Specijalistički Rad Tomislav Zonjic Održavanje Radne Opreme U Funkciji Sigurnosti Na Radu Odobreno

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti
Tomislav Zonji
SPECIJALISTIKI RAD
Zagreb, 2017.
VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti
SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI
Smjer specijalistikog studija: Zatita na radu
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti
SPECIJALISTIKI RAD
ODRAVANJE RADNE OPREME U FUNKCIJI
SIGURNOSTI NA RADU
Student: Mentor:
Tomislav Zonji, bacc. ing. stroj. Stanislav Topi, mr. sig.

Zagreb, 2017.
SAETAK
Namjera ovog rada bila je opisati i analizirati ulogu odravanja radne opreme i njezin
utjecaj na sigurnost na radu.
Visoka proizvodnost, ekonominost i fleksibilnost proizvodnih procesa, maksimalna
pouzdanost i kvaliteta proizvoda, minimalni utjecaj na prirodnu okolinu, minimalni
trokovi poslovnih procesa, humanizacija rada i radnih uvjeta, samo su neki od
ciljeva tvrtki koje se bave proizvodnjom. Svi ovi ciljevi u odreenoj mjeri i na odreen
nain definiraju se i na podruju odravanja opreme.
Temeljni cilj odravanja je odrati i poveati dostupnost i pouzdanost instalirane
opreme ime se ostvaruje pretpostavka za bolje poslovne rezultate i podizanje razine
sigurnosti na radu.
Vanost odravanja raste sa sloenou proizvodnog postrojenja, sa zahtjevima u
pogledu kvalitete proizvoda, kao i u situacijama kada ih radi kvara ili neispravnosti na
opremi ne moemo isporuiti u zahtijevanom roku.
Odravanje, usprkos svojoj organizacijskoj kompleksnosti, trokovnoj dimenziji i
resursima koje zahtjeva, igra odluujui ulogu u primjeni pravila zatite na radu i
uspostavi okruenja za siguran rad.
Preostaje za zakljuiti da je pravilno, struno i pravovremeno odravanje opreme od
iznimne vanosti za osiguranje funkcije sigurnosti na radu. Svaka druga mogunost
donosi rizike koji mogu proizvesti ozbiljne posljedice kako za poslodavca tako i
radnike koji upravljaju opremom.
KLJUNE RIJEI
Odravanje radne opreme, rizici kod odravanja, odravanje u procesu rada

Rjeenje o izradi zavrnog rada
Saetak i kljune rijei
Sadr aj
1 PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA.................................................................8
1.1 Uvod u predmetno podruje.................................................................................8
1.2 Izbor problema za specijalistiki rad...................................................................9
1.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada.......................................................................12
1.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada.............................................13
2 PRIKAZ REZULTATA RADA.................................................................................14
2.1 Odravanje.........................................................................................................14
2.1.1 Openito o odravanju opreme...................................................................17
2.1.2 Organizacija slube odravanja..................................................................24
2.1.3 Naela i metode odravanja........................................................................27
2.1.4 Ekonominost odravanja...........................................................................27
2.2 Propisi i zakonska regulativa...........................................................................31
2.2.1 Zakon o radu...............................................................................................31
2.2.2 Zakon o zatiti na radu..............................................................................32
2.2.3 Pravilnik o izradi procjene rizika................................................................33
2.2.4 Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi opreme..................................34
2.2.5 Pravilnik o sigurnosti strojeva....................................................................35
2.2.6 Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme.......................................35
2.3 Rizici i sigurnost u odravanju...........................................................................37
2.3.1 Ljudski faktor...............................................................................................38
2.3.2 Analiza rizika u odravanju.........................................................................38
2.3.3 Mjere za smanjenje rizika u odravanju.....................................................41
2.3.4 Procjena rizika za radna mjesta radnika u odravanja..............................42
2.4 Obaveze poslodavaca i radnika pri upotrebi radne opreme.............................48
2.4.1 Obaveze poslodavca.................................................................................48
2.4.2 Obaveze radnika.......................................................................................49
2.4.3 Zahtjevi za poslodavca i radnika pri upotrebi radne opreme.....................50
2.4.4 Sigurnosni zahtjevi za upotrebu opreme 59
2.5 Provjera i ispitivanje opreme.............................................................................57
2.6 Nadogradnja opreme........................................................................................62
2.7 Primjer iz prakse grafika industrija...............................................................64
3 Zakljuak...............................................................................................................70
4 Literatura...............................................................................................................73
5 Prilozi.....................................................................................................................75
Popis slika, tablica i priloga
TABLICE
Tablica 1. - Prikaz primarnih i sekundarnih zadataka odravanja. .18

Tablica 2. - Primjer metode odravanja ...28
Tablica 3. Osobna zatitna sredstva za zatitu radnika.... 46
SLIKE
Slika 1 - Blok dijagram procesa preventivnog pregleda opreme ..19
Slika 2 - Blok dijagram tijeka pregleda planskih popravaka kod odravanja .20
Slika 3. - Dijagram tijeka korektivnog odravanja ..22
Slika 4. - Plansko odravanje ... 23
Slika 5. - Dijagram odnosa trokova odravanja i raspoloivosti ..............................29
Slika 6. - Opreme za grafiku pripremu ....65
Slika 7 - Tiskarski strojevi ...66
Slika 8 - Oprema i strojevi grafike dorade ..66
Slika 9 - Prikaz udjela aktivnosti redovnog odravanja i otklanjanja kvarova na
grafikim strojevima i opremi ..68
PRILOZI
Prilog 1 - Izvjee o kvaru ..... 76
Prilog 2 - Obrazac radnog naloga ..77
Prilog 3 - Obrazac izdatnica ....78
Prilog 4 - Sigurnosni podaci izvora kemijskih tetnost 79
1. PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA
1.1 Uvod u predmetno podruje
Visoka proizvodnost, ekonominost i fleksibilnost proizvodnih procesa,

maksimalna pouzdanost i kvaliteta proizvoda, minimalni utjecaj na prirodnu okolinu,
minimalni trokovi poslovnih procesa, humanizacija rada i radnih uvjeta, samo su
neki od ciljeva tvrtki koje se bave proizvodnjom. Svi ovi ciljevi u odreenoj mjeri i na
odreen nain definiraju se i na podruju odravanja opreme.
Predmet ovog rada je poveanje sigurnosti na rada kroz provedbu poslova
odravanja opreme u proizvodnim tvrtkama.
Takvim pristupom postie se poveanje dostupnost i pouzdanost instalirane
opreme ime se ostvaruje pretpostavka za bolje poslovne rezultate i podizanje razine
sigurnosti na radu.
Postoji izravna povezanost izmeu odabira modela odravanja i organizacije
proizvodnog procesa. Organizacijski procesi unutar proizvodnje utjeu na oblikovanje
organizacijske strukture odravanja, a vrijedi i obrnuto.
U ovom radu posebna pozornost e se posvetit analizi vrijednosti pojedinih
koncepcija, pristupa i metoda koje se primjenjuju u odravanju, kao i prepoznavanju
rizika koji su u procesu odravanja nastaju.
Obraditi e se i rizici koji su prisutni prilikom obavljanja poslova odravanja.
Primjerom iz prakse prikazati e primjena organizacijskog modela odravanja
karakteristinog za grafiku industriju, sa svim njezinim specifinostima.
9
1.2 Izbor problema za specijalistiki rad
Odravanje se odnosi na mnogobrojne i raznovrsne tehnike, bioloke i druge

sustave. Njegova osnovna zadaa je podravanje radne sposobnosti tih sustava
kako bi isti obavljali svoju funkciju. Termin odravanje (engl. maintenance) koristi se u
razliitim situacijama. Tako se moe govoriti o odravanju proizvodnih postrojenja
(strojeva i ureaja), servisiranju vlastitih proizvoda (proizvodi organizacije),
odravanju radne sredine, infrastrukture, javne higijene, zdravlja itd.
Odravati proizvodno postrojenje znai zadrati ga u ispravnom stanju te osigurati da
ono radi pouzdano i ekonomino.
Osnovni cilj odravanja je sprijeiti kvarove te ih znati i brzo otkloniti. Iz ciljeva se
prepoznaje primaran doprinos odravanja, a to je ouvati ispravnost proizvodnog
postrojenja. Osim toga, uoava se i djelovanje odravanja s namjerom da se otklone
neispravnosti i tako se ponovno za rad osposobi proizvodno postrojenje.
Na prethodnoj konstataciji se i temelje osnovna obiljeja procesa odravanja, kao to
su strategija odravanja, tehnologija i organizacija.
Zadaci odravanja u veim organizacijama dijele se na primarne i sekundarne.

U primarne zadatke spadaju:
- odravanje instalirane i periferne opreme (strojevi, ureaji, postrojenja
- kontrolni pregledi, ienje i podmazivanje opreme
- rekonstrukcija ili modifikacija postojee opreme
- kontrola i popravci na instalacijama, njihova ugradnja
- osiguranja normalne radne okoline (mikro klima, osvjetljenje, vlaga, temperatura,
provjetravanje, energenti i sl.)
- Instaliranje (ugradnja) nove opreme na njeno mjesto u pogonu
U sekundarne zadatke spadaju:

- briga oko smanjenja buke i drugih emisija
- praenje i primjena sigurnosnih mjera propisanih zakonom o zatiti na radu
- briga za zatitu okolia, zbrinjavanje otpada koji nastaje odravanjem strojeva
- proizvodnja i raspodjela energetskih medija
10
Odravanje proizvodnih postrojenja treba promatrati kao logistiki proces
glavnog proizvodnog procesa, bez ega ne moemo proizvesti dobar proizvod i u
dogovorenom roku. U sklopu ostalih pomonih (logistikih) procesa, odravanje
zauzima vrlo vanu funkciju s vrlo znaajnim interakcijskim vezama.
Menadment tvrtke oekuje od odravanja osiguranje minimalnog broja
zastoja postrojenja, odnosno maksimalnu raspoloivost uz to manje trokove.
Rukovoditelji odravanja moraju imati u vidu oekivanja menadmenta tvrtke i
istovremeno potivati zahtjeve postrojenja. Kako bi se zahtjev menadmenta mogao
realizirati potrebno je detaljno razraditi proces odravanja, te se mora osigurati
podrka za njegovu efikasnu provedbu (rezervni dijelovi, potroni materijal, materijal
za tekue odravanje, razni alati i naprave, dijagnostika oprema, informacijski
sustav odravanja, radni prostor i sl.).
Ukljuivanje strunjaka za odravanje u nabavu nove opreme, u njihovu
montau, putanje u rad i pripremu za eksploataciju vrlo je vano to se tie
aktivnosti odravanja tijekom koritenja postrojenja. O kvaliteti obavljenih aktivnosti
ovisiti e cijeli sustav odravanja opreme u jednoj tvrtki.
Odravanje industrijskih postrojenja obuhvaa postupke, metode i tehnike
kojima se osigurava ispravan rad postrojenja u odreenom vremenskom razdoblju, s
ciljem spreavanja ili odlaganja kvara, ili zbog njegovog popravka ukoliko se ve
pojavio.
Proces odravanja proizvodnih postrojenja moe se smatrati dijelom ukupnog
proizvodnog procesa kojemu je zadatak otkloniti kvar te sprijeiti njegovu pojavu na
dijelovima postrojenja i pomonih ureaja. Openito, odravanje se definira kao
provedba odabranih mjera kako bi strojevi ili oprema dobro funkcionirali.
Odravanje proizvodnih postrojenja u pogledu dinamike i sadraja provoenja
mora biti paljivo planirano i strogo usklaeno sa stvarnim potrebama. Nije li tako,
mogu se dobiti suprotni efekti. Umjesto visoke pouzdanosti, raspoloivosti i ukupne
efektivnosti, nepozorno i preesto izvoenje, naroito sloenih i dugotrajnih
popravaka, moe izazvati dodatne i ozbiljnije kvarove. Tako se moe znaajno
smanjiti pouzdanost i efektivnost, uz osjetno poveanje trokova.
Kako se to ne bi dogodilo potrebno je pronai optimalno rjeenje dinamike i
sadraja u procesu odravanja, koje e poluiti najbolje efekte.
11
Vanost odravanja raste sa sloenou proizvodnog postrojenja, sa
zahtjevima u pogledu kvalitete proizvoda, kao i u situacijama kada ih radi kvara ili
neispravnosti na opremi ne moemo isporuiti u zahtijevanom roku.
Ulogu i znaaj procesa odravanja u suvremenim poslovnim sustavima i u
sklopu proizvodnje mogue je analizirati samo uz ostale logistike i glavne poslovne
procese. Poznavanjem tih procesa podie se efikasnost proizvodnje, kvaliteta
proizvoda i ukupna uinkovitost poslovnog sustava.
S razvojem proizvodnog procesa potrebno je misliti i na razvoj procesa
odravanja. To se ogleda u razvoju kadrova za odravanje (edukacija), nabavi
suvremene opreme i pomagala za preglede i servisiranje (dijagnostika oprema), u
osiguranju originalnih rezervnih dijelova, uvoenju informacijskog sustava odravanja
i dr.
Definiranje procesa odravanja sastoji se od definiranja njegove
organizacijske strukture i od nadlenosti i definiranju programa odravanja za svaku
vrstu tehnikih sredstava. Kod organizacijske strukture odravanja treba misliti o
sadraju i trajanju odravanja, o uestalosti izvoenja pojedinih radova na
odravanju, o mjestu izvoenja radova, potrebnoj kvalifikacijskoj strukturi radne
snage, o sredstvima (oprema, dokumentacija, prostor, rezervni dijelovi), te o
trokovima odravanja.
Kroz stvaranje koncepcije odravanja proimaju se utjecaji politike odravanja,
sustava odravanja, strategije, pristupa, principa odravanja i svojstva opreme.
Sustav odravanja ostvaruje svoj cilj koristei resurse tehnologije i organizacije kao
to su vrijeme u kojem traje odravanje, prostor u kojem se ono izvodi, materijalni
resursi (oprema, strojevi, alati, rezervni dijelovi i reprodukcijski materijal), osoblje i
tehnika dokumentacija.
Odravanje, usprkos svojoj organizacijskoj kompleksnosti, trokovnoj dimenziji
i resursima koje zahtjeva, igra odluujuu ulogu u primjeni pravila zatite na radu i
uspostavi okruenja za siguran rad. S toga je ova tema odabrana kao predmet
diplomskog rada.
12
1.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada
Cilj ovog specijalistikog rada je objasniti i analizirati funkciju odravanja radne

opreme i kako aktivnosti odravanja utjeu na funkciju sigurnosti na radu.
Zadaci koji proizlaze iz postavljenog cilja jesu:
- Opisati pojam odravanja i obrazloiti njegovo znaenje i organizacijske oblike
- Analizirati zakonske propise iz radnog zakonodavstva, podruja zatite na radu i
podruja sigurnosti strojeva i ureaja
- Prepoznati i obraditi rizike u odravanju
- Definirati obaveze poslodavca i radnika u svezi sa radnom opremom
- Definirati pojmove provjere, ispitivanja i nadogradnje opreme
- Na primjeru iz prakse prikazati kako odravanje funkcionira
13
1.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada
Tijekom izrade rada koristiti e se deskriptivna metoda i metoda studija

dokumentacije.
Navedenim metodama biti e obavljena analize raspoloive dokumentacije i
podataka iz vie izvora (literatura, skripte, zbornici, propisi,web stranice i sl.).
U praktinom dijelu biti e opisan nain funkcioniranja odjela odravanja u
grafikoj industriji.
14
2. PRIKAZ REZULTATA RADA
1.1 Odravanje
Podruje odravanja sastoji se od etiri povezana dijela i to su: teorijske

osnove, tehnologije odravanja, osnovni procesi i organizacija odravanja.
U teorijskim osnovama sadrane su zakonitosti ponaanja tehnikih sustava
definirane kao krivulja kade, tehnikim indikatori ispravnosti, pad radne sposobnosti
opreme, znaajke kvalitete opreme (kao to su pouzdanost, raspoloivost,
efektivnost, sposobnost za odravanje i slino). Na temelju ovih spoznaja mogue je
odabrati strategiju odravanja, odnosno izbor odgovarajue tehnologije i procesa
odravanja, te konano izbora oblika organizacije.
Tehnologije odravanja razvojem znanosti i tehnologija znaajno se mijenjaju. To se

posebno odnosi na dijagnosticiranje stanja opreme, kako bi se donijele odluke o
potrebi zahvata odravanja i opsegu radova odravanja. Dalje se iz ovog podruja
dijagnosticiranja koritenjem raunala razvijaju tehnike procjene stanja opreme, kako
bi se unaprijed definirali potrebni zahvati.
Osnovni procesi u odravanju nekog poduzea ovise o zahtjevima koje postavlja

proizvoa opreme, vlastitih iskustava u koritenju takve opreme za vrijeme
eksploatacije i iskustava drugih korisnika, kao i izabrane strategije i tehnologije
odravanja. Tako se moe govoriti o osnovnim procesima preventivnih pregleda,
planskih popravaka, planskog podmazivanja, odravanja po stanju.
Organizacija odravanja dijeli se, najee prema pristupu konstituiranju

organizacijske jedinice, na centraliziranu i decentraliziranu. Kada je funkcija
odravanje konstituirana kao sluba na razini tvrtke onda je to centralizirani oblik
organizacijskog rjeenja, tj na jednom mjestu se definira strategija odravanja,
15
tehnologije odravanja, osnovni procesi odravanja, planovi, praenje obavljenih
radova odravanja, a djelatnici odravanja odlaze na obavljanje definiranih i
planiranih radova odravanja u pojedine proizvodne pogone. Radionice odravanja u
tom su sluaju s kompletnom opremom za odravanje organizacijski takoer
centralizirane.
Kako je danas vano nastojanje u politici svake tvrtke smanjiti trokove proizvodnje i
poslovanja sve je ei sluaj da se velike slube odravanja decentraliziraju na
vie manjih organizacijskih jedinica koje organizacijski pripadaju proizvodnim
pogonima i obavljaju samo manje zahvate odravanja dok se za vee radove koriste
vanjske usluge.
Aktivnosti odravanja mogu se podijeliti prema sljedeim kriterijima:

1. IZVORIMA FINANCIRANJA:
- tekue odravanja (troak redovnog poslovanja, financiranje iz materijalnih
trokova)
- investicijsko odravanje (financiranje iz investicijskih sredstava i iz amortizacije)
2. TEHNOLOKOJ NAMJENI
- preventivni pregledi
- kontrolni pregledi
- traenje i otklanjanje slabih mjesta
- popravak kvarova
3. PREMA ODNOSU NA VRIJEME NASTANKA KVAROVA
- metoda na poziv
- metoda standardnih popravaka
- metoda popravaka nakon odreenog broja sati rada
- preventivno plansko odravanje
4. PREMA KRITERIJU PREDVIDIVOSTI
- predvidivi poslovi mogue planirati vrijeme, ljude i sredstva (redovni remont,
podmazivanje, pregledi i sl.)
- poslovi koji se ponavljaju u nekim vremenskim intervalima ali su po prirodi
neujednaeni ovisni o koliini i oblicima rada stroja
- sluajni dogaaji nepredvidivi zastoji i kvarovi
16
Cilj odravanja su osigurati optimalnu raspoloivost nabavljene i instalirane opreme
u proizvodnim poduzeima uz to manje trokove. Aktivnosti odravanja poduzimaju
se kako bi se osiguralo da se radna funkcija proizvodne opreme zadri u stanju
kakvo je bilo u trenutku njenog instaliranja, ili u takvo stanje vrati, na trokovno
najuinkovitiji nain.
Funkcija odravanja je odrati tehniku sposobnost opreme u granicama

tehnoloke tonosti s ciljem ostvarenja tehnikog vijeka opreme i postrojenja.
Funkcija odravanja podrazumijeva nadgledanje opreme za vrijeme njezinog
ivotnog vijeka. Uz funkciju odraavanja vee se i pojam dijagnostike. Funkcija
dijagnostike predstavlja zakljuivanje o moguim grekama na temelju promatranja,
mjerenja, detektiranja.
Funkcija odravanja obuhvaa:
- kvalitetu proizvoda,
- stabilnost proizvodnje (sa minimalnim prekidima),
- dui vijek trajanja opreme,
- sigurnost zaposlenih
- i nii trokovi poslovanja.
Organizacija odravanja ovisna je o opim organizacijskim imbenicima:

- OPREMI raspored opreme i postrojenja, vrijednost opreme, sloenost
- PROIZVOIDU - ASORTIMANU materijal, zahtjevi za kvalitetom, stabilnost
asortiman
- ZAPOSLENO OSOBLJE vrsta rada, obuenost, motiviranost, pokrivenost
specijalistikih poslova
- ORGANIZACIJI TVRTKE veliina, sloenost, lokacija, operativna povezanost
poslovnih podruja
- OKOLINI razvijenost i aglomeracija specijalizirane servisne mree
Oblici organizacije odravanja mogu biti:
17
- Centralizirano odravanje
- Decentralizirano odravanje
- Centralizirano s dislociranim grupama odravanja
Utjecaj suvremenih organizacijskih rjeenja na djelatnost odravanja:

- Smanjenje broja radnika na odravanju,
- Povjeravanje radova odravanja ugovornim firmama,
- Smanjenje i materijala na skladitu,
- Planiranje i nadziranje radova odravanja,
- Ciljevi odravanja definirani ciljevima tvrtke.
Informacijski sustav odravanja je sustav za prikupljanje, pohranjivanje i
pretraivanje podataka relevantnih za provoenje politike odravanja. Zadae IT
sustava odravanja: prikupljanje podataka, upravljanje dokumentacijom odravanje,
upravljanje zalihama rezervnih dijelova, obraun i izvjetavanje, prognoziranje
kvarova, planiranje radova, planiranje kapaciteta odravanja, generiranja radnih
naloga i upravljanje projektima odravanja.
2.1.1 Openito o odravanju opreme
Obaveza odjela odravanja u bilo kojoj organizaciji je da mora osigurati to

manje kvarova na postrojenjima, odnosno njihovu to veu pouzdanost. S toga
odjela odravanja zajedno sa svojim strunjacima odgovoran je za:
- pripomo u definiranju zahtjeva kod nabave novih postrojenja
- organizacija i praenje montae sa putanjem u rad novih postrojenja
- edukacija svojih zaposlenika
- edukacija korisnika postrojenja
- propisivanje postupaka za putanja postrojenja u eksploataciju
- razradu metodologije odravanja
- izradu planova odravanja i ostalih postupaka pripreme
- nabavu potrebnih rezervnih dijelova i potronog materijala za odravanje
- osiguranje optimalnih koliina zaliha rezervnih dijelova i potronog materijala za
odravanje
- izvoenje odravanja
18
- nabavu suvremenih alata, naprava i dijagnostike opreme
- primjenu informatikog sustava odravanja
- racionalni utroak radnog vremena
- kontrolu izvedenih postupaka odravanja
- pravilan odnos prema okoliu
- mjere sigurnosti i zatite na radu
- stalno poboljavanje svih postupaka u odravanju
- predlaganje otpisa opreme koja nije ekonomina za odravanje
- iskoritavanje rezervnih dijelova s otpisane opreme
- inovacije na postojeoj opremi
Svoje odgovornosti odravanje izvodi:
- predlaganjem,
- planiranjem,
- nabavom,
- tehnolokom razradom,
- podeavanjem,
- kontrolom,
- popravcima (reparacije, zamjene i dr.),
- i nadzorom.
ZADACI ODRAVANJA - obino se dijele dvije osnovne grupe primarne i sekundarne

zadatke. Takvo razvrstavanje zadatke djelatnosti odravanja u poduzeu dijeli na
obvezne ili osnovne i one sekundarne koje djelatnici odravanja obavljaju jer imaju
odgovarajue znanje.
Tablica 1. - Prikaz primarnih i sekundarnih zadataka odravanja
PRIMARNI I SEKUNDARNI ZADACI ODRAVANJA

R.B R.B
PRIMARNI ZADACI SEKUNDARNI ZADACI
. .
Odravanje instalirane opreme u Briga oko smanjenja buke i raznih
1. eksploataciji (strojevi, ureaji itd.)
1.
neistoa
Odravanje postojeih industrijskih Osiguranje sigurnosnih mjera

2. 2.
objekata i terena propisanih Zakonom o zatiti na radu
Kontrolni pregledi, podmazivanje, Briga oko raznih otpadnih materijala
3. 3.
ienje i pranje strojeva koji se mogu iskoristiti ili reciklirati
19
Rekonstrukcija postojee opreme i
4. objekata
4. Briga oko zatite okolia
Briga oko osiguranja normalnih radnih
Izrada raznih elinih konstrukcija,
uvjeta ( mikro klima: osvjetljenje,
5. raznih instalacija, te njihovo 5.
vlaga, temperatura, provjetravanje
ugraivanje
zraka i sl.)
Postavljanje (instaliranje) nove Proizvodnja i raspodjela energetskih
6. opreme na njezino mjesto
6.
medija
Izvor: Kondi V., Pikor M., Horvat M.; Osnovna obiljeja logistikog procesa odravanja; Veleuilite
u Varadinu, Varadin, RH i Oprema-ureaji, Ludbreg, RH; ISSN 1864-6168; str 127
Kao za svaki poslovni proces tako i za proces odravanja, obvezan je i tijek

informacija bez kojih se ne moe zamisliti ni jedna suvremena koncepcija ili model
odravanja, a sve to ovisi o izabranoj strategiji i tehnologiji odravanja. Slijedi
openiti prikaz tijeka informacija i aktivnosti u odravanju kod standardnih procesa
odravanja oblikovani u klasinoj tehnici blok dijagramima prikazani su za procesi
kod odravanja opreme i to za - preventivne pregleda na slici 1., i procese planskih
popravaka na slici 2.
20
Slika 1 Blok dijagram procesa preventivnog pregleda opreme
Izvor: ala, I.; Prilog istraivanju elemenata organizacijske strukture odravanja strojarske
opreme /disertacija/; Zagreb, 1998. Godina, str. 87
21
Slika 2. - Dijagram tijeka pregleda planskih popravaka kod odravanja
Vrste odravanja:
preventivno odravanje,
- korektivno odravanje,
- i plansko odravanje.
22
Preventivno odravanje - podrazumijeva brigu i servisiranje sustava kako bi ostao u
zadovoljavajuim radnim karakteristikama, koristei sustavni nadzor, detekciju i
ispravak potencijalnog kvara prije nego doe do njega. Preventivno odravanje
podrazumijeva prevenciju, odnosno spreavanje pojave kvara. Cilj je imati sustave
koji se nikada nee pokvariti, a njih osiguravamo tako da periodiki provjeravamo
svojstva i funkcije sustava.
Preventivno odravanje se izvodi periodiki, na sljedee naine:
VREMENSKI ORJENTIRANO Nakon isteka odreenog vremena sustav se
pregledava i servisira. To moe biti nakon 100 sati, nakon tjedan dana, svakih 10
dana, jednom mjeseno i slino.
RADNO ORJENTIRANO Sustav se pregledava i servisira nakon to je radio
odreen vremenski period.
Pod preventivnim odravanjem smatramo redovite preglede, zamjenu dijelova
za koje mjerenjem svojstava ili praenjem degradacije utvrdimo da bi mogli otkazati,
ienje, kontrolu ispravnosti instrumenata i sl.
Prednosti ovakvog pristupa odravanju su jednostavnije planiranje (znamo da
e to biti nakon odreenog vremenskog perioda) i to na taj nain sustav odravamo
pouzdanim i sigurnim. Meu nedostatke ubrajamo skuplje odravanje nego to je
korektivno a ujedno je i vremenski sustav manje raspoloiv pa je manje iskoritenje
resursa sustava.
Vremenski orijentirano odravanje takoer zahtijeva velike resurse radne
snage, a nije uinkovito ukoliko se otkazivanje opreme dogodi izmeu dva pregleda.
Korektivno odravanje - podrazumijeva popravak sustava nakon to je sustav

pretrpio kvar, odnosno ne obavlja predvienu funkciju. Korektivno odravanje
podrazumijeva slijed akcija nad sustavom koji nije radno sposoban kako bi mu se
vratila funkcionalnost na prijanju razinu, odnosno u ispravno stanje. Korake
korektivnog odravanja je vrlo jednostavno razumjeti i primijeniti.
Prednosti ovakvog pristupa su najnia cijena i najvee iskoritenje resursa sustava -
koristimo resurse dok god funkcioniraju.
to se nedostataka tie, potrebno je istaknuti da je time oteano planiranje, jer osim
eventualno statistikih podataka, nije mogue znati kada e pojedini dijelovi sustava
odnosno sustav u cjelini prestati s radom.
23
Time je oteana potpora radu sustava (postoji li spremna radna snaga za izvravanje
popravka, postoje li priuvni dijelovi i oprema za popravak). Kod velikih sustava,
pogotovo u profesionalnoj primjeni, ne moe se dopustiti da sustav prestane
funkcionirati da bi ga ponovo osposobili (npr. medicinska oprema). Dakle, sustavi na
koje se primjenjuje ovaj tip odravanja ne osigurava pouzdanost namjene. Korektivno
odravanje primjenjuje se kod elektronike opreme i ostale tehnike kod kojih se
kvarovi dogaaju pravilnim ritmom.
Na slici 3 prikazan je postupak korektivnog odravanja po koracima.
Slika 3. Dijagram tijeka korektivnog odravanja

Izvor: Mari Domagoj; Strukovna kola Vice Vlatkovia - Zadar; Nastavni materijali; Uvod u
odravanje ureaja Dijagnostika i odravanje ureaja /skripta/; 2006 godina, str. 3
24
Plansko odravanje je koncepcija koja se esto pojavljuje u praksi, a predstavlja
kombinaciju korektivnog i preventivnog odravanja u omjeru koji najbolje odgovara
odreenoj tvrtki.
U poslovnim sustavima pokuava se maksimizirati vrijeme provedenog u radu
jer rad donosi profit. Zato je potrebno izbjei nepotrebne zastoje. Kao to moemo
naslutiti, neizbjeni zastoj e svakako biti sama kontrola i zamjena dijelova, ili neki
drugi aspekt odravanja, ali postoji dio posla koji se moe unaprijed pripremiti kako bi
se izbjeglo ekanje jednom kada doe do kvara ureaja.
Plansko odravanje podrazumijeva praenje degradacije dijelova kako bi se
zamjenski dijelovi pripremili prije otkaza da ih se moe pravodobno zamijeniti. Na taj
nain mogue je pravodobno reagirati i bre osposobiti sustav. Potroeno vrijeme je
samo ono koriteno da se popravi ili zamijeni neispravni dio.
Plansko odravanje obuvaa planske popravke, preventivne preglede, plansko
podmazivanje, traenje i otklanjanje slabih mjesta, odravanje po stanju i druge
suvremene pristupe odravanju.
Izbor naina odravanja ovisan o zahtjevima proizvoaa opreme, zahtjevima kupca,
odnosno procesa.
Metode koje se mogu koristiti za praenje degradacije su, meu ostalim,
infracrveno snimanje, mjerenja topline, snimanje razine buke i vibracija i slino.
Prednosti odravanja prema stanju su dostupnost i vea pouzdanost opreme.
Struktura djelatnosti planskog odravanja prikazana je na slici 4.
Slika 4. Plansko odravanje
Izvor: ala, I.; FSB Zavod za industrijsko inenjerstvo odravanje /prezentacija/;

Zagreb, 11.2011. Godina, str. 36
25
2.1.2 Organizacija slube odravanja
Brojni su faktori (unutarnji i vanjski), koji djeluju na oblikovanje organizacije

tvrtke odnosno modeliranje njene organizacijske strukture. Svi utjecajni faktori su
meusobno zavisni, te promjenljivi po uestalosti i intenzitetu djelovanja.
Vani unutarnjih faktori su ciljevi i strategija poduzea, tehnologije rada i
proizvodnje, veliina poduzea, djelatnici, ciklusi, proizvodi i lokacija.
Meu vanjskim faktorima koji djeluju na oblikovanje organizacijske strukture tvrtke
jesu institucionalni uvjeti, integracijski procesi, trite, te razvoj znanosti i tehnike.
U takvom realnom okruenju zadatak slube odravanja je odravanje radnih

sredstava u proizvodnom stanju. Osim toga ova radna jedinica u okviru tvrtke obavlja
i izvodi poboljanja sredstava za rad ili promjenu njihove funkcije, izrauje nova
radna sredstva i brine se o opskrbi elektrinom energijom i drugim energentima
(vodom, parom, stlaenim zrakom, plinovima itd.)
Ovisno o vrsti i veliini poduzea i o vrsti strojeva ili postrojenja, stupnju

automatizacije i kvalifikacijskoj strukturi radnika u odravanju sluba odravanja
moe biti organizirana kao:
- centralno odravanje,
- pojedinano odravanje i
- kombinirano odravanje ili
- odravanje povjereno vanjskim suradnicima (kooperantima ili outsourcing)
Centralno odravanje - je organizacijski oblik slube odravanja kod kojega je u

tvrtki samo jedna radna jedinica slube odravanja. U toj radnoj jedinici koncentrirani
su svi strunjaci pa je vrijeme rjeavanja kvarova vrlo brzo i kvalitetno. Radna
sredstva za otklanjanje kvarova su dobro iskoritena i dobro je upravljanje zalihama
zamjenskih dijelova, ali zbog loe povezanosti s proizvodnim odjeljenjima i slabog
praenja sredstava za rad centralno odravanje slabo reagira na iznenadne kvarove
to uzrokuje nepotrebne zastoje u proizvodnji.
26
Pojedinano odravanje - je takav organizacijski oblik slube odravanja kod
kojega svako proizvodno odjeljenje ima svoju jedinicu odravanja. Praenje stanja
sredstava za rad je odlino, kao i reagiranje na iznenadne kvarove, ali ovakve
jedinice odravanja zbog nedostatka dovoljnog broja strunjaka nisu u stanju rijeiti
sve kvarove, pa je potrebno angairati vanjske strunjake. Ovo pak poskupljuje
odravanje i ukupnu proizvodnju.
Kombinirano odravanje - ujedinjuje prednosti centralnog i pojedinanog

odravanja. Proizvodna odjeljenja imaju svoje radionice odravanja s minimalnim
brojem zaposlenika koji vrlo brzo reagiraju na iznenadne kvarove i koji dobro poznaju
stanje strojeva, njihovih sklopova i dijelova. Oni se istovremeno brinu o svoj strojnoj
dokumentaciji. U sluaju nastanka kvarova koji oni nisu u stanju rijeiti ili kad se radi
o velikom opsegu poslova odravanja pozivaju se strunjaci iz centralnog odravanja
ili se stroj ili ureaj odnosi u radionice centralnog odravanja.
Kooperativno odravanje - je oblik slube odravanja u kojemu se odravanje

radnih sredstava povjerava specijaliziranim radnim organizacijama i to u potpunosti ili
djelomino.
Ovakvom organiziranju odravanja pristupa se uvijek kad:

- u radnoj organizaciji nema potrebnih kadrova,
- kad je poduzee premalo za organiziranje slube odravanja,
- kad je nia cijena vanjskih suradnika,
- kad je vea uinkovitost odravanja i sl.
Radionica odravanja je graevna, odnosno prostorna cjelina u kojoj se izvode

popravci i unaprjeuju radna sredstva. Radionica strojarskog odravanja sastoji se iz
radionica za runu i strojnu obradu, radionica za posebne obrade, radionice za
zavarivanje, radionice za ispitivanje materijala, elektromehaniarske radionice i
drugih radionica koje su potrebne za odravanje radnih sredstava odreene tvrtke. U
sklopu radionice nalazi se mehanika i elektro radiona, skladite rezervnih dijelova,
sanitarni vor, prostor za strojnu obradu (ako je ima) i sl.
27
Ljudski potencijal - Svaka radionica ima voditelja ili efa odravanja koji je
odgovoran za pravovremeno rasporeivanje i obavljanje dobivenih poslova, a svaki
zadatak odravanja poinje temeljem pismenog ili usmenog zahtjeva, a dobivena
informacija definira sljedei tijek aktivnosti: direktno izvoenje aktivnosti popravka ili
je potrebna priprema odravanja (radi izrade tehnike dokumentacije, shema,
izdatnica materijala i sl.).
Uz rukovoditelja tu rade radnici rasporeeni na poslove odravanja razliitih strunih
znanja i sposobnosti koji svojim osobnim i timskim radom pridonose opoj
sposobnosti slube odravanja u rjeavanju poslovnih zadaa. Struke koje se
najee zatiu na poslovima odravanja opreme su mehaniar, mehaniar-
strojobravar, strojobravar, mehanotronik, strojar strojne obrade, gloda, elektriar,
elektroniar.
Radna dokumentacija iznimno je vaan segment praenja i evidentiranja svih

polovnih aktivnosti odjela odravanja, Ona se sastoji se od:
- izvjee o kvaru,
- radni nalog,
- izdatnica,
- radni list i
- drugi dokumenti karakteristini za poslovanje tvrtke
Izvjee o kvaru je dokument koji slui za registriranje i prijavu uoenih kvarova

na strojevima, ureajima ili postrojenjima. Ovo izvjee u kojem je opisan kvar
predaje se voditelju slube odravanja koji u dogovoru s proizvodnim odjeljenjem
odluuje o daljim mjerama. Primjer obrasca Izvjee o kvaru nalazi se u prilogu ovog
rada. (PRILOG 1.)
Radni nalog - je dokument kojim se jedan radnik ili radna grupa zaduuje za
odreeni posao. Osim opisa poslova koje treba obaviti u radni nalog upisuje se i
potrebno vrijeme za obavljanje posla prema tvornikim normama. Primjer obrasca
Radnog naloga nalazi se u prilogu ovog rada. (PRILOG 2.)
Izdatnica je dokument koji sadri podatke o materijalu i doknadnim dijelovima koji

se izdaju iz skladita uz odreeni radni nalog. Primjer obrasca Izdatnica nalazi se u
prilogu ovog rada. (PRILOG 3.)
28
Obraunski radni list je dokument koji slui za evidentiranje vremena provedenog
na radu i slui kao osnova za izraunavanje plae radnika odravanja.
Drugi dokumenti karakteristini za poslovanje tvrtke Svaka tvrtka internim

procedurama propisuje dokumentaciju koja slui za interno praenje, izvjeivanje i
evidentiranje poslovnih aktivnosti koje uprava smatra vanim za poslovanje tvrtke.
Uz internu dokumentaciju koja se odnosi na praenje poslova odravanja, u odjelu
odravanja pojavljuje se i dokumentacija eksternog karaktera koja se odnosi na
prijavu kvarova, dopise i obavijesti poslovnim partnerima i eksternim servisnim
centrima, te dokumentacija kojom se oteeni ili pokvareni sklopovi, ureaji ili strojevi
sluba odravanja alje na vanjsku uslugu popravka. Uz navedeno odjel odravanja
ima obavezu voenja raznih evidencija i oevidnika prema zahtjevima standarda ISO
9001 i ISO 14001 (ako ih tvrtka ima).
2.1.3 Naela i metode odravanja
U naelu nema industrijske opreme, koja e funkcionirati cijeli svoj ivotni vijek
bez odgovarajuih zahvata preventivnog i korektivnog odravanja. Poznato je da
sustava sa stopostotnom pouzdanou nema, odnosno da nije mogue ostvariti
determiniran tehniki sustav.
Tenja svakog poduzea je poslovati sa to manjim zastojima proizvodnje i sa
to niim trokovima. U tome smislu odravanje radnih sredstava mora biti
ekonomino i u isto vrijeme kvalitetno pa e poduzee biti konkurentno na tritu.
Ekonominost i kvaliteta odravanja ovise o izboru metoda odravanja koje se

temelje na pet naela odravanja:
1. Naelo ekaj i vidi - Popravak sredstva rada nakon nastanka kvara.
2. Naelo oportunistikog odravanja - Nakon poetnih kvarova uvode se
periodini pregledi.
3. Naelo preventivnog odravanja - Redovitim pregledima i popravcima prema
planu ima za cilj sprjeavanje nastanak kvara.
4. Naelo predvienog odravanja - Procjenjuje se ili predvia vrijeme nastanka
kvara i reagira malo prije kritinog trenutka.
29
5. Naelo odravanja prema stanju - Ovo naelo nalae stalno praenje stanja
stroja i reagiranje prema potrebi.
Prema ovim naela nastale su razliite metode odravanja u razliitim

granama industrije i u razliito organiziranim poduzeima. Te se metode mogu
podijeliti prema vie kriterija, a jedan od vanijih kriterija je odravanje prema
vremenu popravka u odnosu na vrstu kvara.
Tablica 2.- Primjer metode odravanja

PREMA IZVORU PREMA VREMENU NASTANKA
TIP AKTIVNOSTI ODRAVANJA
FINACIRANJA KVARA
1. Popravak nepredvidljivih kvarova KOREKTIVNO ODRAVANJE
2. Preventivni pregledi, ienje i
TEKUE podmazivanje
ODRAVANJE
3. Traenje i otklanjanje slabih mjesta
PREVENTIVNO ODRAVANJE
4. Kontrolni pregled
INVESTICIJSKO
5. Plansko popravci mali, srednji i veliki
ODRAVANJE
Izvor: Anonimus - INSTALATER 6/7 2005. Organizacija odravanja strojeva i opreme. 1.

Osnovni pojmovi i definicije.; str. 4
2.1.4 Ekonominost odravanja
Ekonominost odravanja prije svega ovisi o trokovima zastoja i trokovima

odravanja, odnosno omjeru korisnih efekata i trokova.
Trokovi odravanja prije svega ovise o koliini odravanja, odnosno to se
odravanje provodi ee to su trokovi vii.
Isto tako, trokovi zastoja ovise o koliini zastoja. Zastoj je vrijeme u kojemu je stroj
izdvojen iz proizvodnje radi pregleda ili radi otklanjanja kvara. to je zastoja vie
trokovi su vii.
S toga moemo zakljuiti da je ekonomino odravanje takvo odravanje u
kojemu je ukupan zbroj trokova odravanja i trokova zastoja najnii (vidi sliku 5.
toka Ao).
Iz dijagrama na slici 5. vidi se da premalo odravanja uzrokuje este zastoje u
proizvodnji i poveava trokove zastoja, a da previe odravanja uzrokuje poveanje
trokova odravanja. Najnii trokovi odreuju veliinu ekonominog odravanja.
30
Slika 5. - Dijagram odnosa trokova odravanja i raspoloivosti
Na slici je vidljivo da trokovi zastoja linearno rastu s padom raspoloivosti. To

ne mora biti uvijek tako, naime postoji mogunost gubitka trita (plasman) u sluaju
niske raspoloivosti, kao na primjer: nemogunost isporuke ugovorene robe na
vrijeme, pa u tom sluaju i gubitka kupca, to je svakako veliki gubitak za poduzee,
pa ti trokovi zastoja mogu biti viestruko vei od prikaza na slici 5.
Uinkovitost procesa odravanja, ili ire uinkovitost (uspjenost) djelatnosti
odravanja, govori o optimalnim trokovima odravanja, tj. eksploataciji opreme u
odnosu na raspoloivost ili pouzdanost. Kada se govori o uspjenosti u
gospodarskim rjenikom esto se koristi pojam ekonominosti kao odnos ostvarenih
uinaka i utroenih elemenata. Trokovi odravanja mogu se izraunati, ali uinci
odravanja vrlo teko.
Ekonominost odravanja se rijetko dokazuje kroz maksimizaciju uinaka, ve
se ocjenjuje minimizacijom trokova. Postoje dva koncepta rjeenja ovog problema.
Prvi je koncept optimalnih ukupnih trokova koji esto pokriva trenutno stanje
trokova odravanja u odnosu na raspoloivost ili pouzdanost opreme. Iz njega je
jasno da se poveanje pouzdanosti i raspoloivosti moe ostvariti veim ulaganjem u
djelatnost odravanja.
31
Druga moderna koncepcija je model padajuih trokova za koje je kljuno to
da se odbacuje stara ideja da visoka pouzdanost sustava i visoka razina odravanja
podrazumijeva i visoke trokove. Taj pristup sugerira da se pronau uzroci zastoja
(pozicije i sklopovi) te da se uzrok timski rijei pa tada ulaganje u taj rad nije troak
ve investicija u razvoj opreme koja e imati veu raspoloivost.
U trokove odravanja spadaju:

1. troak osoblja
2. troak opreme za rad na odravanju (alati, mjerni instrumenti, pomona oprema i
dr.)
3. troak materijala za odravanje (potroni materijali, rezervni dijelovi na zalihi i
sl.)
4. trokovi stajanja (za vrijeme odravanja)
5. trokovi gubitka vremena rada opreme (u materijalu, u kvaliteti, zbog
neadekvatnog rada)
Prema izvoru financijskih sredstava odravanje se dijeli na:

-TEKUE ODRAVANJE - financira se iz tekuih ili obrtnih sredstava tvrtke. Tekuim
odravanjem financiraju se popravci iznenadnih kvarova u sklopu korektivnog
odravanja.
-INVESTICIJSKO ODRAVANJE - spada u preventivno odravanje koje se unaprijed
planira pa se za to odravanje planiraju i trokovi odravanja. Prema tome
investicijsko odravanje se financira iz investicijskih sredstava poduzea.
32
2.2 Propisi i zakonska regulativa
Temeljni zakonski propisi kojima je regulirano podruje teme ovog rada su

Zakon o radu, Zakon o zatiti na radu, Pravilnik o izradi procjene rizika, Pravilnik o
sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, Pravilnik o sigurnosti strojeva i
Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme.
2.2.1 Zakon o radu
Ovim se Zakonom ureuje radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim

zakonom ili meunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvren u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukije odreeno.
Radnik je (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namjetenik, slubenik i sl.) u
smislu ovoga Zakona, fizika je osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene
poslove za poslodavca, a poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, fizika ili pravna
osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene
poslove.
lanak 7. Definirane su temeljne obveze i prava iz radnog odnosa. Pa tako u toki

3. Ovog lanka je navedeno da je poslodavac duan osigurati radniku uvjete za rad
na siguran nain i na nain koji ne ugroava zdravlje radnika, u skladu s posebnim
zakonom i drugim propisima.
lanak 8. Definirane su dunosti potivanja propisa u vezi s radnim odnosom . U

stavku 2. poslodavac se obvezuje da prije stupanja radnika na rad, duan omoguiti
radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati
s organizacijom rada i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu.
U stavku 3. istog lanka utvreno je da se propisi o sigurnosti i zatiti zdravlja na
radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu, moraju na prikladan nain uiniti
dostupnima radnicima.
33
lanak 17. Odnosi se na obvezni sadraj pisanog ugovora o radu na izdvojenom
mjestu rada. U stavku 5. Navodi se da je poslodavac duan osigurati radniku sigurne
uvjete rada, a radnik je duan pridravati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u
skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
lanak 28. Definira obveze poslodavca u zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika.
Prema stavku 1. poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje,
opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji
osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim
propisima i naravi posla koji se obavlja.
Stavkom 2. poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik
obavlja, a stavkom 3. poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na nain koji
osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprjeava nastanak nesrea.
2.2.2 Zakon o zatiti na radu
Zakon o zatiti na radu ( N.N., br. 71/14) definira sustav pravila, naela, mjera,
postupaka i aktivnosti, ijom se organiziranom primijenim ostvaruje i unapreuje
sigurnost i zatita zdravlja na radu, s ciljem spreavanja rizika na radu, ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i
nematerijalnih teta na radu i vezi s radom.
lanak 12. - Definira osnovna pravila zatite na radu koja sadre zahtjeve kojima
mora udovoljiti sredstvo rada kada je u upotrebi. Za njihovu primjenu odgovoran je
poslodavac.
lanak 18. - Definirana je obveza poslodavca izraditi procjenu rizika na radu,
postupati po njoj i unapreivati sustav ukidanja ili smanjenja rizika na radu i u svezi
sa radom.
lanak 19. - Definirana je odgovornost poslodavca za organiziranje i provoenje

zatite na radu.
lancima 27, 28, 29 i 30 - Definirana je obveza poslodavca da provodi

osposobljavanje radnika za rad na siguran nain.
34
lanak 41 - Definirana je obveza poslodavca u svezi sa sredstvima rada, osobnom
zatitnom opremom i mjestima rada. Tokom 3. istog lanka poslodavac je obveza
osigurati da sredstva rada i osobna zatitna oprema budu u upotrebi u svakom
trenutku sigurni, odravani, prilagoeni za rad i u ispravom stanju te da se koriste u
skladu s pravilima zatite na radu, tehnikim propisima i uputama proizvoaa.
2.2.3 Pravilnik o izradi procjene rizika
Pravilnikom o izradi procjene rizika (NN, br.112/14), definirano je da je

poslodavac duan provesti procjenu rizika za sve poslove koje za njega obavljaju
radnici i osobe na radu.
lancima 5. i 6. - Definiran je postupak procjenjivanja rizika koji se sastoji od

prikupljanja podataka na mjestu rada i analize i procjene prikupljenih podataka.
lankom 7. - Definirana je Matrica procjene rizika prema opim kriterijima razine

rizika (vjerojatnosti , posljedica), a rizik se procjenjuje kao mali rizik, srednji rizik ili
veliki rizik.
lankom 9. - Definirana je obaveza poslodavca da na temelju procjene rizika

primjenjuje pravila, mjere, postupke i aktivnosti za sprjeavanje i smanjenje rizika te
osigura viu razinu zatite na radu. Poslodavac mora odrediti rokove i ovlatenike za
provedbu te nain kontrole nad provedbom mjera.
lankom 11. Definirani su obvezni prilozi uz procjenu rizika, a lankom 12. Je

odreeno da pri izradi procjene rizika obvezno sudjeluju radnici, njihovi predstavnici ,
ovlatenici i strunjaci zatite na radu.
U Prilogu III Pravilnika definirane su opasnosti, tetnosti i napori na radu i u svezi s
radom.
35
36
2.2.4 Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi opreme
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi opreme (N.N. 21/08) ureuje

obveze poslodavca i radnika u svezi s radnom opremom u uporabi.
lanak 3. - Prema odredbama ovog Pravilnika poslodavac mora radnicima osigurati i

odravati ispravnu, za rad prilagoenu i sigurnu radnu opremu, koja za vrijeme rada
ne smije ugroavati njihovu sigurnost i zdravlje, imovinu i prirodni okoli.
lanak 14. Propisuje obaveze radnika koji je duan upravljati strojem ili ureajem u
skladu s uputama, koje je dobio od poslodavca odnosno proizvoaa radne opreme:
lancima 16. do 42 Definiran je odnos poslodavca i radnika u odnosu na uvjete i

nain koritenja opreme.
lancima 43. do 143. Definirani su tehniki normativi i nain koritenja opreme za:
1. Upravljake ureaje
2. Natpise i upute
3. Zahtjeve u svezi pogonske energije radne opreme
4. Upravljanje
5. Zatite i zatitne ureaje
6. Kontrolne instrumente i signalne ureaje
7. Radnu opremu kod koje nastaje statiki elektricitet
8. Radnu opremu kod koje se izdvaja praina
9. Radnu opremu s opasnim tvarima
10. Radnu opremu s visokim ili niskim temperaturama
11. Radnu opremu koja stvara buku i vibracije
12. Radnu opremu s opasnim zraenjem
13. Runu radnu opremu
14. Otklanjanje smetnji, odravanje i transport radne opreme
15. Pokretna radne opreme sa ili bez vlastitog pogona
16. Uporabu radne opreme sa ili bez vlastitog pogona
17. Radnu opremu za dizanje tereta
18. Uporabu radne opreme za dizanje tereta
37
19. Radnu opremu za dizanje nenavoenih odnosno slobodno viseih tereta
20. Uporabu radne opreme za povremeni rad na visini
2.2.5 Pravilnik o sigurnosti strojeva
Pravilnikom o sigurnosti strojeva (N.N., br. 28/11), propisuje podruje primjene

