2a. Detaljnije Kroz Obrazloženje - Kaznena

Vrijedi na dan: 05.10.2017.
Špranca za građansku presudu
1-P-123/13-25 Commented [S1]:

•1 - redni broj suca kojem je predmet dodijeljen u rad
Obrazloženje •P- kratica naziva upisnika u kojem je upisan spis
•123 – redni broj upisa
1. činjenični navodi iz tužbe + predmet tužbenog zahtjeva (samo konačni zahtjev; glavna stvar + kamate + • 13- godina u kojoj je spis unesenu upisnik
trošak + kamate na trošak); npr. Na temelju takve činjenične osnove tužitelj traži da sud donese presudu kojom će •25- podbroj
utvrditi da je prestala njegova obveza... Tužitelj u tužbi navodi ili tvrdi...;
2. činjenični navodi iz odgovora na tužbu – što tuženik osporava, što priznaje + što predlaže te je li eventualno
podnio protutužbu; npr. U cijelosti se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu; tuženik u cijelosti osporava osnovu i visinu
tužbenog zahtjeva; u odgovoru na tužbu tuženik je priznao [što], istaknuo je prigovor [prijeboja/zastare] te osporio
[što]. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka tuženiku. Tuženik je tijekom postupka kod istog
suda podnio protutužbu kojom zahtijeva xx uz naknadu troškova postupka tuženiku ;
3. nabrojiti dokaze koje je sud izveo radi utvrđivanja odlučnih činjenica (list xx spisa) – poredak: uviđaj,
isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka; npr. Sud je radi utvrđivanja činjenica važnih za Commented [S2]: Ne mora nužno ovako biti, mora biti logično
donošenje odluke... Poduzeo uviđaj, saslušao svjedoka, izveo dokaz vještačenjem, izveo dokaz saslušanjem stranaka ,
razgledao spis predmeta pod poslovnim brojem...;
4. tužbeni zahtjev je osnovan/nije osnovan/djelomično je osnovan;
5. navođenje činjenica koje su nesporne među strankama – npr. Među strankama je nesporno... Ali, pogrešno
je koristiti formulaciju „nesporno utvrđeno“!;
6. navođenje činjenica koje su sporne među strankama;
7. koncizno navođenje sadržaja pojedinih dokaza – svojim riječima; kod dokaza saslušanjem stranaka, s
obzirom da se u pravilu obje stranke saslušavaju, trebalo bi reći i zašto nije saslušana jedna od njih (npr. nije se jedna od
stranaka pojavila iako je bila uredno pozvan);
8. ocjena izvedenih dokaza te njihovo povezivanje s odlučnim činjenicama – treba opisati činjenično stanje
koje je sud utvrdio i dati razloge zbog čega je i na temelju kojih dokaza sud utvrdio upravo te činjenice; treba dati
razloge zbog čega smo neke dokaze prihvatili, a zbog čega druge nismo prihvatili; isprave – čl. 230. ZPP-a; npr.
Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave, kao i iskaz tuženice koji je u bitnome sukladan materijalnim
dokazima izvedenim tijekom postupka, temeljem kojih je utvrđeno...
Sud je nadalje prihvaćanjem iskaza tuženice kao životog, logičnog i uvjerljivog utvrdio da...
Iz tako izvedenih dokaza proizlazi... Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave, s tim da je dokaznu
snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima i odredbama zakona.
Što se tiče iskaza stranaka, isti su u bitnome suglasni i u skladu s materijalnim dokazima izvedenim tijekom postupka,
tako da je sud iste prihvatio kao istinite (s time da nije prihvatio kao istinitu tvrdnju tuženika da je --- jer o tome tijekom
postupka nije priložio bilo kakav dokaz.
Iskazi saslušanih svjedoka su o pravno relevantnim činjenicama suglasni.
Jedino se razlikuju u tome da li je …
Iskaze navedenih svjedoka sud je prihvatio jer su objektivni, logični i životni te u skladu s ostalim dokaz ima provedenim
tijekom postupka...
Sud je prihvatio iskaz imenovanog svjedoka ocijenivši njegov iskaz istinitim i vjerodostojnim.
Naime, svjedokinja je iskazivala o činjenicama vezanim uz obavljanje svoje službe i kao takva je nezainteresirana za
ishod ovog postupka, a njezin je iskaz i u skladu s preostalim dokazima izvedenim u ovome postupku...
S obzirom da su iskazi svjedoka proturječni i ne potvrđuju navode xxx iz tužbenog zahtjeva/odgovora na tužbu sud ih
nije prihvatio jer su nelogični, neistiniti i proturječni...
Ovaj sud smatra da su nalaz i mišljenje vještaka izrađeni stručno i objektivno/nepristrano u skladu s pravilima struke te
na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi;
Vrijedi na dan: 05.10.2017. Špranca za građansku presudu
9. podvođenje pod materijalno pravo – pravilno utvrđeno činjenično stanje, na način kako je to opisano u
prethodnoj točki, treba povezati s pravnim pravilom; npr. Prema čl. 219. u vezi sa čl. 7. ZPP-a svaka stranka dužna je
iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika. Ako na
temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice sud će zaključiti
primjenom pravila o teretu dokazivanja. Tijekom postupka, tuženik na kome je teret dokaza tvrdnji kojima pobija
navode tužitelja nije dokazao da nije dužan platiti izvršenu uslugu. U prilog tim tvrdnjama nije predložio ili u spis
priložio bilo koji dokaz, pa sud, a temeljem čl. 221.a ZPP-a zaključuje da ne postoje okolnosti koje oslobađaju tuženika
obveze platiti tužitelju obavljene usluge. Stoga ovaj sudnalazi da predmetna tražbina tužitelja postoji t e da je tužbeni
zahtjev osnovan;
10. treba navesti koje dokaze uopće nismo izveli i zašto – npr. ako je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i
raspravljeno pa je sud odlučio da nije potrebno provoditi daljnje dokaze; sud nije prihvatio dokazni prijedlog jer
smatra da su sve činjenice u postupku dovoljno utvrđene; odbijen je dokazni prijedlog xxx, sukladno članku 292. st. 4.
ZPP-a, jer je sud, sukladno članku 220. st. 2. ZPP-a, ocijenio kao nevažan / jer je stranka te činjenice priznala pa ga
valjalo odbiti temeljem članka 221. st. 1. ZPP-a / te činjenice zakon pretpostavlja sukladno čl. 221. st. 3. ZPP-a / su
iste općepoznate pa ih je sud odbio sukladno čl. 221. st. 4. ZPP-a; sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanja
tužitelja/tuženika [ime prezime] jer isti nije pristupio sudu radi davanja iskaza iako je bio uredno pozvan, pa ga sud
nije niti mogao saslušati. Pri tome valja naglasiti da je sud takvo ponašanje tužitelja/tuženika posebno cijenio sukladno
čl. 269.st.2. ZPP-a.
11. „Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci.“;

12. navesti prigovore (zastara, legitimacija i sl.) stranaka i donijeti odluku o njima;
13. ako postoji zahtjev za kamate koji se tiče glavnog potraživanja, treba obrazložiti zašto ga dosuđujemo ili
ne dosuđujemo – ako kamate odbijamo za neki period, moramo obrazložiti zašto smo to napravili;
14. rješenja – ako smo ih naveli u izreci, ovdje ih kratko obrazložimo; npr. privremene mjere – čl. 502. g. ZPP;
15. odlučujemo o troškovima na određeni zahtjev stranke koji se mora postaviti do zaključenja glavne
rasprave (članak 164. ZPP-a) – navodimo VPS, članke 154., 155. ZPP-a, Tarifu; npr. Odluka o troškovima postupka
temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992,
112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008 ; dalje u tekstu: „ZPP“),
sukladno kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove, u vezi s
odredbom članka 155. stavka 2. ZPP, prema kojoj ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove,
odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi. Sukladno Tbr. 7. stavku 1. točki 2. alineji 7. Tarife o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 148/2009), odvjetniku pripada... što obračunato s
vrijednošću boda s paušalom od 10,00 kuna za jedan bod iznosi 2.000,00 kuna, a uz PDV 2.500,00 kuna;
16. mjesto i datum objavljivanja odluke – npr. Zagreb, 1. listopada 2016.;
17. ime i prezime suca, v.r.;
18. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude/ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15/8 dana
računajući od dana održavanja ročišta za objavu presude ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju tog
ročišta, odnosno od primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o tom ročištu. Žalba se
podnosi u (broj) primjerka/aka putem ovog suda Županijskom sudu;
19. DNA.
GRB REPUBLIKE HRVATSKE, REPUBLIKA HRVATSKA,

[naziv suda],
[sjedište suda/stalne službe],
poslovni broj i podbroj,
U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E ,
P R E S U D A (i / il i R J E Š E NJ E),
[naziv suda], po sucu xx, (na temelju prijedloga sudskog savjetnika xx), u pravnoj stvari tužitelja xx, OIB: xx, iz xx, xx,
zastupanog po punomoćniku xx, OIB: xx, odvjetniku u xx, xx, protiv tuženika xx, OIB: xx, iz xx, xx, zastupanog po
punomoćniku xx, OIB: xx, odvjetniku u xx, xx, radi/zbog xx // te po protutužbi tužitelja xx, OIB: xx, iz xx, xx,
zastupanog po punomoćniku xx, OIB: xx, odvjetniku u xx, xx, protiv tuženika xx, OIB: xx, iz xx, xx, zastupanog po
punomoćniku xx, OIB: xx, odvjetniku u xx, xx, radi/zbog xx, // nakon održane javnei glavne rasprave/glavne rasprave
uz odsutnost javnosti zaključene dana xx, u prisutnosti xx, dana xx
p r e s u d i o je (ili r i j e š i o j e)
PRIHVAĆANJE TZ U CIJELOSTI
(isplata/stjecanje bez osnove/naknada štete)
I. Nalaže se tuženiku xx isplatiti tužitelju xx iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima)(sa zateznom
kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) od xx (...) do isplate, ...), u roku od xx dana.
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem tužitelj xx zahtijeva isplatu zateznih kamata na iznos od xx
kuna (navesti novčani iznos slovima) od dana xx pa do dana xx.
III. Nalaže se tuženiku xx naknaditi tužitelju xx troškove postupka u iznosu od xx kuna (navesti novčani iznos
slovima)(sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) od xx (...) do isplate, ...),
u roku od xx dana.
IV. Odbija se zahtjev tuženika xx za naknadu troškova postupka u iznosu od xx kuna (navesti novčani iznos
slovima) kao neosnovan.
(pobijanje dužnikovih pravnih radnji)

I. Utvrđuje se da je bez pravnog učinka prema tužitelju xx ugovor o xx od xx sklopljen između prvotuženika xx
kao xx i drugotuženika xx kao xx, u dijelu potrebnom za namirenje novčane tražbine tužitelja xx u iznosu od xx kuna
(navesti novčani iznos slovima), te je drugotuženik xx dužan trpjeti namirenje navedene novčane tražbine tužitelja xx iz
cijene postignute prodajom xx.
ili
I. Bračni ugovor koji su dana xx sklopili prvotuženik xx i drugotuženik xx, ovjeren xx od strane javnog
bilježnika xx pod brojem xx, a kojim je prvotuženik xx prenio drugotuženiku xx [opis nekretnine/pokretnine] gubi
učinak prema tužitelju xx, u dijelu potrebnom za namirenje tražbine tužitelja xx prema prvotuženiku xx u iznosu od xx
kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos
slovima) od xx (...)do isplate, ...).
II. Drugotuženik xx je dužan dopustiti tužitelju xx da svoju tražbinu prema prvotuženiku xx, u iznosu od xx kuna
(navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima)
od xx (...)do isplate, ...), namiri prodajom [opis nekretnine/pokretnine].
(utvrđenje vlasništva)
I. Utvrđuje se da je tužitelj xx vlasnik nekretnine upisane u zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koju u naravi čini xx,
ukupne površine xx.
II. Prvotuženik xx i drugotuženik xx su dužni trpjeti da se osnovom ove presude tužitelj u zemljišnim knjigama
uknjiži kao vlasnik predmetne nekretnine uz brisanje njihovog prava vlasništva.
/II. Nalaže se tuženiku xx predati prvotužitelju xx i drugotužitelju xx valjanu tabularnu ispravu podobnu za
prijenos i upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana, a u suprotnom će takvu ispravu zamijeniti
ova presuda.
(smetanje posjeda/posjeda prava)

I. Utvrđuje se da su prvotuženik xx i drugotuženik xx smetali tužitelja xx u posljednjem mirnom posjedu [navesti
o kakvoj se pokretnini/nekretnini radi – npr. stan] upisanog u zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koji u naravi čini xx,
ukupne površine xx, na način da su dana [navesti datum] ...
ili
I. Utvrđuje se da je tuženik xx smetao tužitelja xx u posljednjem posjedu prava služnosti prolaza preko sjevernog
dijela (točno opisati smetanje – prepisati iz tužbenog zahtjeva).
3
II. Nalaže se prvotuženiku xx i drugotuženiku xx uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, u
roku od 8 dana.
III. Zabranjuje se prvotuženiku xx i drugotuženiku xx takvo ili slično smetanje ubuduće.
(zaštita vlasništva – iseljenje i predaja u posjed)

