Hozdi E., Jurkovi M.

Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua

ISSN 1864-6168
UDK 62

ODREIVANJE SNAGE I ODABIR PUMPI ZA PUMPNU STANICU OTPADNIH VODA

VELIKA KLADUA

DETERMINATION OF POWER AND PUMP SELECTION FOR WASTEWATER PUMPING

STATION VELIKA KLADUA
Elvis Hozdi, Milan Jurkovi

Struni lanak
Saetak: S aspekta projektnog rjeenja za planski sistem odvodnje otpadnih voda za podruje koje gravitira
geografskom poloaju opine Velika Kladua, kao i razmatranja mogunosti primjene realnih rjeenja kojim bi se na
adekvatan nain zbrinule otpadne kanalizacijske vode putem cjevovoda do proiivaa otpadnih voda, u radu je
obraen jedan od veoma bitnih elemenata tog sistema pumpna stanica. Egzaktnim projektiranjem i odabirom pumpi
omoguuje se adekvatan proces funkcioniranja cjelokupnog sistema. S tim u vezi, u ovom radu naglaen je kapacitet
pumpi i reim njihova rada s osvrtom na potrebe sistema odvodnje za podruje Velike Kladue.

Kljune rijei: otpadne kanalizacijske vode, pumpa, pumpna stanica, proiiva otpadnih voda, protok

Professional paper
Abstract: The study presented in this paper deals with pump stations as very important elements of the wastewater
management from the aspect of project solutions for the planning system of the wastewater catchment area of the
municipality Velika Kladua. Furthermore, it considers the possibility of application of realistic solutions to adequately
manage the sewer wastewater through pipes to wastewater purifiers. Using the precise design and choice of the pumps,
the adequate functioning process of the whole system is enabled. In this regard, this paper places an emphasis on
defining the capacity of the pumps and the regime of their work with regard to the needs of drainage system in the area
of Velika Kladua.

Key words: wastewater sewage, pump, pumping station, wastewater purifier, flow

1. UVOD do mjesta proienja putem kolektora, imajui u vidu

Permanentnim porastom broja stanovnika i
revitalizacijom postojeih industrijskih kapaciteta, kao i
pokretanjem novih proizvodnih sistema, potreba za
vodom je sve vea, a svakodnevno se poveavaju i
koliine oneienih voda. Osnovni izvori oneienja su
svakako domainstva, industrija, prometnice,
poljoprivreda, deponiji otpada i sl. S aspekta komunalno-
kanalizacijskih sistema razlikujemo nekoliko vrsta
oneienih voda:
sanitarne otpadne vode
kuanske otpadne vode
komunalne otpadne vode
podzemne i povrinske otpadne vode
industrijsko-tehnoloke otpadne vode
oborinske otpadne vode
Za svaku grupaciju ovakvih otpadnih voda razrauju
se sistemi odvodnje i zbrinjavanja na tehnoloki
prihvatljiv nain, to je uvjetovano ekonomskim
stupnjem razvijenosti zemlje.
Primarni zadatak ovakvog sistema je da se oneiene
otpadne vode u kratkom vremenu transportiraju iz naselja
tehnike, sanitarne, tehnoloke i ekonomske uvjete.
Vani elementi svakog ovog sistema su cjevovodi,
pumpne i predpumpne stanice i na kraju postrojenja za
proiavanje otpadnih voda.
Ovaj rad usmjeren je na dimenzioniranje pumpne
stanice i odabir pumpi za transportiranje otpadnih voda s
osvrtom na podruja grada Velika Kladua.
2. DEFINIRANJE PROBLEMA S TEHNIKOG
ASPEKTA
Nedostatak kanalizacijske mree je vaan
infrastrukturni problem opine Velika Kladua. Samo
1600 domainstava, s otprilike 5600 ljudi, prikljueno je
na zastarjelu kanalizacijsku mreu. Sva otpadna voda se
otputa u oblinji rijeni tok (rijeka Kladunica) bez
ikakvog proiavanja. Ostatak domainstava je
prikljuen na septike jame koje nisu napravljene ni po
minimalnim tehnikim standardima, ili direktno putaju
u oblinje rijene tokove.
Ureaj za proiavanje otpadne vode (UPOV) je
lociran na mjestu ulijevanja rijeke Kladunice u rijeku

