372599.goran Spori Doktorska Dizertacija

Kinezioloki fakultet
Sveuilita u Zagrebu
Horvaanski zavoj 15
Goran Spori
Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,

motorika, situacijsko-motorika i funkcionalna obiljeja
(Doktorska disertacija)
Mentor:
Prof. dr.sc Franjo Prot
U Zagrebu, 2007
SADRAJ
Saetak.5
1. U V O D....11
1.1 Generalni pogled na nogomet...11
1.2 Pojam - kondicija i kondicijski trening nogometaa ...12
1.3 Znaenje kondicije za uspjenost u nogometu.....13
Kondicijski trening nogometaa - misli nogometnih strunjaka.............................13
1.4
2. PREGLED DOSADANJA ISTRAIVANJA....14

2.1 Istraivanja antropometrijskih karakteristika......15
2.2 Istraivanja motorikih sposobnosti nogometaa.18
2.3 Istraivanja funkcionalnih sposobnosti .......21
2.4 Istaivanja utjecaja razliitih oblika treninga na promjene motorikih i
funkcijonalnih sposobnosti ...22
3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAIVANJA...24
4. METODE RADA..29
4.1 Uzorak ispitanika.....29
4.2 Uzorak varijabli...........30
4.3 Nain provedbe mjerenja.58
4.4 Eksperimentalni plan..59
4.5 Metode obrade podataka......66
5. REZULTATI I DISKUSIJA.68
5.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika
testova agilnosti..69
5.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za
procjenu eksplozivne snage i testova za procjenu tehnike .100
Doktorska disertacija
5.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

procjenu fleksibilnosti..146
5.4 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za
procjenu izdrljivost aerobnog tipa..177
5.5 Latentna struktura antropometrijskih varijabli.181
5.6 Latentna struktura bazinih motorikih, specifinih motorikih te
funkcionalnih varijabli190
5.7 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine na poetku
pripremnog perioda..205
5.8.1 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih
na morfolokim varijablama.213
na bazinim motorikim varijablama...217
na specifinim motorikim i funkcionalnim testovima...221
5.8.4 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih
pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treniga na
morfolokim varijablama..224
pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga
na bazinim motorikim varijablama..........228
pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga nastalih
na specifinim-motorikim i funkcionalnim obiljejima....232
5.9 Analiza kvalitativnih promjena..240
5.9.1 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih
na morfolokim obiljejima..........................................................................................243
na bazinim motorikim obiljejima............................................................................249
na specifinim motorikim i funkcionalnim obiljejima.............................................255
Kinezioloki fakultet 3 Sveuilite u

Zagrebu
5.9.4 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine

nastalih na morfolokim obiljejima uslijed utjecaja situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga..................................................................................................259
5.9.5 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine
nastalih na bazinim motorikim obiljejima uslijed utjecaja situacijskog
polistrukturalnog kompleksnog treninga....................................................................267
5.9.6 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih
na specifinim motorikim i funkcionalnim obiljejima uslijed
situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga...............................................273
5.10 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine
u finalnom provjeravanju..............................................................................................284
5.10.1 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine
u finalnom provjeravanju na morfolokim varijablama.............................................285
u finalnom provjeravanju na bazinim motorikim varijablama...............................286
u finalnom provjeravanju na specifinim motorikim i funkcionalnim
varijablama...................................................................................................................288
6. ZAKLJUA.292
7. LITERATURA........296

Zagrebu
Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,

motorika, situacijsko-motorika i funkcionalna obiljeja
SAETAK
Osnovni cilj ovog istraivanja utvrditi je utjecaj situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga na morfoloka, motorika, situacijsko-motorika i funkcionalna
obiljeja.
Uzorak ispitanika sainjen je od 250 nogometaa iz deset nogometnih klubova.
Eksperimentalna i kontrolna skupina provodili su identian pripremni period ukljuujui i
prvu fazu natjecateljskog perioda (u trajanju od 13 tjedana). Tehniko-taktiki zahtjevi,
ekstenzitet i intenzitet treninga bio je identini. Jedino su se u nain izvoenja treninga
razlikovali. Kontrolna skupina radila je pravocrtna tranja, sprinteve i kaskanja, a nakon
svakog sprinta i pretravanja duih dionica slijedilo je lagano istravanje. Eksperimentalna
skupina imala je organiziran trening na nain da bude to sliniji nogometnoj realnosti
(utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara, due dionica od 300 m izvodili su se sa
konstantnim promjenama pravca kretanja. U zavrnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje,
primanje lopte, dribling ili udarac na gol to je ovisilo o cilju treninga. Tijekom tranja na
300, 200 i 100 metara igrai su izvodili nogometne radnje: skokove, uklizavanja, remplanja,
cik-cak kretanje i voenja lopte. Zavrnica je bila identina kao i kod kraih sprinteva. Igrai
niti jednu vjebu nisu izvodili individualno nego vei broj igraa istovremeno. Sve s
naglaskom na timskom radu.
Morfoloke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih

varijabli. Motorike i funkcionalne dimenzije procjenjivane su baterijom od pet testova
agilnosti, etri testa eksplozivne snage tipa sprinta, jednim testom eksplozivne snage tipa uta,
sa tri testa ekspelozivne snage tipa skonosti te est testova fleksibilnosti. Za procjenu
aerobne izdrljiovsti koriten je BEEP test. Uz navedene testove konstruirana su i dva testa za
procjenu tehnike.

Zagrebu
Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12G. U sklopu programa

izraunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i
interne valjanosti.
Znaajnost razlika izmeu kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motorikim
sposobnostima, morfolokim karakteristikama i izdrljivosti u inicijalnom i finalnom
provjeravanju utvrene su kanonikom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke.
Parcijalne promjene izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrene su univarijantnom
analizom varijace (ANOVOM). Globalne promjene utvrene su kanonikom
diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Znaajnost diskriminacijske funkcije
testirana je Burttletovim 2 testom. S ciljem utvrivanja latentnih dimenzija motorikog i
morfolokog prostora, matrice interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku
faktorske analize. Broj znaajnih faktora odreen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih
komponenti transformiran u ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciji.
Kvantitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog utvrene su primjenom programa
MDIFF. Kvalitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrene su
primjenom algoritma TAMARIS.
Analizom metrijskih karakteristika utvreno je da varijable imaju zadovoljavajue metrijske

karakteristike. Diskriminacijskom analizom utvreno je kako nema statistiki znaajnih
razlika izmeu analiziranih grupa na poetku eksperimenta. Eksprorativnom faktorskom
analizom dobiveno je est interpretabilnih faktora: faktor specifine koordinacije nogometaa,
faktor fleksibilnosti aduktora nogometaa, faktor eksplozivne snage tipa skonosti, faktor
izdrljivosti nogometaa, faktor eksplozivne snage tipa sprinta te faktor bazine agilnosti
nogometaa.
Analiza kvantitativnih promjena pokazala je da je dolo do statistiki znaajnih kvantitativnih
promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na morfolokim, bazinim motorikim i
specifinim motorikim te funkcionalnim obiljejima. Kod kontrolne skupine statistiki
znaajne kvantitativne promjene detektirane su usljed pada rezultata na varijablama za
procjenu bazinih motorikih i specifinih motorikih te funkcionalnih obiljeja. Dok kod
eksperimentalne skupine statistiki znaajne kvantitativne promjene detektirane su usljed
poboljanja rezultata na varijablama za procjenu bazinih motorikih i specifinih motorikih
te funkcionalnih obiljeja. Izostajanjem specifinih nogometnih sadraja unutar nogometnog
treninga rezultiralo je padom motoriki i siuacijsko-motorikih sposobnosti.

Zagrebu
Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj pretpostavci ovog sitraivanja da situacijski

polistrukturalni kompleksni trening dovodi do pozitivnih promjena u motorikim i situacijsko
motorikim sposobnostima nogometaa. Te pozitivne promjene dovode do poveanja
natjecateljske efikasnosti. Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da jedolo do statistiki
znaajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na bazinim
motorikim i specifinim motorikim i funkcionalnim obiljejima. Kvalitativne promjene nisu
detektirane niti kod kontrolne niti eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu
morfolokih obiljeja. Detektirane kvalitativne promjene kod kontrolne skupine posljedica su
pada sposobnosti nogometaa. Kod eksperimentalne skupine kvalitativne promjene posljedica
su poboljanja rezultata. Utvrene pozitivne kvantitativne i kvalitativne promjene
ekpsrimentalne skupine na vrijablama za procjenu bazinih motorikih i specifinih
motorikih te funkcionalnih obiljeja posljedica su utjecaja situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga.
Zakljuak ovog istraivanja je da situacijski polistrukturalni kompleksni trening u

trajanju od 13 tjedana dovodi do znaajnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena u bazinim
motorikim te specifinim motorikim kao i funkcionalnim sposobnostima kod vrhunskih
sportaa.

Zagrebu
Influence Of Situational Polystructural Complex Training On

Morphological, Motor, Situational Motor And Physiological
Characteristics
Abstract
The main purpose of this study was to determine the influence of situational
polystructural complex training on morphological, motor, situational motor and
physiological characteristics.
The sample of participants consisted of 250 soccer players from ten first division junior
soccer clubs. Both the test group and the control group were tested under the influence of
identical intensity training in the preparation period and in the first phase of the competition
period (a duration of 13 weeks). Differences between the test group and the control group
were in the way they realized each training unit. The control group did classic soccer straight
line training sprints using none of the specific soccer movement patterns. The test group
group did training which had characteristics of a soccer game. Sprints of over 60, 40 and 20
meters were done with constant changing of direction. In the end of each sprint soccer players
in the test group group did passing shots or kicks on goal depending on the purpose of the
training unit. During runs of over 300, 200 and 100 meters soccer players did some specific
game like soccer movements such as jumps, slides, rumpling during a sprint, leading the ball
or dribbling with the ball. The end results of each task was similar to when soccer players did
shorter sprints (20-60 meters). The test group performed each task as a team which was not
the case in the control group where group tasks were realized individually.
Morphological characteristics were determined using a battery of 29 anthropological

variables. Motor and physiological characteristics were determined using a battery of five
agility tests, four explosive sprint tests, one test of kicking power, three test of explosive
jumping power and six test of flexibility. To determine aerobic endurance of soccer players
the Beep test was used. For the purpose of this study two tests of technique evaluation were
constructed.

Zagrebu
Metric characteristics of tests used in this study were determined using program
RTT12G. The following metric characteristics of tests were analyzed: reliability, validity, and
homogeneity of tests.
Significant differences in measured morphological, motor, situational motor and
physiological characteristics between the test group and control group in the first trial were
determined using canonical discriminate analysis for independent samples. Changes in the
first and second trial (initial and final measurement) in each of the morphological, motor,
situational motor and physiological tests used in this study were determined using variance
analysis (ANOVA). Changes in the first and second trial when analyzing all morphological,
motor, situational motor and physiological tests, were determined using canonical
discriminate analysis for independent samples. Statistical significance of discriminate
function (DF) was tested using the Burttlet 2 test. For the purpose of determining latent
structure of motor and morphological variables the intercorrelation matrix was computed and
factor analysis was used. The variances of the principal components were calculated, as well
as their partial and cumulative contributions to the total variability of the analyzed space. A
number of significant factors was determined by GK criterium. The Orthogonal system of
significant principal components was transformed into two different solutions. Quanatitative
changes in the first and second trial (initial and final measurement) in morphological, motor,
situational motor and physiological test used in this study were determined using the
analysis program MDIFF. Quaitative changes in the first and second trial (initial and final
measurement) in morphological, motor, situational motor and physiological test used in this
study were determined using the analysis program TAMARIS.
All test in this study have above average metric characteristics according to analysis.
Discriminate analysis for independent samples had shown that there was no statistically
significant differences between the test group and the control group one week prior to the
beginning of the experiment. According to the results, six factors were computed: factor of
specific soccer coordination, factor of flexibility, factor of explosive jumping power, factor of
endurance and factor of basic soccer agility.
Analysis of quntitative changes have shown statistically siginifacant changes in both the
control group and the test group in analyzed morphological, motor, situational motor and
physiological characteristics. Statistacally significant changes detected in the control group
could be attrituted to either decreased test results of the control group or the increased test

Zagrebu
results among soccer players in the test group. Decreased test results among the soccer
players in the control group can also be attributed to a lack of specific soccer training.
Results obtained in this study contribute to the main the assuption that there is a positive
influence of situational polystructural complex training on morphological, motor, situational
motor and physiological characteristics of soccer players. These positive changes led to
improvment of competitive efficiency. Analysis of qualitative changes have shown
statistically siginifacante changes in both the control and the test group in analyzed
morphological, motor, situational motor and physiological characteristics. Qualitative
changes have not been detected in either the control group or the test group in analyzed
morphological characteristics. The influence of situational polystructural complex training is
one of the main reasons we have detected positive quantitative and qualitative changes among
the test group group in analysed morphological, motor, situational motor and physiological
characteristics.
In conclusion, situational polystructural complex training has a positive influence on

quantitative and qualitative changes on morphological, motor, situational motor and
physiological characteristics among elite athletes.

Zagrebu
1.UVOD
1.1 Generalni pogled na nogomet
Nogomet ( engl. Football ) jedna je od najpopularnijih sportskih igara dananjice. Tijekom

proteklih 20 godina stil igre se dramatino promijenio. Promjene su dovele do novih ciljeva u
podruju kondicijske pripreme nogometaa. Drugaiji stil igre najoitiji je bio na Svjetskom
prvenstvu u Italiji 1990 godine. Prije promjene nogometne filozofije, najbolji igrai tog
vremena, kao to su Maradona, Platini, Mathaus, Zico, Cryuff i Pele dominirali su
nogometnim svijetom. Meutim treneri su, primjenom novih taktikih koncepcija, pronali
nain neutralizacije najboljih igraa (udvajanja, pressing, preuzimanja). Promijene u taktici
i stilu igre dovele su do veeg znaenja kondicijske pripreme u nogometu.
Dananja igra zahtjeva od igraa veu razinu fizike pripremljenosti, za razliku od prije kad
je najvanija bila tehnika pripremljenost igraa. Fizika priprema kljuni je element za
uspjeh u nogometu (Wang, 1995). Bez kondicijske pripreme, igrai ne mogu biti uspjeni u
igri (Wang, 1995). Veliki klubovi uz glavnog trenera i pomonog trenera imaju i kondicijskog
trenera. Kondicijski trener koji radi u nogometu mora razumjeti fizike zahtjeve igre i znati
kako specifine nogometne zahtjeve primijeniti tijekom kondicijskog treninga. Glavni
trenerovi ciljevi su: procijeniti igraeve sposobnosti, omoguiti igraima da razviju svoje
sposobnosti do maksimuma i pomoi im da odre potrebnu razinu treniranosti tijekom cijele
sezone.
Trajanje igre od 90 minuta te veliina igralita jasan su pokazatelj nogometnih optereenja. Ti

parametri ukazuju da jenogomet aerobni sport. Meutim tijekom nogometne utakmice
nogometai izvode sprinteve, remplanja, skokove, visoko intenzivne radnje. Nogometa
koristi aerobne i anaerobne mehanizme koji se konstantno izmjenjuju. To je glavni razlog
zato je u nogometu teko dizajnirati optimalni program treninga. Za nogometaa je vano da
bude trenirani u oba uvjeta, aerobnom i anaerobnom. Npr. napada Njemake prve lige u
tijeku utakmice pree udaljenost od 9,8 km od toga 1,8 km sprintom, obrambeni pree 8,4 km
od toga 1,4 km sprintom dok igra sredine terena pree 10,9 km od toga 1,1 km sprintom
(Verheijen, 1997).

Zagrebu
1.2 Pojam - kondicija i kondicijski trening nogometaa
U strunoj literaturi pojam kondicija razliito se tumai i razliito definira. Kondicija je
skupni pojam za sve psihike, fizike, tehnike, taktike, kognitivne i socijalne faktore
dostignua (Weineck, 1999).
Pojam kondicija podrazumijeva zbroj svih tjelesnih sposobnosti koje su potrebne za
postizanje vrhunskog rezultata ( Grosser, 1998 ).
Latinski conditio = potreba za neim. Kondicija je potreba nogometaa da bi bio u
mogunosti funkcionirati na najviem nivou sportskog uinka - igranje utakmica prve
nogometne lige.
1.3 Znaenje kondicije za uspjenost nogometaa
Trening fizike pripreme treba sadravati situacije koje proizlaze iz nogometne igre (Bangsbo,
1994). Takvim pristupom kondicijskom treningu dajemo jasne nogometne ciljeve. Pritom
imajui na umu glavni cilj treninga fizike pripreme: Pripremiti nogometaa za napore s
kojima je konfrotiran u tijeku utakmice.
Neki taktiki koncept ostvariv je samo na temelju odgovarajue tehnike pripreme,
odgovarajuih kondicijskih i intelektualnih sposobnost. Ne postoji nain realizacije trenerovih
zamisli ako igrai ne posjeduju adekvatnu tehniku i kondicijsku pripremu. Kakvog smisla
ima trenerova uputa uvanje igraa ako je protivniki igra bri i izdrljiviji. Namee se
pitanje na koji nain uspostaviti udruenu momadsku igru ako igrai nisu u stanju realizirati
trenerove zadae?
1.4. Kondicijski trening nogometaa - misli nogometnih strunjaka
Najbolji pokazatelj na koji nain treba oblikovati trening je utakmica ( Krauspe i Raught
1996).
Iz igre uimo to moramo trenirati ( Teschner, 1997).
Natjecanje odreuje ciljeve i sadraje kondicijskog treninga ( Bisanz, 1999 ).

Zagrebu
Ako je utakmica najbolji trening, tada i dobar trening treba imati natjecateljski karakter
( Norpoth, 1998 ).

Zagrebu
Tajna uspjeha u nogometu je: Uvijek traiti bolje u treningu ( Beenhakker 1994 ).
Iz citata slijedi zakljuak: prednost treba dati treningu kondicijske pripreme koji nalikuje
nogometnoj igri. Kondicijski trening nije sam po sebi svrha nego se mora podrediti viem
cilju: Poboljanju igraevih sposobnosti (Koeman, 2002 ).
Kao to je vidljivo iz analiza posljednjih svjetskih prvenstava, za efikasniju realizaciju
nogometnih zadaa potrebna je brzina djelovanja. Zato treba pokloniti posebnu panju
kondicijskom treningu. Jer na djelu se stalno odraavaju sve fizike, psihike, kognitivne i
socijalne komponente nogometaa (Martin, 2000).
Ako sposobnost djelovanja ima prednost, tada i trening treba obuhvatiti sve faktore koji
pospjeuju tu sposobnost. Kod modernog nogometa vie panje treba poklanjati treningu
brzine djelovanja koji nalikuje nogometnoj igri. (Bangsbo, 1994).
Kondicijski trening koji ne sadri elemente nogometne igre treba koristiti samo kao
izgraujui trening deficitarnih komponenti uspjeha (Poel, 2002).
Iz svega navedenog dolazimo do temeljnog cilja ovog doktorskog rada: utvrditi promjene
morfolokih karakteristika, motorikih, specifinih-motorikih i funkcionalnih sposobnosti
nastalih pod utjecajem programiranog trenanog procesa.
U procesu oblikovanja programiranog treninga vodilo se rauna, da trening i njegovi sadraji,
nalikuju nogometnoj igri.

Zagrebu

Zagrebu
2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA
Prilikom pregleda dostupne literature, radove iz podruja nogometa mogue je grupirati na

sljedei nain:
Utjecaj antropolokih obiljeja na uspjenost u nogometu;

Utjecaj nogometne igre na promjene antropolokih obiljeja;
Utjecaj trenanog procesa na uspjenost u nogometnoj igri;
Utvrivanje bazinih i situacijskih motorikih testova nogometaa;
Utvrivanje vrijednosti analitikih, sintetikih i situacijskih metoda uenja i vjebanja na
razvoj bazinih i specifinih motorikih sposobnosti mladih nogometaa:
Utjecaj situacijskih varijabli na konani rezultat nogometne utakmice;
Analiza efikasnosti transformacijskih procesa;
Analiza sociometrijske strukture momadi;
Analiza preenjih udaljenosti igraa tijekom nogometne utakmice;
Analiza fiziolokih parametara nogometaa razliitog ranga natjecanja.
Pregled dosadanjih istraivanje biti e obraen u etri osnovna djela istraivanja

antropometrijskih karakteristika, motorikih, funkcionalnih sposobnosti nogometaa te
istaivanja utjecaja razliitih oblika treninga na promjene motorikih i funkcionalnih
sposobnosti.

Zagrebu
2.1 Istraivanja antropometrijskih karakteristika
Tablica br 1. Antropometrijske karakteristike vrhunskih nogometaa

Istraivanje Razina/Zemlj N Visina Teina
a
Adhhikar i Reprezentacija 2 172,41,8 65,11,3
Kumar /
Indija
Al-Hazzaa i Prva liga/ 7 174,06,7 68,24,4
sur. Saudijska
Arabija
Arnason i Prva liga/ 8 172,22,3 68,68,7
sur. Island
Aziz i sur. Reprezentacija 23 175,06,0 65,66,1
/
Singapur
Bunc i Posta Prva liga/ 15 182,55,5 78,82,1
eka
Casajus Prva liga/ 15 180,08,0 78,56,45
panjolska
Chamari i U-19 34 177,82,1 70,56,4

sur
Chini i sur. Prva liga/ 24 173,24,6 67,75,0
Hong Hong
Drust i sur. Studenti/ 7 178,55,0 72,25,0
Engleska
Ekblom Prva liga/ 24 1785,0 72,25,0
vedska
Heller i sur. Prva liga/ 21 183,95,4 7,024,7
eka
Matkovi, i Prva liga/ 44 179,15,9 77,57,9
sur. Hrvatska
Puga i sur. Prva liga/ 15 186,0 84,4
Portugal
Rahkila i Prva liga/ 31 180,44,3 7136,8
Luthanen Finska
Rhodes i sur. Olimpijske 16 177,3 66,7
igre/
Kanada
Barii (1996 ) je u svom radu istraivao vanost nekih antropolokih karakteristika za uspjeh
igraa na pozicijama: vratara, sredinjih brania, krilnih brania, veznih igraa i napadaa.

Zagrebu
Pri tome je koristio struna miljenja nogometnih strunjaka te strukturalnu analizu pozicije
igraa u nogometnoj igri na temelju antropolokih karakteristika.
Unutar navedenih istraivanja autori su promatrali i pozicijske razlike. Generalni zakljuak iz
svih navedenih istraivanja bio bi da se nogometai razlikuju s obzirom na poziciju na kojoj
igraju. Vratari predstavljaju posebnu jedinku nogometne momadi, ali nita manje vanu. Oni
su vii i tei od napadaa, obrambenih i veznih igraa. Ta razlika proizlazi iz njihove primarne
zadae i kretnih struktura koje moraju izvravati na terenu, a koje se razlikuju od kretnih
struktura igraa u polju.
2.2 Istraivanja motorikih sposobnosti nogometaa 13
Tablica br 2. Preene udaljenosti s obzirom na poziciju i tip aktivnosti

Studija Razina/ Pozicij N Udaljenosti preene u metrima
Zemlja a Hodanj Lagan Bono Sprint Kretanj
a o kretan e
tranj je unatra
e ke
Bangsb Prva liga/ 14 3600 5200 2100 300
o i sur. Danska
Knowles Prva liga/ 40 1703 2610 250
i Booke Engleska
Mohr i Prva liga/ O 9 2460 650
sur. Italija K 11 1690 640
V 13 2230 440
N 9 2280 440
Reilly i Prva O 8 2292 2902 1583 783 668
Thomas liga K 7 1777 2910 1898 830 651
/Englesk V 11 2029 4040 2159 1059 510
a N 14 2309 2771 1755 1066 495
Legenda: O- obrambeni; K-krilni; V-vezni; N-napada

Zagrebu
Aubrecht (1981) je istraio latentnu struktura situacijskih mjernih instrumenata za procjenu

brzine kretanja nogometaa, pri emu je ekstrahirano etiri faktora:
1. faktor maksimalne brzine pravocrtnog tranja;

2. maksimalnu brzinu promjene pravca tranja;
3. brzinu upravljanja kretanja;
4. frekvenciju pokreta.
Gabrijeli (1977) je u svojem radu tretirao specijalne i situacijske sposobnosti nogometaa.

Na uzorku od 32 polaznika eksperimentalne sportske kole nogometa, dobne kategorije 11-12
godina i 13-14 godina. Utvrdio je kako situacijski psihomotorni testovi predviaju
kompleksne sposobnosti u igri, a to bi moglo posluiti modeliranju baterije mjernih
instrumenata za selekciju nogometaa. Primijenio je testove brzine tranja (sprint 20 m iz
mjesta, sprint 40 m iz mjesta, brzine promjene pravca 4 x 5 m), test koordinacije u voenju
lopte (slalom) i voenje lopte u polukrugu, testove eksplozivne snage (skok u vis, udarac
glavom i snaga uta), preciznost udarca lopte nogom (pravolinijska preciznost gaanja cilja
udarcem po lopti nogom) i ongliranje loptom. Ovom baterijom testova uspio je definirati
specifinu brzinu tranja nogometaa, specifinu preciznost gaanja nogom, specifinu snagu
nogometaa.
Gabrijeli (1977) je proveo istraivanje na uzorku od 222 vrhunska sportaa i to: 52

nogometaa, 58 rukometaa, 54 koarkaa i 58 odbojkaa. Uzorak mjernih instrumenata
nainjen je od 19 varijabli. Za podruje motorike 11, za kognitivne sposobnosti 4 te 4
konativne varijable. Specifina motorika je bila zastupljena s 3 posebna situacijska testa za
svaku igru, te 16 zajednikih testova. Autor je izluio slijedee latentne dimenzije
nogometaa:

Zagrebu
1. faktor generalnog neurotizma;

2. faktor primarne inteligencije;
3. faktor eksplozivne snage;
4. faktor izdrljivosti u statikoj i repetitivnoj snazi;
5. faktor primarne preciznosti (BEEPolaran: ruka-noga);
6. faktor situacione preciznosti (BEEPolaran: elevaciona korektivna preciznost), te dva
tipa nogometaa:
prvi tip visoka sposobnost baratanja loptom i preciznost na kratkim distancama;

drugi tip visoko razvijene trkake sposobnosti (brzina, eksplozivna snaga, preciznost na
veoj distanci).
Mali (1982) je na uzorku od 120 ispitanika uzrasta od 14 do 16 godina primijenio bateriju

testova za procjenu startne i maksimalne brzine tranja treniranih i netreniranih nogometaa
sa ciljem da se utvrde odnosi. Diskriminativnom analizom je utvreno da se trenirana grupa
razlikuje u testovima sprint 20 i 40 m, vjerojatno zbog bolje tehnike starta i eksplozivne snage
te zbog toga to je podvrgnuta trenanom procesu.
egota (2001) za osnovni cilj istraivanja odabrao je procjenu vanosti elemenata tehnike koji
se manifestiraju u nogometnoj igri, a u svrhu selekcije igraa za igru na osnovnim pozicijama
u nogometnoj igri: vratar, obrambeni, igra veznog reda i napada. Za procjenu vanosti
svakog pojedinog elementa tehnike odnosno za strukturalnu analizu pozicija igraa, autor je
koristio subjektivno miljenje nogometnih strunjaka.
Verdenik (1981) je u svom radu istraivao povezanost sustava manifestnih i latentnih

motorikih dimenzija s uspjehom u nogometu. Izdvojio je faktor situacione sposobnosti
nogometaa. Uspjenost u igri objanjava izdvajanjem latentne dimenzije sa 34% varijance.
Faktor situacijske sposobnosti nogometaa sudjelovao je u varijanci kriterija sa 24%, a faktor
brzine nogometaa sa 10%.

Zagrebu
Pocrni (1999) je na uzorku od 22 nogometaa (n=22) proveo istraivanje s ciljem

utvrivanja prognostikih vrijednosti, ekspertnog modela za usmjeravanje, selekciju i
praenje mladih nogometaa tijekom procesa treninga. Nogometai su testirani sa 14
antropometrijskih i 16 motorikih varijabli. Evaluacija i prognostina vrijednost, pojedinih
testova, utvrena je primjenom, computerskog progama TALENT 1.0 i SPEX 1.2. Uspjenost
igraa tijekom utakmice procjenjivali su eksperiti. Rezultati istraivanja potvrdili su vanost
ekspertnih modela u procesu usmjeravanje, selekciju i praenje mladih nogometaa.
Vlasac (1981) je na uzorku od 120 ispitanika uzrasta do 14 do 16 godina u eksperimentalnoj

(60) i kontrolnoj (60) skupini utvrdio da se eksperimentalna grupa razlikuje od kontrolne u
testovima tranja i brzine voenja lopte, a to pripisuje utjecaju sustavnog treninga, te
selekcioniranju uzorka.
Gabrijeli, Jerkovi, Aubrecht, Elsner, (1983) proveli su istraivanje pomou kvazikanonike

(QCR) i kvaziregresijske (SRA) analize o povezanosti specifinih-motorikih sposobnosti
nogometaa i ocjena uspjenosti u nogometu. U prostoru specifinih-motorikih sposobnosti
kvazikanoniki faktor u najveoj mjeri definiraju brzina voenja lopte, baratanje loptom,
snaga udarca po lopti, preciznost gaanja cilja, te neto slabije brzine krivocrtnog tranja. Iz
tog dijela mogue je definirati ovaj kvazikanoniki faktor u smislu ope sposobnosti kretanja
nogometaa u kontaktu s loptom. U prostoru ocjena uspjenosti u igri, u najveoj mjeri
kvazikanoniki faktor definira vei broj kriterijskih varijabli i to: opa ocjena uspjenosti u
igri, ocjena tehnike, stvaralatva i taktike u napadu, te ocjena odgovornosti i angairanosti. Na
osnovu prikazanog, ovaj faktor je mogue interpretirati kao opu uspjenost igranja
nogometa.

Zagrebu
Tablica br 3. Vrijednosti polu unja i CMJ

Studija Razina / N Polu uanj CMJ (cm)
Zemlja (kg)
White i sur. Prva liga / 17 176.6 59.8
Engleska
Wisloff i sur. Prva liga / 17 171.7 56.4
Norveka
Legenda: CMJ Countre movement joump
Tablica br 4. Rezultati vertikalne skonosti

Studije Igrai Vertikalna skonost (cm)
Cochrane i Pyke Reprezentativci Australije
Golman (1) 52
Obrambeni (3) 48
Vezni igrai (4) 50
Napadai (4) 51
Raven i sur. Igrai Sjeverne amerike
Golman (2) 51
Obrambeni (9) 54
Vezni igrai (41) 41
Napadai (4) 54
Ekblom Reprezentativci vedske 59
White i sur. Igrai engleske premijer lige 60
Veina studija motorikih sposobnosti nogometaa prouavale su maksimalnu snagu

nogometaa, mjerenu testom poluuanja. Te vrijednosti miinih sila mjerene isokinetikim
dinamometrom ( Cybecs II). U tim istraivanjima prouavale su se i pozicijske razlike izmeu
nogometaa. Tehnika nogometne igre prouavana je parcijalno, na naina da bi se jedan
tehniki element, najee ut promatrao sa biomekanikog, kinematikog i kinetikog
stajalita.

Zagrebu
2.3 Istraivanja funkcionalnih sposobnosti
Tablica br 5. Vrijednosti primitka kisika vrhunskih nogometaa

Istraivanje Razina/Zemlj N Vo2max. mL/kg/min
a (L/min)
Adhhikar i Reprezentacija 2 3,60 56,31,3
Kumar /
Indija
Al-Hazzaa i Prva liga/ 7 4,280,66 52,37,3
sur. Saudijska
Arabija
Bunc i Posta Prva liga/ 15 4,800,41 61,05,2
eka
Casajus Prva liga/ 15 4,87 61,94,1
panjolska
Chamari i U-19 34 4,300,40 66,47,6

sur
Chini i sur. Prva liga/ 24 4,00 59,14,0
Hong Hong
Drust i sur. Studenti/ 7 4,17 57,84,0
Engleska
Ekblom Prva liga/ 24 61,0
vedska
Heller i sur. Prva liga/ 21 4,54 60,12,8
eka
Matkovi, i Prva liga/ 44 4,120,64 52,110,7
sur. Hrvatska
Puga i sur. Prva liga/ 15 4,45 52,7
Portugal
Rahkila i Prva liga/ 31 4,20 56,0
Luthanen Finska
Rhodes i sur. Olimpijske 16 4,20 58,7
igre/
Kanada

Zagrebu
Tablica br 6. Koncentracije laktata vrhunskih nogometaa

Studije Zemlja N Laktati prvo Laktati drugo
poluvrijeme (mmol/L) poluvrijeme (mmol/L)
U tijeku Na kraju U tijeku Na kraju
Agnevik vedska 10 10.0
Bangsbo Danska 14 4.9 3.7 4.4
Brower i vedska 6 5.1 4.6
Davis
Ekblom vedska 9.5 7.2
Gerish i sur. Njemaka 59 5.6 4.7
Smaros Finska 7 5.1 3.9
Smith i sur. Engleska 6 4.9 4.1
Na temelju pregleda dostupne literature moe se zakljuiti kako veina znanstvenih i strunih
radova, obuhvaa uobiajene postupke za procjenu funkcionalnih sposobnosti nogometaa,
koje su posebno usmjerene na evaluaciju sposobnosti transportnog sustava za kisik i kretanje
te prenoenje relevantnih metabolikih funkcija.
2.4 Istaivanja utjecaja razliitih oblika treninga na promjene motorikih i

funkcionalnih sposobnosti
2.4.1 Trening izdrljivosti u nogometu
Intervalni trening intenziteta 90 95% maksimalne frekvencije srca u trajanju od 3 8

minuta u najveoj mjeri anagaira sustav za transport kisika (Hoff i Helgerud, 2004).
Ako se takav trening provodi 8 do 10 tjedana, pomaci u maksimalnom primitku kisika mogui
za 10 do 30%, ovisno o stanju treniranosti nogometaa i individualnim mogunostima sustava
za transport kisika (Helgerud I sur., 2001).
Idealan, trening izdrljiovsti u nogometu trebao bi se izvoditi s loptom. Nogometai e
tada uz izdrljiovst dodatno razvijati tehniko taktike sposobnosti sline onima, koje
primijenjuju tijekom utakmice. Primijenom lopte, poveava se igraeva motivacija.
Meutim, intenzitet rada se smanjuje kad se u trening ukljuje vei broj tehniko - taktikih
zahtjeva. Bangsbo i sur. (1991) dokazali su da je igra 4 protiv 4 na pola terana, veeg je
inteziteta od igre 4 protiv 4 na etvrtini terena.

Zagrebu
Hoff i sur. (2002) dokazali su da poligon unutar kojeg igrai izvode dribling i igra na malom
prostoru zadovoljava iste uvjete po pitanju inteziteta kao i trening za poboljanje izdrljivosti
90 95% maksimalne frekvencije srca u trajanju od 3 do 5 minuta. Iz svega gore navedenog
moemo zakljuiti da jetrening izdrljivosti u nogometu potrebno organiziati na nain da bude
to sliniji nogometnoj igri utakmici.
2.4.2 Trening snage u nogometu
Hoff i Helgerud (2002) dokazali su da nogometai koji provode trening snage (neuralne
adaptacije) u trajnju 8 tjedana, sa 5 ponavljanja, u 4 serije, pri intenzitetu 85% 1-RM u
koncentrinim uvjetima miinog rada, mogu poveati 1RM u polu unju sa 161 kg na 215
kg.
Slian trening primjenio je Helgerud sa suradnicima (2002) i dobio sline pomake u snazi.
Wisloff, Helgerud i Hoff (1998) u svom radu predloili su da nogometa koji ima 75 kg treba
mo i u polu unju, podii teinu od 200 kg te pretrati 100 m za 11,0 11.5 sekundi.
2.4.3 Zavisan odnos izdrljivosti i snage u nogometu
Nekoliko studija dokazalo je da trening izdrljivosti smanjuje snana svojstva (Dudley i

Djmail, 1985; Hickson, 1980; Kraemer i sur., 1995; Chromiac I mulvaney, 1990; Hennessy i
Watson, 1994).
Helgerud i sur. (2001) dobili su u svom istraivanju poveanje maksimalnog primitka kisika
nakon 8 tjedana treninga sprinta i pliometije. Isti autor je u svoj istraivanju 2002. zakljuio
da nema negativnih efekata intenzivnog treninga izdrljivosti na maksimalnu snagu.
Konani zakljuak navedenih istaivanja bio bi da maksimalni terning snage, ali i intenzivan
trening izdrljivosti, treba uvrstiti u program pripremnog perioda nogometaa. Evidentno je
da trening snage ima utjecaj na izdrjivost, ali i trening izdrljivosti na snagu. Meutim niti u
jednom istraivanju autori nisu prezentirali oslate tipove treninga i intenzitet rada koji su se
provodili u tijeku istraivanja. Iz tog razloga dobivene rezultate istraivanja nije mudro
koristiti kao zakonitosti ve samo kao indikatore moguih utjecaja koje je potrebno
eksperimentalno provjeriti.

Zagrebu
3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAIVANJA
Rezultati dosadanjih istraivanja ukazuju na efikasnost razvijanja raznih tipova

izdrljivosti i snage u nogometu utjecajem razliitih transformacijskih postupaka. Intervalni
trening s 90 95% maximalne frekvencije srca u trajanju od 4 x 4 minute moe poveati
primitak kisika za 10 do 30%. Takav pomak je mogu ako se dopunski trening provodi u
trajanju 8-10 tjedana (Helgerud i sur., 2001; Hoff i Helgerud, 2004).
Helgerud i sur. (2002) primijenili su trening neuromuskularne adaptacije (4 ponavljanja, 4
serije sa optereenjem od 90% 1RM) i ostvarili odline pomake u snazi (poveali su
vrijednosti teina koje mogu podii u polu-unju sa 116 na 176 kg.).
Za uspjeh u nogometu izdrljivost i snaga od velikog su znaaja. Ali ono to vrhunski
nogometa mora posjedovati uz dobru razinu bazinih sposobnosti, je razvijen osjeaj za
timing. Poboljanje aerobne izdrljivosti u nogometu za 30% ima jedino smisla ako
nogometa tu sposobnost ispoljava u skaldu s situacijskim potrebama. Svaki trener trai ne
samo izdrljivog nogometaa nego nogometaa koji je u stanju brzo i efikasno realizirati sve
trenerove zadae. Uspjenost nije maksimalna kod igraa koji pobolja svoju snagu i na taj
nain postane bri i eksplozivniji u izvoenju nogometnih radnji, ako svaki njegov sprint ne
pridonosi ostvarenju krajnjeg cilja, odnosno postizanju pogotka.
U dosadanjim znanstvenim istraivanjima o nogometu (Science and soccer), evaluaciji
nekog tipa treninga i programa pristupalo se temeljem kvazi eksperimentalanog naina. U
provedenim istraivanjima na nogometaima uzorak ispitanika je relativno mali (u prosjeku
15, Stlen i sur., 2005) te je mali broj radova u kojima se koristi kontrolna skupina (Hoff i
sur., 2002). Kontrolnu skupinu najee predstavlja druga polovica momadi koja ne provodi
dopunski trening.
Tijekom evaluacije programa treninga teko je s sigurnou tvrditi da je upravo
dopunski program treninga pridonio nastajanju pozitivnih transformacijskih efekata, bez
kontrole plana i programa rada tijekom trenanog perioda u kojem se provodi eksperimentalni
program. Potrebno je takoer imati na umu da nogometai moraju razvijati razliite
sposobnosti, primjenom razliitih tipova treninga.
S obzirom na sve navedeno predmet ovog istraivanja su promjene morfolokih
karakteristika, motorikih, specifinih-motorikih i funkcionalnih sposobnosti nastalih
pod utjecajem programiranog trenanog procesa.

Zagrebu
Ovo istraivanje ponuditi e rjeenje sljedeg problema:
Problem evaluacije plana i programa pripremnog perioda i djela natjecateljskog

perioda nogometaa Prve Hrvatske nogometne lige u sezoni 2006/2007 primjenom to
veeg broja treninga specifinihg karaktera.
U skladu sa postavljenim predmetom i problemom ovoga rada temeljni cilj je utvrditi

promjene morfolokih karakteristika, motorikih, specifinih-motorikih i
funkcionalnih sposobnosti nastalih pod utjecajem programiranog trenanog procesa.
U svrhu rjeavanja temeljnog cilja istraivanja u pojedinim fazama definirani su sljedei

ciljevi:
Cilj 1. Utvrditi metrijske karakteristike svih testova koji e biti primijenjeni u ovom
istraivanju;
Cilj 2. Utvrditi postoji li znaajna razlika u mjerenim morfolokim karakteristikama,

motorikim, specifinih-motorikim i funkcionalnim sposobnostima u inicijalnom stanju
izmeu dvije grupe (eksperimentalne i kontrolne) ispitanika;
Cilj 3. Utvrditi strukturu latentnih dimenzija koja je u osnovi morfolokih obiljeja;
Cilj 4. Utvrditi strukturu latentnih dimenzija koja je u osnovi motorikih i specifinih

motorikih sposobnosti;
Cilj 5. Utvrditi da li je dolo do znaajnih kvantitativnih promjena kod analiziranih grupa

ispitanika;
Cilj 6. Utvrditi da li je dolo do znaajnih kvalitativnih promjena kod analiziranih grupa

ispitanika;

Zagrebu
Cilj 7. Utvrditi postoji li znaajna razlika u mjerenim morfolokim karakteristikama,

motorikim, specifinih-motorikim i funkcionalnim sposobnostima u finalnom stanju
izmeu dvije grupe (eksperimentalne i kontrolne) ispitanika;
Na temelju definiranih ciljeva formirane su slijedee hipoteze:
H01 ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu centroidnih vektora dviju grupu
ispitanika u inicijalnom stanju;
H02 - ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu centroidnih vektora dviju grupa
ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim motorikim i specifinih -
motorikim dimenzijama u inicijalnom stanju;
H03 - ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu dvije grupe ispitanika

(eksperimentalne i kontrolne) u manifesnom prostoru izdrljivosti u inicijalnom
stanju;
H04 - ne postoje statistiki znaajne kvantitativne promjene izmeu kontrolne grupe u

analiziranim morfolokim dimenzijama izmeu inicijalnog i finalnog stanja;
H05 - ne postoje statistiki znaajne kvantitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranim motorikim i specifinih - motorikim dimenzijama izmeu inicijalnog i
finalnog stanja;
H06 - ne postoje statistiki znaajne kvantitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranom manifesnom prostoru izdrljivosti izmeu inicijalnog i finalnog stanja;
H07 - ne postoje statistiki znaajne kvalitativne promjene unutar kontrolne grupe u

analiziranim morfolokim dimenzijama izmeu inicijalnog i finalnog stanja;

Zagrebu

analiziranim motorikim i specifinih motorikim dimenzijama izmeu inicijalnog i
finalnog stanja;

analiziranom manifesnom prostoru izdrljivosti izmeu inicijalnog i finalnog stanja;
H010 - ne postoje statistiki znaajne kvantitativne promjene unutar eksperimentalne

grupe u analiziranim morfolokim dimenzijama izmeu inicijalnog i finalnog stanja;

grupe u analiziranim motorikim i specifinih motorikim dimenzijama izmeu
inicijalnog i finalnog stanja;

grupe u analiziranom manifesnom prostoru izdrljivosti izmeu inicijalnog i finalnog
stanja;
H013 - ne postoje statistiki znaajne kvalitativne promjene unutar eksperimentalne

grupe u analiziranim morfolokim dimenzijama izmeu inicijalnog i finalnog stanja;

grupe u analiziranim motorikim dimenzijama izmeu inicijalnog i finalnog stanja;

grupe u analiziranom manifesnom prostoru izdrljivosti izmeu inicijalnog i finalnog
stanja;
H016 ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu centroidnih vektora dviju grupa
ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim morfolokim dimenzijama u
finalnom stanju;

Zagrebu
H017 - ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu centroidnih vektora dviju grupa
ispitanika (eksperimentalne i kontrolne) u analiziranim motorikim i specifinih
motorikim dimenzijama u finalnom stanju;
H018 - ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu dvije grupe ispitanika

(eksperimentalne i kontrolne) u manifesnom prostoru izdrljivosti u finalnom stanju;
Hipoteze su postavljene u nultom obliku i biti e testirane uz pogreku od 5%

Zagrebu
4. METODE RADA
4.1 Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika izabran je iz populacije koju predstavljaju svi nogometai juniori (U

19) Prve Hrvatske nogometne lige koji pripreme u klubovima ( njih 12) poinju u sezoni
2006/07. Uvjet da igrai pojedinog kluba budu uvrteni u uzorak ispitanika su:
1. odigranih minimalno 20 utakmica u proloj sezoni (bilo prijateljskih ili prvenstvenih);

2. sudjelovanje na barem 75% treninga u proloj sezoni;
3. minimalno 7 godina nogometnog staa;
4. treniranje u klubovima kojima pripreme poinju sredinom 7 mjeseca, istraivanje e
obuhvatiti igrae iz onih klubova ije pripreme poinju u razmaku od 10 dana;
5. pripremni period traje minimalno 6 tjedana.
Od ukupno 312 igraa registriranih u sklopu Prve hrvatske juniorske lige njih 250 odgovaralo
je postavljenim uvjetima (igrai su iz 10 klubova). Klubovi su sluajnim odabirom bili
podjeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu.
S ciljem utvrivanja promjena morfolokih karakteristika, motorikih, specifinih-motorikih
i funkcionalnih sposobnosti nastalih pod utjecajem programiranog trenanog procesa,
nogometai su podijeljeni u dvije skupine eksperimentalnu i kontrolnu. Pojedinu skupinu
sainjava 72 nogometaa. Eksperimentalnu skupinu ine nogometai koji su provodili plan i
program pripremnog i djela natjecateljskog perioda treninga s dominantno situacijski
organiziranim treninzima. Kontrolnu skupinu ine nogometai koji su radili standardni
nogometni trening. Trening u kojem dominiraju pravocrtne kretnje u procesu treninga. U
uzorak nisu uvrteni golmani, jer ine posebnu jedinku unutar momadi (Verheijen, 1997;
Bangsbo, 1994). Golmani po svojoj morfologiji i specifinosti zadaa koje moraju
ispunjavati, uvelike odstupaju od igraa u polju (Chin, 1994; Barii, 1996; Aziz i Chia, 2000;
Casajus, 2001), to je i razlog vie da se golmani izostave iz uzorka ispitanika.