I. Nalaže se tuženiku xx iseliti iz poslovnog prostora koji se nalazi u prostorijama tužitelja xx u prizemlju (točno
opisati) te predmetni prostor predati u posjed tužitelju xx slobodan od osoba i stvari.
(hipotekarna tužba)
I. Nalaže se tuženiku xx dopustiti namirenje iz vrijednosti založene nekretnine upisane kao k.č.br. xx, u naravi
xx, u zk.ul.br. xx, k.o. xx, zalogom osigurane tražbine tužitelja xx u iznosu od xx kuna (navesti novčani iznos slovima)
(sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) od [navesti datum](...) do isplate,
...).
II. Određuje se sudska prodaja nekretnine upisane kao k.č.br. xx, u naravi xx, u zk.ul.br. xx, k.o. xx, radi
namirenja zalogom osigurane tražbine tužitelja xx u iznosu od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) od [navesti datum](...)do isplate, ...).
(raskid ugovora)
I. Raskida se ugovor o xx od dana xx sklopljen između tužitelja xx kao xx i tuženika xx kao obdarenika, ovjeren
dana xx od strane javnog bilježnika xx pod brojem xx, a kojim je tužitelj xx prenio tuženiku xx [opis npr. nekretnine].
II. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog i posjedovnog stanja na [opis nekretnine] kakvo je bilo prije
sklapanja ugovora o xx od dana xx, odnosno prije nego je tuženik xx na osnovi predmetnog ugovora o xx ishodio upis
prava vlasništva na [opis nekretnine] u ½ dijela na svoje ime.
DJELOMIČNO PRIHVAĆANJE TZ
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od xx kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
kamatom tekućom (na iznos od xx kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od
xx dana.
Savjet: Odmah na početku potrebno namjestiti margine širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg, desnog i lijevog ruba papira.
Cijela presuda se piše bez proreda, s time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izreka i obrazloženje) trebaju biti vidljivo
odvojeni. U okviru obrazloženja se smije (i dapače, uputno je) koristiti tabulator radi uvlačenja teksta kako bi se
označili pojedini ulomci.
Gore lijevo: GRB REPUBLIKE HRVATSKE, Republika Hrvatska, [naziv suda], [sjedište suda/stalne službe] (zakon
šuti o tome treba li naziv suda i sjedište suda/stalne službe pisati velikim ili malim slovima; što se tiče sjedišta, u pravilu
se pišu samo ulica i broj).
Gore desno: poslovni broj i podbroj, uključujući redni broj suca kojem je predmet dodijeljen u rad, koji se nalazi ispred
kratice naziva upisnika u kojem je upisan spis (npr.: „Poslovni broj: 1-P-123/13-25“), i to na svakoj stranici. Ako se iz
spisa ne može utvrditi podbroj, treba staviti „XX“ ili nekakvu drugu oznaku kako bi ocjenjivači znali da smo upoznati s
time da treba navesti i podbroj (npr.:„Poslovni broj: 1-P-123/13-XX“).
Numeriranje stranica treba započeti od druge stranice, i to na vrhu stranice na sredini.
Ispod u sredini velikim rastavljenim slovima stavit će se (zakon šuti o tome treba li podebljati slova):
U I M E R EP UB LI KE H R V ATS KE
P R ES UD A
( i/ il i
R J EŠ ENJ E)
Općinski (građanski) sud u [grad], po sucu [ime i prezime suca pojedinca– muška imena i prezimena se dekliniraju, dok
se kod osoba ženskog roda samo imena dekliniraju, no ne i prezimena; ne dodaje se „kao sucu pojedincu“;
trebalo bi i u pisanju presuda poštivati rodnu jednakost kod svih procesnih uloga, pa tako, ako se radi od osobi ženskog
roda, dozvoljeno je pisati: sutkinja, tužiteljica, tuženica itd.],
(na temelju prijedloga sudskog savjetnika [ime i prezime sudskog savjetnika]),
u pravnoj stvari tužitelja [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja], OIB: [navesti OIB], iz[mjesto prebivališta ili
boravišta, odnosno sjedišta], [adresa prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta],
zastupanog po1 punomoćniku [ime i prezime punomoćnika], OIB: XX, odvjetniku u [mjesto sjedišta], [adresa
sjedišta](ako je iz spisa vidljiva npr. punomoć kojom se ovlašćuju svi odvjetnici iz zajedničkog ureda – dovoljno je
napisati samo jednog od ovlaštenih odvjetnika – npr. „... odvjetniku iz zajedničkog odvjetničkog ureda u...“),
protiv tuženika [ime i prezime, odnosno naziv tuženika], OIB: [navesti OIB], iz [mjesto prebivališta ili boravišta,
odnosno sjedišta], [adresa prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta], zastupanog po punomoćniku [ime i prezime
punomoćnika], OIB: XX, odvjetniku u [mjesto sjedišta], [adresa sjedišta],
[navesti kratku oznaku predmeta spora– npr. radiisplate, utvrđenja vlasništva, raskida ugovora,zbog smetanja posjeda],
//te po protutužbitužitelja[ime i prezime, odnosno naziv tužitelja], OIB: [navesti OIB], iz [mjesto prebivališta ili
boravišta, odnosno sjedišta], [adresa prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta], zastupanog po punomoćniku [ime i
prezime punomoćnika], OIB: XX, odvjetniku u [mjesto sjedišta], [adresa sjedišta],
protiv tuženika [ime i prezime, odnosno naziv tuženika], OIB: [navesti OIB], iz [mjesto prebivališta ili boravišta,
odnosno sjedišta], [adresa prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta], zastupanog po punomoćniku [ime i prezime
punomoćnika], OIB: XX, odvjetniku u [mjesto sjedišta], [adresa sjedišta],
[navesti kratku oznaku predmeta spora – npr. radi isplate, utvrđenja vlasništva, raskida ugovora, zbog smetanja
posjeda] (ne možemo govoriti o protutužitelju i protuženiku budući da ZPP ne koristi takve zakonske izraze),
1Općinska državna odvjetništva zastupaju RH u postupcima pred općinskim sudom, ako nije drukčije određeno.
5
//nakon održane javnei glavnerasprave/glavne rasprave uz odsutnost javnosti
zaključene dana [navesti dan zaključenja – mjesec će se označiti nazivom; nema nule ispred jednoznamenkastih rednih
brojeva; to je datum zadnje održanje glavne rasprave koja je vidljiva iz spisa],
u prisutnosti/nazočnosti [naznaka stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali – je li
potrebno navoditi imena i prezimena stranaka, zastupnika i punomoćnikaili samo njihoveprocesne uloge? Na seminaru
sam pisala imena i prezimena – ništa nije bilo križano, a i čini se da je to neka praksa. Ostali podaci kao npr. OIB,
prebivalište itd. se svakako ne navode; navode se i umješači, ako ih ima; zapisničar se ne navodi; ako se navodi
odvjetnički vježbenik mora se naznačiti u zamjenu za kojeg odvjetnika prisustvuje glavnoj raspravi),
dana [dan kada je presuda donesena – to je datum kada je zakazano ročište za objavu]
p r e s u d i o je2
Sud uvijek odlučuje sukladno članku 2. ZPP-a:
„U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. “
Slijedom navedenog, svaka promjena tužbenog zahtjeva je strogo zabranjena. Treba odlučiti o konačno postavljenom
tužbenom zahtjevu, odnosno onom koji je bio u trenutku zaključenja glavne rasprave.
Vrste presuda s obzirom na sadržaj:
a) kondemnatorne = nalaže se učiniti, trpjeti ili propustiti; nepotrebno nalagati „pod prijetnjom ovrhe“ s obzirom da
je takva presuda po samom zakonu ovršna isprava; mora se ostaviti paricijski rok koji ovisi o karakteru
činidbe/vrsti spora;
sud o tome odlučuje po službenoj dužnosti – ako posebnim propisima nije drugačije određeno,
kod novčanih činidbi rok iznosi 15 dana, a kod nenovčanih može biti i dulji; rok za izvršenje činidbe počinje
teći prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je naloženo izvršenje;
u mjeničnim i čekovnim sporovima, u postupcima pred trgovačkim sudovima, u parnicama iz radnih

sporova te u sporovima male vrijednosti (10.000,00/50.000,00 kn pred trgovačkim sudovima), taj rok iznosi
osam dana;
u parnicama zbog smetanja posjeda rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud će odrediti
prema okolnostima pojedinog slučaja (u pravilu 8 dana);
u platnom nalogu sud će izreći da je tuženik dužan u roku od osam dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima
u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe zajedno s troškovima koje je sud
odmjerio ili u istom roku podići prigovore protiv platnog naloga;
b) deklaratorne = utvrđuje se sadržaj postojećeg pravnog odnosa (članak 187. stavak 1. ZPP-a: „Tužitelj može u
tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost
odnosno neistinitost kakve isprave.“);
c) konstitutivne = stvaranje pravnih odnosa koji dotle nisu postojali – bilo da proizvodi nove, bilo da preinačuje,
ukida ili poništava postojeće pravne odnose (npr. razvod braka).
Najčešće pogreške kod pisanja izreke:
1. prekoračenje tužbenog zahtjeva;

2. izreka presude nerazumljiva te time nepodobna za ovrhu;
3. izostanak odluke o kamatnoj stopi;
2 Piše se malim rastavljenim slovima bez podebljavanja.

4. pisanje novčanih svota samo brojevima – novčane svote pišu se i slovima isključivo u izreci, no ne i u
obrazloženju;
5. pisanje mjeseci brojevima;
6. nejasno je u kojem se dijelu odbija tužbeni zahtjev;
7. izostanak roka za dobrovoljno ispunjenje činidbe kod kondemnatornih presuda – sud o paricijskom roku odlučuje
po službenoj dužnosti.
A) PRIHVAĆANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA:
Prepisujemo tužbeni zahtjev koji se tiče glavne stvari uz potrebne modifikacije: utvrđuje se, nalaže se...Smijem li
ispravljati u tužbenom zahtjevu pravopis, tipfelere, pogrešnu upotrebu zakonskih izraza; što ako piše „Tuženik je
dužan...“?Ako je tužitelj u tužbenom zahtjevu naveo pravnu osnovu ili činjenice, njih izostavljamo u izreci. Naime,
izreka mora biti jasna i neopterećena činjenicama i pravnom osnovom.
Ni u kojem slučaju ne primjenjujemo metodu pisanja izreke kakva se koristi kod odbijanja tužbenog zahtjeva – dakle
nije dozvoljeno prihvaćati tužbeni zahtjev na način da se navodi: „Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi: „...
prepisivanje tužbenog zahtjeva...“ (vidjeti pod C. Odbijanje tužbenog zahtjeva).
Sud također mora odlučiti o kamatama i trošku, kao i o kamatama na trošak (ovo je upitno jer dosta sudaca smatra da
ne treba dosuđivati kamate na trošak), ako su takvi zahtjevi postavljeni.
U slučaju da traži kamatu, tužitelj mora navesti otkad traži kamatu, no pored toga ništa drugo nije dužan navesti s
obzirom da se radi o primjeni materijalnog prava. Sud dakle odlučuje o kojoj se kamatnoj stopi radi ovisno o
vremenskom periodu koji je obuhvaćen tužbenim zahtjevom.
U izreci se ne navodi članak temeljem kojeg se određuje kamatna stopa, već se predmetna odredba mora prepisati.
ISPLATA / STJECANJE BEZ OSNOVE / NAKNADA ŠTETE
a) GLAVNA STVAR
I. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika– u izreci se isključivo navode imena i prezimena
te procesne uloge stranaka, no ne i ostali podaci]isplatiti tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] iznos
od[navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovimabez razmaka npr. dvjestodvadesetkunačetrdesettrilipe –
pisanje novčanih iznosa slovima se isključivo odnosi na izreku, no ne i na obrazloženje) (sa zateznom kamatom
tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum – mjesec će se
označiti nazivom; nema nule ispred jednoznamenkastih rednih brojeva](...)do isplate, ...), u roku od[navesti brojkom
paricijski rok] dana (paziti o kojem se paricijskom roku radi ovisno o karakteru činidbe/vrsti spora; paricijski rok
nije potrebno pisati slovima).
b) KAMATE
Paziti je li tužitelj uopće tražio kamatu. Ovisno o vremenskom periodu koji je obuhvaćen tužbenim zahtjevom, stope
zateznih kamata glase kako slijedi:
- Zakon o kamatama
- od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2007. godine po stopi od 15% godišnje(članak 1. Uredbe o visini stope zatezne
kamate);
- od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine,prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem
eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za osam postotnih poena (kada se radi o odnosima iz trgovačkih ugovora i ugovorima između trgovca
i osobe javnog prava), odnosno pet postotnih poena (kada se radi o ostalim odnosima);
- od 1. kolovoza 2015. godine do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena (kada se radi o
odnosima iz trgovačkih ugovora i ugovorima između trgovca i osobe javnog prava), odnosno tri postotna poena
(kada se radi o ostalim odnosima) – ni slučajno pisati postotne poene brojkom niti koristiti „%“.
7
Paziti ako je iznos glavnog zahtjeva veći od glavnice, odnosno ako je utužen zbroj glavnice i kamata jer zatezne
kamate teku isključivo na glavnicu.
Ako su kamate postavljene od krivog/ranijeg datuma, u tom dijelu odbijamo tužitelja.
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva u dijelu u kojem tužitelj [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] zahtijeva
isplatu zateznih kamata na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) od dana [navesti
datum] pa do dana [navesti datum koji prethodi datumu od kojeg je priznata kamata].
Iako je temeljno načelo imovinskog prava da se na nastanak, promjenu i prestanak obveznog odnosa primjenjuje pravo
koje je vrijedilo u trenutku nastanka tog obveznog odnosa, ipak je ono djelomično derogirano i to s prisilnim
propisima. Naime, na trajne pravne odnose primjenjuju se prisilni propisi koji su derogirali propise koji su bili na snazi
u vrijeme nastanka tog pravnog odnosa, i to se načelo primjenjuje i na obvezu plaćanja kamata. Predmetno pravilo nije
u sukobu s načelom zabrane retroaktivnog djelovanja zakona, jer ono isključuje primjenu novog propisa na pravne
odnose koji su dovršeni, ali ne i na trajne pravne odnose. Dakle, zatezna kamata ne teče sukladno prisilnom propisu
koji je bio na snazi u vrijeme nastanka obveznog odnosa niti u vrijeme dolaska dužnika u zakašnjenje, već se mijenja
ovisno o prisilnim propisima koji su na snazi od vremena dolaska dužnika u zakašnjenje pa sve do ispunjenja obveze.
Predmetno tumačenje je i u skladu s prirodom zateznih kamata, jer su one naknada za korištenje tuđeg novca te se
stoga s vremenom, pod utjecajem tržišnih uvjeta ta naknada mijenja.
Kamate kod popravljanja štete:
Popravljanje imovinske štete
Kad dospijeva obveza naknade imovinske štete? Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete
(članak 1086. ZOO). Kamate teku od prvog sljedećeg dana od dospijeća. Postoji prije svega obveza uspostave
prijašnjeg stanja, a tek onda kada uspostava nije moguća ili nije moguća u potpunosti, nastaje obveza naknade u novcu.
Prema čl. 1089. ZOO-a, sud visinu naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke,
izuzevši slučaj kad zakon određuje drukčije. Dosuđenjem naknade štete prema cijenama u vrijeme donošenja sudske
odluke uspostavlja se prijašnje stanje jer se dosuđenim iznosom oštećenik može obeštetiti tako da popravi oštećenu
stvar ili kupi novu. Zbog toga se i ne mogu zahtijevati zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete od dana kad je
šteta nastala, kako je to predviđeno čl. 1086. ZOO-a, jer bi se u tom slučaju naknada vrednovala dva puta, jedanput
cijenom oštećene stvari u vrijeme donošenja sudske odluke i drugi put kamatama od dana nastanka štete.
Međutim, u slučaju ako je oštećenik sam popravio stvar ili kupio drugu, odnosno o svom je trošku popravio prije nego
što je sudska odluka donesena, šteta i dalje postoji samo što je izražena u novčanom obliku i sastoji se od izdatka koji je
oštećenik imao za popravak ili nabavu nove stvari. Obveza naknade štete je dospjela u trenutku kad je oštećenik
otklonio štetu i od toga trenutka počinju teći zatezne kamate. Posljedica štete će se otkloniti isplatom novčane
naknade u visini izdataka koji su bili potrebni da se šteta sanira, a zatezna kamata će predstavljati iznos naknade štete
zbog nemogućnosti korištenja novca od dana dospjelosti štete do isplate.
Popravljanje neimovinske štete
Kad dospijeva obveza pravične novčane naknade?Obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja
pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga (npr. šteta koja je nastala od uzroka koji je postojao
ranije). To znači da štetnik, odnosno odgovorna osoba za svoju obvezu da oštećeniku naknadi štetu koja je do tada
nastala, saznaje tek kad mu bude postavljen zahtjev, odnosno tužba. Sukladno sudskoj praksi, obveza pravične
naknade dospijeva kada su poznate posljedice štetne radnje, odnosno kada su poznati svi elementi štete, uključujući i
njezin opseg – npr. nakon završenog liječenja ozlijeđenog oštećenika, odnosno stabilizacije njegovoga zdravstvenog
stanja. Kamate teku od prvog sljedećeg dana od dospijeća.
DEVIZE:
Neovisno o tome što valuta glavnice nije izražena u kunama, kada dužnik dolazi u zakašnjenje obvezan je platiti i
zatezne kamate i to u valuti glavnice (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci II Rev- 65/90 od 11.9.1990.). No,
kako nije bilo izričitog propisa o tome kolika je kamatna stopa u slučaju zakašnjenja s ispunjenjem tražbine koja glasi
na stranu valutu, sudska praksa zauzela je, nakon novele čl. 277. st. 1. ZOO-a iz 1989., stav da je dužnik obvezan platiti
zatezne kamate po stopi koju banka u mjestu ispunjenja plaća na devizne štedne uloge po viđenju u valuti koja je bila
valuta ugovora.
Zakon o kamatama – do 1. siječnja 2006. godine
Temeljem čl. 1. Zakona o kamatama (Narodne novine br. 94/04 od 12.7.2004.), određen je predmet tog zakona te je
navedeno da on uređuje obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u slučaju kada dužnik kasni s ispunjenjem novčanih
obveza, a pod time se smatraju i porezi, prirezi, carine, pristojbe, doprinosi i drugi javni prihodi, te uređuje najviše
dopuštene stope ugovorne kamate u novčanim obvezama između pravnih, te pravnih i fizičkih osoba koje stupaju u
vjerovničko-dužničke odnose kao i obračunavanje i plaćanje kamata na više plaćene javne prihode.
Iako sam Zakon o kamatama ne pravi razliku između potraživanja u domaćoj i stranoj valuti, već spominje samo
novčane obveze, ipak je sudska praksa zauzela shvaćanje da se njegove odredbe primjenjuju samo kada je riječ o
obvezama u domaćoj valuti.
Uredbe o visini stope zatezne kamate – od 1. siječnja 2006. godine
ZOO 2005 je u članku 22. stavak 4. izričito propisao da se odredbe tog zakona o kamatama primjenjuju na sve
novčane obveze neovisno o valuti u kojoj su izražene. Posljedica ovakvog uređenja je da na novčane obveze izražene
u stranoj valuti teku kamate po istim stopama i po istim pravilima kao i za obveze u domaćoj valuti, dakle više nema
razlike u stopama koje se primjenjuju ako dužnik kasni s ispunjenjem obveze izražene u kunama i kada kasni s
ispunjenjem tražbine izražene u stranoj valuti.
a) EUR:
I. Nalaže se tuženicima xxx solidarno isplatiti tužiteljici xxx iznos od 110.000,00 EUR (navesti novčani iznos
slovima) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate (tada kamate teku
na glavnicu u stranoj valuti), i to sa zateznom kamatom tekućom na iznos od 110.000,00 EUR-a (navesti novčani
iznos slovima) od [podnošenja tužbe] do 31. prosinca 2005. godine po stopi koju ovlaštena banka u mjestu ispunjenja
plaća na devizne štedne uloge po viđenju u valuti EUR, od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2007. godine po stopi od
15% godišnje, ... u roku od 15 dana.
b) DM i ITL
Njemačka marka (DM) i talijanska lira (ITL) ne postoje od 1. ožujka 2002. godine, kada su zamijenjene eurom (EUR)
po tečaju:
1 EUR = 1,95583 DM;

