jezika).
Drugim rijedima, lto je trziste slu;benije, dakle Sroje por
punije u praksi uskladeno s normama legitimnog jezika, to
potpunije njime dominiraju dominantni krrigovi, to jest imaoci legitimne kompetencije, ovlasieni da govore s auto.itetom. Jezidna kompetencija nije jednostavna st.udna sposobno,t: ona ie statusnarposobnoqtlota le naice\ie pmcend
strudnom sposobnoidu,ved i zato sto putem statusnogatribuiranja regulira stjecanje strudnosti ()noblesse oblige()
suprotno op6enito uvrije;enom vjerovanju da je strudnasposobnost temelj slatusne. Legitimna je kompetencija sposobnost statlsno priznata nekoj osobi 0)autoritetu() oviaStenoj
da u slu;benim (to.na4 prigodama upotrebljava legitimni, to
jest sluzbeni (fon a4 jezik, odobreni, mjerodavni jezik, ovje"
rovljeni i vjerodostojni ili, jednom rijeai, perfomativni govor, koji (s najveiim izgledima na uspjeh) zahtijeva da se
slvarno i postupa po njegovim uputama. Buduii da ovako
dellnirana legilimna kompetencijarazumijera prizna'anje
djelotvornosti performativnog iskaza, nije iudo sto su neka

sociopsiholoskaistra:ivanja utvrdila da djelotvornost odredenog diskursa,moi u\'jeravanja koja mu je priznata, ovisi o

rzgovor, (tek sekundarnoo rjeaniku) Sovodikovu, a to znaii
o govornikovu autorite!u, posredovanomizgovorom kao neobiano pouzdan;m pokazateljed statusnekompetencije. Praktidko vrednovanje simbolidkog odnosa snaga koji odreduje
kriterije vrednovanja kakvi su na snazi na promat.anom triistu, uzima specifianojezjane osobine diskursa u obzir jedino
toliko koliko one odaju druitveni auto.itet i drustvenu kompetenciju govornika. A uzima ih u obzir ravnopravno s drugim, nejezianimosobinama: tu je impostacija glasa (nazalna
ili fadngalna), ta trajna dispozicija govornih organa, koja je
jeda* od najsnaznijjh drustvenih oznaiivada; tu su zatim i
sva uoaljivija druitvena svojstva, na primjer: plemiike ili
akademsketitule, odjeia, napose uniforme i sluzbeno propisananoSnja,institucjonalni atriburi, sveienikova propovjedaonica, profsorovakatedra, oratorova tribina i mikrofon, atrjbuli koji postavljaju leSitimnog govomika u posebno istak'
nut poloiaj i strukturiraju interakciju nameiuii odredenu
strukturu njezinu prostoru: i napokon, tu je sam sastavgrupe
unular koje se vrsi razliF-na.
I rako, dominantna je?idna kompetencija ima utoliko !ise
moguinosti da na svom specifitnom rrtiStu funkcionira kao
jezidnikapital sposobanda nameie zakon lormiranjacijena
najpovoljnijj po svoje proizvode i da pribavlja adekvatnu
simboudku dobit, ukoliko je situacija u veioj mjeri sluibena.
dakle lkoliko je podobnija da sama po sebi nameie pdznavanje legitimnosti domjnanfnog nadina iskazivanja,pretvara
ju6i karakterislidnefakultativne varijante (bar na razini izgo\,ora) u imperativna pravila koja srl )obavezila( (kao sto se
kaZe za odjeiu propisanu za sluzbene ve6ere) i ukoliko su
adresatinjezinih jezi6nih proizvoda skloniji da, aak i bez pri
sile sluibene sjtuacije, prepoznaju i priznaju legitimnost tog
nadina iskazivanja. Drugim rijeaima, sto je viie tih razliaitih
uvjeta objedinjeno na nekom triiitu i sto je vjsi slupanj njihove izra:enosli, to su vriiednosti, praktiiki priznate jezidnim
proizvodima koji se ondje stvarno suaeljavaju. bliie teoref
skoj vrijednosti kakva bi im, pod pretpostavkom da je lriiste
56

jedinstveno,bila atribuiranas obzirom na njihov poloZaju

cjelokupnomsustavujezitnih stilova.I obratno,sto je nizi
stupanj slu;benosti siiuacije fazmjene i lto je, unutar razmje,
ne, nizi stupanj dominacije govornika s velikim autoritetom,
ro se izfazitije odituje tendencija da zakon formiranja cijena
postane u manjoj mjeri nepovoljan za pro;zvode potainjenih
jezianih habitusa.Doduse, definiranjesimboljakogodnosa
\rasd.\oi5l,enog.rZiS{umoie biri pted"r|etom
prcBotdftnj.!.
i tr:iite moie, u odredenim granicama,bid manipulirano metadiskursom koji se odnosi na uvjete upotrebe diskursa: ovamo se ubrajaju, na primjer, formule koje sluie kao uvod ili
kao isprika za neku suvi5eslobodnu ili Sokantnu .ijed ()ako
dopuSlate(,)ako se smijemtako izraziti(, >bezuvrede(,>uz
duZno poltovanje(, ))oprostiteza izraz( iid.) ili fornule koje,
iskazujuii je ksplicitno, poveiavaju slobodu Stoje uziva ne,
ko specifianotrziSteo)medu nama reieno<, >budu6i da smo
u intimnom krugu< itd.). Ali, razumijese, moguinost manipuliranjaje, kao Sto io pokazuju strategijesusretljivosti,
to
veaa ito je znalniji raspolozivikapiral. lstina je takoderda
unifikacijatrzistanikad nije tako potpunada potdinjenine bi
mogli unular proslorapfivatnogZivota,u krugu svojih biiskih, naai tr;iita gdje su izvan snageoni z:rkoni formiranja cijena koji se primjenjujuna najslu;benijin trzistima:ru tinl
privatnim razmjenama izmedu islovrsnih pertnera, )netegilimni( jeziani proizvodi mje.e se prema krilerijima koji su
uskladeni s principima njihova proizvodenja pa ih oslobadaju od - nuznokomparativne.* logikerazlikovnostii vrijed,
nosti. Meduljm, sluibeni zakon, koji je tako zapravo tek privremeno suspendiran a nije stvarno prekrSen,ri dalje je na
snazii namedese potainjenin]aaim izadu iz slobodnihzona
gdje je u opt;caju govor bez usrezanja (i gdje oni ponekad
provedu cijeli svoj vijek), Sto nam dokazuje 6injenica da je,
zidnom proizvodnjom njihovih predstavnika od trenutka ka2. Toje vidljivona pinjeru resio.alnihFzika.ijaje upokebaosranid.
na na privarneprigode- a ro znaai! prvomred! na porodiiniZivor i. n
svakonsluaaju,na nznjene iznedudru!tvenojednakiheo!oftika (izmed!
jezikaafnnira sejedinou argou:
L lslinskaprotilulesir'mnost
u obLasri
lli d ron je slu.ajuije. o j.ziku )selov!(.

57

da su stavljeniu sluibenusituacijuupravljaslu;benizakon
Ni po demudakle nije opravdanomilljenje da se )ptavim(
pDakimjezikomgovorina onom otoaicuslobodegdjegovorza rjeanici dopuitajusebinepraviinosti(rijakarakteristidna
govo'
)paziti
sto
pa
ne
moraju
krugu
nike)zatoito su u svom
je
i
to
da je
je
istina
re<. Kad rijei o pudkoj kompetenciji,
ona gotovo ponistenaaim se suaelisa sluzbenimtrZiitem,
kao na primjerpri anketiranjuako sene primjenjujeposebna
kontrola.Bit jezianelegitimnostisastojise upruvou tome da
su govornici pod dominacjjom\t\ijek rifiualno podloini
siuzbenomzakonu,aak i onda ako, poput kradijivcao koje_
mu govoriWeber,aitavsvoj Zivotproveduizvannjezinad.je_
lokruga,tako da su od trenutkakad ih smjestimou sluzbenu
.rtuacijuosudenijoi jedinona 'ulnju ili na \.rstimsmu;en
govor,kao 51oto veomaaestouslanovljujulingvisliakaispitivanja.
To znaai da proizvodnjeistogjezidnoghabitusavariraju
ovisnoo trziStu,i da svakolingvistidkoempirijskoistraiivanje registriradiskurskoji je proizYododnosaizmeduodredene jezidnekompetenlrjei specifi6nogtrziita kakvo predstavlja situacijaisp;tivanjl.a obiljezenoje visokimstupnjemnapetostijer na njernr-vladajuzakoni formiranjacrjenasrodni
zakonimaobrazovnogtrzista.Svakotraganjeza varijablama
kojima bj se mogleobjasnitina iaj nadinutlrdene vaijacije
izlaZese opasnostida zanemarispecifidanudinak situacije
anketiranja, tu str iveru va jablu k ja je zacielo uzrok nzli'
tite znaaajnostirczliiitih vaijabla. Oni koji Zeleraskinutis
apstmktnomlingvislikomPa nastojestatisiidkiutvrdili drustvenfaktorejezidnekompetencije(mjerenepremaovom iii
onom fonoloikom, leksikoloikomili sintaktiakompokazatelju) stDu tek do pola puta: oni, naime,zaboravljajuda bi razliaiti faktori mjereni u specifianojtr;isnoj situaciii kakvu
predstavljaanketjranjemogli u drugaaijojsituacijipoprimati
posve drugaaijerelativneveliaine;i da, prematome, treba
odrediti kako varira eksplikativnaznadajnostrazliiitib deter_
lad se s u ' la \ n omije n J a iu
m i na r i\nihfdkrorako'rpelencije
(a
znadi
da bi se moreorealizirati
to
zacijeto
situacije
t.Zisne
jedan
progtam
eksprimentiranja).
iitav
58

Simboli6ki kapital: priznata moa

Problem performativnih iskaza postajejasniji ako ga shvaiamo kao specifiaan slutaj pojava simboli6ke dominacije
kakve dolaze do izra;aja u svakoj jezianoj razmjeni. Jezidni
odnos snaganikad nije odredenjedino suieljenimjezidnim
kompetencijama.Znatajnost razlititih agensaovisi o njihovu
simboliakom kapitalu, tojesi o - institucionaliziranom ili ne
- priznanju ito im ga daje grupa: simboliako nametanje,ra
svojevrsnamagtska djeiolvomost za kakvom tCZczapovijed
ili geslo, ali i obredni diskurs ili obitna naredba, ili pak prijetnja ili uvreda, moie funkcionifati samo onda ako su se
stekli druStveniuvjeti ko.ji su potpuno neovisni o specifidnoj
jezidnoj logici diskursa. Da bi )vazni( jezik filozofa bio prihva6en onako kako on to zahtijeva,potrebno je da se steknu
druitveni uvjeti koji ornogu6uju da mu bude priznata ozbilj
nos! kakvu on sebi pripisuje. Isto tako uspostavljanjeobredne razmjene kakva je, na primjer, misa pretpostavlja izmedu
ostalogda su se steklisvi drusiveniuvjeti nuini za osiguranje
proizvodnjesuglasnih,dakle medu sobom uskladenihposiljalacai primalaca;i doisia,simboliakaje djelotvornostreli
gijskog jezika ugrozenakad prestanelunkcioni.ati skup svih
mehanizamakoji mogu osiguravati reprodukciju onog odnosa priznavanja na kakvom se temelji autorilet log jezika. To
pa i
\-ijedi r za.\aku drugu re'eciiu.imbolrakog
namer.rnja.
je
jezika
koji,
za onu sto podrazumijeva
upotrebalegitimnog
po svo.jojprirodi, polaze prav6 na to da bude slulan, Stovise,
da mu sluSaocivjeruju i da mu se pokoravaju, i koji svoju
specifiinu djelotvornost moze realizirati jedino orida ako moze radunati na djelotvornost svih u ranijem tekstu analiziranih mehanizamanamijenjenih osiguravanjureprodukcije dominantnog jezika i priznavanja njegove legitimnosii. Usput
vidjmo da izvoriSte razlikovne dobiti kakvu pribavlja svaka
upotreba legitimnog jezika treba tiaiiti u cjelokupnom d.u!tvenom univerzumu i u odnosima dorlrinacijekoji ga strukturiraju, i to usprkos dinjenici da jednu od komponenatate dobiti - i to ne bas najneznatniju - sadinjavanjezina prividna
iskljuarvaovisnosro [!alirerrmagovornikovim.

Ausiinovo istrazivanjeperfDrmativnihiskza ne moZe se

zaokruiiti unutar granica lingvistike. MaBi.iskadjelotYornost
tjh akata insthuiranja nerazdvojnoje povcz.rnas postojanjem
institucijediiaje funkcrjadefiniranjeuviclr (u pogleduagensa, mjestaili momenraitd.) koji mor:rjubi(i ispunjenida bi
magija rije6i mogla djelovati. Kako pokazuju primjeri sto ih
je analiziraoAustin,te ))povoljneokolnostiusu dru5tveniuvjeti, pa onaj tko Zeli uspjeiro obaviti krilcn-iebroda ili osobe
mola za to bitl kva]i ficr.a, jed nako kao llo onaj tko ieli na_
redivalimora imati priznatuvlastn:rd oninr komeje naredba
upuiena.Doduse.lingvistisu se poiurili dx lr neodredenosti_
ma austinovskedefinicijeperfofmalivrrogl\rc''adu izliku za
otklanjanjeproblemaito im ga je bio p('slrrrioAustin i da se
vrate striktno lingvisliakoj definici.ii. koir /t'ncmaruje utjecaj
tr:illa: uvodedi razliku izmedu eksplicitnil)pertormativnih
iskaza,kakvi nuino samj sebe verificifirju.icrsami po sebi
predstavljaju i izvrsenje6ina, i perfoflnrtli!nih iskaza u iirem
smislu,kakvi sluzeza vrienje dina ko.iini'c lck obidnoiskazirazliku izmevanjenedega,ilj jednoslavnijereicno. trvo<l.'ci
du izriaitojeziinog iiryl - progtarcniasirdnice otvorenom
da
i izvanjezianog
di4.t-itvorenjr sicdricc Proglasenjem
je otvorena- Iing\'islisami sebi dai!roviast.lrtodbaceanali_
iskaza.
zu drustvenihuvjela funkcioniranjapcrli)rrrrutivnih
Povoijneokoinosti o kojima govori Austin odnosese samo
na izvanjeziani6in; kvalificirantreba bili srrmoza laktidko
otvaranje sjednice a proglasiti je otvorcnorn moZe bilo tko,
samo Sto mu se moie dogoditi da njcgov iskazoslanebez
uainka-a
Zarje trebaloioliko ostroumnostidr bi se otkrilo kako-onda kad se moi ain sastojiu govoren.junuzno radi ono
sto kaZem?AIi produbljuju6i do posljcdn.iiltkonsekvencija
razliku izmedujezidnog i izvanjezianogtra kojoj zeli zasnivati
svoju aulonomiju (napose u odnosu prcma sociologiji), pragmatika dokazuje svodenjemna apsurd drr ilokucrjskiakti
kakveopisujeAustjn predstavljajuaktc instiluiranJakoji mo'
gu biti druStvenosankcioniranijedino ko jh na neki naain
podrzavacjelokupandrustveniporedak. ,Ako, narme,treba
4 U5 p; B. d e Cor nulier .) L3 ior ioi d ! ur o . ir ltr l ) r i l r r i o n ( , E r u . r e sd e
hh!uktique zpl1liqute.I9. t97j. s{.. 5t.rt.

60

bili'kvalificiran'za otvaranjesjednice,nije nu;no da onaj

rko naredujebude u nadredenompolozaju:vojnik moie iz,
dati naredenjesvom kapetanu
!a naredbajed nostavno ne
6e biti posluiana.(5Ili: )Da bi netko legitimnopolagaopra
vo na to da otvori sjednicu, on mora biii instilucionalno ov
laiten, a !o nije bilo tko; ali bilo tko je oviastenna govorni
ain u zapovjednomobliku, tako da bilo tko moze polagati
pravo na takav ain.<6Konstmiranje ovakvih )tistih( perfofmativnih iskaza kakvi su eksplicitni performativni iskazi korisno je zato Sto ono a contrario iz-nosina\idjeio pretpostav
ke za obiane performalivne iskaze,a medu njima i drustvene
uvjete uspjesnostitih iskaza: sa slriklno lingvistiikog stajaliita bilo tko moze re6i bilo Sto,i obiaan vojnik moie zapovjediti svom kapetanuda >6istizahode<;ali sa sociololkogstajalista, kakvo usvaja Austin kad istrazuje u\jete uspjesnosti,
jasnoje da bilo tko ne moZeizjavitibilo sto.ili to mote jedi
no na vlastitu odgovornost,kao u sludajLruvrede.)Slatko
mo;e viknuti na javnom mjestu: 'Progiaiavamopdu mobili
zaciju.'Buduii da ne moie biti ilr,jef nemapolrebnogautoriteta,takvaizjavaostajesamogovo.,'onese s!odi na besko
risnu viku, djetinjarjjuili ludost.(?Logiakaoperacijakoja se
sastoji u odvajanj\r govornog aina od u\'jeta njegovaizvrienja
pokazujenam
zbog apsurdnostiito ih na lemelju takva
apstrahiranja moZemo zamisliti
da performativni iskaz
kao akt instiluiranja ne moZesocio'logiiki postojati neovisno
o instituciji koja mu daje njegov raison d'6tre. i da bi u sluda'
ju kada bi ipak bio proizvedehostao druilveno besmislen.s
Buduii da naredba, i1i aak lozinka, moie bi!i djelotvorna je'
i. F . R e c a n . l i .l e r ; r o , . ; r p . r t o . m , . r / ! .

P . r i z . E d i t i o n ; d e \ , l l n u i r .1 9 3 1 .

6. F. Recanrri. op. .ir.. str. l9i.

7. E. Benredisre. Ptoblines de litlDistique
Firiz. Grlljna.d.
-!d,d.r/i
L966,str. 271.
8. O d $ i h l i r s \ i , . A L c i n B d " - d o ) n e r r . i F l o . t j j . r j . J o c d r
'{r
iz r e d u t e r 'o r J r \ 1 o 9 : d r r : r . _ r o g i l i o n o r - 'o o - 1 " 7 t i r i L c i o m - .
jesDpstojanjen
pojedinci
normaiivne mo.i kojon se
uzajanno pod
ro
rglvaju odredenin pnksama- I)od p.i.jetnjomkxzne(:
rina ijeiju bit ie dakle nvedila samo onda rko inrte ponoji 'sup(itucija
nekr g!runcija da ae
pdf /".\.
r. ,! - \ B. Fndo . i .-v-t d" rtlar,
/ r j, ? (
que Dneuistique.Pdtiz. Ediriotrs de Minuit. 19S1.;t..9j.)

dino ako je podriava poredaksrvari,i buduii da njezinoizvrsenjeovisi o svim hijerafhijskimodrosima koji definiraju
druitvenipo.dak,.moraobi doista,kao Stose kaie, biti lud
onaj tko bi zamislioi izdao naredbuza koju nisu ispunjeni
uvjeli uspjesnosti.Anticipiranjeuvjerauspjesnosti
pridonosi
determiniranjuiskazaje. oriroguiavada ga zamisljamoi doiivljavamokao razumanili realistiaaniskaz.Jedinonezamisliv vojnik (ili )iisti( lingvisr)mozezamjslitida je moguieiz,
davatinaredenjasvomkapetanu.performativniiskazsadr:ava u sebi )javno islaknutu pretenzijuna neku odredenLr
moi(', pretenzijukoja je viseili manjepriznara,daktevile ili
manjedrustvenosankcionirana.
Ta pretenzijada se rijeaima.
ro jst /ragiikl djeluje na drustvenisvije! u veioj je ili manjoj mjeri luda odnosnorazumnaovisnoo tomeda li seu ve,
ioj ili manjoj mjer; zasnivana objekt;vnojrealnosridruitve,
nog svijeta:'otako moiemo - kao dva drustvenosasvimne
iednako?ajamcerdiina m"gi ,kog rmenovari"- 5Lpro \l!viti uvredu ()ti si obidan profa<), koja nije odobrena pa se
sloga moze okrenuti protiv svog autora, i sluZbenoimenovanje Oimenujem vas profesorom(), koje je osnazeno cjelokupnim aurodtetomgrupe pa moie uspostavitilegitiman,to
jesr op6enito priznat ideqriret. Limes prema koieln rezi per
formativni iskaz predaiavljh pravni akr koji - kad ga izgovori, kao ito je red,r' ovlastena osoba,to jes! agenskoji djetuje
u ime ailave jedne grupe
moze djelo supstituirali rijeiju
koja ie, kao Sto se kaze, biti djeiotvorna: dovoljno je da sudac kaZe)osudujem vas(, jer postoji skup agensai institucija
koje jamde da ie njegova presuda biti izvraena.Na iaj naain
traganje za specifidno jezianom uteneljenosiu )ilokucijske
moik diskursa ustlpa mjesto specifiano socioloskom islrazi
9. O. Dueor, Dlllocurons et perfo.narin,_ t,rgur:r&,c et stnk,togic,419 77str.
. lr-5,1
0 U ed d. b laFo lo. . . lc r v d. : r i. r nr r , g: , oq r m " - o . " . i . 7 - p r r \ o . u
proroaa.st\! koja reie za tim da ost\arc vtasrnu !erjtikactju: sld.:r.!iuci
r\r."kr<l-i
i.e il n' dneo
r., :j
t . r .n / r | . . . .
.L op .in. n i,L im j". Loi n, o. "r r ; z r . . i po. - o \ . . e '. , . r r . r - r o , n .
r'\n i isrc?o o/.o d b. d' ! r uir
- L u. . J - . r ". 1 " , ,
.ll. Dsluibeni akri vlasti uvijek su i n pflom .edu iskaziosoba kojima pripada pravo da in hkazuju.( (E. Benvenisre,i6d)

62

vanju uvjeta u kojima pojedinainom agensu, i njegovoj rijeai,

mole biti dana takva mo6. Pravi je izvor magije prformativ
r;h i .[3za u mi steri :u r].' ni 5rer' j d.Io j e,r opunoroi enj a na
temelju kojega je pojedinaani agens, kralj, sveienik, portparol, ovlaiten da govori i djeluje u ime grupe, koja se na taj
n a d i n konsti l ui ra u nj emu i po nj emu;i : i l i toi ni j e, taj j e i zvor
u druitvenim .U.Jjetimainstituinnja ministerija koji legitim'
n o m op!nomoaeni ku, ti me 5l o ga postavl j a kao medi j i zmedu sebe i grupe, daje mo6 da rijetina djeluje na drustveni
s v i j et: a tom mu pri l i kom, uz ostal o, dodj el j uj e znakove i i n signije kojina je svrha da posjedsjeiaju na !o da on ne nastup d , ,voi e o.obno i me r " a .voj u ruku.
N ema si mbol i akemoai bezsi mbol i kenodi . S i mbol i ekiatri buti
kao sto to lijepo pokazuju p3radism:rtskirkepilor i sa.kcije proiiv
prcdst.rvljajujavnu manifestaciju
nezakonitos noienja uniforme
potvfdu
i . s a mi mti m. sl uzbenu
ugovorao ovl ai tnj u:hermel i ni tog a o b znanj uj udd se sucu i l i l i j e.ni k! (kol ekri rni mp.i znl vanj em )
p d z nrj e pravo d! s i skazuj ukao sudacodnosnol i j eani kjda i e Il j iu smi sl Lr:pretenzi j ai skrzana vanj ski m i z-s le
h o v a i mpostura
dom
l egi ri mnaS peci fi aroj e,i anrkompetenci j x l l l i nsti nanek a d ai nj i h l i j ecni kdi l i el okl entnostportparol r
takod.j e j edn a
o d m ani fesraci jkonpetenci
a
j ekao prava!a goro. i na moa posfe dstlom golora. Cijeli jedan vid oltaitenog jezika. !je-qo\'ereto.ike,
' -ro r . nr" (.e. ri (go' . ' e . ..,. .,k, rJego\. govo-r. po.to ji
sano zato da bi podsjeaaonx l]utoritet sorornika i porjerenje ito ga
on zahtijeva: sril je u tom sluiaju elemen! apa.ara (u Pascalovu
s mi sl u)s pomo6ukoj egaj ezi knastoj iproi zvestii nametnutip.edo
dzbu o vlastitoj vaznosli i time prido.osi oslguranju vlasiite ,,jerod o s roj nostir. S i mbol i i ka dj el otvornost
aul o.i tati vnogdi skursa!vilr ,Te diiie rijeai - nitisleriun ) n_Kferirn
bile su poaerii od
p^,ornog k*cannra rlko reii zamjenljire medu sobom. i u srednjemru ih
vijeku neprekidno upoirebljala!ijednu umjesto druge ( (Usp. E H. Kadorowicz. ,Mysredes of Srate.An AbsolurisrConcepr lnd irs Lare Nlediaelal
Ongtns<. The Hervar.l TheoloFlcal,{e/etr. XLVII I, i. I, 1955,slr. 65-91.)
ll. Ta s dva znaaenjakompetencijespa.jaj!! jedno lko uzimlno u ob,
zn ainjeiicu da - isto onako kao lio kruna yednjovjekovnoe kljr, prema
PercyjuErnstu schramnu, ozna.avau isro vliFme isam predmet isklp p.a
va koja piipadaju kr!ljevskoj.asti(kao u izrazu )imolina Krune(, - jezii.
na kodpelencij! prednavlja sinboliaki !rribut aurorireu koji oznacakiod.
.edeni dtusrleno priznati statuskaostup prava(poaevii od prava na govorenje) i adekvatnuslruaru sposobnost.

63

jek ov ' s i djelo m i a n oo j e z i a n o jk o mP e l e n c ijgol

i orni ka l l o,daka
ko, toliko vise koliko.je manje izr;aito ins!ituc;onalizirangovo'nikor
aulorite!. Odall sliiedi da je r.lenje sinboliake nroai pra'eno ra
kao iro se lijepo vidi na primjeru piesn;te u
dom na forml koji
arhajskin druitlima - treba da dokazuje majstorstvooratora da
'
mu prlbavlja priznanje erupe (a ta ista losika djeluje i u pu.koj reto
l
oomo'
r'
i
s
p
o
mo
c
L
,
u
i
|
J;dj
no
n b d m ra 1 j a
r i. . v r , iedani ak. o ra
' fo rn u . re p u ll a l o s p i .\i l :na nz' ro i P ori
m
r
%ni;
o
b
ri
d
n
'
h
def o
ci izra:ajno savrlenstlo koje omosutuje da se 'pridob;ju proma{raii spremni na ismijavanie().

I lako, kao 5lo se, kad je rijea o konstatilnim iskazima, u!_

jeti prihvatljivosli pa dakle i sama forma diskursa defin;raju
u odnos u pr e m" l ri i i l tl l i t\o c e :' to u o d no5u prema -nog
'_
nostrma aio ih nudi odredeno triiSie definiraju uvjeti usplei'

nosli kad je riiea o performativnim iskazima l prema tome

moramo - nasupro! svim oblirima aulonomizifanja striktno
jezianogreda - postavitit#u dise sraki govor proizvodiza
tr;iste i posredstvomlriista i da stoga triiitu duguje svoje po_
stojanje i s!oje najspecifidnije osobine.
AnticipiraDjedobitl
Znanost o diskutsu. koji moze poslojati, i to u obliku u
kakvu postoji, jedino onda ako je ne samo gramati'k; adekvatan nego takoder, i u p om redu, drustveno prihvatljiv'
lo jest siusan, priman s povjerenjem, dakle djelotvoran unurarodredenogst"rjd odno5du proiTvodnjiI u rdlmjeni mord
uzimatj u obzir zakone formiranja cijena karakleristidne za
prouaa\arolriiire rli. drugrmrijecimd /akone loii odreduiu
drustveneuvjete prihvatijivosti (i koji obuhvaiaju specilldno
jezi6ne zakone gramatianosti): i doista, unaprijed Lrra'unani
uvjeti recepcije dio su u\jeta proizvodnje' i anticipiranie sankcija triisla sudjeluje u determiniranju proizvodnje diskursa'
1 o anri.,piran1erremhnri ee 7diedr:clos \a '\. e'nom rd'unl
com: ono je svojst!enoiezianonrhabitusukoji je proizvodis_
konskogi produia\anogodnosapremazakonimaodfedenog
trziStapa slogapokazujetendencijuda tunkcionirakao osje-

'

iaj za vjerojatnu prihvatljivost i vjerojatnu vrijednost vlasti

tih i tudih jezianih proizvoda na razlititim triistima.'a Upravo
taj osje6aj za prihvatljivost, a ne ovakva ili onakva vrsta ra'
ciolalne raalrniceusmierere na osl\ari!anje maksimalni']
simboliakih dobiti, potiae sudionike na to da u proizvodnji
uzimaju u radun vjerojatnu vrijednost diskursa i na laj nadin
determinira korekcije i sve oblike autocenzure,tOustupke sto
ih ainimo drultvenom univerzumu time sto prihvaiamo kao
ainjenicu svoja nastojanja da budemo za nj prihvatljivi.
Kako jezidni znakovi predstavljaju ujedno dobra koja ae
imati cijenu i koja mogu osiguravati kredit (promjenljiv ovisno o lrzistu gdje su plasirana),na jezitnu proizvodnju nuzno
utjedeanticipiranje sankcija triista: svi verbatniistazi
bilo
da se radi o razgovoru dvaju p.ijatelja, o sveaanojbesjedi ne,
kog ovlaitenog portparola ili o znanslvenomizvjestaju - nose na sebi biljeg uvjeta svoje recepcije, i jedan dio njihovih
osobina (aak i na razini gramatike) proizlazi odatle sto se,na
temelju praktiakog predvidanja zakond dotidnog trzista, nji
najaei6e nesvjesnoi bez svoje izriaile odluke
, hovi autofi
' - trude da oslvarenajve6umogu6usimboliakudobit iz svojih jezianihpraksa koje su sve podjednakonamijenjenekomunicifanjui podvrgnutevrcdnovanju.i5
To znadi da t.iiste
utvrduje cijenu jezidnog proizvoda iiju je prirodu, dakle objektivnu vrijednost, determini.alo, uz ostale ainioce, i predvi,
danje te cijene; i da praktidki odnos prema trzisiu (neusiljenost, stidljivost, napetost, zbunjenost, Sutnja itd.), odnos na
kojemu se djelomianotemelji sankcijatrZiSta,na taj naain
la. Na
ie naiin daje pnri smisaopojnu )prihvatljivosti,{ koji linevis
uvode da bi izbjeeli apslraklio( pojna , cramatianosti( : alioni
rl ponekad'aj
iz re ainjenicene tvode ,tk"kte zeklju.ke.
lt. Drugim rijetima, porpuno razudijelanje kultiviranoe disku6a {na
primF., litenrnog teksra)pretpostdvlja:p o, por.avanje druatvenihuvjeh
proizvodnjedruirvene (a ne sano jeziane)konpetencije proizvodada,koji !
yakoj $ojoj prcizvodnji ansaiinju sve sroje osobine (one koje odreduju
ijihov polo:!ju drultvenoj srrukturi a takoder i u sfukruri specijalizi6nos
proizvodnogpolja)i i, d.uso. poznavanjeuvjeta et5ploarirrl, te komperen'
cij.. specifianihzakona dorianogtriiit.. koje se, u o\on speciFlnon nua!
iu, podudlra sr sanjm proizvodnin poijem (jer osnolnu kaokte stlk! kur
rivinne proizlodnje predstavlja ainjenic. da ijezinu klijentelu saainja\!
. lLp d r u e i l o o i , \ u d " ( : . . o e J \ o n t u r . r r - , .

sluZi kao pdvidno opravdanje te sankcie madaJe

lednim di_
Jeromnjezln paoizvod.
O, rijei.o .imbotiikoi proiz\odnji.pi(ila
sroje,
Dosrecsrvom
-^-U1o,i:l "pred!idanjcizgled5na dobil. \rii
r17iSle
prirod_
n^orpopnma
oblik dnt;ciprane c.n,rre. aulocenzure.
koja odrcou]ene samo.natingovofenja.rojesr izborjerika _
cocre
s-lrchlrg u d\oJe/iinim sirLracijama
_ ;li ,.razrne..
jel,ka ne
go I propr'uJeiro ie.e smieti a iro
se neie
ieii.,
"mjeri
Po s,enu ,e^.inid" ie. u svakojpojed.na(roj
,irudc,ji.
je/i.nu

.o,miraniJ.ciien",
i:T,:l:i.i:l
\ oJ r enatb i .rJl e F i .i n I o k o mp e re n c i

ro,pi"r.le

i roJe" r
o ni \ koj r don,.
r r r aLL nt e ra (.r ,. Id J i ( o a n d me ." l o r:toro/ni"i o\
e j Lo;e\i LLp" rj
s / u/ beno. (rrrz m j e re a p re d .d \n o i c l . i d ..rTbei or
m
i d.l : a;
c .' " 1 ." ,1 r. n k e , e n . u .e ro j d ( e nad l rj m ." .,,
i : i po ,ebr
l:
,
:
l.
l:
"
,
oa ' egr ' r m n rl d C i r i /a i a \a n rd \n . o fi m te r trancL,,kj .
Lrn" ro r" r.nnr e- 8
pqr o i s r u .\ o L i l j d a ru ,e i b tu r osj e.d ro ,r" ,r.
I
i j e sro i . e
c a t d/ lt k c L \e ti ,' i n ii n e a u | | p t| 2 ta p oo p.e,po\rb\
rom od \r
i e d r_ re . o o r n a D , o,i v.redr i nao..na j Fd.
:r :ar
: o- . 1i1'
1
T
"
"
:'
j
."
.
v f i ed
. l r1
." p rJtd. 1a
-.mb o i r k h re /:.n :n
or mj er medJ .e.
iJ ac r m a.
r e n r.rte re .ra i e D \o :e /i .n ..ru dci e o rog..a,"
L d" (
na por o. o e \.p e ri n e n ri ' a n n ,!i , p ."
e/i
t
t
rti
orreb
n i" " to.-

g d " 9 ,y,1 ." " .u so ,o

n r d ,i , i,r o\,,1
i/.J2a.i1,n

i 1 1"1
1L.."
" k ru ,i d i \ rf r.ri e .p e c .fi ,n o
r:_eo,
r . . a'
.,ru
i er.Lrog(" prl " tc i or ..
er n \ - l? r " p i ta . T a l o . L n r-r i n e .J t.i J _ prorzrrdrrh .oo,
gooi

B -:,.,. .rao.obz.sr. rira

/ H,r. . , d n o , , , (z
je o n o .

li od
l l i lr""
:.'").bi ra i a \e
ga
d\ errra
n d m re :d \i n : rr" n. usl oe i p.roi sam." do1
trgoltinji tl set!. koja rr9li:!e iz nekog bearnskos
ve.er rfgoviir;
.rr.d ,t:i .. o a n i e i n rop,ab,
n" po,." .n,
.i
nr nl dj r e / .r b " ..n ,\. d i i .e k ,.2 " r,n . m dto l a.ni i e.
i .zgo.ara na
Dear ns x ond rt3 te rrL(d
r l e ro m
" o L z i \:L o r,erd cti pol i fi e i rJcd
no od zaselaka; otpririke je jednake
dobi kao ona, zalim s jed;im
ni;im seoskin sluzbenikom govori na vrlo,ispravl.teiom(
francusKom, r napo(on se seoskomcesta.u. porijeklom
iz zasetakai svom
\ - s nr ak L.
ob rd .d | " b e a fn " to m.O e rroi e d a i nkFrar,tao .
oh,. ro\
".
nr - g' adr nr n .d o b i \. J o d g o ,o r,n r .e d :n o\ eomJ
tor.i i .n 1drcJ.
16 Bxdlai da je

na prcdoaaraniu i uobli.a
,,o,daoiro oosrad
p,,.
" ".,,,,,",i---.i..ll,,Jlill,;I : i:.1,;
;'

T;:;'."i:i:".iiJ;:J.::11;i.;".::,:.T:
:";;;i:1, "i. :

ki iliSutnJu;n njesovo eventualnopoznavanjebearnskosmozezacijelo ublatiti napetost irzista ali pritom ipak. htio ro anketar ili ne
hrio, ostaje na snazi strategijasusretljivost;,koja slvara isr! ooakn
izvjestatenusituacjju kakru siva.a i poaetni odnos sugovomika.

Praktidkim poznavanjem i p.iznavanjem zakona imanenInih t.:istu i sankcija dijim se posrdsrvomri zakoni odituju
odredena su stmteika mijenjanja diskursa
bilo daje rijet
o nastojanju da se u nazotnosti predslavnika legitimnog izgovora )ispravi( manje vrijedan izgovor i, opienitije, o svim
korekcijama koje teze za tim dajezidnom proizvodu podignu
vrijednost intenzivnijom upotrebam raspoloiivih sredstava,
bilo da je, naprotiv, rijea o teznjj da se sluzimo jediosiavni,
jom sintaksom, kraiim redeniama,teZnji kakvu su psihosociolozi zapazili kod odraslih u saobra6anjus djecom. Diskur,
si su uvijek jednim dijelor,],eufemizmi, potl.ani Zeljom da se
>lijepo izrazava<,da se rgovori ugladeno<, da se proizvode
pfoizvodi uskladeni sa zahtjevima odredenog trzista; oni su
uyijek kompromisna osrya.erJa,rezultat nagodbe izmedu in,
teresa kao motiva iskaza (tj- izmedu onoga lto treba reii) i
cerzure inherentne posebnim odnosima unutar jezidne p.oizvodnje
bilo da se radi o strxkturi jeziane interakcije ili o
struktu.i specijaliziranog polja - cenzure kakva se name6e
svakorngovorniku koji ima odredenu drustvenu kompetenciju, to jest koji ima vise ili manje znarnu simbolitku moi nad
tim simboliakimodnosimasnaga.rT
Mijenjanja lb.me diskursa i, toinije reteno, nivo do kojega
j fa forma kontrolirana, nadzirana, dotjerana,prcpisna(for
aa4 ovise tako s jedne stftne o objektit,noj napetosti triLta,
to jest o stupnju sluzbenosti situacije i, u sluaaju interakcije,
o razmjerima drustvene disr:rnce(u strukturi distdbucije jel7- U eulenizme se, na pridjer. mogu svrsrarisvi nodatireri dvosnjstict.
koje su osobilo aesteu religtstom diskusu i koje onosuiuju da se zaobide
cenzurarako da se ono sro se ne smije imenovariinenuje u posebnomobti
ku, bez lmenolanja (usp. dalje,III dio, L poglavlje, C.rz, ra i uobtita%nje),
a takoder l sve r6te ,@rta koja..ijeauii iskaznaainom iskazivanja,isro tako proizlodidvosmislicu - i dvostrlku ig.u - i tine onogliava da r izbjegnu sankciF svojsiveneod.edenon poliu { u lezi s obranbenon intenci.
jom ironije. v. A. Berrendonn*, hetuenE de pngn|tieue tinsuisthue. pdr iz , E d i r i o n sd e N l i n u i r , t 9 8 t , n a p o s es f . 2 3 3 - t l 9 ) .

67

ziinog kapitala i ostalih v$ta kapitala) izmedu poiitjaoca j

primaoca ili grupa kojima oni pripadaju, i s d.ug strane o
)osJetljivosti<1
govornika za tu napetost i o cenzuri Sto je ta
osjelljivost izaziva, kao i o sposobnostiusko povezanojs tom
cenzurom, sposobnosti da se na visok stupanj napetosti od
govori sna:no kontrolimnjm, dakle uvelike eufemiziranim is_
kazom. D.llgim rijedima, forma j sadr;aj disku.sa ovise o od,
nosu izmedu habitusa (koji je i sam proizvod sankcija trzisra
s odredenom razinom napetosti) i trziita definiranog visom
ili niZom ratnom napetosti, dakle stuprjem strogostisankcija sto ih ono primjenjuje prema s\rima koji se ogrijeaeo pravila )korekinosti< i )uobliCavanja<,imanentna sluzbenoj
(fomal) npo].rebi.Tako se, na primjer, jedino u suodnosu s
promjenama napetosti trzista mogu razumjeri one stilistitke
r?rrlcie Sto ih Ballyr3s pravom ilustrira njzom izrazakoji su
prividno zamjenljivijer su usmjereniprema isrom prakrii_
koT rezultatu:
)Hoieie lj doiil(, )Netete li do,
'Dodilel(,
ii-k, rDoii 6ete,zar ne?(, )Recire mi da iete doii!(, )Biste
li dosli?<,)Morali biste doiit<, >Dodire ovamol<. )Ova,
mol(, aemu se jos moie dodalj: >Do6i ie!e?<, >Vi iete do_
6i...<,)Bilo bi mi drago da dodete...(,>Bita bi rni aaslda do_
dete...(.rBudire ljubazni, dodile...(. )N{otim da doderel<.
rDodile, molim vas(, rNadam se da iete doii._.(, >Radunam na vas...(,i tako dalje, u beskraj.Ti su izraziteoretski
ekvivalentni,
ali ne i prakriaki:svaki od njih. kad je umjesno
upotrijebljen, ostvaruje optimalan oblik kompromisa izmedu
jzraiajne intenci.je - ovdje je ro inzisrimnje koje
riskira da
bude pfotumaaenokao bespravno upadanje u tudi prostor ili
kao nedopustiv pritisak - i cenzu.e inheren!ne svakom vise
ili manje nesimetridnom druStvenom odnosu; a ostvaruje to
na taj naain Sto izvlaa; maksimalan udinak iz raspolozivih re,
sursa, bili oni vei objektivizirani i kodifici.anj, kao Sro su
kuftoazneformule,ili joS samovirtualni.To je upfavo onoli_
ko inzistiranjakoliko rmoiemo sebi dopustiri( ako rpazimo
na formu<.Ondje gdje odgovara
ie mi dasrda doderet<
'B'r
bilo bi >i\4oralibisre do6it( neumjesno
kao suviseneusilje._1t.

cn-{utt.u,r" nosus,et Ia rie, Zeneya,

Drcz,te65,stt.2\.

no, dok bi )Hoiete li doai?< zvutalo upravo prostaiki. U

drustvenom formalizmu, jednako kao u magijskom, postoji
za svaki pojedini sluiaj samo jedna formula koja >djeluje<.
A udtivosi je nastojanje da se najviie sto je moguie pribliiimo idealnoj ibrmuli, koja bi nam se otprve nametnula kad
bismo savrSenovladali situacijom trzista. Fo.ma i informacija sto je ona uobliaava sazimaju u sebi i simboliziraju cjlokupnu struktu.u druitvenog odnosa kojoj duguju i svoje postojanje i svoju djelolvornost (L\rvenu illocutionary force):
ono Sronazivrmo rakton ili o.jecrJem/a mjeru Tdpnvo je
umijeie registrimnja odnosa izmedu poloUajapoSiljaocai polozaja primaoca u hijerarhiji razliditih vrsta kapiiala, ali lakoder i u hijernrhiji po spolu i po dobit 1oje i umijei registriranja granica imanantnih toj relaciji i ono omoguiava, ako je
to nu;no, da se uz pomoi eufemizjran.jaritualno prijede preko tih granica. Ubla;avanje zapovijedi nije moguie u )Ovamo(, )}Dodite<ili )Dodite ovamo(, ali ono je vidtivije u
bi mi drago da dodete<.Oblik koji sluzi za neutraliza'Bilo
ciju )neuljudnosti(mo;e biti obianopitanje ()Hoiete li do'
ai?() ili pitanjes negacijom()Nei!e ii doii?(), gdje se sugovorniku dajemogu6nostda odbijepoziv,a moie biti i fo.mula inzistiranjakoja nijeaevlaslituprirodu.jerizridei daje odbijantemogLie i d" ,e pril-\dcanjr pridaie po.eona vrijednost, formula koja mo;e poprimiti familija.ni oblik kakav
pristaje saobraianju medu ravnopravnima (rBudite ljubazni,
dodite(),ili )kiieni< (>Bilo bi mi drago da dodete(),ili dak
ponizni obljk ()Bila bi mi aastda dodete(),ili se pak moze
pre \orir' u merdjezano pirdrje o legirim.o.ricamogpo.rupka (>Snijemli vaszamolitida dodete(?,
li biti tako
'Smijem
slobodanda vas zamolimda dodeie?().
U formi kojaje svojevrstansimboliaki izraz svih sociolo5ki
pertinentnih obiijeija situacije tiZiSta,drustveni osjeiaj otkri
va upruvo ono sto je usmjerilo proizvodnju diskursa, naime
sve karakteristike druitvenog odoosa izmedu sugovomika i
izrazajoesposobnosti5to ih je govornik mogao ulo;iti u eufe'
miziranje. Meduzavisnostjezidoe forme i strukture druStve'
nog odnosa u kojemu i za koji je tr forma bila proizvedena
jasno se oaituje u kolebanjima izmedu vri t koja se ponekad
69

javljaju kad objektivna struktura odnosa

medu govornicima
(na,primjer..nejednako.r
po dobi rpo drJ(trenom rrarL.uJ
dodf ululob s dugolrajnosiui neprekidno.iu.dalle. pn..
no<cuifa mitijarnoiiuinterakr;je:rada5\e kaod" ukazuje
na ro
da senova uskladenostizmed.r naainai2Ja|a]lanja i drustvenog
oOnosa-lra;i
koz sponldneili prorddunare
lap.rsei po"rupni
pomaLetoJr se aesroza\rsa\aju irelorn rr.,r6rn
6o
1s2;6n6g
govora{jja je svrhastu2benoustanol
lienjeno
ir rilrog
poretka:
"ig
prijedemona \i.?" n,r poofeoeno\t
-A da
torme
diskursa-.formi
odnosa unutar kojega se diskur,
_druitvenog
som sluiimo udara u odi u siruacijama
kotiri,;
jrsl.ondalad 5egovorniknadeprei
"tilkiei,
dru"rreno
\eoma hetelo-

iti.jedno}ra\rlo.
sad\ a .ugovorn,ka
koji
::i:T":":,:l{T
d ru :rve n oi u
m kutr ur nom
postedu
r d_
:,(o
: TuoarJrnr
: : , " "9 :',c:ci
."
da zahlije\aju

dva.ociolo:ki intompatibitnana_
iind izrnavanja.katvi se u kontdLlus nJrma
normalno.r Do_
modu\i.e ili manje(\jesnogpode;arr"ir.
i"rt. i
,
o^dvojenindrud\ enim prosrorima.ali ,e
ne mogu""i"r,r1i
pror,,vesti
rStovlemeno,
proizvodnju ne usmjeruje stupanj napefosti
trziita
._.Jezidnu
iii, totnije redeno, stupanj sluZbenosti karakteristiian
za to
trziate,defini.an .r, a6stracto,za neodredenol govornika,
ne
go je lsmjeruje odnos izmedu objektivno )prosje6ne<
velidi_
ne napeto(tj.ije,,ianog
habrlu\a.tojemu je .voj.rren po.eban
stupanj_))osjettjivosri< za naperost tr;iita; iti, drugirn
rijeaima. jeziinu proiz!odnju ulmjeruie anricipiranjed;bil,
ioje
or se Jedvamogto nazvaliaubjektivnim.buduii da je proiT_
vod .poja jedne objekrivnedaro5lj.to jesr pro(jecnih
idnsi, i
Jeone.rnkorpoorane
objekti\1osti.to iesrsposobnorrida se,
vrsr t manJetoano.re ianse p.oc;jene.o prall;ekopred\
idanje odekivanihsankcijapredsla\ljapralritki. golovo ljelernr
o(Jecaj/a t5rinuo objeL,i\nomodnosu iTmeduodredereje
zi6ne i druStvenekompetencije i odredenog trziita dijim
se
_-l".T* * .rr'p - , nt
, "\ na p- end r : dt .ir iT m " n e n d c i l j m r , \ a o s o
!r
oRin jerL pd m r a. neeo. 3r
nit a
Dalt J . r d i t . r " . n o d u r n " , n r d r e i d

i:;:iilt",
;;:li:;lii.'jT::';:;Tii:i,i:;,
J.?:::.;;,
f .:;:;L
por*a.
ji"
uo
;:l:ru
l;J::i:i".;;::Jij
: :;ti :lTi;1.;X1:e,:;

posredstvom ostva.uje taj odnos, i to se predvidanje mo;e

ketaii od pouzdanog uvjerenja o pozitivnoj sankciji, na kojemu se temelji certitudo sui, samopouzdanje,do pouzdanog
uvjerenja o negativnoj sankciji, koje, prolaze6i kroz sve obli
ke nesigumostii.plailjivosr; osuduje na odustajanjei Sutnju.

Jezilni habitus i tjelesni heksis

Pfihvatljivost se ne definim situacijom nego odnosom iz
nedu triista i hebitusa,kojj je i sam proizvod cjelokupne povi.jestiodnosa s triistima. I doista, habitus je uz lriiste vezan
uvjetima svog stjecanjaisto toliko koliko i uvjetima svog eksploatiranja. Govoriti smo nauaiii ne samo slulajuii govore' nje odredenoggovora nego i govoreii, dakle nudeii odredeni
govor na odrcdenom trziitu, to jest u razmjehama u krugu
obiteljikojaje zauzimalaposebanpolozajunuter druStvenog
prostora pa je prema tome praktiikom oponasenju novog
dlanapruzalamodelei sankcijekoji su bili viSeili manjeudaljeni od legitimne upotrebe.r0I nanaili smo kakvu vrijednosr
zadobivaju na drugim trziitima (na primjer na ikolskom)
proizvodiponudenina izvornomtrziStu,s cjelokupnimsvo'
jim autoritetom. Sustavuzastopnih potvrdivanja ili opov.ga
vanja izgredio je lako u svakome od nas svojewnan osje6aj
za drustvenuvrijednostj ezianihupoirebai za odnoseizmedu
r"zliciIh uporrebai rd.,l:aitihr12is(a.
i Laj o'jecaj organizira
sve kasnije percepcijej ezianih-pro izvod a, ito md postupno
osigumvaveomav1ikustabilnost.(Poznatoje dd, opieniro
uzevSi,utjecaji nekog novog iskustva na habitus ovise o odizmedu tog iskustva i isnosu praktiike
'kompatibilnosii(
kustava otprije iniegriranih u habitus u obliku proizvodnih i
procjeniteljskih obrazaca,i da, u procesu selektivne reinter20.Jezik uaino zblitavanjems osobana kojeigraju toialne uloge ijezi.na
F dimenzija tek jedan vid tih xloea, nikad izdvojen san za sebe:na tome se
zacijelozasriva evokativnamoi rekih riFaikoje su polezane sa ai(avinjed
nim tjelesnim dr2anjen, s jednon osjeaajnomdtmosferod. pa sr.ga uskrs,
vaju cijelojedno videnje svijeta,cijeli.jedansrijel: na tome se zasnivaiafek
tivnr !ezanost uz,mate.injijezik( .ije ijeii, obrati. izrazi kao da sadrzau
ju u r b i n e k i ) v i i a k 5 n i s l a ( .