Zagrebu
Za razliku od igraa u polju golmani u prosjeku prelaze 4 km, od ega najvie hodaju, kaskaju
i sprintaju te izvode specifine golmanske kretnje kako to se povaljke, skokovi i izbacivanje
lopte rukom. Ujedno golmani su u procjeku vii i tei od igraa u polju (Matkovi, 2003;
Drust i sur., 1998; Aziz i sur.,2000).
4.2 Uzorak varijabli
Uzorak varijabli sainjavaju 29 morfolokih mjera, 22 motorikih i jedan test

izdrljivosti.
4.2.1 Morfoloke mjere
Antropometrijske varijable koje e se primjenjivati u ovom istraivanju biti e izabrane

u skladu s modelom strukture morfolokog statusa (Momirovi i sur., 1969). Varijabilitet i
kovarijabilitet morfolokih varijabli ovisi o etiri latentne morfoloke dimenzije:
longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (LDS), transverzalne dimenzionalnosti skeleta
(TDS), volumena i mase tijela (VMT) te potkono masno tkivo (PMT).
Mjerenje morfolokih karakteristika biti e obavljeno u skladu s napucima Meunarodnog
Biolokog programa (IBP), kojeg e provodili educirani i iskusni mjerilaci Sportskog
dijagnostikog centra Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Detaljan opis mjerenja morfolokih varijabli prikazan je u radovima Miigoj-Durakovi i
suradnika (1995) i Weiner i Lourie (1969). Sve morfoloke mjere mjerit e se jedanput, osim
konih nabora, koji e biti mjereni tri puta u nizu. Dominantna vrijednost izmjerenih konih
nabora koristit e se u daljnjim analizama.
U dostupnoj literaturi naen je manji broj radova koji prouavaju morfoloke karakteristike
nogometaa sa ireg aspekta (Matkovi i sur. 1993), no u veini radova dati su samo parametri
tjelesne visine, teine i postotka masti nogometaa (Bell i Rhodes, 1975; Bunc i Psotta, 2001;
Reilly i sur., 2000), zbog ega e komparacija rezultata morfolokih karakteristika biti
oteana.

Zagrebu
Tablica br. 7 (ALDS ) Mjere longitudinalne dimenzioniranosti skeleta

Br ID testa Naziv Mj. ID AK
. jedinica
1. ALVT Visina tijela cm ALDS
2. ALRR Raspon ruku cm ALDS
3. ALDN Duina noge cm ALDS
4. ALDR Duina ruke cm ALDS
5. ALDST Duina stopala cm ALDS
Visina tijela mjeri se antropometrom. Nogometa stoji na ravnoj podlozi, s teinom jednako
rasporeenom na obje noge. Ramena su relaksirana, pete skupljene, a glava postavljena u
poloaj tzv. frankfurtske horizontale, to znai da je zamiljena linija koja spaja donji rub
lijeve orbite i tragu heliksa lijevog uha u vodoravnom poloaju. Vodoravni krak
antropometra sputa se do tjemena glave (toka vertex) tako da prianja vrsto, ali bez
pritiska..
Raspon ruku mjeri se antropometrom. Nogometa stoji, ruku rairenih u visini ramena,
koja su u vodoravnom poloaju. Dlanovi su okrenuti prema naprijed. Vrak srednjeg prsta
(daktylion III) lijeve ruke naslonjen je na zid. Mjerilac s prednje strane nogometaa mjeri
udaljenost od lijevog do desnog daktiliona (vrci jagodica srednjih prstiju).
Duina noge mjeri se antropometrom. Nogometa stoji na ravnoj podlozi, s malo
razmaknutim paralelnim stopalima. Teina je jednako rasporeena na obje noge. Mjeri se
udaljenost od baze do toke iliopinale (spina iliaca anterior superior) na koju se postavlja
vrh pominog kraka antropometra.
Duina ruke mjeri se skraenim atropometrom. Nogometa stoji relaksiranih ramena. Ruka
je minimalno odmaknuta od tijela i potpuno ispruena, kao i aka koja je okrenuta prema
tijelu. Jedan krak antropometra postavlja se na akromion(processus acromialis) i mjeri se
udaljenost do vrka najduljeg prsta (toka daktylion).
Duina stopala mjeri se skraenim antropometrom. Nogometa sjedi s nogom savijenom u
koljenu pod pravim kutom i stopalom poloenim na vodoravnu podlogu. Krakovi
antropometra su, bez pritiskanja, postavljeni na petu (pternion) i na vrh najdueg prsta
(akropodion).

Zagrebu
Tablica br. 8 ATDS Mjere transverzalne dimenzioniranosti skeleta

Br ID testa Naziv Mj. ID AK
. jedinica
1. ATSR irina ramena cm ATDS
2. ATSZ irina zdjelice cm ATDS
3. ATSST irina stopala cm ATDS
4. ATDIL Dijametar lakta cm ATDS
5. ATDIK Dijametar koljena cm ATDS
6. ATDSZ Dijametar skonog cm ATDS
zgloba
1. irina ramena - (biakromijalni raspon) mjeri se pelvimetrom. Nogometa stoji

relaksiranih ramena. Mjerilac moe stajati ispred ili iza nogometaa i postavlja krakove
instrumenta na vanjski dio oba akromijalnih nastavaka lopatice (akromion)
komprimirajui pri tome tkivo.
2. irina zdjelice - (bikristalni raspon) mjeri se pelvimetrom. Nogometa stoji s teinom
jednako rasporeenom na obje noge i skupljenih peta. Mjerilac se nalazi iza nogometaa i
postavlja vrhove pelvimetra na grebene zdjelinih kostiju (crista iliaca toka iliocristale)
tamo gdje je irina najvea i pri tome komprimira meko tkivo.
3. irina stopala mjeri se kliznim estarom. Nogometa stoji, noge su lagano razmaknute
jednako optereene. Mjerenje se izvodi s gornje strane stopala. Krakovi kliznog estara
postavljaju se postranino na prvu i petu metakarpalnu kost (toka metatarsale tibiale i
metatarsale fibulare).
4. Dijametar koljena - (bikondilarna irina bedrene kosti) mjeri se kliznim estarom ili
kefalometrom. Nogometa sjedi tako da mu je noga savijena u koljenu pod pravim kutom,
a stopalo poloeno na ravnu podlogu. Vrhovi krakova kliznog estara postavljaju se na
najizboeniji dio medijalnog i lateralnog kondila bedrene kosti pri emu se meko tkivo
komprimira.
5. Dijametar skonog zgloba mjeri se kliznim estarom. Nogometa sjedi s nogama
savijenim pod pravim kutom u koljenu. Stopalo je oslonjeno na podlogu. irina zgloba
mjeri se izmeu oba maleolarna nastavka (toke malleolare) i pri tome se komprimiraju
meki dijelovi.

Zagrebu
6. Dijametar lakta mjeri se kliznim estarom. Nogometa stoji, a ruka mu je flektirana u

laktu pod pravim kutom. Vrhovi kliznog estara polau se na medijalni i lateralni
epikondil nadlaktine kosti komprimirajui pri tome meko tkivo.
Tablica br. 9 (AVMT) Mjere volumena i mase tijela

Br ID testa Naziv testa Mj. ID AK
. jedinica
1. AVONADE Opseg nadlaktice E cm AVMT
2. AVONADF Opseg nadlaktice F cm AVMT
3. AVOPOD Opseg podlaktice cm AVMT
4. AVOGK Opseg grudnog koa cm AVMT
5. AVONAT Opseg natkoljenice cm AVMT
6. AVOPOT Opseg potkoljenice cm AVMT
7. AVOT Opseg trbuha cm AVMT
8. AVTT Teina (masa) tijela kg AVMT
9. AV%TM % masti % AVMT
1. Opseg opruene (ekstendirane) nadlaktice mjeri se centimetarskom vrpcom.

Nogometa stoji s rukama oputenim uz tijelo. Vrpca se postavlja u vodoravnom poloaju
na najiri dio lijeve nadlaktice u njenoj gornjoj polovini.
2. Opseg flektirane i kontrahirane nadlaktice mjeri se centimetarsko vrpcom.
Nogometa stoji s rukom flektiranom u laktu uz kontrakciju dvoglavog miia nadlaktice.
Vrpca se postavlja u vodoravnom poloaju na najiri dio lijeve nadlaktice u njenoj gornjoj
polovini.
3. Opseg podlaktice mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometa stoji, ruke su opruene
uz tijelo, ramena relaksirana. Vrpca se polae na najire mjesto u gornjoj treini
podlaktice.
4. Opseg grudnog koa - mjeri se centimetarskom vrpcom, s prednje strane. Nogometa
stoji uspravno, ruke su opruene, relaksirane. Vrpca se polae u istoj visini izmeu 3. i 4.
rebra. Mjerenje se provodi na kraju normalnog ekspirija.

Zagrebu
5. Opseg natkoljenice - mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometa stoji s teinom

ravnomjerno rasporeenom na obje noge. Stopala su malo odmaknuta paralelno
postavljena. Vrpca se postavlja vodoravno ispod glutealne brazde.
6. Opseg potkoljenice - mjeri se centimetarskom vrpcom. Nogometa sijedi tako da mu
noge slobodne vise. Vrpca se polae vodoravno na najirem mjestu u gornjoj treini
potkoljenice.
7. Opseg trbuha I mjeri se centimetarskom vrpcom s prednje strane. Nogometa stoji,
opruenih ruku, relaksiran. Vrpca se polae u visini umbilikusa (pupka) u vodoravnoj
liniji.
8. Masa tijela mjeri se decimalnom vagom s pominim utegom. Nogometa stoji na vagi s
minimalnom koliinom odjee.
9. Postotak masti rauna se uz pomo generaliziranih jednadbi prema Jacksonu i
Pollocku (1985), ije se jednadbe za utvrivanje gustoe tijela temelje na sumi sedam
konih nabora, dobi nogometaa, teini i visini nogometaa.
Tablica br. 10 (APMT) Mjere potkonog masnog tkiva i mase tijela

. jedinica
1. ANNAD Nabor nadlaktice mm APMT
2. ANL Nabor na leima mm APMT
3. ANP Nabor na prsima mm APMT
4. ANT Nabor trbuh 1. mm APMT
5. ANSIL Nabor supra iliokristalno mm APMT
6. ANNAT Nabor natkoljenice mm APMT
7. ANPOT Nabor potkoljenice mm APMT
8. ANBIC Nabor bicepsa mm APMT
9. ANAKS Nabor aksilarni mm APMT
1. Koni nabor nadlaktice mjeri se kaliperom. Nogometa stoji rukama oputenim uz

tijelo. Lijevom rukom mjerilac odigne uzduni koni nabor sa stranje strane nadlaktice,
iznad troglavog miia (m. triceps) na najirem mjestu i prihvati ga vrhovima kalipera, te
oita vrijednost. Mjerenje se provodi triput u nizu s mjerenjem ostalih konih nabora.

Zagrebu
2. Koni nabor na leima mjeri se kaliperom. Nogometa stoji, relaksiranih ramena.

Kaiprstom i palcem lijeve ruke mjerilac odigne uzduni nabor neposredno ispod vrha
lijeve lopatice. Nabor se prihvati vrhovima kalipera i oita. Mjerenje se provodi triput u
nizu s mjerenjem ostalih konih nabora.
3. Koni nabor na prsima - mjeri se kaliperom. Nogometa stoji, relaksiranih ramena.
Kaiprstom i palcem lijeve ruke mjerilac odigne uzduni nabor iznad desetog rebra u
mamilarnoj liniji i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se oita. Mjerenje se provodi
triput u nizu s mjerenjem ostalih konih nabora.
4. koni nabor trbuha 1. mjeri se kaliperom. Nogometa stoji. Lijevom rukom mjerilac
odigne popreni koni nabor u visini umbilikusa i 2 cm lateralno od njega, prihvati ga
vrhovima kalipera i oita se rezultat. Mjerenje se provodi tri puta u nizu s mjerenjem
drugih konih nabora.
5. Koni nabor suprailiokristalno mjeri se kaliperom. Nogometa stoji relaksiranih
ramena. Kaiprstom i palcem lijeve ruke odigne se uzduni nabor koe na mjestu koje se
nalazi 1 cm iznad i 2 cm medijalno od kotane izboine zdjelice (spina iliaca anterior
superior) i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se oita. Mjerenje se provodi tri puta u
nizu uzimanja ostalih konih nabora.
6. Koni nabor natkoljenice mjeri se kaliperom. Nogometa sjedi na rubu stolice sa
potpuno ispruenom i potpuno relaksiranom desnom nogom. Uzima se uzduni nabor u
podruju najireg dijela gornje treine natkoljenice s prednje strane noge. Mjerenje se
provodi tri puta u nizu.
7. Koni nabor potkoljenice mjeri se kaliperom. Nogometa sjedi tako da mu je noga
flektirana u koljenu pod pravim kutom, a stopalo poloeno na ravnu podlogu. Lijevom
rukom mjerilac odigne uzduni koni nabor na unutranjoj strani potkoljenice, na najirem
mjestu, odnosno tamo gdje se mjeri opseg potkoljenice, i prihvati taj nabor vrhovima
kalipera. Mjerenje se provodi tri puta u nizu s mjerenjima ostalih konih nabora.
8. Koni nabor bicepsa mjeri se kaliperom. Nogometa stoji relaksiranih ramena.
Kaiprstom i palcem lijeve ruke odigne se uzduni nabor koe na sredini prednje strane
nadlaktice i prihvati krakovima kalipera. Rezultat se oita. Mjerenje se provodi tri puta u
nizu uzimanja ostalih konih nabora.

Zagrebu
9. Koni nabor aksolarni - mjeri se kaliperom. Nogometa stoji. Kaiprstom i palcem lijeve
ruke odigne se uzduni nabor koe na sredini aksilarne jame i prihvati krakovima kalipera.
Rezultat se oita. Mjerenje se provodi tri puta u nizu uzimanja ostalih konih nabora.
4.2.2 Testovi za procjenu agilnosti
Veina kompleksnih sportova pa tako i nogomet u svojoj osnovi sadri este promjene
pravca kretanja. Tijekom utakmice nogometa napravi u prosjeku oko 1000 do 1400 promjena
smjera. Promjena smjera nastupa svake 4-6 sekunde (Mohr, Krustrup i Bangsbo 2003;
Bangsbo, Norregaard i Thorso, 1991; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976).
Sposobnost koja se najee manifestira u takvim uvjetima je agilnost (gr. agilis okretan,
brz, ustar). Pozicija agilnosti u opem motorikom prostoru do sada je razliito razmatrana.
Gredelj i suradnici (1975) agilnost svrstavaju meu sposobnosti koje su podreene
mehanizmu za strukturiranje gibanja. Metiko i sur. (2003) prouavali su latentnu strukturu
agilnosti i utvrdili su egzistenciju generalnog faktora agilnosti u prostoru vieg reda. Izolirane
interpretabilne faktore nazvali su: agilnost u izvoenju razliitih promjena pravca kretanja na
malom prostoru, agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih i lateralnih kretanja, agilnost u
rotacijskim gibanjima, agilnost u frontalnim i lateralnim kretanjima s promjenama smjera do
900 i agilnost u frontalnom kretanju s promjenama smjera veim od 900.
Bompa (1999) agilnost tretira kao kombinaciju temeljnih sposobnosti brzine i koordinacije.
Pearson (2001) agilnost stavlja u kontekst brzine i eksplozivnosti (speed, agility and
quickness SAQ). SAQ trening postao je jedna od glavnih sastavnica fizike pripreme
nogometaa. Za procjenu agilnosti primijenjeno je sedam testova. Pet testova za procjenu
bazine sposobnosti i dva specifina testa agilnosti s loptom. Testovi spadaju u grupu najee
primjenjivanih testova agilnosti u nogometu, kako u nas tako i u svijetu.

Zagrebu
Tablica br. 11 (MAGIL) Testovi agilnosti

Br. ID testa Naziv testa Mj. ID AK
jedinica
1. MAG9OK Agilnost 93639 sek MAGIL
2. MAGNN Tranje naprijed-nazad sek MAGIL
3. MAG4X5 Tranje 4 x 5 metara sa sek MAGIL
promjenom smjera pod
900 i 1800
4. MAGSLT Slalom tranje sek MAGIL
5. MAG90T Tranje s promjenom sek MAGIL
pravca po pravim kutom
6. MAGSLV Brzina voenje lopte sek MAG
slalom
7. MAG90V Voenje lopte s sek MAG
promjenom pravca pod
pravim kutom
1. MAG9OK - agilnost 93639
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi nogometnom terenu, stazi dugoj 18 metara. Oznaena
je startna linija, a paralelno s njom na udaljenosti od 6, 9 i 12 metara te na 18 metara ciljna
linija. Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se telemetrijski sustav
foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom softerskom opremom. Za
startni signal koristi se startni pitolj.
Zadatak: Nogometa zauzima poloaj visokog starta ispred linije prsima okrenut cilju. Na
znak mjerilaca nogometa sprinta do linije udaljene 9 m od starta, dotakne liniju stopalom,
okree se i tri (prsima okrenut prema startnoj liniji) do linije udaljene 6 m od starta, opet
dotakne liniju, okree se i sprinta (prsima okrenut prema cilju) do linije udaljene 12 m od
starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta (prsima okrenut prema startu) do linije 9 m udaljene
od starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta do linije udaljene 18 m od starta tj. protrava
ciljnu liniju. Tijekom izvoenja testa nogometa ne smije okretati glavu. Test je zavren kada
nogometa prsima proe zamiljenu liniju cilja i ponavlja se tri puta.

Zagrebu
Registriranje rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do prelaska prsiju

preko linije cilja. Upisuju se vremena sva tri ponavljanja te se uzima najbolji rezultat.
Cilj: Savladati opisani zadatak u to kraem vremenu.
Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaa, s naglaskom na
agilnost u rotacijskim gibanjima.
2. MAG9NN tranje naprijed-nazad
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu, na stazi dugoj 18 metara.
Oznaena je startna linija duine, a paralelno s njom na udaljenosti od 6, 9 i 12 metara linije
te na 18 metara ciljna linija. Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se
telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom
softverskom opremom. Za startni signal koristi se startni pitolj.
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije prsima okrenut cilju. Na
znak mjerilaca nogometa sprinta do linije udaljene 9 m od starta, dotakne liniju stopalom,
okree se i sprinta (prsima okrenut prema startnoj liniji) do linije udaljene 6 m od starta, opet
dotakne liniju, okree se i sprinta (prsima okrenut prema cilju) do linije udaljene 12 m od
starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta (prsima okrenut prema startu) do linije 9 m udaljene
od starta, dotakne liniju, okrene se i sprinta do linije udaljene 18 m od starta tj. protrava
ciljnu liniju. Tijekom izvoenja testa nogometa ne smije okretati glavu. Test je zavren kada
nogometa prsima proe zamiljenu liniju cilja. Test se ponavlja tri puta.
agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih kretanja.

Zagrebu
3. MAG4X5 - Tranje 4 x 5 metara sa promjenom smjera pod 900 i 1800
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Oznaena je startna linija, a
paralelno s njom na udaljenosti od 5 metara nalazi se prva zastavica (sve zastavice
meusobno su udaljene 5 metara) oko koje nogometa radi promjenu u lijevo, od prve
zastavice pod kotom od 900 nalazi se druga zastavica (visine150cm) oko koje nogometa radi
promjenu u desno, oko tree zastavice nogometa radi promjenu za 180 0 i prolazi kroz ciljna
vrata koja su 5 metara udaljena od zadnje (tree) zastavice. Za mjerenje vremena predvienog
za izvoenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav
foto-elija sa prateom softverskom opremom. Za startni signal koristi se startni pitolj.
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema prvoj
zastavici. Na znak mjerilaca nogometa sprinta do prve zastavice oko koje nogometa radi
promjenu u lijevo, od prve zastavice pod kotom od 900 nalazi se druga zastavica oko koje
nogometa radi promjenu u desno, oko tree zastavice nogometa radi promjenu za 180 0 i
prolazi kroz ciljna vrata koja su 5 metara udaljena od zadnje (tree) zastavice. Tijekom
izvoenja zadatka nogometa ne smije okretati glavu. Test je zavren kada nogometa prsima
proe zamiljenu liniju cilja te se ponavlja tri puta.
agilnost u frontalnom kretanju s promjene smjera pod 90 i 1800.

Zagrebu
4. MAGSLT slalom tranje
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa tri slalom izmeu
6 zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost izmeu startne
linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedea zastavica udaljena je od prve zastavice 2
metra. Nogometa tri slalom do zadnje (este) zastavice i vraa se po istoj stazi natrag
(kreui se prema naprijed). Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se
telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema prvoj
zastavici. Na znak mjerilaca nogometa starta u desno te sprinta do prve zastavice, zaobilazi
je i tri k drugoj zastavici koju obilazi s lijeve strane. Nogometa tri u slalom do posljednje
zastavice, okree se i radi slalom natrag kroz zastavice. Prolaz kroz ciljnu liniju koja je ujedno
i startna linija smatra se krajem zadatka.
Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaa, agilnost u uvjetima
jednostavnih frontalnih kretanja.
5. MAG90T - Tranje s promjenom pravca pod pravim kutom
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa tri izmeu
zastavica (visine 150cm), njih devet i radi promjene pod 90 0. Staza je duga 15 metara,
udaljenost izmeu startne linije i prve zastavice je 3 metar, druge i tree 2m, tree i etvrte
2m, etvrte i pete 5m, pete i este 3m, este i sedme 3m, sedme i osme 2m, i devete 2m. Sve
zastavice su postavljene pod pravim kutom u odnosu jedna na drugu. Nogometa mora
pravilno obilaziti zastavice, ako pogrijei mora test ponoviti.
Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-
stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom softverskom opremom. Za startni
signal koristi se startni pitolj.

Zagrebu
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred startne linije prsima okrenut
prema prvoj zastavici. Na znak mjerilaca nogometa sprinta do prve zastavice i zaobilazi je s
desne strane, drugu zastavicu zaobilazi s lijeve strane, isto kao i treu zastavicu, etvrtu
zaobilazi s desne strane isto kao i petu, estu zastavicu (visine 150 cm) prolazi s lijeve strane.
Nogometa tri do posljednje zastavice, te prolazi kroz ciljnu liniju
agilnost u frontalnim kretanjima do 900.
6. MAGSLV Brzina voenja lopte slalom
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa radi slalom s
loptom izmeu est zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost
izmeu startne linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedea zastavica udaljena je od prve
2 metra. Nogometa vodi loptu u slalom do zadnje (este) zastavice i vraa se po istoj stazi
natrag (kreui se prema naprijed). Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka
koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije, prsima okrenut prema prvoj
zastavici. Na znak mjerilaca nogometa starta u desno te vodi loptu maksimalnom brzinom
do prve zastavice zaobilazi je i vodi loptu do druge zastavice koju obilazi s lijeve strane.
Nogometa vodi loptu u slalom do posljednje zastavice okree se i radi slalom natrag kroz
zastavice. Prolazom kroz ciljnu liniju koja je ujedno i startna linija, smatra se kraj zadatka.
Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene specifine koordinacije nogometaa, s
naglaskom na agilnost u uvjetima jednostavnih frontalnih kretanja. Test je dobar pokazatelj
razine usvojenosti motorikog znanja - tehnike voenja lopte.

Zagrebu
7. MAG90V Voenje lopte s promjenom pravca po pravim kutom
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa vodi loptu izmeu
devet zastavica (visine 150 cm) i radi promjene pod 900. Staza je duga 15 metara, udaljenost
izmeu startne linije i prve zastavice je 3 m, druge i tree 2 m, tree i etvrte 2 m, etvrte i
pete 5 m, pete i este 3 m, este i sedme 3 m, sedme i osme 2 m, i devete 2 m. Sve zastavice
su postavljene pod pravim kutom u odnosu jedna na drugu. Nogometa mora pravilno
obilaziti zastavice, ako pogrijei mora test ponoviti.
Za mjerenje vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-
stanica (RS Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom softerskom opremom. Za startni
signal koristi se startni pitolj.
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred startne linije, prsima okrenut
prema prvoj zastavici. Na znak mjerilaca nogometa starta, vodi loptu do prve zastavice i
zaobilazi je s desne strane, drugu zastavicu zaobilazi s lijeve strane, isto kao i treu zastavicu,
etvrtu zaobilazi s desne strane isto kao i petu, estu zastavicu (150 cm) prolazi s lijeve strane.
Nogometa vodi loptu do posljednje zastavice te prolazi kroz ciljnu liniju Registriranje
rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do prelaska prsiju preko linije
cilja. Upisuju se vremena sva tri ponavljanja te se uzima najbolji rezultat.
agilnost u frontalnim kretanjima do 900. Test je dobar pokazatelj razine usvojenosti
motorikog znanja - tehnike voenja lopte.
4.2.3 Testovi za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta
Tijekom utakmice igrai sprintaju u prosjeku svakih 90 sekundi, a svaki sprint traje u
prosjeku oko 2 do 4 sekunde (Mohr, Krustrup i Bangsbo, 2003; Rienzi et al., 2000; Reilly i
Thomas, 1976).
To je ujedno i glavni razlog zato e se za potrebe ovog istraivati, eksplozivna snaga tipa
sprinta, procjenjivati sprintom na 30 metara. Uz sprint na 30 m biti e testirana i brzina
voenja lopte na 30 m.Tijekom sprinta na 30 metara igraima e se mjeriti prolazi na 5, 10 i
20 metara.

Zagrebu
Dionice do 20 metara reprezentiraju prve dvije faze sprinta (Baker i Nance, 1999; Delecluse u
sur., 1995) : startna faza (do 10 m) i akcelerirajua faza (izmeu 10 m i 30 m).
Upravo ove dvije faze sprinta dominantno ovise o eksplozivnim karakteristikama sportaa
-nogometaa (Vittori, 1995).
Sve dimenzije snage (eksplozivna snaga tipa sprinta, tipa skokova i tipa udarca) u ovom
istraivanju podreene su mehanizmu za regulaciju intenziteta ekscitacije (Gredelja i sur.,
1975).
Tablica br. 12 (MSTB) Testovi eksplozivne snage tipa sprinta

Br. ID testa Naziv testa Mj. Jedinica ID AK
1. 1 SP5M Tranje na 5 m Sek STB
1.2 SP10M Tranje na 10 m Sek STB
2. BV30 Brzina voenja na 30 Sek BV
m
1. Tranje 30 m SP30M
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Na 30 metara od startne linije
postavljena je ciljna linija, s pet parova foto-elija. Linije su meusobno paralelne i duge 1
metar. Za mjerenje vremena u kojem e nogometa prijei razdaljinu od 30 metara koristiti e
se sustav za elektronsko mjerenje vremena.
Zadatak: Ispitani zauzima poloaj visokog starta i na znak mjerilaca (priprema pozor zvuk
pitolja) poinje trati. Nogometau se mjeri vrijeme prolaza na 5, 10 i 20 metara. Mjerenja
prestaje kada nogometaeva prsa prijeu ciljnu liniju. Zadatak se ponavlja tri puta s pauzom
izmeu svakog tranja.
Registriranje rezultata: Upisuje se vrijeme za koje je pretrana dionica od 30 metara u
stotinkama sekunde za sva tri mjerenja, a kao meritorni rezultat uzima se najbolji rezultat.
Cilj: Savladati zadanu udaljenost (30 m) u to je mogue kraem vremenu.
Svrha mjerenja: Svrha mjerenja je procjena startne brzine, brzine ubrzanja te maksimalne
brzine nogometaa.

Zagrebu
2. BV30 brzina voenja lopte na 30 metara
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa vodi loptu 30 m
od startne linije dugake 1 metar do ciljne linije u koridoru 40 x 5 metara. Za mjerenje
vremena predvienog za izvoenje zadatka koristi se telemetrijski sustav foto-stanica (RS
Sport, Zagreb), sustav foto-elija sa prateom softverskom opremom. Za startni signal koristi
se startni pitolj.
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije prsima okrenut prema
ciljnoj liniji. Na znak mjerilaca nogometa starta u desno te vodi loptu maksimalnom
brzinom 30 metara. Prolazom kroz ciljnu liniju smatra se kraj zadatka
preko linije cilja. Upisuju se vremena sva tri poknavljanja te se uzima najbolji rezultat.
Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene koordinacije nogometaa. Test je dobar
pokazatelj razine usvojenosti motorikog znanja - tehnike voenja lopte.
4.2.4 Test za procjenu eksplozivne snage tipa udarca
Najee koriteni udarac u nogometu je udarac sredinom hrpta stopala (Cabri et al.,
1988).
Nogometna praksa potvruje da nogometai moraju imati dobar bazini nivo maksimalne i
eksplozivne snage, koju efikasno utiliziraju tijekom utakmice (Bhrle, 1985).
ut u nogometu ovisi o vie faktora, maksimalnoj i eksplozivnoj snazi miia koji sudjeluju u
pokretu (De Proft et al., 1988; Isokawa & Lees, 1988; Weineck, 1992; Lees & Noland 1998;
Dorge et al., 1999), timingu, pravovremenom transferu energije izmeu segmenata tijela koji
sudjeluju tijekom izvoenja udarca (Plagenhoef, 1971), brzini i kutu glenja u trenutku
neposredno prije kontakta s loptom (Isokawa & Lees, 1988; Opavsky, 1988) te utilizaciji
strech-shortening ciklusa miia noge kojom se utira (Weineck, 1992).
Za potrebe ovog istraivanja snaga udarca procjenjivat e se udarcem na gol sredinom hrpta
stopala, udarac e se izvoditi sa toke jedanaesterca (11 metara udaljene od gol-aut linije).

Zagrebu
Tablica br. 12 (MESTSK) Test eksplozivne snage - tipa udarca

Br. ID testa Naziv testa Mj. jedinica ID AK
1. MESBL Snaga udarca Km/h MES
Opis mjesta izvoenja Test se izvodi na nogometnom terenu. Snaga udarca (brzina lopte)
mjerena je pomou radara (Stalker radar gun). Nogometai utiraju loptu sredinom hrpta
stopala koja se nalazi na toki jedanaesterca (11m od linije gola). Radar je postavljen jedan
metar iz gola.
Zadatak: Nogometa iz poetne pozicije visokog starta uzima 5 metara zaleta okomito na
loptu i utira loptu sredinom hrpta stopala to snanije u gol. Zadatak se izvodi tri puta u nizu
prvo jaom, a zatim slabijom nogom (denjaci poinju test desnom, a ljevaci lijevom nogom).
Registriranje rezultata: Zapis rezultata je automatski u memoriju radara. Kao meritorni
rezultat uzima se najbolji postignuti rezultat.
Cilj : Ostvariti to veu brzinu lopte (km).
Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga tipa udarca i svaki kilometar vie kod
brzine lopte u ovom testu znai veu eksplozivnost udarca.
Paralelno s testom eksplozivne snage tipa udarca ocjenjuje se test preciznosti udarca
sredinom hrpta stopala, te test pravilnosti izvoenja tehnike udarca.
Test preciznosti udarca na gol sredinom hrpta stopala
Preciznost je sposobnost koja omoguava da se gaanjima (utiranjem ili dodavanjem)

pogodi odreeni statian ili pokretan cilj koji se nalazi na odreenoj udaljenosti. Preciznost
kao i fleksibilnost podreena je mehanizmu za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa
(Gredelj i sur., 1975). Preciznost pokreta ovisi o nekoliko faktora: dobro razvijenom
kinestetikom osjeaju za cilj, dobroj procjeni parametara cilja, kinestetikoj kontroli gibanja
i koncentrcijskim sposobnostima (Drabik, 1996). Izvedba pokreta koja omoguuje preciznost
kontrolira se temeljem vidnih informacija iz okoline i kinestetikih informacija iz
proprioceptora. Vano je imati na umu da je osnovni uvjet za visoku razinu preciznosti dobra
percepcija prostora i sposobnost lokalizacije cilja (Weineck, 1999). injenica da nogometa

Zagrebu
mora biti precizan u odigravanju lopte nogom (desnom i lijevom) te glavom dodatno
komplicira preciznost izvoenja udarca. Za potrebe ovog istraivanja nogometaima e biti
procijenjena preciznost testovima u kojima je zadatak pogoditi odreen statian cilj.
Tablica br. 13 (SMPG6P) Gol est polja

. jedinica
1. MPG6P Gol est polja Broj MPN
bodova
Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi na nogometnom terenu. Test preciznost izvodio se
paralelno sa testom snage udarca. Gol je podijeljen na est jednakih polja. Pogodak u gornja
polja (lijeve i desne ralje) iznosio je pet bodova, donja polja etiri boda, pogodak u gornji
prostor po sredini gola tri boda, u donji prostor po sredini gola iznosi dva boda, pogodak
pokraj gola nogometa dobio po jedan bod.
Zadatak: Nogometa stoji na 16 m od gola. Uzima zalet 5 metara i utira loptu prema golu,
udarac je sredinom hrpta stopala maksimalnom jainom. Nogometa izvodi tri udarca u nizu.
Registriranje rezultata: Nogometa s obzirom na preciznost dobiva bodove. Rezultat u testu
je prosjean broj bodova koji nogometa postigne u sva tri ponavljanja.
Svrha mjerenja: Procjena preciznosti nogometaa
Sportska tehnika podrazumijeva biomehaniki ispravno i djelotvorno izvoenje, za sport,

specifinih struktura gibanja. Kretnje nogometaa, suma njegovog rada te primjena ope i
specifine tehnike ovisi o zadaama koje igra ispunjava unutar ekipe. Igra koji je vjet u
manerviranju s loptom kao i igra koji uspjeno rjeava situacije na terenu pomoi e svojoj
momadi u realizaciji kolektivnog cilja: Pobjede.
Kad igraju dvije momadi koje imaju jednak nivo fizike pripremljenosti, pobijedit e ona
momad koja je tehniki bolje pripremljena (Verheijen, 1997). Tehniki bolje pripremljena
momad biti e u stanju imati due loptu u posjedu tj. imat e vie prilika da postigne
pogodak. Igrai koji su tehniki loe pripremljeni ee e grijeiti i na taj nain loptu davati u
noge protivnika.

Zagrebu
Taktike zadae mogu biti realizirane jedino ako igra posjeduje potreban nivo tehnike
pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igra koji ima problema s kontrolom lopte, biti e
cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju lopte i nee se moi usredotoiti na taktike
zadatke. S druge strane igra koji posjeduje potreban nivo tehnike moi se ne smetano
izvravati svoje zadae.
1. STHST ocjena tehnike udarca
Opis mjesta izvoenja: Zadatak se izvodi na nogometnom terenu. Test ocjene tehnike udarca
sredinom hrpta stopala (punom nogom), izvodio se paralelno sa testom snage udarca.
Zadatak: Nogometa stoji sa 16 m od gola. Uzima zalet 5 metara i utira loptu na gol, udarac
je sredinom hrpta stopala i mora biti maksimalno jak. Nogometa izvodi tri udarca u nizu.
Registriranje rezultata: Nogometa s obzirom na njegovu tehniku izvedbu udarca sredinom
hrpta stopala dobiva ocjenu iz tehnike udarca (ocjena od 1 do 5). Rezultat u testu je prosjena
ocjena iz tri pokuaja udarca na gol. Prvo boljom nogom, a zatim slabijom.
Elementi udarca na temelju kojih je bila odreena ocjena:

a) Zalet sa strane, ne okomito na loptu
b) Stajna noga pozicija stajne noge pored lopte
c) Pozicija tijela centralna pozicija blago prema naprijed
d) Postavljanje stopala u odnosu na loptu fiksirano stopalo
e) Pozicija ruku protu zamah, lagani zasuh s tijelom
f) Tijek pokreta - kuk, koljeno, stopalo i noga prate loptu (noga pruena na kraju udarca)
g) Pogled prema golu
Ocijene:
5 - Svi kriteriji zadovoljeni
4 - Manje odstupanje u jednom segmentu izvoenja udarca punom nogom (stajna noga nije
optimalno pozicionirana, stopalo nije dobro postavljeno...)
3 Manje odstupanje u dva segmenta udarca
2 Vee odstupanje u jednom segmentu izvoenja udarca
1 Nije zadovoljio u jednom segmentu ili vie segmenata udarca

Zagrebu
2. MAGSLT ocjena tehnike voenja lopte
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu. Nogometa vodi loptu u
slalom izmeu est zastavica (visine 150 cm). Staza za slalom duga je 11 metara, udaljenost
izmeu startne linije i prve zastavice je 1 metar, svaka slijedea zastavica udaljena je od prve
2 metra. Nogometa vodi loptu u slalom do zadnje (este) zastavice i vraa se po istoj stazi
natrag (kreui se prema naprijed).
Zadatak: Nogometa zauzme poloaj visokog starta ispred linije, prsima okrenut prema prvoj
zastavici. Na znak mjerilaca nogometa starta u desno te vodi loptu maksimalnom brzinom
do prve zastavice zaobilazi je i vodi loptu do druge zastavice koju obilazi s lijeve strane.
Nogometa vodi loptu u slalom do posljednje zastavice okree se i radi slalom natrag kroz
zastavice. Prolaz kroz ciljnu liniju koja je ujedno i startna linija, smatra se kraj zadatka
Registriranje rezultata: Ocjena tehnike voenje lopte ocjenom od 1 do 5.
Elementi voenja lopte na temelju kojih je bila odreena ocjena:

a) Jednaka kontrola lopte lijevom i desnom nogom (optimalno koristi lijevu i desnu nogu
tijekom voenja)
b) Nisko teite
c) Pogled prema naprijed a ne samo u loptu
d) Mekoa pokreta
Ocijene:
5 - Svi kriteriji zadovoljeni
4 - Manje odstupanje u jednom segmentu voenja lopte (stajna noga nije optimalno
pozicionirana, stopalo nije dobro postavljeno...)
3 Manje odstupanje u dva segmenta voenja lopte
2 Vee odstupanje u jednom segmentu voenja lopte
1 Nije zadovoljio u jednom segmentu ili vie segmenata voenja lopte
Svrha testa: Ocjena tehnike voenja lopte .

Zagrebu
4.2.5 Testovi za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti
Uz izdrljivost, (aerobnog i anaerobnog tipa) eksplozivna i maksimalna snaga

podjednako su bitne za uspjeh u nogometnoj igri. Eksplozivna snaga tipa skonosti najee
se procjenjuje Boscovim testovima, vertikalnim skokom iz unja (Squat jump; SJ) i testom
vertikalni skok s pripremom (Counter-movement jump; CMJ), (Bosco, 1992). Za potrebne
ovog istraivanja uvrten je i test Maksimalni skok s pripremom (maximal countermovement
jump) - test eksplozivne snage tipa maksimalne skonosti. Maksimalni skok s pripremom
gotovo je jednak izvedbi skoka iz unja s pripremom. Faze skoka se povezuju; drugim
rijeima, u trenutku promjene smjera sportaeva kretanja nema pauze. Pri izvoenju
maksimalnog skoka s pripremom ruke se ne izoliraju na kukovima, ve su u funkciji zamaha,
radi postizanja maksimalne visine skoka. Skokovi iz unja s pripremom i zamahom rukama
karakteriziraju veinu situacijskih vertikalnih skokova u veini sportova pa tako i nogometu.
Koordinirani zamah rukama u funkciji skoka doprinosi njegovoj visini otprilike 10% (Harman
i sur., 1990).
Tablica br. 14 (MESTSK) Testovi eksplozivne relativne snage - tipa skonosti

Br ID testa Naziv testa Mj. jedinica ID AK
.
1. MESSJ Bosco 1 cm MERS
2. MESCM Bosco 2 cm MERS
3. MESMAX Bosco 4 cm MERS
1. Bosc 1 skok iz statikog poloaja squat jump MESJ
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro

Jump koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.
Kistlerova tenziometrijska platforma je kabelom povezana sa prijenosnim raunalom koje
registrira i pohranjuje podatke te postoji mogunost analize podataka.
Zadatak: Nogometa u poetnoj poziciji stoji na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi
Quattro Jump u poluunju (noge savijene pod 90), podboen je rukama na kukovima i
izvodi skok uvis bez prethodne pripreme. U takvo skoku nema doprinosa energije elasticiteta.
Zadatak se izvodi tri puta bez silaenja sa strunjae (pauza 15).

Zagrebu
Registriranje rezultata: Zapis rezultata je automatski u memoriju raunala, uz mogunost

naknadnog ispisa rezultata. Kao meritorni rezultat uzima se najbolji postignuti rezultat.
Cilj: Ostvariti to veu visinu skoka (cm).
Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga nogu, svaki centimetar vie skoka u
ovom testu znai bitno veu brzinu pokreta.
2. Bosc 2 skok sa pripremom counter movement jump MESCM
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro

Jump koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.
Zadatak: Nogometa iz poetne pozicije (stoji na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi

Quattro Jump pruenih nogu, podboen je rukama na kukovima) ide u poluuanj (noge
savijene pod 90) i zatim se odraava u vis (uinak opruge). U takvom skoku osigurava se
odreena koliina potencijalne energije elasticiteta nastale za vrijeme ekscentrine aktivnosti i
koristi se, barem njezin dio, za vrijeme kasnije pozitivne aktivnosti. Zadatak se izvodi tri puta
bez silaenja sa strunjae (pauza 15).
Svrha mjerenja: Testom se mjeri eksplozivna snaga elastinog karaktera i svaki centimetar
vie u ovom testu znai veu eksplozivnost pokreta.
3. Bosc max maksimalni vertikalni skok zamah rukama
Opis mjesta izvoenja Test se izvodi na Kistlerovoj tenziometrijskoj platformi Quattro Jump
koji se sastoji od pokretne tenziometrijske platforme, dimenzija su 920x920x125 mm.

Zagrebu
Zadatak: Nogometa iz poetne pozicije (stoji na kontaktnoj strunjai pruenih nogu,

podboen je rukama na kukovima) izvodi uzastopne skokove u trajanju od 15 sekundi, na taj
nain da prilikom svakog doskoka ide u lagani poluuanj. Kod ovog testa bitne su najmanje
dvije komponente frekvencija izvoenja skokova (broj skokova u 15 sek) i visina svakog od
skokova..
Svrha mjerenja: Test procjenjuje ekscentrino-koncentrinu komponentu eksplozivnosti
skoka i koordinaciju ekstremiteta u izvedbi skoka, a vrijednosti se izraavaju u obliku visine
skoka mjerene u centimetrima.
4.2.6 Testovi za procjenu fleksibilnosti
Sposobnost izvoenja pokreta maksimalnom amplitudom u jednom ili vie zglobova

odnosno jedan ili vie puta, ne ovise samo o motorikim sposobnostima, nego i o nekim
morfolokim obiljejima (o grai zgloba i o elastinim vezama ligamentima i tetivama) te
fleksibilnosti kao preduvjetu za kvalitativno i kvantitativno izvoenje pokreta (Alter, 1996).
Naime, samo nogometa sa optimalno razvijenom fleksibilnou moe do maksimalnih
granica iskoristiti sve svoje potencijale u ostalim motorikim sposobnostima. Posebno u svim
tipovima eksplozivne snage (eksplozivna snaga tipa sprinta, tipa udarca, tipa skoka i tipa
bacanja) i agilnosti, kao i preventivno djelovati na mogunost nastajanja i karakter nekih vrsta
ozljeda. Gipkiji fleksibilniji igrai treniraju i igraju, ekonominije i racionalnije, uz manju
mogunost ozljeivanja (Vueti i sur. 2003).
Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997) da je optimalno
razvijena fleksibilnost vana tijekom ispoljavanja koordinacije, preciznosti i brzine izvoenja
motorikih zadataka.
Za potrebe ovog istraivanja nogometai e biti testirani najee primjenjivanim testovima za
procjenu fleksibilnosti.