Tehniki glasnik 7, 1(2013), 13-19 13

Hozdi E., Jurkovi M.
Glinu. Zbog dostupne topografije glavni kolektor
otpadne vode je lociran blizu rijeke Kladunice i ima
reim visokih fluktuacija toka i estih poplava. Iz tog
razloga, u svrhu zatite kolektora otpadne vode i
usklaivanja s pravilnikom o UPOV u BiH, kanalizacija
predstavlja prvu komponentu projekta koji se treba
napraviti [3].
2.1. Osobine toka i lokacija pumpne stanice
Imajui u vidu geografski poloaj mjesta Velika
Kladua moemo vidjeti da je postojea kanalizacijska
mrea zasnovana na prirodnom gravitacijskom teenju
slobodnim tokom do najnie toke. Zbog takvih uvjeta
moemo zakljuiti da je za podruje grada neophodno
odrediti poloaje vie manjih pumpnih stanica koje bi se
tlanim cjevovodom spojile na glavnu pumpnu stanicu.
Lokacija pumpne stanice utjee direktno na izbor opreme
tako da fizika ogranienja prostora utjeu na tip i
kapacitet pumpi, a sama lokacija trai odreene
tehnoloke uvjete.
Pumpni sistem ima tri osnovna dijela: dovodni
cjevovod, pumpnu stanicu i cjevovod pod pritiskom.
Lokacija same pumpne stanice ovisi o rasporedu
kanalizacijske mree iz koje dotjee otpadna voda i u
koju se prepumpava otpadna voda [7].
2.2. Karakteristike i vrste kanalizacijskih
pumpnih stanica
Osnovni zadatak pumpne stanice je svladavanje
prepreka, objedinjavanje voda te odvod voda s jednog
mjesta na drugo. Iz podruja oneienih voda
razlikujemo:
pumpne stanice otpadnih voda
pumpne stanice oborinskih voda
pumpne stanice mjeovitih voda
pumpne stanice za mulj
Zbog relativno velike investicije, u praksi se najvie
koriste i implementiraju pumpne stanice otpadnih voda.
U tu svrhu primjenjuju se centrifugalne i pune pumpe.
Centrifugalne pumpe omoguuju podizanje vode s nie
na viu kotu i odvoenje na vee udaljenosti, dok pune
pumpe slue samo za vertikalno podizanje vode.
Prema nainu izvedbe pumpne stanice moemo podijeliti
na mokru i suhu izvedbu [7].
Da bi se odredile veliine i karakteristike pumpne
stanice, treba definirati odreene parametre:
koliinu otpadnih voda koja pristie do pumpne
stanice
koliinu i karakteristike protoka koji se
prepumpava
kvalitetu voda
lokaciju mjesta kolektora
reim rada pumpi
karakteristike tlanog cjevovoda
naine dobivanja energije (gradska naponska
mrea ili agregati)
posebne uvjete izgradnje u skladu sa zatitom
okoline
14
Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua
Reim rada pumpnih stanica je automatiziran
daljinskim sistemom i nadzora.
2.3. Energetsko napajanje i odravanje pumpne
stanice
Za putanje u rad svake pumpe nuna je instalacija
pogonskog stroja koji e osigurati nesmetan rad pumpi.
U dananjoj praksi najei pogonski motori su
elektromotori.
Odravanje pumpnih stanica svodi se na redovno
odravanje opreme, prije svega pumpi i automatike, a
obavlja se prema uputama proizvoaa opreme. Redovito
odravanje obuhvaa i povremeno pranjenje i ienje
pumpnog bazena, te kontrolu konstrukcije na
vodonepropusnost. Najvei problem u odravanju i radu
pumpnih stanica je stvaranje kore i taloga u crpnom
bazenu. Da bi se izbjeglo esto pranjenje pumpnog
bazena zbog sakupljanja taloga i kore, provode se mjere
za smanjenje kore:
razbijanje kore povratnim mlazom iz tlanog
cjevovoda
sputanje donje razine ukljuivanja pumpi ispod
projektirane radi uvlaenja i prepumpavanja
kore
Opremu pumpne stanice treba odravati u skladu s
uputama proizvoaa opreme, a osim pumpi nuna je i
kontrola cjelokupnog cjevovoda, kao i izvora napajanja
elektromotora.
3. DIMENZIONIRANJE PUMPNE STANICE I
ODABIR PUMPI ZA PUMPNU STANICU
VELIKA KLADUA
Pri dimenzioniranju pumpnih stanica prvi element je
topografsko snimanje terena za koje se projektira
sistem. Drugi element je odabir odgovarajuih pumpi
koje e biti ugraene u predvienu pumpnu stanicu.
Cjelokupan sistem mora biti fleksibilan i usko vezan uz
broj stanovnika odreenog podruja, a koji e definirati
protok otpadnih voda kojim e se opteretiti pumpna
stanica.
3.1. Proraun snage pumpi
Proraun pumpi se svodi na snagu elektromotora
kojom se masa otpadne vode s jedne toke podie i
odvodi na drugu [1]. Za takvu ulogu pumpe vrijedi izraz
za snagu:
9,81 QUK H man
P (1)
gdje je:
Q - protok ili koliina crpljenja (m3/s)
Hman - manometarska visina dizanja otpadnih voda
(m)
Tehnical journal 7, 1(2013), 13-19
Hozdi E., Jurkovi M. Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua

- koeficijent korisnog djelovanja pumpe (1) QPUMPE Qdom Qind Q po Qob (7)
gustoa vode (kg/m3)
gdje je:
Za svladavanja raznih otpora koji se javljaju u Qdom - otpadne vode nastale u domainstvima
stvarnim uvjetima neophodno je dobivenu teoretsku Qind - otpadne vode nastale u industriji
snagu poveati do 15%. Qpo - otpadne vode za gaenje poara
Protok ili koliina crpljenja je varijabilna i vremenski Qob - oborinske vode koje se esto mijeaju s
oscilira ovisno o broju stanovnika odreenog podruja, kanalizacijskim vodama
no ovisi i o vremenskim uvjetima, geografskom poloaju
odreenog podruja i sl. Specifina potronja vode za
Za definiranje snage pumpe treba znati i manometarsku
stanovnitvo u jednom danu moe se kretati od 160
visinu dizanja koja je odreena jednadbom:
l/dan/stan u zimskom periodu do 300 l/dan/stan u ljetnom
periodu [6].
vtl2
Uzimajui u obzir koeficijent umanjenja zbog H man H st H H st ,us H st ,tl H us H tl
neravnomjernosti, dolazimo do specifine dnevne 2g
potronje vode kako je prikazano u sljedeoj jednadbi: (8)

QK q K (2) gdje je:

Hst - statika visina dizanja (m)
gdje je: H - ukupni hidraulini gubici nastali teenjem
K - koeficijent umanjenja (obino se uzima kroz usisnu i tlanu cijev
vrijednost 0.8 za manje naseljena podruja) Hst,us - usisna statika visina dizanja
q - specifina potronja vode Hst,tl - tlana statika visina dizanja
Hus - hidraulini gubici nastali teenjem kroz
Srednji dnevni protok dobiva se po jednadbi usisnu cijev
Htl - hidraulini gubici nastali teenjem kroz
tlanu cijev
QSR, DN QK M
vtl2 - brzinska visina
(3)
2g
gdje je
M mjerodavan broj stanovnika Slijedi:

Koliina vode koja e se transportirati cjevovodima m

do pumpne stanice i od pumpne stanice do proiivaa H us H LIN ,us H LOK ,us (9)
i 1
ima dva reima: suni i kini period. Iz tih razloga treba
izraunati maksimalni dnevni i satni protok. m
Maksimalni protok za suni period odreuje se iz H tl H LIN ,tl H LOK ,tl (10)
jednadbe: i 1

DNE , su
QMAX QDNE, sred K DN - dnevni protok (4) gdje je:
m - broj mjesta lokalnih gubitaka na cjevovodu
DNE , su
QMAX
SAT , su
K SN - satni protok (5) Lus vus2 v2
QMAX
24 H us us us uk zk (11)
Dus 2 g 2 g
gdje je:
KDN koeficijent dnevne neravnomjernosti (za gdje je:
naselja do 25.000 stanovnika uzima se uk koeficijent lokalnog gubitka usisne korpe
vrijednost KDN=1,5) zk koeficijent lokalnog gubitka koljena pod 90
KSN koeficijent satne neravnomjernosti (za
naselja do 25.000 stanovnika uzima se Da bi se odredili gubici u usisnoj cijevi, neophodno je
vrijednost KSN=1,8) poznavati brzinu vus i koeficijent trenja .