7l

pretacije koji proizlazi iz te dijalekiike, inlormarivna djelotvornost svakog novog iskuslva pokazuje lendenciju nepre_
kidrog opadanja.) Taj jeziini )osjeiaj za plasman<<
upra\tja
doziranjem prisile 5ro ie je odredeno polje vrSiti nad proiz
vodnjom diskursa, nameiuii jednima Surnjuiti hiperkonrrotirar jezik a ostavljajuii drugima slobodu samopouzdanogiskazivanja.To znaaj da kompetencija, koja se srjeaeu odrede,
noj situaciji, praksom, sadrzavau sebi, kao neodvojive ele,
men!e, i praktiako poznavanje odredene upotrebe jezika i
praktitko poznavanje situacija u kojima je ra upotreba jezika
druitveto prihvatriva. Nas osje6aj za vdjednost vlasritih jeziinih proizvodatemeljna.jedimenziiaosjeiajaza mjestoSro
ga zauzlmamou dfusavenom
prostoru:izvorni odnoss fazli_
aitim tfiStima i iskusrvoo sankcijamakojina su izlo;eni
\4astili proizvodi zacijelo su, uz iskustvo o cijeni Stoje posriZe vlastito tijelo, jedno od sredstavaposredovanjauz iiju se
pomoc stvara onaj svojevrsni osjetej za r4astitu drultvenu
vrijednost koji odreduje prakriiki odnos prema razliaitim
trziSrima(plaSljivost,
neusiljenostitd.) i, opienitije,cjelokupno ponaSanje
u drust!enomslijeruMada je svakigovornikistovremeno
proizvodaai potroiaa
'|lastitihjezianih proizvodaipak svi govornici,kao ito smo
vidjeli,nisu u slanju na vlasrireproizvodeprimjenjivatione
obrasceprema kojima su ih proizveli.Loj odnos kakal ma
IogradaniodrZa!ajuprema vlastiiim proizvodima(a napose
prema vlastitu izgovoru, aiju to6nost, kao Sto pokazlje Labo!, oni p.osuduju neobiano srrogo),njihova osobita osjertjjvo\l ?a naperostlr)iitd i. u rsli mah. za iezicnuisprarno.
vlastitih i ludih proizvoda,:r osjeltjivost koja ih rjera u hiper_
korektnost,i njihova nesigurnost,
najve6au sluibenimsitua_
cijama, kada rada ili ,neispmvnosli( zbog hiperkorektnosti
ili tjeskobnu smionost, svojstlenu usiljenoj neusiljenosti sv su to posijedjce raskoraka izmedu obrazacaproizvodnje i
obrazacaprocjene: podijeljeni u sebi na neki naiin sami protiv sebe,malogradani su istovremeno u najve6oj mjeri )svje
2 1.Razliiili pok us iu ohlas r id. un\ ene ps iho l o e i j ep o k a z 2 t si u d a s u u o l .
I i,cn ir p rr. dno I a. u: pnoi . t . . . , n. . c r e u i . o . o , J , . r t o p , r L J n i . j c . .
ulr n ee otrlpa dnir i r ual ih I lds d.

72

sni< objektivne istine o svojim proizvodima (istine delinirane

u uaenoj hipotezi o savrsenounificjranom tr:iitu) i najwrdo,
korniji u nastojanjima da tu istinu odbiju, poreknu, demantiraju. Kao sto se jasno vidi u ovom slutaju, kroz jezidni se habitus izraiava cjelokupan klasni habitus (kojemu je on jedna
od dimenzija), to jest, zapravo poloZaj Sto ga govornik, sinkronijski i dijakronijski, zauzima u drustvenoj strukturi. Hiperkorektnost,vidjeli smo, ulazi u okvir logike one preuzetne
te7n.ekojr na!odi malograddne
ra to da preuranjeno.po c:
jenu stalne napetosti, pokusave.juusvojiti osobine dominanlnih krugova; a istom se logikom objasnjava i naroait intenzitet osjeiaja nesigurnostii nespokojstvau pogledujezika (kao
i u pogledu kozmetike ili esletike)kod malogradanskih ina:
buduti da su podjelom rada medu spolovima osudene na to
da svoj druitveni uspon duguju svojim sposobnostima simbolitke proi?vodnjei ,inboJickeDot'o..lie.one \u joi \ iaeno
muskarci motivirane da investiraju u stjecanje legitimnih
kompetencija. Jezi.ne prakse sitne bu.Zoazije morale su
upasti u oii onima koji su ih, poput Labova, promalrali na
trzistima s osobilom napetoiiu, priftjerice na trzistu sto ga
stvarasituacijaanketiranja:kadse - zbog svojeosobiteos,
jetljivosti za objektivnu nepetost (koja je posljedicn osobito
izmienog mskoraka izmedu priznavanja i poznavanja) nadu u polozaju gdje je njihova subjekrivna naperost maksimalna, malogradani se ponaiaju drugaaije nego pripadnici
pu6kih klasa, koji nisu u stanju nametnuti svoj neusiljeni govor . njegovin lamilija.nosrima.nam jenJen.dmo inrernoj
upotrebi, pa se stoga mogu sluzitijedino iskvarenim oblicima
posudenog jezika lli moraju pribjeii apstinenciji i Sutnji;ali
malogfadani se jednako toliko razlikuju i od pripadnika vl6dajude klase, iiji je jeziani habitus (osobito onda kad su potekli iz te klase) oslyarera ,o.rn4 i koji se mogu ponasati po\ve sdmopouzddno.
ona(o kalo im to ornoguidvasavriena
podudamoslizmeduprincipdproc)enjrranJa
i pfjnc:paproizvodenja."
22. Te bi analiztrebalo produbitij s jedne strane.potpunie ista;iti svojnva naloe.adana koja su varna kadje rijea o razunljevtrnju jeziinih sposob
nosti, kao i njihovu (uzlaznu iiisilaznu) puranju, koja in omoguaavaisku$

13

U tom sluaaju,kao i
na drugom polu - u sludaju neusi,
ljenog pudkog govora na puakom trzistu, vlada potpuna uskladenost izmedu nuznosti triista i mogoinosti habitusa: zakon lrzialane mora se nameraris pomoiu prisileili \anjsle
cenzure,je! se njegove od.edbe osfvaruju posredstvomodnosa prema trzistu koji je utjelovljenje tog zakona. Kad se objektivne strukture s kojima se habitus suo6avapodudaraju sa
strukturama 6iji je or proizvod, tada on anticipira objektivne
zahtjeve polja. To je temelj naj6esdegi najskrovitijeg oblika
cenzure,one koja se sastoji u tome da se polozaji s pravom
govorenja dodjeljuju agensima aije su izraUajne sposobnosri
unapdjed )cenzudrane( jer su u skladu sa zahtjevima imanentnim poloiaju. Izvoriste svih razlikovnih osobina domi
nantnog nadina izraLa|anja, opultenost u tenzii. zapftvo je
izraz odredenog odnosa prema triiStu, kakav se stjeaejedino
ranim i trajnim sudjelovanjem na tr:istima kojima je svoj
stvenvisok nivo napetostiCaki u obianim okolnostima, i gdje
viada ona nprekidno odriavana briga za fo.mu j za formalnosti kakva je karakteristidnaza )njegovanje Zivotnog slila(.
Nema sumnjeu to da se usporedos uspinjanjemna ljest\rici
druitvene hijerarbije neprekidno povecavastupanj cenzurei,
u vezi s tim, uobli6avanja i eufemiziranja,i to ne samo u javnim ili slu:benin prigodama (Sto osobito vrijedi za puike
klase i, joi viie, za sitnu burzoazjju,jer te klase veoma ostro
odvajaju svakodnevno od izvan svakodnevnog)nego i u rutinskim zbjvanjima svakodnevice.To je vidljivo u naainu odi
jevanja i1i u vladanju za stolom ali i u naiinu govorenja,koji
pokazuje tendenciju iskljuaivanja svake nemarnosti,nedotjeranosti- ili nepristojnosti, kakve sebj dopuitamo kad smo
)medu svojima(. Tu pojavu biljeii posredno Lakoff kad za
paZasljedede:ako bi netko u posjetu prijatelju otvoreno upitao koliko stoji neki predmet ()Hey, that's a nice rug. What
tla unutar razliaitih yedila pa ih tako
osobito onda kad su doyedeni u
poloiaj da obayljaju funkciju posednika medu klaMma
osposoblja\'!za
razvija nje jedne
s v ijeni: a s d r u e es r a i e . i s r a r i ( i m i i e n t r .
eor ov os oc iolos Ne
nje tih svo js r ar aov is io o s ek undar ninr a jab l a n a k a k r e s u p o l o i a j u p . o
storu sednji! krasai mnije prijedena putanja (usp. P. BoD'.dien.La disiDcti
dr, Pariz.Edit ionsde l\ ' lin! n. 1931.l. dio, po C l . 6 ) . T . e b a l ob i t a k o d e .r .
hrdili radi.ne odnose prem! jeziku unur!r vlrdajuie klase.

74

did it cosi?( >Kako lijep sagl Koliko vasje stajao?(),takvo bi ponasanje bilo prihvatljivo u puakim sredinama (gdje
bi s ono dak moglo smatrati komplimentom) ali bi bilo
)deplasirano( u bur;oaskoj sredini, gdje bi pitanje moralo
poprimiti ublazen oblik l,May 1 ask you what that rug
)Smijem li vas zapitati koiiko je stajao ovaj
cost?(
sag?().:r S tim vilim stupnjem cenzure koji zahtijeva,i to neprekidno, visi stupanj eufemiziranja i stalniji napor uoblriavanja, poreznna je ainjenica da praktiino vladanje sredstvima eufemiziranja - kakva su objektivno trazena na trzjitima
s oajveiom napetosiu, kao Sto su obrazovno ili mondeno
tr;iste - postaje sve potpunije Sto se vise uspinjemo u drustvenoj hijerarhiji, to jest Sto su udestalijedruitvend prigode u
kojima smo (i to vei od djetinjstva) podvrgnuli tim zahtjevima i na taj naiin praktidki prosirujemo svoje mogu6nostida
im udovoljimo. Tako je, prema Lakoffu, za bur:oasku upotrebu karakteristidnoslUenje izrazima kakve on naziva ,IredgeE kao ito su sart of pretty much, ftthe\ strictly speaking,
loosely speaking, technically, rcgulaL par excellence iId., a
prema Labovu! desto utjecanje izrezima koji su u njegovoj
terminologiji l1ller phnses, izriaaji za popunjavanje, kao
such a thing as, some things like that, pafticula y.TaU svoloj
teznji da rehabilitira pu6kijezik - teZnji koja ga navodi na
to da jednostavno okrene naglavce ljeslvicu vrijednosti
Labov kaze da su d izriiaji uzrok blagoglagoljivosti (ver6ositt', i verbalne inflacije u bur;ujskom diskursu, ali ta konstatacija je nedovoljna. Suvisni i isprazni sa stajalista stnktne eko
23. sup.otno Latoftljvoj tvrdnji, iskljudivo eranati.ki oblil{ ublaza!anj!
moZeusiupiti njesto mz!iaitim zamjenrma kao elenentu odredenogsidbo'
!iikoe riruala.Svatko rko je ikad vodio n.ki razgovorzna da se teren za ras
pr a v u o n e k o n
p i l a n j u p r i p r e m ai z d a l e k ai d a n a j s i e u r n i j i na a i n
't e i k o m r
da pitanje,prode( niF okoli3anje,umalanje u perif.ue i ve.balna ublatavanja
.ime bnno, naproriv, privukli na nj paznjn
neso da mo.ano
stvoriti kliou suxCesniitvai - s pomoiu aala, smiFlaka. gesta.uktko s
pomoau .ilave jedne simbolike u kojoj je iskljuaivo jeziaoi oblik tekjedan
od elemenala dati razgovoruopii ton kakav pobuduje osFiaj usode i u24. A. Lakatf, Intetie'| vit'h tcma, P!.rer. Universily ofCalifornia, in.
rerna p!bl.,listopad 1971,sr..lEi w. Labo\, LangDaeeit the Inne, Cit!.
Philadelphia,Univesity ofPennsyl$ania Pres. sf. ll9.

75

noltanosti
.komuniciranja,oni imaju vainu ulogu u odredil,anJuvr{ednosti
nadinakomuniciranja:vei i sima njihova
brojnosri njihovabeskori,no.r
svjedoee
o obir.iuraspotoZir
itr
* rrosenje
resursa
iroje
ro
obitje
dopuira;
:::ii.l 1.".".:b-l
os'm roga.u s\ojsr!u etemenara
odredenog
l',]-jl.l1',*J'
pn
tcA-oE
meraje/ika.funkcroni,ajukao znakovineu!ratiza^.1dist.ancekoi^
to_rsIe
je jednood obilje2jaburoa:kog
odno,a
prema_druirvenom
r
svijeru
: re,,ulrarirporrebe
l',.I,
]"1*,
rrnrzraza
Je.premaLal,oftu., podiza
:
njesrednjih\ rjjednosr;
snrzenle
er5lremnrh
lrijednostj..a po Labo!u
^izbiegavanje
i.prederir
anja-.i stop"su oni por,,a" .po.ol_
:'^1:,e3*:k:
nosrlDJr/uJada

odr;dva di5lancuprema \la(lit;m ,zJaramd,

vldsrit;minrere.ima.i u i\ro \Iren e prerra
onima koJrre /natJ odria\ari(dk\u d;.rancup"
dopu;tajuda jh
p-oner-\JasrreriF.; i bez uzdtzavania
ir;.
IsJurenagonu r.k",,ivanja.ldkdt je naain ".;rrr.;,epuj'
izraZavanj"fioi.

je zaonarrzirra. kojsza
nroiz,eden
:::-:Ll!
rrle\aIU ''l',,". ..i
..

-akirololku neutralnosl i lo ne .zmo J uporrebl

unaprijedpfll,soden rrzisrimdLoj.rrr",ie
l:i,]_",,, ":o::."
oblir neurrali,,ac;ie
i dicranr:rdnjao<jsrv,mosri
l:"":
:,,91
, oo ofugrh
htdsa.obuh!"ie'1ih(onr.r\drno!!r). ondj
obt.k
n.esovaqjezi\ornos ( ,d. .o uobri.a\anre
::
l:
ll::5"\,']"
pra{(a,roJer.rem. daie maniri.stiJu.
formi p_ednonnr jle
ru.rur\cUF. tJ nacin r)lo tal,o odgo!drJ
i .\ im ,lu,.benim
rrzrsrma.I j drLr(l\en:mrirualima.gdje.e
nuZno\ru.,(ladr\a-

i rerpekrirdn
ia rorme.
.vorsrvena
proprcanom,
lii.: ll:ll,"Ir,,i,a,/1.
j:.,ikunameie( apsorL,rnom
crrogoiiLr,
'-::::::1
nau-srrb
.unkLije

rom.rnrkaciirke
Loj".e eak moze ipiisriLr
u5o 51^o tintcionira performarivnd
topiLa sjmbotic(f
,
dorr)ina(ije.

.ro buriodska
reznja
za di(:nlcijomu s\o-

ooroi
^,)lr:-.1-,c!1"
premaleziku unosi adk ;onu intencij,
koiu implrcirr
odfos o*ma rijetu. Osjeiai za prihtattjivo\r
ioji u"le,z-l
smrera\dJezrene
pralse ur;snurje u naidubljeregijerjelesnrh
oJ(por,cra:tel?jii rr7ijta odgoraraciravo
t;jelo s!ojrm drra
niem atr.| .\oJ m unLrrd:niioriti. u u,:em.mi<lr_,
or,ikrlrro,co'orenje je rjete,n" rehnika a .pecificno
ll]l| l:,1.',,tT'"
Jezrcna,I naposefonoloska, kompetencija j edna od dimen
1e
76

zija tjelesnog heksisau kojoj se iskazuje cjelokupan odnos s

drustvenimsvijetomi cjelokupandrultvenoobrazovniodnos
sa svijetom. Po svemu se aini da, posredstvomonoga SaoPierre Guiraud naziva >artikulatornim stilom( tjelesna sl'iema
svojstvena odredenoj klasi odreduje sustav fonoloskih obiljeija koja karakteriziraju izgovor te klase: najde!6i artikulxtorni polozaj usta jedan je od elemenataglobalnog stila rezliiitih upotreba urla (u govorenju, ali i u jedenju, pijenju, smijanju itd.), dakle to je element tjelesnogheksisakoji saddava
I sebi sustanu infomacti o cjelokupnom fonoloikom vidu
diskursa.Taj >artikulatorni stil( koji je, kao i cjelokupan tje'
lesni heksis,utjelovljenje Zivotnog stile, organizira fonoloSka
obiljezja - aestoprouaavanapojedinaano,svako za sebe,na
primjer r, u odnosu prema svom ekvivalentu u drugim klasnim izgovorima - u nerazdvojnu cjelinu, koju treba i shva'
6ari kao takvuTako, kad je rijea o puakim klasama, laj je stil na otit naain povezans odredenimodnosompfema tijelu. odnosomu
kojem dominirajuodbacivanje>finih manira( ili >kerefeka(
(to jest siilizacijei uobliaavanja)i visoko vrednovanjemus
kosti,koje je jedna od dimenzijaopienitije sklonostipreieri
Labovje zacijeiou pravu kad
ranju svegaito je
'prirodno(:
otpor newyorSkih muikih govornika prema nametanju legitimnog jezika objasnjava time 5to oni svoju predodibu o
lnuikosti povezuju sa svojim naainom govorenja, ili bolje redeno,upotrebljavanja usta i gfla pri govorenju. Nije bez sumnje sludajno sto puaka upotreba opreku izmedu burzujskog i
puakogodnosapremajeziku sazimau seksualnosuperdeterminiranu opreku izmedu usr,
koja su uglavnom zalvorena, slisnuta, to jest napeta j cenzurirana,prema tome Zenska
i gubice - koja je Siroko i d$ko olvorena, )razjapljena(
(rrazjapiti gubicu<) lo jest opuitena i siobodna, prema torne
muska.z5Preteznopudka predod;ba o burZujskim ili, u karikaturalnom oblik8, meiogradanskim sklonostima otkriva u
15. Corovo da niF ni porlebno podsjeaatina dinjenic! da se pimarni
cenzura,on! koja se tiae seksualnoni - i. opienirije. ljelesnosri s posebnon strcgoiiu naseie ienama (ili, sroje lijep primjer utjecaja t.zi3ra.u na

77

\:r,,i:ll1:
< I I s nut l us'll.t,
ta $ .

ve./anim
uz naDero:r
I palnru.r-prrcir;..;
-s ri l n L te .. -u s p i .e n e J\ni ce-..,\rl kom

uj a.

Drorezana..
I
poka/are,Je
po.\e op_
1"1
l1,l:
l1'9rn prema rjelesne
cen|1rh
raspotoienja

drugrnrJjudjmaiprema srije.u
tr
napose.luducida je rijea o usrima.prema
hrani),tao ito su
ono,osrI prezrrf"L!iljiti Lrsla-.,.(kupiriL,(nice..l
iosrentatj!.
na.orsranctranosl.p-ema
Uelesno.lii prema \viIna koji ne
umUupokazdtrrakvu distanciranosr..Cubic.r..
.e. n,piorir,
povezujes rnuskim sposobnostima
a one sve, prema putkom

.1.*.:nog pouzdavanja
u snasu,kojeiskiju_

lo..e::'i:]'-ll*:to jes!
cuje.cenzure,
opreze j lukavitine jednato tao i ,frne
manire-. i koJe dopusld da se co\le\ poIuze
-prrrodnrm..
(EuDrcdpflpada medu prirodne.L\arir.
da..igrd ol\orenim
karlama" ; da t,povon olvorero. po \\ore,.!
oorosno da
rrazjaprgubrcu":,gubica-r oznaaa\',,po.obno.l
uporrebe
Zestokihverbalnih sredsrava,koja se poistovj"f":.
, i.tii"ji
r-o zvuinom snagom diskursa,dakle
sa snagom g.ia-se
()gubi
.jar na ,eziku...
.imaricobr,

I::]1:1,.,^,i*':'1":.
lm ar r
J dt e ta l o l e _ .

iezi;inu.

,
..fd ,p rl i r. ;e T i a i n om-.
-rdz.d, r Ic.

(o i un a ja,r .ule.
o.obr Lopo_

u
l j l l i ] ("ra,/brri
l ' f . : i ]{."gub;cu...
...',o vi ro i L r
groama
trcsnuliiakom po gubici., .,,-aepr guorcLr"lJer pogrde.po,red..\oIn,
guoice..rh13q.r. ;,*."9 ..jedi;re.. o.obnoni r .imparicra
nju.ka,.,
::-,j::T"
roavra(nantu:ta..t i kao,dearno
mjesrorte,,,naporrrJiva

.:'".:." tz izraza ratiapiri

"
suurcu"na"L,pror
l]: j:"1:T," j
':j:1i^,1**"', subrcu-.-dr:ari s-bicu-. -zare,.ari...
I.d../
i k. u..amo izvori(re njesovddrdsr\enos
,P,1e-1:il:
:i9."*." p'edodzbe
o \ra.':rojr;.no(ri.priddjuc:
::.:::ll::11:fc"":

mJestuunolenja hrane imje.ru emiti12njb

drsl,ursa
puakogtedanje.koje dob o shvacajeojn,rvo
hab u_
\a r rJetesnog
heksisa.povezuietokoder. gLbicomot,oreno

..",-o
."xi";,
*'"',.",;;;:i'i;;;, ;;.;j'ji:;ll;:'1""
",on o.ih

::
:'j ;;;hrlriii,
:i:':.:.,
rr';i:ilui,l:,
:rjr,'ijr
i;i:;
"""
rr,:i,:';
I
lji:
;r
:r
;;,r,iFi;;1';ii;irti
.e",:f
fl"^:q:,;:";f ' 1:i
78

" ":;;,."i :""":,;:;j^.b.j,.;.;,.;;;:

prihva6anje(rnapuniti gubicu<,>onastiti njusku() i otvore,

no oaitovanje (>razvaliri gubicu() elementarnih uzitaka.,6
S jedne st.ane ukroieni jezik, cenzura koja je postala drugom prirodom i koja p.oskribira )masne< priae, )neslane<
Salei )mljackav( izgovor, izgovor, ide ukorak s kroienjem tijela koje iskljuiuje svako pretjerano iskazivanje prohtjeva ili
osje6aja (krikove jednako kao i suze ili velike geste) i koje
podvrgava tijelo svakovrsr m stegamai cenzuramasa ciljem
da ga odvoji od prirode; s druge stmne, ))popustanjeartikulatome napetosti<
koje na primjer, prema zapa:anju Bernarda Laksa, dovodi do ispadanja glasova r i 1 u zavrSnim
slogovima (i koje zacijelo njje toliko posljedjca )nehaja(']7
koliko izraz odbijanja,;eije da ne rpretjeramo(, da se ne pridrZavamo suviSestiogo propisa Sto ih u najstroiem obliku
name6e dominantni k6d, kako bismo svoj napor mogli usmjeriti drugamo) - povezanoje s odbacivanjem cenzurakojima pravile pristojnosli sputavaju u prvom rcdu iovjeaje tijelo, podvrgnuto razli6ilim tabuima, a isto tako sa slobodnim
govorom, dije smjelosti nisu baS bezazlenekako se aine, jer
on svodi ljudski rod na svima zajedniaku prirodu, na t.buh,
straznjicu i spolovilo, na drob, klopu i govno, pa tako nastoji
naslavceokrenuti drustveni svijet. Puaka svetkovina,kakvom
je opisuje Bahtin, i - pogotovu
revolucionarna kriza, po,
goduj!6i verbalnoj eksplozi.ji,ukazuju doista na presiju i .epresiju kojirna normalni poredak pritiskuje ponajvise potii26. sa stajaliSta!ladajuiih sloje!., isrd opreka moela bi se usposiaviri,s
po n o d u o b i a n e i n v e o i j e z n a k ai,z m e d un a p o r n o s i , o i a k o e ( , , k o r e k t n o sr i (
i nehajnosti,kullure i prirode.
2?. Intuitiho spoznarodnos izmedu rartikuhromog srila( irilotnog sri,
la - odnos zbog kojeea je ,nepovilan( izeovor rako uspjelan indikaror
druitvenos pol02aja
nanede nedyosmislenev.ijednosne sudove onin ,
jetkin analititarina koji nu, popur Pierca Cuirauda, posveiuju paznju:
famil ijarni. nliuvi i lijeni izgovor ( i dangu pski j e izgovor naain go"
'T!j
vorenja riajera koji pljucka svoje rijeai kroz prorez iznedu aika i ugla usa'
,ta
na(;
mekana, rasplinuta i. u slojim najnizin oblicida, mlitava i prosta
iomacija( (P. arnafi,
Le f.angais popul.ie. Pa.iz. PUF, 1965. sf.
I ll
116).Kao isvi pojavni oblici habituse,tc povijesti kojaje postalapd
odon, izgovo. i
opienitije
odnos p.emajeziku obi.no se shvaiaju in
ditalorina osobin. pojedinca onakvos kakav je po prirodi: u lroden'n
svojstvina klasnirasizan nalazi elavno opravdanje za svoju ividnju dr su
dru3tvenezlite zapravo prirodne.

79

nlene slojeve,posredstvom _ naoko bezna6ajnih _

prisila i
kontrola' ulju dnosti jer ona, kroz stilske vadjacije
naiina go_
vorenja (formule uljudnosri) ili natina ddanja
tijela u sktaiu
t objekti\ne n"peto.ri trzi:ra.nameie priznaranje
"":,::ilrf
hrlerarhta.nedu kla.ama..pojorima j
t(r,rracrJdma.
porainjenihUas" usvajanje
Je.da.5a.srajalijla
r-Kazur'trvo
oomrnantnog
stila izgleda kao odricanje od drustvenog i
spolnogiderrilela.kao odbacivanjemuilih !rjjednosli
koje
su r{onslrlLltt\ni
erementikla5neprjpadnosli: Zaro se Ze;e
mofu idenrificira'i\ dominanlnomk,llLuroma od (e
me ne
od\oje od ,\oje kldset"ko polpuno lao mujk"rci. ..Orvonr.
(razvdtrt) gub ( u.
ne htjetipolorili se { ..za.eoir,..
,. ne
.ln"ti
hUetrpokazdri,/nalove
po<tuSnosri
loji su uvjel za Jru.r\ errLr
u'vdjanje donrinanrnos.rira. a osobiro njeso\e
.pl:l:l'll,
\eoma t{akn_re }aralrfrijtike.'egitinnog
irgo,orr. rna.,,,
neku ru{u..dro\trulo odr:(anjeod muikost;jer
.amd ain-eni_
ca usvajanja pretpostavlja poslusnosr,osobinu
koja je ieoi
ndmrtnuld .polnom podielom -ada ti podielom
spor;og r
dal I JeJia poclul']o5lu(Fjerdvaaovjekdprema
oroorn.ma
Iioje .e sa.nepo (ebj do,,ivtjd\ajukao efenin.rane.
Usmjeravanjempaznje na arlikulatorna objlje:ja koja *
_
lao. nd orinjer. \lupa-: otvoren05ti.,,\uano,t.
ritam
_
svo,oJlogrcrnatoolpLniieodratdv,ruduboko unutrdinje
oso
Drnehablru.jr r. toan;jefeaeno.rielesnoghe\si.a.
sponrdna
coootrngrr\trka
pokr./ujeda bi dileren.rjalnafo')ologijaarikulatorna obiljezja karakreristianaza neku klasu ili dio
klase
uvijek morata promistjati i u njihovu selekcioniranju
i u nji
hovu rnterpretiranju i pdtom ih promatrarl rsrovremeno
i u
oonosu prema drugim sustavimas obzirom na koje
ta obilje_
7Japopimaju svoju raTliLovnnvriiednost.dakle
svoju drus.
rvenu \rjednocr. i u odnosu prema ;rl,onrk;
sinteliakomje
orn5t\J tJete(rogheksi5akoii ie u izvoriSrurih
obitjerjd i
zbog kojega ona predsravljaju eriaki ilj esrerskiizraz
nuZnosri
saddaneu odredenomdruitvenomstatusu,
Lingvist.tije je opaianjeljeZbompostato!cnormarno
rzosireno
io'
2/n,
no/e p,imieci\a,.
rrlrrre i ordre
:ro.l:i
goJe
^,,ii3o":.id.
In ob irr .Ld;oni,;nz\iuc O rm.oga orisit.en
da.z" po reb.
EO

siarisli.kogmje.enja,p.imFnjujediskrernekriteri.je(kaoitoje gub
ljenjeglxsarili/u zavrsnom
slogu),
on je sklonaralitiikompoimdnjua ono.e u svojojlosiciuvelikerazlikuje
od poimanja
na kojemu
se,u svakodnevnom
Zivotu,temeljekhsifikacijskisudovii delimitacija honoeenihsrupa: kao stojezi.na obil.jezjanisu nikad izrazito
autono6nau odnosuprem! cjelokupnostidruStvenihsvojstava
Bo'
vornika (premarjelesnomheksisL!fizionomiji, kozmetici.odijeva
nju itd.). tako ni fonoloikr (ili leksickaili d.uea) obiljezjanisu nijezikai sudkoji
kadautonomna
u odnosupremaostalimrazinama
jezienu
praksu klasificirakao ,puaku( ili neku osobu kao
neku
>vulgarnu<zasnivas.kao i svakapraktiika predikacija,na skupovima indicijakoje kao takvene dopiru do svijesti.tak ni onda krd
oneindicijekojesu oznaaene
(kao
stereotipom
riliju:'setjaako(
njaika vokalizacija)imaju veiu zna.ajnost.
Znatna uzajamna uskladenos!upotreba tijela, jezika, a zacijelo i vremenaprolstjeaeodatlesto druslvenegrupe uglavnom posredstvomtjelesnihi jezianih stegai cenzu.a,koje
6estosadrzavajuu sebi iregulaciju raspodjelevremera,uciepljuju u svijest poimanje vrlina. lu preobrdenu sliku svoje
nuznosti,i odatleStosu >opcije( sto ih obuhvacaodnospre'
ma ekonomskomi drustvenomuniverzumuinkorporiraneu
obliku lrajnih poslavakoji djelomiino izmiau kontroli svijesti ivotje.:3

Ljeto 1934.

28. Nije dakle sluaa.j.oito se takav obazovni sistem koji, poput republikanskogikohtva. koncipiranog u Revoluci.jii ostvarnog u Tr.ioj republici,
teii za tim da potpuo oblikuje habitrse puakih klasa. oreanizi s teziitem
na p o u a a v a n j uo d n o s ap e m a j e z i k u ( p o n i i t a v a n j e mr . e i o n a l n i hF z i k a i td .) ,
odnosa prena tijelu (stega u higijen!. u prehnni, tRzvenos. ird.) i bdnosr
pr e n a r e n e n u ( . a a u n i c a e k o n o n i a n o s t ! r . d n j ! i i d . )

81

II. JEZICNA DJELATNOST I

SIMBOLIEKAMOE*

' Uvodri relct i L i Iv. poglavljesrudij. DJezitnadjelatnosri sinbolial

doa( p.eleoje Marin Andiijaievici objaviou zborn:kuai'siristika i m&sizan,z^geb 19E5.Prevodioci
ove knjigenisu moglijednost.vnoprnijeri
jerje u cjelokupnonpijevodu rGbalo
Atrddjasevi{esvepij! dh poelavlja,
ujednatidBourdieuov!le.minologt! a i poFdinestilskekaraktefttikenjegova.utopisa,i je. im se diflilo,u nekimveomanalobrcjnin sluaajevima.
da suhotda pronailiadekvatnij
formulacije.
U svakomslutaju.pcvodioci
su neprekidroioali pred odimaAndrijaaeviievu
veziju, u kojoj su teno
prcnataziliveonapoticajneirte.prelacije,izbog tosanjihovuautoruovdje
iz.iausaojuiskrcnuzahvalnost.
(Op.Nev.)

83

Drustvena se znanost bavi vei imenovanim, vei klasificira

nim realitetima, koji su nosioci vlastitih imena, opijh imenica, titula, znakova, sigala. Kako bi izbjegla opasnost da na
sebep.euzme, a da toga nije ni svjesna,dinote konstituiranja
tija joj je logika i nuznost nepoznata, ona mora obuhvaiiti
kao svoj predmet drustiene operacije imenovatja i obrcde
instituiranja u kojima se te operacije vrie. Ati na dubljoj raz;
ni ona mo.a ispitivati udio rijedi u konsrruiranju drustvenih
iinjenica; i doprinos 5ro ga borba za klasifikacije, kao jedna
od dimenzijasvakeklasneborbe, daje konstitui.anjuklasa,
dobnih razreda,klasa po spolu ili drustvenihklasaaji i klanova,plemena,ernija ili nacija.
Kako je rjjea o druatvenomsvijetu, novokantovskaieorija,
koja jezi6noj djelatnosti i, opienitije, predoaavanjimapridaje
specifidno simboliaku djeloivornost u gradenju slvarnosri,
posve je utemeljena: strukturirajuii percepciju d.ustvenih
agensa o druStvenom svijetu, imenovanje - to d bljim zahvatom Sto je opienitije priznato, to jest ovlasteno pridonosi pretvaranju log svijeta u slrukturu. Nema nijednog d.us,
tvenog agensakoji ne bi, u granjcama svojih moguinosti, te;io za iom moii imenovanja i stvaranjasvijete imenovanjem:
tradevi, klevete, ogovaranja, uvrede, hvalospjevi, optuZbe,
krjtike, polemike, pohvale samo su usitnjeni oblici onih svedanih i kolektivnih dina imenovanja, onih veiidanja ili osuda
koje su povlastica opdenito priznatih autoriteta. Za razliku
od op6ih imenica, iza kojih stoji opieprihvadeno znadenje,
consensus,homologein cjeiokupne grupe - ukatko: sve
ono na Sto obavezujeoficijelni iin imenovanja kojim priznati

jii:,,,"::t
:':.'lT:1.
;*j:,.1*l't:yT:"l:#."i;ff
":

;r;;,;:,];
rfs:,;i
;jY{+ji [,.ft:I;1,,;r

s\08\la.rir^saurora.,
Ati 1ea",,il,i a,,pir"
]elu1eredino

;.T'il:l"x;:.1:lT.J1::;i,.:;1"::.
".''*,,pef
'orma,i\

y*iN::1ni;""mw:::[*ir;
iji..,

o . ' . t1 .-:'u \ta )ri ro

i mei tj u i mebr ojcano,
a,r ,,ii.""

,; :i;l:'lj:.i*i+l;
l1;':tl,.1
i.i:""T:J:::;"'.:fi
vi,Jarr
seu 'tr'rldu
' d'ru..\enom
birido

ilff;;',f.ifi:

od,u;rvenom
,,,,,""i;:i,:,i;ilr::
il":".;J::..,fi''",
n"me,arjL,r*',

:i'-:ii

jr'lllli"ll*,t;;":
i '",",.
",,,,,i"

:;:i,:,1
.?:::,il"i;:.il:;;
ifj ilTjt!::#::5.it
i,r::sil
:':i'ji::
r::?;,
r;:;T:Itli;i:);"]l?

i L o\e ,i i .j[o relr i\n,oo,edi

imfno
l ' : : : ", ? *. . f 9 " " 1 " .1 " "

;:,ll;i";::;li;:;:T"l
lli;";';";;;;'1;;;l**:j:.,

i,.,o,",t.
:i::ii*;'li,.;i:;il
l.J:i
;:;:::[.,,'",,,.,
(, le,
d.,ir\Lenos
a.,.,*i,
io.ii,o"iiirr".111::;:*
:,fi ::

::#iilfr
{;;iHri'"r'"T,"T,:"T;,:;,,1:*l:1,"",.;

u5imboj;j[""i; :i;Tf,""njiho\
ill#-iT; :lllli"T"":'

,;wni'fi
:*l;.
:"1:H
:::
*+..r,1*hi:
-lx
;ff:,'."J;:"':"iiff
j{::ll
:;;i:;";;:fj,;::::;,,#,,L:
j"i),ll;;1".1."i1,:.,
l p D c u t e mn a : N . R u
i t;l ;).i:1
".,'
Le Seuil,l98rl J.-C.
M 'm,
"."".liii:
4/: r.r1. ,;r-,. .?*.. p.n, ,i-.
rii r
86

u ime svih,nameie konsenzuso znaaenludfuitvenogsvijeta,

konsenzusna kojemu se zasnivaopieprihvaienoznaienje.
T!lo .r mistefij pe.formativne magije ukazuje kao misterij
ministerija(da se posluZimoigrom rijeai koju vole stru6njaci
u kanonskom pravu) to jest kao alkemi.japrcdstavljanja (l
razliditim znaaenjimate rijedi) 6ijim posredstvompredstavnik
tvori grupu koja njega tvori: portparol koji ima punomoi da
govori i dd djeiuje u ime grupe - prije svega da magrjom
gesla djeluje na samu grupu
firngira umjesto grupe, koja
postoji jedino zahvaljuju6i toj zanjeni. On je utjelovljenje
grupe i personilikacija fiktivne osobe,ko.joj omoguiuje da viie ne bude obiaan skup odvojenih pojedinaca nego da, njegovi m posredsrrom.
dielujei gor.-rn-kro ;edanaovjek,. ZauT
vral bn dobiva pravo da govori i djeluje u ime grupe, da )sebe smatra( grupom sto je utjelovljuje, da se po;stovjeiuje s
funkcijom kojoj se predaje )dusom i tijelom(, daju6i tako bioioiko tijelo jednom konstituiranom korpusu- .Statusesf ,ragistftfus, ,tdfiava
to sam ja(.
Ili, Sto izlazi na isto, svijet je moje predstavljanje i moja
predodZba-

L poglavlje

OYlaitenijezik: dru5tveniuvjeti
djelotvornostiobrednogdiskursa
>Pretpostavimo,na primje., da ugledan brod na lavozu u brodogradiUilu, da
mu pdsiupim i razbljem bocu objelenu o
njegov lrup, da objavim ),Ovaj brod k.stim
inenon 'Josif Staljin r( i da zatim, kako
bih bio potpuno siguran u uspjeh.uda.cem
noge ukl oni n poi po.nj e.N epdl i kaj e u ! one ito ja nisam bio osoba ovlaslena da
krst; brod.(

Naivno pitanje o moii dje6i logiana je posljedica inicijat,

nog izostavljanja pitanja o upotrebamajezika, dakle o drustvenim uvjetima upotrebljavanja rijedi. Onoga Casakada
prihvaiajuii Saussureovo radikalno odvajanje interne lingvistike od eksterne,znanosti o jeziku od znanosti o drusivenim upotrebama jezika - tretiramo jezik kao autonoman
predmet, pdmorani smo da moi rijeai t.a:imo u rijeaima, to
jest ond.jegdje ona nije: naime. iloku cijska moi izrazi, (illocutionary force) ne rnoZese na6i u samim rijeaima, kao ,per,
formativima( u kojima je ana naznaiena lli, bolje, predstavu oba znadenjatog termina. Samo izuzetno - to jest
,era
u apstraktnim i umjetno stvorenim situacijama eksperimenti
ranja - simboliake se razmjene svode na diste komunikacijske odnose a informativnim se sadrzajem poruke iscrpljuje
sadrzajkomunikacije. Moi rijedi nije nista drugo do delegift,a /noipodparola, a njegove rijeii
to jest grada njegova
diskursai, nerazdvojno s njom povezan,nadin njegovagovo89

NOVA LITURGIJA ILI NEVOIJE

KOJIMA JE IZLOZENA
PERFORMATIWA MOC*

>Priznajem vam dA smo posve zbunjeni poticanjem na lo da oapuslimo crAve i da se ptiieifujemo u halim zajednicamalll u kuti l2l ili u
kapelicama I2l, gdje se sami lll posluiujemo
hostijom koju na pladnjevima dotose sujetowa
Iica lIl * sve zato da bismo primili sv. Pritest
ondje gdje iivimo< 121itd. (str. 47).

>Uvijek iete moii otiii da se pomolite za

svoju crkwt, Ali kakva bi smisla imala ta moIitva u c vi u kojoj ne bi bilo svetog otajstra
l2l? Isto se tzko mozete noliti i kod kute<<(str.
48).

>U naioj crkvici viie se ne sluii misa; sada

se sluii u priratnoj kufi I2l< (str. 59).

* S li or i. nati u p u i u j L(n
, a z n a k o n a n i c e! z a gradina
) radno gaj enapisao\la. Lelong.te dorsietnai.de k cannutiaD solen,e//r Padz.Mame.
j e d nuod crei akakoj es! \,j er
i97: .B r ojk eu ug l a ri nz a g ra d a mo!z i ra a \a j u
nici zapaziliu hu.siji: lllcreska u pogleduasensatI2l sreSkau posledu
mjestar[3]greskau poeleduvremena:I4l greik! u posledurenpa: I5lgrelka
u posledupona5anja;
[6]ereikau pogled!jezika:[?]sreikau pocleduodije
varja; Islgreika u posledupribo.a-

90

jedno od svjerenja
u najboljem su sluaaju svjedoCanstvo,
dotanstdvajamstva punomoit koja mu je dana.
U tome je izvo.iste greske kakva se oajpotpunije odituje
kod Austina (i1i,poslijenjega,kod Habermasa):Austin nai,
jezianoj
me m;sli da je u samomdiskursu,to jest u specifidno
supstanciji govrira
ako se tako mo;e reii - olkrio uzrok
djelotvomosti govora. Nastojati lingvistiaki razumjeti moi jezi6nih manifestacija, traziti u jeziku izvoriste logike i djelotror']asti jezika itstituirunja, znati zanemariti ainjenicu da
jezik dobiva svoj auloritet izvana, na Sto nas na konkretail
radin Dod.'ecdsleprronSloga kod Homerapr-zaiu gororniku koji uzima rijea.LJezik taj autoritet u najboljem sludaju
predstavlja. oait je, simbolizirar postoji specifidna reiorika
svojstvena sviir diskursima instituiranja, to jest sluzbenoj
besjedi ovlastenogportparola koji govori u sveianoj situaciji,
s autoritetom ograni6enimupravo toliko koliko je ograniaena
punomoi instituiranja; stilisti6ke karakteristikejezika sve6nika i profesore i, opienitije, svih instituci.ja svojstvakao
ito su prevagarutine,upotrebaslereotipai neutralizacija
proizlaze iz pozicije ito je, unutar polja konkurencije, zauzi,
maju ti nosioci ovlaslenjemprenijetogautoriteta-Ni.jedo
voljno - kao 5lo se10 ponekad 6ini kako bi se izbjegleteskoie inherentneiskljuiivo intemom pristupu jezianoj djelatnosri - reci da upotreba jezika kakvu, u nekoj odredenoj situaciji, usvaja neki odredeni govornik
sa svojim stilom, svojom retorikom, cjelokupnom svojom drustveno obiljeienom
pridruZuje rijeaima )konotacije( vezane uz
osobnoi6u
spcifiaankontekst, unosetj u diskurs visak znaaenjakoji mu
daje njegovu
snagu<. Zapravo uporrebajezika,
'ilokucijsku
io jest i naain govorenja i grada diskursa, ovisi o dru\tvenom
polozaju govornikovu, jer je tin polozajem uvjetovananjegova moguinost pristupa jeziku instituiranja, sluibenom, o.todoksnom, legilimnod govont. Upravo u mogu6nostipristupa
legitimnim sredstvima izraiavanja, dakle u sudionistvu u au
toritetu instiluiranja, leZi sva razllka izmedu obiane prevare
I E Benveniste,le vocrbul,ire des institutioas iado eurcpeentes,Patizad i l i o n sd e M i n u i t , 1 9 6 9 .s t r . 1 0 , 3 7

91

)rNas u b.-skoj biskupiji ne maze bai odviie, jer moramo podnositi ekstravagancije
,iaiice mladih sveienika< kajina je, na primjer, proile godine palo na pamet da sreianu
prw priiest - dok je joi nisu ukinuli - pfirede u Domu sportoval2l. iaAo otdje posoje drije velike i lijepe c*ve koje su sasvim lijepo
mogle primiti svesudionike< (str. 66).

,Moja najka bila je uizsnuta prijedlogom

duhovni Aa i/ \'eza I isneka rotii ke ; A",1e*ii i ie
htio sluiiti misu na njezinu stotu u bl;goqonici [2]< (str. 90).

>A Sto vi mislite, iasni oie, o priiesti koja se

obaylja ujutfo I3l a postije nje iema uopie nikakvog drugog obrcda[s], kao ito se to dogada
u naioj )upi?< "Kasnije ie se cijeli daiprorcsti za stolom, uz jelo i pite<, rekla mi je jedna rnajka, sva otajna (str. 72).

>U ,ekim obliinjim iupama viie uopie nema

niiega, Nod nas se i.potijed ujere odriata poslije podnel3l i tnje jedra jedan satl4), bez mise j bez p iesti [5], djeca idu na misu sutradan
[3]< $tr. 87).
92

onlh masqueraclers'akoji perfoIn]ativnu tvrdnju preruaavaju

u opisnu ili konstativnu tvrdnju,: i ovlasteneprevareonih ko
ji istu stvar rade s dopustenjem i autoritetom neke ustanove.
Po.iparol je obmanj;vae koji nosi stepriorAko postoje, kao lto primjeiuje Austin, iskazi aija uloga
nije samo u tome da >opisu neko stanje stvari ili utvrde neku
iinjenicu< nego i u tome da ,izvrie nekLrradnju<, ro je mo
guie zato je.je moi rijeii u lome ito ih onaj koji je tek njihov
>nosilac<ne izgovarau svojeosobnoime: ovlasteniportparol moie rijeaima djelovati na druge agense i, posredsrvom
njihova rada. na same stvari jed;no stoga sto je u nj"-govojrijedi koncentriran simboli6ki kapital sto ga je akumulirala
grupa koja je ponparola ovlastila i diji je on opunomoienik.
Zakoni drustvene fizike samo prividno izmi6u djelovanju fizikalnih zakona i moi s pomo6u koje neka gei/a uspijevaju
lzaztati rad bez utroSkarada - sto je prvnstvenaambicija
magijskog djelovanjar
temelji se na kapiralu sto ga je grupa akumulirala svojim radom i aija je djelotvorna upotreba
podvrgnuta cijelom nizu uvjeta, onih koji definiraju obrede
druitrene megije. yetina uvjeta koji moraju bitj ispunjeni da
bi performativni iskaz uspjo svodi se na adekvatnostgovo.ni
ka - ili. bolje redeno,njegovedfuSivenefunkcije - i diskufsa sto ga on izgovara:peaformaiivnijeiskazosudenna neusp.jehsvaki put kad ga ne izgova.a osoba koja ima )mo6< da
ga izgovori,ili
opienitije svakiput kad )osobeili specifitne okolnosti<nisu >onakvekakvetrebada budu da bi se s
pfavom mogle primijeniti dotitna procedura(4, ukralko, s\,aki put kada govornik nema autodteta porrebnog da bi javno
izrekao rijedi sto ih izgovara.A1i najvaznijaje mo2daainjenica da uspjeh takvih radnja drustvenemagije kakve su Crnovr'
r/asfiili, sto izlazi na isrc, ovla:teni Cinovi avlsi o konjunkciji
L J. L. Austin. op..ir, st...10.
3. Masijsko dFlovanje p.osiruje na p.riodu djelovanje rijeiina koje je.
pod o d r e d e n i d u l j e r i n a , e f i k a s n ok a d s e . a d i o l j u d i m a . E k v i r a t e n lr o m e ,
na razini dr!it'enog djeloranja. predsravlj. nlstojrnje da se djeluje.ije.imr
sraiic! $og ovtaitenja (govorenF u pustinji, izvan g.anicx lldstite iu
'zvan
.1.J L, Alslin, op.cir, str 64.

93

>Sto da ioujek nisli o drianju nekih svefenika (svih svefenika u ponekim iupama - to
mora da je zarazno)koji Dikakvomgesoml5l.
kleianjem ili bar laeanim naklonom, ne iskazuju poitovanje Svetom Otajslru kad ga uzimaju iz tabefiakula ili ga vraiaju u nj?< (str.

82).

)>Nekot smo govorili: ,Ne dopusti da podIegDemo napasti<<",a sada se kaie 161..>Ne izIaii nas napasti,, ili ,^e uedi nas u napzst^.
To je straino, nikad se nisam mogao odlutiti
da to izgovofim< (stt. 50).