Zagrebu
Tablica br. 15 (MFL) Testovi fleksibilnosti

. jedinica
1. MFLSAR Seat nad reach cm MFL
2. MFLPRR Pretklon raznono cm MFL
3. MFLPRL Prednoenje iz leanja cm MFL
4. MFLZAL Zanoenje iz leanja cm MFL
5. MFLRAL Raznoenje leei cm MFL
6. MFLOLB Odnoenje leei bono cm MFL
1. Sit and reach MFLSAR
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji. Za ovaj test potrebno nam je
statino pomagalo - sjedalo sa centimetarskom trakom.
Zadatak: Nogometa sjedne s ispruenim i spojenim nogama ispred sebe, tako da stopala
dodiruju prvu stepenicu. Na prvoj stepenici markiramo u centimetrima skalu po kojoj
oitavamo rezultat. Kraj stopala odnosno poetak stepenice je nulta toka. Svi centimetri
iznad nule su pozitivni dok centimetre ispod nule, prema koljenima na podu, oznaimo
negativnim indeksom. Zadatak nogometaa je da izvede to dublji pretklon ispruenim
rukama i pokua ostvariti pozitivan rezultat. Zadri se 2 sekunde u tom poloaju. Zadatak se
izvodi tri puta.
Cilj: Izvesti to dublji pretklon.
Registriranje rezultata: Upisuje se maksimalna dubina dohvata u centimetrima u sva tri
pokuaja.
Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti lumbalnog djela lea s pripadajuim pojasom.
2. Pretklon raznono iz sjeda s oslonom o zid MFLPRR
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji. Za izvoenje testa potreban je
zid, a ispred zida se povuku linije duge 2 metra pod kutom od 45 tako da vrh kuta dodiruje
zid. Okomito na zid postavlja se centimetarska traka.

Zagrebu
Zadatak: Nogometa sjedne na tlo oslonjen glavom i leima uza zid te postavi dlan preko
dlana na tlo ispred sebe. Noge raznoi pod kutom od 45 te ih prilikom pretklona ne smije
savijati u koljenima. Zadatak je nogometaa da izvede to dublji pretklon, ali tako da vrhovi
prstiju bez trzaja klize uz traku na podu. Zadatak se ponavlja 3 puta.
Cilj: Izvesti to dublji pretklon.
Registriranje rezultata: Rezultat u testu je maksimalna daljina dohvata od poetnog dodira
do krajnjeg dodira na centimetarskoj traci. Rezultat se oitava u centimetrima i upisuju se sva
tri ponavljanja.
Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti lumbalnog djela lea s pripadajuim pojasom.
3. Prednoenje iz leanja na leima (mjereno kutom) MFLPRL
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uza zid na kojem je ucrtana
skala u stupnjevima, s tonou od 5. Skala je od 0 do 180 tako da je os apcise 10 cm od
poda.
Zadatak: Nogometa legne leima na pod paralelno uz zid svojom desnom stranom tako da
gornji dio kuka bude u istoj ravnini s linijom koja oznaava 90. Noge su spojene i ispruene
dok su ruke prislonjene uz natkoljenice. Zadatak je nogometaa da potpuno opruenu desnu
nogu polagano podigne uz zid u maksimalno mogue prednoenje i da je nekoliko trenutaka u
tom poloaju zadri. Zadatak se ponavlja tri puta s kratkim pauzama.
Cilj: Postizanje maksimalno mogueg prednoenja iz leanja na leima.
Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut to ga zatvara nogometaeva noga s apcisom,
a izraava se u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.
Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti zadnje loe.
4. Zanoenje iz leanja na prsima MFLZAL
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uz zid na kojem je ucrtana skala
u stupnjevima od 0 do 180 tako da je os apcisa ucrtana 10 cm iznad poda.

Zagrebu
Zadatak: Nogometa legne prsima svojom lijevom stranom uz zid tako da mu je gornji rub
kuka u ravnini s ordinatom koja oznaava 90. Zadatak je nogometaa da potpuno ispruenu
nogu u koljenu, s ekstenzijom u stopalu, podigne uz zid u zanoenju to vie moe i da zadri
3 sekunde u tom poloaju. Pri tome ne smije podizati kukove niti savijati nogu u koljenu.
Zadatak se izvodi tri puta s kratkim pauzama.
Cilj: Postizanje maksimalno mogueg zanoenja iz leanja na prsima.
Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut to ga zatvara nogometaeva noga i os apcisa,
a izraava se u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.
Svrha mjerenja : Procjena fleksibilnosti prednjeg djela natkoljenice i djela karlinog pojasa.
5. Raznoenje leei (mjereno kutom) MFLRAZ
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji na strunjaama na kojima je

ucrtana skala od 0 do 90 u lijevu i desnu stranu.
Zadatak: Nogometa legne leima na strunjae, tako da su mu noge i zdjelica na strunjai na
kojoj je ucrtana skala sa stupnjevima. Poloaj tijela mora biti takav da linija koja dijeli
strunjau sa skalom na dva jednaka dijela bude u istoj ravnini s uzdunom osovinom
nogometaa. Ruke nogometaa su u odruenju, a noge spojene i opruene. Nogometa iz
opisanog poloaja raznoi to moe vie. Zadatak se ponavlja tri puta s kratkim pauzama.
Cilj: Postizanje maksimalno mogueg raznoenja leei.
Registriranje rezultata: Rezultat u testu je zbroj kutova izraen u stupnjevima koje
nogometa postigne maksimalnim raznoenjem svakom nogom. Upisuju se rezultati sva tri
ponavljanja.
Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti abduktora i aduktora.
6. Odnoenje leei bono MFLO
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi u zatvorenoj prostoriji uz zid na kojem je ucrtana skala
u stupnjevima od 0 do 180.

Zagrebu
Zadatak: Nogometa legne na lijevi bok prislonjen uz zid tako da linija koja oznaava 90
bude u ravnini vrhova zdjelice (lijeva ruka na koju je poloena glava, opruena u produetku
tijela, a desna ruka savijena ispred grudi u visini prsne kosti oslonjena na pod ). Iz poetnog
poloaja nogometa odnoi opruenom nogom to vie moe. Zadatak se ponavlja tri puta s
kratkim pauzama.
Cilj: Postizanje maksimalno mogueg odnoenja leei bono.
Registriranje rezultata: Rezultat u testu je kut to ga zatvara noga koju je nogometa
odnoio s horizontalom, a izraen je u stupnjevima. Upisuju se rezultati sva tri ponavljanja.
Svrha mjerenja: Procjena fleksibilnosti abduktora i aduktora.
4.2.7 Test za procjenu izdrljivosti aerobnog tipa
BEEP test odnosno test sa zvunim signalom, koji je Leger razvio jo 1982. godine,
koristi se u terenskim mjerenjima za procjenu aerobne izdrljivosti sportaa. U praksi i
literaturi engleskog govornog podruja susreemo varijacije protokola ovog testa pod
razliitim nazivima, kao to su Shuttle Run Test, MultiStage Fitness Test, Yo Yo
Endurance Test i slino. Sve te testove povezuje postojanje zvunog signala (BEEP),
emitiranoga s nekog od medija (kaseta ili CD), koji se koristi za kontrolu vremenskih
intervala tijekom mjerenja. BEEP test je jedan od najee primjenjivanih specifinih testova
za procjenu aerobne izdrljivosti u nogometu.
Uzmemo li u obzir hijerarhijsku strukturu motorikih i funkcionalnih sposobnosti nogometaa
kao i miljenja nogometnih eksperata dolazimo do zakljuka da je za uspjeh u nogometu
najvanija izdrljivost (30%), zatim snaga (20%) i brzina (20%), koordinacija sa 15%,
preciznost 10% i fleksibilnosti sa 5% (Glinder, 1984).
Na temelju rezultata BEEP testa biti e izraunat primitak kisika (VO 2max) po formuli Leger i
Lambert iz 1982.
Tablica br. 16 (SI) Test izdrljivosti

Br. ID testa Naziv testa Mj. ID AK
jedinica
1. SBEEP BEEP test nivo SI

Zagrebu
SBEEP BEEP test
Opis mjesta izvoenja: Test se izvodi na nogometnom terenu u koridoru koji ima minimalne
tlocrtne dimenzije 30 x 10 m. Za provedbu ovog testa potrebni su CD ili audio kaseta, CD
ureaj ili odgovarajui kasetofon, dva unja ili neka druga dva markera koji se postave na
meusobnoj udaljenosti od 20 metara te obrazac za biljeenje istranih intervala. BEEP-test se
sastoji od dvadeset jedne ili vie razina (zavisno od vrste protokola) po 7 i vie intervala
istravanja dionica od 20 m. Svaka razina traje priblino 60 sekundi, pri emu brzinu
(vrijeme trajanja svakog intervala) nogometaa diktira interval zvunih signala na CD-u ili
kaseti. Dakle, pri svakom od intervala nogometa pretrava dionicu od 20 m zadanim
tempom. Krajevi dionica oznaeni su unjevima ili nekim drugom oznakom, a zadatak je da
nogometa u trenutku emitiranja zvunog signala (BEEP), bude u blizini tog markera (unutar
prostora od 3 m slika 1). Poetna brzina nogometaa je 8 ili 8,5 km/h (ovisno o varijaciji
testa), a brzina tranja se poveava tako to se smanjuje interval izmeu zvunih signala. To
se zove sljedea razina i zavrava istekom jedne minute. U sluaju da nogometa prerano
doe do oznake (prebrzo istravanje dionice od 20 m), treba kaskati u mjestu do oglaavanja
zvunog signala. Test zavrava onda kada nogometa, unutar istog intervala, ne stie (kasni)
dva puta doi u zadani prostor u trenutku oglaavanja signala to je indikator da ispitanik ne
moe vie odravati zadani tempo tranja.
Zadatak: Nogometa stane u poziciju visokog starta kod blie markacije, a mjerilac ukljui
odgovarajui audio ureaj. Na prvi zvuni signal (BEEP), nogometa starta i pretrava prostor
od 20 m laganim tempom kako bi na sljedei znak (BEEP) bio u prostoru kod nasuprotne
markacije i krenuo istim tempom do polazine toke. Svaki sljedei signal (BEEP) indikator
je nogometau za sljedei interval. Na kraju svake razine nogometa uje najavu iz audio
ureaja za sljedeu razinu optereenja. Nogometa kree iz pozicije visokog starta sa crte
(prva oznaka) koja je 20 m udaljena od druge oznake. Na prvi zvuni signal iz audio ureaja
nogometa zapoinje test trei zadanim tempom do drugog markera do kojeg treba dotrati
prije sljedeeg zvunog signala. Ako nogometa ne dotri dovoljno rano u zadani prostor
oznake, propust e biti zabiljeen, a ispitanik opomenut uzvikom bre!. Ako nogometa
zakasni dva puta na istoj razini, smatra se da je test zavren, a dosegnuta razina i interval
smatra se njegovim rezultatom na testu. Mjerilac mora voditi evidenciju (stavljati kvaice za
ispravno istrane i krui za neispravno istrane intervale) o istranim razinama i intervalima
na propisanom obrascu. Vano je napomenuti da dva kruia na razliitim razinama (nisu u

Zagrebu
istom redu) ne iskljuuju automatski nogometaa iz testa. Iskljuenje podrazumijevaju tek dva
uzastopna zakanjenja na istoj razini (dva kruia u istom redu)!!!
Registriranje rezultata: Mjeri se vrijeme u stotinkama sekunde od starta do cilja. Upisuju se
vrijeme i dionica do koje je nogometa istrao.
Cilj: Istrati to je mogue vei broj dionica u zadanom vremenu (BEEP signala).
Svrha testa: Test se izvodi u svrhu procjene aerobnih kapaciteta nogometaa.

Zagrebu
4.3 Artikulacija provedbe mjerenja
1. ANTROPOMETRIJA + FLEKSIBILNOST
2. ERGO JUMP
3. RADAR ut nogom
4. BRZINA
5. AGILNOST
6. BEEP TEST
24 sportaa antropometrija +
fleksibilnost
12 sportaa ERGO JUMP 12 sportaa RADAR
12 sportaa SPRINT- 12 sportaa AGILNOST

BRZINA
24 sportaa BEEP TEST
Inicijalno mjerenje biti e provedeno na poetku pripremnog perioda svakog kluba, a

finalno nakon 10 tjedana od datuma poetka eksperimentalnog programa. Za testiranje jednog
kluba predvieno je vrijeme od tri sata. Testiranje e biti provedeno u prijepodnevnim satima,
sa poetkom u devet sati. U procesu testiranja sudjelovat e deset educiranih mjerilaca
Sportsko dijagnostikog centra (SDC) u Zagrebu. Igrai e prvo biti podvrgnuti
antropometrijskim testovima i testovima fleksibilnosti, nakon toga se igrai dijele u dvije
skupine jedna skupina odlazi na testove eksplozivne snage tipa skonosti na Kistlerovoj
tenziometrijskoj platformi Quattro Jump, a druga na testove snage uta mjerene radarom
(Stalker radar gun, Texas). Nakon to i jedna i druga grupa zavre sa testiranjem slijedi
zamjena radnih mjesta.

Zagrebu
U sljedeoj rotaciji dolaze na red testovi brzine i agilnosti, nakon ega cijela ekipa u isto
vrijem tri BEEP test. U ovom istraivanju vodilo se rauna da uvjek isti mjerilac mjeri isti
test ili skupinu testova, tako da bi se um koji se dogaa tijekom promijene mjerilaca sveo na
minimum.
4.4 Eksperimentalni plan
Cjelokupan eksperiment proveden je tijekom pripremnog perioda te prvih tjedana

natjecateljskog razdoblja u sezoni 2006/07. Prije poetka eksperimentalnog programa svi
treneri koji su ukljueni u istraivanje dodatno su educirani, svaki je trener (njih 16, iz svakog
kluba po jedan glavni i jedan pomoni trener) upoznat sa svim specifinostima programa, ali i
sa svakim pojedinanim treningom i testom koji se provodo u sklopu ovog istraivanja.
Tablica br. 17 Periodizacija i plan pripremnog i natjecateljskog perioda

Mezociklus 1 2 3 4 5
Ukupno
Oznaka UVODNI VIE- BAZINI SPECIFINA NATJECA-
mezociklusa STRANI - TELJSKI
SITU.
Omjer kond. i 50 : 50 60 : 40 70 : 30 40 : 60 30 : 70
Info. treninga
Broj dana 7 7 14 14 49 91
mezociklusa
Broj tren. dana 6 6 12 12 42 78
i
dana utakmica
Broj treninga 10 10 20 18 49 97
Broj utakmica - 1 2 4 7 14
Broj tren. sati i 18 20 44 38 98 218
Sati utakmica
Broj 1 1 4x1/2=2 4x1/2=2 7 13
dana odmora
Broj sati kond. i 9+9 12+8 30+14 16+22 34+62 101+11
Info. treninga 7
Ekstenzitet 3.00 3.33 3.66 3.16 2.33 3.09
opte.
tren. dana
Intenzitet opte. 80 % 85 % 85 % 95 % 90-100 % 90 %
tren. dana
Datumi Inicijalno finalno 14
testiranja
U prvom, uvodnom mezociklusu tijekom 7 trenanih dana provelo se 10 treninga sa

ekstenzitetom optereenja 3.00, te indeksom intenziteta u prosjeku 75% od
maksimalnog.

Zagrebu
U drugom, viestranom mezociklusu tijekom 7 trenanih dana provelo se 10 treninga i

odigrala 1 utakmica. Ekstenzitet optereenja iznosio je 3.33, a intenzitet u prosjeku 80
% od maksimalnog.
U treem, bazinom mezociklusu u trajanju od 14 dana provelo se 20 treninga i
odigrale 2 utakmice s prosjenim indeksom ekstenziteta 3.66. Indeks intenziteta
iznosio je 85 % od maksimalnog.
U etvrtom, specifinom mezociklusu u trajanju od 14 dana, odradilo se 18 treninga i
odigralo se 4 utakmice. U ovom mezociklusu smanjio se ekstenzitet optereenja na
3.16, a pojaao se intenzitet na 90 % od maksimalnog.
U posljednjem mezociklusu, natjecateljskom, u trajanju od 37 dana, provelo se 49
treninga i odigralo se 7 utakmica, s prosjenim indeksom ekstenziteta 2.33 te
prosjenim indeksom intenziteta 80 %.
Tablica br. 18. Izvedbeni plan i program (sadraj rada)

r.b da SADRAJ TRENINGA (GLAVNI DIO TRENINGA):
r. n
PRIPREMNI PERIOD UVODNI MEZOCIKLUS
1 Po 1. T: Lijeniki pregled; Aerobna izdrljivost: 10+10+10=U 30 min. tranja,
n Pauza 10 min. s aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3.
2 Ut 2. T: Aerobna izdrljivost: 15+10+10=U 35 min. tranja, Pauza 10 min. s
o aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3.
3. T: Tehnike vjebe, streching.
3 Sri 4. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, vjebe u paru; Pauza aktivna - igra
igra 4 na 4 .
5. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min.
4 et Dan odmora.
5 Pet 6. T: Aerobna izdrljivost 15+10+15=U 40 min. tranja, Pauza 10 min. s
aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3.
7. T: Tehniko-taktike vjebe, streching.
6 Su 8. T: Aerobna izdrljivost 15+15+15=U 45 min. tranja, Pauza 10 min. s
b aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3.
9. Snaga (repetitivna)-kruni trening, vjebe snage u paru, Pauza aktivna - igra
igra 4 na 4 .
7 Ne 10. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min
d
PRIPREMNI PERIOD VIESTRANI MEZOCIKLUS
8 Po 11. T: Aerobna izdrljivost: 20+15+15=U 50 min. tranja, Pauza 15 min. s
n aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3 ; (1. TESTIRANJE) .
9 Ut 13. T: Aerobna izdrljivost 20+15+20=U 55 min. tranja, Pauza 15. min. s
o aktivnim odmorom (Tehnika), igre 3 na 3 .
10 Sri 15. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, postaje 3x (8x45 sec.-pauza izmeu
vjebi 30 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), Pauza aktivna - igra igra 4 na 4 .
16. T: Igra na 4 gola 2 x 35 min.
11 et Dan odmora.
12 Pet 17. T: Aerobna izdrljivost 20+20+20=U 60 min. tranja, Pauza 15 min. s
aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 .
18. T: SAQ trening

Zagrebu
13 Su 19. T: Aerobna izdrljivost 25+20+20=U 65 min. tranja, Pauza 15 min. s

b aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 .
20. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, postaje 3x (9x45 sec.-pauza izmeu
vjebi 30 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), Pauza aktivna - igra igra 4 na 4 .
14 Ne 21. T: Utakmica.
d
PRIPREMNI PERIOD BAZINI MEZOCIKLUS
15 Po 22. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x1x1=U 2400 m anaerobne
n laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
Tehnike vjebe, streching.
16 Ut 23. T: Sprinterska izdrljivost 120m (60,40,20)x2x1x1=U 480 m anaerobne
o alaktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 1 min, pauza izmeu serija 4 min.,
streching.
24. T: SAQ trening.
17 Sri 25. T: Snaga (eksplozivna)-kruni trening, postaje 3x (6x30 sec.-pauza izmeu
vjebi45 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), P aktivna - igra igra 4 na 4 .
26. T: Tehniko-taktike vjebe.
18 et 27. T: Specifina izdrljivost: 600 m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m
anaerobne laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi2 min., pauza izmeu
serija 5 min. Tehnike vjebe, streching.
19 Pet 28. T: Sprinterska izdrljivost 120m(60,40,20)x2x1x2=U 600 m anaerobne
alaktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 1 min, pauza izmeu serija 4 min.,
streching.
29. T: SAQ trening
20 Su 30. T: Snaga (amortizacijska)-kruni trening, postaje 3x (6x30 sec.-pauza
b izmeu vjebi 45 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), P aktivna - igra igra 4 na 4
.
31. T: SAQ trening
d
22 Po 33. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x2x2=U 3600 m anaerobne
n laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
23 Ut 34. T: Sprinterska izdrljivost 120m(60,40,20)x2x2x2=U 720 m anaerobne
streching.
35. T: SAQ trening
24 Sri 36. T: Snaga (eksplozivna)-kruni trening, postaje 3x (8x30 sec.-pauza izmeu
vjebi 45 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), P aktivna - igra igra 4 na 4 .
37. T: Igra 3 na 3 , streching.
25 et 38. T: Specifina izdrljivost: 600 m(300,200,100)x2x3x2=U 4200 m
anaerobne laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi2 min., pauza izmeu
serija 5 min. Tehnike vjebe, streching.
26 Pet 39. T: Sprinterska izdrljivost 120m(60,40,20)x2x3x2=U 840 m anaerobne
streching.
40. T: SAQ trening
27 Su 41. T: Snaga (amortizacijska)-kruni trening, postaje 3x (8x30 sec.-pauza
b izmeu vjebi 45 sec.-pauza izmeu serija 2 min.), P aktivna - igra igra 4 na 4
.
42. T: Igra 3 na 3 , streching.
d
PRIPREMNI PERIOD SPECIFINO-SITUACIJSKI MEZOCIKLUS
29 Po 44. T: Aerobna izdrljivost 15+10+15=U 40 min. tranja, Pauza 10 min. s
n aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 .
45. T: Tehnike vjebe, igra na dva gola.

Zagrebu
streching.
47. T: SAQ trening
31 Sri 48. T: Utakmica.
32 et 49. T: Tehnike vjebe, rekuperacijski trening.
50. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x2x2=U 3600 m anaerobne
laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
33 Pet 51. T: Tehnike vjebe, igra na dva gola.
52. T: Snaga (pliometrija)-kruni trening, Pauza aktivna - igra igra 4 na 4 .
34 Su 53. T: Tehniko-taktike vjebe, rekuperacijski trening.
b
d
n aktivnim odmorom (Tehnika), igra 3 na 3 .
56. T: Tehnike vjebe, igra na dva gola.
o alaktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi1 min, pauza izmeu serija 4 min.,
streching.
58. T: SAQ trening
38 Sri 59. T: Utakmica.
39 et 60. T: Tehnike vjebe, rekuperacijski trening.
61. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m anaerobne
laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
40 Pet 62. T: Tehnike vjebe, igra na dva gola.
63. T: Snaga (pliometrija)-kruni trening, Pauza aktivna - igra igra 4 na 4 .
41 Su 64. T: Tehniko-taktike vjebe, rekuperacijski trening.
b
d KRAJ PRIPREMNOG PERIODA.
NATJECATELJSKI PERIOD SITUACIJSKI MEZOCIKLUS
n aktivnim odmorom (Tehnika), streching.
2 Ut 67. T: Tehniko-taktike vjebe (individualni i grupni rad), streching.
o 68. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, postaje-3x (6x45 sec.-pauza izmeu
vjebi 30 sec.-pauza izmeu serija 2 min.).
3 Sri 69. T: SAQ trening
70. T: Snaga (pliometrija)-kruni trening.
4 et 71. T: Sprinterska izdrljivost 120m(60,40,20)x1x1x1=U 360 m anaerobne
streching.
5 Pet 72. T: Taktike vjebe, igra iz prekida, streching.
6 Su Dan odmora.
b
7 Ne 73. T: Prvenstvena utakmica.
d
8 Po 74. T: Tehnike vjebe, streching.
n
9 Ut 75. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x1x1x1=U 1800 m
o anaerobne laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu
serija 5 min., Tehnike vjebe, streching.
76. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, vjebe snage u paru.
streching.
12 Pet 80. T: Taktika, igra iz prekidia, streching.

Zagrebu
13 Su Dan odmora.
b
d
streching.
19 Pet 88. T: TA vjebe, igra, prekidi, streching.
20 Su Dan odmora.
b
d
23 Ut 91. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m anaerobne
o laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
streching.
27 Su Dan odmora.
b
28 Ne 97. T: prvenstvena utakmica.
d
30 Ut 99. T: Specifina izdrljivost: 600m(300,200,100)x2x1x2=U 3000 m anaerobne
o laktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi 2 min. pauza izmeu serija 5 min.,
streching.
34 Su Dan odmora.
b
d
38 Sri 109. T: Tehniko-taktike vjebe, trening utakmica, koordinacija.

Zagrebu
110. T: Snaga (amortizacijska)-kruni trening, postaje 3x (7x30 sec.-pauza

izmeu vjebi45 sec.-pauza izmeu serija 2 min.).
alaktatne izdrljivost, pauza izmeu vjebi1 min, pauza izmeu serija 4 min.,
streching.
40 Pet 112. T: Igra iz prekida, streching.
41 Su Dan odmora.
b
d
44 Ut 115. T: Specifina izdrljivost: 600m (300,200,100)x1x1x1=U 1800 m
116. T: Snaga (repetitivna)-kruni trening, postaje-3x (6x45 sec.-pauza izmeu
vjebi 30 sec.-pauza izmeu serija 2 min.).
118. T: Snaga (pliometrija)-krurini trening.
streching.
47 Pet 120. T: Taktike vjebe, igra, prekidi, streching.
48 Su Dan odmora.
b
d
50 Po 122. T: Zavrno TESTIRANJE.
n
Eksperimentalna i kontrolna skupina provodila je identian pripremni period ukljuujui

i prvu fazu natjecateljskog perioda. Tehniko-taktiki zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga
bili su identini. Jedino je nain izvoenja kondicijskog treninga bio razliit. Kontrolna
skupina radila je pravocrtna tranja, sprinteve i kaskanja, a nakon svakog sprinta i
pretravanja duih dionica slijedilo je lagano istravanje. Eksperimentalna skupina imala je
organiziran trening, kojem je cilj, trening oblikovati na nain da bude to sliniji nogometnoj
realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara, due dionica od 300 m izvodili su se sa
konstantnim promjenama pravca kretanja, a u zavrnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje,
primanje lopte, dribling ili udarac na gol to je ovisilo o cilju treninga.

Zagrebu
Tijekom tranja na 300, 200 i 100 metara igrai su izvodili nogometne radnje: skokove,
uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i voenja lopte. Zavrnica je bila identina kao i kod
kraih sprinteva. Igrai niti jednu vjebu nisu izvodili individualno nego vei broj igraa
istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.
Tablica br. 19a. Glavne razlike programa eksperimentalne i kontrolne skupine prikazane u
vidu prosjenih vrijednosti (mean)
Tjedni sadraji Kontrolna Eksperimenta
skupina lna skupina
Broj promjena pravca 650 1250
kretanja
Broj dodavanja i 750 1500
primanja lopti
Broj sati treninga s 1 5
loptom
Broj duela 150 300
Broj driblinga 200 500
Broj udarca na gol 400 800
Eksperimentalni program napravljen je po uzoru na Bangsboovu (1994), Verheijenovu

(1997) i Weineckovu (2000) ideologiju shvaanja nogometnog treninga. Nogometni trening
potrebno je to vie pribliiti nogometnoj realnosti (utakmici).
Niti jedan od navedenih autora nije eksperimentalno pristupio potvrivanju svojih teza.
Razloga je nekoliko: veliina uzorka - broj nogometaa koji su voljni sudjelovati u
istraivanju, kao i broj klubova koji je voljan dopustiti uvid u njihov nain rada te pronai
potrebna sredstva da se takav eksperiment provede. Ovaj znanstveni rad je produkt suradnje
Kineziolokog fakulteta, Sportsko dijagnostikog centra, Hrvatskog nogometnog saveza te
elnih ljudi nogometnih kola.

Zagrebu
Tablica 19b. Glavne razlike u treningu kontrolne i ekpsrimentalne skupine
Tjedni sadraji Kontrolna skupina Eksperimentalna skupina

Trening anaerobne Trening se izvodi na bonim Trening se izvodi u kordoru od 70 m.
alaktaktne linijama igralita Igrai Igra sprinta slalom, izmeu 4 stalka koji su
izdrljivosti sprintaju u krug. udaljeni 2 metra, uzima loptu te sprinta s
loptom, zavrnica nakon prvog sprinta je dupli
pas, dok svako sljedee ponavljanje igra
izvodi ut na gol (golman brani, pobjednik je
onaj igra koji uspije zabiti vie golova a ut se
izvodi sa udaljenosti 16-20 m od gol linije).
Trening laktakne Trening se izvodi na nain Na rubovi ma kaznenog prostora
aerobne izdrljivosti da igrai sprintaju po bonim postave se etri stalka, igra mora sprintati
linijama igralita. zadanu dionicu (600, 300, 200, 100 m) kreui
se po linijama kaznenog prostora, radei
krugove, nakon svakog kruga slijedi promjena
smjera za 1800.
Trening aerobne Trening se izvodi na Trening se izvodi na polovici
izdrzljivosti bocnim linijama igralita nogometnog igralita (oblik
Igrai tre u krug pravokutnika). Igrai poinju od korner
zastavice. Na gol liniji rade slalom voenje
lopte, kad doe do bone linije igra izvodi
centar ut, i tri unatrake po bonoj liniji,
liniju centra prelazi u paru, igrai izvode
dodavanja (nogom, glavom, natkoljenicom),
zadnju liniju (bonu liniju igralita) igrai
prelaze radei cik-cak kretanje.
SAQ- trening Igrai izvode kreui se prema Igrai izvode prvo kretnje prema naprijed
naprijed zatim unatrake te bono prelaze preko saq
ljestvi, te izvode odigravanje lopte u tijeku
izvoenja saq vjebi, nogom i glavom.
Pauza Izvode vjebe istezanja (aktivni Izvode dinamiki streching s loptom
i pasivni streching)
Trening snage Bez lopte Sa loptom

Zagrebu
4.5 Metode obrade podataka
Obrada podataka napravljena je primjenom programskog paketa SPSS, ver 11,5. Prvi
korak u obradi podataka je klasino odreivanje osnovnih statistikih parametra distribucije
varijabli.
Za sve varijable u svim mjerenjima izraunati su centralni i disperzivni parametri:

aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (MIN), maksimum (MAX) i
raspon rezultata (RAS) te spljotenost (KURT) i zakrivljenost distribucije (SKEW).
Normalnost distribucije varijabli testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom.
Homogenost varijance provjerena je Levenovim testom i omjerom najvee i najmanje
vrijednosti varijable (Field, 2005).
Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12G (Momirovi ,1999). U sklopu

programa izraunate su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije
indikatora i interne valjanosti. Program je uzet iz programske biblioteke IKSI.LIB Instituta
za kriminoloka i socioloka istraivanja. Nekoliko takvih programa postoji
samo u programskom paketu GENS.MACRO koji je napisan u programskom
jeziku Genstat, verzija 4.04, i mogu se izvesti samo na velikim sistemima
sa instaliranim Genstat procesorom (Momirovi, 1988). Momirovi i
suradnici neke od progama napisali su u matrix jeziku tako da se mogu
izvesti u standardnom SPSS okruenju.
Pomou programa RTT12G izraunati su:
mjera reprezentativnosti;
mjera pouzdanosti;
mjera homogenosti;
Hottelingova mjera interne valjanosti estica;
Guttmanova mjera interne valjanosti estica;
Harrisova mjera interne valjanosti estica
Butrova mjera interne valjanosti estica

Zagrebu
Znaajnost razlika izmeu kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motorikim

sposobnostima, morfolokim karakteristikama i izdrljivosti u inicijalnom i finalnom
provjeravanju su utvrene kanonikom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke.
Znaajnost diskriminacijske funkcije testirana je Burttletovim 2 testom.
Parcijalne promjene (razlike po varijablama) izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja

utvrene su t-testom za zavisne uzorke i univarijantnom analizom varijace (ANOVOM).
Globalne promjene utvrene su kanonikom diskriminacijskom analizom za nezavisne

uzorke. Znaajnost diskriminacijske funkcije testirana su Burttletovim 2 testom.
S ciljem utvrivanja latentnih dimenzija motorikog i morfolokog prostora, matrice

interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku faktorske analize. Broj znaajnih
faktora odreen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih komponenti transformiran u
ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciju.
Kako bi se utvrdile kvantitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja

primijenjen je program MDIFF koji je kao i RTT12G napisan u matrix jeziku tako
da moe funkcionirati u SPSS okruenju.. MDIFF je osnovni progam iz ove
serije. MDIFF je Matrix verzija slinog, ali ne i istog programa DIFF, koji je
prvo bio napisan u SS jeziku, a zatim preveden, pod imenom DIFFG, na
Genstat jezik. Metodu i algoritam opisao je Momirovi i sur. (1984, 1988).
MDIFF analizira pomak centroida jednog skupa ispitanika, opisanog na
skupu kvantitativnih varijabli u dvije vremenske toke, u kosom
koordinatnom sustavu, koga tvore vektori tih varijabli i ispituje da li je taj
pomak statistiki znaajan i da li su znaajni, pomaci na svakoj pojedinoj
varijabli.

Zagrebu
Kvalitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrene su

primjenom algoritma TAMARIS. TAMARIS je Matrix verzija GENSTAT programa
TAMARIS koga su napisali Momirovic, Prot i Ambrozic (1987) za usporeivanje matrica
korelacija na jednom uzorku ispitanika opisanih nad istim skupom kvantitativnih varijabli u
dvije vremenske toke ili dvije razliite eksperimentalne ili pseudo-eksperimentalne situacije.
Program pretpostavlja da su matrice podataka konkatenirane i da su varijable oznaene na
razliit, ali usporedljiv nain.
5. REZULTATI I RASPRAVA
Redoslijed pikazivanja rezultata u skladu je sa redoslijedom postavljenih ciljava i

hipoteza pretstavljanih u treem poglavlju ove doktorske disertacije.
5.1 Metrijske karakteristike varijabli za procjenu bazinih i specifinih

motorikih te funkcionalnih sposobnosti.
Metrijske karakteristike nekih testova objavljene se u prijanjim istraivanjima

(Aubrecht, 1980,1981; Jerkovi, 1991, 1996). U veini sluajevi autori su provjeravali
deskriptivne statistike parametre (Castanga. 2003, 2004, 2006; Drust, 1998, 2000, Eklom,
1986). Detaljna analiza metriskih karakteristika do sada nije napravljena na reprezentativnom
uzorku vrhunskih nogometaa. Jerkovi je 1986. analizirao metrijske karakteristike testova
(MAGSL i MAG90T) koje su dobivene na uzorku studenat Fakulteta za fiziku kulturu.
Markovi je 2004 anlizirao metrijske karakteristike Boscovih testova SJ i CM na uzorku od
150 studenata Kineziolokog fakulteta. Jedan i drugi autor u svom istraivanju primjenili su
prigodni uzorak. U ovom radu primjenje je reprezentativni uzorak. Svi nogometai (njih 312)
Prve Hrvatske nogometne lige i svi klubovi (njih 12) inili su uzorak ispitanika. Ispitanici su u
uzorak izabrani prema sljedeim kriterijima :

Zagrebu
1. igrai sa odigranih minimalno 20 utakmica u proloj sezoni (bilo prijateljskih ili

prvenstvenih);
2. sudjelovanje na barem 75% treninga u proloj sezoni;
3. minimalno 7 godina nogometnog staa;
4. treniranje u klubovima kojima pripreme poinju sredinom 7 mjeseca, istraivanje e
obuhvatiti igrae iz onih klubova ije pripreme poinju u razmaku od 10 dana;
5. klubovi unutar kojih pripremni period traje minimalno 6 tjedana;
250 nogometaa juniora (U-19) uvrteno je u uzorak. Od 250 testirnih nogmetaa samo je njih
152 nakon testiranja, na poetku i na kraju provoenja eksperimentalnog plana i programa
imalo rezultate na svim testovima primjenjenim u ovoj doktorskoj disertaciji.
Veliko rasipanje uzorka uobiajeno je za nogomet iz nekoliko razloga:
1. veliki broj igaa koji se na probnom roku tijekom priprema ne uspjeva izboriti za
ulazak u prvu momad;
2. veliki broj ozljeda do kojih dolazi tijekom pripremnog razdoblja;
3. igrai koji promjene klub zbog traenja boljih uvjeta treninga te boljeg poloaja unutar
momadi;
4. igrai koji promjene klub jer ve kao juniori potpiu profesionalne ugovore za neku
seniorsku momad;
S obzirom na specifine zadae koje igrai imaju, a odnose se na linije (napada, veznog
reda i obrane), promatrane su razlike igraa po linijama unutar analize deskriptivnih
parametara i metrijskih karakteristika testova. Uz promatranje razlika rezultata po linijama
rezultati nogometaa na testovima su rangirani u pet razreda, s intervalima koje ini svaki
razred. Tako rangirani podaci trenerima omoguili su trenerima da usporede rezultate svojih
igraa sa rezultatima vrhunskih Hrvatskih nogometaa juniora (U-19).

Zagrebu
5.1.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa agilnost

93639 (MAG9OK)
Test MAG9OK preuzet je iz tenisa (http://www.itftennis.com), a u sklopu testiranja

nogometaa primjenjuje se u sklopu baterije testova za testiranje nogometaa Sportskog
dijagnostikog centra, Kineziolokog fakulteta u Zagrebu. Prosjeni rezultati estica testa
pokazuju minimalne razlike, koje od prve estice do ukupnog rezultata u testu variraju 0,02
decimale (Tablica 21.). Male razlike od prve do tree estice vidljive su i u varijabilnosti
rezultata (Range i Std.Dev.). Najvei raspon rezultata uoen je na drugoj estici testa, a iznosi
2,36 sekunde izmeu najboljeg i najloijeg rezultata. Deskriptivni parametri upuuju na
odreeni stupanj homogenosti rezultata, to je i oekivano zbog specifinosti uzorka, s
obzirom da se radi o vrhunskim hrvatskim juniorima, sportaima koji iza sebe imaju nekoliko
razina selekcije. Vugrinec u svojoj knjizi Programi rada kole nogometa (2004) objavio je
modalne vrijednosti nogometaa juniora (U-19) na testu MAG9OK u obliku jednog rezultata
na testu MAG9OK od 6,68 sekundi. Na taj nain predstavljena modalna vrijednost, bez
jasnog objanjenja o veliini uzorka i varijabilnosti rezultata, predstavlja nepotpunu
informaciju na temelju koje je teko zakljuiti kolika je vrijednost tog rezultata i u kojoj mjeri
se moe prihvatiti kako modalna vrijednost na testu MAG9OK. Rezultat od 6,68 sekundi u
prosjeku je 1 sekundu bolji od rezultata koji su ostvarili vrhunski hrvatski juniori unutar ovog
istraivanja.

Zagrebu
Slika 5.1 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG9OK i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAG9OK dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
9,5
9,0
8,5
8,0
7,5
7,0
6,5
6,0
N= 152 152 152 152
MAG9OK1_1 MAG9OK3_1
MAG9OK2_1 MAG9OK_1
Tablica 20. Deskriptivni pokazatelji estica testa agilnost 93639
Skewn Kurtos
Range Min Max Mean Std. Dev.
ess is
MAG9OK1
2,20 6,65 8,85 7,47 0,39 0,51 0,36
_1
MAG9OK2
2,36 6,54 8,90 7,45 0,40 0,72 0,45
_1
MAG9OK3
1,94 6,56 8,50 7,45 0,37 0,24 -0,21
_1
MAG9OK_
2,06 6,68 8,74 7,45 0,35 0,46 0,40
1
Tablica 21. Rang rezultata na varijabli agilnost 93639 (intervali pet razreda)
Ocjen
Intervali
e
6,79 i
5
manje
4 7,14 6,80
3 7,80 7,15
2 7,81 8,16
1 8,16 i vie
Iz tablice 21 jasno su vidljive vrijednosti rezultata postignutih na varijabli MAG9OK. Te

vrijednosti predstavljaju orjentacijske vrijednosti trenerima o uspjenosti njihovih igraa na
testu agilnost 93639.

Zagrebu
Tablica 22. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta

pouzdanosti alpha () ako jedna estica bude izbrisana.
Korelac alpha ()ako se estica

SMC
ija izbrie
MAG9OK1
,76 ,59 ,86
_1
MAG9OK2
,79 ,63 ,84
_1
MAG9OK3
,81 ,66 ,83
_1
Visoke vrijednosti koeficijenata korelacije i prosjene vrijednosti multiple korelacije (SMC)

svake estice testa s ostalima indikatori su dobre homogenosti testa (Tablica 21.). estice testa
imaju i zadovoljavajuu pouzdanost (alpha).
Slika 5.2 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli agilnost 93639
50
40
Count
30
20
10
7,00 7,50 8,00 8,50
mag9ok_1
Distribucije prosjenih rezultata u testu MAG9OK kao i vrijednosti Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,63; p>,20) pokazuju da je distribucija rezultata u testu statistiki
znaajno ne odstupa od normalne. Vidljivo je da je distribucija rezultata u testu MAG9OK
blago pozitivno asimetrina i leptokurtina.

Zagrebu
Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,012; p>,91), baziran na prosjenoj
vrijednosti (mean), ukazuje da test MAG9OK ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa
MAG9OK koja je izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,95; p<,01).
Tablica 23. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost 93639

(MAG9OK) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).
Mjere reprezentativnosti testa

psi psi1 psi2 psi3 psi4 psi5
,917 ,910 ,955 ,750 ,717 ,978
Mjere pouzdanosti dobiveni sumacijom
lambda1 lambda2 lambda3 lambda6 lambda61
,596 ,943 ,894 ,850 ,929
Mjere pouzdanosti komponentnog modela
mi1 beta1 beta beta2 beta6 beta61
,596 ,355 ,894 ,837 ,850 ,929
Mjere pouzdanosti image komponentnog
modela
tau gama
,724 ,851
Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog
modela
rhomin rho rhomax
,725 ,851 ,978
Mjere homogenosti testa
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,737 ,950 ,922 ,876 ,919 ,973
Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov
indeks interne valjanost testa
B H G U
MAG9OK11 ,897 ,896 ,880 ,885
MAG9OK21 ,909 ,909 ,910 ,911
MAG9OK31 ,918 ,919 ,932 ,927
Rezultati metrijskih karakteristika izraunatih pomou programa RTT12G (Momirovi i

sur., 1999) ukazuju na vrlo visoke indekse pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te
interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,89 (95%
CI = ,85 - ,91). Analiza varijance (F = 1,88; p= ,18) pokazala je da ne postoje statistiki
znaajne razlike izmeu igraa u polju (obrambeni, vezni i napadai). Inae najee razlike
izmeu igraa unutar momadi dobiju se ako u analizu uvrstimo i golmane. Golmani po
svojoj morfologiji i specifinosti zadaa koje moraju ispunjavati, uvelike odstupaju od igraa
u polju (Chin, 1994; Barii, 1996; Aziz i Chia, 2000; Casajus, 2001), to je i bio razlog da se
golmani izostave iz uzorka ispitanika.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika estica i testa

MAG9OK mogue je zakljuiti da primijenjeni protokol mjerenja MAG9OK predstavlja vrlo
pouzdan nain utvrivanja bazine sposobnosti agilnosti u frontalnim i rotacijskim
kretanjima.
5.1.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa

agilnost tranje naprijed nazad (MAGNN)
Test tranje naprijed nazad (MAGNN) izvodi se na istoj dionici kao i test agilnost
93639, razlika je u tome da nogometa ne radi okret za 1800 nego kod oznaka na 93639
metara radi promjene kretanja trei naprijed nazad. Test je konstruiran u Sportskom
dijagnostikom centru, Kineziolokog fakulteta od strane Vlatka Vuetia, ali do danas
detaljan opis deskriptivnih statistikih parametara i metrijskih karakteristika nije napravljen.
Test MAGNN zapravo je logini nastavak baterije testova agilnosti, a proizao je iz iskustva i
elje mjerilaca da oplemene bateriju testova agilnosti nogometaa. Rezultati nogometaa na
tom testu u prosjeku su 0,38 stotinki sekunde loiji od rezultata koje su postigli na testu
MAG9OK. Glavni razlog lei u kompleksnosti izvoenja promjena smjera kretanja kad
radimo okret za 1800 i kad radimo promjenu kreui se naprijed nazad. Brza promjenu smjera
i tranje prema naprijed ili prema nazad iziskuju daleko vei napor, a i koordinacijski je
sloenenija kretna struktura (Drabik, 1996; Weineck, 1999). Ipak moramo imati na umu da je
daleko ea promjena koja se izvodi rotacijskim gibanjima nego promjenama smjera naprijed
nazad (Rienzi i sur., 2000), no i jedna i druga promjena ine osnovne kretnje nogometaa sa
i bez lopte.