1 EUR = 1936,27 ITL.
Primjer:
I. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] isplatiti tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja] iznos od 34.981,23 EUR (tridesetčetiritisućedevetstodvadesetjedaneurodvadesettricenta) u kunskoj
protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Hrvatske narodne banke koji vrijedi na dan dospijeća (tada kamate teku na
glavnicu u kunskoj protuvrijednosti), sa zateznim kamatama koje teku:
• na iznos od 68.299,99 DEM u kunskoj protuvrijednosti
o od 24. travnja 1995. do 28. veljače 2002. po stopi koju banka u mjestu ispunjenja isplaćuje na
devizne štedne uloge po viđenju za valutu DEM,
• na iznos od 34.981,23 EUR u kunskoj protuvrijednosti
o od 1. ožujka 2002. do 31. prosinca 2005. po stopi koju banka u mjestu ispunjenja plaća na devizne
štedne uloge po viđenju za valutu EUR,
o od 1. siječnja 2006.3 do 31. prosinca 2007. po stopi od 15% godišnje,
o od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem
eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo
3 Od 1. siječnja 2006. godine visina stope zatezne kamate jednaka je za sve obveze neovisno o valuti u kojoj je obveza izražena
9
tekućem polugodištu za osam postotnih poena (kada se radi o odnosima iz trgovačkih ugovora i
ugovorima između trgovca i osobe javnog prava), odnosno pet postotnih poena (kada se radi o ostalim
odnosima),
o od 1. kolovoza 2015. godine do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za pet postotnih poena (kada se radi o odnosima iz trgovačkih ugovora i ugovorima
između trgovca i osobe javnog prava), odnosno tri postotna poena (kada se radi o ostalim odnosima),
sve u roku od 15 dana.
Najčešće se traži iznos u eurima u kunskoj protuvrijednosti - ako nije određeno dospijeće, ide na dan plaćanja.
Ako je ugovoren dan dospijeća, kamate teku na kunsku protuvrijednost.
c) TROŠAK
Paziti je li tužitelj uopće tražio trošak, kao i kamatu na trošak. O naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev
stranke, bez raspravljanja. Stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za
naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o
troškovima; a ako je riječ o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je dužna zahtjev za naknadu
troškova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da odluči. O zahtjevu za naknadu troškova sud će odlučiti u presudi ili,
rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom.
Ako stranka zatraži zateznu kamatu na troškove postupka, ona se dosuđuje od dana donošenja prvostupanjske odluke
pa do isplate. Sudovi to obrazlažu na način da je odredbom članka 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine
112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016) priznato pravo ovrhovoditelju na zatezne kamate na troškove postupka i onda
kada nisu određene u ovršnoj ispravi, pa s obzirom na takav sadržaj zakonske odredbe, koja je materijalnopravne
prirode iako se nalazi uokviru postupovnog zakona, opravdava n je i zahtjev za zatezne kamate na troškove postupka i u
tijeku parničnog postupka.
Suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani
(članak 161. stavak 3. ZPP-a).
II./III. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja] troškove postupka (pogrešno je napisati„parnične troškove“) u iznosu od [navesti novčani iznos]
kuna(navesti novčani iznos slovima)(sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti
novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od[navesti brojkom paricijski rok]dana(paziti o
kojem se paricijskom roku radi ovisno o karakteru činidbe/vrsti spora; paricijski rok nije potrebno pisati slovima).
Paziti je li tužitelj uopće tražio kamatu na troškove postupka. Ovisno o vremenskom periodu koji je obuhvaćen
tužbenim zahtjevom, stope zateznih kamata glase kako slijedi:
- Zakon o kamatama
- od 1. siječnja 2006. do 31. prosinca 2007. godine po stopi od 15% godišnje (na iznos od [navesti novčani iznos]
kuna (navesti novčani iznos slovima) (članak 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate);
- od 1. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem
eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem
polugodištu za pet postotnih poena;
- od 1. kolovoza 2015. godine do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena(ni slučajno pisati
postotne poene brojkom niti koristiti „%“).
Primijeti ovdje da na trošak postupka idu uvijek ovi niži poeni iz razloga što trošak postupka nije tražbina iz
trgovačkih ugovora!
Na ispitu se bolje ne zamarati s odbijanjem troškova tužitelja.
Vjeko me savjetovao da UVIJEK odlučimo o zahtjevu za naknadu troška, pa i da odbijamo.
II./III. Odbija se zahtjev tuženika [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] za naknadu troškova postupka u iznosu od
[navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) kao neosnovan.
POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI
Paziti jer je u teoriji sporno je li pravna radnja na štetu dužnika razlog ništetnosti ili pobojnosti, o čemu ovisi hoće li
tužbeni zahtjev imati deklaratoran ili konstitutivan karakter. Bez obzira na to kako je tužitelj postavio tužbeni zahtjev,
bolje ga ne odbijati samo iz razloga jer je tužbeni zahtjev „krivo“ postavljen.
I. Utvrđuje se da je bez pravnog učinka prema tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] ugovor o
darovanju od [navesti datum] sklopljen između prvotuženika [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] kao
darovatelja i drugotuženika [ime i prezime, odnosno naziv drugotuženika] kao obdarenika, u dijelu potrebnom za
namirenje novčane tražbine tužitelja [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna
(navesti novčani iznos slovima), te je drugotuženik [ime i prezime, odnosno naziv drugotuženika] dužan trpjeti
namirenje navedene novčane tražbine tužitelja [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] iz cijene postignute prodajom
[opis nekretnine/pokretnine].
ili
I. Bračni ugovor koji su [navesti datum] sklopili prvotuženik [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] i
drugotuženik [ime i prezime, odnosno naziv drugotuženika], ovjeren [navesti datum] od strane javnog bilježnika [ime i
prezime javnog bilježnika] pod brojem [navesti poslovni broj], a kojim je prvotuženik [ime i prezime, odnosno naziv
prvotuženika] prenio drugotuženiku [ime i prezime, odnosno naziv drugotuženika][opis nekretnine/pokretnine] gubi
učinak prema tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja], u dijelu potrebnom za namirenje tražbine tužitelja [ime i
prezime, odnosno naziv tužitelja] prema prvotuženiku[ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] u iznosu od [navesti
novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani
iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) od [navesti datum](...)do isplate, ...).
II. Drugotuženik [ime i prezime, odnosno naziv drugotuženika] je dužan dopustiti tužitelju [ime i prezime,
odnosno naziv tužitelja] da svoju tražbinu prema prvotuženiku[ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika], u iznosu od
[navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti
novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), namiri prodajom [opis
nekretnine/pokretnine].
.
UTVRĐENJE VLASNIŠTVA
U praksi su česte tzv. „tabularne“ tužbe čija je svrha korigirati pogrešne zemljišnoknjižne upise vlasništva.
I. Utvrđuje se da je tužitelj[ime i prezime, odnosno naziv tužitelja]vlasnik nekretnine upisane u zk.ul.br. xx,
k.č.br. xx, k.o. xx, koju u naravi čini xx, ukupne površine xx.
II. Prvotuženik[ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika]i drugotuženik[ime i prezime, odnosno naziv
drugotuženika]su dužni trpjeti da se osnovom ove presude tužitelj u zemljišnim knjigama uknjiži kao vlasnik predmetne
nekretnine uz brisanje njihovog prava vlasništva.
ili
I. Utvrđuje se da su prvotužitelj [ime i prezime, odnosno naziv prvotužitelja] i drugotužitelj [ime i prezime,
odnosno naziv drugotužitelja] suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koju u
naravi čini xx, ukupne površine xx.
II. Tuženik [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] je dužan trpjeti da se osnovom ove presude u zemljišnim
knjigama uknjiži pravo vlasništva u 1/2 dijela prvotužitelja [ime i prezime, odnosno naziv prvotužitelja] i drugotužitelja
[ime i prezime, odnosno naziv drugotužitelja] na predmetnoj nekretnini.
ili
11
I. Utvrđuje se da su prvotužitelj[ime i prezime, odnosno naziv prvotužitelja]i drugotužitelj[ime i prezime,