Da ste samo iuli, ovih posljednjih dana, u

jednoj staroj gotitloj crkvi.
"Pozdralj7m tas,
Marijo< prevedeno u >Budi zlnva, Ma io<,
Oro ti*anjelol ne odgotara duhu naieg fiancuskogje,,iAa( (str. 86)-

>>Sveiznapriiest: to se saalasvelo na dva tlana >>duhovnih<<

16l, Da ispovijed rjere jedne subote l3l u 5 sati po podne l3], u svakodaevnoj
odjeni Vl (bez tuise [5], bez piiciiivanja).
A
rei i kod >obiine<<pojedinaine priiesti zadovoIjavaju se komadidetu knhalSl i... bez ispovijedi! [51< ktr. 87).
1 U strrijoj .edakciji irancuske lerjje
Otenala, ra jr reae.ica stasila:
'Ne nous laissezpas succonber i la rnrarion<. Novi.ieredal(cije,Ne nous
so lmetspa !. ili , Ne nous induis pas en r e. t ar ion ( ( a e m up o r p u n oo d g o v a
m hNaiska lezija
uvedi nds u ,ap.s((. prema ta1jn.,Er ne nos inducas
id"t i. : . . u one \ t r ' . e t or . r o v a ,
,
o n.m.l r r'Ne
dd l-.d rdj nl in
'"n ,.
b o4 J u o ec . Dor - uau gr - ln' lr f , ir / 1n- . "o u \ ; . e a ! \ n " , O p p ? ,
/

94

svlh ususravljenih meduzavisnih uvjela koji saainjavajud.u;

Vidimo da su sva nastojanja da se u specifiCnojezianoj logici razlidilih oblika argumentiranja, retorike i stilistike p.onade izvoriste njihove simbolidke djelotvomosti osudenana
neuspjehsve dotle dok ne uspostaveodnos izmedu svojstava
diskursa, svojstava onogn tko ga govori i svojstavainstituira,
nja koje govornika ovlaiiuje da govofi. Austinov pokusaj karakterizacij performativnih iskaza ograniaenje, ali je i za,
nimljiv, zato Sto Auslin ne lini posve toano ono Sto misli da
aini, i zbog toga to ne moze udiniti u potpunosti: vjerujuii da
daje doprinos filozofiji jezika, on razraduje teoiju o jednoj
posebnoj vrsti simbolidkih manilesiacija: autoritativni diskurs samo je paradigmatski oblik tih manifestacija a njihova
specifidna djelotvornost proiziazi odatie 5io one prividno u
sebi samima s^dfia\aju izvoriste moii koje se zapravo nalazi
u inslitucionalnim uvjetima njihova proizvodenja i njihove
recepcije.Specifi6nost autoritativnog diskursa (protesofskog
predavanja,propovijediitd.) upravo je u tome ito nije do.oljno da on bude .hu".er (u r<kin .lLa"jelimJ ne m orl
uop6ebiti shvadena da ipak zbog toga ne izgubisvojumoi),
i u tome Stoon svoj pravi udinakvriijedino pod uvjetomda
je piznat kao auoritativen. To piznanje
sa shvadanjem
ili bez njega- odobravase,kao semopo sebirazumljivo,jedino pod odredenim uvjetima koji defini.aju legitimnu upolrebu: laj diskurs mora izgovodti osoba ovlastenaza to, nosila.cskeptrcna,poznat I priznat kao osposobljeni sposobanza
proizvodenje le posebne vrste diskursa, sveienik, profeso.,
pjesnik itd.; izgovoren mora biti u legitimnoj situaciji, to jest
pred legitimnim primeocima (ne moie se dadaistiakapoezija
aitati na sastankuministarskog vijeia); i mora, napokon, biti
iskazan u legitimnim (sintakiidkim, fonelskim itd.) formama.
Uvjeii koje moiemo naz|ar\ liturgjskim,to jest skup propisa
koji reguliraju formu jatnog otitovanja autoriteta - etiketa
na ceremonijama,k6d postupaka i oficijelni redoslijed obre
kao lto vidimo, samo su jedan, najvidljitiji elementcida
jelog sistemauvjeta, a najznaiajniji, najnezamjenljjviji su oni
uvjeti koji, poput neznanja i vjerovanja, stvaraju predispoz;-

95

>AIi predlaiem da vef i u pogledu>pritesti s

nogu<<
I5l stavite sroju posebruprimjedbu, jer
je
to stav ioujeka komu seZuri I4l, tako sene bi
smjelo primati Sreto Otajstro, to je sablainjivo< ktr. 491.

>Uopie se tre najave, kapelan dode bilo kada

I3l, obavi sve najedanput, izvadi hostiju iz dZepa l5l i * tjeraj dalje! Joi ste sretni ako vam
ne dode bilo tko, kakav laiklll sa Svetin Otal
strotu u pudije
[8] ili u ov]ai pozlaie\oj kutiji za pilule I8l< (str. 120).

>Za priiest je on namjerno uveo ovakar postupak: ujenici se poredaju u polukrug iza oltara, i pladanj sa svetim hostijama ide od ruke
do ruket Zatim sam sretenik pru;a kaleZ (srake nedjelje - mislio sam da je to, po odredbi
Svetog Oca, Diinio samo izlimno). Buduti da
se ni\am mogao odluiirida sepriiestim svojom
rukon[5] OBudite srcti koji dotitete posude
Gospodove<.., Prema tome, samoga Gospoda?...) ntorao sam dugo prcgorarati i ljutito
raspratljati kako bih postigao da primim priiest na usta I5l<<(str, 62*63).

>Ove zime, poslije holesti, poito sam nekoliko tjedana bila liiena Svete Priiesti, poila
sam u kapelu na misu. I ondje su mi uskratili
I<l Svctu Priiest, jcr ni\am pristala da je primim u ruku I5l i da se piiestim iz kaleia l5l<
(str,91).
96

ciju za priznavanje,
to jest za opunomoienjekoje vlastitiau
toritetprenos;na ovlaitenidisku.s.Zbog toga ito se sva pa:nja posvedujeformalnim uvjetimadjelotvo.nostirituala zanemarujese ainjenicada obredniuvjeii koji morajubiti ispu,
njeni da bi obred funkcioniraoi da bi sakramentbio u isti
m^hi pravovaljen i djelotvora, nikad nisu dovoljni, ako nisu
ujedno oslvarenisvi uvjeti nuZni za priznavanje!og rituala:
autoritativnijezik vlada jedino onda kad ostvafujesuradnju
onih kojima vlada,to.jestjed;no uz pomoi druitvenihmehanizamakadrih da ostvarujuono
na neznanjuutemeljeno
- suudesnistvokoje je u iztoristu svakog autoriteta. Da bi
smo omogu6ili da se ocijeni velidina Austinove zabl de i svake drugestrogoformalistiake
analizesimboliikih sustava,
dovoljno 6e biti da ukazemona to kakoje autofitativnijezik sa,
mo granianisluaajlegitimnogjezika,aiji se autoriletne temelji
kao ito bi to htio dokazatiklasni rasizam na skupu
p.ozodijskihiartikulacijskihvarijacljakojima se defrniraot.
mjen izgovor,ni!i na slozenostisintakseili bogatstvurjeani
ka, daklena unutrainjimsvojstvjmR
samogdiskuna,negose
remelji na druslvenimuvjet;maproizvodenjai reproducira,
nj! meduklasneraspodjeleznanja i p.iznavanjalegiiimnog
jezika.
Val.janost
te analizepotvrdujese na gotovoeksperimenta1annaainu istodobnompojavljivanjukrize religijskeinsrirucije i krize ritualnogdiskursakoji je onn podrzavalai koji je
nju podrzavao. Austinova analiza uvjela pravovaljanosti i
dielor\ornostiperformdli\niniskazaaini nam (e. L.vojoj r.kljliivo fonnalnoj virtuoznosti, veoma bezbojnom i veoma
.iromd'nom u u5poredb;. realrom a-alizom i rea.nomkririkom kakvu vr5i kriza Crkve razdvajajuii jednu od drugih
komponente vjerskog obreda, agense,instrumente, vremena
oddavanja, mjesta itd., komponente dotad nerazdvojno po,
vezaneu sustav koji je bio jednako koherentan i jednoobra
zan kao i institucija aija je duznost bila da ga proizvodi i reproducira. Iz indigniranog nabrajanja svih povreda tradicionalne liturgije iaaitnvase, kao u negativu, skup institucionalnih uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi ritualni diskurs bio
p znat. to jest primljen i usvojen kao takav. Da bi obred

Dkd pritesnice bio je zapanjen veliiinom

hostijalSl'. svakaod njih >moglaie poslu;iti za
udinu< (str. 82).

>>Bilasam u jednoj crkvi na misi Da koiu je

sreienik doveosvirutetuodernemuzikelll. Ne
poznajem tu glazba, mislim da su vrlo dobro
svirali, ali ona, po mom skromnomsudu, nije
poticala Damolitvu<<(str. 58-59).

>>Ovegodine naii priiesnici nisu imali ni molitvenika ni krunicelSl, samo list papira na kojem je bilo pribilje;eno nekoliko crkvenih piesama koje oni nisu iak ni poznavali' i koje je
pjerala jedna amate$ka grupa [1]< $tr' 79)'

>Dodajen dakle i nolbu u prilog onih stvari

s kojima se tako olako postupa - a pilog ob'
rednih rekrizita l8l (sveta voda na alazu u
crkvu. posveienegraniice na Ctjetnicu: po[inje se vee iz egavati njihoro blagosiljanje...),
u prilog pobbinosti a iast Presretog Srca let.ora (gotoro su ugasle) i Blaiene Djevice. u
prilog >klaDjanja boijem grobu< na Veliki ietrrtak. ohrcda koji je reiAo- [ak nemogu(e.uskladiti s veiemjom misom; i dakako, u prilog
gregorijanskog pjevanja, s tolikim divnim tekstovima kojih nas sada liiavaju; pa i u prilog
nekadainjih posnih data, itd,< (stL 60).
98

funkcionirao i bio djelotvoran, potrebno je prije svegada se

prikazuje i da bude dozivljen kao legitjman, jer stereotipna
simbolika postoji upravo zato da bi pokazala kako agensne
agi.a u svoje osobno ime ni po svom vlastitom autoritetu nego kao ovlasteni opunomoienik. )Pije dvije godine, jedna
staricaiz susjedstva,
na umoru,zamolilame da odem po sveaenika.On dode, ali bez prides!i,i posto joj je dao posljednju
pomast,poljubije.'U svojim posljednjimtrenucimane pozi'
vam sveienika zato da bi me poljubio, nego zato da bi mi do,
nro popudbinu za vjednost.Taj poljubac
to je paternali'
zam, to nije sveto olajstvo.'< Obredni simbolizam ne djeluj".
sam po sebi nego jedino utoliko ukoliko predstavlja k^zrliinom smislu rijeai - prijenos ovlasti: u toanom poStiva,
nJu koda jednoqbrazne litu.gije koji regulira sakramentalne
gcqe; riiea ostraruie:r u i.r: mah i ocilovdnjeiorjera ugovora o ovlastenju po kojemu sveienik postaje posjednik
tmonopola na rukovanjedobrimaspasenja<;naprotiv,u od'
bacivanju svih sr'r76o1iikriat i6lte vjerske vlasti, od reverendc do latinskogjezika, posveienihmjestai fekvizita,oiituje
se f{skid nekadainjegugovorao ovlasteniukoji je sveienika,
posredstvom Crkve, povezivao s vjemicima: negodovanje
viernika upozorava na ainjenicu da uvjete koji obredu osigu
rlvaju djlotvo.nost moze objedinjavati jedino institucija kolol le samim tim ujedno dana moi da upravlja manipuiim'
lrjem lim uvjetima. U krizi lirurgije u igri je cjelokupan sustav
uvjela koji moraju biti ispunjeni da bi mogla funkcionirati inslilucijakoja odobravai kontroliraiskoristavanje
i osigurava
jednoobraznost lilurgije u vremenu i u prostoru, osiguravajucr podobnost onih koji su opunomoieni da je vrSe:krizajezika upu6uje tako na krizu mehanizamakoji su osigurali proizvodenje legitimnih poSiljalacai pfimalaca-Sablaznjenise
vjernici ne varaju kad anarhidnu,sve veiu nznolikost obreda
povezuju s krizom vjerske institucije: )Svaki je Zupnik postao mali papa ili mali biskup, i vjernici su zbunjeni. Neki od
niih..uoaenisd (vim rim slokovirim promjenrma.ne ,jerujLr
vrse da je Crkva stijena, i da je tuvar istine.(j Tu raznovrsJ. l{. P.Lelon-g,
o,r.dr. srr.ts:],

99

>Nedafiq u jednom samostanua kojem su

se okupili mladiti iz cijele Francuskekoji se
iele >posretiti stetenitkom pozivu<, sveienik
nije za slulenje miseohukaoornat niti je uzeo
misno posDilel8l. U gradanskom odijelu ['7],
sluZio je na obitnom stolu I2l, s obi[nim kruhom i vinomISl,s obiinim rekvizitima [8]< (str,
183).

"Na reletiziji sno gledali misc kak'e /aprepaituju.,. na rubu sretograla (mali stolovi u
LilleD, Svetu Priiest (?) dijelile su Zene l1l s
koiaricama l8l, uz diez l5l, itd.), tako da sada
namjerno izbjegatam gledanje takrih neiutenih obreda k< (str. 158).

>Zene l\) za pultom javno titaju poslanice,

teomaje malo ministranaralll ili ih uopie nema, pa tak, kao u Alenpotu, iene pfiieliuju
Lll< 6tr. 41).

>.,. a ponekad taj sakramentpodjeljuju kao kakva reklanna oblizala -. laici [1], i to u
iupama u kojima bi seprije moglo rcti da postoji suviiak kapelana nego da ih nedostaje<

Glt 4q.

>U trenutku priiesti, iz redora istupajedna Zenal1l, uzima kale; i priieifuje nazoine
- pod ptilikom vina [8]< 6tr. 182).
100

nost iilurgije, koja je najoditiji dokaz pretpitivanja ugovora

o ovlaslenju koji sve6enikapovezuje sa Crkvom i, njezinim
posredstvom,s vjernicima, dobar dio vjemika i sveienstva
doiivljava na tako dramatiaan naain samo zato lto ta raznovfsnost otkriva preobrazbu odnosa snaga u krilu Crkve (osobilo odnosa izmedu viseg i niZeg klera) koja je u meduzavisnosti s preobrazbom druatvenih uvjela reproduciranja sveienstva (kriza >vokacije() i laidkejavnosti ()dekrislijanizaci
ta().
Kriza liturgte upudujena krizu sveieniakog
zvanja(i cjelokupnedomenesveienistva)
a ona opet na opiu k zu vjerova'
nja: svojevrsnim,gotovo ekspedmentalnimrazgradivanjm,
ona razotkdva >uvjeie biazenstva( koji svim agensimaobuhvaaenim u obredu omogudavaju da uspjeiro, s.erro obave
obredt i ona retrospektivnopokazujeda se ta objektivnai
subjeklivna sreia temel.ji na potpunom nepoznavanjutih u!jeta, nepoznavanjukoje odredLrjedoksiaki odnos prema
druitvenimritualimai zatoje najkategorianiji
uvjetdjelotvor
vrienja
ritualenog
tih
Performltivnamagija obreda moie
potpuno funkcioniratisamoonda ako religijskiopunomoieL. \oi. \r.'obreLl u me grupe.djelL-ck-u.rojerr,r,n m,li-n )/ne.Ju pr_pe i nj- .ame uprd o grupr r egovimposredstvomobavlja na sebi samoj djelolvoranmagijski din
sadrzanu performativnomiskazu.
Simboliakadjelotvornostrijear ostvarujese jedino onda
ako onaj tko joj je podvrgnutpfiznajeonogalko je vrsi kao
ovlastenog
za tu fuJrkcijuili
ako u saSIorzlazina isto
podvfgavajLr6i
mozaboravu,
se toj djelot\ofnosri,nije uopie
s\'jestanda je, potvrdujucije svojim priznanjem,sudjelovao
u njezinuuremeljenju.
Ona se svazasnivana vjerovanjukoje
ie u temeljimaministerija,te dru(tvenefikcije,i koje je nrnoso dublje ukofijenjeno nego Sto su vjerovanja i mistedji sto
ih ministerijpropovijedaipoivrdujeJ stogase kriza religij,
6 R e l i e , j s k i o b r e du p r o m r m n l u s r m o j e p o s e b x .s l u c a jd r n i t l e D i hr i
r r aL ai i j a o c g i i n o s ( n e l e : i u d i s l , u 6 i m . i s . d . : . i i n r s i . j e *i k o j i i h p n r e ( u
.Lom ForbnoJn jl!.dju ro su clisijsk! \jerolintn i p'edodzbe),nego u sus
r r \ u d r u n \ e . i h o d n o s r k o j i s u s a n x r n i d : o M m o g r i r u r l a ,k o j i e r o m o g u a u
io i a i n e d . u n \ e i o d j e l o r l o r n i m ( m e d u o s r a l i h . i u p r e d o d 2 b r m !i \ j r o \r
njr m r k o j i s u m u i n h r r e n h i ) .

101

skogjezika j njego!e perlbrmativneefikasnostjne nrote

kao ito se aestovjeruje - s\'esiina p|opadaniejednog uni
rcrTuma predod;aba: o.a preti urusavanjeci.jelogjednog
slijela druitvenihodnosa,sviietadiji.jesaslavnidio bila j sa-

2. poglavlje

Obrediinstituirania
Uvodeii pojam obreda prelaska,Arnold Van Gennep 7menoyao je, pa i opisao, veoma zna6ajnu drustvenu pojavu: ne
vjerujemdaje udiniomnogoviseod toga.kao Stoto risu u6inili ni drugi autori koji su, poput Victora Turnera, ponovo
oiivili njegovu teoriju i p.edlozili odredeniji i sustavniji opis
obrednih Aza. Zapravo, meni se 6ini, ako hoiemo po6j korak
dalje,trebalobi teoriji obredaprelaskauputiti pitanja sto ih
ona ne postavlja, u prvom redu pitanja o druitlero] funkciji
rirualai o d-rir'e"om zndaenjrorec-re.ore grrn: e.iji pr(lazak,dijeprestupanjeritual dopuita.I zaisra,moiemo seza
pitati: kad ta teorija stavlja naglasak na vrernenski prijelaz,
na primjer na prijelaz iz djelinjstva u zrelost, ne prikrila li
ona mozdajedan od najbitnijih uainaka obreda, to jest odya,
./a,?eonih koji su mu bili podvrgnuti od onih koji mu nikada
-eie b: : pod\ -gnuLlrd ne od onrh LoJrmu Josni5u brli podvrgnuti) i ne ?rsfitui.a li ona na taj naain trajnu podjelu na
grupu onih kojih se taj obfed tideigrupu onih kojih se ne tiae? Zato bih je, umjesto obredi prelaska,radije rekao obfedi
posveienja, ili obredi ovjere legitimnosti, ili naprosto ob.edl
instituitanja - pfidaju6i toj rijeii aktivni smisao, kakav ona
ima, na pdmjer, u izrazu ))instituiranjenasljednika(. ZaStobi
bila potrebna ta zamjenajedne rijeai drugom? Navest 6u ovdje Poincar6ovu definiciju matematiakog uopiavanja kao
rvjestine nadijevanja istog imena razliditim stvarima(. On je
ujedno upomo isticao prcsudnu vaznost izbora rijedi: kad je
jezik dobro odabran, tvrdioje on, dokazi izvedeni za neki poznati predmet mogu se primijeniti na sve vrste novih predmerJ. Do analiTa;!o cu ih ovdje i,,ro7i.idoi.ro <am uopcava-

103

rle-rr onoga ito se otkrila analizom funkcioniranja elitnih

Skola(usp.Epreuvescolaireet consCcration
sociale,Aclesde
la rcchercheen sciencessociales,39, rujan 1981.srf.3-70).
Pomalo smionim postupkom pokusao bih ulvrditi nepro
mjenljiva svojstva druit\,enih obreda shvaienih kao obredi
jnstituiranja.
Kad se govori o obredu instituiranja treba ukazati na to da
proizroljnu gftnicu. odsvaki obred nastoji posvetili
'lekltkako bi se zaboraviio
nosno ovjeriti njezinu legitjmnost,
daje
ona proizvoljnai priznaloda je legitimna,prirodna;i1i,drugim rijeaima,on sveaano,
to jest na dopuiten i nesvakidalnji
naain,prelazi preko granica,imanentnihdruitlenom i duho\,nomporetku,koje lreba saiuvatipo svakuaijenu, kao
stoje podjelana grupc po spolu kad je rijea o ienidbenin ri
tualima. Sveaanim obiljezavanjem prelaska preko crte koja
ustanolljava jednu bitnu podjelu u drustvenom porerku, obred usmjerujepainju promatra6ana sam prijelaz(odarleiz.az )obred prelaska(), iako je zapravo crra ru najvaznija. A
ilo zaistadijeli ta crra?Neiro 5roje bilo prije. dakako.od neiega Sto ae biti poslije: obrezanodijete od neobrezanog:ili
aak svu neobrezanudjecuod svih obrezanihodrirslihmuikaraca.U sh,ari,najbitnijeje pritom neito Stoostajenezapa:e
no: podjelana skup onjh koji moraju biti podvrgnuriobrezi
!,anju,to jest dietaka,j muSkaraca,
bili oni djcaili odrasli.i
.l,Lroonih Lojr ne podlijezurom obredu.(o je.r dje,ojcicai
Zena-Dakle, postoji skrovili skup prema kojemu se definira
obredom instituirana grupa. Clavni uainak obreda ostaje posve nezapaZen:time 5to se prema muskarcima odnosi drugatije nego prema Zenama obred posyeiuJe razliku izmedu
njih, on je instituim, instituiraju6i u isri mah muskarca kao
muikarca, to jest obrezanika, i Zenu kao ;enu, to jest osobu
koja nije podloZna toj obrednoj radnji. I analiza kabilskog ri,
tuala to jasno pokazuje: obrezanje doduse razdvaja djedaka
od njegova djetinjstva ili od drugih djeaaka koj; su joi u djelinJstvu,ali ga jo5 vise razdvajaod Zenai ienskogsvijeta,Io
jest od majkei svegaStoje s njom povezano,iro je vlaZno,zeleno, si.ovo,kao prolje6e,mlijeko, sladunjavokus ird. Mdi,
mo usput sljedeie:jednako kao Sto se instituiranjesastojiu
I04

rome da se nekim dajrverrm svojslvima pridd vid prirodnih

svojstava,tako i obred inslituiranja, kako su io zapazili PieF
re Centlivresi Luc de Hausch.logidnote:i za tim da izriaito
druitvene suprotnosti, kakva je, na primjer, musko/Zensko,
s analogijama
integrira u nizove kozmolosk;h suprotnosti
poput ove: muskaracje prema :eni ono Sloje Sunceprema
Mjesecu a to je veomauspjesannaainda se te suprotnosti
prikaZu kao prirodne. Tako obredi aiji se sudionici razdvajaju po spolu posveilrju razliku izmedu spolova: oni time obidnu faktidku razliku pretvaraju u legitimnu podjelu, u instituciju. Razdvajanjeostvarenou obredu (koji i sam vrsi razdvajanje) ima uainak posveienja.
Ali znamoli mi uopie Stoznadiposve6enje,
i to posveienje
razlike:
kako
vrsi
posveienje
neke
se
neke razlike koje iu ja
nazvati magijskim, i kakvi su njegovi konkre.ni uiinci? einjenica da se nka vei postojedafazlika kao iio je razlikaiz
medu spolova
drustveno inslituim tinam konstituiftnja
mo;da ima samo sinbolidkeudinke,u smisluilo ga pridajeno tom kvalifikativukad govorimoo simbolianomdaru,a to
znaaida nemanikakveuiinke. Larinacbi rekao:uiia ribu pli,
vati. Upravo tako djeiuje obred instituiranja-On tvrdi: ovaj
muskaracje muska.ac pri aemuse razumijevanesloStoniJe razumljivosamo po sebi,to jest:pravj muika.ac.Svrhaje
iog obreda da i od najmanjeg, najslabijeg, ukretko najzenskastijegmuikarca nadini muikarca u punom smislu rijeii,
odvojenog prirodnom, sustinskom razlikom i od najmuskobanjastije, najkrupnije, najsnaZnije itd. Zene. Inslituirati u
ovom sluaajuznaai posvetiti,to jesi sankcioniratii sveaano
polvrditi odredeno stanje stvari, neki utvrdeni red, upravo
onako kao sto to iini toridauct, u pravno-politidkom znaaenju te rijeai. Investituft (ytteza, narodnog zastupnika, predsjednika republike itd.) sastoji ae u sveaanom utvrdivanju i
posveiivanju odredenerazlike (koja otprije postoji ili ne postoji): postavii na taj naain poznata i priznata, ta rczlika up.avo time porldjedrusl\( nd 'al ika. koju poznaju: priznaju
i ustoliaeni agensi drugi dlanovi drustva-Ukratko, ako nauka
o dru(rvune zeliseb:onemogui'.irdlurijevdnie naj05no\niJih druatvenih pojava, i to i u pretkapitalistiakjm druslvima i

10 5

u naSemdanasnjemsvijetu (diplona, na primjer, pripada ma_

giji isto toliko koliko i amajlije)' iada ona mora uzimati u objesr
zir i simbolidku djelotvornost obtede instituiranja: fo
mod kojom oni djeluju na stvarnostdjelujuii na predodzbu o
stvarnosti Na primjer, inYestituraje simbolidki djelotvoma u
posve realnom smisiu jet stvatno preobmzava posveienu
orobu, prvo zato sto preobrazavapredodzbu koju o njoi sebi
stvaraju ostali agensi i, mozda prije svega' mijenja njihola
ponasanjau odnosu prema njoj (najvidljivija od tih promje;a oaituje se u tinjenici da se toj osobi daju poiasni naslovi i
a
da je to 1iluljranjepraieto stvarnimosjecajempoStovanla):
je
drugo zato Sto u jsli mah Preobrazavai predodzbu sto us_
toliiena osobastvarao sebi samoji pona6anjakoja ta osoba
smat.ada mora usvojiti kako bi se uskladilas tom predo_
dibom. U kontekstu te logike moie se shvatiti djelovanje svih
Englezi ih zodruitvenih pismenih ovjera ili vjerodajnica
ili
akademskati_
plemiiki
naslov
koje,
kao
\\ credentialspove'
tosilaca
vrijednost
svojih
trajno'
tuia, poveiavaju, i to
u
njihovu
vierovanja
6avaju6i rasprostranjenosti inlenzitet

'

:---=

-'
.

vrijednost.
Instituiranje je ain druitvene magije koji moZe stvoriti razliku e.xtiltlo ili - a to se najae5dedogada - iskoristiti na
neki naain razlike koje otprije postoje, na primjer bioloske
razlike medu spolovima ili, kao kad se inslituira nasljednik
je slu'ana temelju prava prvorodstva' dobne razl;ke U lom
ju jnslituiranje - kao lto je to religija za Durkheima - )ra_
rumski ntemeljeo.dlirij(, simboLiiki=nasilandin ali cu" r'utdanento in ra. \J'di;arvenom sniislu najdj'l'fl'ornija su ona
razlikovanja koja se naoko tem']je na-bjekdvnim razlikama
(millim na primjer na pojam >prirodne granjce() U svakom
slu6aju-ia; sto je vidljivo kod drustvenih klasa' gotovo uvi
raspodjele'jer raz_
:jk su rl pirtanju kontinuumi' konlinuirane
itit..iji proizvode taztidiie Aiobe koje nikad
Jitiii taiito*i

nisu potpunosukladnemedusobom'Ipak, druitvenamagije

uvijei uspijeva od kontinuuma stvorili diskontinuum To
namnajboljeilusttira primjer natjebaja'koji je polaznato'ka
izmedunajslabijegkandidatakot ie promojeg'razmiiljanja:
jesaoi;tjbolFe koji je pao natiedaistvararazlikr po kojoj
106

dan dobiva sve a drngi nista, i to za cijeli Zivot. Jedan i dobiti titulu na elitnoj visokoj Skoli, sa svim povlasticamakoje
idu uz to, a drugi nede dobiti nikakvu titulu. Nijedan od kriterija koji mogu doii u obzir kad se ieli izdvajanje plmstva
sivarno opravdati (kao legitimna razlika) ne zadovoljavapo!
puno. Na primjer, i najmizerniji madevalacmedu plemiiima
osiaje plemii (pa : onda ako je zbog tog nedostatka u razliditoj mjeri, ovisno o nacionalnim tradicijama i o epohi njegov sjaj time pomuien); nap.otiv, i najbolji madevalacne'
p emii ortaje neplemii rpa iondr clo. zbogs.oje rr"noie u
toj tipidno ,plemeniloj( djelatnosli, moze steii neki oblik
)plemstva(). A isto to moZe se rii i o bilo kojem drugom
kriteriju koji, u nekom od.edenom trenutku, defini.a plemstvo: o nastupu, o eleganciji itd. Instituiranje od.edenog
identiteta, koje moZe biti plemiiki naslov ili Zigosanje(xi si
obidan...() predstavlja nadijevanje imena, to jest nametanje
odredene druStvenebiti. Instiiuirati, dodjjeliti neku bit, neku
kompetenciju, znaii nametati pravo da budes takav i takav, a
to je ujednoi obaveza:morasbiti (ili trebalobi da budei)taka\/-To zna'i znakom saopitti nekom ito je on i saopiiti mu
da se dosljednotome mora i ponasati.Indikativje u tom slu6aju imperativ. Moral aasti samo je razvijeniji oblik formule
koja se sastoji u tome da se o nekom aovjeku kazet )to je
aovjek(. Instituirati, dati odredenu drustvenu definiciju, od
reden identitet, znaai ujedno nametnuti granice i ,noblesse
oblige( moglo bi biti prijevod Pl3tonova ta heauti) pnttein,
tiniti ono sto po svojoj bili morai diniti, i nista drugo - jednom djeai, kad je u pitanju plemii ne smijes se ogrijesiti o
svoju dast,moras je euvati. Plemiiima dolikuje da plemenito
postupaju i moze se smatrati da je plemenito postupanje izvoriste plemstva jednako kao Sto s moze smatrati da je
plemstvo izvoriste piemenitih poslupaka.Julros sam proditao
u novinama: ))kedsjedniku Konfederacije, Kurtu Furgleru,
palaje u dio ddnost da u utorak uveie, u ime Federalnogvijeia, izrazi saudeiie egipatskomna.odu u povodu smlli predsjednika Anvara Sadata.( Ovlaiteni port-parol je onaj kome
pripada pravo i duzncst da govori u ime kolektiva; to je u isto vrijemenjegovapo\ldstjcai njegovaoba\e?a.njegovaspe-

t07

cifitna funkcija, jednom .ijeai njegova kompetencija (u juridiakom smislu rijeai). Drustvena bit je skup svih onih atribu,
ta i svih onih druStvenihatribucija sto ih proizvodi iin institui.anja kao svedani ain kategoriziranja koji tezi za tim da
proizvodi ono Sto oznadava.
Stogaje iin instituiranja komunikacijski ain, ali tin posebne vrste: on zrakoa saopdavanekome njegov identitet, ali u
tom smislu da mu ga u istj mah i obznanjuje i nameie, obznanjujuii ga predjavnoiin (kategorein pr\otno zna6i'javno optuziti'), oznadujuii mu na laj naain auto.itativno ito je i sto
treba da bude. To se dobro vidi u pogrdi, tom svojevrsnom
p.oklinjanju (racerznaai ujedno i 'proklet') koje nastoji sroju Zrtvu zarobiti optuzbom koja funkcionira kao usud. Ali to
je jos vidljivijeu inrestituriilj imenovanju,tom izri6jtodruitvenom atribucionom sudu koji svom objektu dodjeljuje sva
svojstva sadriana u njegovoj drustvenoj definiciji. Svoje
)najrealnije< uiinke obred instituiranja proizvodi posredstvom dodjeljivanja odredenog statusa (>noblesse oblige<<):
instituirani se osjeia pozvanim da bude u skladu sa svojom
definicjiom, na vjsini svoje funkcije. Onoga tko je (na teme,
lju viie ili manjeproizvoljnogkriterija)odredenza nasljednika priznaje i tretira kao takvog ciiela gfupa, u prvom redu
niegovaporodica,itaj razli6itii razlikovnitretmanmozega
samo poticati da osivari svoju bit, da Zi\,i u skladu sa svojom
drustvenom prirodom. Sociolozi znanosti uavrdili su da su
najveii znanstveni uspjesi rezultat rada onih istraiivaaa koji
su pohadali najuglednije ikolske ustanove: to se velikim dijelom objainjava visokom razinom subjektivnih aspiracija, uvjetovanom kolektivnim, dakle objektivnjm priznavanjem tih
aspiracijai njihovom dodjelom odredenoj klasi agensa(mu5karcima, bivsim uaenicima elitnih ikola, p.iznatim piscima
itd.), kojima su te aspiracije ne samo odobrcne i priznat kao
prava ili povlastice (nasuprot pretencioznim pretenzijama
prelendenata)nego su i dodijeljene i, kao obaveze,nametane
neprekidnim podrlkama, poticanjima i upozoravanjima. Pomisljam na onaj Schultzov crtd na kojemu vidimo Snoopyja
kako sjedi na krovu svoje pasje kuiice i kaZe: )Kako da budea skroman kad si najbolji?( Trebalo bi re6i jednostavno:
108

kad je svima poznato - to je posljedicasluibenogobjavlji'

\'anja - da si najbolji, arrsios.
DPostaniono Stojesi,( To je formula na koju se oslanja
pedormativna magija svih iina instituiranja. Dodjela biti
imenovanjem, investitura, predstavlja u pravom smislu rijeai
ponekad pre,%aur?(to vrijedi takoder, i u p om redu, za
iulne, ponekad izriaite
narcdbe ato ih llanovi obiteljske
grupe neprekidno upxduju malom djetetu, s razliaitim inten'
cijama i s razliaitim intenzitetom, ovisno o drustvenoj klasi i,
unutar klase, o spolu i o polozaju u tratriji). Sve su d.xs1veno
dosudene sudb;ne, pozitivne i1i negativne, posveienje ili zi
gorrnje.u tednaLojnjei tdEtne hoiu feci .mnono.ne
jer svakoga koga izdvajaju zarobljavaju unutar granica koje
su mu dodijeljene i aije mu priznavanje name6u-Nasljednik
koji drzi do sebe ponaSatie se kao nasljednik i nasljedstvo
6e, pfema Marxovoj lbrmuii. naslijediri njega: to jest, on ie
biti investimn u stvari, prisvojit ie ga stvari koje je on prisvo.iio.osim ako nastupisludajniporeme6aj,dakako: ina i neplemi6akoj; se
doslojnihnasljednika,sveienikasvrzimantija,
postaju
p.oluhe.
Tu se opel
ogresuju o stale; ili burtuja koji
susreiemos medom-s nepovredivomgranicom.PremaOwe
nu Lattimoreu,Kineskizid bio je podignutne samoda prijeai strancima ulaz u Kinu nego i zeto da Kinezima prijedi izla/enje:i.ve magii,keprdni(e - bilo da je r;jeao grdni.i izme
du muskog i ienskog ili. u okviru obrazovnogsustava,o granici izmedu izabranih i iskljuaenih
imaju zadadu da one
koji se nalazeunutra, s prave stranegranitne crte, sprijeaeda
odandeizadu, da se og.ijele o ias!, da se deklasiraju.Elite
su, govorioje Pa.eto,osudenena )odumiranje( kad pfestanLrvjerovati u svo.jstatus,kad postanu demorelizifanei amoralne i ked poinu prelaziti preko c e o pogresnom pravcu.
To je joi jedna od funkcija aina instituiranja: trajno obes'
hrabrivanje svakoga tko pomislja na prelazak, prestupanje,
dezeftianje, demisiu.
Sve aristokracije moraju trositi mnogo ene.gije u nastojanjjma da one odabrane privole na Zrtvekakve podrazumijeva
ili sam privilegij ili stjecanje trajnih sklonosti koje su uvjet
oiuvanja p.ivilegija. Kad su se vladaju6i krugovi opredijelili

109

za kultunr - ito znaii golovo uvijek za askezu,za napetosti

za stzdrtavanje - tada rad na instiluiranju mora radunati s
iskuienjem sto ga.p.edstavlja priroda ili antikultura. (Zelio
bih, uspur, napomenuti sljedeie: kad govodm o radu na instituiranju, kad istitem da je vise ili manje boino usvajanje
irajnih sklonosri bitna komponenta dnrStveneoperacije instituiranja, iada samo dajem pun smisao rijedi instituiranje. Poito sam, pozivaju6i se ra Poincar6a,podsjetio na vaznost izbora rijeii, neie, mislim, biti nekorisno napomenuti kako je
dovoljno skupiti sva znaienja rijeti instituerc i institutio da
bi se dobila predodiba o inauguralnom ainu konstituiranja,
utemel.jenjapa i invencije koji, s pomoiu odgoja stvaralrajne
sklonosti, navike, upotrebe.) Opienilo usvojena strategijaza
otklanjanje iskusenja povrede pravjla sastoji se u tome da se
razlika p.ikaie kao prirodna, da se udenjempretvod u drugu
prirodu i da bude inkorpoirana u obliku habitusa.Time se
objasnjava uloga koja je prakticiranju askeze,pa i tjelesnoj
patnji, nanjjenjena u svim negativnim obredima - dija je
svrha, kao Sto kaze Durkheim, da proizvode izvanserijskejednom rijedi izvanredne ljude - a takoder i u svim Skolova,
njima kakvase opieniro nameiu budu6imilanovjma )elile(
(dcenjemnvi\ je7;ka.produ/en boraval u zatvorenimusLrnovama itd.). Tijeiu, treliranon kao memorija, sve grupe povjeravaju svoja najdragocjenija duhovna blaga j ainjenica da
obred: inicjjacjje u svim druStvimaukljuduju nametanjenziake patnje moZese razumjeti ako se zna - kao Sio su to pokada ljudi pripadniitvo nekoj
zali brojni psiholo5ki pokusi
instituciji osjeiaju to ja6e Sto su stroii i bolniji bili obredi in;,
cijacije koje im je ta institucija nametrula. Obu6avanjediji je
uiinak trajno nametanje proizvoljne granice mo:e imati za
cilj formiranje osjetaia za granice,koji kao prirodne prihva'
ia one presudne rezove od kakvih se sasto.jisvaka proizvolj
nost u kulturi, rczove diji su izraz parovi stvoreni fundamentalnim polarizacijama, muiko,/Zensko itd.; taj osjeiaj navodi
jedne da iuvaju svoj polo:aj u hijera.hiji i da odrzavaju distarce a druge da se drie svog mjesta i zadololjavaju se onim
Stojesu, da budu Sto treba da budlr - lisavajuii ih tako i sa,
mog liaavanja.Obuaavanje moze takoder teziti za lim da uI l0

cjepljuje trajne sklonosti kao iio su klasni ukusi, koji utjeau

na rizbor( vanjskih znakova kakvima se iskazuje drustvni
polozaj, na primjer )izbor( odjeie ali i tjelesnog heksisaili
jezika, i zbog kojih su svi dmStveni agensiujedno nosioci razlikovnih znakova (oznake distingviranosti samo su jedan od
podrazreda tih znakova), podobnih da ujedinjuju i da raz,
dvajaju jednako pouzdano kao izridile barijere i zabrane
mislim pritom na klasnu homogamiju. U veioj mjeri nego
vantjelesni znakovi (kakvi su odlikovanja, unilorme, oznake
aina, insignije i!d.) inkorpoirani znakovi (kakvi su svi oni lto
ih nazivamomanirama:govornemanire,izgovori;nadinihoda ili drZanja, nastup, stav, vladanjej manire pri jelu itd.) i
ukus (kao izvoriSteproizvodenja svih praksa kojima je, intencionalno ili ne, namijenjeno da saopiavaju i to da, djelovanjem razlikovnih obiljezja, saopiavaju drusrvenu poziciju)
:mdju s\-hu dd funkcioni-ajukdo riz upozorenjd njim" se
svi koji bi to zaboravili, koji bi se zaboravili, podsje6ajuna to
lal,ro im ie mie.ro dodi-eljenoin.rir-irrnjem.
Mod kategoriakog al.ibucijskog suda ko.ji se ostvaruje insliluifanjemtako je velika da se mozeoduprijetisvim opovr,
gavanjime u praksi. Poznataje Kantorowiczeva analiza u vezi sa >dvakraljevatijela(: ustoliaenikralj nadzivljavabioloa,
kog kralja, smrlnikakoji je izlozenbolesti,slaboumnostiili
smrti. Isto tako, ako se pokaie da je bivii dak Politehnidke
ikole neznaljcau matematici,svi 6e misliti da on giumi neznalicuili da je svoju inteligencijuusmjeriona neke vazrije
zadatke. Ali najbolji dokaz kako je asciptlon autonomna u
odnosu na acilevearert
da se jednom pozovemo i na TalcottiLParsonsa- kako je drustvenobiie autonomno u odnosu prema svom dinjenju,nalazimozacijelou moguinostida
re oo,lu/imo srraregiiom,u.rerlJi\o.rrkoje nam ornoguia\aju da u opovrgavanju drustvenedefinicije odemo veoma daleko a da ipak i dalje budemo dozivljavani kroz tu definiciju.
Strategijamasusretljivosti nazivam ona simboliika prestupanja granice koja omoguiavaju istovremeno stjecanje dobiti
zbog uskladenostis definicijom i dobiti zbog prestupanja:to
se dogada, na primjer, kad aristokat potapse konjusara po
stra;njici i kad svijet o njemu kaie )On je jednostavad 6ov-

jek(, pri celnu se podrazumijeva da je jednostavan za aristo'

krata, to jest za dovji:ka vise biti, dovjeka aija bit u naaeiu ne
implicjra takvo ponaSanje-Zapravo 1o nije tako jednostavno,
negdje
i lrebalo bi uvestijednu distinkciju: Schopenhauer
govori o >komianom pedantu(, to jest o tome kako iovjek
izazivasmijeh kad izvodi nesto ito se ne nalazi unutar grani
ca ustaljenepredodzbe o njemu, poput konja u kazaliStu,kaze on, koji bi odjednom po6eo prazniti crijeva; on misli pitom na profesore, njemadke profesore, sli6ne profesoru Unfttn 1z Plavog andela, jer.je predodUbao njima tako dvrsto i
raxo roanodll'ri-"na dr .e .'alo prelaZenjegrd.:c, iacno
uodava.Za razliku od profeson Unrata koji, Ponesenstra
5iu, gubi svaki osjeiaj za komi6nost ili, sto se svodi na isto, za
dignitet, susreiljivi posveienik svjesnoodabire prelazak preko crte; on ima po\,last'cu nad povlasticama,koja se sasloji u
mogu6nostida sa svojompovlasticomposiupakako gaje voIja-Tako u oblastiupotrebejezika burzujj i osobitointelektuop itanja.
alci mogu sebi dopustilii oblike hipokofektnosti,
koji su osudenina hikakvi su zabranjeninralogradanima,
perkorektnostUkratko,jedna od povlaslicavezanihuz posleienje sastoji se u tome da ono, dodjeljujuii posve6enjma
odredenuneospornui neunistivuesenciiu,odobravapreslu
panja lak\a .uinrce /ooror'en": onai tko ,e sieuranu .rot
kulturni identitetmoie se poigravatipravilimakulturneigre,
mo/e se rgrirr \aLrofl. mo/e i/Ja\iri dd vol Caiko\.kog ;1.
Aznavou
slo je takoder pitanje >petlje(
Gershwina,ili
ra ili filmove serijeB.
Tako raziiaile vrste a;na druStvenemagije kao sto su vjendodjeld(rnov" i.i t:'uia. pronocija vi,eza.
aanjeilr obr ezanie.
imenovanje na mjesta, polozaje, podasnefunkcije, udaranje
ziga,stavljanjempotpisaili parafa,mogu biti uspjesnejedino
u aktivnom znadenju.
onda ako za valjanosl instituitanja
kao radnie kojoi je svrha da nekoga ili nesto instiluira kao
nosiocaovakvaili onakvastatusai ovakveili orlakveosobine
- jamai aitava grupa ili neka priznata institucija: aak i onda
kad tu radnju oba!lja pojedinaaniagens,propisnoovlaiten
za to da je obavi, i da je obavi u priznatoj formi - to jest u
.kladu s ton\encrj"ma koje.e !manaju primjetenimau po

n2

giedu mjesta, vremena, pribora itd., l koje sve zajedno saainjavajus propjsimauskladen,to jesr drusrvenovatjani, pre,
ma tome, djelolvoran obred
!a je radnja utemeljenau vj"-rovanju cjelokupne giupe (ko.jamoze biti i fiziaki nazoana)to
jest u druitvenooblikovanirnsklonostimada se prepoznajui
priznaju institucionalniu\rjetivaljanogobreda (Stoznaaida
6esimboliakadjelotvornostobredavarirati- istowemenoili
naknadno
ovisno o remeljirijoj ili slabijoj pripremljenosti
adresalA,o njihovoj jadoj ili siabijoj sklonosri da obred pri
hvate). To zaboravljaju oni lingvisti koji, povodecj se za Austinom, u samim jeiima trazerilokucijskumoi( Sroje r4eii,
kao performativni iskaz, ponekad sadrzavaju. Za razliku od
varalice,koji nije ono ito ljudi vjeruju dajes!, koji, drugim rijedima,uzurpiraime, lirul!, prava ili iasti nekog drugogi za
razliku od obianogrvriioca duznosti<,zastupnikaili zamjenika, koji igra ulogu direktora ili profesora a nema adekvatne
titule, legitimniopunomoienik,na pdmjer ovlaiteniportpafol. preJ.ti\ li. obi"^r oo, ip.enj" 5 | ,r ..\ om. , ovJerornvdljanosti; njegov izgled odgoveranjegovusrvarnomsratusu,
on iF.rtdrno o.ro iro .\. \ier( i d" iF.( iJ .e riegor ,l\Jnr
.tdtu.
, e.'en.l,"ili profe,or- i i Inrnr.,"
rc /r.ri!r nd
nJegovu!erovanju ni na njegovimpretenzijama
(koje su uvilek izloiene opasnostida budu pobijaneiti omalovaiavane:
rza koga on sebesmatra?Sto on misli?<,itd.), nego na kolektivnomvjerovanjudiju valjanost.jamiiinstituirnnje,vjerovanjukojeje materijalizirano
tirulomiti simbotimakao ito su
oznakeaina,uniforma id.ugi arributi.Iskazi postovanja,
na
primjeroni koji se sasrojeu ostovljavanju
ri!ulom (gospodine
predsjedniae,ekscelencijo,itd.) zapravo su ponavljanja inau,
guralnogtina instiruiranjaito ga je obavio opderito priznati
Juro-ilel.ddfle auro.irer.iJ )e tp rc1j,ott.er.us omnium;ri
iskazi imaju vrijednosr prisege na vjernost, tzraza priznanja
pojedincu kojemu se obraiaju ali u prvom redu instituciji koja ga je instituirala (zato je posrovanje forma, i postovanje
formA poStovanja,kojim se definira uljudnost, iako duboko
politiiko). Vjerovanje svih, koje prethodi obredu, ulierje djelotvornostiobreda.Vjerase propovijedasamo obradenicima.
A iudr .i r boliakedielot\o-"ro\rine.(ae tJd ur idi'no d.r ma-

11 3

gta rijedisamostavljau pogonopruge sposobnosti

i skloflosti koje su vei prije bil navijene.
I na kraju bih postaviojoSjedno pitanje,za koje se bojjm
da ie se6initi pomalomerafiziakim:da li bi obrediinstitujranja, ma kakvi oni bili, mogli osrvarivatimoi koja im pripada
(mislimpritom na najoditijiprimjer,na one,kakoje govorio
Napoleon,)zveCke(kakvepredstavljajuordeni i druga odIiCja),kad ne bi bili kadri dari bar p.ivid nekogsmisla,nekog
razlogapostojanjatim biiima bez razlogapostojanjakakva
su ljudskabiia, dati im osjeiaj da vrie neku funkciju jli, jednostavno,da imaju nekakavznaaaj,da su znaiajni,i ilaupari
ih tako iz beznadajnosti?
Istinskoaudoiio ga stvaraain insti
iuiranjazacijeloje u tome ito on uspijevau\,jeritiposveiene
poJedince
da je opravdanosio postoje,da njihovopostojanie
'sluii neaemu.
Ali, kao po nekomprokletstvu,
zbogsu5tjnski
dijakritiike,
razlikovne,
prirodesimboliake
distinktivne
moii,
kad se odabranojklasi otvarapristupbitku, tada zauzvrat
komplementarna
klasaneminovno
padau niltaviloili u mi_
nimumbitka.