, posebne propise, nadzor nad tritem, stavljanje na trite i stavljanje u uporabu,
sloboda kretanja roba, sukladnost i usklaenje normi, posebne mjere za potencijalno
opasne strojeve, postupak osporavanja kod usklaivanja normi, zatitne odredbe,
postupke za ocjenjivanje sukladnosti, postupke za djelomino dovrene strojeve,
tijela za ocjenjivanje sukladnosti (Prijavljena tijela), postavljanje i uporaba strojeva,
oznaka sukladnosti, nesukladnost oznake, povjerljivost i suradnja izmeu drava
lanica.
Spomenutim Pravilnikom regulirana su pitanja ocjenjivanja sukladnosti
strojeva, pa tako i najveeg dijela radne opreme, s pripadajuim normama i sigur-
nosno-zdravstvenim zahtjevima prilikom njihovog stavljanja na trite i u uporabu.
2.2.6 Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme
Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme (N.N., br. 16/16), utvruje se

obavljanje pregleda i ispitivanja radne opreme, rokovi pregleda i ispitivanja, te
sadraj i nain izdavanja zapisnika o pregledu i ispitivanju radne opreme. Pregled i
ispitivanje radne opreme odnosi se na radnu opremu koju ine strojevi i ureaji,
postrojenja te sredstva za prijenos i prijevoz tereta prema propisu o sigurnosti i
zdravlju pri uporabi radne opreme.
Pregled i ispitivanje radne opreme iz stavka 2. ovoga lanka obavlja se radi
provjere ispunjavanja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na radnoj opremi, odnosno
radi otkrivanja i otklanjanja nedostataka koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje
rukovatelja ili drugih radnika u prostoru koritenja radne opreme.
Pravilnikom su definirani tehniki uvjeti, rokovi pregleda i ispitivanja, te
postupak pregleda i ispitivanja sa sadrajem i nainom izdavanja zapisnika o
pregledu i ispitivanju radne opreme.
38
Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme, za razliku od Pravilnika o
sigurnosti strojeva, obuhvaa obveze periodikih pregleda i ispitivanja radne opreme
tijekom njezine uporabe.
2.3 Rizici i sigurnost u odravanju
Odravanje se promatra kao isto tehniki skup poslova, kao to su

demontaa i zamjena rezervnih dijelova, podmazivanje, popravci i sl., meutim u
praksi, odravanje ima znatno iri obim djelovanja poslova koje treba obaviti, a koji
ukljuuju:
- izbor odgovarajuih materijala, alata i naprava za odravanje,
- izbor i upotreba adekvatnih kemijskih sredstava,
- priprema, instalacija, putanje u rad i remonti strojeva i opreme,
- nabava i ugradnja rezervnih dijelova i alata na mjesta izvrenja poslova (ukljuuje
razne oblike transporta)
- priprema, nadziranje i upravljanje sustavima za opskrbu energentima i energijom
- priprema prostora za instalaciju opreme
- odravanje ispravnosti instalacijske i druge infrastrukture
- procjena stanja opreme (testiranje opreme), resetiranje smetnji, ogranienja i
zabrane koritenja opasne i neispravne opreme
- obuka korisnika za sigurna rad sa strojevima i opremom
- upravljanje otpadom koji nastaje u procesu odravanja
Za kvalitetno obavljanje navedenih poslova odravanje u pravilu je potreban

veliki broj izvritelja mehaniare, elektriare, elektroniare, inenjerske strojarske ili
elektro struke, transportne radnici, istae, liioci, bravari, stolari i sl.
Zbog vrste posla kojom se osoblje odravanja bavi ono je izloeno svim
vrstama rizika (visina, oteeni podovi, vruina, hladnoa, otre, ivice, pokretni
dijelovi, alati, oprema, elektromehanike instalacije, razne prepreke, sistemi pod
tlakom, sredstva za transport i skladitenje, buka, vibracije, izvori visoke temperature
paljenja i dr.
39
Direktni rizici u odravanju su neispravna oprema, neoekivano kretanje
strojeva i opreme, nedostatak pripreme posla, krenje pravila sigurnosti, neozbiljnost
pri radu, nekoritenje osobnih zatitnih sredstava i izvoenje poslova bez dozvole i
na nain suprotan struci i pravilima zatite na radu.
2.3.1 Ljudski faktor
Neposredni rizici za osoblje odravanja, povezani su sa neposrednim

rukovoditeljima koji radi brzog izvrenja zadatka generiraju:
- uurbanost,
- utedu napora,
- nedostatak panje ili fokusa,
- neozbiljan odnos prema opasnostima,
- nedovoljna razradu radnih operacija (posla).
Upravljake greke menadera mogu se podijeliti u tri kategorije. To su:

1. manjkavosti ili odsutnost sustava sigurnost i zatite na radu,
2. nedostatak efikasne komunikacije (obuka, radni nalozi ili sastanci),
3. nedostatak efikasnog provoenja poslova (nedovoljan nadzor).
Istraivanja su pokazala da kombinacija sva tri uzroka dovodi do oko 30%

incidenata. Takoer, istraivanja su pokazala da, potpuna primjena zatite na radu,
obuka, dobra komunikacija, sastanci sa radnicima i briga tvrtke za potrebe i sigurnost
zaposlenih znaajno pridonosi sprjeavanju ili smanjenju nesrea na radu i to do
95%.
2.3.2 Analiza rizika u odravanju
Najei rizici za radnike odravanja mogu biti:
a) Nedostatak domainskog odnosa
40
Radovi na odravanju su prema prirodi posla neuredni i prljavi. Osoblje
odravanja koristi alate, sprejeve i maziva koje zauzimaju najvei dio njihovog radnog
prostora.
Kada je ukljuena i demontaa strojeva i ureaja, situacija postaje jo rizinija.

Tokom odravanja, podovi mogu postati veoma klizavi i prekriveni alatima, rezervnim
dijelovima, kontejnerima sa kemijskim sredstvima, krpama i drugom opremom,
poveavajui rizik od incidenta.
Dakle, osoblje odravanja je vie izloeno rizicima vezanim za nedostatak

domainskog odnosa prema opremi, radnom prostoru, radnim procedurama i
zaposlenima.
Nedostatak domainskog odnosa poveava rizik od poara, jer odravanje

podrazumijeva rad sa zapaljivim kemikalijama (kao to su otapala, maziva, isparljiva
organski spojevi) u kombinaciji sa toplim povrinama i otvorenim plamenom.
b) Rizici svojstveni odravanju
Za veinu radova odravanja potrebna su i neka struna (ekspert na) znanja.

Shodno tome, osoblju u odravanju je potrebno stalno obrazovanje uz dodatnu
praktinu obuku, kako bi se upoznali sa specifinim poslovima, radnim mjestima i
opremom. ak i u sluajevima kada je odravanje ogranieno na komercijalno
dostupnu opremu i mehanizaciju, odreeni stupanj specijalizacije je od temeljnog
znaaja. Sa ovom stupnjem inoviranja strojeva i tehnolokog napretka, struno znanje
je apsolutni preduvjet za osoblje odravanja kako bi mogli raditi efikasno, sigurno i
dosljedno.
Osoblje odravanja mora biti potpuno usred otoeno na svoj zadatak, to se, u
naim uvjetima postie vrlo teko. Smetnje, kao to su u vjeti radne sredine, neozbiljan
pristup, stres, vremenski pritisak, buka i sl. uvijek poveavaju rizik pojave incidenta.
esto, osoblje odravanja koristi opremu bez sigurnosnih ureaja, to rezultira
veim rizicima, posebno tokom testiranja opreme nakon izvrene aktivnosti
odravanja, kada nije sigurno da e oprema ispravno funkcioni rati. Konano, potrebno
je planirati i realizirati stalnu obuku, odnosno poveavati nivo strunosti radnika u
odravanju, imajui u vidu aktualna nauna postignua i nove tehnoloke zahtjeve.
41
c) Ponavljajui poslovi
U velikom broju sluajeva radovi odravanja ukljuuju ponavljajue poslove.

Kada je u pitanju odravanje komercijalno dostupne opreme osoblje odravanja
vremenom postaje izuzetno upoznato sa zadacima koje treba izvriti, ali to dovodi do
oputanja (smanjenja panje) u odnosu na rizike za sigurnost i zdravlje. Osnovni
ergonomski princip je da ljudski mozak reag ira manje efikasno u situacijama kada su
dnevni zadaci rutinski i monotoni.
Pogrena je percepcija da znanje titi od svih opasnosti jer osoblje odravanja

obavljanjem rutinskih poslova razvija odreenu dozu samopouzdanja, to moe
dovesti do krenja pravila sigurnosti i poveanja rizik u procesu rada.
d) Neproduktivan rad
Sigurnost je vrsto povezana sa prevencijom. Naalost, u naim realnim

uvjetima, interventno odravanje je vie zastupljeno od preventivnog odravanja u
proizvodnim tvrtkama. U praksi odravanje je r ijetko dio plana proizvodnje i uglavnom
se smatra gubljenjem vremena.
Kao rezultat ovakvog pristupa osoblje odravanja radi pod stresom kako bi
izvrilo zadatke u vrlo ogranienom vremenu i pod stalnim pritiskom, da oprema nije
uvijek dobro odravana. U ovakvim okolnostima procedure se uglavnom ne potuju a
osoblje odravanja esto improvizira i koristi najbre metode dovretka radova, na
raun osobne sigurnosti.
U takvim okolnostima plan odravanja (i kada postoji) rijetko ukljuuje testiranje

zatitne opreme (npr. zatitni prekidai, svjetlosnih barijera, zvunih signala, tipkala za
hitno iskljuenje, znakova upozorenja i prekidaa za blokadu) koji su sastavni d io
strojeva i opreme, a koji imaju ogranieni vijek trajanja.
e) Sloenost poslova i kolateralni rizik
42
Kao to je navedeno u prethodnim poglavljima, obino poslovi odravanja nisu
jednostavni, ve u pravilu ukljuuju komplicirane procedure s unaprijed utvrenim
redoslijedom.
Sigurnosne procedure se moraju izvriti korak po korak, da bi se minimizirala
izloenost radnika opasnostima i tetnostima. Vrlo esto osoblje odravanja izloeno
je rizicima, jer su zatitni ureaji ili uklonjeni ili premoteni ili uinjeni inertnima.
Sigurnosne procedure odravanja se u pravilu rijetko revidiraju ili poboljavaju,
a esto se ne primjenjuju.
Zatitne mjere su obino dobro poznate, ali se one ponekad ignoriraju, pa je
osoblje odravanja direktno izloeno rizicima kojima su operateri na opremi izloeni
kasnije tokom normalnog rada sa strojevima i opremom.
2.3.3 Mjere za smanjenje rizika u odravanju
U daljnjem tekstu navedene su mjere koje se uspjeno primjenjuju u velikim

tvrtkama. Primjena mjera dugotrajan je proces u kojem je potrebno uspostaviti
ozraje kulture sigurnosti primjene sigurnosnih mjera.
Meutim, veina tvrtki male ili srednje veliine sa ogranienim resursima (ljudi,
znanje, novac), tako da e samo strogi zakonski i tehniki uslovi olakati primjenu
ovih mjera.
Mjere za smanjenje rizika podrazumijevanju definiranje jasnih procedura i

angairanje svih zaposlenih kako u proizvodnji tako i u odravanju, odnosno na svim
hijerarhijskim razinama na nivou cjelokupne organizacije, kao i razvijanje
organizacijske i sigurnosne kulture.
Sigurnosne metode rada
Zahvaljujui kompleksnosti i raznolikosti odravanja svaka organizacija mora

znati iskoristiti i razvijati vlastite sigurnosne metode rada za sve aktivnosti koje se
provode u sustavu odravanja, ukljuujui faze pripreme,pokretanja i putanja u rad.
Koristan alat za provoenje mjera sigurnosti svakako je OHSAS (Occupational
Health and Safety Assessment Series) u prijevodu Sistem upravljanja zatitom
43
zdravlja i sigurnosti na radu , specijalizirani standard za ureivanje tog podruja, vrlo
koristan za male i srednje tvrtke.
U sigurnosnim metodama rada potrebno je definirati i propisati nain
postupanja u sluaju izvanrednim situacijama.
Nuno je redovno provoenje kontrola svih sigurnosnih ureaja primjenom
kontrolnih lista koje definiraju njihovu vrstu, lokaciju, funkciju, metodu inspekcije i
testiranja - za sve obavljene radove odravanja, odnosno za svaki dio stroja i/ili
opreme.
Kultura menadmenta
U drutvu postoji uvrijeen stereotip da je odravanje neproduktivan i

trokovno skup proces. Zbog toga je osoblje odravanja stalno pod pritiskom
upravljake strukture tvrtke koje zahtjeva od odravanja da smanji broj zastoja
strojeva, minimizira djelokrug rada, minimizira vrijeme izvrenja radnih operacija u
odravanju i druga ogranienja.
Upravljaka struktura tvrtke mora odbaciti stereotipe o odravanu i uvaiti
injenicu da proces odravanja vrlo vaan segment za funkcioniranje proizvodnje, jer
pridonosi sigurnosti, pouzdanosti i preciznosti rada strojeva i opreme, kao i sigurnosti
radnika koji upravljaju strojevima i opremom, te radnika u odravanju.
Upravljaka struktura proizvodnje mora biti usmjerena na suradnju sa
odravanjem kod izrade i revizije Planova odravanja kako bi se omoguilo dovoljno
vremena za preventivno odravanje, koje je temelj za podizanje razine sigurnosti.
Nadzor i obuka
Neposredan nadzor nad radom odjela odravanja, kao i praenje primjene
sigurnosnih pravila i procedura na nivou cijele tvrtke, trebaju biti prioritetni zadaci
rukovoditelja i menadmenta sa ciljem stvaranja potpuno sigurnog okruenje. Nadzor
nad provoenjem sigurnosnih mjera treba da se fokusirati na neeljena ponaanja
koje se uglavnom odnose na ometanje, hitnosti i nedovoljnu posveenost radnim
zadacima.
Radnici koje radi u odjelu odravanja moraju posjedovati temeljnu i strunu
izobrazbu za struan i siguran rad . Kontinuiranom obukom i edukacijama radnika
odravanja unapreuje se strunost u skladu sa novim tehnolokim i znanstvenim
dostignuima, to je potrebno kako bi se odrala i podigla razina sigurnosti na radu.
44
45
2.3.4 Procjena rizika za radna mjesta radnika u odravanja
Obveza izrade procjene rizika slijedi iz odredbi Zakona o zatiti na radu, N.N. br.
71/14., 118/14. i 154/14. te iz Pravilnika o izradi procjene rizika, N.N. br. 112/14.
Na radnim mjestima na kojima se radi s raunalom preteni dio radnog vremena
(vie od 4 sata) potrebno je izraditi procjenu rizika za rad s raunalom sukladno
Pravilniku o sigurnosti i zatiti zdravlja pri radu s raunalom, N.N. br. 69/05.
Procjena rizika je temeljni dokument iz podruja zatite i sigurnosti zdravlja radnika
na radu kojim se utvruje razina opasnosti, tetnosti i napora u smislu nastanka
ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi s radom te poremeaja u
procesu rada koji bi mogao izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika
na svim poslovima poslodavca.
Kako bi se prepoznali prisutni rizici na svim poslovima poslodavca, strunjaci zatite
na radu tvrtke koja je ovlatena za izradu procjene rizika i strunjaci zatite na radu
matine tvrtke, trebaju obavili uvid u mjesta rada i vrste poslova te obavili ciljane
razgovore s voditeljima i radnicima. Procjenjivanje rizika provodi se uz aktivno
sudjelovanje radnika koji obavljaju poslove i uvaavanje njihovih stavova.
U izradi procjene rizika, ovisno o vrstama opasnosti, tetnosti i napora koritene su
odredbe i drugi propisi kojima se utjee na smanjenje rizika na pojedinim poslovima.
Procjenjivanje rizika provodi se u skladu s Matricom procjene rizika prema opim
kriterijima razine rizika (vjerojatnost, posljedica) iz Priloga I. Pravilnika o izradi
procjene rizika, N.N. br. 112/14.
Ova Procjena rizika izrauje se sukladno Pravilniku o izradi procjene rizika, N.N. br.
112/14.
Prosjean odjel pogonskog odravanja sastoji se od:

1. Voditelja pogonskog odravanja
2. Mehaniar-strojobravar
3. Mehaniar
4. Mehatronik
5. Elektriar
46
Opis poslova za izvritelje u odjelu odravanja:
1 VODITELJ POGONSKOG ODRAVANJA

Organizacija svih poslova u Odjelu pogonskog odravanja,
Opis poslova kontaktiranje i dogovaranje intervencije vanjskih servisa i obavljanje
reklamacija za lou uslugu istih.
Uredski prostori radni prostori pogonskog odravanja i svi ostali
Mjesta obavljanja poslova
dijelovi proizvodnje
Popis radne opreme Raunalna oprema ( rad vie od 4 sata dnevno), uredski pribor
Izvori fizikalnih tetnosti: Prilikom obilazaka prisutna buka pogona-

Popis izvora
radionice
fizikalnih, kemijskih i biolokih
Izvor kemijskih tetnosti: Ne postoje izvori kemijskih tetnosti
tetnosti
Izvori biolokih tetnosti: Ne postoje izvori biolokih tetnosti
Organizacija rada i
Od 08:00sati do 16:00sati
raspored radnog vremena
2 MEHANIAR-STROJOBRAVAR
Obavljanje poslova i radnih zadataka u provedbi preventivnog i
interventnog odravanja strojeva u cilju realiziranja planirane
proizvodnje, samostalno izvoenje radova na sklopovima mehanike,
Opis poslova
pneumatike, hidraulike, tehnikog zraka i vode, pomo kod radova
na sklopovima elektrike, elektronike, senzorike i automatike,
otrenje noeva, mijenjanje remena
Radni prostor pogonskog odravanja - mehanika radiona, te sve
prostorije i prostori u proizvodnji prema potrebi
Runi strojobravarski alat, prijenosni elektrini alati, strojevi za
obradu metala (tokarilica, glodalica, stupna builica, stupna
Popis radne opreme
brusilica, planska brusilica, brusilica za noeve). Raunalna oprema
( manje od 4 sata dnevno), uredski pribor.
Izvori fizikalnih tetnosti: Buka strojeva u pogonima, te je prisutna

buka prilikom obrade materijala kod odravanja strojeva
Popis izvora Izvor kemijskih tetnosti: Prilikom odravanja radnici koriste ulja,
tetnosti razrjeivae, otapala i kemikalije koje koriste radnici u Odjelu
pogonskog odravanja navedene su u Prilogu 4.
Organizacija rada i
Od 06:00sati do 14:00sati ili od 14:00sati do 22:00sata
47
3 MEHANIAR
proizvodnje, samostalno izvoenje radova na sklopovima mehanike,
Opis poslova
tehnikog zraka i vode, pomo kod radova na sklopovima
pneumatike i hidraulike, odravanje i popravak numeratora,
otrenje noeva, mijenjanje remena.
prostorije i prostori u proizvodnji prema potrebi
Runi strojobravarski alat, prijenosni elektrini alati, strojevi za
obradu metala (tokarilica, glodalica, stupna builica, stupna
Popis radne opreme
brusilica, planska brusilica, brusilica za noeve).
Raunalna oprema ( manje od 4 sata dnevno), uredski pribor.