odnosno naziv drugotužitelja]suvlasnici svaki u ½ dijela nekretnine upisane u zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koju u
naravi čini xx, ukupne površine xx.
II. Nalaže se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika]predati prvotužitelju[ime i prezime, odnosno naziv
prvotužitelja]i drugotužitelju[ime i prezime, odnosno naziv drugotužitelja]valjanu tabularnu ispravu podobnu za
prijenos i upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana, a u suprotnom će takvu ispravu zamijeniti
ova presuda.
.
ZAŠTITA VLASNIŠTVA
Vlasnička tužba: Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja
posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju
zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Kod vlasničke tužbe za dokaz prava vlasništva je
dovoljan izvadak iz zemljišnih knjiga.
Tužbeni zahtjev: Nalaže se predaja stvari u posjed.
Tužba predmnijevanog vlasnika: Predmnijevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji
nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti
svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga
je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on.
Kod tužbe predmnijevanog vlasnika mora se dokazati pravni temelj i istinit način stjecanja stvari prema osobi koja
posjeduje stvar bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Npr. stjecanje vlasništva dosjelošću, odnosno
temeljem zakona; nasljeđivanjem, ali nije došlo do upisa u zemljišne knjige; sklapanjem valjanog ugovora, ali nije
došlo do upisa u zemljišne knjige itd.
Tužbeni zahtjev: Nalaže se predaja stvari u posjed.
Zaštita od uznemiravanja:
Tužbeni zahtjev: Nalaže se prestanak uznemiravanja.
ZAŠTITA VLASNIŠTVA – ISELJENJE I PREDAJA POSJEDA
I. Nalaže se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika] iseliti iz poslovnog prostora koji se nalazi u
prostorijama tužitelja[ime i prezime, odnosno naziv tužitelja]u prizemlju (točno opisati) te predmetni prostor predati u
posjed tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja]slobodan od osoba i stvari.
II. Nalaže se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika] naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja] troškove postupka u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna(navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
kamatom tekućomod [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od 15 dana.
SMETANJE POSJEDA
O tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda RJEŠENJEM (članak 129. stavak
3. ZPP-a)!
Štiti se zadnji miran posjed, a ne pravo vlasništva. Mirni posjed znači da posjednik kojemu je posjed samovlasno
smetan ima pravo ostvarivati posjedovnu zaštitu – čak i posjednik koji je posjed stekao samovlasno protekom roka od
30 dana za vrijeme kojeg nitko nije tražio zaštitu – posjed se „umiri“.
Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi posjeda. Pravno relevantne činjenjice su jedino zadnji
mirni posjed i čin smetanja.
Treba odgovoriti na pitanja: 1. Tko je bio posljednji u mirnom posjedu – ako nije tužitelj, nema pravo na zaštitu; 2. je li
i na koji način počinjeno smetanje – uznemiravanje ili oduzimanje; 3. Ako je, tko ga je počinio?
Ako nije moguće izvršiti uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, odbija se tužbeni zahtjev? Ne.
Sudska praksa na tu temu kaže sljedeće:
„Prema stajalištu sudske prakse (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Rev 672/09-2 od 1. lipnja 2011.),
pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje
čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjena da bi posjednik imao pravo na
posjedovnu zaštitu već je dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i
opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz članka 22. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
(posljednji miran posjed i nastalo smetanje), da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog
postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom za branom štiti posjed u
smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.“
I. Utvrđuje se da su prvotuženik [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] i drugotuženik [ime i prezime,
odnosno naziv drugotuženika] smetali tužitelja [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] u posljednjem mirnom posjedu
[navesti o kakvoj se pokretnini/nekretnini radi – npr. stan] upisanog u zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koji u naravi čini
xx, ukupne površine xx, na način da su dana [navesti datum] ... (npr. otvorili ulazna vrata predmetnog stana ključevima
koje su dobili od neovlaštene osobe i uselili u isti – iako se radi o činjeničnom opisu, u slučaju smetanja posjeda smije
biti dio tužbenog zahtjeva).
II. Nalaže se prvotuženiku [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] i drugotuženiku [ime i prezime, odnosno
naziv drugotuženika] uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, u roku od 8 dana.(inače paricijski rok
nije definiran zakonom, ali je definiran rok za žalbu – 8 dana tako da u biti paricijski možemo staviti i kraći kod
smetanja posjeda)
Primjer: „ ... uspostava prijašnjeg posjedovno stanje, na način da tužitelju vrate oduzeti mirni posjed stana upisanog u
zk.ul.br. xx, k.č.br. xx, k.o. xx, koji u naravi čini xx, ukupne površine xx, na način da tužitelju [ime i prezime, odnosno
naziv tužitelja] predaju ključeve ulaznih vrata predmetnog stana koje su neovlašteno zaprimili i isele iz istog;
postavljanjem stare brave ili predajom ključeva nove brave na vratima stana u spremište; na način da uklone željeznu
šipku na južnoj ogradi koja graniči s nekretninom tužiteljice.
III. Zabranjuje se prvotuženiku [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] i drugotuženiku [ime i prezime,
odnosno naziv drugotuženika]takvo ili slično smetanje ubuduće.
IV. Nalaže se prvotuženiku [ime i prezime, odnosno naziv prvotuženika] i drugotuženiku [ime i prezime, odnosno
naziv drugotuženika]naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] troškove postupka u iznosu od [navesti
novčani iznos] kuna(navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani
iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od 15 dana (paziti da ne pišemo
8 dana jer to samostalni zahtjev koji proizlazi iz parnice).
SMETANJE POSJEDA PRAVA (SLUŽNOSTI)
I. Utvrđuje se da je tuženik[ime i prezime, odnosno naziv tuženika]smetao tužitelja[ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja]u (posljednjem) posjedu prava služnosti prolaza preko sjevernog dijela (točno opisati smetanje – prepisati iz
tužbenog zahtjeva).
II. Nalaže se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika] uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času
smetanja, na način da ukloni postavljenu ogradu i vrati tužiteljima oduzeti posjed prava služnosti prolaza od njihove
kuće na adresi Rudeški odvojak 23 do ulice Rudeški odvojak, u roku od 8 dana.
III. Zabranjuje se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika]takvo ili slično smetanje ubuduće.
IV. Nalaže se tuženiku[ime i prezime, odnosno naziv tuženika] naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) od [navesti datum](...)do
isplate, ...), u roku od 15 dana.
HIPOTEKARNA TUŽBA
Hipotekarna tužba je tužba koju podnosi hipotekarni vjerovnik protiv svagdašnjeg vlasnika založene nekretnine u
slučaju ako se zalogom (hipotekom) osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću, a isto tako isprava na temelju koje
13
upisana hipoteka ne predstavlja ovršnu ispravu. U tom slučaju založni vjerovnik ima pravo tražiti od svagdašnjeg
vlasnika založene nekretnine, a i od svakoga trećega, da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti
založene stvari.
I. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] dopustiti namirenje iz vrijednosti založene
nekretnine upisane kao k.č.br. xx, u naravi xx, u zk.ul.br. xx, k.o. xx, zalogom osigurane tražbine tužitelja [ime i
prezime, odnosno naziv tužitelja] u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
isplate, ...).
II. Određuje se sudska prodaja nekretnine upisane kao k.č.br. xx, u naravi xx, u zk.ul.br. xx, k.o. xx, radi
namirenja zalogom osigurane tražbine tužitelja [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] u iznosu od [navesti novčani
iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna
(navesti novčani iznos slovima) od [navesti datum](...)do isplate, ...).
III. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja] troškove postupka u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
isplate, ...), u roku od 15 dana.
RASKID UGOVORA
Presuda povodom zahtjeva za raskid ugovora ima konstitutivan karakter samo kod promijenjenih okolnostima. U
ostalim slučajevima je deklaratorna.
I. Raskida se ugovor o darovanju od dana [navesti datum] sklopljen između tužitelja [ime i prezime, odnosno
naziv tužitelja] kao darovatelja i tuženika [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] kao obdarenika, ovjeren[navesti
datum] od strane javnog bilježnika [ime i prezime javnog bilježnika] pod brojem [navesti poslovni broj], a kojim je
tužitelj [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] prenio tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika][opis npr.
nekretnine].
II. Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog i posjedovnog stanja na [opis nekretnine] kakvo je bilo prije
sklapanja ugovora o darovanju od dana[navesti datum], odnosno prije nego je tuženik[ime i prezime, odnosno naziv
tuženika] na osnovi predmetnog ugovora o darovanju ishodio upis prava vlasništva na [opis nekretnine] u ½ dijela na
svoje ime.
PLATNI NALOG
Platni nalog je odluka suda kojom se tužbeni zahtjev koji se odnosi na dospjelo potraživanje u novcu prihvaća, a da
tuženiku nije prethodno pružena prilika da se izjasni o navodima i zahtjevima protivnika. Rješenje kojim sud prihvaća
tužiteljev zahtjev da se tuženiku naloži neko plaćanje – platni nalog, mandat – može biti samo kondemnatornog
sadržaja.
Postupak u povodu prigovora protiv platnog naloga poseban je postupak i na isti se primjenjuju odredbe glave XXIX
«Izdavanje platnog naloga» ZPP-a, ali temeljem odredbe članka 445.a ZPP-a i ostale odredbe ZPP-a ako u glavi XXIX
ne postoje posebne odredbe.
Tuženik ima pravo ulaganja specifičnog pravnog sredstva – prigovora i njime može dovesti u pitanje opstanak platnog
naloga. U postupku koji se otvara podnošenjem prigovora, raspravlja se o svim procesnim i meritornim pitanjima od
kojih zavisi dopuštenost i osnovanost donesene odluke, po pravilima koja važe za prvostupanjski postupak.
Platni nalog ne gubi pravno značenje time što je protiv njega podnesen prigovor. Bitno je naglasiti da raspravljanje u
povodu prigovora protiv platnog naloga ima za neposredni cilj ispitivanje pravilnosti i zakonitosti donesenog platnog
naloga, i tek podredno, raspravljanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.
Zadatak je raspravljanja da se ispita pravilnost i zakonitost izdanog platnog naloga.
A) Presudom se održava u cijelosti na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi – uz navođenje
identifikacijskih oznaka platnog naloga (naziv suda, broj platnog naloga i datum donošenja).
Tužitelju se dosuđuju parnični troškovi za radnje od podnošenja prigovora do zaključenja glavne rasprave.
B) Presudom se ukida u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi - uz navođenje identifikacijskih oznaka
platnog naloga (naziv suda, broj platnog naloga i datum donošenja) i odbija se tužbeni zahtjev radi naplate glavnice,
kamata i troškova platnoga naloga
Tuženiku se dosuđuju parnični troškovi za radnje od podnošenja prigovora do zaključenja glavne rasprave.
C) Presudom se djelomično ukida platni nalog (uz navođenje identifikacijskih oznaka platnog naloga i dijela
koji se ukida) i odbija tužbeni zahtjev u određenom iznosu (koji mora biti naveden u izreci presude, u odnosu na
glavnicu, zatezne kamate i troškove platnog naloga koji otpadaju na ukinuti dio).
Ujedno se taj isti platni nalog djelomično održava na snazi, uz navođenje iznosa glavnice i/ili kamata i troškova za
koje se održava na snazi.
Donosi se odluka o parničnim troškovima.
NIŠTETNOST
Utvrđuje se ništetnost... Ništetno/a je...
POBOJNOST
Poništava se...
B) DJELOMIČNO PRIHVAĆANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA (bolje se u to ne upuštati):
I. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] isplatiti tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
tužitelja] iznos od [navesti novčani iznos brojem] kuna (navesti novčani iznos slovima)(sa zateznom kamatom tekućom
(na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od
[paricijski rok]dana.
Vrijede pravila kao kod prihvaćanja tužbenog zahtjevau cijelosti, a za dio tužbenog zahtjeva koji odbijamo navodimo:
II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od [navesti novčani iznos brojem] kuna (navesti novčani
iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos
slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od [paricijski rok]dana.
Predavači sa seminara su rekli da da se ni pod razno ne smije koristiti formulacija „Odbija se tužitelj...“, već isključivo
tužbeni zahtjev. Također, se ne smije navoditi da se odbija višak tužbenog zahtjeva.
Odlučivanje o troškovima:
III. Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] naknaditi tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv
kamatom tekućom (na iznos od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do
isplate, ...), u roku od[navesti brojkom paricijski rok]dana.
IV. Nalaže se tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] naknaditi tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv
tuženika] troškove postupka u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna(navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
Ne prebijamo trošak tužitelja s tuženikovim, stoga odluku o trošku stavljamo u dvije točke.
C) ODBIJANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA:
U slučaju odbijanja tužbenog zahtjeva mora se točno navesti što se odbija – ništa ne navodimo svojim riječima već
TOČNO KAKO JE TUŽITELJ NAPISAO (uz, nadam se, mogućnost ispravka pravopisnih pogrešaka – to provjeriti)!
Pogrešno je koristiti formulaciju „Odbija se tužitelj...“ Odbija se isključivo tužbeni zahtjev.
15
I. Odbija se tužbeni zahtjev:
„... prepišemo tužbeni zahtjev...“
Dakle, otvorimo navodnike, prepišemo tužbeni zahtjev i zatvorimo navodnike. Ovakav način odbijanja vrijedi samo u
slučaju kada u cijelosti odbijamo tužbeni zahtjev, no ne i kod djelomičnog odbijanja (vidjeti pod B. djelomično
prihvaćanje tužbenog zahtjeva). Ovakav način odbijanja tuženog zahtjeva primijenjuje se i u situaciji kada imamo dva
ili više tužbenih zahtjeva, npr. u točki I. tražimo utvrđenje vlasništva, a u točki II. naknadu štete – ako odbijamo npr.
zahtjev za naknadu štete, odbit ćemo ga kako je opisano – dakle otvorit ćemo navodnike, prepisati tužbeni zahtjev točno
onako kako ga je tužitelj naznačio i zatvoriti navodnike.
Npr.
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv tuženika] isplatiti tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja]
iznos od [navesti novčani iznos brojem] kuna (navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom kamatom tekućom (na iznos
od [navesti novčani iznos] kuna (navesti novčani iznos slovima)od [navesti datum](...)do isplate, ...), u roku od
[paricijski rok]dana.“
II. Nalaže se tužitelju [ime i prezime, odnosno naziv tužitelja] naknaditi tuženiku [ime i prezime, odnosno naziv
tuženika] troškove postupka u iznosu od [navesti novčani iznos] kuna(navesti novčani iznos slovima) (sa zateznom
PRIGOVORI TUŽENIKA
Do odbijanja tužbenog zahtjeva može doći i kada sud utvrdi da su osnovani sljedeći materijalnopravni prigovori
tuženika (donosi se presuda, a ne rješenje):
- prigovor promašene aktivne legitimacije;
- prigovor promašene pasivne legitimacije;
- prigovor prijeboja = građanskopravni prijeboj (nije isto što i „prigovor radi prebijanja“ iliti sudski prijeboj – kod
sudskog prijeboja sud donosi posebnu odluku o tuženikovoj protutražbini, dok kod prigovora prijeboja to nije
slučaj) – ako su ispunjene pretpostavke: uzajamnost tražbina, istovrsnost roda i kakvoće, dospjelost, utuživost +
izjava o prijeboju; i to u situaciji ako su tražbine iste visine ili ako je tuženikovo potraživanje veće od tužiteljevog.
O preostalom dijelu tuženikova potraživanja sud nije ovlašten odlučivati, osim ako tuženik ne podnese protutužbu.
Dakle, ako sud utvrdi da je došlo do građanskopravnog prijeboja pišemo: Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: „...
prepisujemo tužbeni zahtjev...“ + nalažemo tužitelju naknadu troškova postupka tuženiku.
„Za prestanak obveza prijebojem ne traži se suglasnost, već je dovoljno da jedna strana izjavi drugoj da vrši
prijeboj, a nakon te izjave smatra se da je prijeboj nastao onog trenutka kad su se stekli uvjeti za to. Tuženi u
parnici mora dokazati da su ispunjene pretpostavke za prijeboj, tj. mora dokazati da je postojalo njegovo
protupotraživanje prema tužitelju.“(odluka VTS-a)
- prigovor radi prebijanja:
„Prigovorom prebijanja iznijetom u parnici tuženik ističe prema tužitelju postojanje jednog svog kompezabilnog,
ali nekompenziranog potraživanja, tražeći da se presudom izvrši uzajamno prebijanje potraživanja tužitelja i
tuženika do visine do koje su uzajamna potraživanja po svojem iznosu jednaka.
Isticanjem prigovora radi prebijanja u parnici tuženik na specifičan način ostvaruje ona ista ovlaštenja koja
ostvaruje isticanjem tužbenog zahtjeva, iako u parnici ne ističe svoje potraživanja u obliku samostalnog tužbenog
zahtjeva, zbog čega sud može odlučivati o tuženikovom prigovoru prebijanja samo u granicama tužiteljevog
tužbenog zahtjeva, pa u slučaju postojanja oba potraživanja (potraživanja tužitelja i potraživanja tuženika
istaknutog radi prebijanja) mora donijeti odluku koja sadrži: - deklaraciju o postojanju potraživanja tužitelja, -
deklaraciju o postojanju potraživanja tuženika do visine potraživanja tužitelja, -konstitutivnu odluku o
kompenzaciji uz odbijanje zahtjeva tužitelja do visine do koje je kompenzirao njegovo potraživanje sa
potraživanjem tuženika, uz eventualno utvrđenje obveze tuženika na ispunjenje preostalog nekompenziranog dijela
potraživanja tužitelja.
Naprotiv, ako utvrdi da tuženikovo potraživanje istaknuto radi prebijanja ne postoji, a da je osnovan zahtjev
tužitelja, sud će donijeti presudu tako da: - prihvati tužbeni zahtjev, - presudom negativnog utvrđenja utvrdi
nepostojanje tuženikovog potraživanja istaknutog radi prebijanja do visine tužiteljevog tužbenog zahtjeva. Dakle, o
tuženikovom prigovoru radi prebijanja sud može odlučivati samo u granicama tužiteljevog tužbenog zahtjeva.“
→Ako je prihvaćen tužbeni zahtjev i prigovor radi prebijanja (situacija kada su potraživanja iste visine):
I. Utvrđuje se postojanje tražbine tužitelja xxx prema tuženiku xxx u iznosu odxxxkuna.
II. Utvrđuje se postojanje tražbine tuženika xxxprema tužitelju xxx u iznosu odxxxkuna.
III. Navedene tražbine se prebijaju.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljaxxx u iznosu odxxx kuna...
V. Nalaže se tuženiku xxx naknaditi tužitelju xxx trošak postupka…

VI.Nalaže se tužiteljuxxx naknaditi tuženiku xxx trošak postupka…
→ Ako je prihvaćen tužbeni zahtjev i prigovor radi prebijanja (situacija kada je tužiteljevo potraživanje veće
od potraživanja tuženika):
I. Utvrđuje se postojanje tražbine tužitelja xxx prema tuženiku xxx u iznosu odxxxkuna...
II. Utvrđuje se postojanje tražbine tuženika xxx prema tužitelju xxx u iznosu odxxxkuna...
IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja xxx u iznosu odxxx kuna (do visine do koje je kompenzirano njegovo
potraživanje s potraživanjem tuženika)...
V. Nalaže se tuženiku xxx isplatiti tužitelju xxx iznos od xxx kuna…u roku od xxx dana.
VI. Nalaže se tuženikuxxx naknaditi tužiteljuxxx trošak postupka…

VII.Nalaže se tužiteljuxxx naknaditi tuženiku xxx trošak postupka…
→ Ako je prihvaćen tužbeni zahtjev i prigovor radi prebijanja (situacija kada je tužiteljevo potraživanje manje
od potraživanja tuženika): je li izreka ista kao i kad su potraživanja iste visine? (ovisi li ovdje visina o visini tužiteljevog
zahtjeva?
I. Utvrđuje se postojanje tražbine tužitelja xxx prema tuženiku xxx u iznosu od xxx kuna.
II. Utvrđuje se postojanje tražbine tuženika xxx prema tužitelju xxx u iznosu od xxx kuna.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja xxx u iznosu od xxx kuna...
V. Nalaže se tuženiku xxx naknaditi tužitelju xxx trošak postupka…

VI. Nalaže se tužitelju xxx naknaditi tuženiku xxx trošak postupka…
→ Ako je prihvaćen tužbeni zahtjev, međutim, prigovor radi prebijanja neosnovan:
I. Nalaže se tuženiku xxx isplatiti tužitelju xxx iznos od xxx kuna… u roku od xxx dana.
II. Utvrđuje se da ne postoji tražbina tuženika xxx prema tužitelju xxx u iznosu odxxxkuna... (ovisi li ovdje visina
o visini tužiteljevog zahtjeva?
III. Nalaže se tuženikuxxx naknaditi tužiteljuxxx trošak postupka…
→ Ako nije prihvaćen tužbeni zahtjev, sud neće ni odlučivati o prigovoru radi prebijanja jer takav zahtjev
tuženik nije ni postavio – prigovor je naime izjavljen „uvjetno“, dakle samo u slučaju ako se utvrdi postojanje
tužiteljeve tražbine; sud će odlučivati o tuženikovoj tražbini samo ako je podnesena tzv. kompenzabilna
protutužba:
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljaxxx u iznosu odxxx kuna...
II. Nalaže se tužitelju xxx naknaditi tuženiku xxx trošak postupka…
17
RJEŠENJE
Meritorna rješenja mogu imati, analogno kao i presuda, značenje odluke kojom se – u cijelosti ili djelomično –
dovršava postupak pred sudom određenog stupnja u povodu meritornog zahtjeva kojim je pokrenut, ali i definitivno
nakon što pravni lijekovi protiv nje budu odbijeni. U tom se smislu dovršavaju: posesorna parnica rješenjem kojim se
odlučuje o zahtjevu zbog smetanja posjeda (129/2., 443.), postupak za izdavanje platnog naloga platnim nalogom
(129/4., 446., 447., 450.),incidentalni postupak odlučivanja o troškovima postupka rješenjem o troškovima
postupka (v. 75/5., 6., 129/5., 156., 299.), prvi stadij postupka u povodu stupnjevite tužbe manifestacijskim
rješenjem (325.a/1.), incidentalni asekurativni postupak rješenjem o određivanju privremenih mjera (292. OZ
9616), incidentalni postupak kažnjavanja rješenjem o izricanju kazni (10., 110., 248., 255., 263., 318.).
Meritornim rješenjima u parničnom postupku odlučuje se o meritornim kondemnatornim zahtjevima, pa će ta rješenja

biti kondemnatorna kad se njima prihvaća zahtjev, a deklaratorna kad se odbija, analogno kao i kod presuda kojima se
odlučuje o kondemnatornim zahtjevima.
Procesna rješenja mogu biti i kondemnatorna i deklaratorna i konstitutivna.
Deklaratorno je, npr. rješenje kojim se utvrđuje da je došlo do prekida (212.), zastoja (215.a) ili obustave (215.b)
postupka po sili zakona, da je tužba povučena (193.). Deklaratorna bi bila i rješenja kojima se tužba odbacuje kao
nedopuštena. Njima bi se, zapravo, utvrđivalo da tužitelj nema pravo tražiti određenu pravnu zaštitu u konkretnom
postupku iz procesnih razloga. Može se tvrditi da je rješenje o odbacivanju tužbe konstitutivna odluka, odluka kojom se
okončava postupak pred prvostupanjskim sudom zato što je tužba nedopuštena, zato što za meritorno odlučivanje u
povodu nje, nisu ispunjene pozitivne procesne pretpostavke ili zato što takvo odlučivanje priječe negativne procesne
pretpostavke. Takvo bi rješenje impliciralo utvrđenje o nepostojanju prava na traženu pravnu zaštitu u konkretnom
postupku iz postupovnopravnih razloga.
Konstitutivna su rješenja rješenja o izuzeću sudaca (71.), rješenja kojima sud određuje prekid postupka (213.),
rješenja o određivanju i produženju sudskihrokova (111.-113.), o zakazivanju, otkazivanju ili odgodi ročišta (114.-
116.),rješenje kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje (117.), rješenje kojim se dopušta objektivna preinaka tužbe
unatoč protivljenju tuženika (190/2.), rješenje o spajanjuili razdvajanju postupaka (313.), rješenja o ukidanju
pobijanih odluka u povodupravnih lijekova (369., 370., 394., 395., 396, 427.), itd.
Ako je potrebno donijeti rješenje uz presudu, tada nakon izreke presudenavodimo u sredini malim rastavljenim slovima
bez podebljavanja (npr. rješenje o privremenoj mjeri):
riješio je
S druge strane, npr. rješenje o povlačenju tužbe, rješenje kojim se dopušta preinaka tužbe idu prije izreke presude.
Naime, kako bi sud uopće mogao odlučivati o meritumu prethodno mora riješiti navedena pitanja.
Treba donijeti:
rješenje o povlačenju tužbe/protutužbe,

rješenje kojim se dopušta preinaka tužbe,
rješenje o sudskim pristojbama – nisam sigurna,
rješenje o privremenoj mjeri,
ako do zaključenja glavne rasprave nisu donesena.
Vrijednost predmetna spora se treba odrediti najkasnije do zaključenja glavne rasprave, tako da se o vps -u ne donosi
posebno rješenje u okviru presude, već se smatra da je vps 50.000,00 kn.
Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može
se u tijeku, a i prije pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede. Sud o tome odlučuje rješenjem.
Npr.
„Utvrđuje se da je tužba u dijelu koji se odnosi na... povučena.“

„Odbija se prijedlog tužitelja xx za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.“Ne može se tražiti
oslobođenje od plaćanja pristojbi koje su već dospjele te se stoga unaprijed podnosi prijedlog radi oslobođenja od
plaćanja pristojbi koje će eventualno, iz raznih osnova, tek nastati.
„Oslobađa se tužitelj xx od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.“Vrijedi samo do 1. travnja 2013. godine.
Poslije toga odučuje Ured sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći – potrebno provjeriti informaciju.
„Odbija se prijedlog tužitelja xx za određivanje privremene mjere: „točno navesti onako kako glasi postavljeni zahtjev
na privremenu mjeru.“
„Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja xx određuje se privremena mjera [navesti naziv privremene mjere] u
trajanju do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili dok sud ne ocijeni da su se stekli uvjeti za ukidanje
privremene mjere.“ Paziti ako je privremena mjera sadržajno jednaka tužbenom zahtjevu jer je tada treba odbiti.
„Dopušta se preinaka tužba kao u podnesku tužitelja xx od [navesti datum].“ Ovo bi trebalo provjeriti.
„Odbija se kao neosnovan prijedlog tuženika xx za prekidom ovog postupka do pravomoćnog okončanja postupka
koji se vodi pred ovim sudom pod brojem [poslovni broj].“ Odbija se kao kod djelomičnog privaćanja tužbenog
zahtjeva.
povlačenje protutužbe –
I. Obustavlja se postupak po protutužbi
II. Po pravomoćnosti ovog rješenja postupak po protutužbi nastaviti će se po pravilima izvanparničnog
postupka
III. Odbacuje se prigovor radi prebijanja istaknut po tuženoj-protutužiteljici.
Obrazloženje4
Savjeti i što sve treba ispisati prije samog pisanja presude:
1. Gdje se nalazi dokumentacija – na kojem listu spisa?