Zagrebu
Slika 5.3 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGNN i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAGNN dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
9,5
9,0
8,5
8,0
7,5
7,0
6,5
6,0
N= 152 152 152 152
MAGNN11 MAGNN21 MAGNN31 MAGNN_1
Tablica 24. Deskriptivni pokazatelji estica testa agilnost tranje naprijed - nazad
Rang Std. Skewn Kurtos

e Min Max Mean Dev. ess is
MAGNN1
2,40 6,68 9,08 7,87 0,46 0,38 -0,02
1
MAGNN2
2,66 6,60 9,26 7,82 0,45 0,22 0,45
1
MAGNN3
2,31 6,67 8,98 7,78 0,45 0,39 0,42
1
MAGNN_
2,18 6,80 8,98 7,82 0,41 0,29 0,34
1
Rezultati u testu od estice do estice testa MAGNN malo variraju (razlika u standardnim
devijacijama su unutar 0,05 standardne devijacije od prve do tree estice testa MAGNN). Svi
rezultati nogometaa na testu MAGNN nalaze se unutar 2,18 sekundi to je dokaz
homogenosti rezultata. Dokaz homogenosti rezultata je i leptokurtinost distribucije.
Tablica 25. Rang rezultata na varijabli tranje naprijed - nazad (intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 7,00 i manje
4 7,40 7,01
3 7,41 8,23
2 8,24 8,63

Zagrebu
1 8,64 i vie

Zagrebu
Podjelom rezultata po rangovima od jedan do pet dobiveni su intervali svakog ranga.

Rezultati rangova izvedeni su zbrajanjem i oduzimanjem standardnih devijacija od prosjene
vrijednosti.


SMC
ija izbrie
MAGNN11 ,76 ,60 ,86
MAGNN21 ,76 ,60 ,86
MAGNN31 ,82 ,67 ,81
Vrijednosti koeficijenata korelacije i prosjene vrijednosti multiple korelacije (SMC) svake

estice testa s ostalima, indikatori su dobre homogenosti testa i interne valjanosti estica
(Tablica 21.). estice testa MAGNN imaju zadovoljavajuu pouzdanost u sluaju da se
estica testa izuzme iz analize (alpha).
Slika 5.4 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli agilnost tranje naprijed -
nazad
40
30
Count
20
10
7,00 7,50 8,00 8,50
magnn_1

Zagrebu
Distribucija rezultata je blago pozitivno asimetrina i leptokurtina. Vrijednosti

Kolmogorov - Smirnovljev testa (KS=0,84; p>,20) pokazuju da je distribucija rezultata u
testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance
(Levene statistic= ,60; p>,43), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test
MAGNN ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAGNN izraunata test retest
metodom vrlo je visoka (r= ,94; p<,01), to predstavlja jedan u nizu dokaza pouzdanosti testa
MAGNN.

Zagrebu
Tablica 27. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost tranje

naprijed nazad (MAGNN) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,916 ,909 ,954 ,742 ,716 ,978
,595 . ,942 ,892 ,849 ,928
,595 ,354 ,892 ,836 ,850 ,928
modela
tau gama
,724 ,850
modela
rhomin rho rhomax
,724 ,851 ,978
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,733 ,948 ,965 ,943 ,922 ,953
B H G U
MAGNN11 ,898 ,897 ,885 ,890
MAGNN21 ,898 ,898 ,885 ,891
MAGNN31 ,924 ,925 . ,945 .,938
Rezultati metrijskih karakteristika izraunatih pomou programa RTT12G (Momirovi i

sur., 1999) ukazuju na vrlo visoke indekse pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te
interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,89 (95%
CI = ,85 - ,91). Analiza varijance (F = 1,90; p= ,15) pokazala je da ne postoje statistiki
znaajne razlike izmeu igraa u polju (obrambeni, vezni i napadai). Bez obzira na injenicu
da nogometai na testu MAGNN postiu u prosjeku loije rezultate nego na testu MAG9OK,
zbog primjene drugaije kretne strukture (promjene smjera kretanja naprijed nazad), test
MAGNN ima priblino iste metrijske karakteristike (indekse pouzdanosti, homogenosti i
interne valjanosti estica kao i reprezentativnosti estica na ukupni univerzum estica za
procjenu agilnosti), kao i test MAG9OK.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika estica i testa

MAGNN mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAGNN predstavlja vrlo
pouzdan nain utvrivanja bazine sposobnosti agilnosti u frontalnim kretanjima.
5.1.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa tranje

4 x 5 metara sa promjema smjera pod 900 i 1800 (MAG4x5)
Test MAG4x5 ubraja se u standardne nogometne testove koji se u sklopu kampa HNS-a
primjenjuje zadnjih 5 godina. Po latentnoj strukturi agilnosti (Markovi i sur., 2003) test se
primjenjuje s ciljem procjene agilnosti u frontalnim kretnjama s promjenom smjera po 90 0 i
1800. Test MAG4x5 pokazuje sline karakteristike kao i testovi MAG9OK i MAGNN po
pitanju varijabiliteta rezultata i razlika prosjenih vrijednosti od prve do tree estice testa.
Vidljivo je iz grafikog prikaza (slika 5.5) da prva estica ima najveu varijancu, dok su
varijance druge i tree estice testa priblino jednaka. Modalne vrijednosti rezultata
(Vugrinec, 2004) juniora na testu MAG4x5 je 5,41 sekundi, to je u prosjeku pola sekunde
bolje rezultat od onog kojeg su postigli juniori unutar uzorka nogometaa uvrtenih u ovo
istraivanje. Razloga zato su rezultati koje je objavio Vugrinec, 2004 u testovima MAG9OK
i MAG4x5 bolji od rezultata koji postiu juniori unutar ovog istraivanja je nekoliko:
1. Mjerenje je provedeno topericom s obzirom na to rezultati su uvelike zasieni

pogrekom mjerilaca, za razliku od naina mjerenja koje se provodilo u sklopu ovog
istraivanja (mjerenje vremena sa foto - elijama). Taj nain mjerenja je pouzdaniji od
primjene toperice, s obzirom da autor nije naveo podatak da li je testiranje provodilo
vie mjerilaca po jednom testu ili samo jedan. Ne moemo tvrditi da li je pogreka
sistemska ili nesistemska.
2. Iz ovako prezentiranih podataka ne moemo zakljuiti da li su prezentirani podaci
testa prosjeni, najbolji ili najloiji tj. kojem ragu pripadaju.

Zagrebu
Sve navedeno samo je jedan u nizu dokaza zato je za svaki test potrebno objaviti
deskriptivne statistike parametre i metrijske karakteristike testa, jer jedino na taj nain
moemo imati potpunu sliku o vanosti i informativnosti objavljenog rezultata.
Slika 5.5 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG4x5 i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAG4x5 dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja.
7,5
7,0
6,5
6,0
5,5
5,0
4,5
N= 152 152 152 152
MAG4X511 MAG4X512 MAG4X513 MAG4X5_1
Tablica 28. Deskriptivni pokazatelji estica testa agilnost tranje 4 x 5 metara sa promjenom
pravca pod 900 i 1800.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAG4x51
1,94 5,20 7,14 6,02 0,39 0,37 -0,24
1
MAG4x52
1,70 5,11 6,81 5,94 0,36 0,49 -0,22
1
MAG4x53
1,71 5,07 6,78 5,94 0,36 0,30 -0,41
1
MAG4x5_
1,63 5,14 6,77 5,97 0,36 0,34 -0,54
1
Za razliku od predhodna dva testa MAG9OK i MAGNN, test MAG4x5 ima vei
varijabilitet rezultata (Tablica 28), to je i oekivano zbog kompleksnosti testa.

Zagrebu
Tablica 29. Rang rezultata na varijabli tranje 4 x 5 metara sa promjenom pravca pod 90 0 i
1800.
Ocjene Intervali
5 5,25 i manje
4 5,60 5,24
3 5,61 6,33
2 6,34 6,69
1 6,70 i vie
Kad pogledamo interavle, pet rangova rezultata (gdje jedan predstavlja najloiji
rezultat), rezltat od 5,41 sekunde na testu MAG4x5 (Vugrinec, 2004) dobio bi ocjenu etiri.


SMC
ija izbrie
MAG4x51
,89 ,79 ,95
1
MAG4x52
,92 ,85 ,92
1
MAG4x53
,91 ,84 ,93
1
Test MAG4x5 ima vee vrijednosti koeficijenta korelacije i koeficijenta multiple

korelacije od testova MAG9OK i MAGNN. Vee vrijednosti koeficijenta korelacije i
koeficijenta multiple korelacije indikatori su vee vrijednosti indeksa homogenosti i
pouzdanost to je vidljivo iz vrijednosti pouzdanosti estica testa (Tablica 30.).

Zagrebu
Slika 5.6 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli agilnosti tranje 4 x 5 metara
sa promjenom pravca pod 900 i 1800.
50
40
30
Count
20
10
5,20 5,60 6,00 6,40
mag4x5_1
Vrijednosti Kurtozisa ukazuju, da je distribucija platikurtina, to je jo jedan dokaz o

poveanoj varijabilnosti testa. Distribucija rezultata je i blago pozitivno asimetrina.
Vrijednosti Kolmogorov - Smirnovljev testa (KS=0,12; p>,20) pokazuju da distribucija
rezultata u testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti
varijance (Levene statistic= ,47; p>,49), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da
test MAG4x5 ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAG4x5 izraunata test retest
metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01), to je jo jedan u nizu dokaza pouzdanosti testa
MAG4x5.

Zagrebu
Tablica 31. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnosti tranje 4 x 5

metara sa promjenom pravca pod 900 i 1800 (MAG4x5) dobivene pomou programa RTT12G
(Momirovi i sur., 1999).

,984 ,984 ,992 ,740 ,882 ,996
,638 ,978 ,958 , 939 ,972
,638 ,408 ,958 ,869 ,939 ,972
modela
tau gama
,884 ,939
modela
rhomin rho rhomax
,885 ,941 ,996
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,883 ,980 ,980 ,970 ,960 ,980
B H G U
MAG4x511 ,952 ,951 ,937 ,941
MAG4x521 ,966 ,966 ,974 ,972
MAG4x531 ,963 ,963 ,966 ,966
Rezultati metrijskih karakteristika izraunatih pomou programa RTT12G

(Momirovi i sur., 1999) ukazuju na visoke indekse pouzdanosti, homogenosti,
reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Test MAG4x5 je primjereniji test za testiranje
agilnosti u nogometu od prethodna dva testa to se tie metrijskih karakteristika testa.
Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je visok i iznosi ,95 (95% CI = ,92 - ,96). Analiza
varijance (F = 1,75; p= ,17) pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu
igraa u polju (obrambeni, vezni i napadai) na testu MAG4x5.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika estica i

testa MAG4x5 mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG4x5 predstavlja
vrlo pouzdan nain utvrivanja bazine sposobnosti agilnosti u frontalnim kretanjima sa
promjenama smjera pod 900 i 1800.

slalom (MAGSLT)
Za razliku od prethodno analizirana tri testa za procjenu agilnosti (koordinacije

nogometaa) za test MAGSLT postoje objavljeni deskriptivni statistiki parameti (Vugrinec,
2004) i metrijske karakteristike u sklopu doktorske dizertacije pod naslovom Relacije izmeu
antropometetrijskih, dinamometrijskih i specifinih motorikih dimenzija i uspjeha u
nogometnoj igri (Jerkovi, 1986). Prosjene vrijednosti rezultata nogometaa u sklopu ovog
istraivanja iznose 7,76 sekundi. Vugrinec, (2004) objavio je rezultate testa MAGSLT 7,99
sekundi, a rezultati koje su na testu postigli studenti Fakulteta za fiziku kulturu njih 172
(Jerkovi, 1986) iznose u prosjeku 7,89 sekundi. Ali ako pogledamo raspon rezultata (R =
5,23) na testu koji je dobiven na populaciji studenata i raspon rezultata (R = 3,20) vidljivo je
da rezultati nogometaa manje variraju, to je i oekivano jer se radi o homogenoj skupini
kako po sposobnosti tako i po dobi jer su svi ispitanici unutar 6 mjeseci starosne dobi. Zato
kad provodimo istraivanje, a uzorak je sastavljen od studenata Kineziolokog fakulteta, koji
su po svojim motorikim, morfolokim i funkcionalnim karakteristikama, najblii populaciji
vrhunskih sportaa ( Momirovi i sur., 1987), moramo biti oprezni jer rezultati dobiveni na
tom uzorku mogu biti samo indikacija realnog stanja u vrhunskom sportu, a nikako vrsti
dokaz o postojanju neke pojave ili nekog efekta.

Zagrebu
Slika 5.7 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSLT i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAGSLT dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
11
10
5
N= 152 152 152 152
MAGSLT11 MAGSLT21 MAGSLT31 MAGSLT_1
Tablica 32. Deskriptivni pokazatelji estica testa agilnost slalom tranje

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAGSLT11 3,55 6,39 9,94 7,88 0,79 0,45 -0,49
MAGSLT21 3,36 6,06 9,42 7,69 0,77 -0,01 -0,90
MAGSLT31 3,23 6,27 9,50 7,71 0,80 0,02 -0,99
MAGSLT_1 3,20 6,24 9,44 7,76 0,75 0,06 -0,97
Najbolje rezultate u testu nogometai ostvaruju na drugoj estici testa, dok prva estica
testa ima najvei raspon, to je oekivano zbog kompleksnosti zadatka MAGSLT.
Tablica 33. Rang rezultata na varijabli agilnost slalom tranje (intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 6,25 i manje
4 7,00 6,26
3 7,01 8,51
2 8,52 9,26
1 9,27 i vie

Zagrebu


SMC
ija izbrie
MAGSLT11 ,88 ,78 ,97
MAGSLT21 ,93 ,90 ,93
MAGSLT31 ,94 ,91 ,92
Test MAGSLT ima visoke koeficijente pouzdanosti kao i visoke vrijednosti koeficijenta
korelacije estica testa i koeficijenata multiple korelacije.
Slika 5.8 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli agilnost tranje slalom
30
20
Count
10
0
7,00 8,00 9,00
magslt_1
Vrijednosti Kurtozisa ukazuju da je distribucija blago platikurtina i blago pozitivno

asimetrina. Vrijednosti Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p>,053) pokazuju da
distribucija rezultata u testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test
homogenosti varijance (Levene statistic= ,29; p>,74), baziran na prosjenoj vrijednosti
(mean), ukazuje da test MAGSLT ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAGSLT
izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01), to je dokaz pouzdanosti testa
MAGSLT.

Zagrebu
Tablica 35. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnosti tranje slalom
(MAGSLT) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,990 ,990 ,996 ,704 ,915 ,998
,642 ,981 ,963 ,952 ,976
,642 ,412 ,963 ,872 ,953 ,976
modela
tau gama
,916 ,954
modela
rhomin rho rhomax
,922 ,960 ,998
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,897 ,986 ,976 ,945 ,953 ,921
B H G U
MAGSLT11 ,948 ,947 ,912 ,918
MAGSLT21 ,972 ,972 ,981 ,982
MAGSLT31 ,976 ,977 ,989 ,986
Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na visoke indekse pouzdanosti, homogenosti,

reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa vrlo je
visok i iznosi ,96 (95% CI = ,95 - ,97). Analiza varijance (F = 2,53; p= ,11) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAGSLT
Na temelju analize deskriptivnih parametara, analize metrijskih karakteristika

estica i testa MAGSLT mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja magstl
predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja bazine sposobnosti agilnosti u frontalnim
kretanjima.

Zagrebu

s promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90T)
Test za procjenu agilnosti ili koordinacije nogometaa po miljenju nekih autora

(Ostoji, 2000,2003; Puga i sur., 1993; Tuilty, 1993) predstavlja kompleksnu kretnu strukturu.
Po miljenju autora test MAG90T jedan je od zahtjevnijih testova agilnosti koji je primjenjen
u sklopu ovog istraivanja. Zbog estih promjena pravca kretanja test od igraa zahtjeva
visoku razinu koncentracije. Rezultati deskriptivnih parametara (Tablica 36.) variraju od prve
do tree estice. Varijabilitet rezultata vei je nego kod prethodna etri testa agilnosti. S
obzirom na raspon rezultata prve estice testa MAG90T od 3,64 sekunde autor je miljenja da
je na ovom testu potrebno uvesti jo jedan probni pokuaj, kako bi efekt uenja sveli na
minimum. Rezultati testa MAG90T (test se u literaturi moe nai i pod ifrom snbtpp)
dobiveni na populaciji studenata (FFK) u prosjeku iznose 8,41 sekundu (Jerkovi, 1986).
Rezultati studenata su u prosjeku jednu standardnu devijaciju loiji od rezultata vrhunskih
hvatskih juniora (0,64 sekunde).
Slika 5.9 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG90T i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAG90T dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
10
5
N= 152 152 152 152
MAG90T11 MAG90T21 MAG90T31 MAG90T_1

Zagrebu
Tablica 36. Deskriptivni pokazatelji estica testa agilnost tranje s promjenom pravca pod
900.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAG90T1
3,64 6,00 9,64 7,85 0,71 0,00 -0,20
1
MAG90T2
3,25 6,20 9,45 7,72 0,66 0,14 -0,39
1
MAG90T3
2,88 6,20 9,08 7,76 0,64 -0,14 -0,40
1
MAG90T_
3,06 6,20 9,26 7,78 0,64 0,01 -0,41
1
Kad usporedimo raspon rezultata studenata (R=6,59) i raspon rezultata nogometaa (U-
19 u sezoni 2006/07, R= 3,06), moemo zakljuiti da jepopulacija studenata heterogenija
skupina od populacije vrhunskih nogometaa.
Tablica 37. Rang rezultata na varijabli agilnost, tranje slalom (intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 6,49 i manje
4 7,13 6,50
3 7,14 8,42
2 8,43 9,06
1 9,07 i vie
Usporeujui ocjene koje bi u prosjeku na ovom testu ostvarili studenti sa ocjenama

nogometaa, zakljuujemo sa su nogometai u prosjeku za jednu ocjenu bolji od studenata.


SMC
ija izbrie
MAG90T1
,87 ,78 ,94
1
MAG90T2
,88 ,80 ,93
1
MAG90T3
,92 ,86 ,90
1

Zagrebu
Test MAG90T ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kao i

koeficijente multple korelacije svake estice testa sa ostale dvije estice. Pouzdanost estica
vrlo je visoka i kree se u intervalu od ,90 do ,94.

Zagrebu
Slika 5.10 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli agilnosti tranje s

promjenom pravca pod 900.
40
30
Count
20
10
7,00 8,00 9,00
mag90t_1
Distribucija je blago platikurtina i blago pozitivno asimetrina. Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,09; p>,98) pokazuju kako distribucija rezultata u testu statistiki
znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,13;
p>,27), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MAG90T ima homogenu
varijancu. Pouzdanost testa MAG90T izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,96;
p<,01).

Zagrebu
Tablica 39 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa agilnost tranje s

promjenom smjera pod pravim kutom (MAG90T) dobivene pomou programa RTT12G

,981 ,981 ,991 ,714 ,874 ,996
,659 ,979 ,977 ,988 ,823
,634 ,975 ,951 ,933 ,968 ,979
Mjere pouzdanosti image komponentnog modela
tau gama
,876 ,934
Mjere pouzdanosti Harrisovog komponentnog modela
rhomin rho rhomax
,877 ,936 ,996
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,867 ,976 ,954 ,967 ,932 ,921
Burtov, Hotellingov, Guttmanov i Harrisov indeks interne
valjanost testa
B H G U
MAG90T11 ,944 ,944 ,927 ,933
MAG90T21 ,950 ,950 ,944 ,949
MAG90T31 ,969 ,970 ,984 ,978

visok i iznosi ,94 (95% CI = ,93 - ,96). Analiza varijance (F = ,30; p= ,76) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAG90T.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika

estica i testa MAG90T mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG90T
predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja bazine sposobnosti agilnosti u frontalnim
kretanjima s promjenama smjera pod 900. Zbog raspona rezultata prve estice koja ima vee
mjere varijabiliteta, autor predlae poveanje broje probnih pokuaja na dva. Na taj nain bi
se prva estica u svojoj varijanci pribliila ostalim esticama testa MAG90T.
5.1.6 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika specifinog

nogometnog testa brzina voenja lopte slalom (MAGSLV)
Test MAGSLV uz testove MAG90V, mBV30M i test MESBL predstavlja jedan od etiri
specifina nogometna testa koja su primjenjena u sklopu ovog istraivanja. U sklopu sva tri
testa primjenjuje se jedna od tehnika voenja lopte. Pod voenjem lopte podrazumijeva se
guranje lopte po zemlji odreenim djelom stopala (tehnika voenja lopte sredinom, vanjskim i
unutarnjim djelom hrpta stopala). Za razliku od bazinih testova agilnosti specifini test
MAGSLV ukazuju na daleko veu varijabilnost podataka (Tablica 40). Usporedimo li te
rezultate se rezultatima studenata (Jerkovi, 1986) na testu MAGSLV primjeujemo da je
njihov varijabilitet trostruko vei. Raspon rezultata se smanjuje od prve do tree estice testa,
ukazujui na efekte procesa motorikog uenja, to je ujedno i razlog zato autor predlae dva
probna pokuaja prije poetka testianja (MAGSLV). Na treoj estici testa dolo je do
smanjenja pozitivne asimetrije distribucije.

Zagrebu
Slika 5.11 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSLV i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAGSLV dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
16
14
12
10
6
N= 152 152 152 152
MAGSLV11 MAGSLV21 MAGSLV31 MAGSLV_1
Tablica 40. Deskriptivni pokazatelji estica specifinog testa agilnosti brzina voenje lopte
slalom

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAGSLV1
5,54 9,07 14,61 11,13 1,24 0,50 -0,40
1
MAGSLV2
5,84 8,56 14,40 10,93 1,24 0,48 -0,37
1
MAGSLV3
5,93 7,98 13,91 10,89 1,21 0,31 -0,54
1
MAGSLV_1 4,84 8,98 13,82 10,98 1,17 0,41 -0,73
Tablica 41. Rang rezultata na varijabli brzina voenje lopte slalom (intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 8,63 i manje
4 9,80 8,64
3 9,81 12,15
2 12,16 13,32
1 13,33 i vie

Zagrebu
Usporeujui ocjene koje bi u prosjeku na ovom testu ostvarili studenti sa ocjenama

nogometaa, zakljuujemo da su nogometai u prosjeku za dvije ocjene bolji od studenata.
Tablica 42 Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta


SMC
ija izbrie
MAGSLV11 ,85 ,79 ,94
MAGSLV21 ,85 ,78 ,93
MAGSLV31 ,93 ,88 ,88
Test MAGSLV ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kao i

Slika 5.12 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli brzina voenja lopte slalom
(MAGSLV).
30
Count
20
10
0
9,00 10,00 11,00 12,00 13,00
magslv_1

Zagrebu
Distribucija je blago platikurtina i blago pozitivno asimetrina. Kolmogorov -

Smirnovljev test (KS=0,08; p>,20) pokazuju da distribucija rezultata u testu statistiki
znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,93;
p>,39), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MAGSLV ima homogenu
varijancu. Pouzdanost testa MAGSLV izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,92;
p<,01).
Tablica 43 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti specifinog testa brzina

voenja lopte slalom (MAGSLV) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,980 ,980 ,990 ,661 ,879 ,996
,658 ,973 ,973 ,986 ,880
,631 ,399 ,947 ,864 ,934 ,965
tau gama
,881 ,935
rhomin rho rhomax
,882 ,939 ,996
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,856 ,973 957 ,964 ,944 ,975
valjanost testa
B H G U
MAG90T11 ,937 ,937 ,916 ,925
MAG90T21 ,942 ,941 ,929 ,938
MAG90T31 ,973 ,974 ,992 ,984

postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAGSLV.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika

estica i testa MAGSLV mogue je zakljuiti da primijenjeni protokol mjerenja MAGSLV
predstavlja vrlo pouzdan nain procjene specifine koordinacije nogometaa, s naglaskom na
agilnost u uvjetima jednostavnih i frontalnih kretanja (Markovi i sur., 2003). Zbog raspona
rezultata prve estice koja ima vee mjere varijabiliteta, autor predlae poveanje broja
probnih pokuaja na dva. Na taj nain bi se prva estica u svojoj varijanci pribliila ostalim
esticama testa MAGSLV.
5.1.7 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika specifinog

nogometnog testa voenje lopte s promjenom pravca pod pravim kutom
(MAG90V)
Poslijednji test iz baterije za procjenu agilnosti (MAG90V). Test spada u skupinu

specifinih nogometnih testova. Za razliku od testa MAGSLV tijekom kojeg se lopta
dominantno vodi unutarnjom stranom stopala tijekom testa MAG90V do izraaja dolaze sve
tehnike voenja lopte (tehnika voenja lopte, unutarnjom, vanjskom stranom stopala i tehnika
voenja lopte sredinom hrpta stopala). S obzirom na kompleksnost testa i koliinu informacija
koje dobivamo iz testa, test moe posluiti u procesu orijentacije kao i u procesu selekcije
nogometaa, jer se test provodi u svrhu procjene agilnosti (koordinacije nogometaa), s
naglaskom na agilnost u frontalnim kretnjama s promjenama smjera pod 90 0. Takoer test je
dobar pokazatelj usvojenosti motorikog znanja tehnika voenja lopte.

Zagrebu
Slika 5.13 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAG90V i prikaz ukupnog
rezultata u testu MAG90V dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
13
12
11
10
7
N= 152 152 152 152
MAG90V11 MAG90V21 MAG90V31 MAG90V_1
Tablica 44. Deskriptivni pokazatelji estica specifinog testa agilnosti voenja lopte s
promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90V).

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAG90V1
3,92 8,08 12,00 10,01 0,75 0,05 0,19
1
MAG90V2
3,45 8,09 11,54 9,85 0,70 0,11 -0,32
1
MAG90V3
3,40 8,10 11,50 9,80 0,66 -0,15 -0,29
1
MAG90V_
3,43 8,09 11,52 9,89 0,63 -0,15 -0,04
1
Test MAG90V ima manji varijabilitet rezultata od testa MAGSLV. Jedan od razloga
tomu je nain voenja; kod testa MAGSLV nogometai da bi bili uspjeni moraju voditi loptu
dominantno unutarnjom stranom stopala, a da pri tome centar teita tijela to manje varira po
vrtikalnoj osi. S obzirom na individualne mogunosti i preferiranje voenja dominantnom
nogom test MAGSLV nogometae koji nisu tehniki dobro pripremljeni stavlja u nii rang,
dok kod testa MAG90V nogometa moe kombinirati kako e voditi loptu i na taj nain
kompenzirati tehnike nedostatke (voenje lopte ravnomjerno lijevom i desnom nogom).

Zagrebu
Tablica 45. Rang rezultata na varijabli voenje lopte s promjenom pravca pod pravim kutom
(intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 8,63 i manje
4 9,25 8,64
3 9,26 10,52
2 10,53 11,15
1 11,16 i vie


SMC
ija izbrie
MAG90V1
,70 ,52 ,87
1
MAG90V2
,75 ,52 ,82
1
MAG90V3
,82 ,68 ,76
1
Test MAG90V ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kao i

kree se u intervalu od ,76 do ,87.
Slika 5.14 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli voenje lopte s promjenom
pravca pod pravim kutom (MAG90V).
40
30
Count
20
10
9,00 10,00 11,00
mag90v_1

Zagrebu
Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,04; p>,20) pokazuju da distribucija rezultata u

testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance
(Levene statistic= ,24; p>,78), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test
MAG90V ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MAG90V izraunata test retest
metodom vrlo je visoka (r= ,93; p<,01).
Tablica 47 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti specifinog testa brzina

voenja lopte slalom (MAG90V) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).
,904 ,894 ,946 ,713 ,701 ,976
,585 ,933 ,878 ,837 ,918
,585 ,343 ,878 ,828 ,839 ,919
tau gama
,711 ,841
rhomin rho rhomax
,713 ,844 ,976
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,705 ,941 ,958 ,932 ,911 ,963
valjanost testa
B H G U
MAG90V11 ,870 ,866 ,825 ,836
MAG90V21 ,893 ,894 ,889 ,898
MAG90V31 ,926 ,929 ,959 ,948
Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na zadovoljavajue indekse pouzdanosti,

homogenosti, reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije
testa vrlo je visok i iznosi ,87 (95% CI = ,83 - ,90). Analiza varijance (F = 1,95; p= ,08)
pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAG90V.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika estica i

testa MAG90V mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja MAG90V
predstavlja vrlo pouzdan nain procjenu koordinacije nogometaa, s naglaskom na agilnost u
frontalnim kretnjama do 900. Test moe posluiti u procesu orijentacije i procesu selekcije
nogometaa.
5.2.1 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa sprint na

30 metara (SP30M)
Jedna od najbitnijih karakteristika nogometaa je sprinterska sposobnost. Ako uzmemo u

obzir da nogometai (seniori) sprintaju svakih 90 sekundi (Stroyer i sur., 2004) te da tijekom
utakmice sprintajui prijeu u prosjeku 500-600 metara (Stolen i sur., 2005) moemo uvidjeti
vanost sprinterskih sposobnosti za uspjeh u nogometu. U nogometu 90% svih sprinterskih
radnji obuhvaa kratke sprinteve (SP5M i SP10M), a sprintevi preko 30 metara su rijetki i
ine 1% svih sprinterskih akcija (Verheije, 1997; Bangsbo, 1994, 1996; Reilly i Thomas,
1976). U sklopu ovog istraivanja testirana je sprinterska sposobnost, sprint na 30 metara, sa
prolazima na 5, 10 i 20 metara. S obzirom na to metrijske karakteristike testa su provjerene za
sprint na 30 metara. Za prolaze na 5, 10 i 20 metara analizirani su deskriptivni statistiki
parametri i odreeni rangovi sa pripadajuim intervalima.

Zagrebu
Slika 5.15 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable SP30M i prikaz ukupnog
rezultata u testu SP30M dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
5,2
5,0
4,8
4,6
4,4
4,2
4,0
3,8
N= 152 152 152 152
SP30M1 SP30M2 SP30M3 SP30_1
Tablica 48. Deskriptivni pokazatelji estica sprint na 30 metara (SP30M) sa prolazima na 5,

10 i 20 metara.

Min Max Mean
e Dev. ess is
SP30M1 0,91 4,09 5,00 4,52 0,21 0,08 -0,59
SP30M2 1,10 3,93 5,03 4,52 0,21 -0,01 -0,29
SP30M3 0,88 4,10 4,98 4,51 0,19 -0,09 -0,50
SP30M_1 0,85 4,09 4,94 4,52 0,18 0,13 -0,58
SP5M_1 0,54 1,14 1,68 1,43 0,12 -0,38 -0,34
SP10M_1 0,73 1,82 2,55 2,14 0,15 0,49 -0,08
SP20M_1 0,63 3,04 3,67 3,36 0,13 -0,14 -0,54
Varijable za procjenu sprinterskih sposobnosti nogometaa imaju manju varijancu od

varijabli za procjenu agilnosti, jer test za procjenu bazine sposobnosti eksplozivne snage tipa
sprinta ima jednostavniju faktorsku strukturu od testova za procjenu agilnosti (tzv. testovi za
procjenu koordinacije nogometaa).

Zagrebu
Tablica 49. Rang rezultata na varijabli sprint na 30 metara s prolazima na 5, 10 i 20 metara

Intervali Intervali Intervali Intervali

Ocjene
SP30M SP20M SP10M SP5M
5 4,14 i manje 3,09 i manje 1,83 i manje 1,20 i manje
4 4,33 4,15 3,23 3,10 1,98 1,84 1,32 1,21
3 4,34 4,70 3,26 3,49 2,29 1,99 1,55 1,33
2 4,71 4,88 3,50 3,62 2,30 2,44 1,56 1,67
1 4,89 i vie 3,63 i vie 2,45 i vie 1,68 i vie
U dostupnoj literaturi najmanji je broj radova, koji prouava sprinterske sposobnosti

nogometaa, testirajui sprint na pet metara (Gorostiaga i sur., 2004; Kollath i Quade, 1993).
Rezultati panjolskih juniora (Gorostiaga i sur., 2004) u prosjeku su bolji od Hrvatskih
juniora za 20 stotinki sekunde. Sprinteske sposobnosti na pet metara nogometai ispoljavaju
kad se ele osloboditi obrambenih igraa, kako bi bili u stanju uspjeno dodati loptu ili uputiti
udarac prema golu. Sprint na deset metara spada u najee testirane sposobnosti nogometaa.
Kad usporedimo rezultate hrvatskih juniora sa rezultatima juniora koji su objavljeni u
literaturi (Chamari i sur., 2004; Helgerud i sur.,2001; Macmillan i sur., 2005) vidimo da su
nai juniri u prosjeku jednako dobri u sprinterskim akcijama kao i juniori Senegala, Tunisa,
Norveke i kotske. Rezultati hrvatskih juniora na testovima sprint na dvadeset i trideset
metara u prosjeku su jednaki kako i rezultati vrhunskih svjetskih juniora. Na testovima za
prosjenu eksplozivne snage tipa sprinta (Vugrinec, 2005), rezultati hrvatskih junira u razini su
rezultata hrvatskih seniora na.


SMC
ija izbrie
SP30M1 ,75 ,58 ,80
SP30M2 ,73 ,53 ,83
SP30M3 ,75 ,57 ,80

Zagrebu
Test SP30M ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kao i

Slika 5.16 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli sprint na 30 metara sa

prolazima na 5, 10 i 20 metara.
40
30
Count
20
10
4,20 4,40 4,60 4,80
sp30_1

testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno
asimetrina i platikurtina. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,09; p>,40),
baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test SP30M ima homogenu varijancu.
Pouzdanost testa SP30M izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,93; p<,01).

Zagrebu
Tablica 51 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa sprint na 30 metara

(SP30M) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,904 ,894 ,946 ,713 ,701 ,976
,585 ,933 ,878 ,837 ,918
,585 ,343 ,878 ,828 ,839 ,919
tau gama
,711 ,841
rhomin rho rhomax
,713 ,844 ,976
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,705 ,941 ,958 ,932 ,911 ,963
valjanost testa
B H G U
SP30M1 ,870 ,866 ,825 ,836
SP30M2 ,893 ,894 ,889 ,898
SP30M3 ,926 ,929 ,959 ,948

testa iznosi ,86 (95% CI = ,82 - ,90). Analiza varijance (F = 1,08; p= ,34) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAGSLV.
Na temelju analize deskriptivnih parametara te analize metrijskih karakteristika estica

testa SP30M, mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo
pouzdan nain za procjenu eksplozivne snage tipa sprinta kod nogometaa. S obzirom na
varijabilnost rezultata unutar druge estice testa autor predlae poveanje pauze izmeu
ponavljanja sa minutu i trideset sekundi na dvije minute.

Zagrebu
5.2.2 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa brzina

voenja na 30 metara (BV30M)
Test, brzina voenja na trideset metara, konstruiran je za potrebe ovog istraivanja. Do

sad je u literaturi bio primjenjivan test brzina voenja na dvadeset metara (Jerkovi, 1986).
Test je konstruiran s ciljem procjene brzine nogometaa u specifinim uvjetima, kad
nogometa mora sprintati i voditi loptu, a da mu pritom pogled bude usmjeren prema naprijed.
Dobra usvojenost tehnike voenja sredinom hrpta stopala, ali i voenje unutarnjom ili
vanjskom stranom stopla oituje se u tome da nogometa cijelo vrijeme ima loptu pod
kontrolom, da ne dolazi do prejakog ispucavanuja lopte porema napred, te da nogometa
uvijek gleda prema naprijed (prema cilju), a ne prema lopti. Za razliku od bazinog testa za
procjenu eksplozivne snage tipa sprinta, test BV30M ima veu varijancu. Isti sluaj detektiran
je i kod prethodna dva specifina nogometna testa MAGSLV i MAG90V. Kad se testirnaje
provodi u specifinim uvjetima, varijanca testa raste, tj. razlike izmeu nogometaa postaju
oitije.
Na temelju toga moemo zakljuiti da tijekom testiranja homogenih uzoraka ispitanika

vrhunskih hrvatskih nogometaa juniora bolje je primjenjivati testove specifinog karaktera
jer posjeduju bolju diskriminativnost.
Slika 5.17 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable BV30M i prikaz ukupnog
rezultata u testu BV30M dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
5,8
5,6
5,4
5,2
5,0
4,8
4,6
4,4
4,2
4,0
N= 76 76 76 76
BV30M11 BV30M21 BV30M31 BV30M_1

Zagrebu
Tablica 52. Deskriptivni pokazatelji estica testa brzina voenja na 30 metara (BV30M).

Min Max Mean
e Dev. ess is
BV30M1 1,46 4,24 5,70 4,80 0,33 0,18 -0,75
BV30M2 1,53 4,21 5,74 4,78 0,33 0,32 -0,51
BV30M3 1,61 4,21 5,82 4,79 0,32 0,18 -0,60
BV30M_1 1,49 4,25 5,74 4,79 0,30 0,18 -0,66
SP30M_1 0,85 4,09 4,94 4,52 0,18 0,13 -0,58
Usporedimo li test BV30M sa testom SP30M vidimo da su vrijednosti u prosjeku

priblino iste, unutar 17 stotinki sekunde (Tablica 52.). Na temelju toga moemo zakljuiti da
hrvatski junori (generacija 88) posjeduje dobru razinu tehnike pripremljenosti (tehnika
voenja lopte sredinom hrpta stopala).
Tablica 53. Rang rezultata na varijabli brzina voenja na trideset metara (BV30M).
Intervali
Ocjene
BV30M
5 4,18 i manje
4 4,48 4,19
3 4,49 5,09
2 5,10 5,39
1 5,40 i vie
Usporedimo li rezultate juniora Prve hrvatske nogometne lige sa rezultatima studenata

(Jerkovi, 1986) vidimo da su rezultati isti. Meutim moramo uzeti u obzi da su studenti test
izvodili na 10 metara kraoj dionici (BV20M).


SMC
ija izbrie
BV30M1 ,82 ,69 ,87
BV30M2 ,78 ,62 ,90
BV30M3 ,85 ,73 ,84

Zagrebu
Test BV30M ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kako i

Slika 5.18 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli brzina voenja na 30

metara (BV30M)
15
10
Count
0
4,40 4,60 4,80 5,00 5,20
bv30m_1

testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno
asimetrina i platikurtina. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov test homogenosti
varijance (Levene statistic= ,30; p>,74), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da
test BV30M ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa BV30M izraunata test retest

Zagrebu
Tablica 55 Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa brzina voenja na 30

metara (BV30M) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,959 ,957 ,979 ,733 ,807 ,990
,618 ,962 ,928 ,899 ,952
,618 ,382 ,928 ,854 ,899 ,952
tau gama
,811 ,899
rhomin rho rhomax
,812 ,901 ,990
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,810 ,965 ,956 ,923 ,934 ,924
valjanost testa
B H G U
BM30M1 .931 .931 .925 .929
BV30M2 .924 .923 .906 .912
BV30M3 .949 .950 .967 .961

reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent korelacije testa iznosi ,96
(95% CI = ,95 - ,97). Analiza varijance (F = 1,63; p= ,19) pokazala je da ne postoje statistiki
znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu BV30M.

testa BV30M mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo
pouzdan nain za procjenu brzine voenja na trideset metara, ali i razine usvojenosti tehnike
voenja sredinom hrpta stopala.

Zagrebu
5.2.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za

procjenu eksplozivne snage tipa udarca (MESBL)
Udarci po lopti nogom ili glavom osnovni su elementi nogometne igre. Osnovno
sredstvo s kojim se moe postii efikasnost igre. Ujedno to je i razlog zato udarac treba
ostvariti pravodobno, korisno ga uputiti, ali i najee brzo izvesti. Svi elementi nogometne
tehnike trebaju stvoriti optimalne uvjete za to efikasnije izvoenje udarca po lopti. S obzirom
na to kojim djelom stopala izvodimo udarac po lopti nogom razlikujemo: udarac hrptom
stopala (sredina, vanjski ili unutarnji dio hrpta), unutarnjom ili vanjskom stranom stopala,
vrhom stopala i petom. Sve ove vrste udaraca mogue je primjenjiti po lopti koja se kree po
zemlji ili zraku, i lopti koja miruje ili se kree (Vugrinec, 2005). Za potrebe ovog istraivanja
autor se odluio za primjenu udarca sredinom hrpta stopala. Razloga je nekoliko; udarac
sredinom hrpta stopala predstavlja najee primjenjivani udarac u nogometu (De Proft et al.,
1988; Isokawa i Lees, 1988; Lees i Noland, 1998); sa biomehanikog stajalite udarcem
sredinom hrpta stopala moemo postii najveu brzinu lopte i najmanje su razlike izmeu
igraa u razini tehnike usvojenosti udarca. Za potrebe ovog sitraivanja konstruiran je novi
test za procjenu eksplozivne snage tipa udarca, sredinom hrpta stopala sa toke jedanaesterca.
Igra je izvodio udarac po lopti prema golu sa zaletom od pet metara okomito na loptu. Snaga
udarca procjenjuje se radarom (Stalker radar gun). Udarac se izvodi desnom i ljevom nogom
tri puta u nizu. Uz procjenu snage uta paralelno se procjenjuje tehnika izvoenja i preciznost
udarca. Test preciznosti i tehnike udarca biti e interpretirani nakon analize deskriptivnih
parametara i metrijskih karakteristika testa MESBL. Paralelno e se analizirati procjena
eksplozivne snage tipa udarca lijevom (MESBLL) i desnom (MESBLD) nogom, test
preciznosti, gol est polja (mpg6p) i test tehnike sa definiranim kriterijima za svaku ocjenu od
jedan do pet. Jedini nain da se dobije jasna slika o kvaliteti udarca je sagledavanje sva tri
parametra koja su osnovna za izvoenja udarca.

Zagrebu
Slika 5.19 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MESBL i prikaz ukupnog
rezultata u testu MESBL dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa (ut lijevom
i desnom nogom).
130
120
110
100
90
80
70
60
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
MESBLD11 MESBLD31 MESBLL11 MESBLL31

MESBLD21 MESBLD_1 MESBLL21 MESBLL_1
Tablica 56. Deskriptivni pokazatelji estica testa procjena eksplozivne snage tipa udarca
(MESBL) desnom i lijevom nogom.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MESBLD1
38,60 82,10 120,70 102,76 7,38 -0,20 0,12
1
MESBLD1
38,70 83,00 121,70 102,64 7,45 -0,09 -0,17
2
MESBLD1
40,20 83,00 123,20 102,75 7,87 -0,10 -0,25
3
MESBLD_ 119,4 102,7
34,40 85,00 6,69 -0,06 -0,14
1 0 2
MESBLL11 41,90 71,80 113,70 94,80 8,47 -0,06 -0,44
MESBLL12 41,90 72,40 114,30 95,23 8,67 -0,10 -0,54
MESBLL13 41,20 74,20 115,40 95,51 9,02 -0,08 -0,65
MESBLL_ 113,2
36,70 76,57 95,18 8,15 -0,16 -0,66
1 7
Autor u dostupnoj literaturi nije uspio pronai rad unutar kojeg su odjeljenji deskriptivni
statistiki parametri nekog od testova za procjenu eksplozivne snage tipa uta.

Zagrebu
Ako usporedimo prosjene vrijednosti testa za procjenu snage uta lijevom i desnom
nogom, vidimo da nogometai imaju u prosjeku 7 km/h snaniji ut desnom nogom nego
lijevom nogom (Tablica 56.). Razlika u snazi uta predstavlja prostor za razvoj uterskih
sposobnosti nogometaa. Ako nogometa eli biti uspjean u dananjem modernom
nogometu od njega se zahtjeva da posjeduje gotovo iste sposobnosti uta lijevom i desnom
nogom.
Tablica 57. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa uta lijevom i
desnom nogom (MESBL)
Intervali Intervali
Ocjene
MESBLD MESBLL
5 116,09 i vie 111,46 i vie
4 109,40 116,10 103, 4 111,45
3 109,41 96,03 87,03 - 103,3
2 96,02 89,34 87,02 78,88
1 89,33 i manje 78,87 i manje


SMC
ija izbrie
MESBLD1
,74 ,55 ,79
1
MESBLD2
,76 ,58 ,77
1
MESBLD3
,70 ,49 ,83
1
SMC
ija izbrie
MESBLL11 ,83 ,71 ,91
MESBLL21 ,89 ,70 ,85
MESBLL31 ,82 ,80 ,91
Visoke korelacije estica testa MESBLD i MESBLL te optimalne vrijednosti

koeficijenata multiple korelacije pokazuju da jerije o testovima koji posjeduju visoku
homogenost estica. Vidljivo je da test MESBLL ima bolje indikatore homogenosti testa,
razlog je objanjen kod specifinih nogometnih tetova agilnosti (MAGSLV i MAG90V) kao i
testa sprinta (BV30M). Kod homogenih uzoraka ispitanika varijancu testa mogue je poveati
uvoenjem specifinih elemenata nogometne igre.

Zagrebu
Slika 5.20 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa udarca, desnom nogom (MESBLD)
40
30
Count
20
10
90,00 100,00 110,00
mesbld_1

testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov
test homogenosti varijance (Levene statistic= 2,30; p>,07), baziran na prosjenoj vrijednosti
(mean), ukazuje da test MESBLD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MESBLD
izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,96; p<,01).