3. poglavlje

Snagapredstavljanja
Zbrka u raspravamaoko pojma regije i, opienitije, )erni,
je< ili >etniciteta( (tih uaenih eufemizama kojima se zamjenjuje pojarn,rase(, ipak idalje prisutanu pruksi)proizjazi
jednim dijelom odatle 5ro se
u nastojanju da se logiikoj
krilici podvrgnu kategoreni zdravorazumskogop6ep.ihvaienog shvaianja,emblemiili stigmei da se,umjestopraktiakih
nl aeld .' ojsrvenih(\akod'revnompro.uJi\ anju. orimienjrrju
logiaki provjeravani i empirijski uremeljeni znansrvenikrireriii
zaboravlja da su praktiake klasifikacije uvijek podreprakti6kim
dene
funkcijama i usmjerene na proizvodenje
clru:tvenih udinakai da ona prakiiika predstavljanja koja su
najizloZenija znanstvenoj kritici (na primjer iziave rnilirantnih regionalistao jedinsrvenostiokcitanskogjezika) mogu
pidonositi proizvodenju onoga Sto naoko opisuju ili oznadavaju, to jest p.oizvodenj]l objektivnog rcaliteta s kojim jh ob,
jektivistiaka kritika usporeduje da bi pokazala njihove iluzije
iii nesuvislosti.
Ali, na jednoj dubljoj razini, u potr^zi za >objektivnim<
krilerijima Dregionalnog( ili )etniakog( identiteta ne smije
se smetnuti s uma da su u druitvenoj praksi ti krireriji (na primjer jezik, dijaiekt ili izgovor) objektom mentalnih prcdstav,;n . (o iestain; percipirdni" orocien ,ar"a. upoznavanja
i priznavanja u koje agensiunose svoje interese i svoje pref
postavke, i objektom prcdmetnih predstavljanja, s pomotr
stvari (emblema,zastava,insignija itd.) iii radnja, interesima
podredenih strategijasimboliake manipuiacije kojima je citj
da determiniraju (mentalnu) predodibu kakm drugi ljudi
mogu sebi stvoriti o tim svojstvime i o njihovim nosiocima.
il5

Drugim rijeaima, obiljezja i krneriji 5ro ih popisuju etnolozi

ili objektivistiaki sociolozi, od onog trenutka kad su percipirani i procijenjeni (kao ito to u praksi i jesu) funkcioniraju
kao znakovi,kao emblemiili stigmati,a ujedno i kao noii.
Buduii daje tome tako i buduii da nijedan drultveni subjekt
to ne moze u praksi zanemariti, (objektjvno) simboli6ka svoj
stva,pa i ona najnegativnija,mogu biti strateikj iskorjStavana
u funkciji materijalnih ali i simbolitkih inieresa svojegnosioTaj posebni oblik borbe za visu klasifikaciju kakav predstavlja borba za definiranje )regionalnog( ili ))etnidkog<
identiietamozemorazumjelisamopod uvjeiom da prevladamo opreku Sto je znanost, da bi raskinula s predrasudama
spontaresociologije,mora najprije uspostavilioprekujzmedu predstavLjanjai realnosli i pod uvjetom da u realnos! ukljutimo predstavljanjerealnosti, ili toanije. borb! predslavljanja;i to u znaaenjupfedodzabaali i u znadenjudruStvenih
manifestacijanamijenjenih manipuliranju predodzbama (pa
aak i u znaienju delegiranja 6iia je zadaia da organiziraju
podobned, preobra,,a\aju
predod/be).
manife.raciie
Borbe u lezi s etniikim ili regionalnimidentitetom- to
jest u vezi sa svojslrima(sligmatimaodnosno emblemima)
sto ih stjeaemopoliellor? i to posredstvom rr]e.rtaporijekla
i posredstvomtrajnih obiliezja koja odgovaraiu tom mjestu,
kao ito je na primjer izgovor samo su posebansludajborbi
za viSu klasifikaciju, borbi za monopol na moi dokazivanja i
u\jem\anjr. unozndvdnja: or ierararja prizrdrja namelanja
legitimne definicije podjela druStvenoesviieta a time i stvaranja i raspuitanja grupa. i doista. ulog je u tim borbama moi
L Kaio j. relko adeklarno p'o,riiljari ekonomiju siinboliakoga,vidi s.
po tomen o a ak i ponc k i , ! t or ( O . Pat eEon, Cont exl a n d C h o i c ei n E l h n i c
Allegiance:A Theorelical fnmc$'ork !nd Crlibean (a\e study, in Errrri
t. Thear! 1td E\pcience, ed. bt N. Clazer and D. P. Nrolnihan. Ha^rrd
Uni\er\itr-' Fres. CanbridSc. N,lass..1975.sir. :l0j 149) toii. nnimno. izbjei
r m .in! ae r edo\ it o dom in d . t a n ! i o j o b l a s l i ,p a
Str!r kulru .alistiakidealiz
uzima u obzt straresijskonanipuliranje ,eiiiakim. obiljetjimr, irak sloj
inreresza izvoiare lih stlaresija slodi na iskljuano ekoionsku razinu i na
raj nacjn ienoriru sye ono no se. u borb!ma za vilu tlasiliklciju, pod.eduje
q" . \ . dob i '
n ro t".iu d r o r \ . r i r . L im J ' ii.
'

116

nametanja odredenevizije drustvenog svijeta uz pomot principa podjele, di vizije, koji, nametnuti cjelokupnoj grupi, tvore njezinsmisaoikonsenzuso tom smislua naposeo njezinu
identitetu i jedinslvu, konsenzuspo ko.jemunjezino jedinswo
i identitet postaju stvarni. Etimologija rijeai'regija' (rcgio)
onakvakakvase otkriva u opisu Emiiea Benvenistea
- ukaprincip
di-vizije, magijskog,ij. izrazito drustvenogiizuje na
na dijakrize, diakrisis, koji odlukom uvodi a6itrafni diskontinuitet u prirodni kontinuite! (izmedu prostornih regija, ali i
izmedu dobnih razreda! spolova itd.). Rege.e li es, ain koji
se sastoji u rpovlaienju pravaca koji oznaiavaju granice(, u
razdvajanju >unutra!njeg od vanjskog, carstva sverinje od
cantva profanog, nacionalnog podruaja od inozemstva(, -re1igtski je din ito ga obavlja nosilac najvise vlasti, rex, aija je
duinost .egere sacra, utvrdivati pravila koja ozivotvoruju
ono sto propisuju, govoriti s autoritetom, pro-ricali - u zna'
denju: govorom s izvrinom moii ostvarivati izreieno - i p.e
tvarati u zbilju budu6nost najavljenu iskazom.'zRegio i njezine granic (tres) samo su mrtav trag aina vlasti koji se sasto.ii u omedenju zemlje,teritorija {za koji se takoder kaie lines),
u nametanju legilimne, poznate i priznate definicije a]i .rsu
joi jednom znaienju) granjca i lerito.ija, ukratko principa Iegilimne podjele, di-vizije, drultvenog svijeta- Taj se pravnosnazniain sastojiu autodrativnompotvrdivanjuodredeneis,
tine koja ima zakonsku snagu,i to je ain upoznavanjakoji j,
kdo.\akd 5imboliikdmoc. rremeliennd prizndvdnjupa s(o
ga ozivotvoruje ono Stoobjavljuje feuclonlasje, kako podsje6a BenvenGte,sposobnosi proizvodenja svojstvena audor-u).r Cak i onda kad s:imo autofitativno iskazuje ono iio jest,
kad se zadovoljava time Sto objavljuje da to postoji, auctor
izaziva promjenu u postojanju: time sto iskazuje stvari s autoritetom to jest pred licem svih i u ime svih, javno i sluibeno, on ih otima sferi proizvoljnoga, sankcionira ih, posveiuje
ih, konsakira ih pretvaraju6i ih n nesto Sto postoji jer je vri2. E. Benreniste, Le vacabuhire des institurions iido-europeetnes, \1,
, P o u l o i r , d r o i t . r e l i g i o n ( -P a r i z ,E d i i i o n 5d e M i n u i t . 1 9 6 9 s. f t - 1 4 , l 5 ( r ako de . u l e z i s d l r i n e t , u s n i s l ! m o a i p . o r e f i . s t r . . 1 , r .
L E . B e n v e n i n e,.P . . / i - s t r . l i 0 l 5 L

t11

iedno postojanja, sto je sllkladno s prirodom stvari, ito je

Nilko danas ne bi htio tvrditi da postoje kliteriji podobni
da utemeljuju ))prirodna( klasificiranja u )prirodne< regije
odvojene )prirodnim( grenicama. Granica je uvijek samo
proizvod podjele za koju ie se .eii da je vise ili manje uremeljena u rstvamostill ovisno o tome da li elementi 5to ih okupljapokazuju brojnijeili manjebrojne i veieili manje ozajamne slidnosti (a pritom se podmzumijeva da ie se uvijek moii
diskulirati o granicama varijacija izmedu neistovjetnih elemenata koje taksinomija lretim kao sliane). Svi se slazu u to,
me da se rregije< formjranena temelju razliajtihzamislivih
ktterija (jezik, obitavaliSre,kulrurna ponasanja ird.) nikad
polpunone podudardu qli ro rijr ('e: .r\arno\1.._e..rlom
sludaju,skroz,naskrozdruSrvenai )najprirodnije( se klasifi,
kacije zasnilaju na obiljezjima koja ni po aemu nisu prjrodna
i koja su velikirn dijelom proizvod samovoljnog nameranja,
!o jest prethodno postojeieg odnosa snaga na polju borbi za
legitimno razgraniaavanje.Granica, raj proizvod juridiikog
dina razgraniienja, proizvodi kuliurne razlike u isro tolikoj
nljeri u kakvoj one nju proizvode:ako samo pomjslimona
djelovanjeikolskog sistemau obtastiiez;ka odmah 6emo
uvidjetida polilidkavolja moze posveizmijenjrinestoSroje
povijest bila izgradila.r Stoga znanost koja tezi za tim da po,
4 . Ku ll!rne su r az lik ez ac ijelopr oiz v odpo\ i. je e d i j ! l e k r i k e k u n u t a l n , .
noe direrencnanja.Kao no je P!ul Bois pokaz3o na prinjeru seijaka rni,
cuskoe Zapada tija su poliriaka opredjelre.ja n,tosil! izbornoj seos.afji.
resiju ne aini p.osor. nceo lrijeme. povijest {P. Bois, prrsars de / O!en.
Des strrdures etunoniaues { sociales au\ opt;ans politiques .lepuis t tpoque ftrohtliaDr.ne.Patiz
Hae. Mouton. 19601.Slialn bi se prinrjer mogao
navesriu vezi s berberofonim ,re-qijamr( rojc su, zboC drugatije p.oltonj.
bile pili.no ,razliaire( od arabofonih ,regija(, no je poraklo kotonizaro.a
dr (rcino. u oblasti mreze ikolstla) p nijeni raritne posrupke.dakle poslupke podobne dd prodube one razlike toje su lim posrupcima poslutile
ka o p rere kstid! p. oiz v odeiov e ( . a p. im jer r lz lik e p o v e z a n es e m i s r i u
njen ru Frin cu sku)iiak o d, lje. aik i , k . r jolic i( ili
r a k od r a c i s e o s r a ,
(.
fima. zdpmvo $, nanieda. ro jesr po\ ijes.i p'oizlodi'r l a
druinenih derermin!,
nara(rsp C. Reb oul., Dit er nln! n( s s oc iau\ de h f c f i i l i r i d e s s o t y . . , 1 d e r
de 12e.herche al sciencessocrler ll- 18.sud. l9t?. sf 35- I12. Na liniji le ine lo eike.i u s upr ot nos rsi nailno , m r ur alis t ia k o n ( u p o r r e b o mp o j n a
'kra jolik(. fe ba lo bi analiz jr aliudio d. uinc nih iln j l a c a u p r o c e s i m a , d e -

I18

nudi kriterijenajdubljeutemeljeneu stvarnostinikad ne smije zaboraviti da ona samo registdra odredeno slarr'eu borbi
za klasifikaciju, to jesl odredeno stanje odnosa mate jalnih
ili simboli6kihsnagaizmeduagensakoji su usko povezanis
jednim ili s drugim naiinom klasificiranja i koji se, upravo
kao i nauka, aestopozivaju na znanstveniautorite! zato da b;
na slvamosti i na razumu Utemeljili plol2yorru podjelu sto
je namjeravaju nametnutiRegionalistidki je diskurs perfo.malivni disku$ aijd je
swha da kao legitimnu nametne odredenu novu deflniciju
granica i da tako omedenu regiu raini poznatom i prjznatom, suprotstal'ljaju6ise domirantnom razgrani6enjukoje regijLrkao lak\u. ro je'r kao pri,,nrrui legiri'nru. ne po/naJe.
Kad 6in kategorizacijeposligne priznanje ili kad ga obavlja
priznati autoritet, tada taj din sam po sebi ima odredenu aktivnu m06: )etnidke( ili rregionalne( kategorije, kao i kategorije srodstva,instituiraju odredenu realnost s pomoiu moai
otkrivanja i konstruiraaTa koja djeluje objektivinnjen
u diskursu. Kad se >okcitanskim(5 naziva jezik kojim govore oni
Stoih nazivamorOkcitanci( zatoStogovoretim jezikom(kojim zapravonitko ne govorijer je on tek zbir veomavelikog
broja razliaitth govora) i kad se regiji (u znaienju: fizidki prostor) gdje se taj jezik govofi daje ime >Okcitanija< - s namjerom da joj se time osigura i stvamo postojanje kao )regij;< ili
(sa svim povijesnostvorenimimplikacrjama
'naciji(
tih pojmova u odredenom trenutku)
ro nije fikcija bez
uainka i posljedica.6Cin drustr'enemagije koji se sastojiu pokusaju da se ozivotvori imeflovana stvar moie uspjeti onda
ako je onaj tko taj 6in obavlja kadar svojoj rijeii pribaviti pdt . P r i d j e ! , o k c i t a n s k i ( i , a / b d d . i i m e n l c a , O r . i i a n i j a ( , i e r e s x i .e
cerrre djeai (iskovane/arDr2m en izt^z^ laneue d oc! lincua o.ciEf,a).s
nanjenom da oznaea!aju,ranstyedeiealirere koji, ba. zasad,postojejdino
6. I sad je tajjezik zaprlvo drurrveni a,re,..r., izmiiljen islvoren po cije: n d i t e . e - r n o r , p F T . d 'e r e n . i j " a d
-r
o- "a rur,nr "Eeie
" , b i r 'd - e
rcproducira proizvoljno nan.tanje jedinstvene.orme, kojoj se reeionalizan
oFne i koja bi oogla postati stvamin pnncipon jezidn. prakse samo sGtematskim ucjepljivanjen kroz obazolanje, onako kao sto F bila namernut,
unirezalna upot.eba francuskog.

lt9

znanje moii itp je ona s\,ojataprjvtemenom ili definitivnom

uzurpacijom - mo6i nametanja nove vizije i nove divizije
druslvenoga svijeta: regere fines, regere srcla, posveiivati
novu granjcu- Djelolvornost pe.tormativnog diskursa, koji
ima ambicija da samim ainom iskazivanja oZivotvod ono ito
iskaa:je, razmjerna je autoriteru onoga tko to iskazuje: formula )ovla56ujemvas da odete( nije ovlastenjeeo ipsq nego
jedino onda ako je onaj tkoje izgovara ovlastenda ovlai6uje,
ako ima vlast da ovlasiuje. Ali utinak poznav^nja:sIoga zazjva objektiviranje u diskursu ne ovis; samo o p znatosti nosi
oca diskursa; on ovisi i o tome koliko je diskurs koji grupi
obznanjujenjezin identitet uremeijen{r obiektivnoj slvamostj
grupe kojoj se obra6a, ro jesr u priznavanju i povjerenju ito
mu ih alanovj grupe iskazuju kao i u ekonomskim ili kuhurnim svojstvimakoja su im zajedniika,jer se odnos izmedu
tih svojstavamoze oaitovari samo s obzirom na izvjestanprincip pertinentnosti.
Moi nad grupom koju treba oiivotvoriti
kao grupu nuZno je ujedno i mo6 da se grupa formira nametanjem zajedniikih principa vizije i divizije, dakle nametanjem jedinslvenevizije njezina idenri!e!ai identianevizije
njezinajedins!ye.rU borbamaza idenriret- tu samosvijst
koja suStinskipoiiva na priznatosliod drugih
ulog je nametanje percepcija i kategoriia percepcije i rime se objasnjava zastou svim regionalisti6kim
ili nacionalistiakimpokretima3presudno mjesto zauzima dralektika nanifestacie, slitno kao strategijarrarl,.eira u umjetniCkim pokretima: gotovo
magijska moi rijedi proizlazi odatle Sto se, zahvatjujuii ob,
jektivaciji i fakt;ikoj oficijalizaciij 3ro ih ostvarujejavno ime,
novanje, pred odima svih, paflikularnost, koja je u izvoriStu
7. Osnivaii ikolsiva Rcplblike izriairo su rrazili od obrazolanji da. iznra
du osralog,naneranjem rnacjo.alnog< jezika, ucjepljuje uaenicimr ?aj."d.
ni.ki sus$v kateso.ija percepcijei procje.jifanja. kadar da rrenelji jedinsrrenu r'zijd druirlenog srijera
E. Pos!uda pot!rdena po!ezarost izDedu regionaiisriahihi leminisriakih
(pa 1 ekoioikih) lolreta potjeaeotuda jlo ti pokreri. buduai da s! lshi{eni
prorir oblik, simboliakedominacije. p.erposra!ljrlu posrojanjeeri.kih skt.
nosrl i kuhrrrlnih komperelcijr (uodljivih ! nraregijana tih pokrera) kak\,.
s0 u prlon redu susreiu nedu inteliecncijon i nolonr rnnon buzolzijom.
(Usp P. Bo!rdieu. La .listnt.tiaii. Pat)Z. Edilions de N,tinui1,1979,naposq

12 0

pdrt;kularizmd.
i,'r ac z
nez,imi.il.rnog.
na edk i nez"
"ferc
mislivog(tako se dogadaI slutaju kad se dotad neprisroini
))palois..potvrduje kao jezit upolrebljiF +vnom-:JltlirAia:
rj
n;ur: a oficijalizlciit nalaz;cvoj ndjpuniji izret u manifectt
crl, tipiino magijskom (!to ne znadi i nedjelotvornon) ainu
loirm p-rlr'ali poslojecagrup,l.rrflual1d.ienorirana.o.po:ravana, potiskivana postize da bude vidljl\?rmarifestnaiza
druge grupe i za se6esa,"rui posvjedodujede postoji.kaq pei - .
znara. priznatJgrupa koja pola?eprdvo nr ro da bude insri- .- ..
rucion.rlizirand.
Dru;{,eni je .v:jer ra(oder i predsla;lj;nj; I
volr:ri orustrenopo.ro:aLiz.lacir:rtoderb:li p.imjeii\an. i ro

primjeiivan kao:distinktan.*,
Zapravo nismo prisiljcni na jzbor izmedu-objektivisllqkg ,
arbitraie
koja predstavljanja (Lt svim znaaenjimate rijedi)
procjenjuje usporedujuii ih s )realnosiu( i pdtom zaboravlja da ta predstavljanja, djelotvomosiu evokacije, mogu izazvati u realnosti ono Stopredstavljaju i subjektivisliike angaziranostikoja daje pfednostpredstavljanjui rako na pod,
ruaju znanostiratificira socioloskukrivot\,orinuuz tiju pomo6 militantni aktivistis predstavljanja
lealnostipreiazena
fealnost pfedstavljanja.Toj alternativi mozemo izbjeii ako je
uzmemo za objekt promatranja ili, toani.je.ako u stjecanju
znanjao objektuvodimo radunao objektivnimtemeljimaallernati\e izmedLobJekli\:zmd, .ub ekrivi.,ma.loix drjeltoblast znanja jer mu zabranjuje da obuhvati i pojmi specifianu
logilu dru;t, enoe5viierd.rA realno.ti..koja ie mje*o neprekidne borbe za definiranje ,realnosti(. Obuhvatiti poima,
njem ono ito je instituiftno
ne zabo{'tljaju6i pritom da je
to s:imo u odredenom irenutku ustanovljena rezultantaborbe
.,d po.roiar.eili nepocrojdnteonogd\ro po.loji - I u isro
vrijeme obuhvaliti predstavljanja, peffo.mativne iskaze koji
teze za tim da ozivotvore ono Stoiskazuju, a uz to uspostaviti
objektivno posiojede strukture i odnos prerna tim strukt!ram.. poievii od nasloianjada one budLrpreobra;ene to
znadi omoguditi sebi potpunije objainjenje )realnosiii(, dakle
mzumijevanje i todnije predvidanje mogu6nosti sto ih ona
sadriava ili, precizdje redeno,Sansaito ih objektivno nudi
.azli6itim subjektivnim teinjama.

12)

Kad se znanstvenidiskurs primjenjuje i u borbama za klasifikacije koje on nastoji objektivizirati - a ne vidimo kako
bi se lakva primjena mogla sprteaiti, osim zabranom objavljivanianaucnihrado,a
rada raj dicku15noeinjepono\o
funkcionirati u realnosti borba za klasifikacije: on ie se da,
kle ni)minovno ukazivatikao kitiiki tli suuiesrrCk4ovisno o
suudesniakomili kririikom odnosu ito ga sam iitalac ima
prema opisivanoj realnosti. Na taj nadin sarll ain pokazivanja
moze funkcionirati kao neka vrsta upiranja prsiom, stavljanja
na indeks*, optuzivanja (kategorein)i|i o*^tnq kao oblik isticanja i pozitivnog vrednovanja.To vrijedi za klasificiranje u
druStveneklasejednako kao i za klasificiranje u >regije( ili
))ernije(. Zbog toga je nuzno dokraja ob.iasniriodnos izmedu
onih borba za princip legirimne di-vizije koje se odvijaju
unutar znanstvenogpoUa i onih dftgih, koje se vod na druB,
tvenom polju (i koje, po svojoj specilidnoj logici, najznadajni,
Ju ulogu daju intelektualcima).U svakom opredjeljenju koje
ima ambjcija da robjektivno( sudi o aktualnom i potencijal"
nom, realnom ili predvidivom postojanju neke regije, etnije
ili druStveneklase i, u isti mah, o teinji za instituiftnjefikoia
se iskazuje u )pristranim< predstavranjima sadrzanaje ili
svjed.odZbao realistitnoiti ili presuda o utopiskom kaftkteru, r taj atestpoma;e da se utvrdi kolike su Sansetog druitvenog entiteta da postane stvarno egzistentan.,posveiujuii od_
redno stanje podjela i od.edeno stanje vizije rih podjela
znanstvenidiskurs neminovno ostvaruje simbolidko djelova
pogotovu zato sto se u simboliikim borbama za poznanje
vanje i priznavanjetakozvani >objekrivni( kriteriji - oni isri
hoie primjenjujuznan.r\enici uporrebtja\ajuL"o oru2ja:

' In de r'u f.rn c ls k on z naai indek i ali i lar ipct f d p p . r a )

9. Jedino tao prkilia oairolanja re?nje dume2itovskoscerzo., da zado
bije magijsku ,!.ro.nrs (e2nje ne.azdvojiveod ambiciie sociolosa)nogu sc
nrlariti o na o bxlez nac ir i. . njr r r nons k ih ( ek no\ r o d i r n \ , n i m t t r s a m a ( . j
rualno konr.onrira.in sa srarisriakim.crzurd,, ili
na viiem srupnju am
hicio zn osli.iu na nje k las it noms t ilu - ona pr or oa a n s r v o
a,no!in klasa
da ( i,no rinr bo r band( ( ilj o nei2bjez r oms unm k u
,e!
"srarihttasa<i
rih( bo.ba)
a ll d\r ian.r 4uztmaj! ,ndan prostor u tatozvanoj socio

122

*
t

oni upu6uju na obiljezja na kojima se moze iemetiti simboliaka akcija mobiliziranja da bi proizvela ili stvarnojedinstvo
ili (unutar samegrupe ali i kod drugih) pobudila vjerovanjeu
jedinstvo a ono, nakon izvjesnog vremena, napose posrcdstvom akcija nametanjai indoktrinacijskog lcjepljivanja legiiimnog idenliteta (akcija kakve vrse Skola ili vojska) teii za
lim da stvori stvarno jedinstvo. Ukratko, i ))najneutralniji(
pravo.teci nauke pridonose preobraiavanju znanstvenogobjekta: dim regionalno ili nacionalno pitanje bude objektiyno
postavljenou drxstvenoj sivamosti - pa makar ga postavila
akrivna manjina (koja moze iskorisdri iak i svoju slabostprimjenjuju6i u pravom smislu rijeai simboliaku strategijuprotocirAnjai ,vjedocenjddd bi silom izdzvala - simboliakeili
nesimboliike - odgovore, u kojima je uvijek sadriano i p.izndnje niihova po5roianja)- s!aki i\[a,, u vezi . regiiom
funkcionira kao argument koji regiji otvara ili zatvara put do
priznatosti, a time i stvarnog egzistiranja.
Nimalo nije bezazleno pitanje oko kojega se spori zranstveni svijet: treba li u sustavpertinentnih kriterija uvoditi samo takozvane )objektivne( osobine (kao ito su preci, tedtorij, jezik, religija,ekonomskadjelatnostitd.) ili i takozvana
>subjektivna<svojstva(kao sto je osjeiaj pfipadnosti itd.), to
jest prcdodZbe Sto ih drusrveni agensi imaju o podjelama
stvarnosti,i ko.jepridonose stvarnosti podjela.r0Istrazivaaisu
po svom obrazovanju i po svojim specilianim interesimaponekad sklooi tome da sebe Dostavliaiuza suce o svim sudovi1 0 . R l t o g e s p o n t a n eo d b o j n o s t i, z n ! i s r v e n i k i r p r e m r
"s!bj.ktilnim(
k t e . i j i m e v i j e d i l o b i l s c r F . o a n a l k i c r i : r u j e p o n . j p d j e i a i l i i e . l i z .m
Jklon da ignoiira sve sto se ne moze pokazati ili dodirnuti p6tom: tu je i
ekonomizan skLonda priznajedino one determinantedruitvene akciF koje
s u ! i d l j i ! o s a d l z a i eu m a t e r i j a l n i m! v j e t i . r a z i v o t a :t u s u i i . t e . e s ip o v e zr tr i
s!.ividom
n.nr6lnosti( u kojemr pondj.eiae lezisva razlita iz'aksioloske
medu rznanstlenika( i militantnog prisalice i koji ne {iopuiG da se u
p o , n o . , z 'b r r n t e n . - h j n . r \ e i i m ,
/n.r.".n.
d \Lh L!oae pi
'o t J
bontononi i napokon, i pije svega.
tu F ono pnarje casdsvakenaukEkoja
ir r a / i \ r a e - . r o r c c : j e l ou o l i l , o \ i l e u t o i i ( o . u o n i m l n i e r g l n , u +o j u
znanosri u sloj siatus
navodi .a io da istiiu sve lise znakola Es,ttda s
predodtblna zdralos.azuma i osuduje ih na redukcioni objektivizrn. koji
ni u koj.n sluiaju ne lnije realnost opieprihvaaenih predodzaba!nositi !
znanstvenop.edo.avanje realnosri.

123

ma i za kritjaare svih kriterija, i tada oni sami sebj onemogu"avaju ra,,umijefdne losrke.voj.rveneborbr u kojoj diusl\e
na moi predodZabane mora biti razmjerna njihovoj isrinitosti (mjerenoj prema tome koliko ore odrazavaju stanje odnosa
materijalnih snaga u promatranom trenutku): i doista te
)znanstvene<mitologije! u svojstvu pred,vidanja, mogu proizvodiii svoju vlasriu verifikaciju ako se uspiju nametnuti
koleldvnom vjerovanju i svojom mobilizalorskom sposob
nosdu stvoriri uvjete vlastitog ostvarivanja. A1i istrazivaaj ne
postupaju nimalo bolje kad se odridu promatraake distance
pd sami preuzim.riur u:\ataiu predoa-!drre 5vojst!enoaeen,
\ima. u di.,(ur.u koii - buduii da odbacujerroguino\r of:
sa igre u kakvoj se proizvodi ta predodzba i !jerovanje na korije niita drugo do jos jedan doprinos
Joj se ona temelji
proizvodenju iog vjerovanja, dije bi druStveneosnove i ui;n,
ke zapravotrebaloopisaii.
MoUese prerpostavitida sociologe- sve dode dok svoju
praksune podvrgavajusocioloskojkritici - u njiho\,ojusmjerenostiprema jednom ili drugom, objekrivjsriikomili
subiektivistiikompolu univerzumamogucih odnosa prema
objektudeternlinirajudruStveniijnioci kakavje. na primjer,
nJihovapozicijau druSt!enoihiierarhijinjjhovediscipline(ro
jest razinanjihove statusnekomptencijekoja se,unutar danog. druStvenohiJerarhiziranog geogfafskog proslora, aesto
poistovjeauje
s njihovom centralnomodnosnolokalnom pozicijom, Stoje osobito vaian ainilac kad je rijea o regiji ili regionalizmu),a takoderi nj'hova pozicijau srruanojhijerarhiji: tako opreinim )epistemoloskim<slrategijamakakve su
dogmatizambranilacateorijskeortodoksijei sponlaneizam
zagovornik,sudjelovanjau poljtiakompokretujedna osobina noie bili zajedniaka,jer obje strategijeumiju prona6i na6in koji islraZivaiu omoguiava da izbjegne zahtje.";maznanstvenog rada a da se ne odrekne pretenziia n?, auctoritas on
da kad ne mo;e ili ne Zeli udovoljiti tim zahtjevimaiti Led
hoae udovoljiti tek najoditijim, io jest najikoiskijin zahtje\ima (na primjer, pozivanju na kanonske tekstove).Ali sociolo,
zi mogu lakoder. prepustajuii se sluaajnosti direktno dozjv
lienog odnosaprema objektu,baiansiratiizmedu objekliviz
t21

pokudei pohvale,mistificiranogi misrii-i

n1ai subjekiivizma,
katorskog suuaesnistvai reduktivne demistifikacije zato Sto
ne objektiviziraju nego prihvaaaju objektivnu problemariku,
io jest samu strukturu poprilta borbe oko aflrmiranja regije i
regionalizma; zato Sto ulaze u raspravu o kriterijina koji
omoguiavajuda se odredi smjer regionalistiikogpokretaili
da
nredridi alego\a buduino,r a priton uopcene posrdr'e
ijaju sebi pitanja o logici le borbe koja se odnosi upravo na
odredenje smjera pokreta 0e li on regionalan ili nacionelan,
napredanili nazadan,desniili lijevi itd.) i na kriterijepodobne da odreduju to usmjerenje.
Ukratko ovdje se, kao i drugdje, radi o tome da se izbjegne
nuZnostizbora izmedu )demistifikarorskog( registriranjaobjektivnih kriterija i mistificirane i misrifikatorske .arifikacije
predod;aba i htijenja kako bi se odrzalo zajedno ono Srou
stvarnostipripadazajedno:objektivna,ro jes! inkorporirana
ili objektiviziranaklasificiranja,ponekadu obliku instirr.rcija
(kao Sto su na p.imjer p.avno ustanovljene_qranice),
i prak
liiki, djelatno ostvarivaniili predstarljeniodnos premarim
klasifici.anjima,
a naposeindividualnei koiekrivnestrategije
(na pr;mier, .egionalistiake.evindikaci.je)
s pomoiu kojih
agensinastojeta klasificiranjastavitiu sluZbusvo.jihmalerijalnih ili simboliakihinteresaili ih saiuvati i preobraziri;ili
pak objektivni.materijalnii simboliakioduosi snagai praktiaki postojeie (to jes! impiicitne,zbrkane i vise ili manje
kontradiktorne)shemes pomocu kojih agensi klasificiraju
druge agense i procjenjuju njihovu poziciju u tim objektivnim odnosimaa ujedno procjenjujuvlastitesimboliakestrategije samoprezentiranja i samoreprezentiran.ja.suprotstav
ljene klasificiranjimai (samo)reprezentiranjima
kakva irn
drugi nameiu.'l
l l . M a ! k s i s t i a k al s r m r i r d n j ao n a c i o n a l n o mi l i r e g i o n ! l n o o p i r a n j ub i h
su, zacijelo od samog poaerka,blokinna ud.uzenin djelovaijem inrernaciona l i s t i a k o g u t o p l z m a ( p o d . i a v a n o g n a i v nei m
v o l u c i o n i z m o m )ei k o n o m i zn !
a da i ne srominjeno djelovanjetrenutaenihsrrareikih preokupacij! koje su
.esto !.aprijed deleminirxle pnvoij.kc
prena prlksi(j
"n,uke( okrenure
liie n e i s r i n s k ez n a n o s r io z n a n o s t i o o d n o s i m al z m e d u p m k r i z n a n o n i ) .
Dje l o n o r n o s rs k u p a r i h . i n i l a c a z a c l j e l os e o s o b i r o i . s n o o . i t L r j eu r i pi .i o
, " . o a e . r o r i n e o i c c i r o p o l e - - 'o i
oe , f o i - r i f o i
o
p ,n- L
'e / i

125

Jednom .ijedi, samo ako odagna san o )kraljevskoj zna,

nosti< koja je po svom vladarskom pmvu ovlaltena regerefines I regere sacra i koja ima zakonodavnu moi da propisuje
spajanje i razdvajanje, tek rada moze znanost uzeti za predmet samo onu igru u kojoj se vodi borba za moi upravljanja
posveienim granicama,to jest za tako reii bozansku moCnad
vizijom o svijetu, i u kojoj za onoga tko tu moi Zeli posjedovati (a ne tek podnositi) postoji samojedan izbor: mistificira,
ti ili demistificirati.

llr\.ih :olid d.o sti nad, el. iak im ( ili nac ionalnin s o i i d a m o s t r F i i A l i . e \posobnos(da se povres,o osrijeni aj p.abten(koji se,jedrako ka(j i pro
blem prinara prostornih rclacija ilidru&!flrih i senealoikih rciacija, pon$
lja i razrjesavau povijesti) i neFietidno porvrdi\ana rodcjstiakaprerenzija
da se odrede ,tirotno sposobnenacije( ili da se urvrde znansrleio ovjere.i
k.irerlji nacionalnoeidcnrirera(usp. C. Haupt. l\ . Lo\!, C. \\,eitj. lei Drl
tisle! et la guenion ,atiohale. Pariz. Nt.spe.o, l9l4) iini se da su u direk
rooj fezi sa srupnjen do loje-s \lrdBka inreneicij! kralje\anja i upraflja
nra usilFr.ra kraljeisru znanosro sranicanrai linirina: nije slu.ajno slo je
starjin r!omc .ajdosnarskij e i najesencijatisi.*ije ,dertnicij.. nacij.

t26

4. poglavtje

Opisivanjei propisivanje:uvjeti
ostvarljivosti politiik djelotvornosti
njezine granice

Politiiko d.jelovanjeu uZem smislu moguie je zato iro

agensi,koji su dio drultvenog svijeta, raspolaiu (viae ili manje adekvatnim)poznavanjem toga svijeta i jer se na dtustveni svijel moZe djelovati djelujuii na njihovo poznavanjetog
svijeta.To djelovanjenastojiproizvestii nametnuti(mentalna, verbalna,graliika ili kazaliina)predsra!ljanjadrusrvenog
svijerapodobna da djeluju na taj svijet dieluju6ina predodzbu koiu o njemu inaju agensi.Ili, toanije,podobnastvara
ti i dokidatigrupe i, u isti mah, koiekrivneakcijekakvete
g.upe nogu poduzimatida bi drustvenisvijet preobrazileu
skladusa svojim interesima, proizvode6i.reproducirajuai
ili razarajuii predstavljanja po kojima te grupe postaju uoi
ljive za sebesamei za druge.
Kao objekt spoznavanjaza agensekoji iive u njemu, ekonomskii druslvenisvijetdjelujana njih, a njegovodjelovanje
ne popria'aoblik rnehanidkog
determiniranjanego se ukazuje kao fezulral poznavanja.Jasno je da taj rezulta! - bar onda kad je rijea o agensimapodvrgnutim dominaciji - po
svojim tendencijama ne pogoduje politiakoj akciji. Znamo
naime da se druatveni poredak odava jednim dijelom zato
lto nameie klasilikacijske sheme koj su uskladenes objektivnim klasifikacijama pa stoga proizvode odredeni oblik priznavanjatog poretka, uvjetovan nepoznavanjemarbitramosti
njegovih osnova: na uzajamnoj uskladenosti izmedu objek,
tivnih podjela i klasifikacijskih shema, izmedu objektivnih
struktura i mentalnih struktura, temelji se svojevrsnop obit-

t27

no prislajanje uz postojeii poredak. Politika zapravo i zapoainje raskrinkavanjemtog prelutnog ugoloru o prislajanju uz
postojeii poredak. ugovora koji definira prvobitnu doksu+l
drugim rijeaima, politi6ka subverzi.japretposla\4ja spoznajnu
subverziju,promjenu pogieda na svtet.
AIi herelidki raskid s ut\'.denim poretkom, i sa sklonostima
i predodZbamaStoih on stvara kod agensaformiranih u skla,
du s njgovim strukturama, i sam pretpostavlja da su se kritiakj diskurs i objeklivna kriza jalili istovremeno i da je taj
njihov susretkadar razbitineposrednusukiadnostinkorporifanih i objektivnihstrukturakoje su ih proizvelei uspostaviti
svojevrsnu praktilku epo.ti, suspenziju prvobitnog pristajanja !z postojeiiporedak.
Heretiaka subverzija iskoriSlava moguinost da mijenja
druitveni svijer mijenjajuai predstavljanjelog svjjeta koje pridono.: njego(oJrealno\li.iri rocnije:da gd nijenid suproF
stavljaju6j jedno paredoksalno pred-vidarje. jednu utopiju,
jedan projekt, program, uobidajenom videnju koje shva6a
drustveni svijet kao prirodan svi.jer:per,rormatvr; iskaz, poliridko pred'vidanje, po svojoj je prirodi pred-skazanjekoje te:i za lim da realiziraono Sroiskazuje:ono praktiakipridonosj realnostionoga 51onajavljujetime 5ro to iskazuje,lto io
pred-vidai Stosugeriradrugimada to pred vidaju, atoto aini
zamjslivjm i, prije svega,vjerojatnim i ito na taj naain stvara
kolektivnupredodZbui kolektivnuvolju koje mogu pridonijeli o.tvarenjurih pred\idanja.S\al,aje reorijd sam, .ijea
to kaze - odredeni program percipirania; ali to osobito vrijedi za teorije o drustvenom svijetu. I zaijelo ilna malo sluaajevagdje se tako neosporno odituje strukturatorsla moi rijedr, njlhova sposobnostda propisujn pod privido'm opisiva
nja ili da prokazuju pod prividom iskazivanja- Ako uvidamo
do koje se mjere druitvena stvarnost moze mijenjati mjjenjanjem predodzbe sto je o njoj imaju agensi,tada moramo pri
znati da su mnoge)idejne debate( realistianijeno ito se aini
na prli pogled. Vidimo koliko se drustvenarealnostjedne
r U o risn ulu- j. do\ n: lio t em inom . pr euz e r i n ri z g r a k o 8 u i z l o t u o n
. o_.
b l;lr. Bo urd "u o/ n- , J \ ,
,v \tpr.d J. i I rRn
- or un1
{\en neloi d.un\eroj C.upi lop. pre'rl '

12 8

praksekakvaje alkoholizam(ali ista bi se stvarnogla reai i

ra abortus.uiivanie droge i.i eurrna/iiur mijenjdu ovisnosr.
o tome da 1i se doiivljava i shvaia kao nasljedna mana, kao
moralni pad, kao kulturna tradicija ili kao kompenzatorno
ponasanjeneprilagodenih. Rijed kao ito je patenalizam astavljaza sobompustosjer dovodi u sunnju sveono Sto,stal,
nim podcanjem svake prolaaunanosti, daje auru aarcbnosti
odnosudoI.inacije.K.ro hij(far\ij.l,i odno5iorg"nizir"ni po
modelu 6arolijom odrzavanih odnosa kakvi se u prvom redu
ostvaruju u obiteljskoj grupi, svi oblici simbolitkog kapitala,
pfesliz, karizma, aar, i odnosi mzmjene s pomoiu kojih se taj
kapital akumulira, razmjena usluga, darova, znakova painje,
ljubavi posebno su osjetljivi ne razaraakodjelovanje onih ri,
jeai koje razotkrivaju i .azoiaravaju. Ali moi konstituiranja
svojstvena(religijskom iii poliiiakom) jeziku i shemamaper,
cepcije i rnisljenjakojima nas on snabdijevanikada se ne oai,
tuje tako jasno kao u kriznim situacijamai te paradoksalne,
izvan rcdne situacile zahrijevaju izvan redan diskurc, kadar
da praktiakeetiakeprincipepfenesena nivo eksplicitnihprincipa koji daju (kvazi)sisiematskeodgovore i da iTazi sye
ono neauveno,neizrecivoSto moie nositi u sebi situacija
izazvanakizom.
Heretiakidiskursmora,s jedne strane,pfidonositidokinrjavno p,oa- pris.aFnrdu/ { ijel opceprh\dce'rogz4aaenja
povijedajuii raskid s uobiaajenim poretkom, ali on mora isro\remenooro./!oditi novo opcep h\aceno /ndeenjeiu nj
ukljuaivati dotad presutnei1i potisnute praks i iskustva ditaprakse i iskustva aiji je legitimitet ovjeren
ve jedne grupe
javnim oaitovanjem i kolektivnim priznavanjem-I doista, buduii daje svaki jezjk koji dragovoljno sluSaaitavajedna grupr o\ -ireni jer:k. por\fde'l ou.orireromle grLrpe.onizr-2avJ
d u i'r mah iaini o\ld;renrmono )ro oznaca\d.crpuci jvoj
legitimitet iz grupe nad kojom dominira svojim autoritetom i
koju, uz oslaie faktore, i on proizvodi kao iakvu time Sto.joj
pruZajedinslven izraz njezinih iskustava.Djelotvornost hercti6kog diskursa nije u magiji neke mo6i imanentne jeziku,
kao Stoje Austinova tlocutionary force, fi,i je u osobi auto,
rovoj, kao gto je Weberovakarizma - to su dva pojma-para-

129

vana koji nas spreaavajuda sebi postavimo p;tanje o razlozi

ma udinaka ato ih oni samo naznaauju - nego je u dijalektiakom odnosu izmedu jezika kojj ovla!6uje i koji je ovlabteni
grupe koja ga ovlas6ujei koia se njime oviasiuie. Taj se dijalektiiki procesodvija - u svakom od Bkljudenih agensa,a u
p om redu kod proizvoditelja heretidkogdiskursa urutar
rada iskazivanja i posredstvomtog rada, koji je nuian da bi
se eksleriorizirao unutrasnji sadriaj, da bi se imenovalo neimenovano,da bi se pred-verbalne
i pred-misaone
sklonostii
neiskazivai promatranju nepodloZnaiskustva poaelaobjektiviratj u rijeaima koje ih, po samoj svojoj prirodi. iine u isti
mah i opdima i saopiivima,dakle razumnimai druitveno
Taj se procesmozeodvijati iu dramatizira
sankcioniranima.
je
njn - koje osobitojasno uodljivou pafadigmatskom
proroaanskomiskazui koje je jedino kadro diskrediliratievidentne jstine dogme - i u krienju propisa koje je prijeko potrebna dabi se imenovalo ono ilo se ne smie imeroyat, da bi s"prerladaleinst;tucional;zirane
ili inte.ioriziranecenzurekoje
povralak
potisnutih sadrzaja-prije svegakod sazabranjuju
mog zaaeinikahereze.
Ali upravo u konsiituiranju grupa najiasnije se oaituje dje
lotvornostsvojstrenapredstavljanjima,
a osobitoonim rijeaigeslima
piidonose
ma,
iteorijama koje
stvaranjudruitvenog
poretka name6uii principe di-vizjje,podjele,i - na siren
planu simboliakumod cjelokupnepolitjakescenena kojoj
se ostvaruju i postaju slu:benima razli6ite vizije svijeta i razli'
dite politiake di-vizije. Politiaka operacija predstavljanja (s
pomoiu rijeai ili teorija, alj i s pomo6u manifestacija, ceremonija ili bilo kojeg drugog oblika simboliziranja podjela ili
opreka) uzdi;e na razinu objektivnosti javnog diskursa ili pa
radigmatske prakse na6in ridenja i dozivljavanja drustvene
zbiije koji je dotad postojao samo kao praktiaka sklonost ili
presutno i aesto konfuzno iskustvo (osje6aj nelagode,revolt
itd.)i stoga ta operaci.jaomogu6avaagensimada premoiiuju
raznoiikost pariikularnih siruacija koje odvajaju, dijele, de'
mobiliziraiui da na taj naain otkrivajujedni u drugimazaiedniaka svojstvai da izgraduju svoj druirveni idenlitet na osnoli obiljezje ili iskustava za koja se ainilo da se ne mogu
130

medusobnousporedivaiisve dok nedostajenaaelogeninentnosti podobno da ih pretvori u pokazdteljpripadnosti istol

.dlcgor;.i.
Prijelaz iz stanja prakt;dki posloje6egrupe u stanje institui:
:
rane grupe (klase, nacije itd.) pretpostavlja da je izgradeno
iakvo naaelo klasificiranja koje je kadro projzvoditi skup
za skup svih 6lano
svih razlikovnihosobinakarakteristiCnih
grupe
ponistavati
:
i
u
isti
mah
sve
nepeftinentne
osobine
ve ie
:li
jedan
dro clano\,r :\i clanovrrmdju s obzi'om od
kak\e
druge kriterije (na primjer, osobine kao sto su narodnost,dob '
ili spol) i kakve bi mogle slu:iti za drugaiije konstruinne :-:i:::
podjele. Borba dakle postoji u samom izvoriitu konstnriranja
k a.e {druil\e1e.ernicke.,pdlnei.d.,: nem:lgrupeunurarkoje se ne bi odvjjala borba za nametanje legiliry!_qe-_kpql!ryf _
-..-ranja grupa i nema raspodjelesvojstava- radilo se tu o sDo,l:-:
lr ili o dob;. o oora/ovano.riili o boga,.Lru koia ne bi
mogla sluziti kao osnova u uzem smislu politidkih podjela i
borbi. urJdenje gruta podredenrhn3 o.no\i izvjesnespecifiine razlike neodvojivo .je od razgradivanja grupa ustanovljenih na osnovi geneiikih svojstavaili osobina(muskarci,
sta.ci,Francuzi.Parizani,gradani,patrioti i!d.) koje su, u nekom drugom stanju simboiidkih odnosa snaga, defihirale
drustveni,ponekadiak i legalniidentitetdolidnih agensa.I
pokuiaj uvodenja nove podjele mora ndunati s
i/ doisra, svaki
I otporon1onih koji zauzimaju dominantan polozaj u ve6 podijeljenom prostoru pa im je u interesu da se odrii doksi6ki odnos prema drultvenoj zbilji koji name6e prihvaianje uspos
ravl.jenih podjela kao prirodnih ili simboliiko negiran.jetih
podjela afirmiranjem viieg (nacionalnog, porodianog itd.) je'
dinsrvd.D"ugim -ijeaina.dominantnegrupeima:u zJ sa\e7
nika konsellzus,tu temeljnu suglasnosto znaaenju drustvenog svijeta (pretvorenogna ta.jnaain u pdrodan, doksitki svi' Tide se objalnjava zosto su ,politiku(, poistovjaenus borbada stranaka ibunrovniakih pokrera.neprekidno u svojin pro-q.anima osudivalisli
konzervrrivci u roku polijesti. od Napoleona ill do Pctaina (usp. M. Mar
cel. ,lnveniaire des apolitisnes en France(, mrAssociation fran9aisede science polirique, La dtpali*ttiat.
nlthe ou rialitel, Pa.iz, ArFand Colin.
196 2 s, t r . 4 9 j l ) .