buka prilikom obrade materijala kod odravanja strojeva
Popis izvora
Izvor kemijskih tetnosti: Prilikom odravanja radnici koriste ulja,
tetnosti razrjeivae, otapala i kemikalije koje koriste radnici u Odjelu
Organizacija rada i
Od 06:00sati do 14:00sati od 14:00sati do 22:00sata
4 MEHANOTRONIK

Opis poslova proizvodnje, samostalno izvoenje radova na sklopovima mehanike,
pneumatike, hidraulike, elektrike, elektronike, senzorike, automatike,
tehnikog zraka i vode, odravanje i popravak numeratora.
Mjesta obavljanja poslova prostorije i prostori u proizvodnji prema potrebi te odravanje
vanjskog kruga
Runi alati (builica,brusilica) elektrini mjerni aparati i instrumenti
Popis radne opreme
ljestve. Raunalna oprema (mnaje od 4 sata dnevno), uredski pribor
buka prilikom odravanja strojeva i instalacija od ureaja za rad
(builice,brusilice). Rad na otvorenom prilikom odravanja vanjske
Popis izvora rasvjete.
tetnosti Izvor kemijskih tetnosti: Prilikom odravanja radnici koriste ulja,
razrjeivae, otapala i kemikalije koje koriste radnici u Odjelu
Organizacija rada i
Od 06:00sati do 14:00sati ili od 14:00sati do 22:00sati
48
5 ELEKTRIAR
Opis poslova
proizvodnje, samostalno izvoenje radova na sklopovima elektrike,
pneumatike i hidraulike.
Mjesta obavljanja poslova prostorije i prostori u proizvodnji prema potrebi te odravanje
vanjskog kruga
Runi alati (builica,brusilica) elektrini mjerni aparati i instrumenti

Popis radne opreme
ljestve. Raunalna oprema (mnaje od 4 sata dnevno), uredski pribor
buka prilikom odravanja strojeva i instalacija od ureaja za rad
(builice,brusilice). Rad na otvorenom prilikom odravanja vanjske
Popis izvora rasvjete
tetnosti Izvor kemijskih tetnosti: Prilikom odravanja radnici koriste ulja,
razrjeivae, otapala i kemikalije koje koriste radnici u Odjelu
Organizacija rada i
Od 06:00sati do 14:00sati ili od 14:00sati do 22:00sati
PROCJENJIVANJE OPASNOSTI, TETNOSTI I NAPORA
Prisutne vrste opasnosti, tetnosti i napori u Odjelu odravanja su:

ODJEL POGONSKOG ODRAVANJA
OPASNOSTI TETNOSTI NAPORI
Nepovoljna mikroklima
Neionizirajue zraenje
Psihofizioloki napori
Mehanike opasnosti
Opasnosti od padova
Ionizirajue zraenje
Termike opasnosti
Kemijske tetnosti
Bioloke tetnosti
Poar i eksplozija
Dinamiki napori
PromIjenjeni tlak
Elektrina struja
Statiki napori
Napori govora
Osvijetljenost
Napor vida
Vibracije
Buka
Radno
IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI, TETNOSTI I NAPORA
mjesto
Voditelj
pog. odr.

Mehaniar-
strojobrav.

Mehania

r
Mehatronik
Elektriar
Oznaka znai da su prisutne opasnost/tetnost/napori
49
Rizik se prema Prilogu I Pravilnika o izradi procjene rizika procjenjuje kao:
1 mali rizik
2 srednji rizik
3 veliki rizik
Tablica 3. Osobna zatitna sredstva za zatitu radnika
VRSTA OSOBNOG ZATITNOG ROKOVI

RADNO MJESTO
SREDSTVA ZAMJENE
Kuta, HRN EN 340 do dotrajalosti
Radna obua - kona, s gumenim
rebrastim protu kliznim potplatom, HRN EN do dotrajalosti
Voditelj odravanja ISO 20347
Prsluk podstavljen bez rukava, HRN EN
do dotrajalosti
342
Osobno sredstvo za zatitu od buke, HRN
po potrebi
EN 352
Odijelo dvodijelno ili kombinezon, HRN EN
do dotrajalosti
340
Radna obua niska - kona, s gumenim
do dotrajalosti
protu kliznim potplatom HRN EN 20345
Mehaniar-
Rukavice za zatitu od mehanikih rizika,
strojobravar do dotrajalosti
HRN EN 388
Mehaniar
Prsluk podstavljen bez rukava, HRN EN
Mehatronik
342 ili do dotrajalosti
Elektriar
Zimska jakna, HRN EN 342
Osobno sredstvo za zatitu od buke, HRN
EN 352 (upotreba zatitnih epova ili po potrebi
titnika)
50
Prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (N.N. br. 5/84)
sljedea radna mjesta u Odjelu odravanja smatraju se radnim mjestima s posebnim
uvjetima rada:
Red.
RADNO MJESTO POSEBNI UVJETI RADA PREMA PRAVILNIKU
br.
1. Mehaniar-strojobravar lanak 3 toka 1.
2. Mehaniar lanak 3 toka 1.
3. Mehatronik lanak 3 toka 1., 10. i 17.
4. Elektriar lanak 3 toka 1., 10., 17.
Sljedea radna mjesta u Odjelu odravanja zahtijevaju dodatno osposobljavanje za

rukovanje opasnim kemikalijama i rad sa zapaljivim tekuinama:
1. Mehaniar-strojobravar,
2. Mehaniar,
3. Mehatronik.
Pregled kemikalija koje se mogu zatei u odravanju i sa kojima radnici

odravanja uobiajeno rade prikazane su u prilogu 4.
51
2.4 Obaveze poslodavaca i radnika pri upotrebi radne opreme
Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (N.N. br. 21/08)
ureuju se obveze poslodavca i radnika u svezi s radnom opremom u uporabi.
2.4.1 Obaveze poslodavca
Radna oprema u uporabi mora na vidnom mjestu imati oznaku proizvoaa u

skladu s posebnim propisima. Isto tako za radnu opremu u uporabi poslodavac je
obavezan pribaviti i uvati isprave, izdane prema posebnom propisu, iz kojih je
vidljivo da radna oprema ispunjava propisane sigurnosne i zdravstvene zahtjeve.
Poslodavac je duan omoguiti struno prevoenje svih uputa za upotrebu opreme,
te ih dostaviti prije poetka rada radniku na znanje
Ako sigurnost i zdravlje radnika u opasnom podruju radne opreme nije
osigurano konstrukcijskim rjeenjima, tada se moraju poduzeti odgovarajue
tehnike mjere zatite (zatita, zatitni ureaj i dr.) radi spreavanja ulaska radnika u
opasno podruje radne opreme za vrijeme rada.
Ako pri radnom postupku radnik mora rukom ili dijelom tijela prilaziti opasnom
podruju, drati izradak, umetati ga ili vaditi iz opasnog podruja radne opreme, tada
se mora osigurati uporaba pomonog runog alata ili mehanikih naprava za
primanje ili ulaganje, okretanje, vaenje, umetanje, uzimanje izratka i sl. Ako se pri
radu upotrebljava pomoni runi alat, tada se mora osigurati prihvatljiv nain rada
kojim se ne ugroava sigurnost i zdravlje radnika.
Radna oprema mora odgovarati vrsti i nainu izvoenja radnih zadataka,
odnosno za tu namjenu mora biti na odgovarajui nain prilagoena, tako da njena
uporaba ne ugroava sigurnost i zdravlje radnika. Radna oprema se smije
upotrebljavati samo za radne zadatke i pod uvjetima za koje je namijenjena.
Pri izboru radne opreme moraju se uzimati u obzir prisutne opasnosti i
tetnosti na mjestu rada, odnosno druge opasnosti i tetnosti koje mogu nastati pri
uporabi radne opreme.
52
Ako nije mogue osigurati uporabu radne opreme bez opasnosti za radnike, tada se
moraju poduzeti posebne mjere zatite radi smanjenja opasnosti na najnii rizik.
Poslodavac je duan radnike pisanim uputama i po potrebi usmeno upoznati s
opasnostima koje se mogu pojaviti za vrijeme uporabe radne opreme.
Usmene i pisane upute, odnose se na:
uvjete u kojima se radna oprema upotrebljava na siguran nain,
predvidljive izvanredne okolnosti koje mogu nastupiti pri uporabi radne opreme i
saznanja ili praktina iskustva, prikupljena tijekom uporabe radne opreme.
Prije poetka rada i nakon svake promjene koja bi mogla utjecati na sigurnost
uporabe radne opreme, radnike se mora upozoriti na opasnosti koje mogu nastati ili
su posljedica djelovanja druge radne opreme u njihovom neposrednom okruenju,
koju radnici neposredno ne koriste.
Radnici, sukladno lanku 10.. Pravilnika, moraju biti osposobljeni u skladu s
posebnim propisima.
Poslodavac se mora savjetovati s radnicima i njihovim povjerenicima i
omoguiti im sudjelovanje u donoenju odluka po svim pitanjima njihove sigurnosti i
zatite zdravlja pri uporabi radne opreme, posebice o namjeravanim preinakama,
rekonstrukcijama ili dopunama uporabljivosti radne opreme, koje mogu utjecati na
ocjenu postojee procjene opasnosti.
2.4.2 Obaveze radnika
Radnik mora u skladu s uputama, koje je dobio od poslodavca odnosno

proizvoaa radne opreme:
pravilno upotrebljavati radnu opremu,
radnu opremu odravati sukladno uputama,
od poslodavca zahtijevati popravak oteene ili zamjenu istroene radne opreme,
ako to predstavlja opasnost za njegovu sigurnost i zdravlje, kao i za sigurnost i
zdravlje izloenih drugih radnika koji mogu doi u opasno podruje radne opreme,
53
od poslodavca zahtijevati dodjelu odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava, ako
se usprkos pravilnoj uporabi radne opreme za vrijeme rada moe pojaviti opasnost
za nastanak ozljeda ili oteenja zdravlja.
Radnik mora radnu opremu upotrebljavati bez opasnosti za vlastitu sigurnost i
zdravlje, te za sigurnost i zdravlje drugih izloenih radnika.
Radnik mora poslodavca ili njegovog ovlatenika obavijestiti o svim
okolnostima za koje smatra da predstavljaju neposrednu opasnost za njegovu
sigurnost i zdravlje te sigurnost i zdravlje drugih radnika, kao i o svim nedostacima
radne opreme i zatitnih sredstava.
2.4.3 Zahtjevi za poslodavca i radnika pri upotrebi radne opreme
Ureaji za upravljanje radnom opremom moraju biti lako vidljivi, prepoznatljivi i

oznaeni u skladu s posebnim propisima.
Upravljaki ureaji moraju biti smjeteni izvan opasnog podruja radne
opreme, tako da njihovo djelovanje ne uzrokuje dodatne opasnosti i da se sprijee
opasnosti koje mogu nastati kao posljedica njihovog nenamjernog ukljuivanja.
Radnik koji upravlja opremom mora imati mogunost s mjesta upravljanja
nadzirati opasna podruja radne opreme i osigurati da se radnici ne zadravaju u tim
podrujima. Ako to nije mogue, tada se na radnoj opremi mora osigurati automatsko
aktiviranje zvunog odnosno svjetlosnog signala, koji e izloene radnike upozoriti na
opasnost prije ukljuenja radne opreme u rad. Radnici moraju imati osiguran nain i
dovoljno vremena za pravodobno udaljavanje iz opasnog podruja radi izbjegavanja
opasnosti uzrokovanih pokretanjem ili zaustavljanjem radne opreme.
Upravljaki sustavi na radnoj opremi moraju biti sigurni, uzimajui u obzir
mogue greke, zastoje i ogranienja u predvidljivim okolnostima uporabe radne
opreme.
Radna oprema se smije dati ukljuiti u rad samo namjernim aktiviranjem

ureaja za pokretanje bez opasnosti za sigurnost izloenih radnika. Ovaj zahtjev
vrijedi za:
54
ponovno pokretanje radne opreme poslije njenog zastoja bez obzira na razlog i
pokretanje kod znatnih promjena parametara radnog postupka (brzina, tlak i dr.),
sve dok takvo pokretanje ili promjena parametara ne ugroava sigurnost i zdravlje
izloenih radnika.
Zahtjev se ne odnosi na ponovno pokretanje ili promjenu parametara radnog

postupka, ako je to uvjetovano normalnim ciklusom automatskog rada radne opreme.
Radna oprema mora biti opremljena sigurnim ureajem za potpuno i sigurno
zaustavljanje pokretnih dijelova.
Svako radno mjesto na radnoj opremi, uzimajui u obzir vrste opasnosti i
mogue ozljede izloenih radnika, mora biti opremljeno upravljakim ureajem za
zaustavljanje odreenog pokretnog dijela ili cijele radne opreme.
Upravljaki ureaj za zaustavljanja radne opreme mora imati prednost pred
upravljakim ureajem za njeno pokretanje.
Po zaustavljanju radne opreme ili njenih opasnih dijelova, mora se osigurati
iskljuenje dovoda pogonske energije na upravljakom ureaju za pokretanje.
Ako djelovanje radne opreme tijekom njenog normalnog zaustavljanja
predstavlja opasnost za izloene radnike, radna oprema mora imati ureaj za brzo
zaustavljanje u nudi.
Ako radna oprema za vrijeme rada predstavlja opasnost od ozljeda izloenih
radnika zbog mogunosti ispadanja ili odlijetanja predmeta, tada mora biti opremljena
zatitom koja spreava takvu opasnost. Isto se odnosi i na isputanja plina, pare,
tekuine ili praine, tada se mora opremiti odgovarajuim spremnikom i/ili sustavom
za prikupljanje tvari na samom izvoru i za njihovo zbrinjavanje.
Ako postoji opasnost od lomova ili raspadanja dijelova radne opreme za
vrijeme rada i ozljeda izloenih radnika, tada se moraju poduzeti odgovarajue
zatitne mjere kojima se takva opasnost otklanja.
Ako postoji opasnost od dodira radnika s pokretnim dijelovima radne opreme i
nastanka ozljeda, tada se odgovarajuom zatitom ili zatitnim ureajem mora
sprijeiti prilaz do tih pokretnih dijelova ili osigurati automatsko zaustavljanje opasnih
gibanja radne opreme, prije nego radnik ue u opasno podruje.
Zatite ili zatitni ureaji na radnoj opremi:
55
moraju biti vrste izvedbe,
ne smije prouzroiti dodatne opasnosti,
ne smiju se dati lako ukloniti ili onesposobiti,
moraju biti namjetene/i na dovoljnoj udaljenosti od opasnog podruja radi
spreavanja ulaska dijelovima tijela radnika u to podruje,
ne smiju ograniiti vidljivost radnog ciklusa,
moraju omoguiti obavljanje radova na montai ili zamjeni dijelova, odnosno na
odravanju i pri tom ograniiti pristup u opasno podruje rada po mogunosti bez
uklanjanja zatita ili zatitnih ureaja.
Dijelovi radne opreme, koji su izloeni visokim ili niskim temperaturama,

moraju biti toplinski izolirani, odnosno zatieni od dodira ili prilaza radnika u njihovu
neposrednu blizinu.
Ureaji na radnoj opremi, koji upozoravaju radnike na opasnost, moraju biti
lako uoljivi, nedvosmisleni i razumljivi.
Radovi na odravanja radne opreme moraju se obavljati samo u stanju njenog
mirovanja. Ako to nije mogue, tada se moraju poduzeti odgovarajue mjere da se
takvi radovi obavljaju bez opasnosti od ozljeda ili oteenja zdravlja radnika ili da se
obavljaju izvan opasnih podruja.
O odravanju radne opreme mora se voditi evidencija prema posebnim
propisima.
Radna oprema mora biti opremljena prepoznatljivim ureajima za odvajanje
od svih izvora energije. Ponovno prikljuenje radne opreme na izvor energije ne
smije predstavljati opasnost za ozljede ili oteenja zdravlja radnika.
Na radnoj opremi moraju biti postavljene oznake i upozorenja prema
posebnim propisima, ako je to bitno za sigurnost i zdravlja radnika.
Radnicima se mora osigurati siguran pristup i zadravanje u svim podrujima
radne opreme na kojima je to potrebno za obavljanje rada, za podeavanje ili
odravanje.
Radna oprema mora biti prikladno zatiena od pregrijavanja, nastanka
poara odnosno od isputanja u okoli praina, tekuina, plinova, para ili drugih tvari
koje se proizvode, rabe ili dre u radnoj opremi.
56
Prije poetka rada radnik mora vizualno i ukljuivanjem pojedinih upravljakih
ureaja provjeriti ispravnost djelovanja radne opreme te funkcionalnost i ispravnost
zatita i zatitnih ureaja.
Radnik koji radi na radnoj opremi s opasnim gibanjem, moraju na radnom
mjestu nositi zatitnu odjeu koja je pripijena uz tijelo, bez pojedinih labavih,
istaknutih ili dodatnih dijelova.
U blizini okretnih dijelova radne opreme, radnici s dugom kosom moraju kosu
skupiti i pokriti maramom ili kapom, tako da se sprijei neposredan dodir kose s
okretnim dijelovima radne opreme.
Radnik mora svoj rad obavljati na siguran nain tako da uslijed opasnih
gibanja ili drugih opasnih radnji ne ugrozi sebe i druge radnike.
Ako radnik opazi nepravilnosti na radnoj opremi, radnu opremu mora odmah
zaustaviti i nepravilnosti prijaviti neposrednom rukovoditelju.
Radnik smije radnu opremu staviti u pogon tek onda, kada su sve predviene
zatite i zatitni ureaji u svom zatitnom poloaju i ako sve djeluje ispravno.
Radnik ne smije ukloniti predvienu zatitu ili zatitni ureaj, odnosno
prouzroiti da zatitno djelovanje istih bude bez svoje normalne funkcije.
Radnik koji na radnoj opremi radi s opasnim tvarima, mora biti upoznat sa
svojstvima tih tvari i sa sigurnim nainom rada.
Ako radnom opremom povremeno rukuju dva ili vie radnika, poslodavac ili
njegov ovlatenik mora odrediti jednog izmeu njih za koordinacije rada, osim ako
rad koordinira i nadzire njihov neposredni rukovoditelj.
2.4.4 Sigurnosni zahtjevi za upotrebu opreme
a) Postavljanje radne opreme
Radna oprema se u radnom prostoru mora smjestiti tako da njeno kretanje