Zagrebu

snage tipa udarca, lijevom nogom (MESBLL)
30
Count
20
10
0
80,00 90,00 100,00 110,00
mesbll_1

testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Test ima dobru diskriminativnost. Levenov
test homogenosti varijance (Levene statistic= ,01; p>,90), baziran na prosjenoj vrijednosti
(mean), ukazuje da test MESBLD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MESBLD
Usporedbom parametara distribucije testova MESBLD i MESBLL uoavamo bolje

metrijske karakteristike testa MESBLL po pitanju diskriminativnosti i homogenosti testa. Test
MESBLL ima vei koeficijente platikurtinosti distribucije. Metoda test- retest pokazala je da
test MESBLL posjeduje bolju pouzdanost.

Zagrebu
Tablica 59. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu eksplozivne

snage tipa udarca desnom nogom (MESBLD) dobiveni pomou programa RTT12G

,874 ,856 ,926 .,751 ,641 ,963
,573 ,923 ,860 ,806 ,907
,573 ,329 ,860 ,818 ,807 ,907
tau gama
,653 ,807
rhomin rho rhomax
,653 ,808 ,963
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,672 ,935 ,965 ,923 ,943 ,936
valjanost testa
B H G U
MESBLD11 ,887 ,888 ,893 ,893
MESBLD12 ,897 ,899 ,915 ,910
MESBLD13 ,867 ,864 ,840 ,846

(95% CI = ,85 - ,89). Analiza varijance (F = ,30; p= ,73) pokazala je da ne postoje statistiki
znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MESBLD.

testa MESBLD mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo
pouzdan nain za procjenu eksplozivne snage tipa udarca.

Zagrebu

snage tipa udarca lijevom nogom (MESBLL) dobiveni pomou programa RTT12G

,961 ,959 ,980 ,712 ,817 ,991
,619 ,962 ,928 ,902 ,952
,619 ,383 ,928 ,855 ,903 ,952
tau gama
,821 ,903
rhomin rho rhomax
,821 ,906 ,991
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,811 ,965 943 ,922 ,974 ,931
valjanost testa
B H G U
MESBLL11 ,983 ,717 ,847 ,837
MESBLL12 ,973 ,805 ,897 ,871
MESBLL13 ,984 ,710 ,842 ,833
Rezultati metrijskih karakteristika testa MESBLL ukazuju na visoke indekse

pouzdanosti, homogenosti, reprezentativnosti te interne valjanosti testa. Interklasni koeficijent
korelacije testa iznosi ,92 (95% CI = ,90 - ,94). Analiza varijance (F = ,36; p= ,69) pokazala je
da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MESBLL.

testa MESBLD mogue je zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo
pouzdan nain za procjenu eksplozivne snage tipa udarca.
Test za procjenu eksplozivne snage tipa uta ima zadovoljavajue deskriptivne
parametre i metrijske karakteristike, bez obzira da li se promatra test za procjenu eksplozivne
snage tipa uta sa desnom ili sa lijevom nogom (MESBLD i MESBLL). Neto bolje
parametre ima test MESBLL od testa MESBLD, jer test MESBLL ima vei varijabilitet
veu varijancu od testa MESBLD.

Zagrebu

procjenu preciznosti udarca Gol est polja (MP6P)
Novo konstruirani test preciznosti koje se izvodi paralelno sa testom za procjenu

eksplozivne snage tipa udarca i testom za procjenu tehnike udarca sredinom hrpta stopala po
lopti koja miruje i nalazi se na mjestu kaznenog udarca (jedanaesterca). Iz naziva testa
vidljivo je da je nogometni gol podijeljen na et polja, a svako polje ima svoj odreeni broj
bodova od pet za najprecizniji pogodak do jedan za najloiji pogodak. Cilj ovog testa je
utvrditi razliku u preciznosti udarca lijevom i desnom nogom. Prije nego to krenemo u
interpretaciju deskriptivnih parameara i metrijskih karakteristika testa pojasnit emo sloenost
i probleme pri testiranju preciznosti u nogometu. Preciznost je kao i fleksibilnost podreena
mehanizmu za sinergijsku regulaciju i regulaciju tonusa (Gredelj i sur., 1975). Preciznost je uz
koordinaciju jedna od najkompleksinijih sposobnosti koja ovisi o nekoliko faktora: dobro
razvijenom osjeaju za poziciju cilja, dobroj procjeni cilja te dobroj razvijenoj kontroli
gibanja (Drabik, 1996).
Slika 5.22 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MP6P i prikaz ukupnog
rezultata u testu MP6P dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa (preciznost
lijevom i desnom nogom).
0
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
MP6PL11 MP6PL31 MP6PD11 MP6PD31

MP6PL21 MP6PL_1 MP6PD21 MP6PD_1

Zagrebu
Tablica 61. Deskriptivni pokazatelji estica testa procjena eksplozivne snage tipa udarca
(MP6P) desnom i lijevom nogom.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MP6PD11 4,00 1,00 5,00 2,98 1,09 -0,09 -0,54
MP6PD 12 4,00 1,00 5,00 3,00 1,09 0,13 -0,63
MP6PD 13 4,00 1,00 5,00 3,08 1,02 -0,01 -0,25
MP6PD
3,34 1,33 4,67 3,02 0,84 -0,25 -0,32
_1
MP6PL11 3,00 1,00 4,00 2,94 0,73 -0,01 -0,85
MP6PL 12 2,00 2,00 4,00 2,93 0,68 0,09 -0,83
MP6PL 13 4,00 1,00 5,00 2,91 0,73 0,25 -0,19
MP6PL
3,33 1,33 4,67 2,92 0,45 0,28 1,30
_1
U dostupnoj literaturi postoji tek nekolicina testova koji su konstruirani s ciljem

procjene preciznosti u nogometu: pravolinijska preciznost nogom vertikalni cilj, elevaciona
preciznost nogom horizontalni cilj na 20, 25 i 30 metara, elevaciona preciznost nogom
vertikalni cilj i elevaciona preciznost glavom horizontalni cilj (Jerkovi 1986). Autor se nije
odluio ni za jedan od navedenih testova iz razloga to po miljenju nogometnih eksperata
(trenera juniora Prve hrvatske lige ) testovi nisu primjereni za primjenu u nogometnoj praksi.
Cilj koji je trenerima bitan tijekom nekog testa preciznosti je omjer preciznosti i snage uta, te
preciznosti i tehnike izvedbe udarca. Uvaavanjem njihovih sugestija konstruiran je test za
procjenu preciznosti MP6PD. Prosjena ocjena testa precinosti desnom nogom, vea je od
prosjene ocjene za procjenu preciznosti lijevom nogom za jednu desetinu ocjene. Kod testa
za procjenu preciznosti desnom nogom nogometai najbolje rezultate postiu na treoj estici
testa, dok kod testa za procjenu preciznosti lijevom nogom najbolje ocjene postiu u prosjeku
na prvoj estici. Manja varijabilnost podataka kod testa za procjenu preciznosti lijevom
nogom u odnosu na test za procjenu preciznosti udarca desnom nogom moe se objasniti
slabijom tehnikom pripremom nogometaa juniora kad se radi o izvoenju udarca lijevom
slabijom nogom. Svima ispitaicima koji su uvrteni u uzorak lijeva noga je bila slabija.

Zagrebu
Tablica 62. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa uta lijevom i
desnom nogom (MP6P)
Intervali Intervali
Ocjene
MP6PD MP6PL
5 4,71 i vie 3,83 i vie
4 3,87 4,70 3,38 3,82
3 3,86 2,18 2,47 3,37
2 2,17 1,34 2,46 2,02


SMC
ija izbrie
MP6PD11 ,54 ,29 ,57
MP6PD 12 ,52 ,27 ,59
MP6PD 13 ,47 ,23 ,65
SMC
ija izbrie
MP6PL11 ,08 ,03 ,25
MP6PL 12 ,05 ,02 ,29
MP6PL 13 ,23 ,05 ,13
Test MP6PD ima prosjene vrijednosti koeficijenata korelacije, dok su vrijednosti

koeficijenata multiple korelacije ispod prosjene, to je indikator loije homogenosti testa.
Test MP6PL ima nie vrijednosti korelacije, multiple korelacije estica od testa MP6PD.

Zagrebu
Slika 5.23 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu udarca desnom
nogom (MP6PD)
40
30
Count
20
10
2,00 3,00 4,00
mp6pd_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,12; p<,01) pokazuje kako distribucija rezultata u

testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene
statistic= 1,30; p>,12), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MP6PD ima
homogenu varijancu. Pouzdanost testa MP6PD izraunata test retest metodom je visoka
(r= ,89; p<,01).

Zagrebu
Slika 5.24 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu preciznosti

udarc, lijevom nogom (MP6PL)
60
40
Count
20
0
2,00 3,00 4,00
mp6pl_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,16; p>,01) pokazuje kako distribucija rezultata u

testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene
statistic= 1,09; p>,33), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MP6PL ima
homogenu varijancu. Pouzdanost testa MP6PL izraunata test retest metodom vrlo je visoka
(r= ,81; p<,01).

Zagrebu
Tablica 64. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu preciznosti

udarca desnom nogom (MP6PD) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,685 ,540 ,737 ,782 ,345 ,849
,466 ,818 ,699 ,609 ,799
,466 ,217 ,699 ,715 ,610 ,799
tau gama
,373 ,611
rhomin rho rhomax
,373 ,611 ,849
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,436 ,867 ,976 ,876 ,786 ,956
valjanost testa
B H G U
MP6PD11 ,805 ,811 ,827 ,823
MP6PD12 ,794 ,797 ,802 ,802
MP6PD13 ,770 ,761 ,736 ,742

testa iznosi ,69 (95% CI = ,60 - ,77). Analiza varijance (F = ,63; p= ,53) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MP6PD.

Zagrebu
Tablica 65. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu preciznost

udarca lijevom nogom (MP6PL) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,519 ,073 -,119 ,736 ,047 ,370
,148 ,399 ,222 ,183 ,481
,167 ,028 ,251 ,306 ,206 ,500
tau gama
,053 ,206
rhomin rho rhomax
,043 ,206 ,370
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,087 ,520 ,500 ,411 ,470 ,159
valjanost testa
B H G U
MP6PL11 ,593 -,461 -,592 ,589
MP6PL12 ,416 -,430 -,394 ,546
MP6PL13 ,822 ,585 -,833 ,532
Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na niske indekse pouzdanosti, homogenosti,

(95% CI = ,01 - ,41). Analiza varijance (F = ,79; p= ,45) pokazala je da ne postoje statistiki
znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MP6PL.
Test za procjenu preciznosti desnom nogom pokazao se kao test koji ima
zadovoljavajue metrijske karakteristike, dok test za procjenu preciznosti lijevom nogom
pokazao se kako test koji ima neto loije metrijske karakteristike. Potrebno je naglasiti da
testovi nemaju normalnu distribuciju rezultata (KSMP6PL=0,16; p>,01; KSMP6PD=0,12; p>,01).

Zagrebu
Tijekom analize deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova u sklopu

ovog istraivanja ve smo nekoliko puta ustvrdili da je kod vrhunskih sportaa (sportaa koji
su proli nekoliko selekcija) dolazi do kondenzacije varijance, koja negativno utjee na
svojstva distribucije. Kod testa za procjenu preciznosti lijevom nogom vidljiva je velika
homogenost rezultata (Slika 5.24), koja je nastala uslijed slabije razine tehnike
pripremljenosti tijekom izvoenja udarca sredinom hrpta stopala. Igrai su loptu dominantno
utirali u donje kutove gola (pogodak koji vrijedi tri boda) jer im je lopte najee odlazila na
vanjsku stranu hrpta stopala. Na temelju svega navedenog moemo zakljuiti da tijekom
procjene uta igrai trebaju test izvoditi dominantnom nogom, jer kod uta slabijom nogom
dolazi do ukljuivanja nekih drugih mehanizama koji utjeu na uspjeh u testu.

Zagrebu

procjenu tehnike udarca (STHST)
Za utvrivanje sposobnosti tehnike izvedbe udarca sredinom hrpta stopala nogometaa

pomou kompetentnih strunjaka izabrana je metoda procjene uspjenosti. Svaki strunjak uz
pretpostavku da poznaje svoj sport, predstavlja kvalitetni mjerni instrument. Strunjaci su bili
instruktori Hrvatskog nogometnog saveza, eksperti s najveom razinom znanja o pravilnosti
izvoenja elemenata nogometne tehnike. U dogovoru sa instruktorima formirani su kriteriji za
ocjenu uspjenosti izvoenja tehnike udarca sredinom hrpta stopala. Procjene uspjenosti
nekog sporta istraivali su mnogi autori (Trnini, 1995; Vuleta, 1997; Juki, 2001;egota,
2001; Jerkovi, 2006). Jedan od ciljeva konstruiranja ovog testa bio je utvrditi vezu izmeu
snage udarca, preciznosti udarca i tehnike izvoenja udarca sredinom hrpta stopala, jer u
dosadanjim istraivanjima autori su promatrali samo jedan od nabrojana tri imbenika, o
kojima ovisi efikasnost udarca sredinom hrpta stopala ali i bilo kojeg drugog udarca.
Slika 5.25 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable STHST i prikaz ukupnog
rezultata u testu STHST dobivenog sumacijom rezultata sve tri ocjene eksperata (eksperti su
procjenjiva li tehniku udarca lijevom i desnom nogom).
0
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
STHSTD11 STHSTD31 STHSTL11 STHSTL31

STHSTD21 STHSTD_1 STHSTL21 STHSTL_1

Zagrebu
Tablica 66. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu tehnike udarca sredinom hrpta
stopala (STHST) desnom i lijevom nogom.

Min Max Mean
e Dev. ess is
STHSTD1
4,00 1,00 5,00 3,39 0,87 -0,44 0,24
1
STHSTD2
4,00 1,00 5,00 3,47 0,88 -0,09 -0,17
1
STHSTD3
4,00 1,00 5,00 3,49 0,89 -0,22 -0,21
1
STHSTD_
3,33 1,67 5,00 3,45 0,71 -0,06 -0,63
1
STHSTL11 3,00 1,00 4,00 2,84 0,85 -0,21 -0,72
STHSTL21 4,00 1,00 5,00 3,07 0,84 0,01 -0,32
STHSTL31 4,00 1,00 5,00 3,04 0,84 -0,01 0,27
STHSTL_
3,00 1,67 4,67 2,98 0,66 0,18 -0,45
1
Nogometaima najvee ocjene na testu za ocjenu tehnike udarca desnom nogom daje
trei ekspert (Tablica 66.). Kod ocjene tehnike udarca lijevom nogom situacija je drugaija, u
prosjeku najvee ocjene nogometaima daje drugi ekspert. Sva tri ekpserta daju u prosjeku
vee ocjene nogometaima kod izvodenja udarca desnom nogom. S obzirom da je desna noga
dominantna i da s desnom nogom izvode sve udarce, logino je da nogometai zbog bolje
tehnike postiu i bolje ocjene tijekom udarca sredinom hrpta stopala desnom nogom.
Tablica 67. Rang rezultata na varijabli za procjenu tehnike udarca lijevom i desnom nogom
(STHSTD)
Intervali Intervali
Ocjene
STHSTL STHSTD
5 4,31 i vie 4,88 i vie
4 3,65 4,30 4,17 4,87
3 3,64 2,32 4,16 2,74
2 2,31 1,66 2,73 2,03

Zagrebu

pouzdanosti alpha ().

SMC
ija izbrie
STHSTD11 ,60 ,36 ,57
STHSTD21 ,54 ,31 ,64
STHSTD31 ,50 ,25 ,69
SMC
ija izbrie
STHSTL11 ,45 ,22 ,65
STHSTL21 ,58 ,34 ,47
STHSTL31 ,46 ,24 ,63
Korelacije izmeu ocjena eksperata na testu ocjene tehnike udarca sredinom hrpta
stopala desnom nogom su zadovoljavajue (Tablica 67.). Neto nie koeficijente korelacije
izmeu eksperata dobivene su na testu STHSTL, to je i oekivano jer su razlike u tehnici
izvoenja vee, to je pridonjelom manjem slaganju u miljenju eksperata o uspjenosti
tehnike izvoenja udarca sredinom hrpta stopala lijevom nogom.

Zagrebu
Slika 5.26 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike udarca
sredinom hrpta stopala desnom nogom (STHSTD).
40
30
Count
20
10
2,00 3,00 4,00 5,00
sthstd_1
Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,10; p<,01) pokazuju kako distribucija rezultata u

testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Distribucija je negativno asimetrina i
platikurtina. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,32; p>,72), baziran na
prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test STHSTD ima homogenu varijancu. Pouzdanost
testa STHSTD izraunata test retest metodom je niska (r= ,32; p<,01).
Slika 5.27 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike udarca
sredinom hrpta stopala lijevom nogom (STHSTL).
40
30
Count
20
10
2,00 3,00 4,00
sthstl_1

Zagrebu
Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,13; p<,01) pokazuju kako distribucija

rezultata u testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Distribucija je negativno
asimetrina i platikurtina. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 1,09;
p>,33), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test STHSTL ima homogenu
varijancu. Pouzdanost testa STHSTL izraunata test retest metodom je visoka (r= ,93;
p<,01).
Tablica 69. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu tehnike

udarca desnom nogom (STHSTL) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,714 ,600 ,773 ,764 ,394 ,877
,485 ,838 ,727 ,645 ,818
,485 ,235 ,728 ,735 ,647 ,818
tau gama
,420 ,648
rhomin rho rhomax
,421 ,649 ,877
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,470 ,875 ,876 ,856 ,843 ,899
valjanost testa
B H G U
STHSTD11 ,832 ,841 ,870 ,860
STHSTD12 ,802 ,803 ,799 ,804
STHSTD13 ,779 ,769 ,735 ,744
Rezultati metrijskih karakteristika ukazuju na zadovoljavajue indekse objektivnosti,

testa iznosi ,72 (95% CI = ,64 - ,79). Analiza varijance (F = ,30; p= ,73) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu STHSTD.

Zagrebu

udarca desnom nogom (STHSTL) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,681 ,532 ,709 ,749 ,346 ,849
,457 ,810 ,686 ,605 ,791
,459 ,210 ,688 ,707 ,609 ,792
tau gama
,374 ,610
rhomin rho rhomax
,374 ,612 ,849
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,421 ,847 ,899 ,876 ,856 ,845
valjanost testa
B H G U
STHSTL11 ,757 ,746 ,711 ,724
STHSTL12 ,829 ,844 ,888 ,870
STHSTL13 ,765 ,760 ,736 ,749

testa iznosi ,68 (95% CI = ,58 - ,76). Analiza varijance (F = 1,02; p= ,36) pokazala je da ne
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu STHSTL.
Testovi konstruirani u funkciji vrednovanja snage, preciznosti i tehnike udarca sredinom

hrpta stopala predstavljaju pouzdan nain testiranja sposobnosti nogometaa. Najbolji od tri
testa pokazao se test za procjenu eksplozivne snage udarca MESBL. Testovi MESBLD i
MESBLL pokazali su se kao testvi koji imaju zadovoljavajue metrijske karakteristike, ali i
zadovoljavajue parametre distribucije, dok kod testova MP6PL, MP6PD, STHSTL i
STHSTD distribucija statistiki znaajno odstupa od normalne.

Zagrebu
Na temelju analize deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

vrednovanje snage, preciznosti i tehnike udarca moemo zakljuiti da i u buduim
istraivanjima moemo primjenjivati test za procjenu snage udarca primjenom radara (Radar
Gun, Texas). Za testove preciznosti i tehnike udarca sredinom hrpta stopala potrebno je
ponovo provjeriti njihove metrijske karakteristike i parametre distribucije kako bi uspjeli
konstruirati testove koji imaju odgovarajue parametre distribucije. U nogometnoj praksi
mogue je primjenjivati paralelno sva tri testa nakon ega bi rezultate trebalo standardizirati i
zbrojiti kako bi se dobila zajednika mjera sva tri faktora koja su bitna za procjenu udarca
sredinom hrpta stopala po lopti koja miruje. S obzirom na sloenost nogometne igre, uvjete u
kojima se izvode udarci te razlike u cilju s kojima se izvodi udarac, u nogometu je gotovo ne
mogue konstruirati jedan univerzalni test. Za procjenu preciznosti nogometaa potrebno je
konstruirati nekolicinu testova koji bi procijeniti sve tipove udaraca. Neki autori smatraju da
je potrebno konstruirati zasebne testove za igrae u polju vodei rauna o linijama (Cabri,
Prof, Dufour, 1988).

Zagrebu

procjenu tehnike voenja lopte - slalom voenje (MAGSTV)
Test za procjenu tehnike voenja lopte provjeravan je paralelno sa testom za procjenu

agilnosti na testu magsl. Kriteriji za ocjenu jasno su postavljeni od strane instruktora
Hrvatskog nogometnog savez. Dok su nogometai izvodili test magsl instruktori su davali
ocjene iz tehnike voenja vodei rauna o postavljenim kriterijima.
Slika 5.28 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MAGSTV i prikaz

ukupnog rezultata u testu MAGSTV dobivenog sumacijom rezultata sve tri ocjene eksperata.
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
N= 152 152 152 152
MAGSTV11 MAGSTV21 MAGSTV31 MAGSTV_1
Ocjene eksperata kreu se dominantno u zoni srednjih i visokih ocjena, s obzirom da se

radi o vrhunskom uzorku (juniori Prve Hrvatske nogometne lige). Ovakav raspon ocjena koji
je smanjen za jednu ocjenu (jedan) te je na taj nain smanjena i varijanca rezultata u testu,
jedan je od indikatora da distribucija rezltata u testu statistiki znaajno odstupa od normalne.

Zagrebu
Tablica 71. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu tehnike voenja lopte slalom
(MAGSTV)

Min Max Mean
e Dev. ess is
MAGSTV1
3,00 2,00 5,00 3,76 0,88 0,02 -0,95
1
MAGSTV2
3,00 2,00 5,00 3,55 0,94 -0,13 -0,85
1
MAGSTV3
3,00 2,00 5,00 3,53 0,98 0,10 -1,00
1
MAGSTV_
2,67 2,33 5,00 3,61 0,78 0,26 -1,12
1
Za svakog eksperta karakteristino je da su ocjene koje je davao nogometaima na testu

slalom voenja u intervalu od dva do pet. Niti jedan ekspert niti jednog nogometaa nije
ocijenio sa ocjenom jedan.
Tablica 72. Rang rezultata na varijabli za procjenu tehnike voenja lopte slalom
Intervali
Ocjene
MAGSTV
5 4,73 i vie
4 4,39 4,73
3 4,39 -2,38
2 2,38 1,65
1 1,65 i manje

pouzdanosti alpha ().

SMC
ija izbrie
MAGSTV11 ,63 ,40 ,69
MAGSTV21 ,61 ,38 ,71
MAGSTV31 ,61 ,38 ,71
Koeficijenti korelacija ukazuju na prosjeno slaganje eksperata u zajednikom

predmetom mjerenja. Na temelju toga moemo zakljuiti da su eksperti objektivni u
ocjenjivanju tehnike voenja slalom.

Zagrebu
Slika 5.29 Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za ocjenu tehnike voenja
lopte slalom (MAGSTV).
30
20
Count
10
0
2,50 3,00 3,50 4,00 4,50
magstv_1
Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,16; p<,01) pokazuju kako distribucija rezultata

u testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Distribucija je bimodalna i platikurtina.
Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= ,39; p>,67), baziran na prosjenoj
vrijednosti (mean), ukazuje da test MAGSTV ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa
MAGSTV izraunata test retest metodom je visoka (r= ,92; p<,01).

Zagrebu

voenja lopte slalom (MAGSTV) dobiveni pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,774 ,707 ,844 ,770 ,481 ,915
,523 ,876 ,784 ,708 ,856
,523 ,273 ,784 ,772 ,708 ,856
tau gama
,501 ,708
rhomin rho rhomax
,502 ,708 ,915
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,548 ,902 ,965 ,978 ,943 ,932
valjanost testa
B H G U
MAGSTV11 ,842 ,844 ,851 ,849
MAGSTV12 ,833 ,832 ,828 ,829
MAGSTV13 ,833 ,832 ,827 ,829

testa iznosi ,78 (95% CI = ,71 - ,83). Analiza varijance (F = 3,22; p< ,05) pokazala je da
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MAGSTV. Parcijalnom
analizom varijance izmeu sve tri grupacije igraa, utvrena je razlika izmeu obrambenih i
veznih igraa (F = 0,30; p= ,04), dok izmeu obrambenih i napadaa te napadaa i veznih
igraa nije utvrena statistiki znaajna razlika.

Zagrebu
Testovi za procjenu tehnike i test precizosti mogue je koristiti u praksi kao testove koji
mogu ukazati na neka odstupanja od potrbne tehnike udarca lijevom i desnom nogom te
tehnike voenja ili potrebnene preciznosti tijekom izvoenja kaznenih udaraca. Za njihovu
daljnju primjenu u znanstvenim istraivanjima potrebno ih je ponovo podvrgnuti provjeri
deskriptivnih statistikih parametara, metrijskih karakteristika te napraviti potrebne promjene
u njihovoj strukturi da bi se njihove metrijske karakteristike podignule na zadovoljavajuu
razinu.

procjenu eksplozivne snage tipa skonosti skok iz unja squat jump
(MESSJ)
Detaljna analiza deskriptivnih statistikih parametra i metrijskih karakteristika testa

MESSJ ve je napravljena (Markovi, 2004). Nekoliko je razloga ato e se ponovo
napraviti detaljna analiza deskriptivnih statistikih parametara i metrijskih karakteristika testa:
radi se o reprezentativnom uzorku nogometaa (U-19), koji do sad nisu bili testirani na
testu MESSJ kao ni na testovima MESCM i MESMAX. S obzirom na tu injenicu
neznamo kako e se metrijske karakteristike testa kretati kad je rije o populaciji
vrhunskih sportaa nogometaa juniora;
kako bi utvrditi rangove od jedan do pet koji e posluiti trenerima u procesu
planiranja treninga, ali i u procesu zavrnih selekcije;
radi provjere parametara distribucije;
Test za procjenu eksplozivne snage nogu MESSJ izvodi se na Kistlerovoj

tenziometrijskoj platformi Quattro Jump iz poluunja (natkoljenica i potpoljenica su pod
900). Svaki centimetar vie na testu vertikalne skonosti iz poluunja znai i veu brzinu
pokreta. Rezultati juniora Prve hrvatske nogometne ligu u prosjeku su bolji na testu MESSJ
od nogometaa prve panjolske, Talijanske i Islandske za pet centimetara (Casajus i sur.,
2001; Faina i sur., 1988 ; Arnason i sur., 2004).

Zagrebu
Slika 5.30 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MESSJ i prikaz ukupnog
rezultata u testu MESSJ dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
60
50
40
30
20
N= 152 152 152 152
MESSJ11 MESSJ21 MESSJ31 MESSJ_1
Rezultati testa MESSJ minimalno variraju od prve do tree estice testa, to je jedan od
indikatora dobre homogenosti i interne valjanosti testa.
Tablica 73. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti
MESSJ.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MESSJ11 21,80 29,90 51,70 41,26 4,38 -0,10 -0,25
MESSJ 21 22,90 28,40 51,30 41,45 4,06 -0,06 0,06
MESSJ 31 22,40 30,30 52,70 41,77 4,21 -0,06 -0,40
MESSJ _1 21,80 29,70 51,50 41,49 4,00 -0,09 -0,16
Analizom deskriptivnih statistikih parametara (Tablica 73.) dolazimo do zakljuka da

rezultati od prve do tree estice variraju u prosjeku 0,51 cenetimetar. Razlika izmeu
najmanjeg i najveeg rezultata u testu MESSJ iznosi 5,1 Std. Dev. to ukazuje na dobru
osjetljivost testa. Prosjeni rezultati studenata Kineziolokog fakulteta (Markovi, 2004) su u
prosjeku etiri centimetra bolji od rezultata nogometaa. Jedan od glavnih razloga je
heterogenost populacije studenata koju ine studenti najrazliitijih sportskih opredjeljenja od
koarkaa, atletiara gimnastiara itd. Specifinost njihovog sporta dovela je do postizanja u
prosijeku boljih rezutata na testu MESSJ od populacije nogometaa (U -19).

Zagrebu
Tablica 74. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti MESSJ
Ocjene Intervali
5 49,50 i vie
4 45,50 49,49
3 45,49 37,49
2 37,48 33,49
1 29,48 i manje


SMC
ija izbrie
MESSJ11 ,85 ,73 ,93
MESSJ21 ,90 ,82 ,90
MESSJ31 ,88 ,80 ,91
Test MESSJ ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kao i

koeficijente multple korelacije svake pojedine estice testa sa ostale dvije estice. Pouzdanost
estica vrlo je visoka i kree se u intervalu od ,85 do ,90.

snage tipa skonosti MESSJ.
40
30
Count
20
10
30,00 35,00 40,00 45,00 50,00
messj_1

Zagrebu
Distribucija je blago platikurtina i blago negativno asimetrina. Kolmogorov-

Smirnovljev test (KS=0,04; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata u testu statistiki
znaajno ne odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic=
1,35; p>,26), baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESSJ ima homogenu
varijancu. Pouzdanost testa MESSJ izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,98;
p<,01).

snage tipa skonosti (MESSJ) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,974 ,973 ,987 ,737 ,849 ,994
,629 ,971 ,944 ,921 ,963
,629 ,396 ,944 ,863 ,921 ,963
tau gama
,851 ,921
rhomin rho rhomax
,853 ,923 ,994
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,849 ,974 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MESSJ11 ,936 ,935 ,915 ,920
MESSJ21 ,958 ,958 ,970 ,966
MESSJ31 ,951 ,951 ,955 ,956

visok i iznosi ,94 (95% CI = ,92 - ,95) i uskladu je sa prijanjim istraivanjima (Harman i sur.,
1990; Newton i sur., 1999). Analiza varijance (F = 2,24; p= ,11) pokazala je da ne postoje
statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MESSJ.

Zagrebu
Analizom metrijskih karakteristika na uzorku od 152 vrhunska nogometaa juniora dolazimo

do zakljuka da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja
eksplozivne snage tipa skonosti iz statine pozicije poluunja na Kistlerovoj platformi.
5.2.8 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika test za

procjenu eksplozivne snage tipa skonosti skok s pripremom counter
movement jump (MESCM)
Test MESCM predstavlja jedan od najee primjenjivanih Boscovih testova za

procjenu eksplozivne snage tipa skonosti (Bosco i Viitasalo, 1982; Goodwin i sur., 1999;
Harman i sur., 1990). U dostupnoj literaturi autor je uspio pronai veliki broj radova u kojima
su prezentirane prosjene vrijednosti testa counter movement jump dobivene na populaciji
nogometaa (Gartanga i sur., 1992; Gorostiaga i sur., 2004; Hoff i Helgerud, 2002; Leat i sur.,
1987; Tiryaki i sur., 1997; White i sur., 1988; MacMillan i sur., 2005).
Slika 5.32 Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MESCM i prikaz ukupnog
rezultata u testu MESCM dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
60
50
40
30
20
N= 152 152 152 152
MESCM11 MESCM21 MESCM31 MESCM_1

Zagrebu
MESCM.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MESCM11 24,80 28,60 53,40 43,21 4,14 -0,24 0,57
MESCM21 20,60 32,00 52,60 43,22 4,21 -0,18 -0,38
MESCM31 24,10 30,80 54,90 43,35 4,24 -0,18 0,12
MESCM_1 22,93 30,47 53,40 43,26 4,08 -0,20 0,10
Hrvatskih nogometai u prosjeku postiu bolje rezultate od vrhunskih svjetskih

nogometaa Islanda, Francuske i Talije (Arnason i sur., 1988; Dialolo i sur., 2001; Faina i sur.,
2004). I u ovom testu deskriptivni parametri neznatno variraju izmeu estica testa. Razlika
izmeu najboljeg i najloijeg rezultata iznosi 5,2 Std. Dev., to ukazuje na vrlo visoku
diskriminativnost testa.
Tablica 78. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti MESCM
Ocjene Intervali
5 51,567i vie
4 47,49 51,56
3 47,34 39,18
2 39,17 35,10
1 35,09 i manje


SMC
ija izbrie
MESCM11 ,92 ,85 ,96
MESCM21 ,93 ,89 ,95
MESCM31 ,95 ,90 ,94
Test MESCM ima zadovoljavajue koeficijente korelacija izmeu estica, kako i


Zagrebu
Slika 5.33. Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa skonosti MESCM.
40
30
Count
20
10
35,00 40,00 45,00 50,00
mescm_1
Distribucija je blago negativno asimetrina i leptokurtina. Kolmogorov - Smirnovljev

test (KS=0,05; p>,20) pokazuje da je distribucija rezultata u testu statistiki znaajno ne
odstupa od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 2,25; p>,79),
baziran na prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESCM ima homogenu varijancu.
Pouzdanost testa MESCM izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01).

Zagrebu

snage tipa skonosti (MESCM) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,993 ,992 ,996 ,735 ,920 ,998
,647 ,985 ,971 ,959 ,981
,647 ,419 ,971 ,876 ,959 ,981
tau gama
,921 ,959
rhomin rho rhomax
,922 ,960 ,998
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,918 ,986 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MESCM11 ,965 ,965 ,953 ,956
MESCM21 ,973 ,973 ,975 ,975
MESCM31 ,978 ,978 ,985 ,983

postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MESCM.
Analizom metrijskih karakteristika i deskriptivnih statistikih parametara mogue je

zakljuiti kako primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja
eksplozivne snage tipa skonosti na Kistlerovoj platformi za populaciju nogometaa - juniora.

Zagrebu

procjenu eksplozivne snage tipa skonosti maksimalni skok (sa zamahom
rukama) (MESMAX).
Za razliku od prethodna dva testa za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti (MESSJ
i MESCM) u dostupnoj literaturi autor nije uspio pronai radove unutar kojih je prikazana
detaljna analiza deskriptivnih statistikih parametra i metrijskih karakteristika testa
MESMAX na uzorku vrhunskih nogometaa. Test MESMAX procjenjuje ekscentrino -
koncentrinu komponentu eksplozivnosti. Ekscentino-koncentrina komponenta
eksplozivnosti dolazi do izraaja u nogometu u situacijama kada nogometa u punom sprintu
treba promjeniti smjer kretanjaza 900 ili 1800, kao i u igri na sredini terena ili u esnaestercu
kad igrai sudjeluju u ponovljenim duelima za loptu u zraku.
Slika 5.34. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MESMAX i prikaz ukupnog
rezultata u testu MESMAX dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
70
60
50
40
30
N= 152 152 152 152
MESMAX11 MESMAX21 MESMAX31 MESMAX_1
Najvee varijacije rezultata vidljive su na drugoj estici testa, dok ostale dvije estice
kao i ukupni rezultat u testu imaju problino jendake varijance.

Zagrebu
MESMAX.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MESMAX1
29,20 36,40 65,60 52,28 5,13 -0,06 -0,06
1
MESMAX2
27,30 37,00 64,30 52,32 5,28 0,04 -0,25
1
MESMAX3
29,70 37,30 67,00 52,27 5,07 0,07 0,24
1
MESMAX_
27,30 36,90 64,20 52,24 5,06 -0,04 -0,09
1
Na testu MESMAX nogometai postiu u prosjeku bolje rezultate u odnosu na ostala

dva testa za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti (MESSJ i MESCM). Varijacije
rezultata od prve do tree estice testa su minimale i kreu se u intervalu od 8 milimetara.
Tablica 82. Rang rezultata na varijabli za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti
MESMAX (intervali pet razreda)
Ocjene Intervali
5 62,37 i vie
4 57,31 62,36
3 57,30 47,18
2 47,17 42,12
1 42,11 i manje


SMC
ija izbrie
MESMAX1
,92 ,86 ,95
1
MESMAX2
,92 ,86 ,95
1
MESMAX3
,93 ,86 ,95
1
Visoke vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije indikatori su dobre

homogenosti i interne valjanosti testa.

Zagrebu
Slika 5.35. Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu eksplozivne

snage tipa skonosti MESMAX.
50
40
Count
30
20
10
40,00 45,00 50,00 55,00 60,00
mesmax_1
Distribucija je negativno asimetrina i platikurtina. Kolmogorov - Smirnovljev

test (KS=0,05; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata u testu statistiki znaajno ne odstupa
od normalne. Levenov test homogenosti varijance (Levene statistic= 1,35; p>,24), baziran na
prosjenoj vrijednosti (mean), ukazuje da test MESMAX ima homogenu varijancu.
Pouzdanost testa MESMAX izraunata test retest metodom vrlo je visoka (r= ,98; p<,01).

Zagrebu

snage tipa skonosti (MESMAX) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur.,
1999).

,990 ,990 ,995 ,750 ,906 ,998
,645 ,983 ,968 ,952 ,978
,645 ,416 ,968 ,874 ,952 ,978
tau gama
,907 ,952
rhomin rho rhomax
,907 ,952 ,998
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,909 ,984 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MESMAX11 ,968 ,968 ,967 ,968
MESMAX21 ,969 ,969 ,969 ,969
MESMAX31 ,970 ,970 ,971 ,971

postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MESMAX.
zakljuiti da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja
ekscentrino-koncentrine komponente eksplozivne snage tipa skonosti na Kistlerovoj
platformi.
Svi testovi za procjenu eksplozivne snage na Kistlerovoj platformi (MESSJ, MESCM i
MESMAX) predstavljaju pouzdani nain za procjenu eksplozivnih sposobnosti tipa skonosti
nogometaa.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti stranje loe i donjeg djela lea - Sit and reach
(MFLSAR).
Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997) da je

optimalno razvijena fleksibilnost nogometaa jedan od preduvjeta maksimalnog ispoljavanja
koordinacije, preciznostI i brzine izvoenja motorikih zadataka. Test seat and reach je test s
kojim procjenjujemo fleksibilnost stranje loe i donjeg djela lea (Baumagartner i Jackson,
1995). Test seat and reach moe se nai u mnogim baterijama testova jer se pretpostavlja da
sportai sa boljom razinom fleksibilnosti stranje loe (hamstingsa) i donjeg djela lea, imaju
manju vjerojatnost da e imati problema se bolovima u donjem djelu lea i manju vjerojatnost
od ozljede miia stranje loe i donjeg djela lea. Gipkiji fleksibilniji igrai treniraju i
igraju, ekonominije i racionalnije, uz manju mogunost ozljeivanja (Vueti i sur., 2003).
Slika 5.36. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLSAR i prikaz ukupnog
rezultata u testu MFLSAR dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
40
30
20
10
-10
N= 152 152 152 152
MFLSAR11 MFLSAR21 MFLSAR31 MFLSAR_1

Zagrebu
Tablica 85. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti MFLSAR.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLSAR11 33,00 -5,00 28,00 12,47 5,09 -0,11 1,29
MFLSAR
33,40 -5,20 28,20 13,29 5,10 -0,34 1,51
21
MFLSAR
31,70 -3,40 28,30 13,89 4,88 -0,33 1,44
31
MFLSAR
32,70 -4,53 28,17 13,22 4,95 -0,27 1,56
_1
Na testu MFLSAR nogometai postiu najbolje rezultate na treoj estici testa

MFLSAR. Trea estica testa ujedno ima najmanji raspon rezultata i vrijednosti Std. Dev.
(Tablica 85.). Nogometai na svakoj sljedeoj estici testa postiu sve bolje rezultate.
Tablica 86. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLSAR

Ocjene Intervali
5 23,13 i vie
4 18,18 23,12
3 18,17 8,27
2 8,26 3,32
1 3,31 i manje


SMC
ija izbrie
MFLSAR11 ,96 ,96 ,96
MFLSAR21 ,98 ,96 ,98
MFLSAR31 ,96 ,96 ,98

homogenosti i interne valjanosti testa .

Zagrebu
Slika 5.37. Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu fleksibilnosti

MFLSAR.
60
40
Count
20
0
0,00 10,00 20,00
mflsar_1
Distribucija rezultata na testu MFLSAR je negativno asimetrina i leptokurtina.

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p=,06) pokazuje da distribucija rezultata u testu
statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLSAR izraunata test
retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01) i u skladu je sa prijanjim istraivanjima (Jones i
sur., 1998; Chung and Yuen, 1999).

Zagrebu
Tablica 88. Mjere pouzdanosti, homogenosti i reprezentativnosti testa za procjenu

fleksibilnosti (MFLSAR) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,998 ,998 ,999 ,690 ,963 ,987
,656 ,992 ,985 ,980 ,990
,656 ,431 ,985 ,882 ,980 ,990
tau gama
,963 ,980
rhomin rho rhomax
,963 ,981 ,975
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,955 ,993 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MFLSAR11 ,981 ,981 ,974 ,977
MFLSAR21 ,991 ,991 ,997 ,995
MFLSAR31 ,983 ,983 ,980 ,982

postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLSAR.

zakljuiti da primijenjeni protokol mjerenja predstavlja vrlo pouzdan nain utvrivanja
fleksibilnosti stranje loe i donjeg djela lea.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela lea s
pripadajuim pojasom pretklon raznono (MFLPRR).
Test pretkolon raznono jedan je od najee primjenjivanih testova za procjenu

fleksibilnosti u nas (Metiko i sur., 1989). Test pretkolon raznono nalazi se u sklopu veine
baterija testova za procjenu motorikih sposobnosti sportaa pa tako i nogometaa. Meutim
do danas detaljna analiza metrijskih karakteristika testa na populaciji nogometaa nije
napravljena.
Slika 5.38. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLPRR i prikaz ukupnog
rezultata u testu MFLPRR dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
120
100
80
60
40
20
N= 152 152 152 152
MFLPRR11 MFLPRR21 MFLPRR31 MFLPRR_1
Rezultati testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela lea s

pripadajuim pojasom pretklon raznono (MFLPRR), najvie variraju na drugoj estice
testa. Takve varijacije tijekom testova fleksibilnosti su oekivane, jer dolazi do smanjenja
intenziteta podraaj na proprioceptore tijekom izvoenja istih pokreta (Kunz, 1994).

Zagrebu
Tablica 89. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti MFLSAR.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLPRR11 61,50 31,50 93,00 62,51 10,44 -0,02 0,41
MFLPRR
57,80 36,20 94,00 63,86 10,44 0,20 0,17
21
MFLPRR
62,40 37,10 99,50 64,80 10,16 0,31 0,63
31
MFLPRR _1 58,73 34,93 93,67 63,63 10,23 0,13 0,26
Na testu mfprr kao i na testu MFLSAR nogometai postiu najbolje rezultate na treoj
estici testa. Trea estica testa je ujedno i estica sa najmanjim rasponom rezultata i
vrijednostima Std. Dev. (Tablica 89.). Nogometai na svakoj sljedeoj estici testa postiu sve
bolje rezultate to je karakteristino za testove fleksibilnosti (Drabik, 1996).
Tablica 90. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLPRR

Ocjene Intervali
5 94,33 i vie
4 84,10 94,32
3 73,86 53,40
2 53,39 43,17
1 43,16 i manje


SMC
ija izbrie
MFLPRR11 ,96 ,93 ,98
MFLPRR21 ,98 ,97 ,97
MFLPRR31 ,97 ,95 ,98

homogenosti i interne valjanosti testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog
djela lea s pripadajuim pojasom pretklon raznono (MFLPRR).

Zagrebu

MFLPRR.
50
40
Count
30
20
10
40,00 50,00 60,00 70,00 80,00 90,00
mflprr_1
Distribucija rezultata na testu MFLPRR je negativno asimetrina i leptokurtina.

Kolmogorov - Smirnovljev test (KS=0,07; p=,06) pokazuje da je distribucija rezultata u testu
statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPRR izraunata test
retest metodom vrlo je visoka (r= ,99; p<,01).