13 1

jet) koja se zasniva na suglasnostio krirerijima di

vizije-po
djele.
Pokretabkom djelovanju heretiake kritike odgovara opirl
nje ortodoksije. Potla6eniimaju za saveznikediskurs i svijesr.
'pa I znanost,buduii da
se mogB konstituiratikao zasebnil
grupa.mobiliz.rarise imobiti,,irarisroju porencijatnu
snagr
ledrno ondd ato prei\pitajukaregorijepercepcijedruirvenil
porelkd loje su proiTrod rog porer\r pa in .toga
nameiir
priznavanje tog poretka, dakle podredenosl.
Stoje osmnidenjjaona subverziv,asnagai ona kritiekakomp.
knc;ja koju su lotlaaeninakupitiu rokuprijainjihbo.bi i iro j.
p.emarone, slabijanjihovaslijesro pozirivnimiti. v.jerojatDije.
nr
gairvnmsvolsrvima
koja ih definiaju,ro manjesu oni sposobfj
prcvesri
simboliaku
revotuciju
- a onaje uvjetponolnogsLjec!rji
druslvenog
identilda koje-ea
ih, iak i sub-iektivno.
tiia!a njihovop;:i
hlaaanje
dominantnih
raksinomija:
buduaida su liieniekonomsi|,
ikutluralnihuljetakoji bj jnr omoguiiljda postanus\jesnjvlr!rir.
razvlasrenostiibuduai
da suzarvorenj
u sranicespoznaje
kak|u inl
dopuilajunjihovispoznalni
instrumenti,
sub-proleleri
i prolerarizi
rani selaci,u dkkunima i akcijamanamjjenjenimoba.anjuporerriL
crtesu zftve,.esro
se poznrj! na principetoriakepodietekoji s! |
samomrzvonnutog poretka(usp.,\,ierske
rato\e,.
Naprotiv, dominantnegrup.kako ne lrogu polloro us
postavifi ,iiru svojstvenu doksi, nastoje iskljudivo reakcio
nim diskursomproizvestinadomjestak
za sveono Stojeugro,
Zeno samim postojanjem heretiikog diskursa. Budu6i da po
njihovu mi;ljenju nema prigovoradmS(\enomsvijelu ona
kvom kakavjestr ore nastoje,diskursom kojije savpro;etjednoslavnoi6u i transparentnoSiusvolstvenom zdravom razu
mu, svimanametnutionaj isti osje6ajevjdentnostii nuznosti
kakav njima taj svijetnameie; kako im je u rnreresuneupte_
(e lrudeda polirikuL,oni\tedepoliri,,i-aniJn
lanJe..ore
poliriaKrmorrAUisom.pror,/rodonneurralizirania
;l:. roanije.dene
giranja, diskursom koji teZi za rim da ponovo uspostavi
sta
r.ie plobrrne pro, odu.nocridokre | \oji ie u"njeren nr
ro
da druSrveniporedakpdkaze kao prirodan, pa stogauvijet
pozajmUujejezik iz podruaja prirode.
132

je re
Za laj politikom neobiljeienipoliriakijezik ka.akte.istiana
rorikaneprist.anosti,
ko.jojsu svojstveniefeklisinretrije.ravboreze
i
zlatnesredjne.i koju podrzavaetospristojnostii dot;anosti,
porvrdilan izbjegavanjm
naj2eiaihobl;kapolemike.diskrecijom,naslaseprorivnika.ukratkosvimeito pokazlje negiranje
nim uvazavanjem
poliriikeborbekao borbe.Ta sr.are-sija
(eriake)neukalnostidoseze
..o prirod \r\llr,li oblik u re.o ci zndr-\eno.r:.
'
Ta nosldlgiiozd prorodok.om po\!e se 'laivro izra2dvau
kultu Sto ga svi konze atjvizmi gaje za >aestiti puk( (koji
najdesie utjeiovljuju seljaci) iije birno svojslvo, potdinjenos!
ulvrdenom porelku, dobro oznadavaju eufemizmi ortodoksnog diskursa o)obiaen 6ovjek(, >k1aseskromnih zahtjeva<
ird.). Iza borbe izmedu oftodoksije i heterodoksijena politidkom polju zapravo se krije opreka izmedu skupa svih (orropolitiikih reza,to jesr izmeduunidoksnjhili heterodoksnih)
vecuma svega Sto se moZe politiaki iskazati unutar politiakog polja, i svegaonoga sto oslaje (unutar potja) izvan disku,
sije.to jest izvanrdometadiskursa,i atoje sadrzanou doksi
pa se bez ruspravei ispitivanjaprihva6aod onih istih agense
koji se na razini deklariranihpolitiakih opcija medu sobom
sukobljavaju.
Borbau kojoj je ulog poznavanjedrustvenogsvijetabila bi
bespredmetnakad bi svaki agensimao u sebi samom izvoriit nepogredivogpoznavanjaistine o vlastitom statusui o vlas. +ilom poloiaju unutar druStvenogprostora, i kad se isti agen
si ne bi mogli prepoznavatiurazliaitim(o klasi,erniji,retigiji,
spolu itd. ovisnim)djskursimai klasifikacijamaili u opreanim procjenjivanjin1eproizvoda istih klasifikacijskih krireri,
ja: ali ishodi te bo.be bili bi posvenepredvidljivikad za aiodoksiju, za g.esku u percipiranju i, pogotovu, u izraZavanju,
ne bi postojala nikakva granica, i kad bi sklonost prema samoprepoznavanjuu razliaitim diskursima i razliaitim ponudenim Llasillkacijamabila jedrato rjerojatnaza sr e agense.
ma kakva bila njihova pozicija u druStvenod prostoru (pa
dakle i njihove dispozicije) i ma kakva bila srruktura tog p.osrora, oblik distribucija i karakter podjela prema kojima se
on objektivno organizira.
Uainak pred-vidanja ili teodje (shva6enkao udinak name-

tanja kriterije di-vizije-podjete

kakvo se osrvarujesvakimiz,
riaitim iskazivanjem)odvija se unutar dijapazonaneizvjes,
nostikoja je rezultardiskontinuitetajzmeduSurljivihevidentnih istina svojsrvenihethosui javnih manifestacija
svojst\,e_
nih logosu:zahvaljujuiialodoksijikoju omoguiavaraskorak
izmedupraktiakogporetkai poretkadiskursa,istesedispozi_
cue moguptepoznavattu zauzimanjuveomaraztiaitjh,ponekad posveoprednihstavova_
To zna6ida je znanostipr;dod_
redenoda seukazujekao teorija,ali kao teorijaveomaspeci_
fianog obljka: objelodanjujuiiu suvislomi iskustvenoovje
renomdiskursunestosto dotad nije bilo poznato.to jest Sto
Je,ovrsnoo sludajevima,
bilo podrazumijevano
ili porisnuto,
ona preobrazavapredoiavanjedrustvenogsvijeta i, u isti
mah, samdrustvenjsvijet - bar utoliko ukoliko omoguiava
praksesukladnetoj preobrazenoj
predod2bi.Stoga,ako j jest
istjnada mozemokolikoho6emodubqkou proslostpomak
nuti prve pojavneoblike ktasneborbe pa aak i prve viie ili
manje elaboriraneizraze )teorije( klasne borbe (u optici
,preteaa(),ipak setek poslijeMarxa,pa 6aki poslijekonsli
turranjastranakasposobnihda (u iirokim razmjerima)nam er r u ,,iiu dr-rnenog,rt.ieraorganz ira n uDre t n aL e o rij
'
klasneborbe,moze! punomsnjsldrij6ajgovoritio klasama
iklasnojborbi.Takoda onj koji,u ime marksizma,
lmzektase i klasnuborbu u pretkapitalistiakjm i predmarksjsliakim - druatvimapoiinjaju teorijskugreskusasvimlipianu
za spoj scijentistidkog
realizmai ekonomjzma,koji marksjs_
tiaku tradiciju uvijek navodi na traienje klasau samojreatnosti drustvenogsvijeta,aestosvedenojna vlastituekonom_
sku dimenziju:'paradoksalno
je Sromarksisriaka
teorija,koja
je izvrsilateorijskiurjecajkakvomnemaravnau povijesti,
u
svojojteoriji povijesrii teoriji klasene priznajenikakavutje,
caj teorije.Klasa(ili klasnaborba)u istoje vrijemei realiteti
volja,i samoje onda realitetako.jei volja, i votjaje samoonr.u'

q o. -rn J '
. i, t ' - ot r i. d. ". \
i. . r , . . ^ . r , . J r " . o .
Lned,
|e r / - d , pon r . r , r . . . . o . , , r i l r . f . . i e . e / J c r e t o
o da ue o re ore r iaar-i oljs no o $. oh pot oz lju un u r a r p o d j e t en d a u i u t .
rurn oj pro izvod nji.a o\ is no io n! nju u k ak \ om s e u k i z u j u d r u a r \ e n .k t a \ .
sta lljaju iag Ls ak ili na k las u k ao ur ja it i . a \ t a $ , k a o v o l j ! .

da ako je i realitet: politiake praks i predodzbe (a napose

p.edodzbeo podjeli u klase),takve kakve se mogu promatra'
ti i mjeriti u odredenom trenutku u druStvukojeje bilo trajno
izloieno djelovanju teorije klasne borbe, djelomitno su proizvodtog djelovanjateonje:napomenimoda je to djelovanje
jedan dio svojesimboliike djelotvo.nostidugovalodinjenici
da je teorija klasne borbe bila utemeljena objektivno, u objektivnim i inkorporiranim svojstvima, i da su je zbog loga
svojim suudenistvompodrzavaie sklonosti izrazeneu poiitiakom osjeiaju. Kategorije u kojima neka grupa promislja svo'
j postojanje i predodavasebi vlastitu zbilju pridonose zbilji
re grupe- A to znadi da je cjelokupna povijest radnidkog pokfeta i onih teorija s pomoiu kojih je on izgradio druStvenu
fealnostnazoanau realnosti tog pokreta promatranog u odredenom trenutku. Kategorije percipiranja druitvenog svijetai,
u isto vrijeme, grupe formirane prema tim kategorijama for
miraju se u borbama koje saainjavajupovijest drustvenogsviI ono znanslvenoopisivanjekoje je najslroie ograniiero
na konstatacijeuvijek je izlozenoopasnostida funkcionifa
kao propisivanje,kadro da pridonesesvomvlastitomverifici
. _Janju djelujuii kao teorija podobna da ostvari ono sto nagovjeiiuje. Jednako kao fordula >Sjednicaje olvorena( tako i
lvrdnja )Postoje dvije klase( moZe biti shva6enai kao kon
nativan i kao performativan iskaz. Zbog toga su nerazrjesive
po samojsvojojbiti dilemeu pogledusvih onih politiikih tepoput potvrdivanja ili osporavanjaposlojanja kla'
za koje
sa, regija ili nacija - zauzirnaju stav o realitetu razlititih
predo6avanjarealnosti ili o mo6i tih predo6avanjada stvaraju realitet. Znanost koja bi, objektivnom procjenom realistiinosti suprotstavljenih stavova, htjela presuditi u tim raspra
vama moze, logidno, samo opisati proslo. borbi u kojima je
ulog - izmedu ostaloga - predoiavanje snaga angaiiIanih
u borbi i njihovih izgleda na uspjeh; a pritom ne smrje zanemariti dinjenicu da svako Dobjektivno( procjenjivanje onih
jedai od u!Ft!
I zatoje povijen (osobiro povijest nisaonih kate_sodja)
iijes t i p o l i r i d t e m i s l i o ! l a s i i t o n , n ! a e n j u .

135

vidova realnosti o kojima se u .ealnosri vodi borba moie vrsitr sasvimrealne uljecaje. Nemogu6eje ne vidjeli da predvidanje moze funkcionirati n samo u intencijr svog aulora nego I
u reautetu svog.drustvenogpostojanja,bilo kao self,fujfilling
prophecy, performari\na predodiba kadra proizvoditi specifi6no politiaki udinak konsekracijeusral.jenogporerka (kojije
to moiniji lto je opienitije prizna0 bilo kao egzorcizam,pod,obanda izaziva akcije koje su u stanju opovrii predvidanje.
Kao Sto je jasno pokazao cunnar Myrdal, ktjudne rijedi iz
leksika ekonomije, ne samo termjni kao ato su )princip<_
)ravnoteZa<, )produktivnost(<, rpodeiavanje<, )funkcija<
itd. nego i centralniji, neizbjeZniji pojmovi kakvi su lkoriit<.
)vrijednost(, )strama( ili ,subjeklivnacijenakolranja( itd.
da i ne govodmo o pojmovimakao Sto su )ekonomski<.
>prirodan(, )pravedan( {kojima bi rrebalo dodati j )racionalan() - uvijek su u isto vrijeme i deskriptjvni i preskripii\"
I najneutralnijaznanostvrii urjecajekoji nisu nimalo neulralri:nr primier.kmim lin"e ito urvrdujemoI obja\tjujp"ro
\fl'edno(l la[\u poorirnafunk.ija v Jerojarno\ri
.rekogdogad"ja
ro jeir. kao iro na,ndiure Potper. ,nagd telnre toc
_0o8aardJ3
dr se dogodi.ilo ie ot-.c( \ no srojst!o inherenrn,
samojprirodi srvari- mozemdF;idonijerijaianju(da se po
sluzimo Leibnizovim izrazom) rpretenzije< rog dogadaja rna
Do\lojdn:e.. nd!ooeciagen.ed" .e na nipfipreme; cl" mL.e
podrede:ili noTemo.ndprour. poraciagensedd se mohil.,,i
raju kako bi se lom dogadajuoduprli, iskoriitavaju6ipozna_
vanje vjerojatnosri da bi njegovo pojavljivanje orezali ili iak
onemogu6ili. Isto tako nije dovoljno umjesto Skolskesuprof
nosti izmedu dvaju nadina shvaianja drustvene diferencira
nosti kao skupa bijerarhiziranih slojeva ili kao skupa anta_
gonistiakih klasa - postaviti piianje, presudno vazno za
sva,
ku revolucionarnu strategiju: da lj u odredenom trenutku po
tlaaeneklase predstavljaju antagonistidkusnagu kadru da de_
finira vlastite ciljeve, ukfatko, de ii predsta\tja-jumobilizjra4, A N1)rdal. The Potiti.tl Elenent iu nte Derclaptnent at tcoDoDir'
/redar
Yorli. Si.ron a.d Sc huner .1964 s- t . . l 0 - : t .
^_eN

13 6

nu klasu ili, naprotiv, sloj smjesten na najnizoj toiki hijerar

hiziranog proslora i definiran svojom udaljeno6i! od dominantnih vrijednosti;odnosno, drugim rijeaima:je li borba
klasa revolucionarna borba koja tezi za tim da sruSiutvrdeni
poredak, ilj je to konkurentska borba, svojevrsnautrka u kojoj potlaaeni nasioje prisvojiti svojslva i svojine dominantnih
slojeva.Niita ne bi realnosttako lako demantirala,dakleniSta ne bi bilo lako neznanstveno,kao odgovor na to pitanje
koji bi se temeljio iskljuiivo na praksamai sklonostima agensd u danom tfenutku pa bi propustio da uzme u obzir posto'
janje ili nepostojanje
takvih agensaili organizacija
koji bi bili
kadri raditi na potvrdivanju ili osporavanjujednog ili drugog
videnja, na bazi viSeili manje realistiikih pred-vidanja objektivnih iansa za jednu ilj drugu mogu6nost,pri denu su i
predvidanjai same ians podloine utjecajimaznanstvene
spoznajerealnosti.
Po svemu se moie zakljudni daje utjecaj teorie - r\ljeca|
ito ga u samojrealnoslimogu vrsili agensiiorganizacijekoji
su sposobninametnutiodredenip.incip di vizije podjeleili,
moTdabolje, koji su sposobnip.oizvoditiili simboliakipodf:avati sustavnusklonost prema favoriziranju odledenih vi,
dbva realnostii prema ignoriranjud.ugih vidova to snaz
niji i, osobrto,to trajniji Stoje izriaitoiskazivanjei objektivinje avrsieutemeljenou realnostii ito je ve6esukladnosliz'
nedu zamisljenih podjela i realnih podjela. Drugim rijeaima,
potencijalna snaga koju mobilizira simboliiko konslituiranje
biva to ve6a Sto je potpunija podudarnost izmedu klesifikatotskih svojstevakojima neka grupa izriaito sebe karakterizifa i u kojima se ona prcpoznaje i onih svojslava kojima su
agensi kao sastavni dijelovi !e grupe objektivno obdareni
(svojstavakoja definiraju polozaj agensau raspodjeli instrumenata prisvajanja akumuliranog dnritvenog proizvoda).
Znanost o drustvenim mehanizmima koji - kao mehanizmi prenoienja kulturnog nasljeda vezani uz funkcioniranje
obrazovnogsistema,ili kao mehanizmi simbolidke dominacije, uzajamno uvjetovani s objedinjavanjem trliita ekonomskih i kulturnih dobara - nastoje osigurati reproduciranje
postojeaegporetka, moze biti slavljena u sluzbu opotunisiii-

t37

kog neupletanja,povezanogs racionaliziranjenr

funkcionir:
njarih mehanizama
tgdje racionaliziranje.
poprimaobazn:
aenja).AJi onaisrorakomozesluiilj lao osnovapolirikeu
mJerene
prernaposvesuprotnimciljevima,potitikekoja bi si
raskidajuiii s!oluntarizmom
srojsrrenim
ignoriranlu
ili oe:
Janjur.s namjernimneuplelanjem.
oboruralapoznavanjen
mehanizamazato da bi ih pokuiaia neutralizirati;i za koiL
poznavanje
vjerojatnoga
ne bi bito poricajni na fatatisrjikL
rezrgnacrju
nl na neodgovorniutopizamnegobi bilo osnorr
za neprihvaianjevjerojarnogautemeljenona znarstvenor
ovladavanjuzakonimaproizvodenjaneprihvaianeeventual
nosti.

IiI. ANALIZE DISKURSA

Ne postoji znanosi o diskursu promatranom u sebi i za sebe; formalneosobinedjela otkrivajunam svoj smisaosamo
onda ako ih dovedemo u vezuj s jedne strane, s drustvenim
uvjetima njihova proizvodenja
to jesr s pozicijama sto ih
njihovi tvorci zauzimaju unutar polja proizvodenja
i, s
druge strane, s tr:istem za koje su ona bila proizvedena (to
moze biti i samo pol.jeproizvodenja),a rakoder, u sluaaju potrebe,i s nizom trziatana kojima su bila pfihva6ana.
Zdanosli
o diskursimakao socioloskojpragmaticipripadamjesiokoje
je danasjoS prazno,iako ona ima neobianoznaiajne pret,
hodnike, kao Sto su Pascal u P;smima provincielcu. Nietzscheu Arrkr'stu ili Marx Lr Njenaekaj ideotogiji: ona na;me nastojiu najlipidnijimformalnimosobinamadiskursAo!
kriti djelovanje drustvenih uvjeta proizvodenja i opticaja rih
diskursa. U nekoj danoj retorici instituiranja prepoznaje se
govor institucije, a formalni postupci odaju nakane koje su
objektivno imanentne prisilama i nuznostima odredenedrustvene pozicije. Anaiitiaar u isti mah uoaavai druatveneosobine stila i druStveneosobine autora: iza odredenogretoriakog
efekia Marx otkriva Skolu koja je proizvela taj efekt proizvodeai poziciju i dispozicije njegova proizvoditelja; u nekom
drvgom efel,ruVlar\ i \ie(75chemspoznajuin!arijan(esvedeniakihstrategija-Buduii da isti uzroci izazivaju iste posljedice, nije audno sto se u Masovoj polemici sa Stimerom mogu prona6i analize koje su od rijeii do rijedi primjenljive na
francuska iitanja Marxa. Iii Sto se najtipidniji postupci )vaznog" diskursasusre6ukod llozofa koji su toliko udaljeni
medn sobom na teorijskom planu kao Sto su to Althusser i

l4l

j$l:ff
:::::Tt?,
ii
$i{ir"."",*l+i;1"",;;ffi
nrmalone iznenadujeni ro
iro analizarl

r:i:::ilidrnrrHr
ffi ;$=xr*ril:l

..;1":',:? urje.Js\ejuderainj;
i a,nrsn'j.trin. .nuni.ii

i",Y::;:lt
#l:ll:ltxiil&'J;:,ff#j:t;:i:
;:'r"#[:]"

dedrl'cijom
urrrdirina.eiai.,i"',t",".,",.:i1

:Ir:;;:"
::'::i;l::.;:1i;
xri*i j1:lr:
#lr,l:1;1fi

i**,!i,,l,i;:;:;; :flii1:iii:iii r&Tlii,

gp*1;111,,
:;.*::*r,Hj::.1,
xrir:;in
;,,:;:i
:,:;;:l.ij,i,i.liil:.j"
t42

".i",:';"

l i",r:.i:;.,1,;;:l,ii;;

1. poglavlje

Cenzurai uobliiavanje
,LOU C H E , raz.ok. U granati ci l a r i
je. zna.i dvosmislen i onaj koji ispruakao
da nagovje3iuje jedan smisao a na kraju
oznaaavaposve drugaeiji. Tako se nazivaju
pdje svesa reaenice.one u ii.joj konstrukciji posioji odredeni dvoznaani obrar koji je
veoma sieta! za jasnoiu iskaza. Reaenica
dakle postaje dro-fflslera zbos osobenog
rasporedarije.; od kojih je sastavljena,on,
da kad se na pri pogl ed di ni da te ri jeai
stoj e u nekom odredenommedusobnom
odnosu,mada.j ezapravotaj odnossasvim
drusaai j ::tako zz.oke osobepfi vi dnog t e
dsJu u jednom smjeru dok z!pravo gledaju
(M. Beauzee,Encyclop;die n&hodique,
grannairc et littantwe, sy. ll).

Specijalnijezici sto ih, sustavnimalteriranjemop6egjezika

proizvodei reproducirajugrupesrrudnjakazapravosu,kao i
svakidiskurs,proizvodikompronisaizmed.u
zainteresiranos,
ti za izraZavanjeiodredenecenzu.qpotekleiz samestruktu_
re polja gdje se diskursproizvodii gdjeje u opticaju.Viie ili
manje)uspjela<ovisnoo specifiinojkompetetcijis\og ptoizvoditelja,tada se posluiimo Freudovimizrazom- )kompromisnafo.macija( predstavijaproizvodstrategtaeufeminnnja kojese sasrojeu uobliia\anjui u isrorremenom
nametanjup.opisanihforma: te strategijetezeza tim da osiguraju zadovoljavanje
interesau izmzavanju- kao bioloskog
nagonaili kao politiakoginteresa(u lirokom smislutog te.,
mina) - u graricama strukturc vjercjatnostipostjzanja mate143

njahe ili simboliike dob?r iro je raziiaiti oblici diskursa mo

gu pribavjti razliditim proizvoditetjima ovisno o polozaju ka_
kav ti proizvoditelji zauzimaju unutar polja, to jest u strukru_
ri raspodjele specilianog kapitala koji se obrie unutar tog
polja.'
Metafora cenzure ne smije nas za\arati: izraia\anjem upravlja sama struktura polja, upravljajuii u isto vr;jeme i p
\l!pom izraia\antuiobl;kom izraza\anja:niime ne upr;ir13
nikava juridi6ka instancija koja bi bita posebno osnovanazalo da registrira i spretava krsenja svojevrsnog jezianog ko
deksa.Ta strukturalna cenzura djeluje posredstvomsankcija
pnlja koie funkcionirdkao rrZiitegdje .e Iormrrdjuc:jener",,liiitih vrsta izrazavanja;nju ne moze izbjeii nijedan proizvo_
ditel.jsimboiidkihdobara,pa ni ovlaiteniporrpafot,aijije autoritati\,nigovo. viie no ikoji drugi podvrgnurnormamasluZ,
bene uljudnostj a sve koji su u potainjenom poloiaju ona
osudujena izbor izmeduiutnje i sablaznjivogslobodnog
81)_
vora.Cenzurase mo.a utoliko rjede oiitovati u obliku jzridi_
tih zabranasto ih nameie i sankcioniraneki institucionalizi
-ani Jurorirel.uloliko \u nrehaniTmiLoji or,gur"\aiu f..po.
redenostagensapo pojedinim pozictama (mehanizni koji
postajuneprimjernikad jm je djelovanjeuspje<no)podobniji
da osieuraju takav raspored gdje razliaite pozicije zauzimaju
agensisposobnii voljni da proizvodediskurs(ili da Sute)u
skladu s objektivnom definicijon doriane pozicjje (time se
objaSnjava zasto u procedurama kooptiranja uvi.jek imaju
znadajno mjesro naoko beznaaajni pokazarelji kandidaro;h
-

r. poa

a" rr"uOolski
nodetshl,a&mo
kaospec,Jata.
sturajop-

.e ,,r.e n-j"ro.
oo eld Lnuk r l"je"J e. \ "t o, t ur d\ .
n e pror/\. d nreooD../n "
d u rere ,du r/'t d\ an; u s r . uLr ur ". n"nuino o d r e J " r o F p o J " o a r ( o \ - .
u.oblik! cenzue. pojnore iro ih je .az.adiia psihoanatizamo:eno p.imiie
niti i na podruaj! pol,r*a Bdje su aesio i nasrali.Druitlena represiiaralvr
.e \r:r ,.krilr o bne. i. k r / - J r dnic et ao
not . doolo. , . 1 " . d p o . . i n o s : , o , 1 , ,
rlao lnrn .| {oo . l u, , J r . o\ . nood- u: r \ enim LL r l i n " r p o " \ e e o . o t p n
Do.L on ob l LL r obll- pr eid' no8
D-iniend, e
di\ "n; dr . r f . nr b 1 r , .
n p o re o.o b"nL \ , u iner e. , . f "" I
."r.u,rn,r raron.."ri
er
.
c
r
r
"i: . o
ar . e . no. " i, . ' h
dua , t , : c e o t o q t . f _ u / . . \ ,
nsrumenle lutne z razusijeranje procesa euiemi,iranja i ;obti.avhj!
ko,i.L od ,rja.ra r r p- , c d" net r or o. t . I ' d. u r \ e n : r . e o r r o , " o . r r a , i t .
konpromis s d.unvenon cenzrrom.

t44

sposobnosti respektiranja propisanih forma). Cenzura nikad

ni.letako savrienani rako nevidljivakao onda kad nijedan
agensnema nistadrugo da kazeosim onogaitoje objektjvno
ovlasten reii: on u rom sludaju ne mora iak ni bitj vlastiti
cenzor, budu6i da je na neki natin jednom zauvtek
cenzurjr rr lroz.oblikepercipjranjur izrazavania
koie ,i rnrerio;zir;o I l\o,rsloj obt k namecu.r:m njegovirri,tazima.
Medu najdjeloivornijimi najskrovirijin1
cenzufama
Iore,e.oiiruiJ
nr rdindLrn,ro
neterger\e,sktju.LJu,
komuni.i"J- d rsKrlucLJLcr
rh rtrr/ grup3toic go,oreiis r'F.r,, koiih.ego
ron aulodtatii,no.Da bi seshvatitoStosemozea ito sene
mo:eieci u nekojgrupi.trebauzeliu obzirne samosimboJiake
odnosesna,
gd hoi..e L .ors-up:r,pu,rr\tjdiL. ,oi netrn poieoilcima pfl.
lna
Tter zenanc)J.\rrcuiu'ropr.ro{ eo\o_e,d it: ,1 p,ir.tavdjr
na
J gororeire.regoi ,Jme/.,(onerormi,a.
n r erlpern"_pflrr<-..\ie"nr
it:.( \ie.1uto" kL i.klJuLi.dnjdr
?J

r ol e r o I l u r r c r o n r r d L \ a o n r e L h o o n d c e l z - d

Pre-rn _orne..r.1ooliak.pro,\odi dugL.u .voir naispeci_

^
lrc td .\oJ\r\a drui.venjmu\JefirnJ,vog pro 7\ode'rjJi. joi
loinije redeno,poziciji proizvoditeljau proizvodnompolju
koJe odreduje istovremeno,putem razliaitih posredovanja,i
interes u izrazavanju i formu i snagu cenzurenametnutetom
interesu i kompetenciju koja omog!iava da se on zedovol.ja
va u granicama rih prjslta. ZboE dratektiikog odnosa koji se
usposlavlja izmedu interesa u izrazavanju i cenzure ne moze
se I opus opentum razlikovati forma i sadriaj, to jest ono
ito je reieno i nadinkako.jereaenoili iak kakoje prihvaieno
od primaoca. Nameauii uobliaavanje, cenzura Sto je vlli
struktura polja determinira formu - za koju svi formalisti
smatraju da je mogu isdupati iz druSrvenihdeterminizama
i, ujedno, sadr:aj, nerazdvojiv od svog konformnog izraza,
dakleru pfa!om imislu rijeai)nezamistivi,,\an poznarihfor_
ma i priznatih norma. Ona takoder determinira formu recep_
cte: p.oizvodiri formatno primjeren fllozofski diskurs, roje;t
disku$ op.emljen svim konvencionalnim znakovima (sintaksom, leksikom, referencijama itd.) po kojima se prepozraje
filozofski diskurs, i na temelju kojih se netom dGkursu pri_

145

?:iil1";
I i::i:Tii..il:;"i;",';i;,j,:Hl
'..lil:i
;::,".n:*i:;*1,,,
j:lj.;d;
r*tJ:l:ij;h"J

Jestuz poSli!anjeformajn,hosobinaI
zafiilu.od na.ilja porrebnogdd

bi re 561u,;1u
,u;ni.r..ir"no,i

ji
fir.1'iiH:iHi*T:ii,::{
i.jli.::dm::,.f
:":::ll:::i.";h::J."*,',"::liff
);J';..1,1::i?:ill::

,t,i::T:11""1-""*

neovi
sno o funkcijam
a,,;.'"; ;;_

rijetima, djeto je vezano uz odredeno

specifiino

ji?il?T;,?"i'riilr;j*ii
i:i,"-'J?,"il.1".'#si::T*
^-D-rugim

tJ
ll:ii:qiltlf sl.l":x"m*,::#,'"fff
,
Heidegperi
":":1i::
:Jl?,fiJl;:iffiff
:,,j1"11:;:
ii':e,t"e
re:j,goji n.eng,
j;,,Jri:
t,r rsu .u.op r icaju
dan+

na yateuiti tianard uit i b it o u t o jo l

i i;'o;;,,,"1",
:;ji ;l; I'],t;'lTj,"
"

::J;'
;:[#::"t#il,J,:J
;:::[*l*tii:ili:

n".::d-i'.,rt'=.'""""'i::;':l'i:T'J,'ii::;'.::1:

tvaru;e najspecifidnije druitveno

djelovanjerif., piir""j".

;::';:i
ffifi ri:,"*:i:::r;i:
lii,"rl,*:;:'::rr

";;;:,r;
rii;1"':
itu:ir:r*h[g!;.N:;1ft
j:;1i.:":';.:i#*lirr!;L:i,.i
f::i;ji{;1,lilr"!1.;
"".
ruilt:i'
::tt;'li
T;,i,};
i+;*,ryi
i6;l:,
;i::: "::,:lt::::;"i:i
;".1,lil:r:.::"":..,...'::
J
r il6

":iiy;: H

posebnosimboliako nasilje Sto ga onaj tko ga vrsi moze vrsiri

i onaj tko ga podnosi moze podnositi jedino u formi u kojoj
nasilje ostaje neprepoznatokao takvo, to jes! !r formi u kojoj
je ono priznatokao legitimno.
Retorika lainog reza
Specijalni sejezik razlikuje od znansrvenogjezika po rome
Sto pod prividorn autonomnosti krije heteronomnost: nesposoban da funkcionira bez sudjetovanja obiCnog jezika, on
moru proizvoditi iluztu neovisnosti s pomoiu strategijala'
nog reza, primjenjujuii razijaire postupke, ovisno o poljima,
a unular istog polja, ovisno o pozicijama i momentima. On,
na pnmJer, moze oponasali temeljno s\,ojstvo svakog znan_
stvenogjezika, odredenostelemenarapripadnosiusistemu.r
Rjjeai sto ih figorozna znanosrpozajnljuje iz obiinog jezika
dobivaju cjelokupan svoj smisao iz konstruiranog sustava,i
(aestoneizbjezna)odluka da se odabereopid rijea umjesro
kakvaneologizmai1i umjestoarbirrarnogiistog simbolemoZe,u kontekstuvaljanemetode,biti inspjriranajedino nasto
janjem da se iskoristi sposobnostSlo je ponekad krije u sebi
jlzik kao skladiite proizvodakolektivnogfada: sposobnost
da iskazuje dotad neslu6eneodnose.r Rije6 grupa n jezikn
3. ,Svaki snren poznajeu biri sano vlastiteprvotne fome i ne moZegovoriti ni o ieou drugoo( (J. Ni.od, tr,!;oDc:i.ie d.,,, te naide ,enjiblc,
Pa r i z .P U F , n o v o i 2 d . 1 9 6 : ,s t r . l i ) U r o d i s r o ms m i s t uB a c h e i a r dp d m j e tn
ie d a z n a . s r v e n i j e z i ks l a ! t j a n a ! o d n i k ek . k o b i o z r a a j o. t d s u . i J e e i z o b i a
nos jezika ili iz ranije-qznanrvenogjezika no ih je oi z.dr:{o potpuno na
nolo del'ldinne i da cjetokupansvoj smisaoz.dobn!ju iz sisremareo.ijjkih
relacija u koji su ukljuaene (c. Eachel!rd, le mrr;lEritue .ationnet,paiz.
PU F , t 9 J l , sr r . 2 1 6 - 2 t 7 ) .
4. Na osobit se na.in problen jezik! posurtja pred drultvene znanosti,
pogorovu ako pretpostavljano da one noaju teriri za najrtrom difuzijom
svojih .ezulbta, jer je ona uvjet rdeietisizacije( dtultlenih odnosa i ,ponovnog p.isvajanja( drlstlenoe svijera:upotrebanjeii obiinoeFzika oino
sadriala opasnoslvraCanjana obitno znaaenje1 s tin v.aaanjen lzajahno
L. i e . o \ a i o Cg u b l i e n i i / n a i e n c n e n e r n u 'o Bu \ \ r l v 1 n J e r
nih odnosai a uljecanje neologizmimaili !per!krnid simbotina potazuje.
jasnije neso sami rnavodlici(, lartrd u odnosu peda opaen znaaenju.ati
ujeilno noie lako izazvari prekid u kohunikaciji znanstvenospogieda nd

sdvrienoje samodo\olan (imbot jer je pornL_

l,'jTll**
no oetrnrrdnaoperdc.iamdiodnosima koJidetrriraiu
iskijrr_
divo strukruru rog pojma i koji su u jzvo;istu
n;"goUt .u'oi,
sllva
\eiina .pecijatnih uporrebare rijeci ;o
itr
. fapiolrv.
na0raJaJ!
rjeinici . na primjer.u qlikdr.tvu.
\iie
oso.
"skup
oa KoJrctni organ(tojed:nst\o unularLrmjerniakog
djela. iri
u ekonomiji ))skup poduzeia objedinjenih razliditim
vezama( _ te]( su u neznatnoj mjeri autonomne u odnosu
prema
i.osrale.binera,,umtji\e.rakomerko nijc
ll:li1r,.r,.."r,
prak.r vec_pnre
u
ovladdorjm zna(enjem.Nebrojenesu H;ioeggero\errJearloje su po2ajmtjenei? obianopjezika;
bti
one su preob.azene uoblidavanjem koje proizvodi privid
autonomno.riflozofskogjezil,a uvfsra\ajuJrih.
su.ldvnim nu.
gla(a!anremlorrnalnihsrodn05li.u mre2u
odno,i oa a\"nih
L vjdlii\oj foflnije,,ikai uvjera\aiLriinas na raj nacin
da sru
Kreremenldr\ku\d o\isi o drLgimaui,toIri jetnejlaoo/nd.
crlell I I'ao ozn"ieno. Talo se po.ve obiana rijec
kakva_(
/ u^orje_. pomoc. zbrinja,"nje. na ur'd1/rnaein,
samom
svojom.Jormom, povezuje sa ctelim nizom srodnih
rijeti:
Sorgq 'b ga', SorEfalt, 'briZlji\ost'
,bezbriiSorgtosjgkeit,
,
nost. \oreenvoll. 6:iian . be,oryt. .zbtinu(. I
eben<,orye.
DrlEa/" Zrvor'.Selb,t\oree-bripa o
lgra
rijec,mar:s"
rog korilena.\eoma ie,ra u i?relama"ebi
iporl6\icamd s\ih n".
Ioinrh mudro.li.5amoieJednood formajnih.red(ravd
- ,,anajpouzdanije -_s pomo6u kojih se izaziva
osjeiaj
:ij:lo
nuzne povezanosrijzmedu dvaju oznaienih. povezivanji
ali,
teracrjom ili asonancom,koje uspostavljatako
re6i matirijalne odnose formalne i zvukovne sli6nosti, moze takoder
iza/\ari
nuZne dsoc:jacijekadre da razorl.iju nek.
.formalro
sKrov'todnol rTmeduo,,r"aenihili. ioi ae.ie-d"
raka\ odno,
* Kad Bourdieu
navodi cijele feienice iti odtomk

i:1:r:t
;;;:riad
;1,::rigi:dillxi"*ltL:j',il:."r''.T
j.;"',",':r#
.

f*;+ri;*

fl*i;iili:;rli":"-"ru;

:'ili;::.;'.;';.
::.:j
i,i,'":r:'j:
i1ij!i:i:,;
i:J;J,:i:;l:.
1ff,?:1;,1
148

j;
i:::j;:;:.iit;r;;JI,i'r
;1";ra.:,:.
"lij::",,.ti

'orn!l1om ic-om:rrk\e \J. n. pimjer, t.lo

zol.Ie lgre r.,eiimd i,, Heidegeero\ed,uge
fa/e. Denken
t-/rn,\er. mrsjrtr -zrhvJ.livali..il; nr,,oviJ*al,mbura
oa remu,Sorge.als bes?rgend: Ftjtsorye, .briga kao
zbrinjavanje
o...: te bi igre grasro upo/ora!.iterd prazni
l:l: ,:0r,",.
verDalrzam
kad .pler nrorforo.kihalu.,ij" i erirnoloskihrefe_
rncUane.b, \tvafdo iru,/i;uglobalnekoherentno.ti
forme,
nurre s,-rr.td.a l,me i iIulUU nuZnosrio\akvd
drskursa:Dle
EntschJossenheitaber ist nur die in der Sorye gesorgte
und
als Sorge m6gtiche Eigenttichkeit dieser se/bsr ( ,Ali
odlu6,
u pra\oir: nje rame.bflnuroj u brizi imosuJoj
i::,J:.::T:
Kao bnga, )'
Svi su potendjatni resursi obidnog jezika upotdjebljeni
da
,br. ,e
rt.vorioo.ieidj l'dko pocrojinuzna\ezaizmedu
s!ih oznacrretJa
rAako.e odnos r/rneduo,,naairetjd
io,,naaenihLrspostavlja jedino posredstvom sustava
filozofskih pojmova,
, rtruanih., i,/razdkoji
-u oplemenienarorna ob,cn;n ;'jeti
l n-ldeckune. olkriva4:e. i F n dec At hei t,.otkri\
enosr.r,rru-L
dicionalnj
DojmoviI Ddrcir. tea,,Jjednia(aHeid-ggeru,
Jas_
Der.u_ nerotrcrnrdrugihl. uporrebliavr-i.medurim.
5 laganrm pomakom koji lreba da istakne od.redenialegorijski
(6nmerafiziaki ild.) ottrlor, nanovo iskovanr neologizmi
:?lostt,
cla le zadaca uspostavljanje distinkcija na
kakve se dotad
nr!odno nUe pom;jljalo. neologizmi(oj; u
s\a^om rluaaju
oYecaj radikalrogrran.cendirania
regzi.renT::iJl'.,.r:r,,
crt5kt.r
egzi(ren\italan:
\remenski-,,e/i/ich.
i reInporrfr'n,o-potdl. LoiJ. uo,,alorr. ne igra nik"kr,lr,tvarnu
-opo/iciJa
vtogu \t ien
unct Zeii.
Uoblidavanje proizvodi u isto vrijeme iluziju
sistematitno({r.r.. po.red.(vomre iluziie i rezai'ro ga .rvara
i,/medu
cpecrjat',,rranog
Je,,ikaiobianog teTikr _ iiuziju o autono1,t_
Utd,,eci inregrirajLci(e u nfeTu mort-otoi,ki
",::,,...':"::.
s||cnrn
I ujednoelimolo:ki \rod'rih rijeci ;. rim putem,
u rek_
t, , M
5 e , ? , d Z e r , t i b r n g e n .\ . e n - ) e . , , / o .
t a , 2 7 . ., a b l .
.r _
oegger.
r ! u - r o. H
r e,u
5drrrr$u p irrodu. op ._ nr r12.op.p/e, Freid"gee,
L.
rc.veeiru
oh,TTru budr:raacerd..rn.edor a-roirer,odcere.ije

;.
:i;;.:,::l;;,:-;{;.;;;,* n;;'"" .,u"".'".'r"'
;r,T::
149

sturu heideggerovskogrjeanika, rijed F .sorge lisava se svog

prvotnog znaaenja,onoga koje je jednoznadno dano u iz.azrl
Sozialf rsorge,'socijalna pomoi', 'druitvena brjga': preobli
dena, preobraiena, ona gubi svoj drustveni identitet I svoje
uobiaajeno znaanje da bi poprimila odredeno indirektno
znadenje (koje bi olprilike izrazlla riiet procuraio rzeta n
svom etimoloakom smisiu). Na taj se naiin druStvenautvara
kakva je (socijalna) pomoi - laj simbol )dr:ave-providnosri<(ili ,ddave-sigurnosti(, koji Carl Schmitt jli Ernst Junger
razotkrivaju svojim ne tako eufemizitanjm jezikom - moie
manifestirati u legitimnom jeziku (So/ge i Ftirsorge nalazese
u samom srediltu leoije temporalnosti) ali u takvu obliku da
se ne pojavljuje odito, da je dakle zapravo nema.
Ukljudivanjem u sistem filozofskog jezika oslvaruje se denegacija pr.votflogznaienja, onog znadenja Sto ga rijea-tabu
poprima u konrekstu sistema obianog jezika, zna6enjakoje,
sluzbeno izbaaeno iz manifestnog sustava, i dalje Zivi pod'
zemnim Zivotom. Denegacija se nalazi u izvoriStu dvostruke
igre kakvu omogucavadvostruka informacija sadrzanau svakom elementu diskursa,koji se uvijek definira istovremenom
pripadnoSiu d\,amasistemjma,manifestnom sistemufilozot
skog idiolektai Iaienlnomsistemuobianogjezika.
Preobrazavatikoliko je to potrebno zainleresiranostza iz
lai
z^to da bismo je ukiopili u pdredak onoga sto je
^nje
unutar odredenogpolja izrecivo, da bistno je iSiupali jz sfere
neizrecivogi neiskazivog,ne znaai samojednu djea zamjenji
vati drugom, cenzuriranu rijed prihvatljivom. Iza te elemenrarne forme eufemiziranja kdje se druga, mnogo suptilnijal
ona se sastoji u tome da bitnu osobinu jezika, primat odnosa
prema saussureovskojopoziciji
for
nad elementimaili
me nad supstancrjom,iskoristavamo zaio da bismo prikrili
potiskivane elementeukljuduju6j ih u mrezu odnosa koja mo_
dificira njihovu vriedrosr a da pri tome ne modificira njihovu )supstanciju(.6
Jedinou specijalnimjezicimakakveproiz6. U tone se sAtoji ijedna od spontanih sfaresija svojstlenih !ijldiosii
koja moie ac.esivnost,dskosr ili nametljnon sadlzanu u na.edbiili! pirl
nj! stvarno neurralirkarijcdino lako da iu naredbu ili pitanF inregrin u
skup simboliakib. \eibalnih ili nevrbalnih nanifestacijr koie reba & z,
maskirEjusirovo znatenje elenen{. uzelos i2dvoFno.

15 0

vode specijalisti s izriaitom. namje.om da ostvare sistematidnost, u potpunosti se uobliaavanjem poslize efekt prikrivanja: u lom sluaaju, kao i u svim onim sluaajevimakamufliranja fonnom - propisanom fomom
kakve analizira Ge,
stalttheotie, znaaenja,tabui,mada su teoretski prepoznatljivi,
ostaju praktiaki nespoznati; prisutni kao supstancija oni su,
poput Iica izgubljenog u lisnatoj krosnji, odsutni kao forma,
odsutni iz forme. Izraz postoji zato da bi prtkio prinitivna
iskustva dfuitvenog svtetai druitvene utvarc svojstvenetom
svijetu i da bi ih ujedno razotkrio; da se oni iskazu ali da se
priiom, samim nadinom iskazivanja, ka;e da se ne iskazuju.
lai ih itrat mo2eiskdz.trijedino u rormi koja ih aini nepre
poznatljivima zato Sto ne moie sebe priznati formom koja ih
iskazuje. Podloina presurnim iii izridirim normama nekog
posebnog polja, prvolna se supstancija
ako se tako moze
reai
rastvara u formi; uobliduju6i se, uzimaju6i propisane
forme, ona se preivara u formu i uzaludno bi bilo na nekom
odredenom mjestu. u nekom skupu kljudnih rijedi iji slika.
t.aziti srediite toga kruga koji je svagdjei nigdje. To uobtiaa,
vanje je istovremeno i transformacija i rranssupslancijacija :
oznaaenasupstancijaJlst ona oznaiileljska ibrma u kojoj se
Zbog uoblitavanja je istovrcmeno i ispravno i neopravda,
denegaciu rta ono sto ona n:jeae,na drustvenuu^gsvodit\
t,r'aru
kojaje u njezinu izvoriSru.Bududi da taj - kao Stohegelovskim izrazom ka;e Frcud , ,Auhebung potiskivanja(
nijede i u isti mah odr;ava i potiskivanje i potisnuti sadr;aj,
on omogucava da se ostvare sve dobiti, dobit od iskaza i do_
bit od nadinom iskazivanja poslignuiog osporavanja svega
Sto je iskazano.Jasnoje da opozicija izmedu Eigenttichkeit,
ro lesl r<rurenrrcnorti...
i ( neigen!!ichaeiL..neaLrrenrianosli!
tih, kako Heidegger kaze, )kardinatnih naaina tu-bitka(
oko kojih se, i to sa stajaliata najsrriktnije internih isaitavanja, organizim iitavo djelo - predstavljasamo posebani posebno suptilan oblik uobi6ajene opozicije izmedu ))elite( i
,rmasa<.Das Man, to >se( koje znadi )ljudi(, Dsvljek(,)Jav,
nost( tiransko je ()diktatum 'javnosti'(), inkvizitorsko o)svijet( se mijesa u sve) i nivelatorsko,i ono izmiee odgovornos,

151

tima, odbacuje breme vlaslite slobode,prepuita se fri!olnosti

i lakoumnosti, ukratko, ponaia se kao uiivalac socijalne pomoii koji neodgovorno Zivi na teret druitva Trebalo bi, kroz
cjelokupni taj tisuiu buta komeniirani odlomakr prebrojati
opia mjesta univerzitetskogaristokadzma sto ga pothranjuju lopoj na temu agor6, kojoj antitezu predstavlja 510.16,
ito
zna6i ujedno 'dokolica' i '5kola': odbojnost prema statistici
(to je motiv )p.osjeka(), tom simbolu svih opemcija )niveli"
ranja( koje ugro;avaju )osobu< (ovdje nazvanu Daseir) i
njezine najdragocjenije atribute, )originalnostl( i )tajnov;'
tosk(: mrznju prema svim xivelatorskim( (drugi bi rekli
)omasovljuju6im<) snagama,a u prvom redu zacije]o odbojideologijamaIoie ugroiataju re'
nosrprema egalirarr5tiaIim
je
bilo postignuto po crjenu napokovine napora (rono ito
ra(), to jest kulturu, taj specifiani kapital mandadna, sina
vlastitih djela, i koje daju poticaja )frivolnosti( i )lakoum
nosti( )masa.{; pobunu protiv druitvenih mehanizama kakav ie javno milljenj, taj nasljedni nepriialelj filozofa, koje
se ovdje ponovo pojavljuje u poigravanju ri)eaima 6ffentlich
i Offentiichkeit, )tavan< i )javnost(, jednom rijeii pobunu
protiv svega5lo simbotiziraju >socijalna pomoi(, demokraci_
ja, stranke, pla6eni godisnji odmori (koji su napadaj na monopol na sroli i na meditiranje u Sumi)i )n]asovna kulfura(,
televizjja i Platon u dzepnoj knjizi.s Heidegger ie sve to, svo'
jim neponovljivim pastoralnim stilom, iskazati mnogo bolje u
svom (1935. g. redigiranom) djel.g Einftjhrung in die Meta'
prlsi,t, kad bude htio pokazati kako se trrjumf znanstveno_
pi l e . o d : F B o . h r i A
l) o- 12. ./...r
? . \.1 He roe e6 erop.
' r r an. u' l' r
de \u"elh -n , Pr',/ 6"ll: h. r d. loDa.. r , . r ' o- . 60' [ S . i n a e \ P r i $ o d o ,
ei. str. l{4 1451.odsad ie prva brojka upuCivarina njemarko izdanje, a dru
c" n d trd n ,'\'p, j ev od. "k o o. poJ oji
8. U lremlkn kada san ovo pisao nisan imao dosloYceu sjedaiju orai
odlomak iz esejao ,nadilarenju nelafizike< (1936-1946).Posle@t poseb,
nom\idu !ladavine Dlehnike(, ro jest ,knjiievnoj dirisnanoj etonomiji(:
,organ;ziranje radi snabdjelenosti podvrsava ljndske potrebc d sirovina_
e aoe/ior.u
m a L r'n'e gJla.iia m a l"o po ebe/ "r ab"\ - n' nr . "nd :
eijen proizvodedlu pjesnik lije ni po denu lazniji od knjigoveza.koeiesna
kojiu uvezivanj! pj*ama za kakw k'.iiznicr Poduzeta ponaze, na p.'mler.
na taj naain it. donosi iz sltladiila Potrebnu koliajnu kadona ( (M. Heides
Eer. Essaiser caDft.ences.Panz, oalli'nard, 1973,qlr. I loj kuuiv ie moj )

152

{ehnoloskog duha u zapadnjadkoj civilizaciji zavrsavai do,

kraja ostvanrje u )bijegu bogova, uniStavanjuzemlje, pretva,
ranju dovjeka u masu, primaru osrednjosli( (die Flucht del
G6tter, die Zeqtdrung der Erde, die Vermassung des Men
schen, der Vorrang des Mittelmessigen).t
Ali je isto tako jasno da u krugu filozofskidistingviranih
duhova ta suprotnostizmedu dislingvimnogi vulgarnogne
bi mogla poprim;ti vulgamu formu. Univerzitetski aristokratizam raziikuje distingvirane obtike aristokratizma i njegove
vulgarne oblike: zbog log sm;sla za filozofsku distingviranostroHeideggerovi ie prorivnici u njegovu djetu, pa 6ak i u
njegovim politiakim spisima, uzalud tragati za najupadljiviJlm tezama svojstvenimnacizmu, a njegovi ie sljedbenici neprekidno, upofno nabrajari dokaze o njegovoj ielji da se distancira od najoiirijih oblika prezira preme masama.r Opozicija koju bismo mogii nazvati,primarnon( - u oba smisla
te rijedi
funkcionirat ie u djetu josjedino u obliku u kakvu
je jednom zauvljeku nj uita i koji 6e se nepresranopreobraZavati,u skladus nepokretnomevolLlcijom
srlstava,
da bi po,
pfrmaonove!ali uvijek visoko sublimiraneforme.
Uobljaavanjeje, samo po sebi, i upozorcnle:ono svojom
nadutoScuiskazujesuverenudistanciranost
od svih determ!
L l]iranja,pa i od - izamakoji nesvodljivusingutarnost
neke
'_flisli svodena uniformitanost
svojstvenuIogiakojklasi; a i
distanciranost
od svih determinizama,
a posebno,dakako,od
drustvenihdeterminizama,
koji nezamjenljivujedinstvenost
mislioca svode na banalnosrsvojstvenunekoj (druStvenoj)
klasi. Upravo ta distanciranost,ta razlrka, eksplicitno je uspostavijenau samomsrcufilozofskogdiskursau obiiku opozicije izmeduontoloskogi ontiikog (ili anrropoloikog)i osigumva vea ionako eufemiziranom diskrrsu drugu, i to neo_
o. Drrgi e.inploa log
p"
p r i d ;e , r otkrtou r : z n o o o r i \ n c o b o j " r o , t " \ i h
sa
\ d l o r , . , z e ( \ d " l l k a - j i o n o" n
j e p r e : r ro z o r . k o .
garan(, rs!akidainjn(,
itd.
'javan(.
T.ebalo bisusravno
popisari sve obtike simbotike s porioiu koje llro,10
7o l . '. i a : . l u '. o d d e . v o i l n
I p r i t i - . d o m r n , n r r o m d N r ub u
I M. lino. odp.im;e . n, rdzmrr_n|" o bioto.j .. u,ujp. V. Herdeeeer.
.
rma.d.ta6r. nrpo.- .\
. . . . . . r 'l
IJ J

svojivu,linrju obmne:od tog trenutkasvaka.ijednosina sebi

neizbrisivtrag reie kojim se autentidnoottoloako zradenje
odvajaod obianogi vulgarnogznaienjai koji se ponekad'
jednomod onih - kasnijetako aestooponaaanih- fonolosk1hi}aft (existentiell.letisaeraral,unosi i u oznaaiteljskusup
stanciju.Stogase dvostrukaigra podvojenjmdjeeimaprirod_
no nastavljau upozorenjimaprotiv )vuigarnih( i tvulgarno(
)antropoloskih( bitanja koja bi ponovo iznijela na vidjelo
osporavanaali ne i opozvanaznaienja,lilozofskimsublimi'
rarJea osudenana odsutnuprisutnost,na fantomskoposlojanje: )Nazi\, 'brigovanje'ima najprijesvojepredznanstveno
znaienjei moie kazivati: nestoizvodjtj, obavljati,'dovoditj
na aistac'.lzraz moie zna6iti takoder:neatoskrbiti sebi,u
u
smislu'pribavljatisi nesto'.Zatim,iaj izrazupotrebljavamo
pothvat
ne
jos.jednojkarakieristi6noj
izreai:brigujem,da se
izjalovi.Tu 'brigovanje'znadinelto poput strahovati.Naru'
prot Iin prcdznan,tvenin.ontial'im/ndaeni;arau orom se ''
lrallvanjv izftz 'brigovanje'upotrcbljavekao ontoloiki ter
i to kao oznakabitka jednog moguiegbif
nin (existentiat),
ka-u-slijtu.Naziv nije odabranrecimostogaato je tubitak
i'praktiaan"nego
ponajprijei u velikojmjeri ekonQmiaan
kao btgu
vidljivim
treba
utiniri
tubiika
bitak
samog
zatosto
po|am
strukturni
dittoloiki
T^j pak izraz valja shvatiti kao
'tegobom',
'iivotnom
'sjetom'
i
bri_
Iztaznemanikakvevezes
gom',lto je ontidkinoguie naii u svakomtubitku.(il

_--

,
-

12.NL Heidegger.Se/, urdzetr. nr' 56-57 (7E ?9l lCirirano prena sr'
rinide!! p'ijevodu, op. .n, n. 6l Osin za rijei 6tar. sle druec kuzne uDio
re u olaj cirar P. Bourdieu. op. ptell ore srrlresije upozoravrnia bile bi
Bocle pobudni neporje.enje frlncuskog citaoca da nu ujeri recepcijetih
Heidegeerorihtekslova nis! Pruzili malo ilnse d, uoii srri\ene konorrcije
od liojih se a!!or unaprijed ogradDjeG obztron n. ro da ih prijevodi susta'_
no ,briiu( u ime rez! izmedu onliikog i onl.loikoe) l doista. osim preFre
t! iro ih al.l izi suprolsra\lja $ aro djlo koje ie lroiz\ od lako sjesni h i u
to sustarnih sftareeiia.ufenizit!nja. oldje se o.iruje ios i jeddn od nrjpo_
g!bnijih efekala lzvoa kuku.nih proizroda: nesllnak slih suplilnih znrko'
dc st o r e o n a d i s k r e t n i h \r dru nven e ili p oliiiak e Pr ipadnos li.s v ih
nlzn akr dru ilen e z nr . dlnos t idis k uBa i inr elek r u a l n pe o z i c j j cf l i e g o l a r u '
rora. ukfuika $ih oiih nlikroskopsIi iitnih osobina diil'tnaa \oji']a goroF
iikje zika izroh ita oait o pr v i podlijez ek ao: n! a. a l i k o j e o n o o i e z a P a z n i
holie od jko8a. lko sano raspolaie rehnikama objektilnacije Mislin nr
prnnje.. ua+ve3ne+<tsirisnalivne< lonoracije no ih Adorno lftr!'o, dc.