Maksimalni protok za kini period odreuje se po 4Q

vus (12)
jednadbi: Dus2

QDNE, SREDNJE Koeficijent trenja oitavamo iz Moodyjevog dijagrama.

SAT , ki
QMAX QMAX
SAT , su
(6)
24
Gubici u tlanom cjevovodu:
Za ukupan protok otpadnih voda treba odrediti koliinu
industrijskih otpadnih voda i oborinskih voda, kao i voda H tl H LIN ,tl (13)
za gaenje poara pa se stoga primjenjuje jednadba

Tehniki glasnik 7, 1(2013), 13-19 15

Hozdi E., Jurkovi M.
Ltl vtl2
H tl tl
Dtl 2 g
Kako se radi o istoj vrsti cjevovoda, zadovoljen je uvjet:
vtl vus
Dtl Dus
tl us
Ukupnu visinu dizanja moemo definirati i jednadbom
koja slijedi:
HUK= HLOK + HLIN + HGEODETSKI
Koeficijent korisnog djelovanja je promjenjiva
veliina za pojedine odnose Q i Hman, pumpnih agregata
to ovisi i o njihovoj konstrukciji (slika 1.).
Svaka pumpa ima unutarnje gubitke uslijed trenja,
tako da se unijeta energija ne iskoristi uvijek 100%, ve
reducirano na koeficijent korisnog djelovanja . slici 2.
Najekonominije je koristiti pumpne agregate s
koeficijentom korisnog djelovanja max.
Hman [m] H vode na postrojenju ne bi bila vea od 60.46 m. Na taj
P
P [kW]
Q [m3/s-1]
Slika 1. Odnos Q H, Q P i Q -
Krivulje Q H, Q P i Q - su tri osnovne krivulje
karakteristika pumpe.
Kod projektiranja pumpnih stanica izbor pumpi
provodi se iz proizvodnih kataloga na temelju
karakteristika pumpi, tj. Q H, Q P i Q - krivulja,
budui da su svi pumpni agregati tipizirani [7].
3.2. Dimenzioniranje pumpne stanice i odabir
pumpi za sistem otpadnih voda za podruje
Velike Kladue
Za projektiranje danog objekta potrebno je geodetski
snimiti trase polaganja cjevovoda kojima bi se voda
dovodila do crpne stanice, te napraviti geoloko
kartiranje terena na kojem e se graditi sistem. Geoloki
podaci su iznimno vani, pogotovo za povrinski sloj tla
na kojem e se kopati jama.
Na temelju prorauna pumpna stanica Velika Kladua
je objekt dimenzije 12.60 m x 9.90 m s prosjenom
dubinom podzemnih prostorija od priblino 6 m i
visinom nadzemnih prostorija od 3 m.
16
Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua
U podzemnim prostorijama smjeteno je kompletno
(14)
pumpno postrojenje sa etiri paralelno vezane pumpe
identinog kapaciteta dobivenog primjenom jednadbe
(2) i jednadbe (7), i to Q=264 l/sec. Kod odreivanja
ukupnog kapaciteta pumpi, a po prethodno iskazanim
jednadbama, usvojeni su mjerodavni parametri za
projektno razdoblje od 20 do 50 godina, gdje se uzelo u
(15)
obzir da se mjerodavni broj stanovnika poveava do 100
000. Na osnovu optereenja industrije i usklaenja
optereenja koja nastaju kroz tri smjene, uzeto je u obzir
da se kroz industriju u projektnom razdoblju stvara
izvjesna koliina otpadnih voda i do 50 l/s.
Geodetska visina do postrojenja za proiavanje
(16) koju ove pumpe trebaju savladati iznosi Hg = 39,06 m. S
obzirom na duinu cjevovoda i linijske gubitke koji se
javljaju, mora se usvojiti neto vea visina dizanja pumpi
Hp = 51 m.
Za teoretski podatak na temelju jednadbe (7) i (8),
kao i za kataloki podatak proizvoaa FLYGT,
dobivamo radne krivulje za odabir pumpi prikazane na
Stvarni dotok u periodu izgradnje i putanja sistema u
rad nee biti jednak predvienom maksimalnom, te je
potrebno prilagoditi rad pumpi. To podrazumijeva
neznatno smanjenje visine dizanja pumpe (poveanjem
lokalnih gubitaka) kako za zadane protoke linija energije