Zagrebu

fleksibilnosti (MFLPRR) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,999 ,999 ,976 ,707 ,972 ,954
,659 ,994 ,989 ,985 ,993
,659 ,435 ,989 ,884 ,985 ,993
tau gama
,972 ,985
rhomin rho rhomax
,973 ,986 ,974
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,967 ,995 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MFLPRR11 ,985 ,985 ,978 ,980
MFLPRR21 ,993 ,993 ,997 ,996
MFLPRR31 ,989 ,989 ,989 ,990
postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLPRR.
Test MFLPRR ima bolje parametre distribucije te metrijske karakteristike testa od testa
MFLSAR. Primjeren protokol za procjenu fleksibilnosti preponske regije i lumbalnog djela
lea s pripadajuim pojasom pretklon raznono (MFLPRR), predstavlja pouzdan postupak
za odreivanje fleksibilnosti nogometaa.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti preponske regije (MFLRAZ).
Za razliku od predhodna dva testa za procjenu fleksibilnost (MFLSAR i mfprr) tijekom

izvoenja testa za procjenu fleksibilnosti preponske regije dominantno aduktora
(MFLRAZ), nogometaa ne mora aktivirati svoju muskulaturu, ve koristi djelovanje sile tee
(G) da ostvari to je mogue bolji rezultat na testu. Testovi MFLSAR i MFLPRR su testovi
koji procjenjuju aktivnu fleksibilnost koja se sastoji od sposobnosti da postigne velike
amplitude pokreta u nekom zglobu aktivnou miinih grupa koje prelaze preko tog zgloba.
Dok test MFLRAZ procjenjuje pasivnu fleksibilnost koje se sastoji u sposobnosti da se
postigne najvea amplituda pokreta pod djelovanjem vanjske sile (Malacko i Izet, 2004).
Slika 5.40. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijable MFLRAZ i prikaz ukupnog
rezultata u testu MFLRAZ dobivenog sumacijom rezultata sva tri ponavljanja testa.
140
120
100
80
60
N= 152 152 152 152
MFLRAZ1 MFLRAZ2 MFLRAZ3 MFLRAZ_1

Zagrebu
Tablica 93. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti aduktora

MFLRAZ.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLRAZ11 55,00 65,00 120,00 89,44 12,50 0,48 -0,48
MFLRAZ
60,00 70,00 130,00 96,68 12,67 0,40 -0,26
21
MFLRAZ
50,00 80,00 130,00 99,80 12,80 0,41 -0,77
31
MFLRAZ
51,67 71,67 123,33 95,31 12,22 0,48 -0,52
_1
Na testu MFLRAZ nogometai postiu najbolje rezultate na treoj estici testa. Trea
estica testa je ujedno i estica sa najmanjim rasponom rezultata (Tablica 93.). Nogometai na
svakoj sljedeoj estici testa postiu sve bolje rezultate, kako i u prethodna dva testa.
Tablica 94. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLRAZ

Ocjene Intervali
5 119,76 i vie
4 107,54 119,75
3 107,53 83,09
2 83,08 70,87
1 70,86 i manje


SMC
ija izbrie
MFLRAZ11 ,92 ,87 ,94
MFLRAZ21 ,90 ,81 ,96
MFLRAZ31 ,93 ,88 ,93

homogenosti i interne valjanosti testa za procjenu fleksibilnosti aduktora (MFLRAZ).

Zagrebu

MFLRAZ.
30
Count
20
10
0
80,00 90,00 100,00 110,00 120,00
mflraz_1
Distribucija rezultata na testu MFLRAZ je pozitivno asimetrina i leptokurtina.

statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLRAZ izraunata test
retest metodom vrlo je visoka (r= ,90; p<,01). Rezultati nogometaa su se grupirali u zoni
niih vrijednosti to je i oekivano s obzirom da se radi o homogenom uzorku za koji je
karakteristian deficit u prostoru fleksibilnosti (Grindler, 1984, 1985; Grosser, 1985).

Zagrebu

fleksibilnosti ( MFLRAZ) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,989 ,989 ,995 ,731 ,904 ,998
,643 ,982 ,964 ,949 ,976
,643 ,413 ,964 ,872 ,950 ,976
tau gama
,905 ,950
rhomin rho rhomax
,906 ,952 ,998
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,899 ,983 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MFLRAZ11 ,969 ,969 ,973 ,973
MFLRAZ21 ,956 ,955 ,937 ,941
MFLRAZ31 ,973 ,973 ,982 ,980

postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLRAZ.
Primijenjeni protokol na testu MFLRAZ za procjenu fleksibilnosti aduktora lijeve i

desne noge predstavlja pouzdan i valjan postupak procjenjivanja fleksibilnosti nogometaa.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti stranje loe (MFLP).
Za razliku od prethodna tri testa test za procjenu fleksibilnost test prednoenje iz leanja
na leima lijevom i desnom nogom je test za pocjenu fleksibilnosti stranje loe te
fleksibilnosti u podruju kuka (Metiko i sur., 1989). Do sad su metrijske karakteristike testa
provjeravane samo za prednoenje desnom nogom, za potrebe ovog istraivanja provjerena je
i fleksibilnost stranje loe te fleksibilnost u podruju kuka za lijevu nogu. Na taj nain
moemo utvrditi da li postoje razlike u fleksibilnosti stranje loe izmeu lijeve i desne noge.
Prikaz deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa biti e prezentirane paralelno
za testove prednoenja iz leanja na leima lijevom i desnom nogom.
Slika 5.42. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLPL i MFLPD te prikaz
ukupnog rezultata na testovima MFLPL i MFLPD dobivenih sumacijom rezultata sva tri
ponavljanja testa.
130
120
110
100
90
80
70
60
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
MFLPL1 MFLPL3 MFLPD1 MFLPD3
MFLPL2 MFLPL_1 MFLPD2 MFLPD_1

Zagrebu
Na testovima za procjenu fleksibilnosti stranje loe MFLPL i MFLPD ispitanici u

prosjeku iz estice u esticu postiu bolje rezultate. Najmanji raspon rezultata nogometai
ostvarju na prvoj estici, a najvei na drugoj estici testa. Takav varijabilitet rezultata
karakteristian je za oba dva testa (MFLPL i MFLPD).
Tablica 97. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti stranje loe
MFLPL i MFLPD.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLPL11 35,00 65,00 100,00 82,30 7,41 0,50 0,28
MFLPL 21 50,00 70,00 120,00 89,67 8,80 0,32 0,47
MFLPL 31 45,00 70,00 115,00 92,07 7,10 0,19 0,51
106,6
MFLPL _1 36,67 70,00 88,02 6,75 0,28 0,68
7
MFLPD11 30,00 70,00 100,00 83,88 6,69 0,18 0,48
MFLPD 21 45,00 75,00 120,00 90,63 7,88 0,41 0,60
MFLPD 31 45,00 70,00 115,00 93,13 7,14 -0,19 2,01
106,6
MFLPD _1 33,33 73,33 89,21 6,34 0,21 0,60
7
U prosjeku ispitanici postiu bolje rezultate na testu MFLPD (Tablica 97.), a na testu
MFLPL vea je varijabilnost rezultata. Jedan od razloga tomu je dominantnost desne noge u
uzorku ispitanika. Desnom nogom izvode vie specifinih nogometnih radnji (udarca,
dodavanja, uklizavanja). Vea angairanost muskulature desne noge rezultirala je i boljom
fleksibilnou stranje loe, desne noge nogometaa juniora, Prve Hrvatske nogometne lige.
Rezultati nogometaa na testu MFLPD u prosjeku su loiji od rezultata studenata Fakulteta za
fiziku kulturu za pet stupnjeva (Metiko i sur., 1989). U prijanjim istraivanjima autori
(Grindler, 1984, 1985; Grosser, 1985) su dokazali da nogometai imaju slabije razvijenu
fleksibilnost od odbojkaa, koarkaa i rukometaa to proizlazi iz specifinosti nogometne
igre, ali i zanemarivanju treninga fleksibilnosti.

Zagrebu
Tablica 98. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLPL i MFLPD

Intervali Intervali
Ocjene
MFLPL MFLPD
5 101,90 i vie 108,28 i vie
4 95,56 101,98 94,78 101,52
3 95,55 82,87 94,77 81,27
2 82,86 76.53 81,26 74,52
1 76,52 i manje 74,51i manje


SMC
ija izbrie
MFLPL11 ,72 ,60 ,73
MFLPL21 ,61 ,38 ,86
MFLPL31 ,76 ,63 ,79
SMC
ija izbrie
MFLPD11 ,79 ,73 ,72
MFLPD21 ,58 ,34 ,91
MFLPD31 ,78 ,73 ,71
Za razliku od prethodna tri testa fleksibilnosti, testovi MFLPL i MFLPD imaju

prosjene vrijednosti koeficijenata korelacije izmeu estica testa te vrijednosti koeficijenata
multiple korelacije. Mjere pouzdanosti estica testa neznatno su vii od prosjenih vrijednosti.
Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta
pouzdanosti alpha () ako jedna estica bude izbrisana. Iz usporedbe sa vrijednostima koje su
objavili Metiko i suradnici (1989.) vidljivo je da su vrijednosti testa MFLPD dobivene na
uzorku nogometaa neto nie. Te razlike mogu se pripisati specifinostima uzorka i njihovoj
slabijoj fleksibilnosti u odnosu na populaciji studenata.

Zagrebu

MFLPL.
60
40
Count
20
0
70,00 80,00 90,00 100,00
mflpl_1
Distribucija rezultata na testu MFLPL je pozitivno asimetrina i leptokurtina.

statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPL izraunata test retest

Zagrebu

MFLPD.
50
40
Count
30
20
10
80,00 90,00 100,00
mflpd_1
Distribucija rezultata na testu MFLPD je pozitivno asimetrina i leptokurtina.

statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Pouzdanost testa MFLPD izraunata test retest
Na testu MFLPL nogometai su svoje rezultate grupirali u zoni slabijih rezultata dok je
na test MFLPD situacija obrnuta. Takvi rezultati samo su indikatori da denjaci trebaju
poraditi na fleksibilnosti stranje loe lijeve noge. Ako te rezultate poveemo sa rezultatima
na testovima za procjenu tehnike i snage uta sredinom hrpta stopala na kojima nogometai
postiu bolje rezultate sa desnom nogom, jasno uviamo nedostatke nogometaa prve
hrvatske nogometne lige. Od dananjih nogometaa tai se da imaju podjednako dobro
razvijene sposobnosti manipulacije loptom i tehniku uta lijevom i desnom nogom (Weineck,
1999, 2000; Verheijen, 1997).

Zagrebu

fleksibilnosti (MFLPL) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,864 ,842 ,924 ,704 ,641 ,965
,561 ,912 ,842 ,797 ,895
,562 ,316 ,843 ,808 ,803 ,895
tau gama
,657 ,807
rhomin rho rhomax
,662 ,814 ,965
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,640 ,929 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MFLPL11 ,887 ,893 ,910 ,914
MFLPL21 ,823 ,810 ,731 ,743
MFLPL31 ,905 ,911 ,944 ,936

pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLPL.

Zagrebu

fleksibilnosti (MFLPD) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,894 ,881 ,959 ,655 ,719 ,982
,569 ,919 ,854 ,830 ,903
,571 ,326 ,857 ,816 ,842 ,904
tau gama
,737 ,853
rhomin rho rhomax
,753 ,868 ,982
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,661 ,948 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MFLPD11 ,916 ,925 ,957 ,956
MFLPD21 ,808 ,787 ,664 ,674
MFLPD31 ,916 ,925 ,957 ,956

pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLPD.
Rezultati metrijskih karakteristika testova MFLPL i MFLPD ukazuju da

primijenjeni protokol za procjenu fleksibilnosti stranje loe i muskulature oko kuka
predstavlja pouzdan nain utvrivanja fleksibilnosti. Autor preporuuje njihovu primjenu
kako u istraivakom tako i u praktinom radu sa populacijom nogometaa.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti prednjeg djela natkoljenice i djela karlinog pojasa
(MFLZ).
Za uspjeh u testu MFLZ sa lijevom (MFLZL) i desnom (MFLZD) nogom odgovorne su

antagonistike miine skupine. Testom MFLZ procjenjuje se aktivna fleksibilnost prednjeg
djela natkoljenice te gibljivost u zglobovima kuka (Metiko i sur., 1989). Test se dosada
izvodio samo s lijevom nogom. Po prvi puta provjeravale su se metrijske karakteristike testa
za procjenu fleksibilnosti znoenje iz leanja na leima sa lijevom i desnom nogom (na
populaciji nogometaa, U-19). Ve je u nekoliko navrata objanjena vanost podjednako
razvijene fleksibilnosti lijeve i desne noge kod nogometaa, prije svega da bi se kretnje
izvodile to ekonominije te da bi smanjili mogunost ozljeda (Baumagartner i Jackson,
1995).
Slika 5.45. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLZL i MFLZD te prikaz
ukupnog rezultata na testovima MFLZL i MFLZD dobivenih sumacijom rezultata sva tri
ponavljanja testa.
100
80
60
40
20
0
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
MFLZL1 MFLZL3 MFLZD1 MFLZD3

MFLZL2 MFLZL_1 MFLZD2 MFLZD_1
Za razliku od svih dosad analizanih testova fleksibilnosti testovi MFLZD i MFLZL

imaju najmanje izraeni rast stupnjeva postignutih nakon svake estice testa.

Zagrebu
Jedan o razloga je mala amplituda pokreta koja se moe postii kad nogometa izvodi
zanoenje (Keros, 1992; Gabrijeli i sur., 1964, 1969, 1972).
Tablica 102. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti MFLZL i

MFLZD.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLZL11 45,00 20,00 65,00 39,05 12,34 0,53 -0,67
MFLZL 21 50,00 25,00 75,00 46,76 12,55 0,45 -0,78
MFLZL 31 50,00 30,00 80,00 48,75 12,29 0,53 -0,59
MFLZL _1 46,67 25,00 71,67 44,78 12,19 0,53 -0,69
MFLZD11 60,00 20,00 80,00 40,99 12,33 0,65 -0,15
MFLZD 21 55,00 25,00 80,00 48,75 12,58 0,49 -0,52
MFLZD 31 55,00 30,00 85,00 52,53 12,42 0,56 -0,39
MFLZD _1 55,00 26,67 81,67 47,42 12,15 0,60 -0,39
Nogometai u prosjeku postiu za tri stupnja (Tablica 102.) bolje rezultate na testu
MFLZD nego na testu MFLZL. Slini odnos izmeu lijeve i desne noge ustanovljen je i na
testu mflp. Takoer je primjeena slinost u rastu rezultata (ostvarenih stupnjeva) nakon
svakog ponavljanja testa bez obzira da li test izvodimo lijevom ili desnom nogom.
Nogometai bolje rezultate postiu na testu mflp nego na testu MFLZ. Glavni razlog je graa
kuka. U zglobu kuka u vertikali mogu je pokret bedra prema natrag - ekstenzija od 10-15 0
(Gabrijeli, i sur., 1964). Poveanje kuta mogue je jedino uz pretklon trupa. Ova spoznaja
vana nam je iz nekoliko razloga. Kod udarca po lopti s mjesta, snagu udarca nije mogue
poveati na raun veeg zamaha bedra nego zamahom potkoljenice.
Tablica 103. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLZL i MFLZD

Intervali Intervali
Ocjene
MFLPL MFLPD
5 71,73 i vie 69,17 i vie
4 59,58 71,72 56,98 69,16
3 59,57 35,27 56,97 32,59
2 35,26 23,12 32,58 20,40

Zagrebu
Tablica 104. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti

koeficijenta pouzdanosti alpha () ako jedna estica bude izbrisana.

SMC
ija izbrie
MFLZL11 ,96 ,95 ,97
MFLZL21 ,94 ,89 ,98
MFLZL31 ,97 ,96 ,96
SMC
ija izbrie
MFLZD11 ,94 ,89 ,96
MFLZD21 ,94 ,89 ,96
MFLZD31 ,94 ,88 ,96
Test MFLZ ima bolje metrijske karakteristike od testa mflp. S obzrom na visoke
vrijednosti koeficijenata korelacije, multiple korelacije te vrijednosti koeficijenta pouzdanosti
alpha () ako jedna estica bude izbrisana, test MFLZ svrstavamo u prvu skupinu testova za
procjenu fleksibilnosti (MFLSAR, MFLPRR, MFLRAZ).

MFLZL.
30
Count
20
10
0
30,00 40,00 50,00 60,00 70,00
mflzl_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,13; p>,05) pokazuju da distribucija rezultata u

testu statistiki znaajno odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno
asimetrina i platikurtina. Test ima zadovoljavajuu diskriminativnost. Levenov test

Zagrebu
(mean), ukazuje da test MFLZL ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLZL

Zagrebu

mfldl.
50
40
30
Count
20
10
30,00 40,00 50,00 60,00 70,00 80,00
mflzd_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,14; p>,05) pokazuje da distaribucija rezultata u

(mean), ukazuje da test mfldl ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa mfldl izraunata test
retest metodom vrlo je visoka (r= ,96; p<,01).
Na testu MFLZL i MFLZD nogometai su svoje rezultate grupirali u zoni slabijih
rezultata. Takvi rezultati su oekivani s obzirom da se radi o homogenom uzorku, uzorku
vrhunskih nogometaa, za koje je karakteristino da imaju slabje razvijenu fleksibilnost.

Zagrebu

fleksibilnosti ( MFLZL) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,998 ,998 ,999 ,676 ,962 ,987
,664 ,993 ,993 ,996 ,934
,655 ,429 ,982 ,881 ,978 ,988
tau gama
,962 ,978
rhomin rho rhomax
,965 ,982 ,977
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,948 ,993 1.000 1.000 1.000 1.000
valjanost testa
B H G U
MFLZL11 ,984 ,984 ,987 ,989
MFLZL21 ,973 ,973 ,955 ,958
MFLZL31 ,991 ,991 ,997 ,995

testa vrlo je visok i iznosi ,98 (95% CI = ,97 - ,98). Analiza varijance (F = ,31; p= ,72)
pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLZL.

Zagrebu

fleksibilnosti (mfldl) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,994 ,994 ,997 ,750 ,927 ,999
,650 ,987 ,975 ,963 ,983
,650 ,423 ,975 ,878 ,963 ,983
tau gama
,928 ,963
rhomin rho rhomax
,928 ,963 ,999
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,929 ,988 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MFLZD11 ,977 ,977 ,978 ,977
MFLZD21 ,976 ,977 ,977 ,977
MFLZD31 ,975 ,975 ,973 ,974

pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLZD.
Testovi MFLZ i MFLZD predstavljaju pouzdani nain utvrivanja fleksibilnosti prednje

strane natkoljenice te muskulature oko kuka.

Zagrebu

procjenu fleksibilnosti aduktora i abduktora te djela karlinog pojasa
(MFLO).
Testom MFLZ procjenjuje se aktivna fleksibilnost aduktora, abduktora te djela karlinog

pojasa (Metiko i sur., 1989). Test se dosad radio samo sa desnom nogom tako da se po prvi
puta provjeravale metrijske karakteristike testa za procjenu fleksibilnosti odnoenja iz leanja
na boku sa lijevom i desnom nogom (na populaciji nogometaa, U-19). Ve je u nekoliko
navrata objanjena vanost podrjednako razvijene fleksibilnosti lijeve i desne noge kod
nogometaa, prije svega da bi se kretnje izvodile to ekonominije te da bi smanjili
mogunost ozljeda (Baumagartner i Jackson, 1995).
Slika 5.48. Grafiki prikaz deskriptivnih parametara varijabli MFLOL i MFLOD te prikaz
ukupnog rezultata na testovima MFLOL i MFLOD dobivenih sumacijom rezultata sva tri
ponavljanja testa.
120
110
100
90
80
70
60
50
N= 152 152 152 152 152 152 152 152
MFLOL1 MFLOL3 MFLOD1 MFLOD3

MFLOL2 MFLOL_1 MFLOD2 MFLOD_1

Zagrebu
Tablica 107. Deskriptivni pokazatelji estica testa za procjenu fleksibilnosti MFLOL i

MFLOD.

Min Max Mean
e Dev. ess is
MFLOL11 45,00 55,00 100,00 71,05 8,03 0,54 -0,02
MFLOL 21 45,00 60,00 105,00 76,74 8,30 0,47 0,07
MFLOL 31 45,00 65,00 110,00 80,00 8,01 0,46 0,11
105,0
MFLOL _1 45,00 60,00 75,93 7,88 0,54 0,10
0
MFLOD11 45,00 55,00 100,00 73,36 8,74 0,27 -0,38
MFLOD 21 45,00 60,00 105,00 79,84 8,81 0,11 -0,54
MFLOD 31 45,00 65,00 110,00 82,93 8,37 0,15 -0,42
MFLOD 105,0
43,33 61,67 78,71 8,44 0,18 -0,51
_1 0
Nogometai u prosjeku postiu za tri stupnja (Tablica 107.) bolje rezultate na testu
MFLOD nego na testu MFLOL. Slini odnos izmeu lijeve i desne noge ustanovljen je i na
testu mflp i MFLZ. Primijeena je slinost u rastu rezultata (ostvarenih stupnjeva) nakon
svakog ponavljanja testa bez obzira da li test izvodimo lijevom ili desnom nogom.
Tablica 108. Rang rezultata na varijabli za procjenu fleksibilnosti MFLOL i MFLOD

Intervali Intervali
Ocjene
MFLOL MFLOD
5 91,70 i vie 95,60 i vie
4 83,82 91,69 87,16 - 95,59
3 83,81 68,05 87,15 70,27
2 68,04 60,17 70,26 61,83

Zagrebu
Tablica 109. Vrijednosti koeficijenata korelacije i multiple korelacije te vrijednosti

koeficijenta pouzdanosti alpha () ako jedna estica bude izbrisana.

SMC
ija izbrie
MFLOL11 ,93 ,87 ,95
MFLOL21 ,92 ,85 ,96
MFLOL31 ,94 ,89 ,94
SMC
ija izbrie
MFLOD11 ,94 ,90 ,96
MFLOD21 ,93 ,88 ,97
MFLOD31 ,96 ,93 ,95
S obzrom na visoke vrijednosti koeficijenata korelacije, multiple korelacije te

vrijednosti koeficijenta pouzdanosti alpha () ako jedna estica bude izbrisana svrstavamo test
MFLZ u prvu skupinu testova za procjenu fleksibilnosti (MFLSAR, MFLPRR, MFLRAZ,
MFLZ).

MFLOL.
50
40
Count
30
20
10
70,00 80,00 90,00 100,00
mflol_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,139;<,00) pokazuju da distribucija rezultata u


Zagrebu
(mean), ukazuje da test MFLOL ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLOL

Zagrebu

MFLOD.
40
30
Count
20
10
70,00 80,00 90,00 100,00
mflod_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,32; p>,01) pokazuju da distribucija rezultata u

asimetrina i leptokurtina. Test ima zadovoljavajuu diskriminativnost. Levenov test
(mean), ukazuje da test MFLOD ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa MFLOD

Zagrebu

fleksibilnosti ( MFLOL) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,992 ,992 ,996 ,741 ,916 ,998
,647 ,985 ,970 ,957 ,980
,647 ,418 ,970 ,875 ,957 ,980
tau gama
,917 ,957
rhomin rho rhomax
,917 ,958 ,998
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,916 ,986 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MFLOL11 ,971 ,971 ,970 ,971
MFLOL21 ,967 ,967 ,960 ,962
MFLOL31 ,977 ,977 ,983 ,981

pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLOL.

Zagrebu

fleksibilnosti (MFLOD) dobivene pomou programa RTT12G (Momirovi i sur., 1999).

,995 ,995 ,998 ,719 ,938 ,999
,651 ,988 ,977 ,968 ,984
,651 ,424 ,977 ,878 ,968 ,984
tau gama
,939 ,968
rhomin rho rhomax
,939 ,969 ,999
h1 h2 h4 h5 h6 h7
,933 ,989 1,000 1,000 1,000 1,000
valjanost testa
B H G U
MFLOD11 ,975 ,975 ,971 ,974
MFLOD21 ,973 ,973 ,965 ,968
MFLOD31 ,985 ,985 ,992 ,989

pokazala je da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu igraa u polju na testu MFLOD.
Svi primjenjeni testovi za procijenu fleksibilnosti (njih devet) predstavljaju vrlo

pouzdan nain za procjenu fleksibilnosti u zglobovima kuka, preponske regije te aduktora i
abduktora nogometaa. Jedino primjenom cijele baterije testova za procjenu fleksibilnosti
moemo utvrditi da li postoji ne srazmjer u fleksibilnosti izmeu lijeve i desne noge.
Eventualne razlike mogu dovesti do ozljede, tako da utvrene razlike izmeu lijeve i desne
noge nogometaa dokaz su deficita u podruju fleksibilnosti. U daljnjem radu sa
nogometaima juniorima potrebno je raditi na smanjenju razlika u prodruju fleksibilnosti, ali
i sposobnostima manipulacije loptom te u tehnikoj izvedbi nogometnih elemenata lijevom i
desnom nogom.

Zagrebu
Jer nogometai koji podjednako dobro barataju loptom lijevom i desnom nogom te imaju
jednaku snagu uta, dvostruko su opasniji po protivnika, tee je predvidjeti njihove radnje za
razliku od onih nogometaa koji sve radnje izvode dominantno svojom boljom nogom
(denjaci desnom, a lijevaci lijevom).
5.4 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testa za procjenu

izdrljivosti BEEP test (SBEEP)
BEEP test, test sa zvunim signalom, koji je Leger razvio jo 1982. godine, koristi se u
terenskim mjerenjima za procjenu specifine aerobne izdrljivosti sportaa. U praksi i
literaturi engleskog govornog podruja susreemo varijacije protokola ovog testa pod
razliitim nazivima, kao to su Shuttle Run Test, Multi-Stage Fitness Test, Yo Yo
Endurance Test i slino. Sve te testove povezuje postojanje zvunog signala (BEEP),
emitiranoga s nekog od medija (kaseta ili CD), koji se koristi za kontrolu vremenskih
intervala tijekom mjerenja. Aerobni kapacitet sportaa mogue je procijeniti uvrtavanjem
njegovih rezultata u za to predviena polja na internetskoj stranici
www.topendsports.com/testing/beepcalc.htm. Neke orijentacijske vrijednosti primitka kisika s
obzirom na postignuti rezultat u BEEP-testu prikazane dobivene su uvrtavanjem podataka u
spomenuti BEEP calculator na mrenoj stranici kao produkt jednadbi koje su objavili
Ramsbottom i suradnici (1988), Leger, L.A. i Lambert, J. (1982) te Leger, L. i Gadoury, C.
(1989). Najbolja mjera aerobnog fitnesa je VO 2max (maksimalni primitak kisika). Maksimalni
primitak kisika najbolje je procijeniti u laboratoriju na pokretnom sagu, biciklergometru ili
veslakom ergometru gdje se, osim procjene maksimalnog primitka kisika, dobivaju
informacije i o ostalim ventilacijskim i metabolikim parametrima (frekvencija srca i aerobni
parametri na aerobnom i anaerobnom pragu, ventilacijske sposobnosti organizma i sl.). No, u
veini sluajeva nismo u mogunosti (barem ne za sada) ee koristiti usluge dijagnostikih
centara te se u tim sluajevima primjenjuju terenski testovi za procjenu kardiovaskularne
izdrljivosti. Jedan od takvih testova je i tzv. BEEP test. Mnogi autori daju prednost BEEP
testu u odnosu na testove za procjenu maksimalnog primitak kisika nogometaa u laboratoriju
na pokretnom sagu, bicikl ergometru ili veslakom ergometru. Razlog tomu je specifinost
kretanja nogometaa tijekom BEEP, testa a to je konstantna promjena smjera koja je
karakteristina za nogomet (Mhor i sur., 2003; Bangsbo, 1991; Reilly and Thomas, 1976).

Zagrebu
BEEP test za razliku od ostalih testova primijenjenih u sklopu ovog istraivanja sastoji se od
jedne estice, jer se radi o testu za procjenu aerobne izdrljivosti. Test se izvodi do krajnjih
granica aerobne izdrljivosti nogometaa. Specifinost BEEP testa limitirala je mogunosti
obrade podataka. Od metrijskih karakteristika biti e izraunata pouzdanost primjenom test
retest metode. Osjetljivost testa biti e odreena rasponom standardnih devijacija od
najloijeg do najboljeg rezultata. Od grafikih prikaza biti e prikazan samo histogram
frekvencija.
Tablica 112. Deskriptivni pokazatelji BEEP testa.

Min Max Mean
e Dev. ess is
SBEEP_1 6,03 9,03 15,06 11,81 1,34 0,01 -0,30
1480,0 1500,0 2980,0 2160,2
SBEEPM_1 311,75 0,24 -0,23
0 0 0 6
SBEEPKM1 3,00 12,50 15,50 13,74 0,68 0,56 -0,25
VO2MAX_1 17,57 53,75 71,33 61,04 4,00 0,56 -0,25
Vrijednosti aerobne izdrljivosti hrvatskih juniora u skladu su sa rezultatima vrhunskih

ekih, portugalskih, vedskih, njemakih, danskih, kanadskih i finskih nogometaa (Heller i
sur., 1992; Puga i sur., 1993; Ekblom, 1986; Hollman et al., 1981; Stroyer et al., 2004; Rhodes
et al., 1986; Rahkila i Luthanen, 1991).
Tablica 113. Rang rezultata na varijabli za procjenu izdrljivosti SBEEP i SBEEPm

Intervali Intervali
Ocjene
SBEEP SBEEPM
5 14,50i vie 2783,77 i vie
4 13,16 14,49 2472,02 2783,76
3 13,15 10,47 2472,01 1848,51
2 10,46 9,13 1848,50 1536,76

Zagrebu
Slika 5.50. Histogram distribucije prosjenih rezultata u varijabli za procjenu izdrljivosti

BEEP test.
50
40
30
Count
20
10
10,00 11,00 12,00 13,00 14,00 15,00
sbeep_1
Kolmogorov-Smirnovljev test (KS=0,11; p>,20) pokazuje da distribucija rezultata

u testu statistiki znaajno ne odstupa od normalne. Distribucija rezultata u testu je pozitivno
asimetrina i platikurtina. Razlika izmeu najmanjeg i najveeg rezultata u testu SBEEP
iznosi 5,3 Std. Dev., to ukazuje na vrlo dobru osjetljivost (diskriminativnost) testa. Levenov
test homogenosti varijance (Levene statistic= ,27; p>,75), baziran na prosjenoj vrijednosti
(mean), ukazuje da test SBEEP ima homogenu varijancu. Pouzdanost testa SBEEP izraunata
test retest metodom vrlo je visoka (r= ,97; p<,01). Analiza varijance (F = 5,74; p= ,00)
pokazala je da postoji statistiki znaajna razlika izmeu igraa u polju na testu SBEEP.
Izmeu igraa u polju utvrene su razlike na testu za procjenu izdrljivosti BEEP testu.
Razlike proizlaze iz specifinosti taktikih zadataka koje vezni igrai moraju ostvarivati
tijekom utakmice. Poznato je da najvei opseg tranja imaju igrai sredine terena (Verheijen,
1997). Zbog pozicija koju imaju u momadi, igrai sredine terena moraju pokrivati veliko
podruje izmeu obrambenih igraa i napadaa. Tijekom posjeda lopte njihove momadi
moraju pomagati napadaima prenosei loptu u napad. U situaciji kad njihova momad izgubi
loptu moraju pomagati obrani sprjeavajui prijenos lopte protivnike momadi preko centra.

Zagrebu
Poznata je povezanost izmeu maksimalnog primitka kisika i udaljenosti koje igrai prelaze
tijekom utakmice (Helgerud, 2001, 2002; Hoff i Heelferud, 2004; Bangsgo, 1994, 1996) to je
ujedno i glavni razlog nastajanja razlika izmeu igraa u polju s obzirom na poziciju na kojoj
igraju.
Primijenjeni protokol BEEP testa predstavlja vrlo pouzdan postupak odreivanja aerobne
izdrljivosti nogometaa u specifinim nogometnim uvjetima (uestala promjena smjera i
brzine tranja). BEEP test ima vrlo dobre deskriptivne parametre, metrijske karakteristike
(pouzdanost i osjetljivost) te se kao takav moe koristiti u buduim znanstvenim
istraivanjima.
Analizom BEEP testa ostvaren je prvi cilj ovog istraivanja. Procijenjene su metrijske
karakteristike svih testova. Detaljna analiza metrijskh karakteristika i deskriptivnih
parametara bazinih i specifinih motorikih testova, po prvi puta je napravljena u sklopu
ovog istraivanja. Na taj nain jasno je definirano koje testove je poeljno koristiti u daljnjim
istraivanjima, a na kojima je potrebno uiniti neke modifikacije da bi dobili bolje metrijske
karakteristike.
U daljnjem djelu ovo rada primijenjena je konfirmativna faktorska analiza na
antropometrijskim varijablama te eksplorativna faktorska analiza na motorikim i specifinim
- motorikim varijablama. Sljedei korak u obradi podataka je analiza razlika izmeu
eksperimentalne i kontrolne skupine u inicijalnom stanju (diskriminacijska analiza). Zadnji
korak u procesu obrade podataka je analiza kvantitativnih promjena i kvalitativnih promjena
nastalih pod utjecajem polistrukturalnog kompleksnog treninga.

Zagrebu
5.5 Latentna struktura antropometrijskih varijabli
Po prvi put primjenjena je eksplorativna faktorska analiza s ciljem utvrivanja latentnih

dimenzija na reprezntativnom uzorku nogometaa juniora, Prve hrvatske nogometne lige (U-
19).
Tablica 114a. Interkorelacije manifesnih morfolokih varijabli

ALTV_1 AVTT_1 ALRR_ ALDNL_ ALDND_ ALDRL_ ALDRD_ ALDSTL_ ALDSTD_ ATSR_
1 1 1 1 1 1 1 1
ALTV_1 1
AVTT_1 0,65 1,00
ALRR_1 0,79 0,59 1,00
ALDNL_1 0,87 0,56 0,80 1,00
ALDND_1 0,88 0,56 0,80 0,99 1,00
ALDRL_1 0,76 0,53 0,84 0,79 0,80 1,00
ALDRD_1 0,75 0,54 0,84 0,79 0,79 0,99 1,00
ALDSTL_1 0,72 0,53 0,72 0,66 0,66 0,67 0,67 1,00
ALDSTD_1 0,72 0,52 0,72 0,66 0,66 0,67 0,68 0,99 1,00
ATSR_1 0,47 0,37 0,50 0,42 0,43 0,41 0,41 0,48 0,48 1,00
ATSZ_1 0,38 0,20 0,37 0,33 0,34 0,29 0,29 0,38 0,39 0,36
ATSSTL_1 0,36 0,34 0,31 0,29 0,30 0,28 0,27 0,45 0,46 0,23
ATSSTD_1 0,39 0,37 0,33 0,32 0,32 0,26 0,26 0,50 0,51 0,21
ATDILL_1 0,46 0,41 0,48 0,41 0,43 0,40 0,41 0,54 0,53 0,43
ATDILD_1 0,49 0,46 0,49 0,44 0,46 0,42 0,42 0,53 0,52 0,37
ATDIKL_1 0,54 0,50 0,40 0,45 0,47 0,40 0,41 0,54 0,53 0,36
ATDIKD_1 0,51 0,54 0,36 0,43 0,45 0,38 0,38 0,49 0,49 0,34
ATDISKL_1 0,41 0,47 0,40 0,33 0,32 0,37 0,36 0,50 0,50 0,28
ATDISKD_1 0,44 0,46 0,41 0,35 0,34 0,41 0,40 0,54 0,55 0,27
AVONDEL_1 0,11 0,39 0,18 0,01 0,01 0,07 0,04 0,22 0,21 0,21
AVOGK_1 0,30 0,57 0,35 0,23 0,23 0,24 0,23 0,38 0,38 0,33
AVONATL_1 0,24 0,57 0,27 0,15 0,14 0,19 0,17 0,28 0,27 0,25
AVONATD_1 0,23 0,56 0,27 0,14 0,14 0,19 0,17 0,29 0,29 0,23
AVOPODL_1 0,25 0,46 0,28 0,14 0,13 0,20 0,19 0,33 0,32 0,24
AVOPODD_ 0,20 0,42 0,22 0,08 0,08 0,14 0,14 0,31 0,31 0,23
1
AVOT_1 0,34 0,53 0,41 0,32 0,32 0,28 0,28 0,39 0,38 0,31
ANNAD_1 0,06 0,19 0,13 0,11 0,10 0,07 0,05 0,02 0,03 0,16
ANL_1 -0,04 0,22 -0,06 -0,07 -0,08 -0,10 -0,12 -0,05 -0,05 0,01
ANP_1 -0,02 0,16 -0,06 -0,02 -0,01 -0,08 -0,10 -0,10 -0,11 0,06
ANT_1 -0,01 0,22 0,02 0,03 0,02 0,02 0,00 -0,02 -0,01 0,12
ANSIL_1 0,09 0,25 0,11 0,10 0,09 0,13 0,12 0,10 0,10 0,17
ANNAT_1 -0,01 0,20 0,03 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,04 0,13
ANPOT_1 0,01 0,16 0,08 0,07 0,07 0,02 0,01 -0,04 -0,04 0,09
ANBIC_1 0,04 0,19 0,07 0,06 0,06 0,02 0,01 -0,05 -0,04 0,05
ANAKS_1 -0,01 0,23 -0,04 0,01 0,01 -0,03 -0,04 -0,01 0,00 0,11
AVPMT_1 0,02 0,26 0,07 0,06 0,05 0,04 0,02 0,00 0,00 0,15
AVKGMT_1 0,16 0,46 0,19 0,18 0,17 0,16 0,14 0,12 0,12 0,22

Zagrebu
Tablica 114b. Interkorelacije manifesnih morfolokih varijabli

ATSZ_ ATSSTL_1 ATSSTD_ ATDILL_1 ATDILD_1 ATDIKL_1 ATDIKD_1 ATDISKL_1
1 1
ALTV_1
AVTT_1
ALRR_1
ALDNL_1
ALDND_1
ALDRL_1
ALDRD_1
ALDSTL_1
ALDSTD_1
ATSR_1
ATSZ_1 1,00
ATSSTL_1 0,09 1,00
ATSSTD_1 0,12 0,80 1,00
ATDILL_1 0,26 0,33 0,27 1,00
ATDILD_1 0,26 0,33 0,26 0,88 1,00
ATDIKL_1 0,18 0,47 0,40 0,48 0,57 1,00
ATDIKD_1 0,24 0,41 0,35 0,50 0,60 0,91 1,00
ATDISKL_1 -0,01 0,43 0,36 0,28 0,32 0,56 0,53 1,00
ATDISKD_1 0,01 0,42 0,39 0,34 0,31 0,53 0,51 0,86
AVONDEL_1 -0,01 0,25 0,17 0,28 0,27 0,22 0,23 0,26
AVOGK_1 0,05 0,24 0,20 0,38 0,41 0,32 0,35 0,28
AVONATL_1 -0,07 0,28 0,19 0,32 0,37 0,34 0,40 0,39
AVONATD_1 -0,07 0,24 0,19 0,30 0,36 0,34 0,40 0,40
AVOPODL_1 -0,07 0,43 0,35 0,27 0,30 0,37 0,37 0,40
AVOPODD_ -0,08 0,44 0,36 0,29 0,29 0,36 0,39 0,41
1
AVOT_1 0,16 0,26 0,25 0,45 0,46 0,34 0,40 0,35
ANNAD_1 -0,01 -0,01 -0,05 0,00 0,08 0,06 0,06 0,12
ANL_1 -0,08 -0,10 -0,12 -0,07 -0,01 -0,06 -0,03 0,10
ANP_1 -0,07 -0,08 -0,16 0,05 0,11 0,06 0,13 0,14
ANT_1 -0,12 -0,07 -0,14 0,00 0,05 0,02 0,06 0,13
ANSIL_1 -0,16 0,08 0,10 -0,05 -0,02 0,07 0,05 0,22
ANNAT_1 -0,04 -0,05 -0,08 0,04 0,07 0,06 0,09 0,07
ANPOT_1 -0,12 -0,09 -0,08 -0,04 0,02 0,05 0,05 0,03
ANBIC_1 -0,10 -0,10 -0,11 0,06 0,15 0,02 0,06 0,07
ANAKS_1 -0,06 -0,10 -0,14 0,08 0,14 0,08 0,13 0,09
AVPMT_1 -0,12 -0,04 -0,07 -0,01 0,05 0,06 0,08 0,16
AVKGMT_1 -0,06 0,03 0,01 0,08 0,14 0,16 0,19 0,25

Zagrebu
Tablica 114c. Interkorelacije manifesnih morfolokih varijabli

ATDISKD_1 AVONDEL_ AVOGK_ AVONATL_1 AVONATD_1 AVOPODL_ AVOPODD_
1 1 1 1
ALTV_1
AVTT_1
ALRR_1
ALDNL_1
ALDND_1
ALDRL_1
ALDRD_1
ALDSTL_1
ALDSTD_1
ATSR_1
ATSZ_1
ATSSTL_1
ATSSTD_1
ATDILL_1
ATDILD_1
ATDIKL_1
ATDIKD_1
ATDISKL_1
ATDISKD_1 1,00
AVONDEL_1 0,25 1,00
AVOGK_1 0,28 0,56 1,00
AVONATL_1 0,36 0,73 0,60 1,00
AVONATD_1 0,36 0,72 0,58 0,96 1,00
AVOPODL_1 0,36 0,52 0,49 0,70 0,68 1,00
AVOPODD_ 0,38 0,53 0,45 0,69 0,68 0,94 1,00
1
AVOT_1 0,31 0,53 0,56 0,69 0,68 0,52 0,51
ANNAD_1 0,05 0,42 0,19 0,49 0,51 0,18 0,18
ANL_1 0,05 0,34 0,32 0,45 0,43 0,26 0,24
ANP_1 0,09 0,23 0,23 0,35 0,35 0,12 0,12
ANT_1 0,07 0,36 0,26 0,50 0,49 0,23 0,25
ANSIL_1 0,23 0,39 0,24 0,41 0,38 0,20 0,19
ANNAT_1 0,01 0,47 0,26 0,59 0,60 0,26 0,25
ANPOT_1 -0,05 0,30 0,11 0,42 0,44 0,15 0,12
ANBIC_1 -0,03 0,26 0,22 0,41 0,42 0,25 0,23
ANAKS_1 0,05 0,32 0,31 0,49 0,48 0,17 0,18
AVPMT_1 0,10 0,49 0,30 0,61 0,61 0,27 0,26
AVKGMT_1 0,19 0,54 0,39 0,68 0,68 0,35 0,33

Zagrebu
Tablica 114d. Interkorelacije manifesnih morfolokih varijabli

AVOT_1 ANNAD_1 ANL_1 ANP_1 ANT_1 ANSIL_1
ALTV_1
AVTT_1
ALRR_1
ALDNL_1
ALDND_1
ALDRL_1
ALDRD_1
ALDSTL_1
ALDSTD_1
ATSR_1
ATSZ_1
ATSSTL_1
ATSSTD_1
ATDILL_1
ATDILD_1
ATDIKL_1
ATDIKD_1
ATDISKL_1
ATDISKD_1
AVONDEL_1
AVOGK_1
AVONATL_1
AVONATD_1
AVOPODL_1
AVOPODD_
1
AVOT_1 1,00
ANNAD_1 0,46 1,00
ANL_1 0,38 0,53 1,00
ANP_1 0,45 0,43 0,51 1,00
ANT_1 0,49 0,72 0,57 0,51 1,00
ANSIL_1 0,30 0,50 0,29 0,16 0,57 1,00
ANNAT_1 0,47 0,80 0,52 0,44 0,68 0,37
ANPOT_1 0,32 0,69 0,41 0,31 0,53 0,27
ANBIC_1 0,40 0,62 0,40 0,49 0,58 0,23
ANAKS_1 0,54 0,64 0,66 0,62 0,78 0,48
AVPMT_1 0,53 0,89 0,65 0,54 0,87 0,67
AVKGMT_1 0,60 0,86 0,65 0,53 0,85 0,67

Zagrebu
Tablica 114e. Interkorelacije manifesnih morfolokih varijabli
ANNAT_1 ANPOT_1 ANBIC_1 ANAKS_1 AVPMT_1 AVKGMT_1

ALTV_1
AVTT_1
ALRR_1
ALDNL_1
ALDND_1 Vrijednosti
ALDRL_1
ALDRD_1
ALDSTL_1
ALDSTD_1
ATSR_1
ATSZ_1
ATSSTL_1
ATSSTD_1
ATDILL_1
ATDILD_1
ATDIKL_1
ATDIKD_1
ATDISKL_1
ATDISKD_1
AVONDEL_1
AVOGK_1
AVONATL_1
AVONATD_1
AVOPODL_1
AVOPODD_
1
AVOT_1
ANNAD_1
ANL_1
ANP_1
ANT_1
ANSIL_1
ANNAT_1 1,00
ANPOT_1 0,77 1,00
ANBIC_1 0,59 0,55 1,00
ANAKS_1 0,64 0,44 0,52 1,00
AVPMT_1 0,87 0,74 0,63 0,78 1,00
AVKGMT_1 0,85 0,71 0,62 0,77 0,98 1,00
Mason oznaene (bold) korelacije znaajne su a razini p < ,05
korelecijskih koeficijenata variraju od nultih do umjerenih i visokih vrijednosti ponavie
izmeu onih varijabli koje pripadaju istoj hipotetskoj morfolokoj dimenziji. Od ukupano 666
koeficijenata korelacije njih 430 je statistiki znaajno (Tabica 114.).

Zagrebu
Detaljnijim uvidom u matricu interkorelacija mogue je izdvojiti etiri homogena skupa

varijabli. Prvi skup ine varijable za procjenu longiudinalnih mjera : ALVT, ALRR, ALDNL,
ALDND, ALDRL, ALDRD, ALDSTL i ALDSTD. Drugi skup ine varijable za procjenu
transferzalne dimenzionalnoti skeleta : ATSR, ATSZ, ATSSTD, ATSSTL, ATDILL, ATDILD,
ATDIKL, ATDIKD, ATDSZL I ATDSZD. Treu homogenu skupinu ine korelacije izmeu
testova za procjenu volumena i mase tijela : AVONDEL, AVONDED AVONPODD,
AVONPODL, AVOGK, AVONNATL, AVONNATD, AVONPOTD, AVONPOTL, AVONT,
AVTT, AVPMT i AVKGMT. etvrtu homogenu skupinu ine varijable za procjenu potkonog
masnog tkiva : ANNAD, ANL, ANP, ANT, ANSIL, ANNAT, ANPOT, ANBIC, ANAKS.
Na temelju analize matrica interkorelacija morfolokih mjera primjenjenih na uzorku
nogometaa, mogue je zakljuiti da su za varijabilitet i kovarijabilitet rezultata odgovorna
etiri morfoloka faktora.