I54

Nametanje reza usjeienog izmedu posvetenog i profanog

znanja sastavnije dio teznja svake grupe specijalistakoja nastoji osigurati za sebe monopol na znanje ili na posveienu
praksu na taj naain Sto svedruge proglasavaprofanima;^o'rdje to nametanje poprima osebujan oblik: ono je posvuda5nje i, u izvjesnomsmislu,podvajasvakurije6 i okeie je prori\ nre,lme name,uci loj /naceniepo kojemu ond ne TnaJ
navodflicima ;li
ono 5!o se aini da znaii, ugradujudi u nju
alte.iran-jemsame njezine oznatiteljske supstancije,a teslo i
jedno"ra!nimerimolor\irnili fonolosl'impo\ezi!dnjerr5 nedistancu koja )autentiini( smisao
kim leksiakim skupom
dijeli od >vulgarnog< ili
smisla-LrDiskleditirajuii
'naivnog(
prvotna znaienja, koja i dalje funkcioniraju kao skriveni oslonac brojnih odnosa obuhvadenih mnnifestnim sustavom,
otvara se moguinost da se dvostruka igra
ako se tako mopodigne na drugu potenciju. I doista, usprkos ana
ie reii
temi koja lezi na njima, ta ospofenaznaaenjajos Ltvijekispunjavaju jednu filozofsku funkciju jer - u najmanju ruku
igrajuulogu negativnogfelerenta,u odnosupremakojemuse
naglasava lllozofska dGtanca, )ontoloSka razlika( izmedu
>ontoloskog(i
to jesl izmedu inicijacijompo
'ontiakog(,
sve6enogi profanog mislioca koji je, u svojoj nekulturnosti
ili iskvarenosti,jedini odgovoran za greino spominjanje vulgarnih znaaenja. Upolrebljavati na drugadiji nadin svakodnevne rijeii, reaktivirati suptilnu istinu, onej etyrrot sto ga
uobiaajena upotreba prepusta zaboravu, to znaai prctvarati
ispravan odnos prema rijedima u osnovicu uspjeha ili neus'
pjeha filoloiko-filozofske alkemije: >Ako alkemiaar koji nije
srcem i dusom upuien u tajnu ne uspijeva u svojim pokusl'
Ei-sennichle;t.zLr deutschen /d.o/ogE. Frankfurl. Suhrkamp, I964, slr.
66--i0) oikriva u ,eezist.nci.jalnim( terdinimi ,suvetu (BeEelrl"s). tuz.
goror. ili u fijeaina Auli.rjr(zadaaal i /,/ier:e, - ov! posljednjaje osobito
dvosnislena: u isto vrijeme predmer adninistr.tirne nolbe i predmet telF
do kojega nan je stalo: te je .iF.i upotrebljllao s pomacima vei i Rilke u
13. U istoj se optici nore objasniti na kakav se na.in druee vanjante sa'
cerdotalnos profelizna danas slute >epistemoloiklm rezoni, tim sloje'
r6nim. jednon. i ro jednom zauvijek. osrvareniminicijacijskim pBlaskofr
jednom zalvijek za$tane
izoedu znanosrii ideologrje.
-qdnice

ma, to se ne dogada samo zato sto se on sluzi sirovim elementrma nego u prvom redu zato ito on u svom raznisljanju vid;
obiina svoJ3tyatih sjrovih elemenataa n vidi iarobne mo6j
;dealnih elemenata.I tako, aim je izvrsenopotpuno i apsolu!
no podvajanje, mi izravno iskustveno_doiivljavamo 1dea1,
,ost(r4 Jezik takoder ima svoje suptilne lmenteSto ih oslobada filoloSko-filozofska suptilnost; takav je element,na primjer, gramatiako dvojsrvo grdkoga or, koje je istovremeno i
imenica i glagolski oblik pa Heidegge. zbog toga kaie: )Ono
5to se, tako prezentirano! isprva dini gramatiaka suptilnost,
zapravo je zagonetka bitka.('5
Na taj se nadin, pouzdajuai se u djelotvornost fijozofskog
denegiranja,moze iii 6ak dotle da se ponovo prjzovu u sje6anje cenzurirana znaaenja i da se izvuae dodarni efekt iz pot,
punog izvrtanja odnosa izmdu manifestnogi skrovitog sustava time ito se potisnuto vraaa u svies(: z-arse moi )bitne
mislk ne dokazuje jasno u njezinoj sposobnostida utemeljuje u bjtku tako smjjeSnonebitne stvarnosti kakva je )socijal
ta sigurnost< - sh,arnosti tako nedostojnemisljenja da mogLrbiti imenovanisamou navodnicima?r6
Na taj nadin,u tom
svijetu( gdjeje dogadajtek ilusrracija>biti(, !e'izvrnutom
melj je utenreljen onim ito se na njenu tenelji.rr rSttrb kao
fxktiina ,oc]ialn,tu,rrFora remeliiae.n, r//r./er u u\troi14. G. Bachehrd. Le Dlxteririisrne nior"el, Prriz, PUF. 196i. nr. 59
15. N,l. geidegger. Chetiius 9ui ne nenent nulle prn, P!ri2, Callinrard.
1 96 1,str. :8 1.
l6 Dru si. n a.oEir ok r dk r r ur alan p. inier $r Doii r $ e n c i j a l n e m i s t i ( D o
zemo pro arla tiu t ek s t u pr edav anjaiz l95l 9. , , C d i t i . n h o v r l i . m i s L n j (
srr. 193).edje se nambena kriza
afssa/ser.r,ft..,.cs.
'rraiscendira( aretlrra lui' se u on r oloik u k r iz u * t andr nja( .
lr. Taj ripiino ,llozoftki
efekt pedodrden je d. bude reproducjran
nebrcjeno pura. u slin susretina ,filozofa( s ,p.oiaiink rusovornicina.
naposesa nruanj.cina iz pozitivnih disciplina. sklonim da piziaj! druirle
nu hi.jerarhiju iecninitd5 koja rrozofu daje poloiaj posliednje inst.n.c.
vrhovne i u isrl mah ,uiemerjiteljske(. Taj ie p.oiesoGki ,rrik( bili. dakako.
najkorisniji ! ,uaenoj< upotrcbi: lilozolski lekst, proiz, od ezoteizacije.bn
ce e-s?o.erzr?r,s pomoau komenriradja.kojeje, zboe njesole ezorerianosri.
n eo ph od noi k.je je nr us pjeiniF ! ( laz ni. t L. nk r e r i ? l c i j ! m a ,k a d s e p . i
mje niu icob rnu r pos t upr r pa r ide od ( laz r og) r ez ad o , c a \ r i r i r ! n j a p n o r
n o-! zn aie nja .! pot et k u e! leniz i. anoe i 1! k o c z o r e r i z i n i o g . l i p . i i e n o g
reproduciranjen lpozore,rF (,oro je rek jedan pdnje() .i.ia je nantenJ
odnaranje i.ic1j!cijske dntance.

15 6

sivu bitka tubitka kao su-birka. Njezina je fakriina nuinost

motivirana u tome Sto tubirak najprije i najieiie boravi u deficijentnimmodusimaskrbi.(13
Ta oaitai nevidljivareferencija, nevidljiva po tome lto je odita, svojom smionos6uprido,
no(i pril,rivcnjucirjeni.e dd dulor niLdd niie n; pre5taoeo
voriti o socralnoj sktbl u cijeloj toj knjizi koja je sluZbeno
posveiena jednoj ontoloskoj osobini tu-birka, dok )fakridnu( (rj. obianu, vulgarnu, banalnu) polrebu za skrbi prikazu,
je tek kao dogadajnu manifestaciju te ontoloske osobine.
>Zasto lazeSgovoreii mi da putujes u I(l.akov, kako bih ja
povjerovao da pntujei u Lavov, dok ti uistinu putujei u Krakov?( Dajuii savrien primjerak ostvarenja paradigme ukraderog oi.ma. koju Ia"an oojaini3\a Poeoror pripovijerkom,r'!Heideggernas, obznanjujuii Sto uislinu dini, nastoji
u!jeriti da uistinu ne iini ono lto nikad nije ni prestaoainiti.
i doista, nema nikakve sumnje: socijalna skrb, Sozialftjrsorge, stvarnoje ono 5to se ,sk.bi(, brine >za<korisnikepomo,
ii i
njih(, ono Sto ih rastereiujeod brige o njima
'umjesto
samimai tako im dopuStabezbriznos!,
)lakoumnost<i rpovrsnost(.jednako kao lto njezinauzviSena
varijania,filozofska F rjorge, raslere6uje,asem od svakeb.ige ili
kako je
govorio(ili kakoje mogaoreii) Sartreiz 19,13.
g.
ona birak
za sebe oslobadaod slobode,prepuitajuii ga na taj nadin
rdvolianosti( i )ozbiljnosti( koje su svojstvene)neautenlianoj< egzistenciji.
)'Se'( (to jest onaj iko se p.epustiopomodl
dtxgih) ,ftstereauje tako svaki pojedini tubitak u njegovoj
Ne samoto: s tim rasrereienjem
svakidaSnjosti.
bitka ide Se
na ruku tubitku, ukoliko u njemu potiva tendencija k olakom
rzimanju< (lakoumnost, >i ainjenju olakim ( (powinosti). ,I
jef Se s rastere6enjem
bitka neprestanoide na ruku svakom
pojedinom tubitku, ono zadrta'ra i uivrsiuje svoju tvrdokor,
nu vladavinu.('?o
18. M. Heidegger,
sed urd ze4 str. I21 (t53) {! Sariniievupijevo<lu.
str. 138:u Bou.dieuovu
tekst!zaierdin ,skrb( .avodi seiizrorno ,Fiisor
ge(: kuziv je Bourdieuov 04 prerl
19.J. Lacan,Ecrtr Pa.iz,Le Seuil,1966,sr.. 1l *b r.
:0. \' . H .i deeeer. cl . L l :- t' 8 r.o0,1. i .' r,r rc- u ori evodun
p.
l'15:unuta. cilaraiz "p.ijevod!,
izvannrvodnik! i u zagradaDa,
navodise
Bourdieuovkonentarodnosnonjegovopreuzimuje Hideggerovih
reminr

Poigravanje vidljivim jeziarim formama dovedeno je do

savrienstvaonda kad se ne odrosi na izdvojene rjje6i nego
na parove termina, to jest na odnose medu antagonis.liakim
terminima. Za razliku od jednostavnih filozofskih kalambura
zasnovanihna asonancijli aliteraciji ,kardinalne( igre jedjma. one koje u.mjeruju i dubinski organizirajumisao.poi.
gravaju se verbalnim formama onda kada su to istovremenoi
vidljive forme i forde klasificiranja. Ove totalne fo.me objedinjuju ll sebi medusobno neo\,isnenuznosti zvuka i smisla u
iudesnom, dvostruto nuinom izrazu; one su preobraieni oblik jezidnog materijaia koji je vei politiaki uobliaen, !o jesr
uobiiaenprema objektivnopolititkim nadelimaopretnosti,i
koji je registriran i saauvanu obidnom jeziku. Jedino rako se
mo;e objasniti posebia naklonost svih udenih jezika prma
ni|ljenJUu parotind: u lom sl-iaju nije cen,,urirdni por;r
nut izdvojeno uzet tabu{ermin nego odnos opreCnostin1edu
rijeaima, a on uvijek upuiuje na odnos opreinosti medu
druitvenim grupama-:l
Obidni jezik nije samo beskona6novelika zaliha vidljivih
forma ponudenih poetskjm ili filozofskim igrama ili - kao
kod Heideggem u njegovoi posljednjoj fazi i kod njegovih
nasra\li"ca rlooodnim a.ociibciiamds\oj.L\e rm onome
5to je Nietzsche naziyao Begrift'sdichturg: og_je ujedno reze oar oblika apercepcije druslvenog svijetal rezervoar op
6ih miestau kojemu su pohranjenanaaeiagledanjana dru(pren. &ancuskom pijelod! - op. pR!.1. Buduti daje heideggercvski,fi
lozofsk nir zbir malobrojnih bezbroj pura ponavtjanih efekara.radije smo
ib fiksnali na !ivo! jeddogjedinos odlooka
na anali2i pofroai (slrbi)
Bdje se svi erekri nalaze toncenrrimni- ! odlonk! koji bi rrebato ponovo
protitati u *om!d! da bi se vidjelo k.ro r ri eiekri pdkriaki anituliuju !
21. Tako ieb.oie.i parori opreaiosri no ih izniltjaju ernotozi i sociotozi
da b i o pra lda li fahr it k u dis r iok c ij! iz dedu dr unal a i z d o m e r e e r . o l o s i j ei
dru na !a iz d on ene s o. iolo8iF, z ! jednic a( , / , df un v o <.
folk/urb2,. tta
dicion aln o,h od er no.hl! dni dr uit \ a/ t opla dr ! ar v a .i r d .
prutrju izranedan primjer nna parr elilh opreka ra te.reljn besprekidiog definir.nja, jer
$ ala p oje din a.naopr k a lils ir djednn djelom ianiv i d o s n o \ n e .u s r o j o j b j r i
nn og orru ke I m nogo2naar eopr ek e iz nc du bc s k h s n i h d r u i t a r r i d f u i l r \ r
co dije ljen ihu klar iFr r on \ idu daie iz uz u najr e i o j n i e 'i u s k l a d e ns o h ,irin a i ko nre ncijam !k oji \ ! r lr x ju od r o j! do potj a , , r l k o d e r i o d j e d i o - !
d od ,ue or.."n'ri'oeoo; .
|1"
ou . |, r i.
"

15 8

iveni svijei, zajedniaka aitavoj jednoj g.upi (gemanski/rel,

sc, ili latinski, obiaan,/otmjen,jednostavan/kompliciran, ru,
ralan,/urban, itd.). Struktura klasnih odnosa uvijek se imenu
'e I obuhracd rskliuirro ro,, (las;fikdcijrkeioime l'liii ni: .
kad, pa ni onda kad je rijed o fomama kakve kolaju unutar
obiinog jezika, nisu neovisneu toj strukturi (ito zaboravljajLr
etnometodolozi i sve fomalistiike anaite tih forma): j dois
!a, mada opreke u najveioj mjeri diuitveno trobiljeiene<
t\ulgarno ormjenol rnogu.o!:ino o uporreba-1;i o koriini
cima poprimali veoma raTliairaTnacenja.obicni jezik. uj

r:

_-

proizvodakumuliranedjelatnostimisli podredeneodnosima
snagamedu klasama,a pogotovuuaenijezik, laj proizvod
polja gdje dominirajuinteresji vrijednostivladajuiih klasa,
predstavijaju u neku ruku primarne ideologije koje se ra .
- .-=
,prirodniji< naC;n prilagodavaju upotrebama uskladenim s
vrijednostima i interesima dominanhih grupa." Ali ondje
gdje uobiaajeno eufemiziranje, na primjer onakvo kakvo je
svojstveno )poliliikoj znanosti(, jednu rijed zamjenjuje drugon ili vidljivo
eksplicitnimupozofenjem(kao Stosu navodnici)ilidistinkiivnomdefinicijom neutralizirauobiia
jeno znadenjeneke suvi!enaglaienerijeai,Heidegge.postupa na kudikamo kompleksnijinadin:sluZeiise obilnom rijeii d1i u I'onrelsrujedle upolrebe(ojd. neprekidnm ooigrd
vanjemrazliaitim znaienjima rijeai, zahtijeva filolodko i polifono iiaitavanje kadro da evocira obiino znatenje, Hidegger
to znadenjeosuduje potiskuju6i ga sluibeno, zajedno s njego\im pogrdnim konot,r\iiJmd.u .ferL
gernog rulgarno
'u
,antropoloSkog( shva6anja.I
ll. Oaito je da tezik nudi ideololkin igramr i drugaaiF no-qu(noni od
onih no ih iskoinav! Heideege..Tako, ra pidjer, !ladajudi politiaki zar
gon u prvom redu iskofistavavifiullne dlosf,islice i n*porazume kakle inplicirr nnososfukost klasnih uporeba ili specijalnih upofeba (vezanihuz
21. ovim ae se analizana nodi prigovoriti dajednin dtelom ukaznju na
ona svojstvaheidegserovtkeupotebe jezik! koja i sam Heideeger bar u
najrecednijim svojin mdolima
izridiro svojdta: zapfuvo 5e ta laina priznanja.rao ito aedo kasnije pokus.ti dokazrti. ukljuduju tr Setbliinteryren
tio. i Setbstbehauptune,
et^boraciju kojoj je potpuno posvea.na Heidegge
rova druea faza.

159

ir

Filozofska imaginacija
koja se, kao i Initska nisao, odrlievlja
va kad se god kaka! posle jeziari, homofonijom materijalno pohrdeni odnos superponira nekoj znaaenjskojrelaciii
poisrava se
lerbalnim formama ko-iesu ujedno i klasifikatofske: na prinjer u
preda\anju voa wesen det wahfieit apteka ianedu ,bnir{ avle
se, i >te-bj!i,( ili ,aniibiln, fu"-Lyese,) kombinira se sa skrolitom, p.izivanom i u hto vrijeme odbijanom oprekom izmedu reda
i ,ereda, kojije jedno od moeu- svojevrsnogtermina fantoma
Cih znaaenjarijeai L'r l'eser. Cjelokupan Heidegsefov opus poslije
rpreokrera( pruza nebrojenep.imjere paralelnih opreka, nejedrako
euf em iz ir anih
v a ri j a n a ram a l o b .o j n i h ,k a rd i nal ni h( op.ekakoj e se
i s ane nogu u g ru b o ms v e s ti j e d n en a d ru g e :i e paral el neoprete u
sDblimnanoj fornli
koia je u svojin primjenama to univerzalrijn
5r oje lde pr e p o z n a tl j i v a(k a o u o p re c i i z meduonl i akogi ontol oi kos) - afirmiraju izrornu. tabuom zigosanuopfeku i pretlaraiu je
u aps olurLt - q ra d u j ujaei u b ;i a k (e fe k t o n i o l o gi zaci j e)
dok j e u i sto
lriieme simbolieki nijea!: bilo lako ito oitro zacnanu, apsoluhru
opreku svode na bilo koju od sekundarnih.roiest pov|sinskih i dje
lom iinih op. e k a k o j e m o s u b i i i n j e ,i n e d e .i vaci j e.ni aak na samo
jedan ala. neke s e k u n d a rn eo p re k en a j p o d obni i ez! mani pul aci j u
(u spomnuron primjeru: U,-ire.rerrrbilo iako iio. prinjenom stfalesije koja ne iskljunuje prerhodnu, naprosto nijeau postojdnie iz
e dnogaod el emenat!relor ne opr ek ef i k ti l n i m u D i y e .z a l i z n a n j ejm
lac;je - ia primjer. usraduiuai u univeEalni r!re,',
i
'Dej.kost(
,nemot< (Ohnnacht) kao temelj jednog obliktjtdnakosti i solidarnosli u Ieikoj nevoij;. U ve$alnim igrama oko Ur-r,ese, osl\'aruju
s e k um ulaliv n os v i ti e fe k l i i ri m e s e p o s ti z en ekakavobl i k poni renja s upr ot nos tik a k a r s e s x s re i ej e d i n o j o s u magi i i : apsol ul i zi rani e
utvrdenq poretka (evociranog sa'no njegovon suprotnoiiu. kao
iio u snovima odjeaa moze znaiiti eolotirju) vrsi se istovremenosa
s im bbliik om .p o s re d s rv o m
u n n e rz a l i z a c i j ereal i zi ranomnesaci j om
jedinog v idljiv o g e l e me n tao n o s o d n o s ad o mi naci j ena koj emu se
taj poredak zas!it"."

-: ':

o na to da sezabrani,kao nepriliaan-llakoje sve.usmjeren

svdkipokusajviienja,asl& nadtekstom- nasiljadijulegi
timnostHeideggerpriznajeonda kad ga sam primjeduje na

1.1.Pri'njeiomjednalo rakoparadoksalnih nada toboteznansNenjh

.
srreeija.,polnoloeij!< - ltojr z.anstvenuobiekrn.osrpoisro\jeauie
neur d l n o i a u <
ro. j e s rs .e u i i a l n o a ai u
z medudrunveni h
kl asa,
ai i e
"
er
iilon
::=rj . r.:rosroj3.je inrde nije.," - dnje $oj dopfinosbo.hi kl!s! rrurajuii laznu

160

t:

Kanta, i koje jedino omoguaavada se ,s onu srranurijeai

shvati Sto le rijeai ho6e reii(. Svako izlaganje izvorne misli
koje odbija nadahnutu parafrazu neprevedivog idiolekta
unaprijed je osudeno u odima iuvara blaga.'zrJedini naiin da
se ke;e ono Sto ,oie rii te rijefi koje nikad ne izriau naivno
ono Stohoaeredi - ili, ato izlazi na isto,koje to uvijek izriau
ali samo na nimalo naivan naain - sastojise u tome da se
svedenesvodljivo,da se prevedeneprevedivo,da se ono sto
te rijeai hoie reii izrekne u naivnoj iormi kakvu one upravo
po svojoj prirnarnoj funkciji negiraju. Naivno bi bilo pod
>autentianoSiu<podrazumijevati ekskluzivno svojstvo neke
druslvenooznadene)elite(; ne, ona
kao i )neautentianost( - oznaaava univerzalnu mogucnost koja, medutim,
stvarno pripada samo onima koji je uspiju prisvojiti za sebe
shvaiaju6i je kao takvu i omoguiavaju6i sebi u isro vrijeme
da se ))i5aupaju(iz ,neautentianosti(,
tog svojevrsnog
istoanog grijeha koji se na taj naain,preobraianjcmnekolicine,
preobraia u glijeh odgovoran za viastitu greinost. To posve
jasno iskazujeJilnger:
vlastitusudbinuili dopusritida
'lmati
se s lobom postupakao s b.ojkom: to je dilema koju svatko,
zacijelo,mora.azrij!iti u naie vrijeme,ali odluku moze donijeti jedino on sam (....).covofimo o slobodnomiovjeku.
onck\u Nr\dv i,,1",,ii, BoTjrhrLk,.. On r;Je i,,u,,erdkine
predstavljanikakvu elitu. Daleko od loga: jer on se krije u
svakom ao\jeku, i razlike postoje samo u onoj mjeri u kojoj
svaki pojedinac umije ostvariti tu slobodu dobivenu na
dar.(16Jednakiu slobodi,ljudi su nejednakipo sposobnosti
/ nan n \ e r u r o d r ! k u $ i n m e h r n i z m i n a k o j i s u d j e l u j uu p 'o i z \ o d e n j ul r 2 nc
{ ljesr i o d r u l l v e n o 'nr l j e r u
: j. U k u j n j o j l i n i j i $ r k d . i i e . . r r i j n ! . l n p o s ( d j en e p . e \e d i ! h J p a k s rn r
r r im j e r . r l j e i " m e t ! f i z i a k o . n e m r k o d H e i d e g g e ( i n o z n r c e n j ek N k \ o j m.l
1 , / e i . r u , . 't
lod< J r , " i f o d P e d e q - . r
/ . , r '"
T . 'u n . - 9 o , o r p \ o
f az i U r o m p o g l e d uH e i d e g g ei.m o d o k r a j n o s i i. r z \ i j r b i r n u o s o b i n uf i l o
zorskeuporrebej.zika, frlozoftkijezit kao zbi. idiolekata koji se djeloniano
uzrjlmno presijecaju.rako da se tih jezikom mogu ldeklar o slu:iiijedino
govornici sposobni da suku njee uklju.e r susu! u kojenu on! zadobnr
zna..nje kakvo joj zeh dari ("u K.ntovu smislu().
et le Iehps. sr. l.'ftuitt du Rebelle\ Det
?6. E. Jiinger. Erliru//lrdnne
Lt?/d-sr,& 1951).lvlonxco.Edition d! Rocher. 1957,$,. I. str. .17-48.(N! s(.
66 ditahc ie nraijednu posve oilru. iako inpiicit.u. rcferenciiu n! Heide-g
cf. )

l6l

da se svojomslobodomna autentiaannatin sluZei samo)eli

ra( moZeovJadaljopienilo ponudenim moguinosrrrnzp-..
stupa slobodi )elite<. Taj eliaki volunrarizam
koji ie SaF
tre mzviti do krajnje granjce - preobraia objekrivnu dihoro
miju drustvenih sudbina u dlhotomiju odnosa prema egzislenciji, pretvaraju6i autentidnu egzistencjjuu )egzistencijal_
nu modifikaciju( uobicajenog nadina shvaianja svakodnev
ne egzistencjjero jest, jasnije reieno, diZuii revoluciju u mislima:rr otpodinjati autenliinost saznanjemo n;autentjanosti.
trenutkom istine kada se Dare?, razotkriva u tjeskobi kao ne_
ato ato svojom odlukom, tim svojevrsnim(kierkegaardo\
skim) )skokom< u nepoznatoprojektira red u svijetuj:8ili
pak, nasup.ot tome, opisivati redukaiju aovjekana stanje pri_
boft (Zeug) kao drugi )nabin shvaianja svakodnevneegzis
tencije(, naain svojstven onom )se( koje, smatraju6i samo
sebepriborom,,brinuij se( o priborimaukoliko su oni pri
borski (zeughaftig), postaje i samo pribor, prilagodala se
drugima kao sto se pribor prilagodava drugim pdborima, !rij
odredenu funkciju koju bi drugi mogli isto rako dobro oba\.
ljati i, svedeno na stanje zamienljivog elementa neke grupe.
zaboravljasamo sebeonako kako pribor poniitara sam sebe
u vrsenju vlastite funkcije
to znaai objekrjvnu dihotomiju
druitvenih uvjeta svodiri na dihoromij{F.nabinaegzisrifanj:r
kojima ti uvjeti oaito veoma nejednakopogoduiu;to znaai
ujedno one koji sebj osiguravaju prisfup >aurentianoj( egzis
tenciji kao i one koji )se prepuitaju( )neaurentitnoj( egzistenciji smatrati odgovornima za ono 5to jesu, jednj zbog svoie -odlucnosli-'koJa ih ostobadai7 obicneegz;5rencrje
iot
varq lln lIgflogqinosti, drugi zbog svoje >demisije<koja im
stavljau izgledsamo >propadanje(i )socijalnuskrb(.
Ta je druStvenafiiozofija u savrsenomsklad! s formom u

:
t

i
1

27: ,Ptuvi itnobit.*Ikrniy

HeidegCeroll ne poiiv! na nekom izenrcJ
,od J.,a,/ [kurzi! Bourdieuov. op. p.'! odlojenom od Se. neeo Je]c.i,.r
elzistercihkz nodifikacia
Se kao .iedNs qzhtencii.k
lkrrzn Hcide-!!.
ro\1. (Nl. rreidegger.seD lnd Zer'r.nr. lr0 (t6l) [u Sa.iniievu prijerodu n]
1431.a rakode. i sf. lr9 (220) []061
!8. M. Hideeger.Srrt, ,rd Zen str.:95 30t i3O5.l t0 []t6-j4t j t47.l5ll

___-l

. : 9: N, ! : Hgid. -e re r..te i ,,r' d z e 4 s l r.3 l :_ j l 3 . l 8r:l 88i 4D -4l l l tr7l 7s.

ll |8- l!s:! .
162

:
I

:
t

jezik
kojoj se iskazuie.I doista,dovoljnoje heideggerovski
smjestiti u prostof suvremenihjezika u kojem se objektivno
definiraju njegova osebujnosti njegova druitvena viiednost.
i tada postajejasno da je ta naroailo nevjerojatnakombinaci'
ja potpuno homolognas ideoloSkomkombinacijomkoju, po
svojoj funkciji, prenosi: uzmimo na primjer - da spomenemo samo najznaiajnije - konvencionaian i hijerati6ki jezik
poezije u stilu SlephanaGeorgea,akapost mallarmovske
jez;k
novokantovskog
racionalizmakakavje Cassiredemski
j,
rov napokon, jezik )ieoretjtara< >konzervativne revoluci
je( kakvi su Mbller van den Bruckroilj
u politiakom pro
Ernst JiingefL. Za razliku
storu zacijelo Heideggerublizi
u visokom
od strogoritualiziranogi - osobitou leksici
jezika
poezije
heidegpostsimbolistiake
stupnju proaiiienog
jezika
u
gerovski jezik, ta transpozicija poslsimbolistiakog
domenu filozotij, zahval.ju.juiislobodi kakvu implicira izra
zifo konceptualna logika karakteristi6nazt Begillsdichtung.
Lrsvajarijeai (na primjer: Fnrso.ge)i teme koje su iskliuaenei
diskurcavelikih posve6enikaii iz uvelikeneuiz ezoteriekog
filozolije.Pozivaju6isena fi'
univerzitetske
traliziranogjezika
lozofskutradiciju,prena kojoj se morajuiskoriilavatibesko"
naanoveliki misaonipoiencijaliito ih kriju obiaanjezik! i
10. F. SGr., Ire Poliri$ o/ Cultut,l Despti.. Betl.l.t.

U nnersit) oi Cr

ll. w. Z. Laqueur. YouD-! Gertuan!, A Hista.t al the Centn vouth

t&rererr, London. Roudedge,t962. slr !78 137.
ll. Ceorgeov je sril nanetnro kro uzor cijeloj Ie.lnoj gene.r.iji. osobito
polredstlom'pokreir nLrdih( (./!gcdbetregr/,'s). otrnnog nregovlmaaj
lok d r s k i m l d c x l i z m o mi n j e g o v i n p r e z i r o F p r e m r " {L h o n r r c i o n r l i z m u.l
q u o t a r i o n s$ e r e r e p e [ . d o L i e ne n o u g h
"His n y l e r v N i m i t a t e dr n d a l i w
ph. a s e sa o b u rh . N h o o n c eh a sc i r c l e dl h . 1 - l ! m ex n d \ ! h o f o r e \ e r w i l l i o l l o$
r he i l x m e i a b o u t t h e n e e df o r ! n . w r n o b ; l i r !w h o s e\ a . r n n t n o l o n e e rd en
les f.om crown and escurcheon:about the Fiihrer $ith hn ro/,its., b.nner
rvho {ill lerd his followers to the fulu.e Reich lhrough srom and glisly Poftenrs, and so iorth.( (w. Z. Laqueur, op. .n, str. ljj)
ll. Heidesser izridito evocira liadiciju - napose Plaronov pomak znarenja dje!'i edoi - d! bi opiavdao svoju ,*ehniaku( upor.ebu rijeii Oesrel/l
svom obi.non ziaaenju djea Ces.e// oznara!. utilnlran prednei. na
'U
primjer poiicu z. kdige. I losiur se takoder n.zila oes.e/. A sad! se od nas
zahtijeva takva upo(eba deii Cerre//koja se aini jednrko skasnom kdo t{
kostur, da ine spominjero kakoje posvearbirturno nr tmkar nlain malt.etl
rati lijeai jednos lbmiranog jezika. illo2e Ii se uopae iii dalje u bizltno{ l

163

./dra\oraTum\repo.lovice.Heideggejrclicno
lao u parabol:
o\ot pecj. parabotitoju on.a zado\ol,JVom
lo
:lneraxl
mentrraru!odj u univerzirel.ku
filozofiju rijeeiislvari kdkre
bil" nje prognane.ati im pr;romdaje nov ptemic.
:i:-"1:1
i'
xr nas'o\. p dr.riujuii
im sve problemei .\e emblemefilo,,ofskelf"dic.ie i inregr'rdih u rki\o iro ga
r[,iu
igre
konceptualne poezije. Heidegger unosi
"ertalne
u fitozofiju gori,o
sveleze,itrojne.riieai
ponparole. konzendrjvne.euotr,.i.j...,
a,r razrrM r/medu njih i HeideSgera
sra le;i u tormi koj" re
tele I r;iediaini neprepo,,narlji\rma.
Vedurim. bezrumnje oi
nam.izmakla iz vida specifiarostheideggerovskog
diskursa
kdd.bi.monajeddn iti nd clrLgiod ob.riu
niegorit,,nr,goni.,:"]ll,o,,:
s\ odil, onu po.u. o,,gino'nukomb,ndciju
d...
:',
rancer bt.\ko.r
. r i.olopdrno.ri i jednortdvIo.rj,kak\s
re or
* ,.*t"o rar.ian'r profesor.ropdi,hur.a: rdj
:,,,.::l:,,^t"1
rrDronr Je/r\ r\ rieno odgo!"r, in.encijama
elirrzmapri.ru_
Da(nog -.a.antd Loii i
-ndj.ironal.rijinradul^om. obcJa\a
rroTor\[o \Daseriea,i podjednin urjerom:
a(o qu.po.obn:

Lfi\orvorene
po\,cni\et05rr.pa.rrr"..u.ir,
"1..iii.._ll.'.
\aurentr(nu..

nri,dolilo,,o(xot fiihrei.lotije u\ijek rek ,f

,tprecrer, skroman ali sluzbom posveien
sluzbenik svererije
Interno iiranje i respektiranjeformt

Frilz Ringer zacijeio ima,.iravo kad isrinu

o reakciji nje
ma(ih -mand3rind..
nacionrl.ociJarizam
prepoznuleu
_na
rzlavrl-. \prangerJ kojije
loJ2.g. !Tdlrdu oa Je _nacror"t.1l

o: d!re ieanl/ <,oJbrbii arije nea,.cipti_

T":.j'lu111:1i,
nvan
s,oJoJto ni,... 5 gJediitauni\er,, t.kog
logocenrrizz,riielo sc ne m oz e s J m o < r oje , r b
z lr nos r , ed J

. J..^,
\l r1e,!:!ri.
.r" q.. .,;; i. ;:l;;;";:i :f; Y,1'.:',;;;i .
".
o" i :r , , o o., , , _ , , , " , - .
" , . - ,.,
";ir-:::;;
i l i^ 'l '.;.;, 1i ,,,d ";ii",;::i::,;
'.,,
a''
:;::"'T;"'j
- ,,f..p ;,..

run . q.
.l' ",;

,:

\r.n K .

",

r n - ' e, ir . 2e. , . , . ) . 4, . . . r i. . . . en. , ! J r .

A tn, rLd I l.etd.,.
,. r - . r ! ll 4 f R. , s . ,
t hc r , e\ . i. , o . t F c u e t n J n i t . . n d

i : "i : : . , : . * " .::1 :" ;J " " '" ,,' '*0

t61

:;I:1"i'31.

r, ..,,-;,,.:,. . , , . . . , , , ,

,,a,,- iJr " Hr ,,,/

ma - aiji krajnji domet predstavlja verbalni fetisizam heideggerovskefiiozofije- tC filo logiake lilozofije par excellence
- valjana forma lvori valjan smisao.Istina o odnosu izmedu
filozofskog aristokratizma,tog vrhunskog oblika univerzitet
skog aristokratizmai svake dtuge vrste aristokratizma - makaf biia rijed i o autentiano aristokratskom aristokratizmu
junkera i njihovih ponparola
iskazuje se u Eoblitavaoju i
protiv
svakog oblika )redukciou upozorenjima usmjerenim
jest
protiv svakog deslruiranja forme koje tezi za
nizma(, !o
ti m da disku.s svede r a njegov n ajjedt ostavniji izftz a time i
na drustvenedeterminante njegova proizvodenja- To dovoijno dokazuje oblik u kojemu Habermas postavlja sebi pitanje
o Heideggeru:>Od 1945.godine naovamona razlititim se
stranama govorilo o Heideggerovu fasizmu. U sredistu tih
fespravabio je uglavnomnjegovrektorskigovor iz 1933.g. u
kojemu je Heideggerveli6ao 'preokret u egzistencijiNjemaa'
ke'. Ako se kritika zadrzavasamona tome, ona ostajpojedMnogo je zao;mljivije.napfotiv,pitanjekako se
nostavljena.
autor Btka i nemena \a ra .je knjiga najznaaajniji filozofski
dogadaj u razdoblju nakon Hegelove Fenomenologije).keka
se dakJe mislilac toga ranga mogaa srczati do tako oiito prinitivnag naiina niiljerJa kakvim se svakom lucidnom pogledu ukazujepdr6o. ber ,r//d {oj. \en lom no/i!u na sirmupotvrdivanjenjemadkogsveuailist).(riVidimo kako samarezerviranost prema )visokoparnosti( kao mogu6em svojstvu
>jeziinepostureMartina Heideggera
kao pisca<r6
nije dovoljgaienjem
>visokog
ne
znaai
i
raskid
stila<
diskursa,
nar ona
s
s onim osje6anjemza filozofski digniiet kakav se odiluje u
prvom redu u odnosu filozofa prema jeziku.
Dvisoki( stil nije tek uzgredno svojstvo filozotskog diskursi. Njime se obznanjuje daje taj diskurs o v/aiferi diskurs na
koji se, upravo zbog njegove uskladenostis propisom, prenosi autoritet ko.pusa koji je spectalno opunomoden da osigu'
rava neku vrstu bespdzivnogteorijskog ulenja (s logidkom ili

confe Heidegger<.
Ptulilsphili. J. Habe.das,>PenserdvecHeidegeer
tasophiques
er paliiques.Pd.iz.Callimard.197a.nr. 90 (kuzi! moj).
36.J. Habemas.dp. .tr, st.. 100.

, 1 65

s moralnom dominantom,ovisno o aulorima i o razdoblji,

ma). lsto fako, zahvaljujuii tom stilu, neke se stvari ne iskazuju jer im nema mjesta u propisno oblikovanom diskursu i1i
jer se ne mogu naii portparoli sposobni da im daju primjeren
obiik a druge sn'ari. koje bi inaae bite neiskaziveirreprihvar_
ljive, iskazuju se i prihtaiaju. Stjiovi su hijerarhizimni i srva
raju bijerarhije u obianom jeziku jednako kao i u uaenonl
diskursu:>misliocu<,k tome jos mjsliocu )visoka ranga(,
dolikujejezik>visokeklase(: zbogtogaje )pathosbez stila(
govoraiz 1933.g. lako nedoliaanu oCimasvih onih koji irnaju osjeiaj za filozofski dignitet. ro jest osjecaj za vlastiri filozofski dignitet: onih istih koji kao filozofski dogadaj po_
zdra\iir,u filo/of,k, .lilizrran parhosBjrAai wemena.
)Visoki< stil upozoravana rang diskursau hijerarhijidis
kursai na duznoposto!anjaprimjerenotom rangu.premarc,
aenicikao lto je )Istinska stambenakriza sasiojise u tomr
ito smrtnici joi uvijek tragaju za bitkom starovanja j Sto ih
prUesvegatreba nauaitisranovati<rr
nitko se ne odnosijed
nako kao premaneaemusto je izreienoobianimjezikom,na
primjeDStanrbena kriza posraje sve ozbitjnija<, pa aak ni
kao prena nekom istazu na znanstvenom
jeziku, na primier
,U Berlinu.na Hausvogteiptarzu,
u poslovnojdervrti,vrijednostietvornogmetrazen1ljiSta,
koja je 1865.iznosilaI l5 na,
raka,naraslajena 344marke u i880.i na 990marakau i 89S.
godini.(rr Kao p,.opls710
obtikovan disku$ filozofski diskurs
nam-eie pravila koja propisuju kako on mora biti percipj-.r
ran.3' Uoblidavanje koje profanog djtaoca drzi na prisrojno.i
udalienostiStirireksrod (kako Heideggerkaze),rrivijatizaci,
.ie( predodredujuii ga za interno iitanje. i ro u dvosttukonl
smislu- za iiranje usanaenounutar granicasamogtekstaI
17. M. Heideeeer.Essrs er.orGre,..r. sr.. t9l
18 \4 . n .1o. \ a. . , L. , F. . J . , "/ e. , no- p n a , a ! t . . p " , . . F d i r . o . . .
\l
.. lo -'.. r . l- c
\ r ' o. c
r c r bir , . . - . ied. . ,t\a," -r,- un"r,
'
'd . \l r-^ 1 l/ . ", ( , , , t t . / oa Lof di. . LF- \ oi & ) t d , . - t . . - : , , , . . 4 i
I r'r.e,1. . , eo, . lo"
, m r ir . . 1^e
{.ta.o
i- o r. ard.,, L
'"',r
r9..Da b isn o oir ije( t it !1u im pr ic jr nuf iloz ot j. i !f i l o z o l ! k o si i r a n j r i s n j , l
ne u-ro .o\e ar ' r
l: o. onj. no.
.u"r-,,opor
,.
- r i I ot ic . r , - n a o b
, , . oo.it , l o ne. . d. o , .
.eL ro.- 9d! do,. ..
-,-,

166

iitanje namijenjeno iskljudivo zatvorenoj grupi profesional

nih iitaia: dovoljnoje pfomotriti druSlveneprakseda se ustanovi kako se l-ilozofskitekst definira kao lekst Slo ga (fakriaki)mogu iitali jedino )filozofi(, to jest unaprijedobraieni
6itaoci, pripravni da prepoznaju i priznaju filozofski diskurs
kao takav i da ga iitaju onako kako on zahtijeva da bude ai
podredujuii se aistoj i iisto filozolran, naime
'filozofski((,
skoj intenciji, iskljuauju6i svaku referenciju na neEtoSto nije
iam taj diskurs, koji je sam sebi utemeijenje pa prema tome L
nema izvanjskog okruZenja.
Institucionalizirani krug koleklivne ignorancije na kojemu
se zasniva vjerovanje u vrijednost nekog ideoloikog diskursa
uspostavljase samo onda kad polje proizvodenjai prometa
tog diskursa ima takvu strukturx da denegactAsto je diskurs
iskazu.je(govoreii to sto kazejedino u formi koja nastoji pokezati da on to ne kaze) nalaz; interprete sposobne da prepoznaju-ignoria-iu sad.Uajlio ga on nijeae: onda kad je ono
to jest spoznatoi priStofofmd nteae prepoznato-ignorirano,
znato u fo.mi, ijed;no u fo.mi u kojoj se ostvarujenijeauii
zahtijevaformalno ispravno
se. Ukralko, diskursdenegacije
(ili formalistiako)aiianjekoje priznajei fepfoducirainicijal'
nu denegacijuumjestoda je nijeaeda bi otkrilo Sroona nijeae.Simboliakonasilje,kakvosadrzavau sebi svakiideoloski
disku.s (utoliko ito predstavlja ignoranciju koja zahtijeva
prepoznavanjeignoriranje), vrsi se samo onda ako laj diskurs usprjevapridobiti svojeadfesateda ga tretirajuonako
kako on lraZi da bude tretiran, to jest s uvazavanjemkakvo
zasluzuje kao formalno ispravna forma. IdeoloSkaje proizvodnjn to uspjesnijaStoje u veioj mjeri kadra prikazati kako
,ma krivo svalko tko je pokuSavasvestina njezinu objeklivnu
istinu: dominantnojje ideologiji svojstvenasposobnostde
nauku o ideologiji pobija optuzujudi je kao ideologiju; iska-

izraiaja oaekivanjeprotisaenogi aisro fom!lnog feimdia. zahtjev zr un!

rasnjim. nd prosror de.i osnniaenin aitanjem ili - no i2hzi nd ino - ..
svodljivost ,samojodenoe", djela na bilo kakru povijesnu deleminiB.on
; $oj \enc,tLo.omnojpo,]e.
, /u / <. , i . d - l , l o . i r E m e d c r o , r i . ; '
'n o
po\ijeni
ri rilozo6je ili. u kdjnjem sluaaju.
darematskih ili fizikalnih ziI

167

zilanje skriveneistine diskursasablaznjavazato ato izriae

ono stose rnipostonije smjeloreii<.
Ni najrafiniranijesimbolidkest.ategijene mogu,jkad ll
potpunosliproizvestiuvjete za viastitu uspjesnosti bile bi
osDdene
na neuspjehkad ne bi mogleradlrnatina aktivnosu_
uaesniatvo
cijelogjednog korpusabfaniteljaorrodoksijekoji
propagim
buano
i pojadavainicijalnuosudureduktivnihtita_
nF.'
Dool n o i e d a H e i d e fp e rd ,r\rd :d 3 j e ..fi torofi ! no.,oi o;D r.
' , eaf t t at . a re r p a rrd d me d L o n e r,re l tc ! r\Jr c:i .
e .Jao r ! ro.
m e da nik a d n e m o g u n a i i j n a n e p o s re d nurezonancuu l tasri tojsa
dainjici ida aak nilad nenaju ni pravo da na rakv
idu( ir , ili p a k d a j e rs v o j s tv e n ob i rj a u re n i i i ni hfi tozofada su nutno
' , ( 1" , / 1ar o d .\o i i f .rr.e mp ri k d ..r: . re \a1 aci j e 1. re1.u . uL e
tos filozoia< osobito piroreslino zvuae u njegolim usrima
i od_
nah c e s ! i k o me n ra ro ri p o n a l l j a l i z an j i m j ,$aJroj fi l ozofskojmj s
..

r0 . Je/ l . looo.

" ur , o. i o. U oe. - t he , d d r ! . - e o t r ' - . l c . . . r o

. , r t , n. o h e d e s r " e . , r 1 r , .
L,, I
" f or ol. d r
r - , ih. r lh.
. . r no"in D ^ . o . o f , \ q , c r o
or...

.-

lr:ll'ri,J,.._

,11".1 "

.:.'1. rh..r\
'

. t nJ .

r'?,tetr..:
..

rr

D.

r./rol._.,. _r.:.\r \l
rre.

. ..t.r.