nain se izbjegava uzburkavanje vode na postrojenju i
izdvajanje H2S plinovitih spojeva, kao i nekontrolirano
izljevanje fekalija u objekte u koje voda dotjee.
Slika 2. Radne krivulje za odabrane pumpe [8]
U pumpnu stanicu dolaze vode korespodentnim
prenicima cijevi, DN560 mm i DN630 mm, a cjevovod
kojim bi se otpadna voda transportirala do postrojenja je
polietilen 100 prenika DN 710 mm sa stjenkom 42.10
mm, u kojem hidrauliki gubici iznose: lokalni Hizg,lok =
3.310 m i linijski Hizg,lin = 8,369 m, za maksimalne
protoke [9].
Izgled pumpne stanice prikazan je na slici 3.
Detaljnija specifikacija pumpi se dobiva direktno od
ponuaa pumpi, s obzirom da se dizajn, ukupna
efikasnost i snaga pumpi neznatno razlikuju od
proizvoaa do proizvoaa.
Tehnical journal 7, 1(2013), 13-19
Hozdi E., Jurkovi M.
Slika 3. Osnova pumpne stanice s prikazom instaliranih pumpi
Nezavisno od izbora proizvoaa potrebno je odabrati
pumpe koje e moi odvoditi otpadne vode s otpadnim
esticama veih dimenzija, sve to zbog toga jer nisu
planirane reetke pred pumpnim postrojenjem, nego tek
pred samim postrojenjem za proiavanje voda. U tom
pogledu tvrtka FLYGT je razvila posebna tzv. C i N-
kola. Ona imaju odgovarajui promjer radnog kola
poboljan za to razvijenim noevima koji kidaju vee
komade i spreavaju zamotavanje i zaglavljivanje
vlaknastih materijala u radnom kolu, a samim tim
produavaju radni vijek pumpi.
U tabelama (tabela 1.) u nastavku dane su
hidraulike karakteristike pumpi koje su odabrane za ovo
projektno reenje. Tabele redom odgovaraju prvoj,
drugoj, treoj i etvrtoj pumpi, to se vidi po
kumulativnom protoku na koji se rauna brzina vode u
Tehniki glasnik 7, 1(2013), 13-19
Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua
cijevi. Usvojena razina gaenja svih pumpi je na 80 cm
od donje ploe rezervoara, a razine na kojima se pumpe
ukljuuju su usvojene na temelju preciznog balansa vode
u rezervoaru.
Osim usvojene razine gaenja svih pumpi na 80 cm,
potrebno je ugraditi i signalnu sondu na 60 cm koja
aktivira alarmni sistem u sluaju ne gaenja pumpi na
preciziranom nivom.
Svaka pumpa osim prve ima i svoj vlastiti signal
gaenja, i to 1.40 m, 2.40 m, 3.0 m respektivno, za drugu,
treu i etvrtu pumpu. Ovim se omoguava dinamiki
izbalansiran reim ukljuivanja i iskljuivanja pumpi, s
time da se pumpe ne smiju ukljuivati vie od 15 puta na
sat [8]. Time se osigurava optimalan rad pumpi u odnosu
na vijek trajanja i na hidrauliku efikasnost. Dispozicija
pumpi prikazana je u osnovi pumpne stanice (slika 3.), na
17
Hozdi E., Jurkovi M.
kojoj se moe vidjeti da je projektirana specijalna cijevna
konstrukcija koja prihvaa potisne cjevovode sve etiri
pumpe, a zatim se povezuje na glavni transportni sistem.
Slika 4. Karakteristike pumpi odabranih za pumpnu
stanicu Velika Kladua
Spomenuta konstrukcija je sastavljena od fazonskih
komada, T-komada s poboljanim hidraulikim
karakteristikama (tzv. radijalni t-komadi), cijevnih
elemenata i neophodnih zasuna kako bi pumpe bile
zatiene od nepredvienog ponaanja sistema. Svi
fazonski komadi i cijevni materijal u pumpnoj stanici bit
e napravljen od lijevanog elika s unutarnjom
epoksidnom oblogom kao zatitom od agresivnog rada
otpadnih voda.
Elemenati se spajaju na dva naina. Elemente koji
povezuju pumpe i kolektorsku graevinu treba povezati