Zagrebu
Faktorskom analizom eksplorativnog tipa ekstrahirano je osam glavnih komponenata

koje objanjavaju 79,24% ukupnog varijabiliteta morfolokih varijabli (Tablica 115.).
Tablica 115. Glavne komponente, njihove svojstvene vrijednosti, postotak objanjene

varijance (%var) te kumulativni postotak objanjene varijance (Cum%).
Svojstven
Komponent
e %Var Cum%
e
vrijednosti
1 14,30 34,05 34,05
2 8,24 19,62 53,67
3 3,98 9,47 63,14
4 1,86 4,42 67,56
5 1,57 3,73 71,29
6 1,23 2,93 74,22
7 1,16 2,76 76,98
8 1,03 2,44 79,42
Prva glavna komponenta objasnila je 34% varijance analiziranog morfolokog prostora

na uzorku vrhunskih nogometaa, to je u skladu sa rezultatima koje je dobio Markovi 2004,
na uzorku studenata. Ako rezultate faktorske analize usporedimo sa fundamentalnim
istraivanjima vidimo da je postotak varijance prve glavne komponente objanjen u sklopu
ovog istraivanja uvelike manji (Momirovi i sur., 1969). Markovi navodi da je selekcija
jedan od razloga smanjenog udjela objanjene varijace rezultata. Selekcija dovodi do
smanjena varijabiliteta rezultata, a smanjeni varijabilitet se negativno reflektira na udio
varijance koji se moe objasniti primjenom faktorske analize.

Zagrebu
Tablica 116. Struktura (F) morfolokih faktora
1 2 3 4 5 6 7 8
ALTV_1 0,16 0,00 0,90 0,13 0,47 0,05 0,45 0,10
-
AVTT_1 0,48 -0,16 0,67 0,26 0,39 0,42 0,37
0,24
ALRR_1 0,25 -0,04 0,92 0,05 0,36 0,01 0,39 0,07
ALDNL_1 0,05 -0,06 0,91 0,08 0,40 0,13 0,34 0,07
ALDND_1 0,05 -0,06 0,92 0,07 0,42 0,13 0,34 0,07
ALDRL_1 0,11 -0,02 0,92 0,15 0,32 0,04 0,30 0,01
ALDRD_1 0,09 -0,01 0,92 0,15 0,33 0,04 0,29 0,00
ALDSTL_1 0,32 0,10 0,80 0,16 0,47 0,08 0,65 0,10
ALDSTD_1 0,31 0,09 0,80 0,16 0,46 0,09 0,66 0,10
-
ATSR_1 0,29 -0,12 0,53 0,36 0,18 0,40 0,17
0,01
-
ATSZ_1 0,05 0,11 0,39 0,32 0,44 0,29 0,04
0,40
-
ATSSTL_1 0,26 0,09 0,31 0,22 0,34 0,88 -0,02
0,17
-
ATSSTD_1 0,19 0,10 0,34 0,18 0,25 0,89 -0,08
0,09
- -
ATDILL_1 0,40 0,07 0,50 0,77 0,35 0,18
0,11 0,04
- -
ATDILD_1 0,41 0,00 0,51 0,82 0,34 0,24
0,07 0,07
-
ATDIKL_1 0,26 -0,05 0,47 0,40 0,79 0,50 0,09
0,09
-
ATDIKD_1 0,31 -0,06 0,45 0,35 0,82 0,45 0,16
0,13
-
ATDISKL_1 0,30 -0,03 0,42 0,76 0,40 0,46 0,21
0,18
-
ATDISKD_1 0,30 0,06 0,45 0,76 0,38 0,47 0,16
0,11
-
AVONDEL_1 0,92 -0,38 0,13 0,16 0,12 0,29 0,33
0,28
-
AVONDED1 0,91 -0,37 0,10 0,23 0,12 0,28 0,37
0,20
-
AVONDFL_1 0,90 -0,30 0,16 0,13 0,22 0,23 0,34
0,25
-
AVONDFD_1 0,93 -0,24 0,16 0,16 0,21 0,27 0,37
0,21
-
AVOPODL_1 0,76 -0,05 0,16 0,10 0,38 0,41 0,37
0,42
-
AVOPODD_1 0,83 -0,01 0,23 0,11 0,36 0,43 0,41
0,34
-
AVOGK_1 0,69 -0,09 0,36 0,06 0,28 0,30 0,49
0,31
-
AVONATL_1 0,77 -0,51 0,27 0,28 0,24 0,32 0,53
0,54
-
AVONATD_1 0,75 -0,52 0,27 0,28 0,25 0,30 0,51
0,54
-
AVOPODL_1 0,55 -0,18 0,26 0,21 0,23 0,51 0,28
0,76
-
AVOPODD_1 0,55 -0,18 0,21 0,24 0,24 0,53 0,28
0,74
-
AVOT_1 0,57 -0,39 0,40 0,07 0,36 0,37 0,67
0,29
ANNAD_1 0,34 -0,88 0,11 0,14 -0,08 0,01 0,04 0,55
-
ANL_1 0,33 -0,46 -0,04 0,10 -0,17 -0,04 0,77
0,20
-
ANP_1 0,20 -0,38 -0,05 0,12 0,13 -0,14 0,79
0,13
-
ANT_1 0,32 -0,75 0,05 0,23 -0,13 -0,02 0,73
0,07
ANSIL_1 0,41 -0,50 0,15 0,49 -0,29 0,13 0,17 0,36
-
ANNAT_1 0,38 -0,90 0,03 0,08 -0,01 -0,01 0,53
0,15
ANPOT_1 0,21 -0,86 0,05 0,05 -0,02 - -0,07 0,31

Zagrebu
0,13
- -
ANBIC_1 0,20 -0,66 0,06 0,07 -0,11 0,56
0,02 0,30
-
ANAKS_1 0,35 -0,62 0,01 0,15 0,00 -0,04 0,85
0,01
-
AVPMT_1 0,43 -0,92 0,08 0,26 -0,13 0,02 0,70
0,07
-
AVKGMT_1 0,50 -0,87 0,22 0,30 -0,04 0,11 0,73
0,12
Najvee ortogonalne projekcije na prvi faktor imaju varijable za procjenu volumena i

mase tijela. Drugi faktor najbolje definiraju varijable za procjenu potkonog masnog tkiva uz
varijable za procjenu postotka potkonog masnog tkiva (AVPMT) i varijable za procjenu
kilograma potkonog masnog tkiva u tjelesnoj teini nogometaa (AVKGMT).

Zagrebu
Na trei faktor najvee ortogonalne i paralelne projekcije imaju varijable za procjenu

longitudinalne dimenzionalnosti skeleta.
etvrti, esti, sedmi i osmi faktor nisu interpretabilni, dok na peti faktor navee
paralelne i ortoganlne projekcije imaju varijable za procjenu transvenzalne dimenzionalnosti
skeleta.
etiri interperetabilna faktora u skaldu su s hipotetskim modelom morfolokih
dimenzija mladih mukaraca (Momirovi i sur., 1969). Specifinost uzorka, nogometai
juniori Prve hrvatske noogmetne lige (u sezoni 2006/07) koji predstavljaju usko
selekcionirani uzorak rezultirala je diferenciranjem morfolokih komponenti na 8 faktora, od
ega etiri faktora su interpretabilna i odgovaraju prijenje uvrenoj latentnoj strukturi
morfolokih dimenzija. Ovo istraivanje jedno je od rijetkih unutar kojih je faktorizacijom
ekstrahiran faktor transfenzalne dimenzionalnosti skeleta (Hoek i Jerievi, 1982).

Zagrebu
5.6 Latentna struktura bazinih motorikih te specifinih motorikih i funkcionalnih

varijabli
Latentna struktura bazinih motorikih i specifinih motorikih sposobnosti nogometaa

nije provjeravana od osambesetih godina prologa stoljea (Aubrecht, 1981; Petri, 1982;
Gabrijeli, 1964, 1968, 1969, 1972 i 1977). Kompleksnost nogometne igre uvjetuje postojanje
velikog broja faktora koji su odgovori za varijabilitet antropolokih dimenzija. elja je autora
da pokua donekle objasniti kompleksnosti barem nekih segmenta nogometnog
multidimenzionalnog prostora.
Do sad je bilo nekolilko pokuaja da se objasni kompleksnost nogometne igre i neke
njegove manifestacije svedu na manji broj interpretabilnih faktora. Analizirajui nogometnu
igru grupa autora je osamdesetih godina prolog stoljea, postavila hipotezu o egzistiranju pet
faktora: faktor preciznosti pogaanja cilja, faktor baratanja loptom, faktor brzine voenja
lopte, faktor snage udarca po lopti i faktor brzine krivocrtnog tranja. Ta hipoteza potvrena je
u istraivanjima Gabrijelia (1982) i Jerkovia (1986). Potrebno je napomenuti da je struktura
tih 5 faktora utvrena na uzorku studenata Fakulteta za fiziku kulturu, ime je oteana
usporedba rezultata studenata i vrhunskih sportaa, koji su po svojim karakteristikama bolji
od studenata, kad je rije o specifino-motorikim sposobnostima.

Zagrebu
Tablica 117a. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

funkcionalnih varijabli
MAG9OK_ MAGNN_ MAG4X5_ SP5_1 SP10_1 SP20_1 SP30_1

1 1 1
MAG9OK_ 1,00 0,55 0,28 0,17 0,18 0,34 0,32
1
MAGNN_1 0,55 1,00 0,18 0,14 0,24 0,31 0,26
MAG4X5_1 0,28 0,18 1,00 0,07 0,03 0,08 0,10
SP5_1 0,17 0,14 0,07 1,00 0,70 0,56 0,56
SP10_1 0,18 0,24 0,03 0,70 1,00 0,68 0,60
SP20_1 0,34 0,31 0,08 0,56 0,68 1,00 0,84
SP30_1 0,32 0,26 0,10 0,56 0,60 0,84 1,00
MESSJ_1 -0,36 -0,26 -0,12 -0,15 -0,17 -0,33 -0,40
MESCM_1 -0,33 -0,29 -0,08 -0,20 -0,23 -0,43 -0,47
MESRS_1 -0,34 -0,30 -0,08 -0,15 -0,27 -0,37 -0,37
MESMAX_ -0,35 -0,21 -0,08 -0,22 -0,23 -0,42 -0,45
1
MFLSAR_1 -0,16 -0,21 -0,01 -0,03 -0,02 -0,05 -0,03
MFLPRR_1 -0,21 -0,18 -0,09 -0,12 -0,14 -0,15 -0,12
MFLPL_1 0,01 0,00 -0,09 -0,15 -0,05 0,01 -0,07
MFLPD_1 -0,01 -0,07 -0,10 -0,10 -0,04 -0,05 -0,03
MFLZL_1 -0,25 -0,03 0,13 -0,20 -0,13 -0,18 -0,12
MFLZD_1 -0,23 0,03 0,09 -0,18 -0,11 -0,13 -0,08
MFLRAZ_1 -0,13 -0,08 0,06 -0,04 -0,01 -0,10 -0,01
MFLOL_1 -0,07 -0,03 -0,10 -0,07 -0,01 -0,08 -0,06
MFLOD_1 -0,04 0,01 -0,09 -0,04 0,01 -0,06 -0,04
MESBLD_1 -0,17 0,02 -0,04 0,04 0,00 0,02 -0,06
MESBLL_1 -0,13 -0,10 -0,17 -0,09 -0,13 -0,20 -0,23
MP6PD_1 -0,12 0,05 0,11 -0,12 -0,07 0,02 -0,03
MP6PL_1 0,00 0,00 0,14 -0,11 -0,16 -0,18 -0,10
STHSTD_1 -0,13 -0,06 -0,05 0,03 -0,06 0,01 0,00
STHSTL_1 -0,13 -0,02 0,01 -0,13 -0,23 -0,23 -0,15
MAGSLV_1 0,24 0,24 -0,01 0,09 0,23 0,26 0,22
MAGSTV_1 -0,20 -0,28 0,23 -0,16 -0,34 -0,27 -0,25
MAGSLT_1 0,24 0,33 -0,03 0,12 0,26 0,36 0,28
MAG90V_1 0,17 0,33 0,11 0,02 0,11 0,15 0,17
MAG90T_1 0,18 0,43 0,12 0,18 0,23 0,33 0,30
BV30M_1 0,06 0,16 0,05 0,02 0,09 0,13 0,23
SBEEP_1 -0,34 -0,12 0,04 -0,13 -0,18 -0,25 -0,19
VO2MAX_1 -0,36 -0,12 -0,02 -0,16 -0,19 -0,26 -0,22
SBEEPM_1 -0,36 -0,13 -0,01 -0,15 -0,19 -0,26 -0,20
SBEEPKM1 -0,36 -0,12 -0,02 -0,16 -0,19 -0,26 -0,22

Zagrebu
Tablica 117b. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

MESMAX_
MESSJ_1 MESCM_1 MESRS_1 MFLSAR_1 MFLPRR_1 MFLPL_1
1
MAG9OK_
-0,36 -0,33 -0,34 -0,35 -0,16 -0,21 0,01
1
MAGNN_1 -0,26 -0,29 -0,30 -0,21 -0,21 -0,18 0,00
MAG4X5_1 -0,12 -0,08 -0,08 -0,08 -0,01 -0,09 -0,09
SP5_1 -0,15 -0,20 -0,15 -0,22 -0,03 -0,12 -0,15
SP10_1 -0,17 -0,23 -0,27 -0,23 -0,02 -0,14 -0,05
SP20_1 -0,33 -0,43 -0,37 -0,42 -0,05 -0,15 0,01
SP30_1 -0,40 -0,47 -0,37 -0,45 -0,03 -0,12 -0,07
MESSJ_1 1,00 0,85 0,49 0,71 0,23 0,22 0,17
MESCM_1 0,85 1,00 0,54 0,80 0,24 0,22 0,16
MESRS_1 0,49 0,54 1,00 0,46 0,20 0,25 0,14
MESMAX_
0,71 0,80 0,46 1,00 0,18 0,17 0,20
1
MFLSAR_1 0,23 0,24 0,20 0,18 1,00 0,66 0,26
MFLPRR_1 0,22 0,22 0,25 0,17 0,66 1,00 0,37
MFLPL_1 0,17 0,16 0,14 0,20 0,26 0,37 1,00
MFLPD_1 0,14 0,13 0,09 0,20 0,32 0,38 0,70
MFLZL_1 0,16 0,27 0,32 0,41 0,10 0,09 0,26
MFLZD_1 0,13 0,23 0,29 0,37 0,05 0,06 0,22
MFLRAZ_1 0,25 0,23 0,28 0,26 0,27 0,46 0,28
MFLOL_1 0,15 0,18 0,18 0,17 0,26 0,29 0,35
MFLOD_1 0,21 0,24 0,20 0,19 0,19 0,35 0,35
MESBLD_1 0,12 0,09 0,02 0,07 0,11 0,12 0,00
MESBLL_1 0,10 0,12 0,24 0,16 0,18 0,17 0,19
MP6PD_1 0,13 0,18 0,16 0,21 0,04 -0,02 0,03
MP6PL_1 -0,06 0,08 0,12 0,06 -0,01 0,01 0,10
STHSTD_1 0,13 0,07 -0,01 0,00 0,12 0,07 -0,02
STHSTL_1 0,03 0,08 0,14 0,10 0,18 0,20 0,14
MAGSLV_1 -0,03 -0,08 -0,28 -0,06 -0,09 -0,19 -0,09
MAGSTV_1 0,05 0,11 0,33 0,03 0,12 0,17 0,10
MAGSLT_1 -0,09 -0,17 -0,33 -0,10 -0,14 -0,19 -0,13
MAG90V_1 -0,07 -0,08 -0,16 0,03 -0,08 -0,15 -0,05
MAG90T_1 -0,21 -0,22 -0,16 -0,06 -0,22 -0,23 0,04
BV30M_1 0,04 0,02 -0,07 -0,02 0,15 0,12 -0,04
SBEEP_1 0,14 0,10 0,34 0,22 0,11 0,17 0,14
VO2MAX_1 0,15 0,10 0,35 0,22 0,09 0,13 0,10
SBEEPM_1 0,16 0,12 0,36 0,23 0,09 0,17 0,13
SBEEPKM1 0,15 0,10 0,35 0,22 0,09 0,13 0,10

Zagrebu
Tablica 117c. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

MFLZD_
MFLPD_1 MFLZL_1 1 MFLRAZ_1 MFLOL_1 MFLOD_1
MAG9OK_
-0,01 -0,25 -0,23 -0,13 -0,07 -0,04
1
MAGNN_1 -0,07 -0,03 0,03 -0,08 -0,03 0,01
MAG4X5_1 -0,10 0,13 0,09 0,06 -0,10 -0,09
SP5_1 -0,10 -0,20 -0,18 -0,04 -0,07 -0,04
SP10_1 -0,04 -0,13 -0,11 -0,01 -0,01 0,01
SP20_1 -0,05 -0,18 -0,13 -0,10 -0,08 -0,06
SP30_1 -0,03 -0,12 -0,08 -0,01 -0,06 -0,04
MESSJ_1 0,14 0,16 0,13 0,25 0,15 0,21
MESCM_1 0,13 0,27 0,23 0,23 0,18 0,24
MESRS_1 0,09 0,32 0,29 0,28 0,18 0,20
MESMAX_
0,20 0,41 0,37 0,26 0,17 0,19
1
MFLSAR_1 0,32 0,10 0,05 0,27 0,26 0,19
MFLPRR_1 0,38 0,09 0,06 0,46 0,29 0,35
MFLPL_1 0,70 0,26 0,22 0,28 0,35 0,35
MFLPD_1 1,00 0,21 0,15 0,37 0,29 0,30
MFLZL_1 0,21 1,00 0,95 0,38 0,19 0,19
MFLZD_1 0,15 0,95 1,00 0,35 0,15 0,15
MFLRAZ_1 0,37 0,38 0,35 1,00 0,34 0,34
MFLOL_1 0,29 0,19 0,15 0,34 1,00 0,85
MFLOD_1 0,30 0,19 0,15 0,34 0,85 1,00
MESBLD_1 0,11 -0,12 -0,14 0,09 0,01 0,03
MESBLL_1 0,17 0,01 -0,02 0,07 0,21 0,30
MP6PD_1 -0,02 0,40 0,43 0,21 0,05 0,02
MP6PL_1 0,06 0,36 0,33 0,18 0,02 0,09
STHSTD_1 0,14 -0,14 -0,14 0,11 -0,07 -0,04
STHSTL_1 0,21 0,21 0,20 0,19 0,18 0,25
MAGSLV_1 -0,23 -0,15 -0,13 -0,26 -0,18 -0,19
MAGSTV_1 0,14 0,21 0,18 0,15 0,06 0,07
MAGSLT_1 -0,26 -0,21 -0,17 -0,24 -0,24 -0,23
MAG90V_1 -0,09 0,14 0,14 0,01 -0,03 -0,02
MAG90T_1 -0,07 0,28 0,32 0,07 -0,09 -0,08
BV30M_1 0,01 0,16 0,18 0,14 0,01 0,02
SBEEP_1 0,11 0,23 0,22 0,11 0,03 0,05
VO2MAX_1 0,09 0,26 0,23 0,09 0,03 0,04
SBEEPM_1 0,08 0,22 0,20 0,10 0,05 0,08
SBEEPKM1 0,09 0,26 0,23 0,09 0,03 0,04

Zagrebu
Tablica 117d. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

MESBLD_ MESBLL_ MP6PD_ STHSTD_

MP6PL_1 STHSTL_1
1 1 1 1
MAG9OK_
-0,17 -0,13 -0,12 0,00 -0,13 -0,13
1
MAGNN_1 0,02 -0,10 0,05 0,00 -0,06 -0,02
MAG4X5_1 -0,04 -0,17 0,11 0,14 -0,05 0,01
SP5_1 0,04 -0,09 -0,12 -0,11 0,03 -0,13
SP10_1 0,00 -0,13 -0,07 -0,16 -0,06 -0,23
SP20_1 0,02 -0,20 0,02 -0,18 0,01 -0,23
SP30_1 -0,06 -0,23 -0,03 -0,10 0,00 -0,15
MESSJ_1 0,12 0,10 0,13 -0,06 0,13 0,03
MESCM_1 0,09 0,12 0,18 0,08 0,07 0,08
MESRS_1 0,02 0,24 0,16 0,12 -0,01 0,14
MESMAX_
0,07 0,16 0,21 0,06 0,00 0,10
1
MFLSAR_1 0,11 0,18 0,04 -0,01 0,12 0,18
MFLPRR_1 0,12 0,17 -0,02 0,01 0,07 0,20
MFLPL_1 0,00 0,19 0,03 0,10 -0,02 0,14
MFLPD_1 0,11 0,17 -0,02 0,06 0,14 0,21
MFLZL_1 -0,12 0,01 0,40 0,36 -0,14 0,21
MFLZD_1 -0,14 -0,02 0,43 0,33 -0,14 0,20
MFLRAZ_1 0,09 0,07 0,21 0,18 0,11 0,19
MFLOL_1 0,01 0,21 0,05 0,02 -0,07 0,18
MFLOD_1 0,03 0,30 0,02 0,09 -0,04 0,25
MESBLD_1 1,00 0,02 0,00 -0,08 0,54 0,13
MESBLL_1 0,02 1,00 0,04 -0,02 -0,03 0,59
MP6PD_1 0,00 0,04 1,00 0,19 0,02 0,11
MP6PL_1 -0,08 -0,02 0,19 1,00 -0,09 0,19
STHSTD_1 0,54 -0,03 0,02 -0,09 1,00 0,21
STHSTL_1 0,13 0,59 0,11 0,19 0,21 1,00
MAGSLV_1 -0,13 -0,15 -0,01 -0,05 -0,24 -0,30
MAGSTV_1 -0,01 0,15 0,02 0,14 0,13 0,29
MAGSLT_1 0,01 -0,19 0,01 -0,09 -0,09 -0,29
MAG90V_1 -0,07 -0,04 0,16 -0,03 -0,17 -0,04
MAG90T_1 0,02 -0,09 0,28 0,11 -0,11 -0,03
BV30M_1 0,07 -0,23 0,16 0,10 0,07 -0,02
SBEEP_1 -0,02 0,08 0,07 0,08 0,14 0,17
VO2MAX_1 -0,01 0,08 0,10 0,09 0,14 0,15
SBEEPM_1 -0,02 0,12 0,09 0,10 0,14 0,18
SBEEPKM1 -0,01 0,08 0,10 0,09 0,14 0,15

Zagrebu
Tablica 117e. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

MAGSTV_ MAG90V_ MAG90T_

MAGSLV_1 MAGSLT_1
1 1 1
MAG9OK_
0,24 -0,20 0,24 0,17 0,18
1
MAGNN_1 0,24 -0,28 0,33 0,33 0,43
MAG4X5_1 -0,01 0,23 -0,03 0,11 0,12
SP5_1 0,09 -0,16 0,12 0,02 0,18
SP10_1 0,23 -0,34 0,26 0,11 0,23
SP20_1 0,26 -0,27 0,36 0,15 0,33
SP30_1 0,22 -0,25 0,28 0,17 0,30
MESSJ_1 -0,03 0,05 -0,09 -0,07 -0,21
MESCM_1 -0,08 0,11 -0,17 -0,08 -0,22
MESRS_1 -0,28 0,33 -0,33 -0,16 -0,16
MESMAX_
-0,06 0,03 -0,10 0,03 -0,06
1
MFLSAR_1 -0,09 0,12 -0,14 -0,08 -0,22
MFLPRR_1 -0,19 0,17 -0,19 -0,15 -0,23
MFLPL_1 -0,09 0,10 -0,13 -0,05 0,04
MFLPD_1 -0,23 0,14 -0,26 -0,09 -0,07
MFLZL_1 -0,15 0,21 -0,21 0,14 0,28
MFLZD_1 -0,13 0,18 -0,17 0,14 0,32
MFLRAZ_1 -0,26 0,15 -0,24 0,01 0,07
MFLOL_1 -0,18 0,06 -0,24 -0,03 -0,09
MFLOD_1 -0,19 0,07 -0,23 -0,02 -0,08
MESBLD_1 -0,13 -0,01 0,01 -0,07 0,02
MESBLL_1 -0,15 0,15 -0,19 -0,04 -0,09
MP6PD_1 -0,01 0,02 0,01 0,16 0,28
MP6PL_1 -0,05 0,14 -0,09 -0,03 0,11
STHSTD_1 -0,24 0,13 -0,09 -0,17 -0,11
STHSTL_1 -0,30 0,29 -0,29 -0,04 -0,03
MAGSLV_1 1,00 -0,73 0,83 0,44 0,35
MAGSTV_1 -0,73 1,00 -0,65 -0,35 -0,34
MAGSLT_1 0,83 -0,65 1,00 0,42 0,46
MAG90V_1 0,44 -0,35 0,42 1,00 0,60
MAG90T_1 0,35 -0,34 0,46 0,60 1,00
BV30M_1 0,20 -0,15 0,27 0,21 0,19
SBEEP_1 -0,33 0,37 -0,26 -0,12 -0,04
VO2MAX_1 -0,29 0,36 -0,22 -0,10 -0,05
SBEEPM_1 -0,31 0,35 -0,24 -0,12 -0,04
SBEEPKM1 -0,29 0,36 -0,22 -0,10 -0,05

Zagrebu
Tablica 117f. Interkorelacije manifesnih bazinih motorikih, specifinih motorikih te

VO2MAX_
BV30M_1 SBEEP_1 SBEEPM_1 SBEEPKM1
1
MAG9OK_
0,06 -0,34 -0,36 -0,36 -0,36
1
MAGNN_1 0,16 -0,12 -0,12 -0,13 -0,12
MAG4X5_1 0,05 0,04 -0,02 -0,01 -0,02
SP5_1 0,02 -0,13 -0,16 -0,15 -0,16
SP10_1 0,09 -0,18 -0,19 -0,19 -0,19
SP20_1 0,13 -0,25 -0,26 -0,26 -0,26
SP30_1 0,23 -0,19 -0,22 -0,20 -0,22
MESSJ_1 0,04 0,14 0,15 0,16 0,15
MESCM_1 0,02 0,10 0,10 0,12 0,10
MESRS_1 -0,07 0,34 0,35 0,36 0,35
MESMAX_
-0,02 0,22 0,22 0,23 0,22
1
MFLSAR_1 0,15 0,11 0,09 0,09 0,09
MFLPRR_1 0,12 0,17 0,13 0,17 0,13
MFLPL_1 -0,04 0,14 0,10 0,13 0,10
MFLPD_1 0,01 0,11 0,09 0,08 0,09
MFLZL_1 0,16 0,23 0,26 0,22 0,26
MFLZD_1 0,18 0,22 0,23 0,20 0,23
MFLRAZ_1 0,14 0,11 0,09 0,10 0,09
MFLOL_1 0,01 0,03 0,03 0,05 0,03
MFLOD_1 0,02 0,05 0,04 0,08 0,04
MESBLD_1 0,07 -0,02 -0,01 -0,02 -0,01
MESBLL_1 -0,23 0,08 0,08 0,12 0,08
MP6PD_1 0,16 0,07 0,10 0,09 0,10
MP6PL_1 0,10 0,08 0,09 0,10 0,09
STHSTD_1 0,07 0,14 0,14 0,14 0,14
STHSTL_1 -0,02 0,17 0,15 0,18 0,15
MAGSLV_1 0,20 -0,33 -0,29 -0,31 -0,29
MAGSTV_1 -0,15 0,37 0,36 0,35 0,36
MAGSLT_1 0,27 -0,26 -0,22 -0,24 -0,22
MAG90V_1 0,21 -0,12 -0,10 -0,12 -0,10
MAG90T_1 0,19 -0,04 -0,05 -0,04 -0,05
BV30M_1 1,00 -0,16 -0,11 -0,14 -0,11
SBEEP_1 -0,16 1,00 0,95 0,98 0,95
VO2MAX_1 -0,11 0,95 1,00 0,96 1,00
SBEEPM_1 -0,14 0,98 0,96 1,00 0,96
SBEEPKM1 -0,11 0,95 0,96 0,96 1,00
Mason oznaene (bold) korelacije znaajne su na razini p < ,05
Analizom matrice korelacija utvreno je 226 statistiki znaajnih koeficijenata

korelacije, na razini znaajnosti p < ,05, od ukupno 630 koeficijenata korelacije matrice inter
korelacija (Pearsonov koeficijent korelacije).

Zagrebu
Najvei broj koeficijenata korelacije ima niske i srednje vrijednosti, varijable za procjenu
aerobnih kapaciteta imaju visoke vrijednosti koeficijenata korelacije (od ,95 do ,98).
Razlog tomu je izvedenost varijable za procjenu aerobne izdrljiovsti nogometaa iz rezultata
BEEP testa prema formuli Legera i Lamberta (1982).
Koeficijenti korelacija grupirani su u nekoliko homogenih skupova varijabli. Prvi
homogeni skupi ine varijable za procjenu specifinih motorikih sposobnosti : MAGSLV,
MAGSLT, MAGSTV, MAG90V, MAG90T, BV30M.
Drugi homogeni skupi koeficijenata korelacije ine varijable za procjenu fleksibilnosti :
MFLSAR, MFLPRR, MFLP, MFLZ, MFLO, MFLRAZ.
Trei homogeni skup ine varijable za prosjenu eksplozivne snage tipa sprinta : SP5,
SP10, SP20, SP30.
etvrti homogeni skup koeficijenata korelacije ine varijable za procjenu bazine
motorike sposbnosti agilnosti : MAG90K, MAGNN, MAG4X5.
Peti homogeni skup matrice interkorelacije ine koeficijenti korelacija izmeu varijabli
za procjenu eksplozivne snage tipa skonosti : MESSJ, MESCM, MESMAX.
esti homogeni skup matrice interkorelacije ine koeficijenti korelacija izmeu varijabli za
procjenu aerobne izdrljivosti : SBEEP, SBEEPKM, VO2max.
Sedmi homogeni skup matrice interkorelacije ine koeficijenti korelacija izmeu varijabli za
procjenu eksplozivne sange tipa uta : MSEBLL i MESBLD, varijable za procjenu preciznosti
: MP6PD i MP6PL te varijable za procjenu tehnike uta : STHSD i STHSL.
Zakljuak analize matrice interkorelacija bazinih i specifinih motorikih varijabli jest
da e latentna struktura manifesnog prostora biti kondenzirana na manji broj interpretabilnih
faktora.
Tijekom faktorizacije uzeto je u obzir specifinost uzorka, koji je reprezentativan i
predstavlja subuzorak pupulacije sportaa. Specifinosti homogenih uzoraka (posebno
selekcioniranih uzoraka) oituje se u smanjenoj varijaci. Smanjena varijanca rezultira
poveanjm broja faktora koji su potrebni da bi se objasnio manifestni prostor motorikih i
specifinih motorikih varijabli. S obzirom na sve navedeno za oekivati je da e broj
ekstrahiranih faktora biti vei od broja faktora koje su dobili istraivai u prethodnim
istraivanjima, koja su raena dominantno na uzorku studenata. (Gabrijeli, 1964, 1969,
1977; Jekovi, 1986).

Zagrebu
Faktorskom analizom bazinih i specifinih motorikih varijabli ekstrahirano je 11 glavnih

komponenata, koje objanjavaju 77,68% ukupnog varijabiliteta.
Tablica 118. Glavne komponente, njihove svojstvene vrijednosti, postotak objanjene

varijance (%var) te kumulativni postotak objanjene varijance (Cum%).
Svojstve
Kompone ne
%Var Cum%
nte vrijedno
sti
1 6,81 20,03 20,03
2 3,46 10,17 30,20
3 2,98 8,78 38,98
4 2,78 8,17 47,15
5 2,16 6,36 53,50
6 1,74 5,10 58,61
7 1,62 4,77 63,37
8 1,41 4,16 67,53
9 1,22 3,58 71,10
10 1,14 3,37 74,47
11 1,09 3,21 77,68
Ekstrakcijom jedanaest glavnih komponenata potvrena je pretpostavka o veem broju

faktora koji je potreban da bi se objasnio varijabilitet rezultata unutar bazinih i specifinih
motorikih varijabli. Zadnjih 6 komponenata ima priblino jednake svojstvene vrijednosti
koje se kreu u intervalu od 1,09 do 1,74.

Zagrebu
Tablica 119a. Struktura (F) motorikih i specifinih motorikih faktora
1 2 3 4 5 6
MAG9OK_ -0,28 -0,21 -0,21 0,41 -0,39 0,14
1
MAGNN_1 -0,49 0,05 -0,29 0,33 -0,11 0,05
MAG4X5_1 0,09 0,20 0,06 0,06 0,02 0,07
SP5_1 -0,06 -0,15 -0,07 0,13 -0,15 0,07
SP10_1 -0,24 -0,10 -0,07 0,17 -0,18 0,18
SP20_1 -0,32 -0,07 -0,06 0,43 -0,26 0,24
SP30_1 -0,26 0,01 0,04 0,51 -0,22 0,24
MESSJ_1 0,07 0,05 0,23 -0,91 0,15 -0,04
MESCM_1 0,13 0,16 0,21 -0,94 0,10 -0,10
MESMAX_ 0,02 0,29 0,10 -0,87 0,24 -0,15
1
MFLSAR_1 0,12 0,01 0,84 -0,22 0,10 -0,17
MFLPRR_1 0,18 0,02 0,81 -0,18 0,15 -0,13
MFLPL_1 0,04 0,13 0,20 -0,14 0,12 -0,14
MFLPD_1 0,17 0,10 0,28 -0,12 0,09 -0,15
MFLZL_1 0,06 0,88 0,09 -0,24 0,27 -0,08
MFLZD_1 0,02 0,89 0,05 -0,19 0,25 -0,05
MFLRAZ_1 0,17 0,44 0,44 -0,22 0,09 -0,05
MFLOL_1 0,11 0,09 0,19 -0,14 0,03 -0,16
MFLOD_1 0,10 0,09 0,19 -0,18 0,04 -0,24
MESBLD_1 0,01 -0,07 0,08 -0,10 -0,02 -0,07
MESBLL_1 0,09 -0,06 0,06 -0,15 0,09 -0,90
MP6PD_1 -0,12 0,61 0,06 -0,17 0,09 -0,12
MP6PL_1 0,08 0,50 0,07 0,05 0,06 -0,04
STHSTD_1 0,17 -0,09 0,12 -0,06 0,14 -0,05
STHSTL_1 0,20 0,25 0,17 -0,01 0,16 -0,82
MAGSLV_1 -0,84 -0,11 -0,06 0,05 -0,33 0,25
MAGSTV_1 0,78 0,16 0,15 -0,06 0,39 -0,25
MAGSLT_1 -0,87 -0,11 -0,08 0,14 -0,24 0,27
MAG90V_1 -0,69 0,27 -0,11 0,07 -0,08 -0,02
MAG90T_1 -0,64 0,47 -0,27 0,23 -0,02 0,02
BV30M_1 -0,33 0,34 0,43 0,09 -0,16 0,33
SBEEP_1 0,24 0,13 0,07 -0,15 0,97 -0,15
SBEEPKM1 0,20 0,15 0,05 -0,15 0,99 -0,13
VO2MAX_1 0,20 0,15 0,05 -0,15 0,99 -0,13

Zagrebu
Tablica 119b. Struktura (F) motorikih i specifinih motorikih faktora

7 8 9 10 11
MAG9OK_
-0,13 0,20 0,68 -0,13 -0,01
1
MAGNN_1 0,10 0,21 0,60 -0,07 -0,12
MAG4X5_1 -0,06 0,07 0,80 0,16 0,13
SP5_1 0,05 0,85 0,10 0,12 0,05
SP10_1 -0,01 0,88 0,05 0,00 -0,03
SP20_1 0,07 0,85 0,17 -0,04 0,04
SP30_1 0,04 0,80 0,18 0,01 0,02
MESSJ_1 0,13 -0,19 -0,22 -0,09 -0,16
MESCM_1 0,05 -0,29 -0,17 -0,07 -0,18
MESMAX_
0,01 -0,28 -0,18 -0,17 -0,16
1
MFLSAR_1 0,09 -0,01 -0,07 -0,24 -0,19
MFLPRR_1 0,10 -0,14 -0,12 -0,37 -0,35
MFLPL_1 -0,04 -0,07 -0,02 -0,90 -0,35
MFLPD_1 0,15 -0,05 -0,05 -0,88 -0,31
MFLZL_1 -0,12 -0,16 0,05 -0,22 -0,21
MFLZD_1 -0,11 -0,13 0,05 -0,18 -0,18
MFLRAZ_1 0,20 -0,01 0,06 -0,33 -0,44
MFLOL_1 -0,03 -0,04 -0,08 -0,30 -0,94
MFLOD_1 0,00 -0,02 -0,03 -0,31 -0,94
MESBLD_1 0,84 0,02 -0,09 -0,03 -0,04
MESBLL_1 -0,05 -0,13 -0,15 -0,17 -0,23
MP6PD_1 0,11 -0,03 0,10 0,10 -0,04
MP6PL_1 -0,09 -0,25 0,20 -0,05 -0,05
STHSTD_1 0,85 0,01 -0,06 -0,02 0,07
STHSTL_1 0,23 -0,21 0,06 -0,12 -0,21
MAGSLV_1 -0,20 0,19 0,02 0,15 0,19
MAGSTV_1 0,02 -0,27 0,16 -0,07 -0,01
MAGSLT_1 0,01 0,25 0,06 0,18 0,22
MAG90V_1 -0,05 0,11 0,27 0,08 -0,03
MAG90T_1 0,07 0,29 0,27 -0,03 0,02
BV30M_1 0,25 0,06 0,13 0,15 -0,11
SBEEP_1 0,04 -0,16 -0,04 -0,11 -0,02
SBEEPKM1 0,04 -0,19 -0,09 -0,07 -0,01
VO2MAX_1 0,04 -0,19 -0,09 -0,07 -0,01
Ovo je prvo istraivanje u sklopu kojeg je na reprezentativnom uzorku nogometaa

primjenjena eksplorativna faktorska analiza na bazinim motorikim, specifino-motorikim i
funkcionalnim varijablama. Stoga je direktna komparacija sa prijanjim istraivanjima
oteana.
Varijable koje su uvrtene u ovo istraivanje birane su prema hipotetskom modelu
motorikih sposobnosti (Gredelj, 1975). Izabrane varijable objanjavaju sljedee latentne
dimenzije : agilnost (bazinu i specifinu), eksplozivnu snagu tipa sprinta, skonosti i udarca,
fleksibilnost te izdrljivost nogometaa.

Zagrebu
Kao to je pretpostavljeno iz matrice interkorelacija, najvee projekcije na prvi faktor

imaju varijable : brzina voenja lopte slalom (MAGSLV), slalom tranje (MAGSLT), tehnika
voenja slalom (MAGSTV), tranje s promjenom pravca pod pravim kutom (MAG90T),
voenje lopte s promjenama pod pravim kutom (MAG90V) te test brzina voenja lopte na
trideset metara (BV30M).
Prvi faktor tzv. generalni motoriki faktor nogometaa nazvan je faktor specifine
koordinacije nogometaa. Osim navedenih varijabli koje imaju relativno visoke korelacije sa
prvim faktorom, varijablama agilnosti s okretom (MAG90K), agilnost naprijed-nazad
(MAGNN) ali i testovi za procjenu eksplozivne snage tipa sprint na deset, dvadeset i trideset
metara (SP10, SP20 i SP30) imaju umjerene korelacije sa prvim faktorom. Na temelju svege
navedenog vidimo da su od primarne vanosti za uspjeh u nogometu dobro razvijene
sposobnosti brze i efikasne promjene pravca kretanja kao i sposobnost brzog i efikasnog
manipuliranja loptom u situacijskim uvjetima. Iz stukture prvog faktora uviamo da je
optimalna situacijska efikasnost mogua ako je temeljena na dobro razvijenim bazinim
sposobnostima agilnosti i brzine nogometaa.
Najvee korelacije sa drugim faktorom imaju varijable za procjenu fleksibilnosti

(MFLZL i MFLZD) i testovi preciznosti (MP6PD i MP6PL). Struktura drugog faktora je
toliko sloena da ga jako teko smisleno interpretirati. Razlog zato su testovi za procjenu
fleksibilnosti kukova, distalnog djela etveroglavog miia natkoljenica te testovi preciznosti,
ostvarili visoke korelacije sa drugim faktorom je vanost njihove fleksibilnosti tijekom
izvoanja udarca (De Proft et al., 1988; Isokawa & Lees, 1988; Weineck, 1992; Lees &
Noland 1998; Dorge et al., 1999).
Sa treim faktorom najvee korelacije imaju varijable seat and reach (MFLSAR) i
pretklon raznono (MFLPRR). Dok na desetim faktorom najvee korelacije imaju varijable
prednoenje lijevom nogom (MFLPL) i prednoenje desnom nogom (MFLPD). Sa
jedanaestim faktorom najvee korelacije imaju varijable odnoenje leei bono lijevom i
desnom nogom (MFLOL i MFLOD) te test raznoenje leei (MFLRAZ). Ujedno jedanaesti
faktor je jedini interpretabilni faktor. Za razliku od prethodno analizirana tri faktora na koje
testovi za procjenu fleksibilnosti imaju svoje projekcije. Jedanaesti faktor nazan je faktor
fleksibilnosti aduktora nogometaa.

Zagrebu
Testovi fleksibilnosti nogometaa rasprili su svoju varijancu na etri faktora. Fleksibilnost

kao sposobnost izvoenja pokreta maksimalnom amplitudom u jednom ili vie zglobova,
odnosno jedan ili vie puta, ne ovisi samo o motorikim sposobnostima, nego i o nekim
morfolokim obiljejima (Alter, 1996). Fleksibilnost je sposobnost koju nemoemo promatrati
generalno ve, i lokalno ovisno o dijelu tijela koji promatramo. A kad je rije o vrhunskim
nogometaima za svaku miinu regiju potrebno je primijeniti minimalno tri testa da bi dobili
donekle istu faktorsku strukturu. Jer bez obzira na injenicu da je u sklopu ovog istraivanja
primijenjeno devet testova za procjenu fleksibilnosti sa pretpostavkom da e se projecirati na
jedan tzv. generalni faktor fleksibilnosti nogometaa. Dobiven je samo jedan interpretabilan
faktor fleksibilnosti i to faktor fleksibilnosti aduktora jer je procijenjen sa tri testa. Dobiveni
rezultati dokaz su da je potrebno svaku miinu regiju testirati sa tri testa fleksibilnosti.
Naime samo nogometa sa optimalno razvijenom fleksibilnou moe do maksimalnih
granica iskoristiti sve svoje potencijale u ostalim motorikim sposobnostima, posebno u svim
tipovima eksplozivne snage (tipa sprinta, tipa udarca, tipa skoka i tipa bacanja) i agilnosti
(Vueti i sur. 2003).
Mnogi autori napominju (Weineck, 2000; Bangsbo, 1994, Verheijen, 1997), da je optimalno
razvijena fleksibilnost jedan od preduvjeta maksimalnog ispoljavanja koordinacije,
preciznosti i brzina izvoenja motorikih zadataka.
etvrti faktor sainjen je od testova za procjenu ekslopzivne snage tipa skonosti. To su

Boscovi testovi (MESSJ, MESCM i MESMAX). etvrti faktor nazvan je faktor eksplozivne
snage tipa skonosti. Uz Boscove testove umjerene korelacije sa etvrtim faktorom imaju
testovi za procjenu bazine sposobnosti agilnosti te testovi za procjenu eksplozivne snage
tipa sprinta (SP20 i SP30). Projekcije testova agilnosti i testova za procjenu sprinterskih
sposbnosti nogometaa na etvrti faktor su oekivane jer se radi o eksplozivnim
manifestacijama.
Peti faktor nazvan je faktor izdrljivosti nogometaa. Najvee korelacije sa petim

faktorom imaju varijable BEEP test (SBEEP) i maksimalna brzina traanja izraena u
kilometrima na sat (km/h) tijekom zadnje dionice BEEP testa (SBEEEPKM). Umjerene
korelacije sa faktorom izdrljiovsti nogometaa imaju testovi sprint na dvadeset metara
(SP20) i testovi agilnosti (MAGSLV i MAGSLT).