.rl di||e nrce is r hc s lnglepoinr oi r . f er enc ei i H e j d e g g e r j e n r L r e

e|ofl
ror .\!^ Heid.g!..cr, ,/-srt.t obser,,.r \i
br h.tp\. iertuts. \jrtr
r
h.
,
,
.
r
'
i,
.
:
d.
de"r
.
r
.
^.
.
I
v
'
.
.
'-,
Lro J-ir,)oer..Jr,,
n e rr nh rlosnnhiJnr r . nn. . r r br dl
4 r v Hq ' ler . el. t . r t aJ - , . : at , . t , n- ; r , . p \ t . t . t u e . - t . . ,
r- \1. rl< : d( . . er . \ , r , .
. : 1, Dr t o . t d / - f c P d L l e ; o r ,
|
e
ep
- r esan]o ,dari
uzhiie biografiji(, [oin mo2e
inre neieh! iro ne p.ipadr ;iko
1 1 7n .'' r o
r o Hpr aepFer- . ,
.,t\or
r oi- . , / n , . u
rt ,.
,
,
ir
.
dulr
i\
1oi
d
n
d
.
.
o
f
,
.
{r
r
,
,
'
I
l"- '...-:'
1, "
r
i
.
.
r
.
- er . r . r ' "
.dr T,Jf"
L_in
.o,1...,.
renrr,,,rp. .r, .,
r r o' \
p rol'\ s!rrrea ) bez ollijc v ! nja upor r ebljar aa. g u n e n r e s r o j s $ e n e , s . u b o m (

' c . un r i . . in. .
- \ e . . , a d z c r t .: I n u o o o n r I
u koien nsrojj rprlr o ur\ rdiri dr ,eeziskncijr noi amlirici" koioj
ie fod
r io
.....,r. - Loon.. . u:LJ,o...r
I
r',r'
S'
,
.
{
r
e. , , r ont r . t , .. p ( i o ; s s - . d r r " e r , .
I nr . \ - h. r
'
. "d n,l. |, i. ono
i..oji ,rt;l.do,l:n.
.
I r ro \ o z.rnr lefJ o. dt r I r r o \ e niielJ nije oJ r eta o

r68

li koja prelazi od.eden stupanj avrsloaei riso.oznosti sudbinski je

p redodredenodd bude pogrei no shvai enaod suvremeri ka,j er ih
stavlja kusnju. P.oBlasili aposrolompaterike,p.omicateljemnih!
'a
L i ,ma,proti vni koml ogi ke i znanostifi l ozofa koj i sej edi no i nepr e
k i d nobavi osamoprobl emomi sti ni tost; toj e doi strj ednood najbizarnijih iskrivljavanja ito ih je mogla skririti lakoumnost neke
se mi saoukazuj ekao nestoi to j e stranonasem
e p ohe.({
' N j esova
v rcmenui svemuS toj e u nai en v.emenuaki ual no.(!5
j e nacl l P ;no o humani /nu
\i
nJj l rxtJ n,i 1 : l ai i er: p
' dj
je
cirirana od svih izravn;h intervencija eija zadaia bila stategijsko
manipulnanje odnoson izmedu manifestnog j lalentnog sustava,a
t ime i slikon autorova o p usau javnosli - funkcion iralo kao svojev.
sna pasloralna poslanic!, kro beskonai.o upolre!ljiva nralrica ko
mentara koja obiinim kaplanima Bitka omogutava da za vlastiti
r.raunreproducimju distanciranje inhefentno svakon od liireljevih
upozo.enja i da tako zauzmu njesto na pravoj srrani jaza izmedu
n o s vei enosi profanos.i zmeduupu6eni hi l ai ka. K .rko seval i i ri
pa u nadahu s ve prosfani j i m krugori ma (u autoi nterpretaci j ama,
pa u i ni ci j aci j skim
n u t i m komentari mr.pa u uaeni mdi se.taci j ama.
ft.1 o\i mai . napokon.u pri .uan;ci ma).
kako se spustamou hi .j e.ar hiji inrerpretr i kako se smanjuje ,!isokostl, fraza i parafraza.txko es
zoterianidiskLrrssve vise rezi zl] porratkoI]t na svoju islinu ali je p.iro m , kao r em!nati sti aki mfi l ozofi j ama,di fuzi j apratenaodrede nim
pa D r;vi j ali, ig u b i rkornl ri j ednostiako ne i sanres!oj e supstanci j e.
f!n i ( i ,vul gari zi rani (di skurspok.rzuj eznakovedegradi ranostni,o
j o s vi i e pri donositrti canj uvri j ednostiori gi nal nogi l i prvotnogd ir -

Odnosi koji se uspostavljaju izmedu djela veiikog interpreta i interyretacija ili nad-interpretacija 3to ih ono izaziva, ih
izmedu autointerprelacjja dijaje zada6a da korig;raju i sprijeie nezgodne iii nedobronamjerne interpretecije e da potvrde
legitimnost adekvatnih interpretacija, posve su (osjm u pogle-

du humora,jerpompai univerzitetska
susretljivost
iskljueuju
hum.
or) sliani odnosimakakvi se,posl:je Duchampa,uspostavljajuizmeduumjetnikai korpusainte.preta:u oba sludaja
proizvodnjaprizivau pomo6anticipimnjeinterpretacije,
po41. J- Besrtrcr. Introduction aur philosophies de l exhtence. De Kietke
gr a t u i H e i d e C g e aP t r i z , D e n o e l - C o n t h i e rl.9 ? 1 , s t r . I I l - 1 1 2 .
45 O. Piig-eeler.La pe1sEede iV. Hede-+fef, Pariz. Aubier-Monlaig.e,
196 1 s. r r l E .

t69

igravajuii se inrerprerjma, zahtijevaju6i ;nterpreraciju

i nad_
-rnrerpreracijL.
bito ,,aroda ih prif!dri ,r irnc ,uiri;kp ners
crpnosfj djela, bilo zato da ih odbaci svoje\,rsnimumjetniakim izazovominterpferacijikoji je joSjedan natin potltA;r,anla.transcendentnosliumjetnika i njegove stvaralaake
moii.
pa i njegovekririakei aulok.itiike sposobnosti.Heideggerova j filozofija zacijeto prvi i najsav.ieniji od fitozofskii-rea,
dy made djela stvaranih zato dabibt la rlrerpretrrana i
styo
tenih Iime ato s'r inrerorerirana
ili. toan;ie..l\ ore.jih pogrei.
nom djjalektikom,posvemaSnjom
antitezomznanstvenojdijaleklici: dijalekrikom po kojoj inreryret nuzno
neprekidno
prcUeruica proi-\odrlej s\otrm demdnliirnr:,.
,\oiim retu i
ma,_svotim
korekcijamauspostavljajzmedu djela isvih nje,
govih inrerpreracija raztiku kakva posroji iznredu
Birk; i
obianogrumaaenja>bivsrvuju6ih(.16
Ora analogijanije rotiko artificijelnakoliko se ainj na prvi
pogled:konsrariraju6i
da smisaoza )onrolo!l\u razliku<,ioji
njegovumisao dijeli od svakeranije mislif, r.ieano
oiu4a
rvulgarne(,infraontoloske
i naivno)antropotoit.,, interp.e
tacije (kakve su Sartreove)od autenrianih, Heiaegger
stavtia
svojedjelo izran dosegakritike i unaprijedosucruiJsvato
titanle koje bi. inrencionalnoili ne, ostajajopri ob;anon
znaienju i koje bi, na primjer,analizuDneautentitne(egzistenci
je svodilo na )socioloski<opis, kao Sto su
to iinjli neki dobrondmiemi,li lolom in(prracijom\oden: rnt<rfreti,ikao
Stoio iini i sociolog, ali sa posve drugaaijom namjerom.
Utvrdiri u samom djelu distinkciju jzmedu dvaju njeiovih
iita
nja zna6i uspjeri posrjii da konformjstidki airatac,ionda
kad
je.suoden s najbizamijim kalamburima ili s najupadljiviiorn
plitkoaiu, san1proriv sebe usmjeruje uaiteljeva upo^."ni".
mada; te kako dobro mzumije stvari, ali sumnja u autentli,
nost vlastitog razumijevanjai uskraiuje sebi pravo da
sudi o
46. S {og sledina moze_na prnnjer.recenrii intenju
Ntarceh
,ham pr( objase
\l j e .u v H /r7 . b r. 3 .j e s c nrrro ..t..:s eri u.no..ai riDrc
.-,."
ejl:". \r\i od demrn,ii! iri !pozo,cnK.od prFred.
11Y,:^-9jl1r.,-l:ilh
!
nr npo' ! r a\ r n J rrre
rpef l o .r,1 l d .
17. Ndto ie prigororirid! ru ,preuzehu( hrdnju d.mrntira
pir
a 5 .a ,.e o n a ,.p rto \. m. i .t,,,rno" 6o;;;i . slimo
" , " , { r , . i .r
;j .
170

a u toru koj i se j ednom zauvi j ek sam postavi o za suca svak og

kao Sto zapaZa Werazumijevanja. Poput sveaenika, koji
raspoiaze sredstvima uz diju pomoi moZe odgovomost
ber
za neuspjeh kulturnog pothvata prevalili na laike, veliko sac e r dotal no proro6anstvo osi gurava sebi na l aj nati n suudesn i s tvo i nterprete koj i nemaj u i zbora: pri si l j eni su pronal azit i
i p ri znrvari neooho4nosr dj el d aJk i - nj egov:m ne-a\ni n d
ma , i skl i znui i ma j l i l apsusi ma
i l i 6e bi ti odbateni u mra k
,z abl sd( i l i . toani j e, )l utanj a(.
Evo, usput, lijepog p.injera interpretallvnog nadmetsnja koje
dovodi dotle d! se ansaiiraju svi .esursi ito ih je akumulirala internacional3 intrprela da bi se izbjslo pojednoslavnjenjena kakvo
j e unap.i j edupozo.i l au6i el j evai s.a .i j eai ma:,l n E nel i shthi ste r m
(errance)is an artefact with rh following warranti The p.inary sense of the Latin e..a.e;s to wandel, the seconda.ysense !o go asi.ay' or 'to eff, in the senseof 1o wander tiom the right path'. This
d o u bl esensei z retai nedi n t| e Ffenche..e. l n E ngl i sh,rhe tw o sens e sare retai nedi n the adi ecti valform. etranf: the fi rst sense(t o
w a ndea)bei ng l sed to descri bepe6ons $ho \!andef aboui seaF
c h i ng for adventu.e(!g. kni ghi serr!nf): rhe secondsensesi en i|}
i n g del i ati ngl rom the true o. corecf, erri ng. The noun i brm. e. '
.a n ce, i s not j usl i fi ed by no.mal E ngl i shusrge,but l ve i ntroduc eit
o u r sel !es(i ol l ow i ng !he exl mpl e of the Frenchl ransl ators,pp.96
ft). i ntendi ngto suggesrboth nuancesof w anderi ngabout and of
'going astray ('erring ), the iormer ihe tundament of the latler. This
seemsto be lairhful to the aufiors intentions and to avaid 2s much
rs possible the sinplest itterp.etations rh^t would sponlaneously
.ri se by transl ati ngas' enor.( (w . J. R i chardson.op. c;., st..221.
b. 29, kurziv mojt usp. rdkoder srr. 410, o distinkciji izmedu poes_v
'
Kao osiguranja, ovlasienja, jamstva, tekstovi su po samoj

prirodi stvari ulog u igri strategi.jakoje su, u tim oblastima

djelotvorne jedino onda ako ostaju prikrivene prije svega
u tome je funkcija vjerovanja - u oiima vlastitih autora; sudion;Stvo u simbolidkom kapitalu povezanom s tekstovjma
nalazi prolutezu u posljvanju konvencija koje u svakompojedinom sludaju, ovisno o objektivnoj distanci izmedu djela i
interpreta, definiraju slil odnosa usposlavljenogmedu njima.

t7l

Trebalo^bi.
/z svakiod tih.tuaaje\a.potpun,Jeanali/irali
!ru
suspec rcnrrnlere5i
inlerp-etd_ olkri\ 2,eijd.o\ la:lenogpofl_
parola, nadahnutog komentatora i)i obitnog prepriii,aoca
- ovlsno o relativnoj poziciji Stoje, u promarranom rrenuf
ku..lnrffp.eriranodje.o i inrerprer,,a\r/imaiuna .\ojim
hiie_
rarhijskim tjestvicama; i odredili u t.-u i tuto tu por:",1u
usmjeruF interpreraciju.Tako bj, na primjer, bifo raclelo
v'._
oma leiko. ra?!mjeri naoko pos\e paradoksalnujozicijrrdncu(kihhe;degpero|dca-marl.isla eii, su preci
Mzrcuseaii Hoberrae
- kad ne bismo uzeli u obzir tinjenicu da je
heidegfero\.Li porhval rehabrririranjapvrpuno odgorardo
ocekl\erJrn?onj'r medL n"rh.i.tima kotina je bilo
ndj,,ie
slalo do toga da se i sarni rehabiliriraju pridruZuju6i tren;taano
_natuttecalnijoj fi lozotr.ji svoju iztazitr plebeia ph;tosophla, tada ozbiljno osumnjiaenu zbog )rdvijatnost;<.50
Od
svrh manevarasadrZanihu pismu o humanizmuir nijedan
nije
mogaotako efikasnodjelovarina )distjngvirane<marksiste
Lao onr .u"regijadrugopsrupnlatoja .e.a:roj"ta u ponor
nom rrlelfretrfdnJLfu odnosuprem" no\om po,ili:kom
kojr.
tekstu,kojije nametaoupolfebujezika )plodonosnog
dijalog, s marksizmom{i) tipiano heideggerovske
slrategije (ta:nog) nadilaienia ra(likatjzinnien, straregjje kakvu je
Heideggrprve faze primjenjivao u pobijanju marksistidkogpoi
fianta otudenja (Entftemdung): Zar >fwdamentatna ontolo
kqa )iskustvo orudenja( kakvo opisuje Marx (to
giJa(:
jest joi uvijek suvise )anrropoloaki( shvaieno)
uremetjuje u
fundamenlalnom otudenju iovjeka, najradikalnijem od
ivih
. . - jf '

e i r."c z u , p h . o n e n o t ., e oe hi .,or..h" n v..e.,r.

. n, " ' ^ .,* -B
,n h t..h t

Hc.t.. L o .d .I I.
Jo
r!.I
l r o h e . Dr D".e .n ,tn \lcb .n e t../e - "r ..d.r
\fo.r,. to)
j 0 . I r " k r " lo . ta o o \ci,
) e .o t..1 r t,
o
o
tr
i\i
d1"oor"..ani
.rt,Iol
!
| .. I. m , r tr r c( d r .r n" d-t
Je | " ,d L- t
, or iir eer er a c i i i )d .Mo

n o \u p o r\rd uz n a .a j n osrj
konc;p,,,r" i h;s;;"c,no
,;j .
.rma ! Hcideggerovoi
mani.i
rr.j
a
e
U. p \ l
e e h ,n a a h u b n u F u t..,r,. p,,,j .n, I rt. o..
. , 5l
....re n ., rr . \ l - .i ,. .k a. { .
" , " t Fr nr F
rto
v-p
- . . if
: l.a\. "i,c
a! ie Doir o\ r

..rno ; cr ,r.. of r er e
Dr-iro.L -r:e'r t - r r r io
Ino \rne , 1 He,r r J r .I t j.

172

. a/ ^,

n. d r
". r er , . . . og nr d - e n r . ( . . o ! . r J . . , . o
opo. . er . dn. e . , "c ion d l

93

mogui;h, to jest u zaboravu jsline Bitka nadmaiiv domet radikalizma?i'?

ne predstavlja iie_

D ovol j noj e da ponovoproei l amoi zvi ei tajo raspravi l tosuj e vo'

dili Jean Beaufret, Henr; Lefeb\re, Franrois Cherelet i Koslas Axelos' da bismo se uvjerili kako su na stvaranje le neoaekivanefilo
zoftke kombinacije neznatno utjecali striknro )inierni( razlozi:
djei nije sasv'm
)Bio saI1lodujevr.e' i obuzerjednim
-sledanjen
koje je bilo posebno dojmljivo zato sto je odqd,.llo
prikladna
od tivijelnostivealne tllazofskih tekstova objavljivanih u roku ovih
godina( (H. Lefebvre); >Ne postoji antasanizan iznedu Heideggerove kozmiako-hisrorijske vizije i Marxove praktiake histortske
k o ncepci j <(H . Lefebvre)i ,zaj edni i ko dobro sl o ea di j el eMa r x 1
: l o,e i h povezue ,r n" i ' m oc.mr. ro j e upra o ova n a: d
h e rdeggp-.
epoha. razdoblje visoko ruvijene industrijske civil!3crfe qlTglar'
'
ne proiirenosti tehnike. (...) Oba mislioca imaju. ukratko, bar zajedniiki objekt svojih iz!.avanja. (...) Po tom se razliktrju, na piimjer,
od sociolosa koji analiziraju samo njesove pojedinaanepojivne ob'
orol ce tJrn,kod Marxa i kod
l i k e. tu i tamo(j { (F. C harel et)l
' K od
Heideese|a,oaituje se r2dikal,oslu preispitivanju svijetx. zaiednia'
ka;m je radikalna kritik p.oi/osriibriga za pripremanl ptaDetarpostavl j asebi , a
bi ti , H ei de-qser
n e budui noni ( i K . A xel os):
'U
c i l j da nam pomogne.azuni j c!atio.o i to kazei vl arx( (J B eauf r eor
se Sern lltd Ze?.preobata ! Zeit und Sein,u tom Je preokre'
'Kad
tu sadrzanaujedno i nemoguinosi prihvaianja nacizma. Ako Sett
und Zeit nlje zastlrin Heideggeraod nacizmN.Zett ,f,d Sein - koji
i 1930.i nl egon ij e knj i ga.negozbi r nj egovi hnredi taci j apoaevSod
xdal
j
i
o
v i h obj avl .j eniradova
od 19a6.nadal j eh
saj e od i j eea ne
je
jednostavno
natenjahssl
(J.
,Heldegger
pov.atno<
Beaufre0:
Ma.stilu,
nastavlja
(H. Lefebvre);
posae
drugaaijem
u
'Heidegge..
,f.
C
hrteLet'
.
)o o d el o
S ami m.peci fi i ni m i nl ere.rm.r i Frerpl et5 I' ogi tom po lja.
koja aitaoce najskloote hermeneutiikoj Zrtvi i najsposobnije

za nju upuiuje premanajprestiznijimdjelima,ne mozeseob5r. Usp. M. Heidegser,Pisno o hunaniznultt. ptij.L st( 101-t03
51. K. A\elos, Aryun.nts dune .echethe. Patiz. Editions de Minun.
1969.sr.9rl d.: !sp. takode. K. Ax.los. Emlrrrurg d eD kttftiges Denke,
riber lla^ urd HeideggeL'lnbingen. Max Niedeler Verlag, 1966
5.1.Oldje se vidi na dielu. to jesr u svojoj praktiakoj isrinilosti,shenr
,onroloike razlike( izhedu Bitka i ,bivstvujuiih(: je li sluaajno5to F ta
shemaprirodno pojanjuje kad se sod ndi o isticanju disrancei ponolnon
uspostavljanjuhijerarhije. daposeiznedu filozofrje i drunvenih znanosril

t13

';';";r:;i'.:ilinTffJ:':;fl.":",il::;1",1:ff
il:,;
Rao
.naJodtanie o:watenie f,lozofik e

,,adru;r\rna
.uarina
mogra
leu;ri';:j;::::f'.:ii;#:l-

novr prerhodnogafinitetadispoziciia

i;l;
;
;:d,,I,ld
{".u
:ndr
;q;!;'.,l"ll::i:|;

.:"n-xt
tdT:l#::Tlit!"ii*,
"..""*1":

su bili prore.orifilo.,ofije
Yf,,
ceno proi,,ait.
:l_:: srojeva
nrzjn
sirnebur)orzjjei pr;sriprl.,,ahvattuJuii iz
;kotkrn

ij[#!li1iltx:t:;::iirj:i:::;:t'"il,:t*.
:trl

Jerar od s\ake moci nad s\;jerom

nu

;1i1.*111X'i
fliil":::YXl
;:?il::'""i "*,"o''."i
Y,l

naoto najspecifiinli efekti herdeggerovskog

jezika

",::;i_.:*.
r i:iiiillii{1
l;i,lil;rifi::";'1
:"{ii)::'il:r;""-':::::!;,:lt..i.J,Tl.^.,i1#;:T;;
,s.;li:li#::r:i;t:yJ
::-.f
fl:ii,;:;J;:*
::,
j,Ti".i:,;

?1il:J"-i,t:11::;:
:jl:l,]ijryr#:ii#:il
,'lr l::i..i;:
::;::x;Pkf
:j*"l:l"ij
l ::dfi J;;1:
sKl,'nprorocimd- ,K"thederprophercn.
Lako re go\orio We_

:l"i:tr"i:'""-i:i
ilTi:::"'il:J'{
i'L*,:gx;ffi
]:]::']f

|"i .oc;otoskd
definicija-n)atosproror.ana d12a\_

:::1#:;
.::;i;;'JIfft:ili),;i:i'.iiji
:':;::;#,:.:;"

i'li.i)")J",[:::;r,:,"",;;;::;:",:l,Jj:
:i::
:ii';"-,'J#
.J:.r;,tF;:,,:"i$

:::tli:i'i,ft
:itri"liitq*i"

sm;esta odbaieno kao nepriliino

pitanle Heiaegg.rov;

rpoiitiakog niiljenja(. A to je joS jedan oblik neulralizira

nja: prolesori filozofije takcj su duboko usvojili deflniciju koja iz filozofijeiskljuaujesvakoolroreno pozivanjena politi'
ku da su zaboravilida je Heideggerovafilozofija skroz-naskrozpolitidka.
Propisno,formamaadekvatnorazumijevanje
osralobi Ior
malno i ispraznokad ieslo ne bi bilo maskaza dubljei u isro
vrijememaglovilijerazumijevanje
koje se izgradujena vile ili
manje savrienoj istovjetnosti pozicija i na afiniretu habitusa.
znaaitakodermzumijevatitek netuknutoi CitaRazumijevati
!i ;zmedufedaka,reproducirajuiipraktiaki(to jest najaeiie
nsvjesno)
asocilacijei jeziine supstilucijekoje je proizvodi
lelj u poietku proizveo: na taj se naain u praksi razrjeia\.
protivurje6je svojstvenoideoloikom diskursu, koji svoju djelolvornost duguje svojoj dvoliinosri pa interes klase ili dijela
klase moie legilimno iz.aziti jedino u formi koja taj interes
prikrjva ili iznevjerava. Implicirano istovjetnosiu pozicija i
viie ili manjepotpunimuskladenjem
habitusa,praktidkoprepoznavanjeinteresaSto ih govornik zastupakao portparoli
uodavanjeposebnogoblika cenzurekoji zabranjuje ;zravnois
kazivanjetih interesaomogudava,
bez ikakva srjesnogdeko
diranje, izravan pristup onome sto diskurs zepnva znati.ii To
razumijevanjes ovu stranu rijeat rada se u susreiu jedne joi
neizrazene,aak potisnute zainteresi.anosriza izraiavanje i
njezina propisnog izraza, to jest izraza koji je vei ostvarenu
skladus normamadotianogpoija.56
j5. Tlk\o nijepo .az!nljelanje istnzuF ord p.ividno kontndikrorna iz.
j.!. Kdrla Friedri.ha von weizslckera (koju n.vodi J. H.be.mas. op. .n
nr. r06): ,Bio slm mbd siudenr krd srm po.eo ti(ari ait.k i viene.knjier
koji je nedugo prije tog! blh izdila D.nas nocu nrirne sarjesti dii da rldx
n i j N n z n p r a v on i i t a o z u m i o . A I i n i s r m s e m o g r o o r e t i d o l m u d a u p r a vou
knlizi, ijedino u njoj, misao obuhvaia problemeza koje sam predosjedlo
'ol su u pozidini mode.ne teoijske fi?ike, i jos bih I danas rom djelu odao
d.
5 6 . I s t i o n a j s a n r e k o j i b i r n r d H e i d e g s d u I n e i i t i s t i t k i n u v j e r en j i m r
podn,sljivo nlsnijeiio ili zsrozio dr su nu bila p.edoaenasa svim vanj5kim
karakteistikam!,desne nisli( (kao iro bi.ekla Sifrone de Beauroir. kojaic
zaeudozaboravilana Heide-g-qera)
mogroje nnz - sto je ljegovo vlani
-qa
to druitteno iskunvo, onakvo kakvo je iskazanonx stranicama
ltt u."ine. z!
dobndlo ! Heideseerovuopusu ruzumjetionxko kako gaje razumiojedi
no noga lto m!je raj iz.rz bio prezenrirln u obliku uskladenon s pnhlaae
nim pnrilina i konrencijama svojstvenimfilozofskom polju-

175

2. poglavlje

>Vaini(<diskurs
Nekoliko socioloikih razmiSljanjao nNekoliko
kritidkih opaski u povoduknjige 'Kako iitati
.
Kapjtal'<<"

3 EtienneBalibar,,,Sur ta dialeclique
historique.euetques fenarques c.i.
nques ,i propos de Lire le Capitat.. La pensee.hr. t70. kotoroz ti7u. nr.
17 4r. -,MaNlr'rekst
(u
uzer je iz Njen"eke i.teoto-eijc..
"obhaiiih!()
Autor cnda i pdjetona je lean-Claude Mezjdres.'

1t7

)Kad imamo sr ete

zadatke(, kaze Nic,
tzsche,)nismo li i sl
rni vei posve6enitalvlm zadatkoml( Sve_
ieniaku
dijatekliku
posvetiteija posveienog dinima posveienja karakterjzira spoj
javro
ispovijedane
skromnosti(usp.rnije
beskoristan(,
,bez
ikakvih posebnih pretenzija<, )og.anitene
ali vazne<ird.) i simptoma mfaze (usp.
pompozno udvajanje
- )tezama , formulaclama(, )pozivali i
upotrebljavali<, )u
F.ancuskoj 7 u inozemslvu(, )postavlja!i irjesavari<- ili \,i,
sokoparno oznaia!anje vlastitog pothvata:
rna terenu historijskog materijalizma(; )u kolektivnom
radu(; rtoj_xpotrebi trebat ie uskoro posvetiti posebnu povi
Jesnuanalizu, kritidku i iscrp.u u isti mah(; >kao Sto odne,
davna znamo(: )moment bremenit posljedicama koje 6e
trebati analizirari<; )taj je pomak bremenit posljedicama(; )ni
Je nimalo sludajno lto je Althusser mogao napredovati ! tom
smje.u up.avo na bazi svoje analize Lenjinove politiike prakse i tekslova koji tu praksu promiitiaju<; ird.). Diskur;
sadrzava diskurs o diskursu, koji ima samo jednu ulogu: da na
znaii intelektualnu j politiaku vainost diskursa i njegova
au,
lora (u,sp.))vazan(, >fundamentalni problcrn(<,>u roj presuO
ro va:noj toiki(, )ioa fundamentainije i jos ozlitjnije..
'mnogo dubtji(,,raj momenr ima bitnu politidku znaiaj
nost<,)time smo se dotakli nedegamnogo dubljeg<,
itd.).
178

rczamr i lo D!h.r ina rnLF(ifl u ttDjiui ari,.jrrr,

Krprrrb c
su upu..i cj I9I9
k'r1i [.. ] ohrruro, n] 1.1./. i funn!t.ci i . \.o_
i i
,. .br,..
:.
r.
, ,,-l
rF,,,

l --:i -:-:l '

,e.i " .!,
\r:!rl ]l ..6tr

lJ,"
ng
.,'p

'

.o

,.r.bt

1,.

" ,o.
11. I

en.

-l n-----i
.,
|
' ' ..t,

rr\ !\\nntc

",,,.,,.
J r-.,
p
.i r i i l ...
r.
nd . i ' 't to

i ,o...

, ]'

o
-, ..

,,

,' - ----!
Ji .tr,rl ,r
]-;i l i ;
o!. r.t,,,..

r\L!,.Lr
tJt\ Lhol sc l

1!ti 'r,
fo,
. , ,.;, c.
, /r.,/
r.t

,,ri .,
,..
r,...,
,,
.,1.:,

R !1'no1nL.! ofdi c..d.nl

nck!" lormukcilc! vsi s ijdilizmon
r.b.., na rlmctju !oj.e2
srn hdarrohrn\aod:l !rrri
i l a!uri j rLj ni .t u karc.ori j u,ul nd.
.,

Ji

i.

,i

ii
._

ah rLnl. s

sc dor"Lli nci.sr n.oso

dubli.q. nc.fla ::ro iijn

rr i nct h tl n I

SANCOOVDNIZ GRAVAPO:RTVOVNOGA
IWROIDASVOTE
DRACOC]ENO
VR]EME2RWUIE
KORIST,MADAOVD]ETEZIDAXAOCRXVEN

/' -

-- Lt

'. r'

orAcsPAstsAMo
svotuKoiu

rEDANUCENK (SVEZAk
rv
wrcaNDovoc rRoMrEsECNll{A, srR
3,? ZDAIJ/]EREN]E
DA NNGOVE
GORENAVEDFNE
FRAZE
O LCNOST.

* U re\stuEdenneaBalibarabit ie potcnaniili zaokruzen,

neki uorci
(ilisliakih posrupaka
katle anatiziran i kakv. Marxo, ieksrkonenrira,
aestopomalopolemitki.

t79

l.ft;-<p-'"^-:t

r:t

Protuprilno pri\rajanje Aapirata

Sve6enidkon
J'aautoriterdajeizvorniprorok;ali ma kako
.
(
3.,:"'"* I ronno.r{ oj..jc u\ !i ..e.," L n"5,ir".
]:,]1"_",,1,
oenom
taDtlatudLlor'retr,..Ltumno\r

koi. mU b%ni d" u.

irnu govori u prvom licu. on ne mo:e smehuti
s uma da i
ierdeb"nrt..,i- 1"r. -e,otucr:orr_ iir_,
rr
,.iT ;i. 1:'',p"(,oruciju
obJaro.:,,o i ,u.p ..obr., .r .djc
:",.
::]l:l',
re...hoflren..ro\n.\ti" kJp;."t u j ;e:o\ oi c.cto,upno,ri
1ti

r6 0

s drugeslrane,on zna i to da ie biri u )iskuSenju(da podleg

ne )devijaciji(, aLi da ie ga Sririti samo posiovanje prema
tekstu,ono koje njegovuduhLrposravljaslrahovitobolna pifanja (>medutim,je li Marxovo objainjenje, ,(ao teo ja, doista materielistiiko!MoZe 1i se ono dovesti u vezu s problematikon historijskogmaterijalizmaa da ne izazoveozbiljna
protivur.je6ja...
?().
Obiian sveienikcitira i kazuje;velikisveienikpotidei uskrisuje.Ponekadse on usudujeukazivatina neuskladenosti
ili aak na protivurjeaja (pomiiljano na Ab6larda) na koja je
naiiao n izlorima objave()Medutim, ta je probiematikau biti samo odredena varijanta predmarksistidkefilozofske problemalike...nepostojanai prolivurjeina(. >Ta je forma nuZno odigralaodredenuulogu u procesukonstituiranjahistorij,
skogmarerijalizma,
ali ona ostajeideoloika,upravou smislu
ideologijekoju kritizira:burzoaskiideoloska.U naielu,ta situacijanije samapo sebi ni po aemuni zaiudna ni sabtaznjiva.() Na taj naiin on sebepostavljaza Cuvaraautentianosri
poruke, jedinog kadrog da od >vrx6anja( na stare )pred,
ma.ksistiake
zablude( Stitisve one, >iak i marksisre<
(usp.:
)Kolikije ekonomisti,daki marksisti,promarrajutako izdvojenul<),koji vjeruju da mogu raaunarijedino na vtastitesnage (usp.:r..- u toj stvarjmofamo paziti da se ne vratimona
stupanj/spod onogasto je bilo ispravno,ispod onogaStoje
lod Mdrrr doisrateofiisla rerolucijd..../.
Siralegijadebanaliziranja,
posvebanatnau filozofiji,ovdje
pop.ima ofiginalanobiikt nije rijea samo o tome da se lvlarx
shvatibolje no Sto ga je shvaaaosam iuarx, da se (mladi)
lvlarx nadide u ime (starog) lvlafxa, da se preostatak )predmarksistiekog( Marxa u Marxu korigira u ime znista mark,
sistitkog Marxa kakvog proizvodi ))ditanje( koje je marksistidkije nego Marx (usp.: )'Marx... joS nije porpuno raskArio s
ideologijom<; >dak ni u Kapr?alunije postojao objektivan i
definitivan raskid s rom ideologijom(), i da se na taj naain
kumuliraju i profiti od identificiranja s izvornim prorokom
to jest inlelektualni i poliliaki autorjtet vezanuz pripadniitvo
i profili od isticanja razlika.
Ne, ulog u toj igri mnogo je )znaaajniji(: znanstvenorazl8l

raditi djelo koje je i sano znanost znadi samirn tirie unapre

divati znanosl o objektu tog znanstvenogdjela. Kako je teorijsko aitanje reorijskih tekstola kostiluirano kao znanstvena
praksa(usp-:)Iskoristio san1,u osnovina empirijskinaiin,
6injenicu da Mafl, upravo ! odieljkl Kapitala o 'fetiiizmu
robe'(, itd.), filozofija je, pipojenjem ili poniitenjem, oslobodena konkurencije ))znanosti koje se nazivaju drusiveni
ma( i filozofi, ouvarj i garanti v.ijednosti pohranjenog blaga,
postavljeni su na (oduvijek svojalatui funkciju )\'rhovnih(
praksom(i time rijeieni obavezeda
sudacanad znanstvenom
(e iami lom prak50T bd\e).
Dvostruka igra koja definira sveieniiki profttizam omoguinaae obiino iskljudili
iava na taj naain da se objedine
profiti ito ih pribavljaju oba moguaa izvoriStaintelektualnog

\- ,

,.,

L ' ,.r r ' - r ..

, ,,. --.i----.-

;;-"

. : . . : -, --r

t r , , ) r [ iLr [ . / i. i " n l . , n i {n [ h " i , r . ! . i ] r l t i

N. r l
,.,,,,,
n,..,,,,,.,','fi;i=;fiTr,i-r
lrr:;i;;ir, ".ri, ; ' \".,
i i, i, , , - i r ' , , 1. ", , , ".- r . "l' t r . . i1' t n . n u n x r ' l r x l i 'L i . t L li rr'.L - .
iiALir Lih. Lr \ o\ xr r"ur t r r r ir t , ( r J r n, . r . f , o b i r n r x L i ( i.i i i t r \ n i i
\ L . hliI Lr, ) t l] / L v . . r nog r , ' ! | , { r r . a i . ,i i / " n r f . L , . r r ^ r .
r \lrNo\r,illf. irL r u
i. \ Li k , s or nur i. ir a ll r , n f . ! ( |l
:.
i.
.,.,
r,r''
..r
, iL
,l
--:-.
:-,
,. I
i-i:i--ii----.,n lr . inn, i lL, ii ut r x \ l u, . / r ir ' ! l n l . \ r n i l r r ) n . ! o r . | o {o j , , l t r
.1 ,,
,L..il
......
,l) iL ik., !.r lvr .L
T tr i.. L L trn r n !/!)f(l i !'JLr,!1,.(i .n'
rl ,1!r r
xh d'r,!!j !.:L ,r \r ir r r r r ir
l,\,, ii.r .!s m,r.'Lrti I
fr r .n L
( l.o l!,\L x l!r r ,f { s i\l1 i n lfl) lo r i . l . { l ,i L, r l run)xsL i !l ro
' I;[itn r r ..
ri r,' ..pnL ri /ri nl t
i .' r f,xf,''Lr
L L r .ir !]!ii,
..1'
.
,.,
n l.
^ - .1 .1
'.
'
r.iq--

z r nr , \ . ' ! r r . r \ r nir i J r n { 0iir l d l i t i . , . , r . ! , t r ! , i i x i J o

lliil3 i ( ir , t r lLr i, ' / x / \ , nl. . Lnln' li f . L r r Z r r . i l . o n r , l , i n h

182

artoriteta: auctorova osobna aucto.itas, koja je uvijek pre

pustenana milost i nemiiosr pro.okovu preispitivanju ili sveienikovoj anatemi,i institucionalniauroritermandaiara,sigurnog u solidarnost cjelokupne grupe aiju punomod ima ili
svojata, to jest, u konkretnom sludaju, u solidamost skupa
svih patentiranih marksista koji, posto su taj sratusstekti svo,
jim pristajanjem uz ortodoksno iitanje, daju tom ditanju njegovu drustvenumoi (usp.: >Marx<...>ja<.. >mi<..-).Borba
za monopol na legitimno komentiranje Kap;tala (|sp. Kaka
iitati Kapita!) ne bi bila tako ogor6enada se kao ulog u njoj
ne pojavljuje zapravo golemi simbolidki kapital Sto ga predstavlja marksizam,jedina ieorija o druStvenomsvijetu kojaje
djelotvoma u isii mah i na politiakom polju i na inlelektual- '
nom polju (odatle proizlazi ono sto bi se moglo nazvati Lenj;
novim sind.omom . usp.: Lenjin i lilazofia
,jedan od ob,
lika Stoih kod intelektualacapoprima san o vladaru-filozofu.
A bai to protupravno prisvajanje kapitala omoguiava da se
specifiino poljriake strategijeprenesu na teren intelektualnih
borbr I da .e na rdj nciin. u rme /dhrje'i , bofbe-. :r.r\e \an
snagesva pisanaili nepisanap|a\'ilakoja uredujuodnosena
relativnoautonomnomintelektualnompolju.

.FLOUCFA
IEOLOA
I'DNOGDOAT,A
POS'Otr NEMOCUC

roLosKrts
ctA!a

Torijski grijsi
Teorijskosveicnstvo:ivi od teorijskegreskekoiu or1o,po
svojoj funkciji, pronallrzi,raskrinkalai anaremizira:posvu
da. dak iu njegovuvlasriiomdiskursu.postoji )jskusenjc(,
,devijacija<, ,ponovno upadanjc u staru zabtudu( (usp.:
)ali ta generalizacija'
izazi!a teZaknespofazun<:)ako je
toino da su marksistiikiteoretiaari,
poie!ii od samogEngelse, ponekadbili skloni da.._(.Sveaeniikiauror;rc!podrazu
lnrievapra!o na kor;giranje:onupornorragaza greikom iak
i u diskursuizr.onoe proroka (ponliiljamo na )interpolaci
le(, nlrskefilolozimal.gre!kom koju treba ako ne bisati i
ukloni!i - bar ispra\iri i neprekidnoisprarIjari.)s!e novi]nr
I o. r_ lorek.ii" .,. .

18,1

ti r'
l ..J.'
.
,'..1
'
n'j \l ..l .n.bi l .oct..nj c'!O\.f!n.uh.i i .j i ,r0P o|.x/uj !.ni .||
r'.I
i.
1..!
.
,n
.
i ,
i.r
i !1. ! -jI!:_-!t!-,,_-!___:
.
.' ..
!
.l
-t'.,
'
'k
r.f.l i nj i nr"): .D . rr r.nl rr ni i rl cILi Lx ,b!f]r. rLx\r. i ni .7 nr :r
nr.,tc,i trLi r i i rkrure i . nx,ru $.ni nr ohl i l Lnrx,nog
'x^orr.

po\ijcr( ( nlr l, bu'bi Toj. r.4:]r1!nr]l3!!!i3! fo.r.n' Dodni.n

..
i n ' l . r ''. '
l
u. r! j, c \l!
'r ', a ,
'r r o \ a k o i i r u u x k n L p L o m i i L i n i u . i (i c L c n j i r u r ! '. r o s r c d !o r 'r
dc.i j i .d

\r.i r!!srnu

ui os i i sl n\r... \ \.cn.nodr

1o:!r.,k

,L tr c l !

I!nr ul .L!i j c

L rL i

\LxLi N ,..dxLl .

hi s tr L

n!tr

fifi-,

rllg

n,r tc i i i x l i ,

srx \,l|(]!uo

ul!:

(!t_-'--nrfi;

D Ll r\'i .,i i 1i rl ni i :1.

n.ri i i fl i rnr\..l .ri ni l !,
x\ rri !drof{
u nod, n,)l !i xi

^.,l ,rtri ;(Jri rrl .

u Lrk
i rt;r,rtr.n\rmrl ,!\i i .ni
ILs!drLl epn,r?!nr.\r'i .h
\! l D ri r, \.nLL r l \r i j .$i L r, Lo rb',LLr i i r' !1.1,^xr x,c c rr'
nrLx, n,0,. ")rnr r, J.6tohrxi ri r\xLi ri i L0' i \r.ri i i r.
i .. ! 1.r\!i !pLi !

' ' ,1
,
' ' :: '

r.,::,.
it.,t:,-

ii:Iri

iii
' :..::l
...

, -.:

--21-_-:---,.-

r! ni !l i l i j i i r,
r/rL,r, j ^1,( rn. j rr\ r, rr\rzrr! \ !l ! of, Ll i u i .
ir,N \1.! \ inro !, .6r((r, A:,r,rrLi i Lo r . 7b!! i !r!.urik, rnu
, i \'i [,, ,trnxLi ni .t! p i '(1., dl ]i \. |6'ri l .,
r;uL r.i s.@
i rl .i om Jr
Ll ru
-[]r'Lr i \r i Ii s \L.i i ! o].!!\,1
^rl ,Ltr).Li .a\r
OLr usfo'i bx on j cl l rr\r L i \ri nxh rdnr l ufl xdr.rl nl trLr|:\'
ri .n.u: u/r xnrnu po\./tr r^1 ] .fI rrTr! N .d07i r\
'.nrol
ti l u.
nos( .'.l
nrorbrn^t,
ni .l o!l ),LH i nl l rnA /nl ,l
1l i D U n]{nl i aIi h
i j rt
Jr .:r'."...!...
Loi .
ni i .Jncri
Irni nn. op'.!.. i drr n'r-!o xi \ui i dr.r'i i i .
JLr
r.,,.,/(,-(rl r,.
lll
, J"a
|
',,
,.t,\n..rt..-,t.j ,
,,
.
r..i
!
^..\

185

Sveienslvosastavliapopisegrijeha(to su rijeai na-izanl).

Pokoralaju6i se istoj logici kakva je ona po kojoj Heidegge
ro!i vikad uslanovljuju bitnu )raziiku< izmedu pravovjerne i
irrlerprelacije.ono neffeanl-opoo.ko egli.rencrjalisriake
kidno ponovo potvrduje svoj monopol na legitimno aitanje,
uspostavljajuii apsolutan, iz|nedu ostalog udvajanJemklasi6nih pojmova (usp.: )Postoje dakle dva pojma periodizacije<)
karakteriziran >rez( izmedu legitimnog aitanja i profanih iitanja (usp. sva )vra6anja na humanistiaku fi1ozofiju, na psihosociologijui na antropologiju().Ono odredujeito je )uis,
tinu marksistidko(, to jest sto priznaju kao )marksisliako<
oni koji su -jedini dosto.jnjda budu priznati kao marksisti izmedu svih koji se deklarirajukao )marksisti(. Ono vrii to
razgraniaenjeprimjenom strategija kakve su uobitajene na
lerenu religije,kao ato su anatemekoj;ma se nadomjestaju
analize (usp. rhistoficizam(, )formalizam<, )empiizam<,
>ekonomistiaki(,rekrpseudopozitivistiaki(,))ideoloski<<,
>empiristitko-formalistialektiaki(, rempjristi6ko-linearni<,
ki(, >evolucionistiaki(. )relativistiaki<. )iipologistiaki(,
,strukturalistiaki(). A i primjenom slrategijAkakve su uobiaajenena lerenu politike, kao ito je proglaiavanjeamalgamom koji proizvodi kontaminaclju i zagadenosl,i kao sto je
insinuacija(usp.: )znanosii ko.jese nazivajudruStveninra(,
,pseudori ili );deologija()koja rada sumnju * da i ne spomlnjemootvorenozigosanjepridavanjemklasifikacijskiheti
ketakoje samoprividno podvodepod logiakepojmovei klase a zapravosvrstavajuu pauialno osudenuklasu politiakih
>neprijatelja(()burZoask;(,>idealistiaki().
ili reori.jskih

,nagaofuZrei. pfot\odnih y'rs:, ,obitic" Takocc

pdh\r' ar&ro-r,F, pd!4r
"nrsrci rtis.itrc atL

r.,r

l:;'e1;l+lrllmrls'..r!$l{]jj'.r-r.siN
pu-:/

\. D i .

.'(I_::__l _:_:-uD
L .J! ..{
1 ,i t.' { w l ,J
\. ,
,u,d, 'r ..-

'.
'-r.(i!.t

"..r.,rr._,b,en.T

,Lr \LoF ool

r J n nr pr or i L

vr

.,

+;_-

.r .(

.nu

n r !u\!

1;1,lul-,-;$a#:!
.r

c,. n..,..!.

,..

nr . J .i ,,\t.i ..

.tf

II

,bti r . .t,

-J ' --;

Aio s. zrp .or):Lo

. \[itrito

L!]tlt+i

ltrllL

r,rr 5+uLd,(,

,n/."(v.rbi i durg,prr).ri '(nJ.l \oi rkori .Lr.nL,.\

\r)!.1\l

I o\.lj! rL.br nD!o tu.if t e:t.,t obitk t .tt tur,i It .bi.kh ,ra/j1.
ri rol .r'.r!o\rxi .i qsk.nr\[r]tuL!
nr/i nrrnri
I rLt I

\'

. i

a.el+=_r .,'
' ' i P ;;

J.l .n

,'",

,,.- D,

d.l -

,' -l , QD

..,

.ijaltma", r.' u
nr:ri nrra'no o.,i' !1.,). ir frLi
o nn !r
r. 'or
r' i cbl !(r
r.',
,v/r
n, I
dois'a !&.i.rska rc\o ucijr u kojor o\isi.j.li,hpnr
4,rJx hi!.fii.
sros nri r..l trl tdu: rl .fi ni .l r roj mx nri l nr p o
r. p,j ni .
\. D 'rdL/'. r' ..
. l i r. . ^!Ll
, , ni r. ,... D ri
'
r.. rr !. LrLrl r rpo
okolnosrina more ntr kaiu do\irni ponolu Jo rlonomir,'.1.

-' ' : s

r\e postoji ,2rjska rr",, hisro.ijskogpro.cs..Nr ro podsi.cr!13U,

poslijelgijlA kad ovakoutlfilujcjcdan o! r.konr. dLjilcklikc:
,bilan u4ok .azvijaojasrvad i poFva nF \:n sll icgo jo und.a.

* U ruskomjezik! peregybar
palku je Idzem koji znari rrerjerati.Oi
d.jeje morlo osrlri do:to\!n pdjerod.ndi nastr\|!. fop. prer:)

187

Ton eyidentnosti

\4dgistrdldndisl,ur. pouca\a lonom

e\idenlno.li {urD_:
"nije nimdto slucajno,. ,jr:no je da,.. ..d"\alo... ..,;;;
(umnJeo romeda-. ,.niie
slucajnono... ird../.Di.Iurs u Loie_
mu 5eslie,u dva iz\ orilra legirimiranir.atuaefn.t<;
autor;r.i,
DouI|ckrautoflret.moze biti d\ostrJko mapi:traldn.
Svoiu
posebnuobojeno(r.a,,a.ijelo i svoie
najpodnruJ,tije
ucinl,,e.
reroril,aapodikricro.ri duguje kombiniianjr
or,ir1.:.,,i"6xog._sr'ta
teoreriziranjd(u.p.: opika incrantatompleksne
"
oru,r\ene c,et.ne.,l i znakova.vie.ne .ezrje jedno.rar
za
rir
i direkrnirniskazom.(Kod uaenikanizegranga
L *..it"-"isokouaenevujgarizacije, nastojeii toUoi.
Au-Oua. aoiiup"u,
poprima ton fakujtetske nastar,eprilagodene
niuou ,eg.ui"te
oouRepa omoglriavada se pojednostavnjivanje
smatiavrli
nom). Na p.imjer, )recimo da( _ koje pripada
viie profesorskomnego magistralnomstilu
upotrebljavase zato da
br mogaobiri prihvaien lako zaaudnolisparuinn
ni, tro Sio
je ovaj: )Recimo da se
ru oajlujeperzistiranjefilozofijesupstandje,ontoloakogargumentai .plnclpa
inerc1...u Os;1,
reaenicakoje djeluiu kao Sak:rra oKo, ostm
veoma obilne
upotrebeusklianikai potcrlavanjarijeti, najtipinniji
oblik te
rerorikebesprizivnihi simplifikatorskihpredacapredstavlia
rurrnjllanrnadpo,,i.ij". t,"\L je opazio: r4r-r: .vo,r"ire
Hege' d.- U o\om .lucajL cat i d\o5lrul,a,ep,lima(iid
legirim3cijdna..ra\nrldelitnog.\eucilri,c i priTratog
m"rk
\r.ra , Jed\d le dovoljn.rdd oprdrda
rako .rbirrarn-uL,.oo
Igqblt i primisli Sroih podrazumijeva ono;rd- To kumL:lirairfe
legitimitetaotvaragotovoneogranitenopolje
djelovanjastra,
reglJema dvostruke igre kakle su inherenlne
sve6eniekom
prorotansrvu, omogu6avajuii medu
ostalim pribavljanje i za
Slite i prcfira bez plaianja redovite cijene ibez
iztaeania
-adekratnim iizicima.
Aii bitno je On ." ,uro.ir"t por".'Ju-ji
''alo ir tato mo;e reci. porvrdujuil ,. r-1.,"i""i.'r"l,i"i.
nrn arq0Lld auto-ilcrd _ poie\:. od orih koji .e
odno.e na
rao:to s" be.pr)i!ro.Lpefrorne e,ip.e ili
orirki impera:r.1.
nvl
Jedncte od rogLcjn,t-clepiia uzu-p.rdnjJ.inrbolicte

l
l"i
{-r-}-r--:'
'r "
'
r" r ' l
, {. h,J' .
,rbi
;\t
'
.r'
-\-.
,
:,,..
.1. " .r' u.
-1:,l \/{ .
,.,,'i:,,i
- i \_gr, '
' ' , rrrul ^ud' i !'I' n.
I dr J' ri tr.ru l n' rnci i ui .' !troduri rr,ra.i

.l,ii

o
.,i

..,',.,ri
*
' ,1:'...

i i !'i ,t' P .\i i 's.

!o\ rr^oi ),.l . ri i c oD l ai k.i i u drl u ![u,']dr.
n.!o l i , nrrfori \ hi 5Lo'i i r d'u!r.rc l nLn l i l c L.ntuduti 'i l i l l r.
qrk,Ju.i,r) onri ,aain proizlo.lnic rn koi.n, fu
nl {o\ ,.^ol i ri .,{o\. P eob,rri .. H $! i i .t nrl i trftrr
i xi i j rx
nroi ri r
l !'tr,r(i l c,ro rsrl ,bl o'Lrr,rri ani r[l ]\,Ll ,bo'bi (oi !5.!
\ .!, n ni ..ri i tr,r okoLrorL th 5r f.rLLvi .' urnr!l !tr' no r. L.
r i n r.{r L'l roL'.bLi r\r.U un i on,o ntl l (([ fr,rl ] bi Li u nri i L !h
r 5kl ]Jt srrx
n\tr, ri .l oD i i !5 n,r'[\tnuL.r'i tfL
f.,r,o{o
rLi \tr ..i Lrr trrnrr,rn/N L
l i ri $rnrri r-i !'rn.nxi :n.f!\i i ,P
rrrr!/
r(o rfL,l r rrr(,
/J (!i tn ./i rr.1il .,j i rvtr n i r-q.
'rr

5VFCEN NA' N, DU8OKO

'KI

.!ill..:'' -i!:

.l

-r\J

. .t . 1

..',..:.:1.:;.:
189

Ideoloila sumnja
Na apozicijuse oslanjajui strategijekoniaminacije,koje
kontaktom(npr,:))stauktuteie za t7mda izazo\\rzagadenost
:
ralizam Hegel + Feuerbach().Jednakokao u mitskom
diskursu,lune postoji potrebada sebilo Stoiskazeo pojmovima koji se dovodeu vezu(u ovomsludajuto su slrukturali.,-.zam.i Hegel-ili Feuerbach:drugdjesu 10 )tipologistj ili (?)
strukluralistil) ili o odnosuunutar kojeg se oni usporeduju.
Kontaminacijalenajprimjerenije,moino i u isti mah ekono-

i - iskazujuii u isto vrijemelto neitojest i 5totrebao neae

mu reii, od nedegaldiniti ili o ne6emumisliti vrle istinsku
ontoloskutransmutacijuimenovanestvari.
I90

I,Jri r!/1i ,t!i r1\,

i t,

n\r,

! i . /ro/n,\rrL\rrr.1i ,!\!!!

.,,.1r or\i L! ni :IL ]'.1 \r.r.r i l op.., L:1. i ',',r.,1 5j

l .,l r!r'r?\
ri l !_r,!rLrnrl i l ri ..(,
[d C ,!j r.L L!! .rri ,,]a, rtrr Lr! |
.ftrhi .,sr.u, i r,:rLr\r LLIL
bf.Li i .
L!erl r i i .l i
) 3!l i r n,.J!r I
\pi !t !l !L r
rrn i LL!ti , .i n,
,,,:, r!,/\l Ji
.\\:n,.
ur.
^ti
'-:-'
(--.,ir'l;.ij"
H"q.r F-,.,r,-i
l !r r,rti/ni r. [r! no n]ri!!!
. r I
l atr{r. ,H r:ri x r!L! i l !h!.r,
;,,):S nILi r
tor! i r !l rhofi r,
\l rL\
r ,i /l LorLtri 1.tr\r LfLLrr r
rn!r i i -i .
nrrl Li r i rnx
fi );..1. f,h.!ri l r
L!3JJ f16) Li l Lx Lfl l o/!i :f.r'.r
/xnr..!:

..'':
.L.r L.,r .l ,r :?,r r d!r i r n!