preko flani jer se na taj nain osigurava lako odravanje
i remont pumpi. Svi ostali elementi povezuju se
zavarivanjem, ime se postie efikasnost projektiranog
sistema, a cijene su znatno nie u odnosu na flanni nain
povezivanja (slika 5.).
Svi zatvarai su tipa zasuna da bi se otklonili dijelovi
koji bi u cjevovodu bili mjesta suenja, nakupljanja
otpadnih tvari ili ak zaepljenja.
Slika 5. Fazonski komadi [4]
18
Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua
S obzirom na to da su elementi u pumpnoj stanici od
lijevanog elika, a da su linijski cjevovodi od polietilena
ve definiranih karakteristika, potrebno je napraviti
blagovremeni i hidrauliki povoljan prijelaz s jednog na
drugi materijal. Za takve sluajeve najprihvatljivija je
upotreba PE tuljka koji bi bio postavljen odmah nakon
glavnog zasuna DN600 mm. On bi se nakon toga spajao
s polietilenskom cijevi fuzijskim zavarivanjem preko
spojnice.
Slika 6. Elementi za spajanje pumpnog sistema i
cjevovoda [5]
Ovakvim sistemom pumpi, meusobno povezanih i
razliitih kapaciteta, zahvaa se voda iz podzemnog
rezervoara maksimalne zapremine 125 m3 s kotom
maksimalne razine vode od 21.40 m. Do ove razine
sukcesivno se na razliitim rastojanjima ukljuuju prvo
jedna, zatim druga pumpa, dok se na kraju ne ukljue sve
tri pumpe koje mogu pumpati cijeli dotok koji pristie u
rezervoar. etvrta pumpa predstavlja aktivnu rezervu i
njeno ukljuivanje definirano je automatskim radom
pumpi, koji isporuuje sam proizvoa pumpi. Razine na
kojima se pumpe ukljuuju dane su u sklopu tabela
prikazanih na slici 4.
U sluaju nestanka struje, ulogu pokretanja pumpi
preuzimaju agregati projektiranih snaga koji e biti
instalirani pored objekta pumpne stanice u posebnom
kuitu ili u tvornikim spremnicima. Agregati se
projektiraju tako da pokrivaju istovremeni rad tri pumpe
koje su dovoljne za nesmetano pumpanje protoka. U
konkretnom sluaju, pokretanje tri pumpe predvienih
snaga 215 kW zahtijeva ne manju snagu agregata od 645
kW, te je poeljno usvajanje radne snage agregata od 650
kW. Kako bi se optereenje od agregata pravilno
prenijelo na tlo u skladu s masom i dimenzijama
agregata, kao i pozicijom na terenu, potrebno je prije
pozicioniranja istog pripremiti armirano-betonsku
podlogu s prepustima od 10 cm u odnosu na dimenzije
agregata. Debljina podlone ploe ne bi trebala biti
manja od 20 cm.
Spoj ulijevnih ili izlijevnih cijevi s betonskom
konstrukcijom radi se preko gumenih traka debljine 10
mm koje se postavljaju oko cijevi, u irini od 40 cm (po 5
cm prepusta s obje strane zida). Na taj nain se postie
dobro zaepljenje, sprjeava se trenje izmeu cijevi i
betonskog zida, a u isto vrijeme doputa se minimalan
rad cijevi uslijed hidraulikih nepravilnosti (prije svega
na potisnom cjevovodu). Guma kao materijal otporan je
na agresivno djelovanje fekalnih voda i prateih
kemijskih reakcija. Ovakav spoj predvien je na potisnim
cjevovodima i sluajnom ispustu iz cjevovoda u
rezervoar, dok bi se ostali spojevi mogli napraviti u
obliku prirubnice koja bi se ugradila u beton pa bi se
time ostvarila kruta veza.
Ako doe do kvara sistema takvog da su pumpe
ispravne, nema struje, agregati se ne mogu aktivirati
Tehnical journal 7, 1(2013), 13-19
Hozdi E., Jurkovi M. Odreivanje snage i odabir pumpi za pumpnu stanicu otpadnih voda Velika Kladua