odnosno gibanje njenih dijelova ne stvara opasna podruja.
57
Ako radnu opremu nije mogue smjestiti prema na nain kako je to prethodno
izreeno, opasnosti za radnike se moraju otkloniti odgovarajuim zatitnim
sredstvima (pregrade, ograde, poklopci i dr.).
Ako postavljanje zatitnih sredstava nije mogue, zatita radnika se mora

provesti postavljanjem odgovarajuih znakova sigurnosti prema posebnim propisima
(zabrane kretanja radnika u opasnom prostoru).
Kod postavljanja radne opreme moraju se predvidjeti slobodne povrine za
rukovanje radnom opremom, te povrine i prilazi za dopremu i odlaganje materijala.
Za ienje, podmazivanje i odravanje radne opreme moraju se osigurati

slobodni prolazi i prilazi do opreme s onih strana u kojima se ti radovi moraju
obavljati, te dovoljna osvijetljenost radnog prostora.
irina prilaza radnoj opremi i stajalita s kojeg radnik obavlja rad, mora biti u
skladu s radnim potrebama i poloajem tijela radnika pri obavljanju tih radova.
Radna oprema mora biti smjetena tako da radnici nisu izloeni mehanikim
opasnostima od ozljeda (padajui ili letei dijelovi) i opasnostima od oteenjima
zdravlja (otrovne i agresivne tvari, zraenje, blijetanje), odnosno drugim moguim
opasnostima, pri emu se moraju uvaavati upute proizvoaa radne opreme.
Radna oprema u zatvorenom ili na otvorenom prostoru mora biti smjetena
tako da rukovatelj ima dobar pregled nad radnim podrujem i svim dijelovima
opreme. Ako to nije mogue, tada se moraju primijeniti dodatne zatitne mjere.
Nepokretna radna oprema mora biti postavljena i po potrebi privrena za
podlogu ili druge vrste oslonce (konzola, okvir, stol i dr.), tako da se tijekom uporabe
ne moe pomaknuti iz svog poloaja.
Montaa odnosno demontaa radne opreme mora se obavljati na siguran
nain prema planu i uputi proizvoaa, te pod nadzorom ovlatene strune osobe.
Smjetaj radne opreme, koja pri radu proizvodi jae udarce odnosno vibracije,
ne smije se dozvoliti na katovima graevina ili na poviene oslonce, ako zbog
udaraca i vibracija moe doi do oteenja konstrukcije graevine ili oslonaca.
Ako se pri uporabi radne opreme oekuje udarci i vibracije, koje mogu
djelovati tetno na zdravlje radnika, moraju se poduzeti odgovarajue mjere za
spreavanje prijenosa udara i vibracija na temelje (elastini podmetai, plivajui
temelji i dr.).
58
b) Natpisi i upute
Ako su pri uporabi radne opreme prisutne skrivene opasnosti za sigurnost i

zdravlje radnika, na vidnom dijelu ili u neposrednoj blizini radne opreme se moraju
trajno postaviti odgovarajue upute za rad na siguran nain koje sadre i nain
postupanje u sluaju akcidenta ili opasnosti. Ako je radna oprema prema
smjetena u posebnoj graevini ili prostoriji, upozorenja na opasnost se moraju
postaviti na ulazna vrata graevine odnosno prostora ili na vidnom mjestu uz ulazna
vrata. Upozorenja na opasnost i upute o postupanju u sluaju opasnosti moraju
kratko i jasno upozoravati na obavezu ili propisano ponaanje radnika.
c) Zahtjevi u svezi pogonske energije radne opreme
Ako zbog zastoja pri radu radne opreme, odnosno prekida rada zbog nestanka
i povratka dovoda energije, moe doi do opasnog djelovanja zaostale ili povratne
energije, na radnoj opremi ili u njenoj neposrednoj blizini moraju se postaviti vidljiva
upozorenja na opasnost u skladu s posebnim propisima.
d) Upravljanje
Ako radna oprema ima vie pogonskih mehanizama za razliite radne

operacije odnosno gibanja, koji zbog sigurnosti i zdravlja radnika i po uputi
proizvoaa ne smiju raditi istovremeno, na radnu opremu se mora ugraditi zatitni
ureaj koji e sprijeiti istovremeno ukljuivanje tih mehanizama, odnosno
istovremeno izvoenje razliitih operacija radne opreme.
Zatitni ureaji za prekid dovoda bilo koje vrste energije, moraju se aktivirati:
prije poetka ienja radne opreme;
prije poetka rada na odravanju i popravku radne opreme;
radi dugotrajnog prekida rada;
nakon zavretka dnevnog rada.
U blizini ureaja za upravljanje radnom opremom ne smije biti zapreka koje bi

radniku onemoguavale potpuni hod upravljakog ureaja.
e) Zatite i zatitni ureaji
59
Ako je zatitu ili zatitni ureaj iz tehnolokih razloga potrebno povremeno
uklanjati ili otvarati zbog pregleda, podeavanja, zamjene alata, popravaka, ienja i
dr., mora se osigurati ureaj za odvajanje radne opreme od izvora energije i blokade
rada sve dok se zatita ili zatitni ureaj ne vrati u svoj zatitni poloaj.
Poslodavac ne smije dozvoliti uporabu radne opreme bez predvienih zatita
ili zatitnih ureaja.
Radnik ne smije koristiti radnu opremu bez predviene zatite ili zatitnog
ureaja, odnosno smanjiti njihovu funkciju.
Za vrijeme rada radne opreme mora se osigurati da zatitni ureaj ili zatita
nije iskljuen/a.
Zatite i zatitni ureaji moraju biti postavljeni tako da ne ometaju normalnu
uporabu radne opreme.
Ako radni postupak radne opreme zahtijeva nadgledavanje ili kontrolu za
vrijeme rada, takva mogunost mora biti osigurana bez opasnosti za sigurnost i
zdravlje radnika (otvor, zaslon i sl.).
Okomite, kose i vodoravne remenske i druge transmisije, bez obzira na
njihovu irinu i brzinu, moraju biti zagraene ili ograene zatitom do visine 2 m od
poda na kojem radnik stoji.
Remenske i druge transmisije na visini veoj od 2 m iznad poda, moraju biti
zagraene ili ograene zatitom barem s donje strane. Ako visinu zatite iz
objektivnih ili tehnikih razloga nije mogue postaviti prema opisu iz prethodnog
stavka, neposrednu uz remen ili drugo transmisijsko sredstvo, u tom se sluaju
zatita moe postaviti na odreenu udaljenost od remena ili drugog transmisijskog
sredstva i nie od 2 m iznad poda uz uvjet da radnik, stojei na podu, s ispruenom
rukom ne moe dosei u opasno podruje transmisije u pogonu.
60
2.5 Provjera i ispitivanje opreme
Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (N.N. br.
21/08), nakon postavljanja ili premjetanja i prije poetka koritenja, radnu opremu
mora pregledati ovlatena osoba i dati odobrenje za njeno putanje u rad ili kada je
to posebnim propisom predvieno, ovlatena osoba mora izdati ispravu (Uvjerenje) iz
koje je vidljivo da je radna oprema ispravno postavljena i da se moe koristiti u
skladu s uputama proizvoaa odnosno na siguran nain.
Ispravnost radne opreme pri radu se mora redovito nadzirati, posebice radne
opreme s poveanim opasnostima za sigurnost i zdravlje radnika, i to:
svakodnevnim vizualnim pregledima i po potrebi probama djelovanja zatitnih
sredstava, koje obavljaju sami poslodavci ili njihovi ovlatenici, odnosno radnici u
skladu s internim propisima poslodavca.
povremenim ili posebnim pregledima i ispitivanjima radne opreme s poveanim
opasnostima, koje obavljaju ovlatene osobe na propisani nain i u propisanim
rokovima, odnosno u sluaju iznimnih okolnosti koje mogu ugroziti sigurnost
djelovanja radne opreme (promjena naina rada, oteenja opreme, opasne pojave,
ozljede radnika ili dulje razdoblje nekoritenja), radi utvrivanja da li radna oprema
ispunjava sigurnosne i zdravstvene zahtjeve, odnosno radi otkrivanja i otklanjanja
nedostataka.
O obavljenim pregledima i ispitivanjima radne opreme s poveanim

opasnostima, mora se voditi propisana evidencija i moraju se uvati isprave o
ispitivanju koje moraju biti dostupne nadlenom inspekcijskom tijelu kroz cijelo
vrijeme koritenja radne opreme.
Ako se radna oprema koristi izvan predvienog stalnog mjesta koritenja, uz

radnu opremu se moraju nalaziti isprave o zadnjem pregledu i ispitivanju.
Radna oprema se mora odravati u skladu s uputama proizvoaa, odnosno
tako da cijelo vrijeme uporabe udovoljava odredbama ovog Pravilnika.
Radna oprema mora biti opremljena odgovarajuom zatitom od izravnog ili
neizravnog djelovanja elektrine struje.
61
Radna oprema, koja moe biti izloena opasnosti od atmosferskog pranjenja
(udar groma), mora biti opremljena odgovarajuom zatitom za otklanjanje tetnog
djelovanja na radnu opremu i izloene radnike (zatita od prenapona i dr.).
Radna oprema mora biti pravilno ugraena ili smjetena i mora se
upotrebljavati bez opasnosti za sigurnost izloenih radnika, poglavito osiguranjem
dovoljnog prostora izmeu pominih i nepominih dijelova radne opreme ili pominih
dijelova u njenom okruenju, osiguravanjem ispravnih dovoda, odnosno odvoda svih
oblika energije i tvari koje se proizvode, rabe ili nastaju kao sporedni proizvod.
Radna oprema se mora povremeno pregledavati i ispitivati u rokovima koje je
odredio proizvoa.
Ako proizvoa nije odredio rokove povremenih pregleda i ispitivanja radne
opreme, primjerene rokove mora odrediti poslodavac, uvaavajui obvezu da radna
oprema mora biti ispravna pri svakodnevnom radu, osim ako se radi o radnoj opremi
s poveanim opasnostima za koju su rokovi pregleda i ispitivanja utvreni posebnim
propisima.
Ako odgovorna osoba koju odredi poslodavac ocijeni, da za vrijeme obavljanja

radova na otklanjanju smetnji na radnoj opremi postoji opasnost od ozljeda ili
oteenja zdravlja radnika koji otklanja smetnje, proces rada radne opreme se mora
zaustaviti.
Ako iz tehnolokih ili drugih razloga radove nije mogue obavljati za vrijeme
mirovanja radne opreme, tada se moraju poduzeti odreene zatitna mjere za
sigurno obavljanje takvih radova, odnosno mora se osigurati da se radnici pridravaju
uputa proizvoaa radne opreme.
Prije ienja, popravaka i dugotrajnih prekida radi servisiranja radne opreme
na elektrini pogon, mora se iskljuiti dovod elektrine struje na mjestu prikljuenja
na razdjelnoj mrei (osigura, prekida, utika), kako bi se rad obavljao u
beznaponskom stanju prema posebnim propisima.
Radi zatite radnika od udara elektrine struje, element za iskljuenje dovoda
elektrine struje, mora imati mogunost zatvaranja u iskljuenom poloaju (lokot ili
sl.). U protivnom element za iskljuenje dovoda elektrine struje mora biti stalno
zatvoren u kuite radne opreme ili u drugi prostor koji se moe otvoriti samo
pomou kljua ili alata, a na mjesto iskljuenja ili pokraj njega mora se postaviti
pisano upozorenje Ne ukljuuj popravak.
62
Upozorenje smije ukloniti i element za prekid dovoda elektrine struje ponovno
postaviti u ukljueni poloaj, samo radnik koji je popravljao radnu opremu, nakon to
utvrdi da u opasnom podruju nema radnika i da su zatite ili zatitni ureaji ponovno
postavljeni u svoj zatitni poloaj.
Radovi na popravcima dijela radne opreme u blizini napona i pod naponom
elektrine struje, smiju se obavljati samo prema posebnim propisima.
Prije poetka radova na popravku radne opreme prikljuene na druge vrste
energije (para, voda, ili drugi hidrauline energenti, zrak ili plinovi), mora se zatvoriti
dovod energije, isprazniti cjevovod i po potrebi na mjestu zatvaranja dovoda energije
postaviti pisano upozorenje Ne otvaraj popravak.
Ako se popravak radne opreme obavlja na cjevovodima za dovod energenata,
cjevovodi se na odreenim mjestima moraju prethodno zatvoriti (blindirati) ili se na
drugi nain mora osigurati prekid dovoda energenata.
Ako su energenti u cjevovodima radne opreme opasne tvari (plinovi i dr.), tada
se mora osigurati nepropusnost cjevovoda i takvo stanje provjeravati ispitivanjem na
svim prikljunim mjestima najmanje jedanput godinje i pri tom po potrebi zamijeniti
brtvila ili otkloniti druge nedostatke.
Ako se popravak, montaa i demontaa radne opreme obavlja u radnom
prostoru u kojem se istodobno koristi druga radna oprema, tada se na toj drugoj
radnoj opremi i na drugim radnim mjestima u radnom prostoru moraju poduzeti
odgovarajue mjere za sigurnost i zatitu zdravlja drugih radnika.
Pri opsenijim popravcima radne opreme, ukljuujui montau i demontau
dijelova, povrine s kojih se obavlja popravak moraju biti odvojene ili ograene od
ostalih povrina i moraju biti postavljeni znakovi upozorenja na opasnost prema
posebnim propisima, posebice ako se popravci obavljaju blizu prolaza radnika.
Transport potrebnih dijelova radne opreme i materijala za vrijeme popravaka,

mora se obavljati kroz posebne ulaze i prolaze ili se to mora organizirati na drugi
siguran nain, tako da se ne ugrozi sigurnost radnika.
Prije poetka popravaka radne opreme, koja koristi ili se u njoj dre
lakozapaljive ili eksplozivne tvari, moraju se poduzeti odgovarajue mjere zatite
radnika, posebice ako se popravak obavlja zavarivanjem ili drugim slinim
postupcima.
63
Zatitne mjere moraju obuhvatiti:
plan mjera za otklanjanje smetnji ili nedostataka na radnoj opremi;
pranjenje i ienje posuda u kojima se dre tvari, te provjera istoe radne
opreme, posebice na prisutnost plinova;
punjenje radne opreme odnosno posuda vodom, niskotlanom vodenom parom,
inertnim plinom ili potapanje posude ako je to potrebno;
neposredno rukovoenje i praenje stanja zatite radnika, kao i koordinacija rada;
osiguranje odgovarajuih sredstava i opreme za gaenje poara te prisutnost
osposobljenog radnika (vatrogasca i sl.) radi zatite od moguih opasnosti i
osiguranja odgovarajuih sredstava i opreme za gaenje poara;
druge mjere u skladu s posebnim propisima i pravilima poslodavca.
Popravak, runo podmazivanje i ienje radne opreme za vrijeme radnog