2. Koji iskaz se nalazi na kojem listu spisa?
3. Treba odgovoriti na prvo pitanje: što tužitelj traži? Npr. tužitelj traži naknadu štete.
4. Zašto to tužitelj traži? Npr. zato što je doživio prometnu nezgodu u kojoj je zadobio tjelesne povrede.
5. Čime to dokazuje? Npr. zapisnik o očevidu, svjedoci, uviđaj – dokazi još uvijek ne znače odgovor na pitanje je li
tužitelj u toj prometnoj nezgodi zadobio ozljede koje opravdavaju pravičnu naknadu u novcu.
6. Pod koji zakonski propis se tužbeni zahtjev može podvesti?
7. Izraz„sud je poklonio vjeru“ ne upotrebljavati ni pod razno, nego: sud je utvrdio, sud je zaključio, sud nalazi itd.
8. Nije očevid već uviđaj.
9. Pisati presudu jasno i sažeto.
10. Isključivo koristiti pravne izraze.
11. Isključivo se mogu koristiti standardizirane kratice – npr. zabranjeno je napisati „med. dok.“ umjesto „medicinska
dokumentacija“.
12. Kad prvi put spominjemo određeni zakon, navodimo ga punim nazivom, kao i naziv glasila u kojem je objavljen,
npr. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. ...; dalje u tekstu: „ZOO“).
13. Kad imamo više stranaka, Sudski poslovnik kaže da se u izreci i obrazloženju stranke navode punim imenom, a ne
prvotuženi, drugotuženi itd. – žene na seminaru naglasile da se u izreci mora napisati i procesna uloga uz ime i
prezime – npr. prvotuženi Marko Marković, ali u obrazloženju presude NE; navodimo dakle samo puna imena, no
ne i ostale podatke – ostali podaci se pišu samo u uvodu.
14. Obrazloženje se piše bez proreda. Kada želimo novi paragraf, nema razmaka, ali svakako je potrebno uvlačiti
tekst s tabulatorom radi preglednosti.
15. Times new roman, font 12.
16. Izvornik se piše na jednoj stranici
17. A, ali, nego, već, no – uvijek zarez ispred.
18. I, pa, te, ni, niti – zarez ide samo ako se nešto nabraja.
19. Upresudi nema mjesta lokalizmima.
20. Treba izbjegavati latinske nazive.
4Piše se na sredini stranice velikim početnim slovom, bez rastavljanja i podebljavanja.
19
1. Potrebno je, prije svega, ukratko iznijeti činjenične navode iz tužbe te zaključno navesti predmet
tužbenog zahtjeva – što tužitelj traži? Ne smijemo zaboraviti na sporedna traženja (glavna stvar i eventualna
sporedna traženja – kamate + trošak).
Nema potrebe navoditi npr. prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, iskaz svjedoka itd.– oni se navode u kasnijim
dijelovima obrazloženja. Naime, u ovom se dijelu obrazloženja samo fokusiramo na činjenične navode iz tužbe jer je
sud isključivo njima vezan, dok eventualne stavove tužitelja o pravnoj osnovi spora treba izostaviti (iura novit curia).
Ako je tužitelj mijenjao tužbeni zahtjev tijekom postupka, nije potrebno sve nabrajati jer odlučujemo samo o konačno
postavljenom tužbenom zahtjevu. Dakle, potrebno je isključivo iznijeti sadržaj konačno uređenog/specificiranog
tužbenog zahtjeva, a eventualno samo napomenuti da je bilo više uređivanja.
Npr.
Tužitelj u tužbi navodi da je dana xx stradao kao vozač teretnog vozila kada je na njegovo vozilo naletjelo teretno
vozilo kojim je upravljao xx, a koje je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika. Tužitelj dalje navodi... Tužitelj
stoga konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od xx predlaže da naslovni sud donese presudu kojom će naložiti
tuženiku da na ime naknade štete isplati iznos od xx.Tužitelj predlaže prihvatiti (pogrešno je reći „usvojiti“) tužbeni
zahtjev zajedno s pripadajućim zateznima kamatama uz naknadu troškova postupka. Predlaže da sud donese presudu
kojom će se utvrditi da je stekao pravo služnosti te potražuje naknadu troškova postupka s kamatom od presuđenja do
isplate.
2. Potrebno je ukratko iznijeti činjenične navode iz odgovora na tužbu – što tuženik osporava, što priznaje,
zaključno navesti što predlaže te je li eventualno podnio protutužbu.
Nema potrebe navoditi npr. prigovore na nalaz i mišljenje vještaka, iskaz svjedoka itd. – oni se navode u kasnijim
dijelovima obrazloženja. Naime, u ovom se dijelu obrazloženja samo fokusiramo na činjenične navode iz odgovora na
tužbu jer je sud isključivo njima vezan, dok eventualne stavove tuženika o pravnoj osnovi spora treba izostaviti (iura
novit curia). Jedine prigovore koje je potrebno navesti jesu procesnomaterijalni prigovori npr. prigovor zastare,
prigovor prijeboja itd. – ovdje još ne zauzimamo stav o njima.
Tuženik može npr. predložiti odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu troškova postupka; odbijanjetužbenog zahtjeva
preko određenog iznosa uz naknadu troškova postupka itd.
Npr.
Tuženik u (smeta im kada se kaže „u svom“) odgovoru na tužbu navodi... U cijelosti se protivi tužbi i tužbenom
zahtjevu. Tuženik u cijelosti osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao [što],
istaknuo je prigovor [koji] te osporio [što].U odgovoru na tužbu tuženik je npr. priznao nastanak štetnog događaja,
pasivnu legitimaciju i odgovornost, istaknuo je prigovor podijeljene odgovornosti, te osporio osnovu i visinu tužbenog
zahtjeva. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužitelja na naknadu troškova postupka tuženiku.
Tuženik je tijekom postupka kod istog suda podnio protutužbu kojom zahtijeva xx uz naknadu troškova postupka
tuženiku. Treba navesti je li došlo do spajanja ili razdvajanja postupka.
3. Potrebno je nabrojiti dokaze koje je sud izveo radi utvrđivanja odlučnih činjenica – ovdje ih ne
analiziramo, već samo nabrajamo.
Treba navesti svaki dokaz i pored svakog dokaza u zagradi navesti list spisa na kojem se nalazi. Potrebno je
nabrojiti/popisati dokaze onako kako su priloženi spisu, odnosno najbolje grupirati dokaze prema redoslijedu iz ZPP-a –
uviđaj, isprave, saslušanje svjedoka, vještačenje i saslušanje stranaka.
Ni u kojem slučaju ne navoditi da je sud „tijekom dokaznog postupka izvršio uvid“, iz razloga što parnični postupak
nema stadij dokaznog postupka. Također, treba napomenuti da ocjenjivači ne vole izraz „izvršiti uvid“.
Pored navođenja svjedoka ili stranke koja je saslušana nije potrebno navoditi na koju okolnost – na vježbama su mi
napisali da je to nepotrebno.
Npr.
U postupku je sud izveo/proveo sljedeće dokaze... Sud je radi utvrđivanja odlučnih činjenica u predmetnom postupku
izveo dokaze uvidom u xx, pročitao, razgledao ostavinski spis predmeta pod poslovnim brojem... Sud je tijekom
postupka pročitao ugovor o darovanju (list 7 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka Marka Markovića (list
spisa 73) itd.
Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja, sud je tijekom postupka pregledao uplatnice (list 5 spisa),
potvrde o participaciji (list 7 spisa), fotodokumentaciju (list 9 spisa), poduzeo uviđaj n a licu mjesta (list 11 spisa),
saslušao svjedoke, i to Peru Perića i ... (list 14 spisa), izveo dokaz vještačenjem po vještaku te i te struke, saslušao
svjedoka xx, saslušao stalnog sudskog vještaka medicinske struke, te saslušao stranke, odnosno tužitelja i tuženika.
4. Tužbeni zahtjev je osnovan/nije osnovan/djelomično je osnovan – ništa više od toga ne treba navoditi.
Ni u kojem slučaju ovdje ne navoditi članak 8. ZPP-a („Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom
uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata
cjelokupnog postupka.“). Naime, odluka se ne donosi samo na temelju savjesne i brižljive ocjene, već i primjenom
materijalnog prava – samo se dokazi tako cijene, a odluka se donosi na temelju zakona.
5. Ako je tijekom postupka pravomoćno odlučeno o nadležnosti, nema potrebe to dalje spominjati – ovo sam
odvojila u zasebnu točku jer nisam htjela da se zagubi među morem informacija <3
6. Navođenje činjenica koje su nesporne među strankama (npr. štetni događaj, pasivna legitimacija,
odgovornost itd.).
Pogrešno je koristiti sljedeću formulaciju: „Među strankama je nesporno utvrđeno...“, iz razloga što je ista proturječna.
Naime, nešto što je nesporno ne može biti i utvrđeno. Sporne činjenice se utvrđuju.
Npr.
Među strankama je nesporno...
Nesporno je da je tuženik sastavio oporuku, da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnina...
7. Navođenje činjenica koje su sporne među strankama.
Potrebno je navesti samo ono što je bitno za materijalnopravno presuđenje.
Npr.
Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva , odnosno ima li tužitelj tražbinu prema tuženiku.
Među strankama ostaje sporna odgovornost za štetu tuženika.
8. Koncizno navođenje sadržaja pojedinih dokaza – svojim riječima. Treba izbjegavati prepisivanje iskaza
svjedoka, stranaka itd. – s copy paste ništa ne dobivamo.Treba dati kratku analizu svakog pojedinog izvedenog dokaza i
točno navesti koja je činjenica utvrđena na temelju kojeg izvedenog dokaza. Npr. ukratko navedemo odlučne činjenice
o kojima je određeni svjedok iskazivao.
9. i 11. Ocjena ukupnosti dokaza+ podvođenje pod materijalno pravo – pravilna ocjena ukupnosti izvedenih
dokaza podrazumijeva da se određeni dokazi povežu s utvrđenim činjenicama, a nakon čega treba uslijediti
21
povezivanje činjenica s pravnim pravilom – u pravilu će biti teško odvojiti povezivanje dokaza i činjenica, s jedne
strane, te činjenica i pravnih pravila, s druge strane, međutim, tome svakako treba težiti prilikom pisanja. Često se i
grupiraju pojedine vrste dokaza, nakon čega se daje njihova zajednička ocjena – to također neće biti uvijek moguće, no
recimo da bi to bio idealan slučaj.
9. Ocjena ukupnosti dokaza.
NOTA BENE: Obrati pozornost da smo u prethodnoj fazi analizirali pojedine dokaze, a sada ocjenjujemo ukupnost
dokaza i zauzimamo stav o tome.
Treba opisati činjenično stanje koje je sud utvrdio i dati razloge zbog čega je i na temelju kojih dokaza sud upravo
utvrdio te činjenice; treba dati razloge zbog čega smo neke dokaze, na temelju kojih smo utvrdili određene činjenice,
prihvatili, a zbog čega druge nismo prihvatili – npr. kod naknade štete kada stranka predloži provođenje vještačenja,
moramo dati razloge zbog kojih smo prihvatili nalaz i mišljenje vještaka; mi odlučujemo – ništa vještak sam po sebi
ne utvrđuje, nego smo mi ti koji procjenjujemo da li je nalaz dovoljno objektivan, sukladan pravilima struke,
stručan, dobro obrazložen itd. Svaki dokaz podliježe ocjeni suda.
Ali, pazi, ne odbijamo tužbeni zahtjev jer nismo prihvatili nalaz i mišljenje vještaka – sud nema dovoljno stručnog
znanja. Vještači se sve dok odlučne činjenice ne budu utvrđene. Dakle, sud s obzirom na prigovore stranaka njihovu
ustrajnost itd., sam procjenjuje nalaz i prigovore stranka te uporabom logike, životnog iskustva itd. donosi odluku hoće
li se recimo provesti vještačenje po novom vještaku, hoće li se raditi dopuna itd.
(Dosta sam često u praksi imala situaciju da je vještačenje bilo za nas totalna banana, pa bismo onda inzistirali da
prijedlog za novo vještačenje uđe u zapisnik kako bi eventualno drugostupanjski sud ukinuo presudu i vratio predmet
natrag.)
Sud je utvrdio sljedeće pravno relevantne činjenice... Ako se radi o ispravama pozvati se na čl. 230. ZPP-a (ukoliko je
stranka osporila vjerodostojnost isprava); iz svega navedenog proizlazi da su… slijedom svega navedenog utvrđeno je
da ili proizlazi da…. Iz tako izvedenih dokaza sud je utvrdio….
Dakle, u postupku je utvrđeno da tuženik nije na temelju zakupnine dužan utuženi iznos, budući da je dug od 10 kuna
koji je utvrđen na temelju nalaza i mišljenja vještaka podmirio, a što proizlazi iz uplatnice od dana xxx.
ISPRAVE
Npr. uvidom u zk uložak, sud je utvrdio da je xxx vlasnik nekretnine (točno opisati nekretninu); iz preslike zemljišne
knjige (točno opisati) vidljivo je da je temeljem rješenja kao suvlasnica predmetne nekretnine upisana xxx; iz ugovora o
darovanju utvrđeno je da je tužitelj kao darovatelj darovao nekretninu (točan opis) tuženiku kao obdareniku; iz
uvjerenja područnog ureda za katastar Krapina, ispostava Zlatar (točno opisati) bila je upisana u posjedovnom listu
ime i prezime; iz javne isprave, izvatka iz zk, koja sukladno zakonu o zemljišnim knjigama uživa povjerenje u iste,
proizlazi da je…
OCJENA ISPRAVA: Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave, s tim da je dokaznu snagu istih
cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima i odredbama zakona. Što se tiče iskaza stranaka, isti su u bitnome
suglasni i u skladu s materijalnim dokazima izvedenim tijekom postupka, tako da je sud iste prihvatio kao istinite (s time
da nije prihvatio kao istinitu tvrdnju tuženika da je --- jer o tome tijekom postupka nije priložio bilo kakav dokaz, a
suprotno proizlazi i iz potvrde jb od dana xxx (list 21 spisa).
SVJEDOCI
Prvi svjedok: Iz iskaza svjedoka ime i prezime, (svojstvo), proizlazi da su prvu godinu braka tužiteljica i tuženik živjeli
kod njenih roditelja… Navodi da su sve radove izvodili tuženik i njegov brat… Po njegovu saznanju potreban materijal
je nabavljen sredstvima stranaka… Svjedok tvrdi da su skinuli stari krov. Ne sjeća se…. Navodi da…
Drugi svjedok: Iz iskaza svjedoka proizlazi da…. Misli da je… Ne zna da li… Napominje da je…
OCJENA ISKAZA SVJEDOKA:

Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka budući su isti iskazivali životno, logično i uvjerljivo. Iskazi saslušanih
svjedoka su o pravno relevantnim činjenicama suglasni. Jedino se razlikuju u tome da li je …; Iskaze navedenih
svjedoka sud je prihvatio jer su objektivni, logični i životni te u skladu s ostalim dokazima provedenim tijekom
postupka...
Sud je prihvatio iskaz imenovanog svjedoka ocijenivši njegov iskaz istinitim i vjerodostojnim. Naime, svjedokinja je
iskazivala o činjenicama vezanim uz obavljanje svoje službe i kao takva je nezainteresirana za ishod ovog postupka, a
njezin je iskaz i u skladu s preostalim dokazima izvedenim u ovome postupku...
Sud je u potpunosti prihvatio iskaze svjedoka xxx s obzirom da su isti u skladu s ostalim dokazima izvedenim u
postupku, međusobno se nadopunjuju, a svjedoci su i pred sudom djelovali neposredno uvjerljivo. Osim toga, svjedoci
nisu u nikakvim rodbinskim vezama sa strankama u postupku te nisu izravno zainteresirani za ishod postupka. ..
S obzirom da su iskazi svjedoka proturječni i ne potvrđuju navode xxx iz tužbenog zahtjeva/odgovora na tužbu sud ih
nije prihvatio jer su nelogični, neistiniti i proturječni, kao i iskaz tužitelja/tuženika. Iskaze svjedoka u pogledu (navesti
činjenice) sud cijeni neistinitim i prilagođenim jer su u suprotnosti sa utvrđenim xxx, a što je postalo jasno na kon
provedenog vještačenja...
Sud nije prihvatio iskaz svjedoka xxx jer se radi o svjedoku koji je dugogodišnji prijatelj tužitelja, te sud njegov iskaz
smatra pristranimbudući je na okolnost da je tužitelj brinuo o roditeljima iskazivao da se tužitelj redovito brinuo o
roditeljima, a što je u potpunosti kontradiktorno iskazima preostalih svjedoka...
Svjedok nije u rodu s tužiteljem/nema interesa iskazivati u bilo čiju korist/živi u neposrednoj blizini spornih
nekretnina...
Iskazi svjedoka i tužiteljice su životni, suglasni, uvjerljivi, te u skladu s materijalnim dokazima koji su izvedeni na
glavnoj raspravi, te s istima predstavljaju jednu logičnu cjelinu...
Sud je te iskaze prihvatio u dijeluu kojem su isti iskazivali sukladno svjedoku aa i bb. Međutim, sud nije prihvatio dio
iskaza svjedoka da se --- jer su u tom dijelu njihovi iskazi neuvjerljivi i nelogični.
VJEŠTACI
Najprije navodimo nalaz i mišljenje i što proizlazi iz njega. Ako je bilo primjedbi na nalaz, navedemo koje su
primjedbe bile i kako je vještak odgovorio (npr. dopuna nalaza) te da li je druga stranka imala primjedbe te kako je
odgovoreno na te primjedbe. Nakon toga navodimo iskaz vještaka koji je dao na ročištu i navedemo da li je tu bilo
primjedbi.
Npr. Iz nalaza i mišljenja vještaka xxx proizlazi da - prepišemo zaključak. Iz iskaza sudskog vještaka ime i prezime
proizlazi da se…. Navodi da je…
Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio ocjenjujući ga stručnim i objektivnim/nepri stranim, a na koji nalaz
i mišljenje niti jedna stranka nije imala prigovor. Vještak je iskazivao savjesno i u skladu s pravilima znanosti i
vještine...
Ovaj sud smatra da su nalaz i mišljenje vještaka izrađeni stručno i objektivno/nepristrano u skladu s pravilima
struke te na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi.
Sud je nalaz i mišljenje medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun, a na koji nalaz tužitelj nije imao
primjedbi dok ga tuženik nije prihvatio niti nakon dopunskog očitovanja vještaka stoga je predložio novo medicinsko
vještačenje koje je ovaj sud odbio budući da smatra da tuženik svojim primjedbama ničim nije doveo u pitanje
utvrđenje medicinskog vještaka već se tuženikove primjedbe odnose na visinu predmetne štete, a u čemu u konačnici
odluku donosi sud, a ne medicinski vještak...
Budući je vještak stručno i argumentirano obrazložio nalaz i mišljenje i otklonio stavljene prigovore, sud dani nalaz i
mišljenje ocjenjuje nepristranim i izrađenim u skladu s pravilima struke te ga prihvaća u cijelosti.
Sud je u cijelosti prihvatio nalaze sudskih vještaka, njihova pojedinačna usmena obrazloženja, te zajedničko
obrazloženje sudskih vještaka iz razloga jer su isti sačinjeni stručno, na temelju medicinske do kumentacije koja prileži
spisu, te su objektivno i argumentirano obrazloženi kako u samom nalazu tako i u svim dopunskim očitovanjima, pa sud
nije imao razloga posumnjati u objektivnost i stručnost nalaza oba vještaka.
23
Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je uvjerljiv i objektivan, dan savjesno i u skladu s pravilima
znanosti i struke, te u granicama naloga-zadatka suda. Primjedbe tuženika su u potpunosti otklonjene nepristranim,
stručnim i okolnosno vrlo detaljnim usmenim očitovanjem vještaka na ročištu od dana xx. Iako nema stručnog znanja
potrebnog za razjašnjenje određenih okolnosti dane situacije, sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer smatra da
izneseni stavovi mogu odoljeti kritici zasnovanoj na pravilima logičkog zaključivanja i iskustva, osim toga, u mišljenju
vještaka nema proturječnosti ili nedostataka, niti se (unatoč kritičkoj analizi tuženika) pojavila osnovana sumnja u
pravilnost danog nalaza i mišljenja. Stoga je sud odbio prijedlog da se izvede novo vještačenj e.
Ako je stranka imala prigovor tada navedemo koji prigovor i kako je vještak odgovorio na taj prigovor (Na dani nalaz
i mišljenje vještaka tuženik je podnio prigovor tvrdeći da je u nalazu i mišljenju navedeno… dok tuženik smatra…
također predlaže… Sudski vještak je na prigovor dostavio dopunu nalaza i mišljenja od dana u kojem navodi da je
prilikom… Na prigovor tuženika kojeg, vještak ističe da upravo iz tog razloga…. ); ili po uvidu u naknadno dostavljenu
dokumentaciju stranaka, utvrdio je da…
Što se tiče iskaza svjedoka, vještaka i stranaka, odmah zaključujemo što iz njihovih iskaza proizlazi i samo skraćeno
damo prikaz te odmah dajemo ocjenu, u kojoj upotrijebimo neku frazu, ali i malo više obrazložimo u odnosu na
konkretni slučaj, zašto je nečiji iskaz bio uvjerljiv ili slično.
UVIĐAJ (nekoć OČEVID)
S obzirom na sporne relevantne činjenice u ovoj pravnoj stvari sud je proveo uviđaj na licu mjesta. ; i onda opišemo što
je na uviđaju utvrđeno – Uviđajem na licu mjesta utvrđeno je da… Nadalje je utvrđeno da su…
Ukoliko imamo uviđaj i vještaka na istu okolnost tada ih spojimo zajedno i prikažemo ih na način da uviđaj navedemo
frazama koje smo upotrijebili gore, i frazama za vještaka odnosno što je utvrđeno jednim, a što drugim.
STRANKE
TUŽITELJ saslušan kao stranka u postupku navodi da je … Temeljem iskaza tužitelja utvrđeno je da… (ukratko
navesti iskaz tužitelja). Također su tužitelji dopunili svoje iskaze navodeći da…
Sud je prihvatio iskaz tužitelja koji je vrlo iscrpan i kategoričan te potkrijepljen ispravama priloženim u spisu…; ili sud
nije prihvatio iskaz tužitelja budući je isti nelogičan, neistinit i neuvjerljiv; Tužitelj sudu nije dostavio nikakav dokaz o
…, iako je na njemu ležao teret dokaza. Stoga je u smislu čl. 219 i 221a Zakona o parničnom postupku (Narodne
novine: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; u daljnjem
tekstu: ZPP) zbog svega navedenog sud prihvatio iskaz tuženika...
Nakon toga navesti iskaz tuženika na isti način kao i tužitelja; TUŽENIK je iskazao…. Navodi da… i nakon prikaza
iskaza uzmemo frazu kao i za tužitelja.
→Ako nije došao: Sud tuženika nije saslušao budući da se isti nije odazvao pozivu suda niti je pravovremeno opravdao
svoj nedolazak, iako je uredno primio poziv radi saslušanja i bio upozoren da će ukoliko ne pristupi, tužiteljica biti
saslušana u njegovoj odsutnosti te će sud s obzirom na sve okolnosti ocijeniti od kakvog je značenja njegovo
nepristupanje ročištu, a sve u skladu sa člankom 268. stavkom 3. i člankom 269. stavkom 2. ZPP-a. Sukladno članku
269. stavku 2. ZPP-a sud je cijenio i činjenicu da tuženik, iako uredno pozvan i propisno upozoren, nije došao na
saslušanje i dao svoj iskaz odnosno sud smatra da razlog tuženikova nedolaska je upravo taj da isti svojim iskazom ne
bi mogao pobiti tvrdnje tužitelja niti ponuditi logične i životne tvrdnje, suprotne tužiteljičinim, a koje bi sud mogao
prihvatiti.
→Priznanje: Priznanjem činjeničnih navoda iz tužbenog zahtjeva tuženik je priznao činjeničnu osnovu tužbenog
zahtjeva te sukladno čl. 221. st. 1. ZPP-a ne treba dokazivati te činjenice.
→Ako je prvo priznala, pa osporila - U smislu čl. 221. st. 2. ZPP-a sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, prema svom
uvjerenju, ocijeniti hoće li uzeti za priznatu ili osporenu činjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili
djelomično porekla ili ograničila priznanje dodavanjem drugih činjenica. Ako je prvo osporila, pa priznala – Uzimajući
u obzir rezultate cjelokupno provedenog dokaznog postupka, posebno cijeneći što stranke nisu imale daljnjih dokaznih
prijedloga za izvođenje dokaza, ovaj sud smatra da tuženoj-protutužiteljici pripada pravo od tužiteljice potraživati
isplatu iznosa..
10. Treba navesti koje i zašto neke dokaze uopće nismo izveli – npr. ako je činjenično stanje dovoljno utvrđeno
i raspravljeno pa je sud odlučio da nije potrebno provoditi daljnje dokaze; sud nije prihvatio dokazni prijedlog jer
smatra da su sve činjenice u postupku dovoljno utvrđene; odbijen je dokazni prijedlog xxx, sukladno članku 292. st. 2.
ZPP-a, jer je sud, sukladno članku 220. st. 2. ZPP-a, ocijenio kao nevažan/ jer je stranka te činjenice priznala pa ga
valjalo odbiti temeljem članka 221. st.1. ZPP-a/ te činjenice zakon pretpostavlja sukladno čl. 221. st. 3. ZPP-a/su iste
općepoznate pa ih je sud odbio sukladno čl. 221. st. 4. ZPP-a; sud nije proveo dokazni prijedlog saslušanja
tužitelja/tuženika [ime prezime] jer isti nije pristupio sudu radi davanja iskaza iako je bio uredno pozvan, pa ga sud
nije niti mogao saslušati. Pri tome valja naglasiti da je sud takvo ponašanje tužitelja/tuženika posebno cijenio sukladno
čl. 269.st.2. ZPP-a.
Navesti koje dokaze sud nije izveo i zašto ih je odbio:
Sud je u tijeku postupka odbio tužiteljev dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka ime i prezime na okolnost xxx, a sve
slijedom činjenice što i bez provedbe navedenoga dokaza činjenično stanje je u dovoljnoj mjeri utvrđeno pa se isti
dokaz smatra nepotrebnim i usmjerenim ka odugovlačenju predmetnog postupka.; ili
Sud nije proveo dokaz saslušanjem tuženika kao stranke u postupku, u svrhu dokazivanja sukladno odredbi čl. 265 st 2
Zpp-a, budući da isti, iako uredno pozvan na ročište za glavnu raspravu određenu za dan nije pristupio niti je svoj
izostanak opravdao.
Druge dokaze sud nije provodio, jer smatra da je činjenično stanje o kojemu ovisi odluka o osnovanosti tužbenog
zahtjeva u potpunosti i istinito utvrđeno, te jer bi to bilo protivno ekonomičnosti postupka sukladno čl. 7 i 10 ZPP -a.
Npr. Sud nije proveo dokaze predložene po tuženima na okolnost da sporni dio čestica predstavlja javni put budući je
ova činjenica utvrđen uvidom u javne isprave te se ista ne može dokazivati iskazima svjedoka (navedi saslušanje kojih
svjedoka).
Druge dokaze sud nije provodio jer je činjenično stanje odlučno za donošenje odluke utvrdio i jer bi provođenje
daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka.
11. Podvođenje pod materijalno pravo, nakon kojeg pišemo ovu epsku rečenicu: „Stoga je valjalo odlučiti
kao u izreci.“ Ona ide na samo kraju pravne analize kao zaključak!
Na pravilno utvrđeno činjenično stanje treba primijeniti pravilo, određenu pravnu normu; treba navesti i citirati pravni
propis, izvor u kojem je objavljen. Primjena odgovarajućeg propisa ovisi o tome kada je nastao pravni odnos.
Slijedom navedenog, tužiteljima je temeljem čl. 22 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valjalo pružiti
posjedovnu zaštitu, te odlučiti kao u izreci.;
Budući da je u tijeku ovog postupka utvrđeno da je tužitelj ispunio svoju ugovornu obvezu, a da tuženik nije dokazao da
je ispunio svoju obvezu, to je slijedom navedenog našao tužbeni zahtjev osnovanim, pa je na temelju odredbe čl. 590
ZOO-a odlučio kao u točki I. izreke presude.;
Sukladno navedenim odredbama, a računajući i vrijeme posjedovanja svoje prednice, tužiteljice su, dakle u
samostalnom i poštenom suposjedu navedene nekretnine preko dvadeset godina pa su tako, sukladno odredbi čl. 159
Zv-a, temeljem dosjelosti, izvorno stekle suvlasništvo te nekretnine, svaka u ½ dijela.;
Prema čl. 219 u svezi s čl. 7 ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj
zahtjev i kojima pobija navode i dokaze protivnika. Ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi
neku činjenicu, o postojanju činjenice sud će zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Tijekom postupka,
tuženik na kome je teret dokaza tvrdnji kojima pobija navode tužitelja nije doka zao da nije dužan platiti izvršenu
uslugu. U prilog tim tvrdnjama nije predložio ili u spis priložio bilo koji dokaz, pa sud, a temeljem čl. 221 ZPP -a
zaključuje da ne postoje okolnosti koje oslobađaju tuženika obveze platiti tužitelju obavljene usluge. St oga ovaj
sudnalazi da predmetna tražbina tužitelja postoji te da je tužbeni zahtjev osnovan. To iz razloga što je tužitelj izvršio
uslugu i za izvršenu uslugu ispostavio račun tuženiku, koji nije vratio tužitelju ili prigovorio da se račun ne odnosi na
tuženika, da mu nije izvršena ili sl. Sukladno čl. 65 Zoo na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika
njezino ispunjenje, a dužnik ju je dužan ispuniti. Dužnik je dužan obvezu ispuniti u roku predviđenom za njezino
ispunjenje (čl. 173 zoo), jer ako ju ne ispuni u roku, dolazi u zakašnjenje….
25
Prema čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08 i 125/11), sud će u slučaju
povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu
naknadu, neovisno od naknade materijalne štete, a i kad nje nema. Sud je pri određivanju visine pravične novčane
naknade osobito vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu
služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom
svrhom.
Prema čl. 119. st. 1. ZVDSP, vlasništvo nekretnine pravnim poslom stječe se zakonom predviđenim upisom
stjecateljeva prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na
to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Čl. 120. st. 1 . ZVDSP određeno je
da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo
nekretnine stekne drugim upisom u zemljišnu knjigu.
Prema čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,
73/00, 114/01, 79/06, 141/06 - dalje: ZVDSP), posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed
štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin njegova smetanja, naredi uspostava posjedovn og stanja kakvo je bilo u
času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje.
Prema čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08 - dalje: ZOO), ugovor koji je
protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog
pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
Dakle, tijekom postupka utvrđeno da ne postoji niti jedan razlog iz čl. 322. st. 1. ZOO, usl ijed kojeg bi ugovor o
kupoprodaji od 15. srpnja 2008. godine sklopljen između I. i II. tuženika bio ništetan, te da razlog za ništetnost ne
predstavlja niti eventualna prodaja tužiteljevog suvlasničkog djela kako to tužbom tvrdi tužitelj. Također, utvrđen o je
da, obzirom da nije utvrđeno da je sporni kupoprodajni ugovor ništetan, nema osnove niti za uspostavom
zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe spornog ugovora. Slijedom iznijetih razloga, tužbeni zahtjev
tužitelja je neosnovan, pa je isti valjalo odbiti, te odlučiti kao u točki I. izreke.
Dakle, u postupku je utvrđeno da ugovor o darovanju motornog vozila od 15. srpnja 2010. godine predstavlja pravnu
radnju koja je učinjena na štetu tužitelja kao vjerovnika. Također, utvrđeno je i da tužitelj prema I. tuženiku ima
dospjelu tražbinu pobliže navedenu točki I. izreke, te da je tužba tužitelja pravodobno podnesena. Slijedom toga,
tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan, pa je isti temeljem čl. 66. st. 1. i 2. u svezi s čl. 67. ZOO, valjalo prih vatiti, te
odlučiti kao u točki I. izreke
Dakle, tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj bio u posljednjem posjedu kčbr. 2110/3 k.o. Pušća, te da ga je u tom
posjedu smetao tuženik na način da je u dva navrata unutar ograde otpilio grane, te iste poba cao na njegovu česticu.
Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i pružiti mu pružiti posjedovnu zaštitu, te temeljem čl. 22 ZVDSP,
odlučiti kao u točki I. izreke.
Ako ugovaratelj - kao u ovom konkretnom slučaju sada pokojna Sabina Glogovec kao primateljica uzdržavanja u
vrijeme sklapanja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 07. ožujka 2005. godine - nije bio poslovno sposoban, onda se
radi o ništavom ugovoru sukladno odredbi čl. 276. st. 1. ZOO-a, pa stoga tužitelji, kao univerzalni sukcesori umrle
Sabine Glogovec, imaju pravo, sukladno odredbama iz čl. 327. ZOO-a, zahtijevati utvrđenje ništavosti toga ugovora,
jer se njegovi učinci protežu i na sljedbenike ugovornih strana. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
12. Navesti prigovore (zastara, legitimacija i sl.)stranaka i odluku o njima: Nisam sigurna jesu li dobro
pozicionirani – ovo bih radije ukopila pod točku 11. ...
Paulijana - pasivna legitimacija neosnovan je tako prigovor promašene pasivne legitimacije koji su istaknuli svi
tuženici. Naime, kod pobijanja dužnikovih pravnih radnji na pasivnoj strani tj. na strani tuženika, sukladno čl. 69. st. 2.
ZOO, postoji nužno jedinstveno suparničarstvo, što znači da je tužitelj koji pobija dužnikovu pravnu radnju tužbom
obuhvatiti sve ugovorne strane ugovora. U ovom konkretnom slučaju, to znači da je tužitelj tužbom na pasivnoj strani
trebao obje ugovorne strane ugovora o darovanju tj. darovatelja i daroprimca. Darovatelj u ovom slučaju je preminuo
tako da su kao njegovi pravni sljednici umjesto njega pasivno legitimirani njegovi nasljednici tj. I., II. i III. tuženik pri
čemu je II. tuženik pasivno legitimiran i kao osoba u čiju je korist pobijana radnja učinjena.
Što se tiče pravodobnosti tužbe tuženici pravodobnost iste tijekom postupka nisu osporavali, ali kako se radi o
materijalnopravnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti potrebno je osvrnuti se i na taj rok. Naime, u ovom
konkretnom slučaju, obzirom da se radi o besplatnom raspolaganju, tužba za pobijanje pravnih radnji se, sukladno čl.
71. st. 1. ZOO, može podnijeti u roku od tri godine pri čemu se navedeni rok, sukladno čl. 71. st. 2. ZOO, računa od
dana kada je poduzeta pravna radnja. Što se tiče prigovora i navoda koje su tuženici istaknuli u odgovoru na tužbu isti
ne mogu utjecati na osnovanost tužiteljeva tužbenog zahtjeva. II. tuženik tako ukazuje da prema tužitelju nema nikakvo
dugovanje. Međutim, predmet postupka i nije utvrđivanje da li tužitelj ima tražbinu prema II. tuženiku, a to tužitelj u
postupku i ne tvrdi, već da li je predmetnim darovanjem automobila učinjena pravna radnja na štetu tužitelja kao
vjerovnika.
13. Ako postoji zahtjev za kamate koji se tiče glavnog potraživanja, treba obrazložiti zašto je dosuđujemo ili
ne dosuđujemo. Paziti je li uopće tražena kamata – u suprotnom prekoračenje tužbenog zahtjeva. Tužitelj je dužan
samo navesti otkad potražuje kamatu, ali ne i stope. Sud to određuje po službenoj dužnosti.
Ako kamate odbijamo za neki period, moramo obrazložiti zašto smo to napravili.
Jako važno: Kamata se ne dosuđuje na temelju članaka koji određuje stope, nego je potrebno identificirati konkretnu
pravnu osnovu – npr. kod stjecanja bez osnove to je savjesnost/nesavjesnost.Tek nakon što navedemo pravni temelj,
navodimo članke kojima se određuju kamatne stope (članak 29./ 277. ZOO-a).
Odluka o zateznim kamatama se temelji na odredbi čl. 29.st.1. ZOO-a (odnosno čl.277.st.1. starog ZOO-a) prema kojoj
dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Ako dužnik u roku ne ispuni
obvezu, dolazi u zakašnjenje, sukladno čl. 183. ZOO.
Odluka o zateznim kamatama se temelji na odredbi čl. 277. St. 1. ZOO-a (Narodne novine broj
53/1991, 73/1991, 3/1994, 111/1993, 107/1995,7/1996, 91/1996, 112/1999, 88/2001) i članka 2. Zakona o kamatama
(NN 94/04).
Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl.29. st.2. ZOO-a prema kojoj se stopa zateznih kamata određuje
za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodi
tekućem polugodištu za pet ili osam postotnih poena.
Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate ("Narodne novine", br. 153/04),
a u vezi s čl. 277. ZOO-a.
NEIMOVINSKA ŠTETA: O zateznim kamatama sud je odlučio temeljem čl. 1103 ZOO-a, a iz kojeg proizlazi da
obveza pravične naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.
Obzirom da iz spisa proizlazi kako se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora 15. srpnja 2010.
godine, kao dan dospijeća sud je uzeo upravo navedeni dan.
IMOVINSKA ŠTETA:Glede naknade troškova liječenja koje je snosio i platio tužitelj, tuženik u zakašnjenje, u odnosu
na cjelokupni zahtijevani iznos, dolazi dan nakon što je tužitelj podmirio posljednji račun za troškove liječenja jer je u
tom trenutku došlo do umanjenja imovine tužitelja i nastanka štete.
TUĐA POMOĆ I NJEGA: čl. 1095. St. 1. ZOO – i drugi troškovi u svezi s liječenjem. Kamata teče od dana kada su
nastali nominalni iznosi za plaćenu uslugu. Ako toga nema5, onda prema cijeni za tuđu pomoć i njegu koju bi pružala
osoba u tom mjestu odnosno po slobodnoj ocjeni u skladu s ZPP → Naknada za tuđu pomoć i njegu je imovinska
štetačiji se iznos u većini postupaka utvrđuje prema cijenama koje vrijede u vrijeme donošenja presude tako da bi z.z.
kamata na ovu štetu tekla upravo od dana presuđenja, a ne od dana podnošenja pisanog zahtjeva osiguratelju. Ovo zato
što je tuđa pomoć i njega materijalna nenovčana i nereparirana šteta koja postaje određena donošenjem prvostupanjske
sudske presude.
Dosuđuju se i za besplatni rad (npr. supruga je njegovala oštećenika), kao vrijednost jednog sata tuđe pomoći i njege
uzima se 10,00 kuna (stajalište sudske prakse), prema 223 ZPPa.
5Valja reći da revizijski sud prihvaća stajališta Općinskog i Županijskog suda u Splitu da naknadu s osnova nemedicinske tuđe
pomoći i njege valja dosuditi u nominalnom iznosu tih troškova u vrijeme njihovog nastanka, tj. pružanja takve pomoći, te da
kad tužitelj nije dao dokaz da je te troškove platiotrećoj osobi, tužitelju pripada pravo na naknadu u visini neto zarade osobe koja bi u
mjestu u kojem jetuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu … U takvojčinjeničnoj situaciji naknada se određuje
po neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoći njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu i to prema cijenama
u vrijeme pružanja te pomoći,jer je riječ o materijalnoj novčanoj šteti., 16 VS RH, Rev 674/2007-2
27
MATERIJALNA ŠTETA U SLUČAJU SMRTI -troškovi pogreba, troškovi liječenja zadobivenih ozljeda i drugi
troškovi u vezi s liječenjem, izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad, šteta koju trpi osoba koju je poginuli
uzdržavao ili redovito pomagao i ona osoba koja je po zakonu imala pravo zahtijevati uzdržavanje od poginulog.
MATERIJALNA ŠTETA U SLUČAJU TJELESNE OZLJEDE ILI NARUŠENJA ZDRAVLJA -troškovi oko
liječenja i drugi potrebni troškovi u vezi s liječenjem, izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja,
gubitak zarade zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad, šteta zbog trajno povećanih potreba (izdaci za
pojačanu ishranu, tuđu pomoć i slično u obliku novčane rente te šteta zbog uništenja ili umanjenja daljnjeg
oštećenikovog razvijanja ili napredovanja u obliku novčane rente).
14. Rješenja: - ako smo ih naveli u izreci ovdje ih kratko obrazložimo, ako ih nismo prije obrazložili.
SUDSKE PRISTOJBE: „Od 22.11.2013.“ (od 01.04.2013 po meni F.) oslobođenje od sudskih pristojbi
utvrđuje se prema Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, broj 143/13), nema više
nikakvih potvrda od porezne i iskaza, rješenje o oslobođenju NE donosi sud nego ured državne uprave!
PRIVREMENE MJERE: Sud je odbio prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere kojom bi se naložilo
tuženiku predaja poslovnog prostora u posjed tužitelja, a obzirom sud smatra da ista nije nužna radi sprječavanja
nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja, niti za to postoje drugi važni razlozi radi osiguranja pravnog
reda sukladno odredbi čl. 296 (za novčane tražbine) ili 298 st. 1. 2. (za nenovčane tražbine) Ovršnog Zakona (NN
57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje u tekstu OZ) Ovršni zakon „Narodne
novine“, broj 112/12, 25/13 - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku i 93/14
Odredbom čl. 298 st.1 Ovršnog zakona (NN gore) određeni su uvjeti za određivanje privremene mjere. Tako je tom
odredbom određeno da se može odrediti privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, ako predlagatelj
osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnim i opasnost da bez takve mjere protivnik
osiguranja učini vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine,
osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo
nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
VPS: mora odrediti do zaključenja glavne rasprave – to samo ako se radi o nenovčanim tražbinama i nije
naznačen VPS, a sud je odredio VPS, jer ako sud nije odredio, smatra se 50.000,00 kn; ako je novčana tražbina u
pitanju uopće se ne upuštamo u određivanje jer to nije potrebno, budući da sama novčana tražbina je određenje
vps-a.
POVLAČENJE - DJELOMIČNO: ovdje navedemo kada je tužitelj djelomično povukao tužbeni zahtjev i zašto
te kako je odlučeno, ako nije prije obrazloženo.
NESVRSTANA FRAZA: POVLAČENJE BEZ PRISTANKA TUŽENIKA – Slijedom svega navedenog,