.r x Lr

Lr Lr

r i ,r .r ur

Z x LIL tL

lrx

'. 1 , : . n , - - - ! , , , - , 4 , G . _ j 0 ; r r r *- i k n r - ! . . , , , , , . " , . ,
,r i

I ., !

r .r tr

.r Lr r :
r

a!J .,

r .L\.( ,nr i i i l r i i L
l i i 4r i r ,..r r r ^tl i
1.
.L
!r r ,
!.!, ,.t,, , r .

ll.\!:-

!:ll

,r .r .,

f.

r!

r l L /.r

!(oLr<o sEvrsNAscRwEN

l9l

Tologora teodiceja
,Ne moies biti dovoljnoopre
zan(, govorioje Nietzsche,)kad
6ita! ta Evandelja: iza svake rijeai vreba poneka teskoia.( Sama
pri.oda Svete knjige
s njezinim (njemaakim) rijeaina )dvo,
jaka znaaenja<, s njezinim
>stvarnjm poteikoiama(, njezinim'ozbiljnim protivurjedjima(
i njezinim rteorijskim preprekama( opravdava s!e6enjaki
monopol na interpretiranje, pa
dak i radjnterpreriranje (ito je
dosad bilo uglavnom Heideggerova iii Freudovapovlastica)jer
tedino takva tumaienja mogu
sveteteksrovezastiritiod vulgar
nih ailanja obianih profanih lju
di. Grupa interprela jedina je
prava zastita od neprekjdne
opasnostisto je predsravija,derijacija<, ,vraianje na stare
zablude( (usp. )opasnost<,riskuienje<, rostalj na uskom
ravnom putu<, )teiko<, >toliko problema<,itd.): samo 1aj
korpus umije dvosmislene rijeai shvatiti u njihovu pravom
znadenju; samo on umrje razlikovati )burzoasku( upotrebu
od )marksistidke i znanstvene( upotrebe marksistiakih poj
mova; samo on smije propisivati ispravnu liniju; samo on
moZeponirati u )dublje< regije(usp.: >Time smo se dotakli
nedegamnogo dubljeg() i )postavljati opie leze( u povodrl
Dpitanjaod opieg znaienja(. Ukratko, proizvodeii potesko
6e teksta koje njega proizvode kao jedinog iitaoca kadrog da
ih prevlada (usp.: )tog problema koji je posebno tezak zato
Sto se sam Marx njime tek veoma parcijalno pozabavio<),ta
grupa sama sebepostavlja za iskljutivog duvaruistine sadr:a
ne u svetom tekstu, tom neiscrpnom izvoru svih, pozitivnih i
normativnih istina o druitvenom svijetu.
t92

:)

.\Lo, d

o.:-l '

l
..

.1
'.

J.

vidLno dald. - n j.dnor i naljc rcooia \],cmrrt/irxi.r

:j
opr ci

da

|:a ']') ||

o,bF'"po
c.t
2.
ub..,
o
b
I
'\
K dD
:i
,,.
,
"l ",t
"
no sc san \IaR rck L.oma padl al no nri mc no,abr\ j o To ! p,\.m
'FJu ,
ri .ti J " o ,,,ob
.j
Jk
JL
i.
i
"
'"
'
''i
l un.cnr. !Ll ! trn Lrtr

nor.lbt;
"-\,

aprr(tr fona
ipi.a.j. trt, ,jal.r ta istnr tcn.tcncii.
unnorcc obnrrrjan: rc| t..! u.j n m k. a ! a.t!: n,:i i a, tak
,
.J r1
i .,tJau.,
"

'm
u\r.'c i rr'i r.

r{j ..trj i m. okol n.i

tonirrifitrnj.

{:

'.produk.i j c

j c1 na) bi l i hi n.rl rrkL probrxr.n:

, ! prcD b.xrr!x.r! $os !dn.si

! k.r.,' rc r5lrAL nckt t..dcn

Samokritika kao trajyisi oblik samoyeliianja

Sve6enikovagreika nije greika, negoje dodaini dokaz tezjne i neophodnosti svedeniakefunkcije. Uklanjanje greSaka
nijejedini zadatak samokritike; ona omogu6avada se profiti
ma od greike pridodaju i profiti od javnog priznanja greske
(usp.: )Nisam uspjjevaoprevladari(,)i dalje sam mislio<,
)unosio sam klicu nerjesivaproblema(, )uvodio sam aporiju
koja se moTeobnavljdliu besk"dj-.ird.r."airdoc'. rato mo
gu odbacivatijednu po jednu
kao niz grijeha one inovacije koje su najvise pridonijele uspjehu )aitanja(: neka ide
do davola )teorjjski rad(, taj simptom )teoricistilke tendencjie(, j )kombiniranje(, ta )strukturalistlaka< kokelerija. i
)strukturalni kauzalitet<,taj preostatak)spinozizma(,itd.
Kakvaje intelektualnahrabrosti kakvasnagauis!'nupotrebna da bi se saajnio)zapisnik o samosasluSanju<
gdje su bez
milosti raskrinkani i najneznatniji tragovi herezekoje ni nai
zagrizenijineprijateljimarksizma,'antimarksisri,r
iii )nazo
vimarksisti(nisu dak ni naslu6ivalil
Vlada.juiomdiscipljnomovladalaje vlastitavladavinatu
ovoj varijanti filozofske ambicije preuzetna teinja da se u
pravlja empi.ijskim znanjem i znanostima koje ga proizvode
dovodi do preuzetnog uvjerenja da se iz esencijemoZededu
cirati dogadaj, iz teorijskog modela hisrorijska darost. Da je
samokritikabila provedenado kraja,ona bi otkrilada bi trebalo odbacitj ne samo prvotn! ambiciju da se posrojeii naajni proizvodnje deduciftju ;z syoje'ffine skolastidkekombina
tolike moguiih nadinaproizvodnje i iz njihovih transformacija (usp.: )Nikako ne moigmo deducirati d,ali naain tog konstituiranja...<; )izvodljiv iz strukturne sheme druSt\'eneformacije opieniro() nego i )reorijsku( pretenziju koja je u jz,
\on51u te ambicije i koja svoje )leorijsko( opravdanje nalazi
u odbacivanju )relativizmd i rhistoricizma(, pretenziju svoj,
stvenu )znanosti( bez znanstveneprakse, )epistemologiji(
svedenojna juriditki diskurs o znanosti drugih.

t94

un,j.sro di h/.n,: s!c ! u\iick P rli,

J.ar.nifno
li
i
i
\"l , rv
'
'
'|
;,...,.
!
.
'. ..,'J
nu
l :r
'
,'

i-

:]

r.:i .

\' 1L

J-'l/b
J lii

r--.!l]::r-:lll

'

Lriu p'ii.l.,u
j :::]]4
r' i i rn

/l v.;r'

.i,L

1i "
,1, r.
---!----j '''i
a
l rrj l i
..1 .
LJ :.
{'.i
,
, . :t,.
,.t
'
'l 'i J
nl Y ,rn',D !r s.bi ' fi i
i i oi I srrotr, rLoi ^odnl onr i sd,u!.s!i n.
nosr d.ni h rfoLa\odni i odnos"
,r, .r,

L!-!.

Nl!.rrrin

,',."

tr

rr[\r

nILri.ilniF

nvi'c

-L:l
D l.
.-.
. ,.... ,.r.' ,,. ' ,

-iir
,l .l

s. i&im:S!!3]4!g

, 'r" ,

'

..

objrn'irrr

q..r'
.'tr [.!.1!

ri rr

1" ,

jr-!on,

L .' , . r r . n r !

i
]'

ed

'.

!'l L

n P o i (l L n n.ri fL
se atJnr.l r ni \l r,\
\l L r'rbtr f..L L .\o ftt.
,1. P f$r ubrt-l ro rr
nr kxd sr r orri 1,tri f n./,di .,u
r*Lol
krn j .' $.i obl orr t 'p"'n r
'cIono i s,i i Iu. i J.i u. .]" nl un.l x

;----- ''=

n ,I

/t

(rr

lti)

CLAVEfu]SDENtrM. LI,OOSUSNOM

195

uzaEsAslorE
sFu ioME

STOSTALNOSSESASLIISAVA
U TOM SASLUSAVANIU
NALAZ

\ n l r xL m ) i. r h l.

r o \ | | l r r n o \r i

ir n L .r r ir
' .r L i\n
'
.tr..----i

r.rtrpl !fr,rrr!f\.

.x. /r 7 \xr ,L c],,r l!!t,r n ( i!,,L frrrrrr,nL

rl )

v ) 1 . x j L , .i \. n r tr r ,n ' Nlx,fn h i[r

.LL (t.L!r
]r r ( tr r , l r t.r\Lr
'
r r ! i ! . 1 u \i) r .' u r ix Dr r l' x r .k{ .i r ltr r i A:i/.r !.i rr1tA .rrr.rrl
M
. l 1 , ,u o r !) ( t, L l) 1 rr ix { L L \L ( t i r r .!r r r h n! I l i f t,.r! L.r-;l i

,-.
!"

196

i-;-

3. Poglavlle

Retorika znanstYenosti:
prilog analizi Montesquieuovaefekta
,Caskonjci imaju zilliu maitu od Nor(
mandana
Onaj tko bi htio analiziraii funkcioniranie uiene tradicije
ne bi mogao na6i karakteristianiji primjer no sto.je skup svih
pod
komentaia koje je izazvala Montesquieuova teorija o
klasienebljima: rijed je o problemu koji je razmatran vei u
za
noi starini i koji posvuda akademiie predlazu kao temu
godina
nekoliko
1743
obiadu (sve do Akademiie u Pauu,
\oori.e ooi"'e Dutu zakon": Dd l; rrzli'rlo't nodneolirLr
):
duhdl
i'r.. "e'ljrdi raddiu pridono'; Ia2l:'rlo' r njiho\"
)izvora(' podobnrh
velik je bro.jstvarnihili pretposlavljenih
nebrojeni ko'
postoje
rasple;
pothranjuju
utene
da potidu i
djeiomi'no
u
anra'
zakonom
mentari koji se svi, u skladu sa
[3non'ki
nodudaraiuiloii u i'(o vr'jene uzim"jLr
'el'rr 'J\rsebi oo
da
bi
ozbiljno
gd
dovolj'ro
ine
uTimaiu
ie orUitjno
(ili originalstavili j;dno pitanje, i to ne pitanje o istinitosti
kodrg-mFnliran!
logicr
nego
o
nosririeza 3to ih on iTno';
irm 5e \lu2i da bi proizveodoidm istinttosti
Prekidati litaniju slavitetja zato da bi se pokuialo oblekt
ili' to"ije, u doku'
kulta pretvoriti u znanstveni objekt
ol
mettami Pilog za znanost o druStvenojznanostl - ne
se
dok
stanja,
jmalo
polumradna
smisla kad takva
uooie
druitvena znanost,io3 u povojima' koleba izmedu mita i znau'enosti, ne bi bila veoma pogodna za razumijevanjelogike
zna
nih mitova kojima je joi uvijek opsjednuta druStvena
)znannost-Teorija o podnebljima doista je zna'ajan uzorak
(iii
vjerovanju
u
utemeljenog
stuenen mitologi;e, diskurse
t91

predrasudi) koji odijuka sa znanoiau i kojemu je, prema tome, svojstvenokoegzistift je dvaju medusobno jspreptetenih
principa koherenttosri.. proklamirana, naizgled znanslvena
koherentnostkoja se potvrduje mnogobrojnim vanjskim zna_
cima znanstvenosti,i skrovjta, po svom izvoristu mitska ko
herentnost.Taj dYojaki i dvosmisleni diskurs nasrajei druitveno je djelotvoran zato sto u vijeku znanosti nesvjesniporiv
- koji nagoni tovjeka da za drustveno znaiajan problem
pronade jedinstven i totalan odgovor, poput mi!a ili religije
mo:e biti zadovoljen j edino onda ako poza.jmiod znanosri
njezine naaine misljenja ili izrazavanja.
Znanstveniaparat
Kad, obuzeti brigom za epjsremoloakireci,nastojimo pokazati nedosliednost
racionaljzirane
mitologije,rtada u isto vri
leme uskraiujemo sebi moguinost da shvatin1oSto toj nrito
logiji daje druirvenu konzisrenrnosri djelotvornost dovotjnu
da izazovelakvu kritiku - i da joj se odup.e
ro jest da
shvatimo kako joj sprega rznanstvenog< aparata (iija sin]boiiika djelotvornostnije ovisnao njego!oj istjnitosri)i ll1reie
mitskih znaienja osigurara koherentnosr drugaiijeg reda.
Drugim rijeaima, ni najradikatniji raskid s hagiografskonr
sklonoi6ukoja prirodno navodislaviteljena to da sveoprav,
I Pe reCo r r o-

I oibr J ez i. . e, edo. t : , dr , o . r \ l \ . \ \ . \ \ t
| \\,1
pr r ol ne uor "\ " on. i. o r ' I n i . . \ . p I r r r o . . o e . i i
rlj privid.o nekoherenrnidisk!.s zdobi!. istinsku kohe,entron
s prl
je inieresanrnoorlt \,atj re Ntonresqujcuorepogiedl
vom primjeiuje:
'Bilo
aro i
on idiii. L. . m r
.,o..",..1,
) cr -prob,de
- pr - ,
. r rr u. I n t o: u. iet
r ' Lo r o r o of o . r p a , d
,
td..n r lo.
'
.tiao,,l"...,(r,l-.
\r:l
.m e nii rra r r x
. e. ' ir . pooL/ er ' ' ii. ilo. "* , i
p o , - . . : . . e '. e. , . n I
iPCdr oe ,o,u ita..
. eoeer aini. m "n \ . o r - d d r . .
/ r,r4c.,o
t., t Fah nE . t Lt dnir c n, c t o6r i. - , . \'_ \ o o t
\...-,-drSc.!
'".J-sad oi u o"t et unt , r onit u' Tol. . r in"
D.od_,cn..L,oop,,
..ou.
r! tmrd u -r a \ r "r h. r r , t . i . - 1. J . .
n. :1.:q
"o
.to
r e/ c . ' leoor el . / n"d. r ef r . b , . \ e . ,
lt_l
r rr o :.)o n J r m . i dr \ lo1- . t ur - L . . oi: b,- . . n .
Lr.I
t..r,,l .
I,io j.ii
.".no.,.
|
r ", , noon : t . , di. oD, r t. i n . d . .
i o.
"! r e( i
die JF,.
.r.. e. poee, , f - , r ie. . r c . , . . ", . c . . r . " i " . r . o . , " , i
.

198

dirJju ne znaarcar. oo .ebi iodu.raj.rnjcod upotrebe.\:h

elemer1\zrelarike,.trarrr|enortlkoji n(,.rmo potv dujr .n
tencionalnu znansti'enostnego i pridonose specifjanoj djgloI o.no<(i znan\lvene,nitologije. laLri elementipijesvega
.u po,,almce i, qedicin.te nduke r8 .tolrei". iz teo'rJesotova i, osobilo,iz teorije vlakanakoju je elaboriraoJohn Ar
bu(hnot.r ))Hladan vazduh stezevfikove spoljasnjih vlakana
nr;eg tela.Stopoveia!d niihour Tategnuro5r
ipo.pe:uje !aacanieln: iz udo\ d premarrcu. On cxraiujedu;inu rih v'akana i na tej naiin, dakle, jos vise poveaava njihovu ivrstinuTopao vazduh, naprotiv, opuita lfskove vlakana a sama
vlakna produzuje: on, dakle, smanjuje njihovu dvJstin! i zaIeg'luto\l IX l\. ),.i PsrhoanJli.,a
Tnd4.rvenog
dLrhr* rl-a\o
oi otlrila \ak\e.e p imili\ne predodzbei u pra\om cmislu
rijedi rnitske opreke kijumaare zahvaljuju6i polisemiji rijeii
(ravnoteza,moi, zategnutostitd). u anaiomski ; fiziololki
opi': retdfo b dilarJcijekombinira .e s.r ,hemor. ndpFtog
(i1istegnutog)i opuitenogitako, pod prividom znanstvenog
opisa,uspostavljaekvivalentnost
hladnoie i avrsrine(ili toplote i slabosti)koja je, kao Sto6emovidjeti,u izvo.iiru mirske

l . E v o o . i r o g p . i m j e r i r a k ! a o p f u v d a v a n j a : , P o n o f j m on
r e podsntehuje
r no s e r o m r u d m . n t r r n o n p o k u s uk i j e . j e o p o ( u s u n o o f i j e m j e z i k u . o.e .
m u M o n r e s q u r e ui z r l e s r i \ a n a p o d e i k uX t v . k n j i g eo p o d d e b L j u ls: u p ro tn o
miiljenju no ga iznosi Brithc de la Cre$!!e. ni u tone vidino nuhju o po
stojanju rlzonoto.nog sustav! kNoroka i jedan oblih adrptnanja o.ganr
m d p o d n e b l J UA. l r f x z n o j e d a M o n ( e s q u i e uu, t r e n n t k uk r d s e p o s v e m ua i
ni d . l u d u j e z a i n l e l e k t u a l n i n L o n ! . u k c i j r m a . v d i p o k u s . " ( P . V e m i a r ..
i\lantesquieL et I Esptit des lais ou lx ttison inpuft. Paiz. SEDES, 197i
l . f t i b i l l e s k az a s o c i o l o e i j uu a e . e f t ! d i c i l e :
" O n e o f r h e e . e a r e rr c h ie r e .
enr or rne.Aoo:tJ(..u.m.hr.oir..o
l
o
n , . . e . r 1 . . " . . " r ; t r ,,
'
rhe study of Slontesquieu.was the discoverl. ds a sourceoflhc theory of cli
nalic influence,of John Arburthnofs Eis,,v co,.er,/ng the F,llecrsofAit on
Hum!, Bodles.?(R. Shlckleron, The Evolurjon of Nlontesquie!s Theory of
Climale. Rerue i"ternatio.ate de philasophie, lX. 1955, Fasc. l-4, slr.
li7 1 2 9 . )
4. Monresquieu, De lEsprit des lois, Zene\a, l?.13i i Pariz, Ch$iqu$
G a r n i ( , 2 v o l - 1 9 7 1 .U z a g r a d a m ar.i m s k i b r o F v i o z n a a u j uk . j i g e , a r ap ski
brojeli poslallja. {Odlomc! iz p,ra za.(od navo<1ese prema pdjevodr
Aljose l\rimice (Nlonreskje, o dLhu 2ekana. izd. Filip viinjii, Beograd

199

SJEVER:

HLADNO
hladna obotjenja,
samoubojstvo (XIVr l2)

JUC : TOPLO
topta oboljenja, guba, sifili!.
kuga (XIV, |)

ZATEGNUTo(napeto):
opUSTENo(LABAVO):
JAKO SLABO
ljelesnai duievnasnaga slabost: obeshrabrenost
=
rZetjaz" os!eiir anjem:
samopouzdanje
:
sumnje,lukavstva,zlodini):
HRABROST: ISKRENOST kukavialuk
(XVII,2)
neosjetljivost(a) za

krajnja OSJETLJMST za

bot (b) i uZirke(c)

(iulne.)uzirke(d) :
Ijubav : SARAJ(XIV, 2)
smirenaglazba(engleske strasrvena
glazba(taljjanske
opere) opere)
(ograridena
masra)(XIV, 15) :ivahnaMASTA : sunnje
(e) : LJUBOMORA(XVr,
t3)
(akrivnost:
fiziakapASIVNOST,
MUZEVNOST(f) jntelektualna
LIJENOST
(plemenita)
poduzetnost
:
nepromjenljivost
zakonai
velikodusnosr
: radoznalosr obiaaja(g.,
tovrputovanja, rdovnistvo
(xlv, 7)
vojevanje,vino (XIV, 2)
(monogamija jednakost pOLIcAMUA(,kuino
spotova) ropsrvo()(XVI,2, 9)
sLoBoDA (XIV, l3) :
ROPSTVO
monarhjjai repubtika Despotizam
(h)
krscanstvo islam

200

pO s e ( i
s u . d r l i L c .m r r r t ez r i " ( \ l \ . : ) .
,Moskolir! rrebd odmi ko:u da bi ne:ro o;eiio( (XiV:2j. : :.-::
b
,U sere.njrcki.r podnebljinr Ljudi jedva dr i os.anju fizitki po.ir
c
pr.' J jLbi i- .\rv
l
toplijim podnebljina ljubal se voli zbog nje samei ona js jedini
d
'U
u?rck sreae,ona F si'n iivot{' (XIv.2).
je poliginije da u pohlep.lh i bosatih nacija muskrrci
"Posledica
imaju !.lo n.Dgo zena( lXvl. 8).
je te narod. obdarila slaboiiu koja ih eini bojarljivijim. ali
'Priroda
i d j e p o d a . i l a i t a k v u n d n u d a n a n j i h s v e o s r a v l j av o j a k u t i sa k<
(Xlv.ir
A,nrnr
N : F . \ o z n r \ , o n r c {r p r o .
- 7 '\ o
r i:u
pogledon.
masti nego onaj izvrien
Ali kldr deo germanskoenlroda
p.de u Sp.iiju ... malra naroda se raspali.masrazakonodlvca se tatoder nzgori: zakon F u sve podozrelao kada je bila ree o na.odu
iojr e nogJo r!.r.lur.r'
(\l\.
- R " , r , . 1 , r 'r o a r r , , . o l a . , . e r l u / n l - ( e . G t r ei o o r 2 j i .(xvll.l).
,Preda prorlaunimr nap.xvljenim u rlznio knje\imr E!.ope. kod
n a s s e . a d a v i l e d e . a k a n e g od e r o j a i c x i; v e l r d i i z A z i j e i A f r i k e kr
zuju nan, nnprotiv. da se tano rrda mnogo viie devojticd nego deii-

roj sl.boii o.gan!. zrhrdljL,jL'Ljikoioj ia isro.nja.ke narod.

'Ako
d o d a r ei z \ e s n ul e n o ( d u h a p fi
i r o l j a i n j i u t i s c id d u j u o n r k o
'u z n o .
l.non kojx uj drh onesposobiji
rodno po\.zxfu r to,noiiu rch
r t r z r b i l o k r r . \ o d e l o .n x p o r i l l r t u d
. r z ! m e a d e z r ( o d u i ! L o i a .j e
j e d n o d p i n i l u o d r e d e n eu r i s k en e h o z e \ i . e d c l h p r o m e n i U p h o
zdo
z r [ o n i . o b i a : r i i n r l r k e . d . n r i n x L r o k u i s t i k l o s r o s u b i ]l
pr. hiljadugodinr (XlV..r)
toplih podnebljima.
despotizld obicno rlada. slrast, se ra$
'U
-gde
p i N j u f a n i j e ,a l i 5 e n i j e i g l 5 e ( ( v , l 5 ) . , U t o p l i m p o d n e b l j i m a i e n e
su z! !daju domsie u osnoj, deretoj ili desetojgodini. trko d. detinl
n r o i b r l k g o r o \ o u i e k i d u z i j e d n o . S u r e s u u d v a d e s e t o jk: o d nj i h .
p.emr rome. rlzum nikrd ne ide ruku pod ruk! r leporom. Krd! le
pora zahteta p.evlast.razum je odbijr: kadn bi F dzum nogao zldo
biri. lepote \iie nerna.Zene mo'rju da budu u zavisnon polotaju jer
i n ! r z ! m u s t a r o s rni e n o z e p r i b l v i r i p r e i l a s tn o i m j . n i l e p o t an i F
pn,:ila u n Jdo!i( (xvl. l).
p o d n e b l j ! u L o j i f r a o i o r e le sn o
"lmr
ima rakvu snag! da morll onaje skoro n.noian. ostavne nusklrca
n ienom: ped kuinjamd ie se poklekiu!i, rapld ie biti neizber.n a
orpor nitakaI U fuklim ru zemljamd udesto p.opisa porrebnija do
bro zrLlju.rna !r!ra( {XVl, 8) rRekosno vei da zbog velilie vtutine
snagai odlaznosl ljudi nalaksllaju. dok u hladnin podnebljimd dni
raspolaz! odredenoh ielesnomiduhohom snaeod koja ih eini sposobnid za duge, mukokpne i smele podnhrate... Ne fieba se. dakle.
audiri iro je narode toplih podieblj! njiho\d p/,jrt'on skoro uver
bacala ! .opsn o. niti p,k ito je nrrode hl,dnih podneblja njihorr
l-r,bro{ od zc a - Jo6od" \,\\ll.ll

:01

jednu, generat;vnu opreku, op.eku izmedu gospoda.a (nad

sobom, dakle nad drugime) i .oba (podloznogosjetiline,
dakle i gospodarima). Na jednoj su strani sv.jevernjaci,ljud;
u pravom smislu rijedi, raktivni(, muzevni, napregnDti,nape
ti kao opruge 0)Covjek je(, keze negdje Montesquieu, ))poput oprugekojaje u to boljemstanjultoje napetija(),daki u
svojim strastima, u lovu, u ratu, u opijanju. Nasuprot tome
juinjaci su predodredeni za ropstvo, za podloznost osjetilima, osjetu ali i masti, izvoristu erotske pleore,tst? a; muka
svojstvenih sumnjidavosti i ljubomori; oni su osudeni na
(Zensku) pasivnost u odnosu prema izruito pasivnoj pasiji
kakvu predstav\a flziika ljubav, nezasitna i tiranska, toj
slrasti dostojnoj Zene utoliko alo je to strast za Zenom,sio
je to Zenskastrast i ito efeminira
strasti koja /scrptuje, oslabljuje, o,.rlefjava,oduzima srrg4 energiju.JZbog tih opusrenih i kukavjakih, jednom rijeiju efeniniraniht sklonosti ro
puaanstvorobuje u dvojakomsmislui osudeno.jeda trpi dominacijujer ne umije s6mo vladati sobom. Cjelokupantaj
pol temeljne opreke ostvaruje se u fantomskoj slici se/rl.'
mjestaljubavi koja se rneprestanoiznova budi i stisava(,i
'nie.(" ooligrmiic.rog p-.\rdnogroborar a zena.crreie iz,oo o q i i l u k r ! s t \ a ( ( X I V . 2 ) . ( U t l b t i c i s u u z a g r l d x m ! n . z . . . e n e n e i n r k.u r .
r e n 'e .r o i e s e u k l z u i u j e d i n o z b o gs i n e r f t F . i s a m o u ! r u g o n p , , n u . J
7 v j d l j i \ o j e d u b o k os u u i *n i s r | o i z m e d ui e x r r r i i e d i m ai l g a i i z . d n sr 1 e .
io o \ j e r e n i m f u n r o i r i m a . D o \ o l j n o j e p o m i s l i r i .n r p r i m l e f , n ! m e d i ci n ste
o s u d eo . c n r i e i s ! , h o b l i k c n e u m j e r e n o skt ir d r i h d r . r ! s i p a j u c l{ i r a l n usn ..
s u ( - u n i i r e " a n i n d l n u e k o n o m i j u ( .o s u d ek a k v i m 0j e o b , l o ! r l o 1 8 .s t ol j e i e :
, U 1 8 .n o l j e i u , u r e p r e s i v n o ndr i s k u r s uo s p o l n o s t ib. o . b a p r c t i v m ! s r !r h i
r a i j a z a u z i m r p o v h n e n o n j e s r o . O d 1 7 1 0 s. . , k a d r s e u L o . d o n u p o l !\l l o
dr'elodra Bekkera. Orr, t// smhoii griieh ara"iz,t. pr do kEja sroiFia.
( o j j e - p o g u b n o j n , v i c i b i l o r o s v e i e n os e d a m d e i e<.
r s t r u d o v ! {k n l i e r. b .o
iura. alanakr)." (T Trrczylo, l?rr,;,re
de Tisiot ,D/rrllrtide r,;edc.
Repftsentatiansde la rie ser!e//e n! ll. I9s0. nr 79-96.)
8. V.ona slianu upotrebu rijeai efemin;an nrhzimo kod Dide.ot.:
mu njegovu eleminnanu sklonosr p.ema udva.anju j.fje bio
"Opianali su
ono sro nanlano svFGkim dovjekom.( (Diderci, J,.gres te frtaliste et.on
nrftre, Pariz. Qallimard, l97l, st.. 145.)
9. Jean Stafobinskije roino uoeio dvosmislenosrslike isfahanskogsaraja.
le savrSenogostvrrcnla ropst!. i despotizna Istok!:
su 5like opGi
'-Culne
vane s rolito u:ivanja da je jiJo dr odeov!tuju iuonresquieuovim
inagr
namim reljama.( (J. Surobrnski.
pr./,i-rirE
Pariz.Le Seuil
'lroaresquidu
l9 j l , n r . 6 7 6 3 . )

203

riste u robovanju muikarca aulima, dakle ienama. Vidimo

da, kroz primamu oprek izmedu muikog i Zenskogodnos
prcma Zeni, i prema seksualnosti,upravlja tom mitologijom
koja je - kao ito se aesto dogada
proizvod kombiniranja
drustvenih fantazma i drustveno oblikovanih seksualnihfantazma. I zacijelo nije sludajno ito se Mortesquieuu izridito
nametnulo pitanje o )vezi izmedu vlasti u kuii i polititke
vlasti( (XVI,9): tu se, naime, osim seksualnosti
i politike,
stjedu u jednoj to6ki splet svjesnih raztoga gdje je rije6 o
)kuinom ropstvu( u smislu >dominacijenad ienama( i
skrovi!i lanac nesvjesnih,druSlveno reziranih fanlazma, gdje
je zapravo rijed o dominaciji 5to je yrie Zere (s tmom lutal
sh'4 tC sDagesiabih)i o despotjzmukao jedinom nadinukoji
muakarcima, naroaito podloznim toj u svakom pogledu zlokobnoj noti, omoguiava da izbjegnu vladavini Zena.r0Kao
;ro \;d mo. a"k nr od racioraliziranog-m la ne smijemo,,rhlijevativiSeIogianosiino sto je on moze saddavatiIako je uvijek u cijeloslinazoaenu glavi autorai njegovih
aitalaca(koji, na primjer, pod pasivnoi6upodrazumijevaju
ienskost),sistemmitskjh odnosanikad se ne odilujekao ta
kav i linearnalogika diskursaomoguiara da se u njemu uspostavljaniodnosioslvafujusamojedan po jedan,daklesukcesivno- I tada racionalizatorska intencija koja definira
Dznanslvenu<
mitologijumoze slobodnomi!ski odnosprikri
vati rracionalnim< odnosom koji je u isli mah udvostruiujei
pots,tuJe. Na primjer. mitski odnos i?medu pasivnostij ienskostiili izmedu aklivnoslii muskosri,koji se nikad ne iskazuje kao takav, usposta\4ja se pod maskom demografskog
)zakona( iijim se djelol'anjem )ralnidkim( sjevernjaikim
narodimaosigu.avavilak muskedjec.3a )efeminirarin( juZ,
njatkim narodimaviiak ienske djece(XVI,4);isto tako, odnos izmedu rspirituoz:r<. tih snainih napitaka (i strasli) snaznih ljudi i >ratniikih< naroda
odnos koji !e narodeajni
rrl-ffi*r"ri,ro

nrl", A{ latoumnon
ibrblr,\osr
nanhz.nr.njiho\i

uklsi i hiro ri, \elik e is ihe s h( ibudu. u $o. js o . j o j 2 i \ x h D o n i i n e s p l r a .

n ori ko j! kod n as ! 2i\ aju, pr er er i u r ak v u i5r oi . j a . r u v l a d r \ i n ! : k o j i b i
olac porodice moeao i na aasakimlti ni!.1 Slud bi !jdeo sunnjilce i neprl
jcre lje,driN. bi bilr uz dnlr nr . por elli bi 0or o. i l i | i ( ( X v l , 9 ) .

204

>pomamnima(a ne, kao u drugim zemljama,)tupima(

ustanovljava
se jedino posredstvom>uaene<teorijeo znojenju (XIV, l0), kojom se rakoder objaanjavazaslo pojedine
juZnjaakecivilizacije odbijaju uZivanjesvinjetine (XXIV, 26);
isto tako, veoma iztavna povezanostpasivnostiili senzualnosli s poiigamijomuspijevese uspostavitina razinimanifestne logikebilo pod maskombiologije,temom ranogspolnog
sazrijevanjaju;nja6kih Zena (XVl, 2), biio pod okdljem demografi.je,ve6 spominjanom temom viSka;enske djec. (XVl,
,+). Udeni diskurs funkcionira kao mre;a eufemizma koji
omogudavaju dfuitvenom nagonu da se izrazi u druitveno
prihvatljivoj ili iak odobrenoj formi kakva uZiva ugled. Tako
se mitskaistina,iskazanaotprveali u znanstveno
eufemiziranom, dakle prikrivenomobliku
kao oprekaizmeduhlad,
nog zraka koji zalele vlakna i toplog zraka koji ih opuira
pedeset stranica kasnije otkriva posve jasno, zahvalju.juii
)popuslanju( cenzurakakvo dopuSlainameie logikasa;eF
ka: >Ne trebase,dakle,auditi ito je na.odetoplih podneblja
njihova plailltorr skoro uvek bacalau fopstlo, niti pak ito
je narodehladnih podnebljanjiho\a hrabrostodrzalau slobodi< (XVII, 2). PopuStanjenapetostivlakana,popuitanje
strogostiobiiaja, popuitanje;ivotnesnagei muSkeenergije,
popuitanjepredjaaim:da bi se stvorilidruitvenoprihvatljivi
mi!ovi, dovoljnoje, vidimo, omoguiiti poigravanjerijeiima,
djelovanje ;gre rijeaima, igru .ijeaima. Kao sto (francusko)
lic,Aeznaii u isti mah olabavljen, opuiten. mekan, slab,pla;
trvtako iveiina drugih rijedi ima viseznaaenja,a tu su zna,
denjatoiiko razliiita i nezavisnada njihova usporednaupo,
treba, na primjer u dosjetkama,moze izdzvali iznenadenjea
ujedno su toliko srodna da se iakvo podsje6an.iena jedinstvo
mo:e doZivljavali kao utemeljeno na umu. DruStvenim fantd?-r:makal\e srvdrdku rivirrno ne,vje.nopi.cd o\igurani
su suudesniStvoi podatnost jezika i kulture koji su proizvod
istog drustvenog nesvjesnog nakupijenog u toku vremena.
Montesquieuu ni Aristotel, ni Bodin, ni Chardin, ni vete6asni
Du Bos, ni Arbu(hno!, ni Espiardde la Borde, ni syi oni
>dotad neznani izvofi(( Stoih uaeni ljudi neprekidro otkriva,
ju nisu bili potrebniza to da stvoriosnovnana6elasvojerie

205

dovoljno mu ie bilo da crpe iz sebe

orijq( o podnebljima:rL
jest
nesvjesnogkojeje bilo zajednitko
iz
druatvenog
to
sama,
njemu i svim obmzovadim ljudima njegova dobar?i koje je
jos i sad izvoriste
lto su ga oni mozda vriili na nje'utjecaja(
ga. Ostaje ainjenica da u6ena lradicijx - bududi da drustvenu fantazmu odobrava ili uivriiuJa i jer tjezinu izrazu daje
autoritet i legitimnosl - pripada skupu druStvenihuvjeta ko_
ji omogu6avajuznanstveni mit, njegoYu formu 10 jest znanstveno oblikovan -iezik kakvim se on di6i, a zacjjelo i semo
njegovo poslojanie. Ali i njegovu recepciju: tesko bismo ina'
ce r"/Lmje.i zdsloniiedanod loli,<ihkomenl"loraniie ni po'
mr_
mislio na to da analiziraspecifianulogjku tznanstvene<
podnebljjma'
o
tologijekoja je osob;toIako uodljira u teoriji
a1ije na djelu zacijelou cjelokupnomDuhu zakonal' pod'
Io;nost i susretljivostkakve zahtijevaju legitimna djela udtx
zuju se sa slabljenjem logi6ke budnosti, primjetnim svaki put
i na taj se na_
kada dolazido izfaiaja drultvenonesvjesno,i4
ain iskljuiuje moguinosl da se kao objekt znanosti trelira
ono ato se prikazuje kao objekt k!1ta i subjekt znanosti
ll.Iscryan p opis "iz 1or . . t u1! z i s e n. nos c r : R \ 1 e r c i e r .L a l h 6 o r i ed c '
E! pr il des l o i s ( . R . \ u e d h i s t o i 'el i t
c r r liq! es " j
clina ls de i
'l
'Re lldr i. t s
Graire d e ]n Fnhc e. 5r lodine. s ijeaaij oz u j r k l 9 S s r r . ! 7 l 7 i
l2 ,Altoje u t o dob! pos lojr lx z r is lr poPular !aI e o r i l a .F d n d i s r i n ' k o i u
su g olo lo sli pr ihuiali oida jc r o biLr r c or ij! o u r j e c a j i m !k l i m e I r l ! n l
zdiarlje. na indiriduahu i Lolekli!nu sretu. n! oblik poliliikih reiinrd. na
Drila rno iiarn o z r k oiodar ( ! o. ( ( A. Nier quiol,/ o . . n ) S ! o r l o g i k . u a e _
noe ticnn.njr, roja naeorl ia neprekidno proiiivanF srijera 'iz\or'i (ili
,uiecai.(). posravija- sociolo<kijedn!ko iako ne!njesno - piranie 'originalnosri( (usp. np.. P. vernlate. rd. ct , str' 8l) (Oni i(i komflrrarori koji
;rri.c'. L d" \lon
ar . e. r ' ' , r e e \ ol. ' - \ ! . b r '_ r o r n L L i r r r '_p r i i
n d- jLn
\ e\ "i, i' pe
"r'.o ilczi
'
". .
u M u n e 'q r '_ |
r loie c o. i". J n - , " b l
o r::" .re.rra - , . . "1or ot .
biblior
ec
i
u
nj.
eor
oi
\im id eja nu i n lhz ilo s e
)
li. I o ze mos e 2aFilat ine pr iladx ii is lon t ip! i . s a e l o o t e t n s k a 9 . i e d i t t
J|r? - koj. nnogi .arodfo Ptepznafu | Dthu zal,onz i o kojemu sviedo't
o .ire !eze lzn ed ; r . or ije o r ez im inu ( naPos eo de s F o r i z i n ui )r e o t i j e o p o d
ne bliih . ribro inidn, ! is uodnos i u r ez i s Foloz aj e i n2 e n a .s o $ a j ! 'l 'i m p i f osno_
ir,t.l I i lj. t l ; is o, iir ( o Fod. . bljina r dc i o t 0 l n l - n i ( s l a
'n,".
\! cje lotu Fn c\l onr es q! i. uo\ e, leor ijer ( r s p: ' N l o i p o d n e b l j a1 e t u j e o ( l
l' 1)
$ih dru gih iro ii. . \ l\ .
11 .Do\o ljno ie bac ir ipos ledn! k ls nije s liilbc n i k e r e o d j eo p o d n e b l i i m t r
od SloL eza d r uis en! z nr non. aiji s u z d$uFn i c jL e P h l A d e P r '\ i l l e

206

Atrtor Duha zakone zavreduje dakle da se njegovim ime

nom nazoveposveosobiiefektsimboliakognamelanjakakav
se proizvodi na taj nadin slo se projekcijamxdnistvenelanpredrasudesuperponirapdvid
tazme ili prekonstrukcijama
znanosti koji se postize transferom metoda ili operacrjaneke
razvijenije ili, jednosravno, uglednije nauke. Taj efekt nije
nepoznatni fizici ni biologijiLra izuzetnoplodno tlo nasaoje
u druitvenim znanostima, gdje sada lei postoje nebrojene
,teorije( dobivene mehani6kim oponasanjembiologije i.
osobito,fizikei6.

. D e . c l r r n i C s f i l ) . n r . l i n s d o S k . l e P o l i l i i ki h
H . d e T o u 6 i l l e . P U u r e d uP
z n . r o s t i i d o . j e z l t r i h b i \ l r e n i r t o l i t i a k o o S & r g r n l i j o n o d R . t r z e i o r e'1 ,
dr b! se nrzfeLr lpoliliiltr) trkmeljeion
.n.dp{r.!.,-! pn,c do Ocdp,/irit
p i . r c j r n j r r z j e d n u , r e o r i l u ( . i j r r e p o 'l i e d i c r -i z m e d uo s {! l o s b r i s r n j e p o
vi l $ r i n o d e n j e m h i s r o r i j s N odr e 'e m r i i i r i a k o j i o r t . \ l i r n ! l e s t az x Po \r r e s
i l i o p r r \d !
n u ! k c i . j t r .n ! l i z i k r l n i d e r . r . r i n i z r m . k o j i z t r h r i l . \ r P t i h \ r i i i .
!. i j e u s p o n i \ L j e n o ep o r e r k r 1 r t r k r u t u n k c i l u . u o n | l o m . N l o n t r qu i e u i
p i d a F p i n c i p u f i z i k a l n o sd e i e 'm i n l z m r :" Z a r o n k o j i s e e s a j , l i i t r to n l
sk o g r r z u m d a i d i n . p r l r . d n l o . i a i j e b i p o p r ! \ l i r r j e m o g l o p o s t a t ip o ze l j n o
u i m e p r i r o d n o gp r a \ a . z a p . a \ oj e p r o i ^ o d d r g o g n i z ! u d o k i i p o s l j e d i cr :
o n F u u z a j d m n o no d . o s , \ m n o g l md r L s i n z r k o n i m a : n i i e n j r r i t a i za ko n
z n a a i l ob i s u p f o t s r a v i rsie u i . t l m ! h I o p a e n d u h u . i c l j e : i {o g a b i l e o i j sko
o p t i n d l n o r j e i e n j eb i l o f o r i a l i r g . e . I x 1 ] . 1 . . j . d r k l e o d r e a ir e a p so l u r r
p f a \ d e d ! b i s e o t u \ a o r . f r c o i r l n l t . r . d r l . o r r b i o o . I n e s a v r i e n .( J.
sr.obi.ski, op .,r. nr. s6 . !r)
I j. C. Cfngullhen, /r/;o/cgre .t trtit lllna Cr.t I hi$oit? des scra.es d.
/, rie. Prriz. vrin. 1917.nr l9 ]i
16. Klo dopinos patolo-giiiduha moze se aitati rad wernera Slxrka, Irc
Fun.lane.tr'l Fottts oI So.t / 7ro,-grr (London. Routledge and Kegan.
1962),gdje s priklzuju izrj.sne ndkazne fome organicizf,a (Bluntschli.
Schrille. Lilienfeld) ili mehanictn. (rakrko Parero,rli i clrev, Lundbers
D o d d i I d . ) .A r i s l o j o p t i c i i s t u d i . i . s t o . j u j e n r p i s a l aC t n t h i . E ! g l e R u se l l .
The Canceprat Equilib un in anc.i..n Saci.l Thau-.ht.Ncw Hrven. Yrle
Univesir,v Pres. 1956

201

K A ZA LO IME N A ] P OJMOV A
Adordo 154
Althusser141,177 196
Austi n60 64,89-102,l l l . 129
a u rol net,
!. kapnarGi nbori .kipeF
),
l brmati \i n

dobn {disrinkrivna. Ezlikovna)

l7 19,50,5:, 51,16,j9, 66
anl i ci pi dnjdobi
e
tt64_66
doksa128,l l t | ]4
D u.ro'o.
D urkhei m
29,106,tt0

Bahti n17.79
Bari bar177 196
Batl y68
Beauvoi175
r
Benreni sre
19,6r. 91,I tl
B . rnstei3i
nl
B e i rendonner
61,67
Bloonfield24
B o n (P .)118
B r uno125,42

E ncrev6:17,48
epokh;j )8
eufemi zam
67 69,74_?7,[]. l4l,
t5O

C angui l hem
20?

l i kuhati vnol ?-56

Ftaubent42
forha 61, 66 68. 69, 74 76, 95, '
l 5l . 164 l 67i 1r. cenz!.a,e ule.
nrzam)
Tr(gel o
Freu{jt4l . i 5l

c enzura
65-68.74-75,77 ?8,81, C eor8eI6l
1 43- 175
Gouro! 198
Chanier198
e.amalika(inko.po.irlna)45
c homsky7, 8.2r:
srani ca0i mi r) r0l r04.109 I10,
115 l a?r(v.regi j a)
C onre2l -22
C ondi l l ac:7
115;(v.kl asa)
B rupai 2l -l :l l .1l l
C ornJfi er
60
H abe.mas
22,9t,165
aitanjeI7l 175
habirusUezitni)14,26, 12, 5?, 58,
64,61 68.10,1t 12
Davy28-29
Halbwachs166
denegacija,dnegiranje130 lll,
Hausen42
1 50 l 5l , 156,170
H ei degger
l i t2,t.t6-t75
disrinkcija,
!. odsrupanje.
dobir,stit. here2ar28 8o
vrlednosr
hipe.ko.ekrnosr.lT-48,71, 2

hip okore ktn on47

18 I I : : ( t s !
('zn.nsrfetra(l
mitolog,j!
191,201
Nlonles qui e u1 , 1 1l.9 l - 1 0 6

I1,1.

ine no \an je E5 86. 108 109: ( r .

!!reda. perlornativan)
85* 36.
6 0 63.
inn nlira nje
t0l r 14 . 1ll,llz
kk.zivan je (ra d cr az iv anjal ll0
Niet z s c hel'1 1 , 1 5 8 .1 6 3 . l 7 S . l 9 l
obr ed( ni)59 . S 6 .9 1 . l 0 i 1 l '1
. . ir o\ anje 1 2 9 : ( 1 . m l r i f e n a c i ] a .

k"pitxi. jeziani ll. lr

lE. .10. .15.
51 5 6: (v. ko m pdenc lj! . per f ol
mativan l: sin boliak i 59- 63. 87.
91 . I l7 I19 . r 19 110.l7l. l3f
(d ruil\enil
lll
il5
kla sa
l]6-lll
(.li2ija (slilisiia k a)70
[.op etcnciia 55- ) 6: iv k ] pnr l

ods r upanje3 6 , t 9 i ( \ . r u s r o t u k )
1ll. l6N: O do
or r odok s ii a l l l

pe. lor m lt iv a n 5 j . 5 9 - 6 4 , 8 6 8 7 .
89 t 01. l 1 l . I l 9 1 2 1 ,I 2 8 , 1 3 5 :

pogr da78. l 0 E ; ( \ . u r r e d a )
l,.ntu rnciia (lo nk ur enr s ld bor bil
ko rektno slrl, 6 5 6?. ?l: ( v . hiFer
lore ktn ost.h ipot or elr nos r )
ku no azij. 6 s: (r. uliudnon)
L ab ov 1 3.la . 75 , 16,77

lr
19.
djelo\trnie
r olir iak o
ll7 l lr r
l)olje, jezi.no '15 50i knlze\no
40 50r ( v . c c n z u r a . l r t i <l e )
t or t par ol6 3 , 6 5 .8 7 . 8 9 . 9 1 , 1 0 7 ,I 1 3 .
14.1.166; (v. mincrerij)

n rag ija1 06 .l09 i( \ . penor m al^nn)

n lnifcna cila I:0 - lll:
l\ of ic ir e

predsta!ljanje 86-8?, 89. 99. Ili.

lr 5 13 8
pG dt idanj e I l 8 , l 3 l - l 3 E
72,76
pihr ar ljiv o s t 6 1 6 5 , r l
pr iz na\ . nie i 1 , 3 1 . 4 6 - 4 7 , 5 1 .
55 56. 5 9 6 0 . 6 1 , 6 7 , l l 7 , 1 3 l i
(\,. kapnal. slnboliali): raskorat
izmedu priznalania i Poznavujl
, 16 1?. 5 5 . ? 3 , 9 5 - 1 0 2 , I l 9

\l.r\ 1 5.1 09 .!1. 1.lJ l. 177 100

Dij.n jan le lezlt! r i io

r as k or ak5 4 r ( r o d r r u P a n i e )

limlt (emn ica ) l 0l 105. 109 ll0.

11 5 l1 8: (!. r c g' . r a)
lirursi.ja(kriz! hure,je) qi l0l

21 0

R eboull 18
Recanari
6l
e gi j a l 15-126.19?-20?
rel i si j al ?-19.97-l 0l
Richardson
l7l
R inger164
RuwetE6

ri j eto(rj er* .i hel si s)71.?6-73

rrubeckoj.l7
8l , l i l l :un it i
rrri S l e1.1.11.37.51
kaci j !rrti na10-13,57
Turner l0l

uljudnost80. lll: (!. kunolzija)

uoblialvlnj.
65-66,
67-6r
S a .[e 162.175
71 ?5, tJ4 t.16,15].t64-1 6S a u5sure7,8,22-13,14.16,18,89. (t cenzuo.eufemi zam)
150
uvred!6t 6r,6.1.36:(v.pogr da)
s chmi rtI50
S c hopenhauer
ll2
\rn cennep103
S c hramm
64
D \!tni ( j ezi k59.6j , I,l t, l 7?_ t 96
sluZben(oficijelanlll :6. rl 5s
vrndryis t6
6 2,66,70,74,76,86.r-. et. t:r!
ri eroj arnon
i ]6_| ]8
144
tierclanje,r p.iznavanje
Spranger164
\rijednon {distinkrivna,
azlikovna)
S t arobi rsl204
i
t5. ro,.r.r r.i a.j t
i t,5a,5.
S t rn161
70,80.t6l
s t i l 15.16.41,48.49.51,80.9r. l l
a ai kul atomi sti77
l S0
\\.b.r t9.j S . l ]9, t7t. l ?4
S t i rner1.11
$horf t9
sublimi.aije| 5.li (v. eur'emiz!n)
\u sretl j i von 5l -5.1. 57, 6zl srrl s1tl njle:.70-71
(rerori ka
l l l -112
znanstvenosr
znansl ver o\
ti ) t3t, 197 107
reo.i j a (u.i ndk reoi F) 86. l l 8.
7!i e (i j ezi .n! dj ehrnost)
l l l -117
31.71, 30

2t1