procesa nije dozvoljeno, osim ako je radna oprema posebno prilagoena za takve
poslove od strane proizvoaa i pri tom se ne ugroava sigurnost i zdravlje radnika.
Radnici, koji obavljaju poslove na radnoj opremi, ne smiju samovoljno mijenjati
dijelove radne opreme, mijenjajui joj tako osobine i funkciju.
Radove na odravanju, popravcima i podeavanju radne opreme smiju
obavljati samo radnici koje odredi poslodavac i koji imaju odgovarajuu strunu
spremu. Radnici se pri tom moraju pridravati tehnikih uputa proizvoaa radne
opreme.
Toke za podeavanje i odravanje moraju biti smjetene izvan zona
opasnosti. Podeavanje, odravanje, popravak, ienje i servisiranje mora biti
mogue dok su strojevi u mirovanju.
Ukoliko jedan ili vie gore navedenih uvjeta ne moe biti zadovoljen iz
tehnikih razloga, potrebno je poduzeti mjere koje osiguravaju sigurno izvoenje tih
radnji .
Odabrani nain kontrole i upravljanja mora biti nadreen ostalim nainima
kontrole i upravljanja, osim zaustavljanja u sluaju opasnosti.
Ako su strojevi konstruirani i izraeni tako da dozvoljavaju primjenu nekoliko
naina kontrole ili upravljanja koji zahtijevaju razliite sigurnosne mjere i/ili radne
postupke, moraju biti opremljeni izbornikom naina rada, kojeg je mogue zakoiti u
svakoj poziciji. Svaka pozicija izbornika mora biti jasno prepoznatljiva i mora
odgovarati pojedinomu nainu upravljanja ili kontrole.
64
Kada se radi o automatskim strojevima i, kada je potrebno, ostalim strojevima,
moraju se osigurati spojni ureaji za montiranje dijagnostike opreme za
pronalaenje kvarova.
Komponente automatiziranih strojeva koje je potrebno esto mijenjati mora biti
mogue lako i sigurno ukloniti i zamijeniti. Pristup ovim komponentama mora
omoguiti izvravanje tih zadataka uz potrebna tehnika sredstva u skladu s
navedenim nainima upravljanja.
Pri radovima na popravcima, montai i demontai radne opreme, kod kojih se
moraju dizati, sputati ili prenositi glomazni dijelova radne opreme ili je masa tih
dijelova vea od dozvoljene za runo dizanje tereta prema posebnim propisima,
radnicima se moraju osigurati runi ili mehanizirani ureaji za dizanje tereta
(koloturnici, vitla, dizalice i dr.).
65
2.6 Nadogradnja opreme
Prema Pravilniku o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (N.N. br.
21/08), ako poslodavac sastavlja dijelove radne opreme u funkcionalnu cjelinu ili
radnu opremu prepravlja tako da joj promijeni osobine i funkcionalnost, tada postaje
proizvoa radne opreme i na njega se primjenjuju propisi koji vrijede za proizvoae
radne opreme.
Proizvoaem radne opreme smatra se fizika ili pravna osoba koja konstruira
i/ili proizvodi strojeve ili djelomino dovrava strojeve i koja je odgovorna za
sukladnost strojeva ili djelomino dovrenih strojeva s ovim Pravilnik o sigurnosti
strojeva (N.N. br. 28/11), u cilju njihovog stavljanja na trite pod svojim imenom ili
trgovakim znakom ili za njegovu vlastitu uporabu.
Ako ne postoji proizvoa kako je navedeno, bilo koja fizika ili pravna osoba
koja stavlja na trite ili u uporabu strojeve ili djelomino dovrene strojeve
obuhvaene Pravilnikom o sigurnosti strojeva (N.N. br. 28/11.), smatrati e se
proizvoaem.
Nakon dogradnje opreme i prije poetka koritenja, radnu opremu mora
pregledati ovlatena osoba i dati odobrenje za njeno putanje u rad ili kada je to
posebnim propisom predvieno, ovlatena osoba mora izdati ispravu iz koje je
vidljivo da je radna oprema ispravno postavljena i da se moe koristiti u skladu s
uputama proizvoaa odnosno na siguran nain.
Za strojeve koji se prodaju na provodi se ocjenjivanje sukladnosti prema
lanku 11. stavak 3. i 4. Pravilnika o sigurnosti strojeva (N.N. br. 28/11), te prema
posebnim postupcima ocjenjivanja sukladnosti i vrstama strojeva, ocjenjivanje mogu
obavljati tijela temeljem rjeenja ministra nadlenog za gospodarstvo.
Ministarstvo nadleno za gospodarstvo objavljuje i obnavlja popis tijela za
ocjenjivanje sukladnosti koje je ovlastilo u Narodnim novinama.
Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi da proizvoa ne ispunjava ili vie
ne ispunjava odgovarajue zahtjeve ovog Pravilnika ili da je neopravdano izdalo
Certifikat o pregledu tipa ili odobrilo sustav za osiguravanje kvalitete, uzimajui u
obzir naelo proporcionalnosti, tijelo e, ukoliko proizvoa u zadanom roku nije
66
proveo odgovarajue korektivne mjere, obustaviti ili povui izdani certifikat ili
odobrenje ili uvesti na njih ogranienja, iznosei detaljne razloge o tome.
Propisi koji propisuju zahtjeve za zatitu ljudi, a osobito radnika, prilikom
uporabe strojeva, ne smiju zahtijevati promjene na strojevima koji su u skladu s ovim
Pravilnikom, a radi kojih stroj vie ne bi zadovoljavao bitne zdravstvene i sigurnosne
zahtjeve iz Dodatka I Pravilnika.
U naelu, strojevi moraju biti tako konstruirani i izraeni da budu prikladni za
svoju namjenu, te da se njima moe upravljati, da ih se moe podeavati i odravati,
bez izlaganja osoba riziku tijekom obavljanja tih radnji, u skladu s predvidivim
uvjetima, uzimajui u obzir i svaku razumno predvidivu nepravilnu uporabu.
Cilj poduzetih mjera mora biti otklanjanje svakog rizika za predvieno vrijeme
trajanja stroja, ukljuujui i faze prijevoza, sklapanja, rastavljanja, rashodovanja i
odlaganja.
Kod odabira najprikladnijih metoda proizvoa ili njegov ovlateni predstavnik

mora primijeniti sljedea naela, prema navedenom redoslijedu:
ukloniti ili smanjiti rizike u najveoj moguoj mjeri (primjenom sigurnosnih naela pri
konstruiranju i izradi strojeva),
poduzeti potrebne zatitne mjere u odnosu na rizike koji se ne mogu ukloniti,
obavijestiti korisnike o preostalim rizicima zbog nedostataka u primijenjenim
zatitnim mjerama, te naznaiti je li potrebno provesti odgovarajuu obuku i navesti
je li potrebno osigurati osobnu zatitnu opremu.
Pri konstruiranju i izradi strojeva i sastavljanju uputa za uporabu proizvoa ili

njegov ovlateni predstavnik mora osim pravilne uporabe strojeva predvidjeti i svaku
razumno predvidivu nepravilnu uporabu istih.
Strojevi moraju biti konstruirani tako da se sprijei nepravilna uporaba ako
takva uporaba moe prouzroiti rizik. Kada je primjereno, upute moraju upozoriti
korisnika na naine na koje se strojevi ne smiju upotrebljavati, a za koje je iskustvo
pokazalo da se mogu dogoditi.
Strojevi moraju biti konstruirani i izraeni uzimajui u obzir ogranienja
operatera, a koja su posljedica uporabe potrebne ili predvidive osobne zatitne
opreme.
67
Strojevi moraju biti opremljeni svom dodatnom opremom i priborom
neophodnim za njihovo podeavanje, odravanje i sigurnu uporabu.
2.7 Primjer iz prakse grafika industrija
Grafika industrija je grana industrije koja se bavi izradbom grafikih proizvoda

kao to su novine, asopisi, knjige ,broure, reklamni materijali (plakati, katalozi, letci
i sl.), obrasci, grafika galanterija (biljenice, mape, albumi), trgovake knjige i
poslovne tiskanice, kalendari, akreditacije, posjetnice i druge posebne grafike
proizvode kao to su novanice, ekovi, potanske ili porezne markice, ulaznice,
karte, mape i mnoge druge proizvode. U tu gospodarsku granu ulaze i grafika
dorada te prerada papira zajedno s proizvodnjom ambalae od kartona i ljepenke,
odnosno kartonae. Glavni su elementi proizvodnoga procesa su grafika priprema,
tisak i grafika dorada, te pratei sadraji.
U dananje vrijeme postoji itav niz varijacija tehnologija iz podruja grafike
industrije a klasian proizvodni proces u tiskarskoj industriji sastoji se od sljedeih
tehnolokih cjelina sa prateim sadrajima vezanim uz proizvodni proces. To su:
- grafika priprema,
- tisak,
- grafika dorada,
- skladite materijala i zapaljivih tekuina,
- pogonsko odravanje,
- otprema robe,
- i ostale pratee slube.
GRAFIKA DORADA u grafikoj doradi danas se uglavnom koristi napredna

kompjuterska tehnologija koja u jednom dijelu procesa koristi tehnoloki vrlo
sofisticiranu lasersku opremu i ureaje za automatsko razvijanje tiskovnih ploa.
Odravanje takve opreme zahtjeva visoko strune i kolovane servisere koje
osigurava prodavatelj ili zastupnik tih strojeva i opreme na naem tritu.
68
Radnici iz odjela odravanja uglavnom se bave manjim popravcima ili redovnim
zamjenama jednostavnijih strojnih elemenata, a radnici iz odjela informatike sa
informatikom opremom i softverima.
69
Slika 6. Opreme za grafiku pripremu
POGON TISKA - U procesu tiska, prisutne su tehnologije digitalnog, suhog i

mokrog (offset) tiska. Dananja tehnologija tiska smatra se iznimno preciznom
tehnologijom i zbog takvog zahtjeva kvalitete trai vrlo zahtjevne prostorne i
tehnoloke uvjete. Uglavnom je rije o opremi i strojevima velikih i vrlo velikih
gabarita koji sadravaju mehanika, elektrotehnika, elektronika, pneumatska,
hidraulika i druga moderna rjeenja koja su meusobno povezana u vrlo
sofisticiranu sloenu tehnoloku cjelinu koju nadzire i njome upravlja informatika
tehnologija.
Zbog prethodno navedene tehnoloke kompleksnosti tiskarska oprema i strojevi vrlo
su zahtjevni za odravanje i zahtijevaju prethodno kolovanje i trening osoblja
odravanja koje e biti rasporeeno na poslove odravanja, ba kao i posade stroja
(tiskara).
Za vee remonte i rjeavanje kompleksnih kvarova na opremi i strojevima
povremeno je potrebna usluga ovlatenog servisera proizvoaa ili ovlatenog
zastupnika. Takav pristup rjeavanja kvarova i odravanja gotovo je neizbjean u
praksi, jer je sloenost otklanjanja elektronikih kvarova na upravljakoj opremi i
radnim jedinicama (agregatima stroja) iznimno sofisticirana i trai posebne alate i
softvere za detekciju kvarova koji nisu na raspolaganju radnicima iz odravanja.
Softverske i programerske postavke strojeva i opreme iskljuivo su u domeni
intervencija inenjera visoke razine strune sposobnosti, odnosno specijalizacije za
odreene proizvoae i tipove strojeva.
Rizik pokuaja nestrunog popravka stroja moe proizvesti nesagledivu financijsku i
drugu tetu za tvrtku jer su tete nastale od nestrune intervencije uglavnom teka i
trajna oteenja vitalnih dijelova strojeva.
70
Slika 7. Tiskarski strojevi
GRAFIKA DORADA - je zavrni proizvodni proces u kojem se obavlja fiziki i

strojni rad na finalizaciji grafikog proizvoda. To je dio tehnolokog procesa koji u
grafikoj tehnologiji sadri najvie razliitih radnih i strojnih operacija pa je samim tim
jasno da koristi vei broj manjih, srednjih i vrlo malo veih ureaja ili strojeva za
izvrenje odreenih strojnih operacija.
Oprema je tehnoloki i tehniki neto manje sofisticirana nego u sluaju grafike
pripreme i tiska ali jo uvijek tehniki vrlo zahtjeva jer se u proizvodnom procesu
dorade radi o visoko preciznoj finalizaciji proizvoda pa s toga preciznost i ispravnost
opreme mora biti kontinuirano na vrlo visokoj razini.
Redovno odravanje i otklanjanje kvarova primarno je u nadlenosti radnika odjela
odravanja koji mogu obaviti gotovo sve potrebne radnje oko odravanja opreme i
strojeva u pogonu dorade, a samo u posebnim sluajevima potrebna je intervencija
servisera zastupnika ili proizvoaa opreme ili stroja.
Slika 8. Oprema i strojevi grafike dorade
RADNE PROSTORIJE svih proizvodnih cjelina (graf. Priprema, tisak i graf. Dorada)
tehnoloki a i prema zahtjevima proizvoaa zahtijevaju - uredne, suhe, iste i
kondicionirane prostore u kojima su sve instalacije (elektrotehnike, pneumatske,
tlane, tehnike vode i sl.) ispravno i struno odravane kako bi se u njima mogao
odvijati tehnoloki proces prema zadanim uvjetima i vrijednostima.
71
SKLADITE MATERIJALA Vrlo je vaan segment logistike potpore proizvodnji.
Skladini prostori koriste se za pohranu raznih tiskarskih i drugih materijala,
komponenata proizvoda, polugotovih i gotovih proizvoda. Prostori skladita su
uglavnom vrlo dobro ieni prostori sa uredno sloenim i preglednim rasporedom
materijala. Uvjeti skladitenja propisani su od strane proizvoaa materijala. Svi
prostori trebaju biti kondicionirani radi uvjeta uvanja materijala i to na 21 23 C i 30
- 40% vlage u zraku.
Odravanje sustava za kondicioniranje prostora u nadlenosti su radnika opeg
odravanja.
POGONSKO ODRAVANJE ima iznimno vanu ulogu u odranju pogonskog

parka proizvodnje u punoj i ispravnoj radnoj funkciji. Djelokrug rada radnika iz odjela
odravanja odnosi se na sve potrebne radnje oko preventivnog i interventnog
odravanja, izrade planova i programa odravanja opreme i strojeva, te planiranja i
odravanja cjelokupne pratee energetske infrastrukture proizvodnje.
U grafikoj industriji potrebna su sljedea zanimanja:

- mehaniar (poslovi otklanjanja mehanikih kvarova na strojevima)
- mehanotroniar (poslovi otklanjanja mehanikih, pneumatskih, hidraulikih
kvarova)
- strojobravar (popravci mehanikih oteenja, izmjene dijelova, pripomo
mehaniaru)
- alatniar (strojna obrada na stupnoj builici, blanjalici, glodalici, tokarskom stroju)
- precizni mehaniar (popravak i odravanje numeratora i preciznih mehanikih
naprava)
- elektriar (odravanje i otklanjanje elektro kvarova na strojevima, ureajima i
elektro infrastrukturi pogona)
- elektroniar (popravak elektronikih kvarova i pripomo elektriarima)
- tehniar za rashladnu tehniku (odravanje rashladne tehnike ureaja za pripremu
vode i hlaenje laserskih ureaja)
U praksi, za ovaj vrlo zahtjevan posao uvijek rasporeuje na minimalan broj

izvritelja.
72
Od svih radnika koji rade u odjelu odravanja oekuje se da poznaju sve
strojeve i ureaje kojima tvrtka raspolae, te da veinu manjih kvarova mogu
samostalno otkloniti. Isto tako, radnici iz odjela odravanja moraju biti upoznati sa
svim radnjama koje se po vrsti i terminski moraju obaviti u sklopu redovnog
odravanja.
Planove odravanja grafikih strojeva i opreme, izrauje voditelj odravanja u

suradnji sa radnicima odjela odravanja. Planovi se izrauju za svaki odjelu zasebno,
a u odjelu za stroj ili opremu. Kad se plan odravanja usuglasi unutar odjela
odravanja, tada voditelj odravanja usklauje aktivnosti iz plana sa voditeljem
proizvodnje i efom svakog odjela.
Planirane aktivnosti odravanja provode se terminski i sustavno na nivou
kompletne proizvodnje, a njegovo provoenje odobrava voditelj proizvodnje.
Podloga za definiranje aktivnosti pri izradi plana odravanja za pojedini stroj ili
ureaj svakako je uputa proizvoaa o odravanju i iskustveni podaci iz primjene u
praksi.
Na taj nain postie se optimalni pristup u raspoloivom vremenu i
aktivnostima redovnog odravanja koje je potrebno utroiti da bi se odrala ispravna
funkcija strojnog parka.
elektriki i elektroniki kvarovi - 70%

mehaniki kvarovi - 15%
pneumatiki kvarovi - 4%
informatiki kvarovi - 1%
redovno odravanje - 10%
Slika 9. Prikaz udjela aktivnosti redovnog odravanja i otklanjanja kvarova na

grafikim strojevima i opremi
73
Kod obimnijih i zahtjevnijih remontnih zahvata ili popravka strojeva, sudjeluju
svi radnici iz odjela odravanja. Meusobno si pomau i nadopunjuju se sa ciljem da
se planirani ili izvanredni zahvat na stroju zavri to prije kako bi proizvodnja mogla
nastaviti sa redovnim radnim aktivnostima.
Opremljenost odjela odravanja kako bi mogli pravovremeno i efikasno

odgovoriti na kvarove strojeva i opreme treba biti potpuna. Radi se o osnovnim,
posebnim i dijagnostikim alatima vezanim za svaku tehniku struku zasebno.
Oprema ukljuuje i obradne strojeve ( npr. tokarski stroj) na kojima se povremeno
odvijaju aktivnost izrade novog zamjenskog dijela ili popravka postojeeg (ako je to
mogue).
Obzirom na brojnost strojeva i opreme u grafikoj industriji, opremanje

radionica odravanja je iznimno zahtjevan i trokovno vrlo skup postupak, koji je
nuan kako bi se strojni park odrao u ispravnoj radnoj funkciji. U trokove se ubraja i
struna obuka i osposobljavanje radnika iz odravanja za popravke strojeva, to je
kao aktivnost prisutno kod svake nabavke novog stroja.
Organizacija rada radnika iz odjela odravanja provodi se na nain da su

radnici odravanja stalno prisutni (u smjenama) i prate terminski rad proizvodnih
pogona. Razlog za stalnu prisutnost lei u injenici da je veina iznenadnih kvarova
lako otklonjiva te da se radi racionalnog postupanja i brzine osposobljavanja stroja za
ponovan rad, poeljno i ekonomski opravdano osigurati stalnu prisutnost radnika iz
odravanja kako zbog zastoja ne bi dolo do poremeaja u realizaciji terminskog
plana proizvodnje i kanjenja u isporuci.
74
3. Zakljuak
Namjera ovog rada bila je opisati i analizirati ulogu odravanja radne opreme i
njezin utjecaj na sigurnost na radu.
U prvom dijelu objanjen je pojam odravanja, koja je njegova uloga i svrha u
potpornom procesu proizvodnji. Objanjena su temeljna naela i metodologija
funkcioniranja odravanja.
U drugom dijelu obraeni su propisi i zakonska regulativa koja se odnosi na
radno pravo, zatitu na radu, ispitivanje strojeva i opreme, te tehnike normative kod
izrade i upotrebu opreme. U tom poglavlju analizirano je koji se propisi odnose na
podruje sigurnosti u radu sa opremom, koje su obaveze poslodavca, radnika koji
upravljaju opremom, kako i na koji nain se provode pregledi i odravanje opreme, te
sigurnosnih pravila i normativi koji se trebaju primjenjivati na opremi u funkciji rada.
U treem dijelu obraeni su rizici kod odravanja. Izvrena je analiza rizika i
definirane su mjere za smanjenje rizika. Napravljena je procjena rizika za radna
mjesta u odjelu odravanja.
U etvrtom dijelu analizirane su obaveze poslodavca i radnika i njih oboje
prema zakonskoj regulativi i sukladno Pravilniku o sigurnosti strojeva (N.N., br.
28/11).
U petom dijelu obraena je tema provjera i ispitivanje opreme sukladno
Pravilniku o pregledu i ispitivanju radne opreme (N.N., br. 16/16), a u estom
poglavlju nadogradnja opreme prema istoj zakonskoj regulativi.
U estom dijelu obraena je tema nadogradnje opreme sa svojim
specifinostima.
U sedmom dijelu opisan je jedan primjer iz prakse koji se odnosi na
organizaciju poslova odravanja u grafikoj industriji.
Obradom tema koje su sadrane u est dijelova zakljueno je sljedee:

- Posao odravanja organizacijski i strukovno vrlo je zahtjevan, obim djelovanja
uglavnom ovisi o veliini tvrtke i vrsti tehnologije (opreme) koju tvrtka posjeduje
- Poslovi odravanja organiziraju se u skladu sa naelima i metodama kojima se
postie optimum u organizaciji poslova i trokova
75
- Glavni cilj odravanja je sa to manje trokova odrati radnu opremu u ispravnom
radnom stanju
- Opremanje odravanja alatima, napravama i dijagnostikim ureajima kao i
edukacija radnika od iznimnog je znaaja za funkciju sigurnosti na radu
- Plansko odravanje najpogodniji je oblik odravanja jer u sebi sadri preventivnu i
interventnu komponentu to daje najpovoljniji efekt na sigurnost na radu
- Osoblje odravanja izloeno je raznim oblicima rizika, direktnim i indirektnim.
Direktni se odnose na mehanike ozljede, ozljede od strujnog udara, pad, lomi sl.,
a indirektni su vezani za psiholoki pritisak (kratkou roka izvrenja), rad sa
pokvarenom opremom, rad sa iskljuenim sigurnosnim zatitama, rad sa
kemikalijama i sl.
- Mjere za smanjenje rizika u odravanju trebaju biti - izrada plana i programa
odravanja sa dovoljnim vremenom za pripremu rada, kontinuirana edukacija
osoblja odravanja o novim metodama rada i tehnologijama, upotreba
dijagnostike opreme i sl.
- Za osoblje odjela odravanja izraena je okvirna Procjene rizika ija je namjera bila
prikazati sa kojima se rizicima (opasnostima, tetnostima i naporima) radnici sreu u
obavljanju svojih redovnih radnih dunosti.
Kratak zakljuak bi bio su radnici izloeni mnogobrojnim opasnostima zbog kojih
se njihova radna mjesta prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada
(N.N., br. 5/84), svrstavaju u radna mjesta sa posebnim uvjetima rada, te su s
toga svi radnici odravanja duni obavljati periodine provjera njihove zdravstvene
sposobnosti.
- Propisi i ostala zakonska regulativa kojom je regulirano podruje radno pravnih
odnosa, zatite na radu i ostalih pravilnika koji pokrivaju podruje testiranja i rada
opreme, u praksi je zadovoljavajua, s tim da u konkretnom sluaju postoji
odreena meusobna neusklaenost Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne
opreme i Pravilnika o sigurnosti strojeva, to moe izazvati zabunu razliitim
tumaenjima.
- Obaveze poslodavca i radnika oko upotrebe radne opreme regulirane su
Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri upotrebi radne opreme (N.N. br. 21/08).
- Odgovornost poslodavca odnosi se na ispravan odabir i smjetaj tehnologija,
edukacija i upoznavanje radnika sa svim specifinostima opreme i moguim
rizicima, periodian pregled i organizaciju strunog odravanja opreme. Takoer,
76
poslodavac je duan provoditi sve mjere za ukidanje ili smanjenje rizika na radnoj
opremi.
- Isto tako, radnik je obvezan na ispravan i propisan nain koristi opremu za rad i
zatita sredstava koju mu je poslodavac odredio i pribavio.
- Provjera i ispitivanje opreme regulirana je Pravilnikom o sigurnosti i zdravlju pri
upotrebi radne opreme (N.N. br. 21/08). Njime je definirano kako i na koji nain se
obavljaju poslovi odravanja i u kojem periodu se obavljaju redovni ili vanredni
pregledi opreme. Pregled opreme mora obaviti ovlatena osoba koja mora izdati
ispravu (Uvjerenje) iz koje je vidljivo da je radna oprema ispravno postavljena, da
posjeduje svu potrebnu dokumentaciju i upute za rad. Poslodavac je duan
organizirati preglede strojeva i opreme svake tri godine.
- Nadogradnja opreme obraena je kao zasebna tema jer ona se odnosi na
dogradnju postojee opreme, izradu nove opreme za prodaju i izradu nedovrene
opreme za prodaju. U svim sluajevima primjenjuje se Pravilnik o sigurnosti
strojeva (N.N. br. 28/11.) kojim je definirano kako i pod kojim zakonskim normama
je mogue izvriti dogradnju, prenamjenu ili proizvodnju opreme.
- U zadnjem dijelu nalazi se primjer iz prakse. On se odnosi na grafiku industriju
koja je opremljena vrlo kompleksnom i raznovrsnom tehnologijom ije odravanje
zahtjeva ustrojen odjel odravanja, sa osobljem raznih strukovnih sposobnosti.
Kako bi se oprema mogla odravati kvalitetno i struno osoblje treba biti
osposobljeno, opremljeno alatima i dijagnostikom opremom, upoznato sa
specifinostima pojedine tehnologije. Nestruan pristup i neznanje mogu za
posljedicu proizvesti velike materijalne tete i opasnost za sve sudionike.
Preostaje za zakljuiti da je pravilno, struno i pravovremeno odravanje

opreme od iznimne vanosti za osiguranje funkcije sigurnosti na radu. Svaka druga
mogunost donosi rizike koji mogu proizvesti ozbiljne posljedice kako za poslodavca
tako i radnike koji upravljaju opremom.
Odravanje predstavlja neizostavnu komponentu u provedbi mjera iz podruja
zatite na radu i smanjenja rizika.
Praksa je pokazala da se planskim odravanjem, edukacijama i treninzima
najefikasnije postie funkcija potpune sigurnosti na radu.
Zakljuno, odravanje nije nepotreban troak ve temeljna investicija u
uspostavi i odranje stabilne, ispravne i sigurne radne funkcije opreme.
77
4. Literatura
1. Devi, M., Strojevi i ureaji (I-III), Zagreb: CIP, 1996.

2. ala I., Odravanje i remont - skripta prilog predavanjima, FSB, Zagreb, 1983.
3. ala I., Odravanje opreme, Inenjerski prirunik IP4, Proizvodno strojarstvo,

trei svezak Organizacija proizvodnje, kolska knjiga, zagreb, 2002.
4. ala, I., Proizvodno strojarstvo, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
5. Mari D., Uvod u odravanje ureaja Dijagnostika i odravanje ureaja, 2006.
6. Rejec E., Terotehnologija, Informator, Zagreb, 1974.
7. Vila A., Organizacija plansko preventivnog odravanja, Zavod za unapreenje
produktivnosti rada, Zagreb, 1964.
KORITENI PROPISI
8. Zakon o radu, N.N., br. 93/14, 71/14, 118/14, 154/14.

9. Pravilnik o izradi procjene rizika, N.N., br.112/14.
10. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada, N.N., br. 5/84.
11. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, N.N., br. 21/08.
12. Pravilnik o sigurnosti strojeva, N.N., br. 28/11.
13. Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme, N.N., br. 16/16.
DRUGI IZVORI ZNANJA
14. Gaperov J., Pregled i ispitivanje radne opreme, Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava, Zagreb 2016., SIGURNOST 58 (3) str. 251 255 ;
http://hrcak.srce.hr/file/247353 , (12.06.2017.)
15. Healthy working lives, http://www.healthyworkinglives.com/advice/work-
equipment/maintenance2/maintenance , (12.06.2017.)
16. Hrak srce, http://www.hrcak.srce.hr/file/127739 , (12.06.2017.)
17. Hrvatsko drutvo odravatelja, http://www.hdo.hr/odrzavanje-2017/ekskluzivna-

predavanja.html , (12.06.2017.)
18. Instalater 6/7 - 2005., Organizacija odravanja strojeva i opreme,

http://kalinic.info/strucni/organizacija%20odrzavanja%20strojeva 20i%20opreme.pdf ,
(12.06.2017.)
78
19. Komandi R. V., Ili S. D., Analiza rizika u odravanju, LOLA Institut, Beograd.
Struni rad.,UDC: 005.52:005.334. TEHNIKA KVALITET IMS, STANDARDIZACIJA
710 I METROLOGIJA 14, Beograd,.2014.
http://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0040-2176/2014/0040-21761404706K.pdf,
(12.06.2017.)
20. Kondi, V., Pikor M., Horvat M., "Osnovna obiljeja logistikog procesa
odravanja." Tehniki glasnik 5.1, 2011., 126-133., http://hrcak.srce.hr/85808,
(12.06.2017.)
21..Strukovna kola Vice Vlatkovia - Zadar , http://www.ss-strukovna-vvlatkovica-

zd.skole.hr/images/pages/.../DIOU/diou-1-uvod.pdf , (12.06.2017.)
22. Repozitorij FSB-a, http://repozitorij.fsb.hr/102/1/25_04_2006_Cala_doktorat.pdf,

(12.06.2017.)
23. Wikipedija, https://hr.wikipedia.org/wiki/Planirano_odr%C5%BEavanje ,

(12.06.2017.)
79
5. Prilozi
80
PRILOG 1. OBRAZAC IZVJEE O KVARU
Tvrtka: Datum: ____________

IZVJEE O KVARU Vrijeme: ___________
Pogon: Naziv stroja: Tip stroja:
Broj stroja: Zastoj u satima:
Opis kvara:
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
_______________________________________________________________________________
Izvjee izradio: _______________________
81
PRILOG 2. OBRAZAC RADNI NALOG
Tvrtka: Broj: List:
Pogon: RADNI NALOG Listova:
Naziv stroja: Tip stroja: Broj stroja:
Izvritelj: Rok: Koordinator: Planirano vrijeme: Planirani zastoj:
Opis rada:
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Datum: Datum:
RN izdao RN obavio
Potpis: Potpis:
82
PRILOG 3. OBRAZAC IZDATNICA
Broj: Radni nalog:

IZDATNICA _________ _________
Datum: _____________
Materijal:
Jed. Jed.
Oznaka Naziv Kol. Ukupno (kuna)
mjere cijena
Ukupno:
Izdao: __________________ Primio: _______________ Datum: ________________
83
PRILOG 4. Sigurnosni podaci izvora kemijskih tetnost
Oznaavanje prema
Red. Oznaavanje prema Uredbi EZ br.
Naziv kemikalije CAS broj
br. Pravilniku 1272/08
Oznake upozorenja
F Xi
IZOPROPILNI
1. 67-63-0 R-11,36,67 H225 H319 H336
ALKOHOL
S-7,16, 24/25, 26
Xn
R: 65-66
2. PETROLEJ 64742-48-9 H304
S-23,S-29/35,S- 51S-
61
Xn F H225 H361d H304
NITRO 108-88-3
3. R-11 H373
RAZRJEIVA toluen
H315 H336
ULJNI 79-20-9 F Xn
4. H225 H319 H336
RAZRJEIVA Metil acetat S-7/8/9, 16,33
F
H225 H304 H411
5. BENZIN 64742-49-0 R 11
H315 H336
S 51
ELEKTROLIT 7664-93-9 C
6. AKUMULATOR Sumporna S-2,23,24,62 H314
KISELINA kiselina
Xn; R20-R65
H226 H304 H315
DIZEL GORIVO ZA Xi; R38
7. 68334-30-5 H332 H351 H373
AGREGAT Karc. kat. 3; R40
H411
N; R51/53
Xn
8. WD40 - -
S- 2, 9, 16, 26, 24, 29
Xn, N H226 H304 H336
IVASOL za 127-18-4
9. R 10 R40 R 51/53 H351
odmaivanje Tetrakloretilen
R 65 R 66 R 67 H411 EUH066
84

Specijalistički Rad Tomislav Zonjic Održavanje Radne Opreme U Funkciji Sigurnosti Na Radu Odobreno

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Specijalistički Rad Tomislav Zonjic Održavanje Radne Opreme U Funkciji Sigurnosti Na Radu Odobreno

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI

Smjer specijalistikog studija: Zatita na radu

Znanstveno podruje: Tehnike znanosti

Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti

Tomislav Zonji, bacc. ing. stroj. Stanislav Topi, mr. sig.

Odravanje radne opreme, rizici kod odravanja, odravanje u procesu rada

Saetak i kljune rijei

Tablica 1. - Prikaz primarnih i sekundarnih zadataka odravanja. .18

1.1 Uvod u predmetno podruje

Visoka proizvodnost, ekonominost i fleksibilnost proizvodnih procesa,

Odravanje se odnosi na mnogobrojne i raznovrsne tehnike, bioloke i druge

Zadaci odravanja u veim organizacijama dijele se na primarne i sekundarne.

U sekundarne zadatke spadaju:

Cilj ovog specijalistikog rada je objasniti i analizirati funkciju odravanja radne

Tijekom izrade rada koristiti e se deskriptivna metoda i metoda studija

Podruje odravanja sastoji se od etiri povezana dijela i to su: teorijske

U teorijskim osnovama sadrane su zakonitosti ponaanja tehnikih sustava

opreme, znaajke kvalitete opreme (kao to su pouzdanost, raspoloivost,

efektivnost, sposobnost za odravanje i slino). Na temelju ovih spoznaja mogue je

odabrati strategiju odravanja, odnosno izbor odgovarajue tehnologije i procesa

odravanja, te konano izbora oblika organizacije.

Tehnologije odravanja razvojem znanosti i tehnologija znaajno se mijenjaju. To se

Osnovni procesi u odravanju nekog poduzea ovise o zahtjevima koje postavlja

Organizacija odravanja dijeli se, najee prema pristupu konstituiranju

Aktivnosti odravanja mogu se podijeliti prema sljedeim kriterijima:

u proizvodnim poduzeima uz to manje trokove. Aktivnosti odravanja poduzimaju

se kako bi se osiguralo da se radna funkcija proizvodne opreme zadri u stanju

Funkcija odravanja je odrati tehniku sposobnost opreme u granicama

Organizacija odravanja ovisna je o opim organizacijskim imbenicima:

Oblici organizacije odravanja mogu biti:

Utjecaj suvremenih organizacijskih rjeenja na djelatnost odravanja:

2.1.1 Openito o odravanju opreme

Obaveza odjela odravanja u bilo kojoj organizaciji je da mora osigurati to

ZADACI ODRAVANJA - obino se dijele dvije osnovne grupe primarne i sekundarne

Tablica 1. - Prikaz primarnih i sekundarnih zadataka odravanja

PRIMARNI I SEKUNDARNI ZADACI ODRAVANJA

Odravanje postojeih industrijskih Osiguranje sigurnosnih mjera

Kao za svaki poslovni proces tako i za proces odravanja, obvezan je i tijek

Korektivno odravanje - podrazumijeva popravak sustava nakon to je sustav

Slika 3. Dijagram tijeka korektivnog odravanja

Slika 4. Plansko odravanje

Izvor: ala, I.; FSB Zavod za industrijsko inenjerstvo odravanje /prezentacija/;

Brojni su faktori (unutarnji i vanjski), koji djeluju na oblikovanje organizacije

U takvom realnom okruenju zadatak slube odravanja je odravanje radnih

Ovisno o vrsti i veliini poduzea i o vrsti strojeva ili postrojenja, stupnju

Centralno odravanje - je organizacijski oblik slube odravanja kod kojega je u

Kombinirano odravanje - ujedinjuje prednosti centralnog i pojedinanog

Kooperativno odravanje - je oblik slube odravanja u kojemu se odravanje

Ovakvom organiziranju odravanja pristupa se uvijek kad:

Radionica odravanja je graevna, odnosno prostorna cjelina u kojoj se izvode

Radna dokumentacija iznimno je vaan segment praenja i evidentiranja svih

Izvjee o kvaru je dokument koji slui za registriranje i prijavu uoenih kvarova

Izdatnica je dokument koji sadri podatke o materijalu i doknadnim dijelovima koji

Drugi dokumenti karakteristini za poslovanje tvrtke Svaka tvrtka internim

2.1.3 Naela i metode odravanja

Ekonominost i kvaliteta odravanja ovise o izboru metoda odravanja koje se

Prema ovim naela nastale su razliite metode odravanja u razliitim

Tablica 2.- Primjer metode odravanja

Izvor: Anonimus - INSTALATER 6/7 2005. Organizacija odravanja strojeva i opreme. 1.

2.1.4 Ekonominost odravanja

Ekonominost odravanja prije svega ovisi o trokovima zastoja i trokovima

Na slici je vidljivo da trokovi zastoja linearno rastu s padom raspoloivosti. To