valjalo je tužitelja odbiti s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim, time da se napominje da je tužitelj na ročištu
od dana povukao tužbu, no kako se tužba nakon upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari može povući
samo uz njegov pristanak, a na što tuženik u ovom slučaju nije pristao, to se nije moglo niti donijeti rješenje o
povlačenju tužbe već jedino meritorno odlučiti o sporu.
PREINAKA: Tužitelj je podneskom dana preinačio tužbeni zahtjev potražujući na ime cjelokupnog iznosa
naknade broj kuna umjesto ranijih broj kuna, kojoj preinaci se tuženik usprotivio podneskom dana, međutim, sud
je istu primjenom odredbe čl. 190. St. 2 ZPP-a dopustio jer smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje
odnosa među strankama, a imajući u vidu da je tužitelj time tek uskladio svoj tužbeni zahtjev s nalazom i
mišljenjem vještaka. Slijedom navedenog valjalo je riješiti kao u izreci rješenja, ako nije prije obrazloženo.
PROTUTUŽBA: prilikom prikaza odgovora na tužbu tuženika, naznačimo da je tuženik istaknuo protutužbeni
zahtjev i u čemu se on sastoji te da li se tužitelj protivio tome. Ovdje navedemo zašto nam nije osnovan
protutužbeni zahtjev odnosno je li osnovan, ako nije prije obrazloženo.
14. Odlučujemo o troškovima na određeni zahtjev stranke koji se mora postaviti do zaključenja glavne
rasprave (članak 164. ZPP-a); sud nikada o troškovima ne odlučuje po službenoj dužnosti – dakle ako nema zahtjeva, o
troškovima ne odlučujemo.
Odluku o trošku obrazlažemo pozivajući se na članak 154. ZPP-a. Treba razlikovati stavke: (st. 1.) načelo causae – tko
izgubi parnicu snosi troškove;(st. 2.) djelomični uspjeh u sporu;(st. 3.)Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi
sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno
neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.
Temeljem članka 155. ZPP-aodređuje se naknada samo onih troškova koji su bili potrebni – o tome koji su troškovi
bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima
ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno
ročište za glavnu raspravu.. Treba se pozvati i na Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika(Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015) – navesti svaku radnju za koju je zatražen
trošak,koji je to tarifni broj i stavak, koliko nosi bodova, koliko je to u kunama (npr. za pristup na ročište održano
dana 5. svibnja 2006. godine xxx bodova, za podnesak od dana xxx xxx bodova – dakle, navode se točni datumi
podnesaka i radnji o kojima odlučujemo). Zatim obračunavamo cjelokupan trošak koji tako u ukupnom iznosu
dosuđujemo. Ako stranka traži pristojbu, treba dosuditi i pristojbu; ako u troškovniku nije zatražen pdv – to ne znači da
je odvjetnik zaboravio već da nije u sustavu pdv-a – dakle, ako nema zahtjeva za pdv, ne dosuđujmo ga!
U izreci pišemo „troškovi postupka“, a ne „parnični troškovi. Pišemo iznos koji smo zbrojili – ne izdavaja se pdv,
niti posebno trošak sudske pristojbe!
Treba navesti u okviru obrazloženja koji je bio VPS. Ne se opterećivati promjenama VPS-a tijekom postupka.
Ako nije predan troškovnik do zaključenja glavne rasprave, stranka nema pravo na trošak. Pazi ako je stranka
podnescima tražila trošak na kraju podneska. Dosuđujemo trošak samo ako ga stranke traže i u opsegu u kojem ga
traže.
Ako stranke ne traže PDV onda ga i ne dosuđujemo. Nema pdv-a: na sudske pristojbe i troškove vještačenja.
Primjenjuje se PDV u vrijeme donošenja sudske presude jer je tada nastala novčana obveza.
Moguće je prebijanje troškova kod protutužbe ili djelomičnog uspjeha u sporu.