(kvar na opremi u komandnom ormaru koji regulira rad [7] http://www.besplatniseminarskiradovi.com/ZastitaZi

sistema), ostavlja se krajnja mjera zatite u obliku fiziki votneSredine/PreciscavanjeOtpadnihVoda.htm
izgraenog sigurnosnog preljeva od materijala PE 100, [8] http://www.flygt.com/
prenika DN500 mm sa stijenkom od 28.3 mm. Ovaj [9] http://cmc-ekocon.ba
sigurnosni preljev e se direktno vezati na gravitacijski
cjevovod DN800 mm koji ide direktno od postrojenja za Kontakt autora:
proiavanje do rijenog ispusta. Da bi se moglo
ostvariti isticanje vode ovom hidraulikom linijom, Elvis Hozdi, dipl.ing.mas.
neophodno je zatvoriti gravitacijski cjevovod na samom Tehniki fakultet Biha
postrojenju elektromagnetnim zasunom. Cjevovod se Dr. Irfana Ljubijankia bb, Biha
prazni na dva naina. Najprije se vea zapremina ehozdic@yahoo.com
cjevovoda isprazni preko samog rezervoara (ovo je
jedino mogue ako se uspostavi zatvoren sistem sa aht prof. dr. Milan Jurkovi, dipl.ing.mas
poklopcima koji trpe pritisak i ne proputaju plinove). Tehniki fakultet Biha
Nakon toga manja zapremnina vode ostaje u cijevi s Dr. Irfana Ljubijankia bb, Biha
obzirom na to da se sigurnosni preljev ne nalazi na
najnioj koti. Ta koliina vode se prazni preko muljnog
ispusta koji je povezan na sigurnosni preljev. Time se
stjeu uvjeti za remont cjevovoda ili za njegovo ienje
ako bude potrebno.

4. ZAKLJUAK
Lokalna zajednica opine Velika Kladua u fazi je
projektiranja sistema odvodnje i proiavanja otpadnih
voda na geografskom podruju koje gravitira spomenutoj
opini. Cijeli sistem sastoji se od mnotva detalja, a ovaj
rad prikazuje pumpni sistem glavne predpumpne stanice
kapaciteta koji nadilazi stvarne potrebe. Treba imati na
umu da je opina Velika Kladua mjesto na kojem su
prepoznati veliki proizvodni sistemi. Stoga je kroz ovu
problematiku skrenuta pozornost na one elemente
pumpne stanice koji bitno utjeu na vrsnou i reim rada
cjelokupnog sistema. Izgradnja sistema za proiavanje
otpadnih voda ne samo da je obaveza koju Velikoj
Kladui namee injenica ulaska Republike Hrvatske u
EU, ve i dokaz o zatiti okolia i ivotne sredine opine
Velika Kladua i susjednih opina u Hrvatskoj.
U fazi projektiranja nuno je predvidjeti takvo
tehnoloko rjeenje s mogunostima prihvata
varijabilnih optereenja, s mogunou dograivanja
viih kapaciteta, ali i najmanji nepoeljni utjecaj na
okolinu.

5. LITERATURA
[1] Cetini, I.: Instalacije vodovoda i kanalizacije,
Graevinski fakultet Zagreb, Zagreb, 2005.
[2] Direktive of the European Parliament and of the
Council establishing a framework for Comunity
action in the field of water policy, 2000/60
EC,O.J.NoL. 327, 2000.
[3] Projekt: Vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda
Federacije Bosne i Hercegovine za podruje opine
Velika Kladua, sijeanj 2013.
[4] http://mdsinzenjering.com
[5] http://krusik-plastika.co.rs
[6] www.wlw.hr/.../projektiranje-sustava-za-
odvodnju-otpadnih-voda.as

Tehniki glasnik 7, 1(2013), 13-19 19