Ako dođe do smanjenja tužbenog zahtjeva u toku postupka visinu tuženikovih troškova nastalih prije smanjenja
tužbenog zahtjeva treba utvrditi po tadašnjem vps-u, a ne prema vrijednosti sniženog tužbenog zahtjeva – stajalište vsrh.
NO, IMA I DRUGIH STAJALIŠTAU slučaju smanjenja tužbenog zahtjeva troškovi postupka za sve poduzete radnje
određuju se prema vrijednosti predmeta spora iz posljednjeg zahtjeva, budući da smanjenje tužbenog zahtjeva u biti
predstavlja djelomično povlačenje tužbe, a povučena tužba smatra se kao da nije niti podnesena. Mislim da je sad
konsenzus da se visina troškova u odnosu na pojedinu radnju gleda prema VPS-u koji je vrijedio u trenutku
poduzimanja radnje. Commented [S3]: Iako je Katić rekao da treba po zadnjem, ali
najtočnije je po trenutku poduzimanja radnje
DJELOMIČNI USPJEH U SPORU:
A. Ako TZ glasi na iznos od 40.000 kn, a dosudi mu se 24.000 kn tada iz formule 24000/40000 x 100 dobijemo
60% iz čega proizlazi da je stranka uspjela 60 % u sporu te ako je trošak postupka npr. 6.000 kn onda se
formulom 60/100 x6.000 kn dolazi do iznosa od 3.600 kn koji predstavlja iznos parničnog troška koji pripada
stranci koja je djelomično uspjela u sporu.
B. Ako je tužitelj postavio šest tz, a samo je jedan prihvaćen, dok su ostali odbijeni, a parnični trošak prema
radnjama iznosi 6000 kn, tada tužitelj ima pravo na parnični trošak u iznosu od 1000kn.
C. Ako i tužitelj i tuženik imaju pravo na trošak, tada navedemo koje troškove imaju jedan i drugi – ne
prebijamo, osim ako je postavljen zahtjev za prebijanje, jer sud nije ovlašten odlučivati o prebijanju, jer nije
ovlašten odlučivati o zahtjevu koji nije postavljen. ? (Jambor je prebijao )
Fraze:
- Odluka o trošku nije uslijedila jer isti nije niti zatražen;
- u preostalom dijelu od dosuđenog pa do zatraženog iznosa naknade parničnog troška zahtjev tužitelja odbija se
kao neosnovan;
- Kako tužitelj koji je tražio trošak nema pravo na trošak postupka jer u istom nije uspio, a tuženik koji je u
postupku uspio, trošak postupka nije tražio, to je sud odlučio kao u točki II. izreke;
- Kao je sud u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja, to je trebalo istoga odbiti i sa zahtjevom za naknadom
parničnih troškova. S druge strane, sud je tuženiku, obzirom na njegov uspjeh u parnici i postavljeni zahtjev,
dosudio troškove ovog postupka sukladno odredbi čl. xx ZPP-a i Tarifi (pa prepišemo dolje naznačeni način
određivanja troška);
- U preostalom dijelu zahtjeva za naknadom parničnog troška tužitelja odbija se kao neosnovan i to za podneske
od dana za koje sud drži da njihov sastav nije bio nužan za vođenje ovog postupka (npr. požurnice).;
29
- Tužitelju je priznat trošak prema visini konačno postavljenog tužbenog zahtjeva;

- Preostali trošak nije popisan, slijedom čega nije bilo osnove za odlučivanje o istome;
- U ovoj parnici pet tužitelja je tužilo istog tuženika za isplatu nastale štete (subjektivna kumulacija na aktivnoj
strani). Svih petero tužitelja je zastupano po istom punomoćniku u osobi odvjetnika radi čega je sud troškove
parničnog postupka koji se odnosi na njihovo zastupanje utvrdio kao zajednički trošak.;
- Troškovi vještačenja u iznosu od broj kuna, troškovi pribave preslika zdravstvenih kartona u iznosu od broj kuna,
dakle ukupno broj kuna, priznati su tužitelju u cijelosti jer su bili nužni za vođenje ovog postupka.;
- Tužitelju je valjalo u cijelosti priznati i troškove plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od broj kuna i sudske
pristojbe na presudu od broj kuna.;
- Sud nije priznao tužitelju trošak sastava podneska od dana, jer je ocijenio da taj trošak nije bio nužan za vođenje
parnice.; Dakle tužitelju je priznat ukupni trošak u iznosu od broj kuna kao što je odlučeno u točki II. Izreke ove Commented [S4]: Sukladno članku 155. ZPP
presude.
ODLUKA O TROŠKOVIMA PARNIČNOG POSTUPKA TEMELJI SE NA ODREDBI ČL.154. ST. 1. ZPP-A
prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi u parnici dužna protivnoj stranci naknaditi troškove postupka. U
konkretnom slučaju, tuženik/tužitelj je u cijelosti izgubio parnicu. S obzirom na navedeno, tuženik/tužitelj je
dužan tužitelju/tuženiku, na temelju čl. 154. St.1. ZPP-a, naknaditi troškove ovosudnog parničnog postupka.
Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti, u smislu čl. 155. St.1. ZPP-a, sud je tužitelju/tuženiku priznao samo troškove koji su
bili potrebni za vođenje parnice i to samo one troškove koje je tužitelj/tuženik (pravodobno) zahtijevao.
Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj:
74/1995, 57/1996, 137/2002, 125/2011, 112/2012, 157/2013; dalje u tekstu: ZSP), Tarife sudskih pristojbi (Narodne
novine broj: 74/1995, 57/1996, 137/2002, 125/2011, 112/2012 i 157/2013; dalje u tekstu: TSP) i Tarife o nagradama i
naknadi odvjetnika (Narodne novine broj: 142/2012; dalje u tekstu: OT/12), sve na temelju čl. 155. St.2. ZPP-a.
Zahtjev tužitelja/tuženika za naknadu troškova parničnog postupka je OSNOVAN za trošak sastava tužbe u iznosu od
250 bodova (Tbr. 8.1. OT), trošak pristupa na ročište održano dana 25.01.2012. godine u iznosu od 250 bodova (Tbr.
9.3. OT), što ukupno iznosi 500 bodova a pomnoženo s vrijednošću jedn og boda od 10,00 kuna iznosi 5,000,00 kuna.
Tužitelju/tuženiku je, sukladno Tbr. 42. OT) trebalo priznati i trošak PDV-a od 25% koji iznosi 125,00 kuna. Dakle,
trošak parničnog postupka je priznat u ukupnom iznosu od 750,00 kuna.
Nadalje, osnovan je i zahtjev za naknadu troška predujma za vještačenje u iznosu od 1.250,00 kuna jer je taj trošak
opravdan zato što je trbalo utvrditi...., stoga je sud taj trošak u cijelosti priznao. Sud je priznao i trošak sudske pristoj be
na tužbu u iznosu od 200,00 kuna (Tbr. 1.1. TSP).
Sud tužitelju/tuženiku NIJE PRIZNAO trošak sastava podneska od dana 17.01.2012. godine jer je, u smilsu čl.155.
st.1., ocijenio da nije bio potreban za vođenje parnice (u podnesku je ponavljao navode koje je ranije već istaknuo
tijekom postupka/podneskom se nije očitovao na nalaz i mišljenje vještaka/požuruje rješavanje predmeta/nema pravo na
trošak). Sud nije priznao trošak sudske opomene za plaćanje sudske pristojbe jer je taj trošak prouzročio sam
tuženik/tužitelj nepravodobni plaćanjem sud pristojbe.
Dakle, zahtjev tužitelja/tuženika za naknadu troškova parničnog postupka je osnovan za iznos od 8.000,00 kuna, pa ga
je trebalo u tom iznosu prihvatiti, te odlučiti kako je navedeno u točki III. Izreke. S druge strane, zahtjev za naknadu
troškova parničnog postupka je neosnovan za iznos od 550,00 kuna, pa ga je trebalo odbiti i odlučiti kao u točki IV.
Izreke.
ODLUKA O PLAĆANJU ZATEZNIH KAMATA NA TROŠKOVE PARNIČNOG POSTUPKA temelji se na

podrednoj primjeni čl.30. Ovršnog zakona 6 (Narodne novine“, broj 112/12, 25/13 i 93/14, dalje u tekstu: OZ), pri čemu
6Određivanje i naplata zateznih kamata

Članak 30.
(1) Ako se nakon donošenja odluke, sklapanja nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave izmijeni stopa zatezne kamate, sud
će, na prijedlog bilo koje stranke, rješenjem odrediti naplatu zatezne kamate po izmijenjenoj stopi za vrijeme na koje se ta izmjena
odnosi. Prijedlog za donošenje takvog rješenja može se podnijeti do dovršetka ovršnog postupka.
(2) Ako plaćanje zatezne kamate na troškove postupka nije određeno već u ovršnoj ispravi, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, u
rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana donošenja odluke odnosno sklapanja nagodbe do
naplate.
su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude, jer tada tuženik/tužitelj u odnosu na plaćanje troškova postupka
dolazi u zakašnjenje, pa do isplate.
Tužitelj je u cijelosti izgubio u parnici pa nema uvjeta da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka. S obzirom
na navedeno, zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 500,00 kuna trebalo je u cijelosti
odbiti kao neosnovan, stoga je sud odlučio kao u točki V. Izreke.
ODLUKA O TROŠKOVIMA PARNIČNOG POSTUPKA TEMELJI SE NA ODREDBI ČL.154. ST.3. ZPP-A,
prema kojoj sud može odlučiti da jedna stranka naknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač
imali, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu
nastali posebni troškovi.
S obzirom na to da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni
troškovi, sud je na temelju čl.154. st.3. ZPP-a odlučio da je tuženik dužan naknaditi tužitelju sve troškove koje je tužitelj
imao.
Prepiši onaj dio s čl. 155.st.1. ZPP (troškovi koji su potrebni i tražni), pa onda dio s visinom troškova, pa što je priznao,
a što nije priznao.
Tuženik je u pretežnom dijelu izgubio parnicu, pa nema uvjeta da mu tužitelj naknadi troškove pp. S obzirom na
navedeno, zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 500,00 kuna trebalo je u cijelosti
odbiti kao neosnovan, stoga je sud odlučio kao u točki V. Izreke.
ODLUKA O TROŠKOVIMA PARNIČNOG POSTUPKA GLEDE TROŠKOVA TUŽITELJA I TUŽENIKA

TEMELJEM ODREDBE ČL.154. ST.2. ZPP-A,
prema kojoj sud može, ako stranka djelomično uspije u parnici, s obzirom na postignuti uspjeh odrediti da
svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Tužitelj je u odnosu na tuženika uspio u parnici u odnosu na –i u odnosu na --, dok nije uspio u dijelu kojim je
zahtijevao --. Ili
Prema ocjeni suda, navedeni djelomični uspjeh tužitelja i tuženika opravdava primjenu odredbe čl. 155. St.2. ZPP -a pa
je sud odredio da u odnosu na troškove tužitelja i tuženika svaka stran ka snosi svoje troškove postupka, stoga je sud
odlučio kao u točki V. Izreke.
Prepiši onaj dio s čl. 155.st.1. (troškovi koji su potrebni i traženi), pa onda dio s visinom troškova, pa što je priznao, a
što nije priznao.
PREBIJANJE PRIZNATIH TROŠKOVA tužitelj (xx kuna) i tuženika (xx kuna) rezultira iznosom od xx kuna, koji
predstavlja iznos troškova koji je tuženik dužan naknaditi tužitelju, sukladno čl. 154.st.2. ZPP -a.
15. Mjesto i datum objavljivanja odluke – piše se ispod obrazloženja na sredini stranice (npr. u Zagrebu,
[datum]).
16. U desnom kutu navodimo ime i prezime suca ili sutkinje zajedno s potpisom;sudski savjetnik se spominje
isključivo u uvodu presude.
U Zagrebu, 1. siječnja 2014. godine (datum donošenja);
(3) Na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zateznih kamata na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj
stopi od dana kada su ti troškovi učinjeni, odnosno plaćeni, do dana naplate.
(4) Ako plaćanje zatezne kamate nije određeno u obračunu poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili
otpremnine, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, u rješenju o ovrsi odrediti naplatu tih kamata po propisanoj stopi od dana
dospijeća do naplate.
(5) Ako je ovrhovoditelj zatražio naplatu zateznih kamata iz stavaka 2. i 4. ovoga članka u zahtjevu za izravnu naplatu novčane
tražbine, Agencija će postupiti sukladno članku 209. ovoga Zakona.
31
S desne strane: Sudac: pa u novi red ime i prezime, v.r. + ispod potpis (izmisli neki potpis).
17. Uputa o pravnom lijeku – ne naputak niti pouka!Navesti o kojem se pravnom lijeku radi, kome se podnosi i
točno navesti u kojem broju primjeraka se treba podnijeti – ni pod razno pisati „u dovoljnom broju primjeraka“.
Npr.
Nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u xxx primjeraka.
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana (8 dana sporovi male vrijednosti i radni sporovi), a koji rok se
računa:
-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez
obzira što nije na isto pristupila, odnosno
-od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi pisano, u 3 istovjetna primjerka, putem ovom suda Županijskom sudu u Zagrebu.
18. DNA – dostavna naredba – kome presudu dostavljamo npr.
1. punomoćniku tužitelja
2. punomoćniku tuženika

2a. Detaljnije Kroz Obrazloženje - Kaznena

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2a. Detaljnije Kroz Obrazloženje - Kaznena

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vrijedi na dan: 05.10.2017.

Špranca za građansku presudu

1-P-123/13-25 Commented [S1]:

4. tužbeni zahtjev je osnovan/nije osnovan/djelomično je osnovan;

Iskazi saslušanih svjedoka su o pravno relevantnim činjenicama suglasni.

Jedino se razlikuju u tome da li je …

11. „Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci.“;

16. mjesto i datum objavljivanja odluke – npr. Zagreb, 1. listopada 2016.;

17. ime i prezime suca, v.r.;

GRB REPUBLIKE HRVATSKE, REPUBLIKA HRVATSKA,

poslovni broj i podbroj,

(pobijanje dužnikovih pravnih radnji)

(smetanje posjeda/posjeda prava)

III. Zabranjuje se prvotuženiku xx i drugotuženiku xx takvo ili slično smetanje ubuduće.

(zaštita vlasništva – iseljenje i predaja u posjed)

Numeriranje stranica treba započeti od druge stranice, i to na vrhu stranice na sredini.

(na temelju prijedloga sudskog savjetnika [ime i prezime sudskog savjetnika]),

//nakon održane javnei glavnerasprave/glavne rasprave uz odsutnost javnosti

Sud uvijek odlučuje sukladno članku 2. ZPP-a:

„U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. “

Vrste presuda s obzirom na sadržaj:

u mjeničnim i čekovnim sporovima, u postupcima pred trgovačkim sudovima, u parnicama iz radnih

Najčešće pogreške kod pisanja izreke:

1. prekoračenje tužbenog zahtjeva;

2 Piše se malim rastavljenim slovima bez podebljavanja.

A) PRIHVAĆANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA:

ISPLATA / STJECANJE BEZ OSNOVE / NAKNADA ŠTETE

Ako su kamate postavljene od krivog/ranijeg datuma, u tom dijelu odbijamo tužitelja.

Kamate kod popravljanja štete:

Popravljanje imovinske štete

Popravljanje neimovinske štete

Zakon o kamatama – do 1. siječnja 2006. godine

Uredbe o visini stope zatezne kamate – od 1. siječnja 2006. godine

1 EUR = 1,95583 DM;

• na iznos od 68.299,99 DEM u kunskoj protuvrijednosti

• na iznos od 34.981,23 EUR u kunskoj protuvrijednosti

o od 1. siječnja 2006.3 do 31. prosinca 2007. po stopi od 15% godišnje,

sve u roku od 15 dana.

Na ispitu se bolje ne zamarati s odbijanjem troškova tužitelja.

Vjeko me savjetovao da UVIJEK odlučimo o zahtjevu za naknadu troška, pa i da odbijamo.

POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI

I. Utvrđuje se da su prvotužitelj[ime i prezime, odnosno naziv prvotužitelja]i drugotužitelj[ime i prezime,

Tužbeni zahtjev: Nalaže se predaja stvari u posjed.

Tužbeni zahtjev: Nalaže se predaja stvari u posjed.

Tužbeni zahtjev: Nalaže se prestanak uznemiravanja.

ZAŠTITA VLASNIŠTVA – ISELJENJE I PREDAJA POSJEDA

SMETANJE POSJEDA PRAVA (SLUŽNOSTI)

Zadatak je raspravljanja da se ispita pravilnost i zakonitost izdanog platnog naloga.

Donosi se odluka o parničnim troškovima.

Utvrđuje se ništetnost... Ništetno/a je...

B) DJELOMIČNO PRIHVAĆANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA (bolje se u to ne upuštati):

C) ODBIJANJE TUŽBENOG ZAHTJEVA:

I. Odbija se tužbeni zahtjev:

„... prepišemo tužbeni zahtjev...“

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

- prigovor promašene aktivne legitimacije;

- prigovor promašene pasivne legitimacije;

- prigovor radi prebijanja:

V. Nalaže se tuženiku xxx naknaditi tužitelju xxx trošak postupka…

VI. Nalaže se tuženikuxxx naknaditi tužiteljuxxx trošak postupka…

V. Nalaže se tuženiku xxx naknaditi tužitelju xxx trošak postupka…

→ Ako je prihvaćen tužbeni zahtjev, međutim, prigovor radi prebijanja neosnovan:

III. Nalaže se tuženikuxxx naknaditi tužiteljuxxx trošak postupka…

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljaxxx u iznosu odxxx kuna...