Zagrebu
Korelacije varijabli SP20 i MAGSLV su oekivane jer se BEEP test izvodi u koridoru unutar
kojeg su konstantne promjename smjera za 1800 nakon pretranih svakih 20 metara.
Sa estim faktorom najvee korelacije imaju varijabla za procjenu eksplozivne snage

tipa udarca, lijevom nogom i test za procjenu tehnike udarca lijevom nogom. Sa sedmim
faktorom najvee korelacije imaju varijabla za procjenu eksplozivne snage tipa udarca,
desnom nogom i test za procjenu tehnike udarca desnom nogom. esti i sedmi faktor nisu
interpretabilni, ali jasan su dokaz razliitih motorikih programa i razliite latentne strukture,
koja se nalazi u pozadini udarca sredinom hrpta stopala lijevom i desnom nogom. Za
pretpostaviti je da bi ostali udarci u nogometu imali svoju specifinu faktorsku strukturu. U
buduim istraivanjima udaraca u nogometu potrebno je konstruirati testove odgovarajuih
metrijskih karakteristika za svaki tip udarca u nogometu i pritom voditi rauna o razini
tehnike pripremljenosti nogometaa. Jedan od problema s kojima se autor susreo tijekom
konstruiranja testa za procjenu preciznosti i testa za procjenu tehnike je nain utvrivanja
kriterija o razini usvojenosti tehinke udarca.
Najvee korelacije sa osmim faktorom imaju varijable za procjenu eksplozivne snage

tipa sprinta (SP5, SP10, SP20 i SP30). Osmi faktor nazvan je faktor eksplozivne snage tipa
sprinta.
Najvee korelacije sa devetim faktorom imaju varijable agilnosti : s okretom (MAG9OK),

naprijed-nazad (MAGNN) i etri puta pet (MAG4x5). Deveti faktor nazvan je faktor bazine
agilnosti nogometaa.
Eksprorativnom faktorskom analizom dobiveno je est interpretabilnih faktora:
1. faktor specifine koordinacije nogometaa;

2. faktor fleksibilnosti aduktora nogometaa;
3. faktor eksplozivne snage tipa skonosti;
4. faktor izdrljivosti nogometaa;
5. faktor eksplozivne snage tipa sprinta;
6. faktor bazine agilnosti nogometaa;

Zagrebu
Nogomet je kompleksna igra na to ukazuje sloena faktorska struktura. Ipak uvidom u

latentnu strukturu uviamo da su specifina koordinacija i specifine sposobnosti one koje su
presudne za uspjeh u nogometu. Faktor fleksibilnosti po prvi put je ekstrahiran na populaciji
nogometaa, jer dosad niti jedan istraiva nije prouavao latentnu strukturu fleksibilnosti na
uzorku nogometaa. Jerkovi je u sklopu svog istraivanja (1986) dobio pet faktora, ali na
uzorku studenata. Aubrecht je (1981) u sklopu svog istraivanja motorikih sposobnosti dobio
etri faktora. Ovo istraivanje predstavlja jedan pozitivan iskorak u smjeru otkrivanja faktora
koji su odgovorni za uspjeh u nogometu na reprezentativnom uzorku nogometaa. Ovakva
faktorska struktura prva je potvrda teze o vanosti specifinih sposbnosti za uspjeh u
nogometu, pa je za pretpostaviti da situacijski oblikovan trening pridonosi pozitivnim
promjenam na morfolokim, bazino motorikim, specifino-motorikim i funkcionalnim
sposobnostima nogometaa.

Zagrebu
5.7 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine na poetku pripremnog

perioda
Uzorak ispitanika koji je odgovorao propisanim kriterijima (igrai sa odigranih

minimalno 20 utakmica u proloj sezoni, bilo prijateljskih ili prvenstvenih; sudjelovanje na
barem 75% treninga u proloj sezoni; minimalno 7 godina nogometnog staa; treniranje u
klubovima kojima pripreme poinju sredinom 7 mjeseca. Istraivanjem su obuhvaeni igrai
iz onih klubova ije pripreme poinju u razmaku od 10 dana; klubovi unutar kojih pripremni
period traje minimalno 6 tjedana) inilo je 250 nogometaa iz deset nogometnih klubova.
Deset klubova je prije poetka eksperineta podjeljeno u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu.
Imena deset klubova napisana su na papir i presavinuta, te stavljena u kapu, nekoliko puta
izmjeana. Nakon toga usljedilo je izvlaenje. Prvi izvueni klub uvrten je u kontrolnu
skupinu, a drugi u eksperinetalnu i tako redom, dok svaka skupina (eksperimentalna i
kontrolna) nije imale po pet klubova. Od 250 testirnih nogmetaa samo je njih 152 nakon
testiranja, na poetku i na kraju provoenja eksperimentalnog plana i programa imalo
rezultate na svim testovima primjenjenim u ovom istraivanju.
Veliko rasipanje uzorka normalono je za nogomet iz nekoliko razloga:
1. veliki broj igaa koji se na probnom roku tijekom priprema ne uspjeva izboriti za
ulazak u prvu momad;
2. veliki broj ozljeda do kojih dolazi tijekom pripremnog razdoblja;
3. igrai koji promjene klub zbog traenja boljih uvjeta treninga te boljeg poloaja unutar
momadi;
4. igrai koji promjene klub jer ve kao juniori potpiu profesionalne ugovore za neku
seniorsku momad;
Prije analize kvantitativnih i kvalitativnih promjena napravljena je analiza razlika na poetku

pripremnog perioda.

Zagrebu
Analiza razlika usljedila je u nekoliko koraka:
1. Za sve varijable izraunati su deskriptivni parameti (aritmetika sredina (mean) i

standardna devijacija (std. Dev), raena je usporedba eksperimentalne i kontrolne
skupine;
2. Posebno su analizirana morfoloka, bazina motorika, specifino motorika i
funkcionalna obiljeja;
3. Razlike unutra mofolokih, motorikih i specifinih motorikih vaijabli promatrane su
obzirom na njihovu latentnu struktura. Morfoloke varijable podjeljene su u etiri
hipotetske latentne dimenzije. Motoriki testovi biti e podjeljeni na testove agilnosti,
eksplozivne snage i fleksibilnosti. A specifini nogometni testovi ine zasebnu
skupinu;
4. Razlike su promatrane parcijalno (analiza varijance) i globalno (diskriminacijska
analiza);
5. Unurar morfolokih varijabli razlike su prouavane samo na varijablama za procjenu
volumena i mase tijela, jer se nije oekivalo da e ekpsrimentalni program utjecati na
promjene u longitudinalnim i transferzlnim mjerama;

Zagrebu
Tablica 120. Prosjeni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu morfolokih

dimnezija na poetku ekperimenta (Mean i std. Dev).
Eksperimental
kontrolna
na
Std.de Std.de
Mean Mean
v v
ALTV_1 177,35 6,85 177,22 5,81
AVTT_1 71,21 5,82 71,28 5,63
ALRR_1 178,71 7,39 177,80 6,19
ALDNL_1 99,76 5,23 99,91 4,14
ALDND_1 99,75 5,15 99,79 4,16
ALDRL_1 76,94 3,44 76,62 3,38
ALDRD_1 76,91 3,41 76,65 3,32
ALDSTL_1 26,36 1,25 25,88 1,11
ALDSTD_1 26,34 1,25 25,86 1,13
ATSR_1 39,54 1,72 38,26 1,69
ATSZ_1 28,27 2,00 26,94 2,00
ATSSTL_1 10,12 0,54 10,10 0,49
ATSSTD_1 10,22 0,51 10,21 0,48
ATDILL_1 7,01 0,34 6,99 0,30
ATDILD_1 7,00 0,36 7,01 0,29
ATDIKL_1 9,88 0,50 9,86 0,43
ATDIKD_1 9,92 0,50 9,93 0,43
ATDISKL_1 7,71 0,41 7,73 0,38
ATDISKD_1 7,78 0,40 7,72 0,41
AVONDEL_
27,89 1,85 28,01 1,87
1
AVONDED1 28,09 1,86 28,18 1,79
AVONDFL_
30,02 2,01 30,26 1,77
1
AVONDFD_
30,33 1,96 30,54 1,81
1
AVOPODL_
25,64 1,47 25,80 1,25
1
AVOPODD_
25,90 1,39 26,10 1,28
1
AVOGK_1 89,08 4,06 89,83 4,67
AVONATL_
55,33 3,23 55,57 2,64
1
AVONATD_
55,78 3,24 55,98 2,65
1
AVOPODL_
36,91 1,98 36,78 1,89
1
AVOPODD_
36,96 1,96 36,86 2,09
1
AVOT_1 77,69 4,23 78,16 3,57
ANNAD11 8,60 2,92 8,25 2,36
ANNAD_1 8,56 2,93 8,22 2,34
ANL_1 8,43 1,60 8,21 1,07
ANP_1 5,18 1,21 5,08 1,12
ANT_1 8,46 2,93 8,51 3,30
ANSIL_1 8,69 3,37 9,28 3,93
ANPOT_1 6,61 2,17 6,78 1,77
ANBIC_1 4,30 0,93 4,34 1,07
ANAKS_1 6,10 1,30 6,04 1,52
AVPMT_1 6,73 2,28 6,73 1,99
Zagrebu
AVKGMT_1 4,83 1,83 4,82 1,56
Komparacijom prosjenih rezultata analiziranih grupa u mjerenim morfolokim

obiljejima (Tablica 120.), uvidjelo se da nema bitnih numerikih razlika u mjerenim
varijablama izmeu grupa. Razlike izmeu kontrolne i eksperimentalen skupine uoene su
jedino u varijablama za procjenu transferzalne dimenzionalnosti skeleta (ATSR i ATSZ). Na
temelju dobivenih rezultata mogue je zakljuiti da analize parcijalnih i globalnih razlika nisu
pokazale statistiki zanajne razlike te da se na varijablama za procjenu morfolokih mjera
moe primjeniti analiza varijance.
Tablica 121. Rezultati diskriminacijske analize sa razinom znaajnosti (sig.).

Test of Wilks' Chi-
df Sig.
Function(s) Lambda square
1 0,90 13,92 23 0,93
Rezultati diskriminativne analize (tablica 121.) jasno pokazu kako nema statistiki
znaajnih razlika izmeu analiziranih grupa u mjerenim morfolokim mjerama.
Tablica 122. Univarijantni F testovi (F) sa razinom znaajnosti (sig.).

ANOVA F Sig.
AVTT_1 0,00 0,95
AVONDED1 0,08 0,78
AVONDFL_1 0,60 0,44
AVONDFD_1 0,47 0,49
AVOPODL_1 0,55 0,46
AVOPODD_1 0,84 0,36
AVOGK_1 1,12 0,29
AVONATL_1 0,26 0,61
AVONATD_1 0,16 0,69
AVOPODL_1 0,15 0,70
AVOPODD_1 0,11 0,75
AVOT_1 0,55 0,46
ANNAD_1 0,59 0,44
ANL_1 1,07 0,30
ANP_1 0,26 0,61
ANT_1 0,01 0,92
ANSIL_1 0,98 0,32
ANNAT_1 0,19 0,66
ANPOT_1 0,27 0,60
ANBIC_1 0,05 0,82
ANAKS_1 0,06 0,81
AVPMT_1 0,00 0,98
AVKGMT_1 0,00 0,96

Zagrebu
Rezultati analize varijance (Tablica 122.) pokazuju kako nema statistiki znaajnih
razlika (P> ,05) u mjerenim morfolokim mjerama. Na temelju dobivenih rezultata moemo
zakljuiti kako se grupe ispitanika ne razlikuju u mjerenim morfolokim mjerama na poetku
eksperimenta.
Tablica 123. Prosjeni rezultati grupa u testovima za procjenu bazinih motorikih,

specifino motorikih i funkcionalnih sposobnosti na poetku ekperimenta (Mean i std. Dev).
Eksperiment Kontrolna
alna
Mean Std.de Mean Std.de
v. v.
MAG9OK_ 7,43 0,36 7,48 0,35
1
MAGNN_1 7,88 0,39 7,77 0,42
MAG4X5_ 5,91 0,37 6,03 0,33
1
SP5_1 1,42 0,13 1,44 0,12
SP10_1 2,15 0,14 2,17 0,14
SP20_1 3,36 0,14 3,37 0,13
SP30_1 4,52 0,19 4,52 0,17
MESSJ_1 41,46 3,98 41,53 4,04
MESCM_1 43,64 4,08 43,88 4,08
MESMAX_ 53,37 5,30 53,11 4,58
1
MFLSAR_ 13,47 5,99 13,96 3,51
1
MFLPRR_ 64,89 11,49 64,36 8,81
1
MFLPL_1 90,22 6,49 90,81 6,31
MFLPD_1 90,77 7,01 89,65 5,19
MFLZL_1 52,04 11,78 52,52 7,34
MFLZD_1 54,69 11,72 54,15 7,25
MFLRAZ_ 98,25 12,86 98,37 10,86
1
MFLOL_1 77,76 8,23 77,10 7,12
MFLOD_1 80,50 8,14 80,91 8,41
MESBLD_ 101,5 7,20 101,86 5,96
1 7
MESBLL_ 96,35 8,23 96,00 7,95
1
MP6PD_1 3,32 0,75 3,22 0,83
MP6PL_1 3,07 0,46 3,10 0,40
STHSTD_ 3,30 0,73 3,60 0,66
1
STHSTL_1 3,07 0,71 2,89 0,61
MAGSLV_ 10,89 1,12 11,08 1,22
1
MAGSTV_ 3,62 0,74 3,61 0,82
1
MAGSLT_ 7,74 0,77 7,98 1,05
1

Zagrebu
MAG90V_ 10,03 0,57 9,74 0,66

1
MAG90T_ 8,04 0,50 7,51 0,66
1
BV30M_1 4,77 0,26 4,81 0,32
SBEEP_1 11,90 1,41 11,73 1,26
SBEEPM_ 2183, 317,6 2184,1 306,0
1 42 5 1 8
SBEEPKM 13,81 0,73 13,68 0,63
1
VO2MAX_ 61,42 4,28 60,65 3,70
1

Zagrebu
Prosjeni rezultati analiziranih grupa ispitanika u mjerenim bazino motorikim,

specifino - motorikim i funkcionalnim varijablama prikazani su u Tablici 123., njihovom
komparacijom vidljivo je da nema bitnih numerikih razlika u mjerenim varijablama izmeu
grupa. Na temelju dobivenih rezultata mogue je zakljuiti da analize parcijalnih i globalnih
razlika nisu pokazale statistiki zanajne razlike, te da se na varijablama za procjenu
morfolokih obiljeja moe primjenjena analiza varijance.

Test of Wilks' Chi-
df Sig.
1 0,62 17,92 23 0,35
Rezultati diskriminativne analize (Tablica 124.) jasno pokazuju da nema statistiki

znaajnih razlika izmeu analiziranih grupa u mjerenim bazinim motorikim, specifino -
motorikim i funkcionalnim varijablama.

Zagrebu
Tablica 125. Univarijantni F testovi (F) sa razinom znaajnosti (sig.).

F Sig.
MAG9OK_ 0,60 0,44
1
MAGNN_1 3,01 0,08
MAG4X5_1 3,88 0,07
SP5_1 0,87 0,35
SP10_1 0,76 0,39
SP20_1 0,22 0,64
SP30_1 0,00 0,99
MESSJ_1 0,01 0,91
MESCM_1 1,30 0,26
MESMAX_ 0,93 0,45
1
MFLSAR_1 0,52 0,32
MFLPRR_1 0,78 0,38
MFLPL_1 0,61 0,34
MFLPD_1 0,68 0,56
MFLZL_1 0,42 0,12
MFLZD_1 1,02 0,12
MFLRAZ_1 1,26 0,09
MFLOL_1 0,61 0,11
MFLOD_1 0,17 0,23
MESBLD_1 1,56 0,33
MESBLL_1 3,21 0,08
MP6PD_1 2,06 0,14
MP6PL_1 0,20 0,16
STHSTD_1 6,99 0,11
STHSTL_1 1,70 0,10
MAGSLV_1 1,02 0,31
MAGSTV_1 0,01 0,92
MAGSLT_1 2,54 0,11
MAG90V_1 1,06 0,12
MAG90T_1 1,76 0,32
BV30M_1 0,63 0,43
SBEEP_1 0,64 0,42
SBEEPM_1 0,84 0,36
SBEEPKM1 1,41 0,24
VO2MAX_1 1,41 0,24
Rezultati analize varijance (Tablica 125.) pokazuju da nema statistiki znaajnih razlika
(P> ,05) u mjerenim bazinim motorikim, specifino - motorikim i funkcionalnim
varijablama, na temelju dobivenih rezultata zakljuujemo da se grupe ispitanika ne razlikuju
na poetku eksperimenta.

Zagrebu
Na temelju dobivenih rezultata moemo prihvatiti prvu hipotezu H 01 da ne postoje

statistiki znaajne razlike izmneu eksperimentalne i kontrolne skupine na poetku
eksperimenta. Prethodna selekcija ispitanika na temelju brojnih antropolokih obiljeja meu
kojima su vanu ulogu imale motorike sposobnosti, ali i motorika znanja, sasvim sigurno
pridonjela je ne postojanju statistiki znaajne razlike na poetku eksperimenta.

Zagrebu
5.8 Analiza kvantitativnih promjena
U ovom djelu istraivanja prikazane su kvantitativne promjene pod utjecajem

specifinog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfolokim varijablama.
Kvantitativne promjene na morfolokim varijablama izraunate su primjenom programa
MDIFF (Momirovi i sur., 1984, 1988).
5.8.1 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na morfolokim

varijablama
Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru za kontrolnu skupinu

(Tablica 126.) pokazju da je dolo do statistiki znaajnih razlika izmeu inicijalnog i
finalnog provjeravanja. (u trajanju od trinaest tjedana). F-test znaajnosti Malanobisove
(dsq=7,01) i Hotelingove (Hot=16,38) udaljenosti pokazao je kako su centroidi kontrolne
skupine na poetku i na kraju eksperimneta statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).
Tablica 126. Rezultati diskriminacijske analize za kontrolnu skupinu izmeu inicijalnog i

finalnog provjeravanja
Mahalanobisova udaljenost i Hotellingov test znaajnosti
dsq tsq hot nv hotdf sigt
7,01 533,26 16,38 23,00 53,00 ,000
Simboli u ovoj tablici imaju ovo znaenje:
dsq,tsq: Mahalanobisova i Hotellingova udaljenost
hot,nv,hotdf: Hotellingov test i stupnjevi slobode
sigt:znaajnost razlika centroida
Dobiveni rezultati dokaz su statistiki znaajnih promjena na multivarijantnoj razini.

Zagrebu
Tablica 127. Struktura diskriminacijske funkcije

fmat
AVTT_1 -,22
AVONDED1 -,07
AVONDEL1 -,08
AVONDFL_1 -,01
AVONDFD_1 -,02
AVOPODL_1 ,02
AVOPODD_1 ,12
AVOGK_1 ,16
AVONATL_1 ,04
AVONATD_1 ,02
AVOPODL_1 ,15
AVOPODD_1 ,18
AVOT_1 ,13
ANNAD_1 -,05
ANL_1 ,19
ANP_1 ,11
ANT_1 ,15
ANSIL_1 ,07
ANNAT_1 ,02
ANPOT_1 ,57
ANBIC_1 ,55
ANAKS_1 ,18
AVPMT_1 ,15
AVKGMT_1 -,07
Iz strukture diskriminacijske funkcije (faktora) vidljivo je da su varijable za procjenu

potkonog masnog tkiva (ANPOT i ANBIC) najvie pridonijele nastajanju razlika na
globalnom planu. Jedina varijabla na negativnom polu diskriminacijske funkcije koja je
pridonjela nastajanju razlika na globalnom planu je varijabla AVTT. Valja naglasiti da su
udaljenosti izmeu centroida male, tako da se uvidiom u parcijalne razlike dobio detaljan uvid
u veliinu i smjer tih razlika.

Zagrebu
Tablica 127. Univarijantna analiza kvantitativnih promjena

Pr1 Pr2 vpr vvst zd ftst sigd
AVTT_1 71,27 71,81 -,54 ,98 -,58 26,36 ,00
AVONDED1 28,17 28,14 ,03 ,29 ,12 1,17 ,28
AVONDEL1 28,00 28,11 -,10 ,48 ,21 3,34 ,28
AVONDFL_1 30,25 30,26 -,00 ,12 -,04 ,13 ,71
AVONDFD_1 30,53 30,55 -,01 ,28 -,06 ,31 ,57
AVOPODL_1 25,80 25,78 ,01 ,18 ,05 ,24 ,62
AVOPODD_1 26,10 26,02 ,07 ,22 ,32 7,86 ,00
AVOGK_1 89,83 89,61 ,21 ,50 ,43 14,10 ,00
AVONATL_1 55,55 55,49 ,07 ,67 ,10 ,89 ,34
AVONATD_1 55,97 55,94 ,03 ,43 ,07 ,36 ,54
AVOPODL_1 36,78 36,70 ,07 ,19 ,40 12,38 ,00
AVOPODD_1 36,85 36,76 ,08 ,18 ,48 17,67 ,00
AVOT_1 78,16 78,07 ,09 ,26 ,35 9,63 ,00
ANNAD_1 8,22 8,28 -,06 ,44 -,14 1,54 ,21
ANL_1 8,20 8,12 ,07 ,15 ,50 19,22 ,00
ANP_1 5,08 5,06 ,02 ,07 ,29 6,51 ,01
ANT_1 8,50 8,47 ,03 ,07 ,41 12,98 ,00
ANSIL_1 9,27 9,25 ,02 ,09 ,20 3,24 ,07
ANNAT_1 10,33 10,33 ,00 ,09 ,06 ,33 ,56
ANPOT_1 6,78 6,67 ,11 ,07 1,53 177,82 ,00
ANBIC_1 4,33 4,26 ,07 ,05 1,45 161,47 ,00
ANAKS_1 6,04 5,96 ,08 ,16 ,49 18,81 ,00
AVPMT_1 6,72 6,69 ,03 ,07 ,41 12,90 ,00
AVKGMT_1 4,82 4,83 -,01 ,07 -,18 2,72 ,10
pr1, pr2: prosjek rezultata u inicijalnom i finalnom provjeravanju
vpr,vvst: prosjek i standardna devijacija razlika
zd,ftst: standardizirane razlike i testovi znaajnosti
sigd: znaajnost razlika
Kvantitativne promjene analizirane su samo na morfolokim mjerama za procjenu

volumena i mase tjela te potkonog masnog tkiva, jer je jedino na tim varijablama mogue
oekivati promjene tijekom eksperimentalnog programa za razliku od mjera za procjenu
longitudinalne i transferzalne dimnezionalnosti skeleta.
Pod utjecajem programiranog treninga do promjena je dolo na sljedeim morfolokim
varijablama: AVTT, AVOPODL, AVOPODD, AVOT, ANPOT, ANBIC, ANAKS i AVKGMT.
Dobivene razlike upuuju na injenicu da je dolo do statistiki znaajnih promjena (Tablica
127.) na nekim morfolokim mjerama. Visoki intenzitet treninga pogodovao je nastanju
promjena u na morfolokim varijablama (Balsom, 1992; Basquet, 2002; Casajus, 2001; Fox,
1984; Helgerud, 2001) za procjenu volumena i mase tjela te potkonog masnog tikava.

Zagrebu
Primjenom algoritama za analizu kvantitativnih promjena MDIFF (Momirovi i sur., 1984,

1988) uspjeli smo detektirati promjene nastale na morfolokim varijablama. Program rada
koji je provodila kontrolna skupina pogodovao je smanjenu potkonog masnog tikva, a time i
nekih mjera volumena tijela (Tablica 127.). Takve promjene za nogometae su pozitivne jer
utjeu na njihovu natjecateljsku efikasnost. U dostupnoj literaturi postoji niz radova kojima je
detektiran negativan utjecaj potkonog masnog tikava te mase tjela na efikasnost nogometaa
(Casajus, 2001; Castanga i Dottavio, 2001; Commeti i sur., 2001; Gartanga i sur., 1993;
Metexas i sur., 2001; Mohr i sur., 2003; Nowacki, 1988). Moemo zakljuiti da primjenjena
distribucija optereenja (Tablica 17.) u pripremnom periodu pogoduje poveanju
natjecateljske efikasnosti. Intenzitet optereenja nije se sputao ispod 80% od maksimalne
frekvencije pulsa. Razlog zato se autor odluio za tako visok intenzitet je injenica da
tijekom utakmice frekvencija pulsa nogometaima rijetko kad pada ispod 80% od maksimalne
vrijednosti (Aroso i sur., 2004; Arnason i sur., 2004). Takav intenzitet koji je u sklopu
kontrolne skupine po pitanju intenziteta imao natjecateljski karakter pogodovao je treningu.
Meutim ako pogledamo veliinu tih promjena (globalna mjera razlike dobivena je pomou
algoritma MDIFF, gen = ,025) vidimo da su te promjena, iako statistiki znaajne, u biti male.
Za oekivati je da e te promjene biti daleko vee unutar ekpsrimentalne skupine.

Zagrebu
5.8.2 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na motorikim

varijablama
Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru motorikih testova za

kontrolnu skupinu (Tablica 127.) pokazju da jedolo do statistiki znaajnih razlika izmeu
inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test znaajnosti Malanobisove (dsq=11,36) i
Hotelingove (Hot=34,53) udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na poetku
i na kraju eksperimneta statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).

finalnog na testovima za procjenu motorikih sposobnosti
11,36 863,45 34,53 19,00 57,00 ,000
Dobiveni rezultati dokaz su statistiki znaajnih promjena na multivarijantnoj razini na

testovima za procjenu motorikih sposobnosti.

Zagrebu

fmat
MAG9OK_1 -,13
MAGNN_1 -,10
MAG4X5_1 -,17
SP5_1 -,22
SP10_1 -,31
SP20_1 -,01
SP30_1 -,01
MESSJ_1 ,03
MESCM_1 ,01
MESMAX_1 -,03
MFLSAR_1 ,16
MFLPRR_1 ,23
MFLPL_1 ,22
MFLPD_1 ,16
MFLZL_1 ,07
MFLZD_1 ,17
MFLRAZ_1 ,23
MFLOL_1 ,07
MFLOD_1 ,18
Iz strukture diskriminacijske funkcije viamo je da su varijable za procjenu eksplozivne

snage tipa sprinta (SP5 i SP10), koje se nalaze na negativnom polu diskriminacijske funkcije,
najvie pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz varijable za procjenu
ekpslozivne snage tipa sprinta nastanju razlika na globalnom planu pridonijele su i varijable
za procjenu fleksibilnosti (MFLPRR, MFLPL i MFLRAZ), koje se nalaze na pozitivnom polu
diskriminacijske funkcije. Potrebno je napomenuti da su utvrene razlike minimalne
(globalna mjera razlike dobivena pomou algoritma MDIFF, gen = ,005).

Zagrebu

MAG9OK_1 7,47 7,51 -,04 ,08 -,45 15,87 ,00
MAGNN_1 7,76 7,81 -,05 ,14 -,36 10,30 ,00
MAG4X5_1 6,03 6,06 -,03 ,06 -,58 26,24 ,00
SP5_1 1,43 1,46 -,02 ,03 -,74 42,60 ,00
SP10_1 2,16 2,20 -,03 ,03 -1,06 86,02 ,00
SP20_1 3,36 3,36 -,00 ,03 -,06 ,31 ,57
SP30_1 4,51 4,51 ,00 ,03 ,04 ,14 ,70
MESSJ_1 41,52 41,45 ,07 ,65 ,12 1,09 ,29
MESCM_1 42,88 42,85 ,02 ,47 ,05 ,25 ,61
MESMAX_1 51,10 51,23 -,12 1,04 -,12 1,14 ,28
MFLSAR_1 13,96 13,80 ,15 ,29 ,54 22,43 ,00
MFLPRR_1 64,35 63,73 ,62 ,77 ,80 49,27 ,00
MFLPL_1 85,81 83,68 2,12 2,79 ,76 44,13 ,00
MFLPD_1 87,65 85,92 1,73 3,10 ,55 23,74 ,00
MFLZL_1 43,00 41,11 1,88 7,06 ,26 5,41 ,02
MFLZD_1 42,96 40,69 2,27 3,81 ,59 27,02 ,00
MFLRAZ_1 92,36 89,75 2,61 3,23 ,80 49,39 ,00
MFLOL_1 74,10 73,70 ,39 1,57 ,25 4,78 ,03
MFLOD_1 76,90 75,00 1,90 3,05 ,62 29,63 ,00
Promjene na svim varijablama za procjenu bazinih motorikih sposobnosti

nogometaa, na kojima su utvrene statistiki znaajne razlike, okrenute su u negativnom
smjeru. Moemo zakljuiti da je dolo do neznatnog pada motorikih sposobnosti nogometaa
(Tablica 130.).
Na testovima za procjenu agilnosti neznatan pad rezultata mogue je objasniti manjkom
specifinih nogometnih sadraja koji je karakteristian za kontrolnu skupinu. Dok u
varijablama za procjenu sprinta (SP20 i SP30) nije zabiljeen pad jer se radi o sposobnostima
ubrzanja, dok je blagi pad zamjeen u varijablama za procjenu startne brzine. Na svim
testovima za procjenu fleksibilnost zabiljeen je blagi pad, to je i oekivano zbog nedostatka
specifinih nogometnih sadraja u situacijskim uvjetima. Nogometai ne izvode pokrete
punom amplitudom to je jedan od osnovnih perduvijeta da bi dolo do poboljanja
fleksibilnosti.

Zagrebu
5.8.3 Analiza kvantitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na specifinim

motorikim i funkcionalnim testovima
Na testovima za procjenu specifinio-motorikih sposobnosti dobivene su statistiki

znaajne razlike (Tablica 127.) izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja . F-test znaajnosti
Malanobisove (dsq=2,08) i Hotelingove (Hot=12,49) udaljenosti pokazao je kako su centroidi
kontrolne skupine na poetku i na kraju eksperimneta statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).

finalnog provjeravanja na testovima za procjenu motorikih sposobnosti
2,08 158,62 12,49 11,00 65,00 ,00

testovima za procjenu specifino - motorikih sposobnosti. Takvi rezultati su oekivani jer je
kontrolna skupina radila treninge koji nemaju situacijski karakter. Kontrolna skupina radila je
pravocitna tranja, sprinteve i kaskanja, a nakon svakog sprinta sljedilo je pravocrtno
istraavanje.

Zagrebu

fmat
MP6PD_1 ,14
MP6PL_1 ,08
STHSTD_1 ,63
STHSTL_1 ,48
MAGSLV_1 -,42
MAGSTV_1 ,03
MAGSLT_1 -,31
MAG90V_1 -,28
MAG90T_1 -,11
BV30M_1 -,22
SBEEP_1 ,26
Iz strukture diskriminacijske funkcije vidljivo je da su varijable procjenu za tehnike uta

sredinom hrpta stopala (STHSTD i STHSTL), koje se nalaze na pozitivnom polu
diskriminacijske funkcije, najvie pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Osim
varijable za procjenu tehnike uta nastajanju razlika na globalnom planu pridonijele su
varijable za procjenu agilnosti (MAGSLV, MAGSLT, MAG90V), koje se nalaze na
negativnom polu diskriminacijske funkcije. Potrebno je napomenuti da su utvrene razlike
male (globalna mjera razlike dobivena pomou algoritma MDIFF, gen = ,18).

Zagrebu

MP6PD_1 2,71 2,65 ,06 ,31 ,21 3,47 ,06
MP6PL_1 2,77 2,74 ,02 ,23 ,11 1,07 ,30
STHSTD_1 3,60 2,91 ,68 ,75 ,91 63,20 ,00
STHSTL_1 2,89 2,73 ,16 ,23 ,70 37,51 ,00
MAGSLV_1 11,07 11,38 -,30 ,49 -,61 29,09 ,00
MAGSTV_1 3,60 3,59 ,01 ,24 ,05 ,19 ,65
MAGSLT_1 7,98 8,07 -,09 ,21 -,45 15,88 ,00
MAG90V_1 9,73 9,79 -,06 ,14 -,40 12,42 ,00
MAG90T_1 7,50 7,53 -,02 ,14 -,17 2,23 ,14
BV30M_1 4,80 4,83 -,02 ,08 -,32 7,89 ,00
SBEEP_1 11,72 11,71 ,01 ,03 ,38 11,44 ,00
Na varijablama za procjenu specifino - motorikih sposobnosti vidljiv je blagi pad

rezultata (Tablica 133.). Instruktori HNS-a koji su davali ocjene iz tehnike izvoenja uta i
tehnike promjene pravca kretanja (MAGSTV) davali su u prosjeku loije ocjene
nogometaima na finalnom testiranju. Eksperti poueni iskustvom inicijalnog testiranja bre
su donosili sud o tehnikoj izvedbi. Bez obzira na strogo definirane kriterije, postroli su
svoje kriterije, to je rezultiralo niim ocjenama na testovima za procjenu tehnike.
Specifini testovi agilnosti (MAGSLT i MAG90V) ukazuju na pad specifinoj agilnosti
nogometaa.
Izostajanjem specifinih nogometnih sadraja (voenje lopte i specifine vjebe s loptom)
unutar treninga sprinta, dovodi do pada rezultata na testu brzine voenja lopte na 30 metara.
Rezultati su loiji i na testu za procjenu izdrljiovsti (SBEEP). S obzirom na strukturu testa
(SBEEP) unutar kojeg nogometai rade te konstantne promjene smjera kretanja te konstantno
ubrzavaju, a u periodu od trinaest tjedana dominantno su izvodili pravocrtna kretanja, za
oekivati je pad specifinih sposobnosti nogometaa.
Plan i program rada koji je provodila kontrolna skupina djelovao je pozitivno na morfoloki
set varijali. Dolo je do smanjenja potkonog masnog tikava. Usljed nedostatka specifinih
nogometnih treninga dolo je do pada motoriki i siuacijsko-motorikih (specifinih)
sposobnosti.

Zagrebu
Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj hipitezi ovog istraivanja - situacijski

polistrukturalan kompleksan trening doveo je do pozitivnih promjena u motorikim i
situacisjko motorikim sposobnostima nogometaa. Te pozitivne promjene dovele su do
poveanja natjecateljske efikasnosti (Bangsbo, 1994, 1996, Verheijen, 1997, Weineck, 1999,
2000).

Zagrebu
5.8.4 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih pod

utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treniga na morfolokim
varijablama
Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru za eksperimentalnu skupinu

(Tablica 134.) pokazju statistike znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnog
provjeravanja. F-test znaajnosti Malanobisove (dsq=14,01) i Hotelingove (Hot=34,67)
udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na poetku i na kraju eksperimneta
statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).

finalnog provjeravanja
14,84 1128,48 34,67 23,00 53,00 ,000
Dobiveni rezultati dokaz su statistiki znaajnih promjena na multivarijantnoj razini.

Zagrebu

fmat
AVTT_1 -,16
AVONDED1 -,18
AVONDEl1 -,17
AVONDFL_1 -,29
AVONDFD_1 -,26
AVOPODL_1 ,06
AVOPODD_1 ,06
AVOGK_1 ,00
AVONATL_1 -,28
AVONATD_1 -,22
AVOPODL_1 ,01
AVOPODD_1 ,09
AVOT_1 ,27
ANNAD_1 -,18
ANL_1 ,19
ANP_1 -,01
ANT_1 ,05
ANSIL_1 -,00
ANNAT_1 ,32
ANPOT_1 ,34
ANBIC_1 ,30
ANAKS_1 ,13
AVPMT_1 ,29
AVKGMT_1 -,20
Iz strukture diskriminacijske funkcije (faktora) uviamo da su varijable za procjenu

potkonog masnog tkiva (ANNAT i ANPOT) najvie pridonijele nastajanju razlika na
globalnom planu. Varijable na negativnom polu diskriminacijske funkcije, koja su pridonijele
nastajanju razlika na globalnom planu su AVONDED, AVONDEL, AVONDFL, AVONDED.
Za razliku od kontrolne skupine vidimo da je vei broj varijabli sudjelovao u nastajanju
razlika na globalnom planu. Temeljem ege zakljuujemo da su promjene na eksperimentalnoj
skupini vee, to je i oekivano, jer se radi o pozitivnim promjenama nastalim pod utjecajem
specifinog polisturkturalnog kompleksnog treninga.

Zagrebu

AVTT_1 71,22 71,76 -,55 ,84 -,65 32,31 ,00
AVONDED1 28,89 28,99 -,10 ,58 -,31 33,34 ,00
AVONDEL1 27,89 28,32 -,43 ,61 -,70 37,71 00
AVONDFL_1 30,02 30,52 -,50 ,44 -1,13 97,21 ,00
AVONDFD_1 30,32 30,85 -,52 ,52 -1,00 76,16 ,00
AVOPODL_1 25,63 25,55 ,08 ,34 ,24 4,43 ,03
AVOPODD_1 25,90 25,84 ,05 ,24 ,23 4,03 ,04
AVOGK_1 89,08 89,07 ,00 ,56 ,00 ,00 ,96
AVONATL_1 55,32 55,93 -,60 ,54 -1,11 ,94 ,00
AVONATD_1 55,78 56,25 -,47 ,55 -,84 54,59 ,00
AVOPODL_1 36,90 36,89 ,00 ,19 ,04 ,13 ,71
AVOPODD_1 36,96 36,87 ,08 ,22 ,36 10,10 ,00
AVOT_1 77,69 77,21 ,48 ,45 1,06 86,79 ,00
ANNAD_1 8,55 7,90 ,64 ,92 ,69 37,04 ,00
ANL_1 8,43 8,31 ,12 ,16 ,73 41,01 ,00
ANP_1 5,17 5,18 -,07 ,14 -,04 ,17 ,67
ANT_1 8,45 8,35 ,10 ,50 ,20 3,04 ,08
ANSIL_1 8,69 8,69 -,00 ,09 -,01 ,00 ,92
ANNAT_1 10,60 10,14 ,45 ,36 1,26 120,86 ,00
ANPOT_1 6,61 6,52 ,09 ,07 1,33 135,57 ,00
ANBIC_1 4,29 4,01 ,28 ,23 1,17 105,45 ,00
ANAKS_1 6,09 6,01 ,083 ,16 ,51 20,35 ,00
AVPMT_1 6,73 6,51 ,21 ,19 1,14 98,98 ,00
AVKGMT_1 4,83 4,70 ,12 ,16 ,78 46,42 ,00
Pod utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga do promjena unutar

eksperimentalne skupine dolo je na velikom broju morfolokih varijabli: AVTT, AVONDEL,
AVONDED, AVONDFL, AVONDFD, AVONATL, AVONATD, AVONPDD, AVOT,
AVONPODL, AVONPODD, ANNAD, ANL, ANNAT, ANPOT, ANBIC, ANAKS, AVPMT i
AVKGMT. Dobivene razlike upuuju na injenicu da je dolo do statistiki znaajnih
promjena (Tablica 135.) na veini morfolokim mjerama. Visoki intenzitet treninga
pogodovao je nastanju promjena u na morfolokim varijablama (Balsom, 1992; Basquet,
2002; Casajus, 2001; Fox, 1984; Helgerud, 2001) za procjenu volumena i mase tjela te
potkonog masnog tikava.

Zagrebu
Visoki intenzitet u kombinaciji sa situacijskim polistrukturalnim kompleksnim treningom

rezultirao je daleko veim promjenama na morfolokim mjerama od treninga koji je provodila
kontrolna skupina. Moemo zakljuiti da primjenjena distribucija optereenja (Tablica 17.) u
pripremnom periodu, pogoduje poveanju natjecateljske efikasnosti. Intenzitet optereenja
nije se sputao ispod 80% od maksimalne frekvencije pulsa. Razlog zato se autor odluio za
tako visok intenzitet je injenica da tijekom utakmice frekvencija pulsa nogometaima rijetko
pada ispod 80% od maksimalne vrijednosti (Aroso i sur., 2004; Arnason i sur., 2004). Ako
pogledamo veliinu tih promjena (globalna mjera razlike dobivena pomou algoritma MDIFF,
gen = ,18) vidimo da su te promjene iako statistiki znaajne u biti minimalne, ali su vee od
promjena koje su detektirane na kontrolnoj skupini (gen = ,02). Na kontrolnoj skupini razlike
su detektirane na etrnaest od dvadeset tri morfoloke mjere, dok je unutar eksperimentalne
skupine od dvdesettri analizirane morfoloke mjere kvantitativne promjene su detektirane na
njih devetnaest. Dovstruko vie varijabli je izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja,
promjenilo svoju strukturu.
Eksperimentalna skupina je ostvarila u prosjeku vei porast u tjelesnoj masi od
kontrolne skupine (Tablica 135.). Do porasta u tjelesnoj masi dolo je usljed poveanja
miine mase, dolo je do redukcije potkonog masnog tkiva. Paralelno sa redukcijom
potkonog masnog tkiva dolo je do porasta mjera opsega nadlaktice u ekspenziji i fleksiji
(lijeva i desna) te opsega natkoljenice.

Zagrebu
5.8.5 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih pod

utjecajem situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na motorikim
varijablama
Rezultati diskriminacijske analize u manifestnom prostoru motorikih testova za

eksperimentalnu skupinu (Tablica 136.) pokazju da je dolo do statistiki znaajnih razlika
izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test znaajnosti Malanobisove (dsq=14,76) i
Hotelingove (Hot=44,88) udaljenosti pokazao je da su centroidi kontrolne skupine na poetku
i na kraju eksperimneta statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).

14,76 1122,08 44,88 19,00 57,00 ,00

testovima za procjenu motorikih sposobnosti pod utjecajem polistrukturalnog specifinihg

Zagrebu

fmat
MAG9OK_1 ,33
MAGNN_1 ,28
MAG4X5_1 ,34
SP5_1 ,16
SP10_1 ,31
SP20_1 ,04
SP30_1 ,02
MESSJ_1 ,04
MESCM_1 ,24
MESMAX_1 ,02
MFLSAR_1 -,20
MFLPRR_1 -,21
MFLPL_1 -,18
MFLPD_1 -,23
MFLZL_1 -,15
MFLZD_1 -,11
MFLRAZ_1 -,17
MFLOL_1 -,20
MFLOD_1 -,15
Iz strukture diskriminacijske funkcije uviamo da su varijable za procjenu agilnosti

(MAG90K, MAGNN i MAG4X5), koje se nalaze na pozitivnom polu diskriminacijske
funkcije, najvie pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz varijable za procjenu
agilnosti, nastanju razlika na globalnom planu, pridonjela je varijabla za procjenu eksplozivne
snage tipa skonosti (MESCM). Meutim utvrene razlike su minimalne (globalna mjera
razlike dobivena pomou algoritma MDIFF, gen = ,008).

Zagrebu

MAG9OK_1 7,43 7,32 ,10 ,08 1,30 128,77 ,00
MAGNN_1 7,88 7,84 -,09 ,08 1,08 89,36 ,00
MAG4X5_1 5,90 5,82 ,07 ,05 1,34 136,83 ,00
SP5_1 1,42 1,39 ,02 ,03 ,63 30,31 ,00
SP10_1 2,14 2,06 ,08 ,06 1,21 112,57 ,00
SP20_1 3,35 3,34 ,00 ,04 ,18 2,56 ,11
SP30_1 4,51 4,51 ,00 ,05 ,08 ,49 ,48
MESSJ_1 41,52 41,45 ,07 ,65 ,12 2,56 ,29
MESCM_1 43,63 44,01 -,37 ,40 -,93 66,38 ,00
MESMAX_1 53,37 53,30 ,06 ,66 ,09 ,63 ,43
MFLSAR_1 12,46 12,84 -,37 ,48 -,77 45,91 ,00
MFLPRR_1 62,89 64,08 -1,19 1,44 -,82 51,66 ,00
MFLPL_1 90,21 93,61 -3,39 4,72 -,71 39,32 ,00
MFLPD_1 90,76 93,43 -2,67 2,97 -,89 61,29 ,00
MFLZL_1 52,03 53,72 -1,68 2,79 -,60 27,83 ,02
MFLZD_1 54,69 56,11 -1,42 3,33 -,42 13,92 ,00
MFLRAZ_1 98,24 102,12 -3,87 5,94 -,65 32,30 ,00
MFLOL_1 77,76 79,74 -1,98 2,57 -,77 45,13 ,03
MFLOD_1 80,50 82,00 -1,96 3,22 -,60 28,21 ,00
Samo na etiri testa za procjenu bazinih motorikih sposobnosti nisu dobivene

statistiki znaajne razlike izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja kod eksperimentalne
skupine (SP20, SP30, MESSJ i MESMAX). Pozitivni utjecaj situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga najoitiji je na testovima za procjenu agilnosti i eksplozivne snage tipa
sprinta (SP5 i SP10). Trening anaerobne alaktaktne izdrljivosti koji je eksperimntalna
skupina izvodi u kordoru od 70 m (tijekom kojeg igra sprinta izmeu 4 stalka koji su
udaljeni dva metra) uzima loptu, sprinta s loptom i radi zavrnicu - dupli pas. Svakim
slijedeim ponavljanjem igra izvodi ut na gol. Trening anaerobne laktatne izdrljiovsti koji
se izvodi na rubovima kaznenog prostora (gdje su postavljena etri stalka), igra sprinta
zadanu dionicu (600, 300, 200, 100m) i kreui se po linijama kaznenog prostora radi
krugove. Nakon svakog kruga slijedi promjena smjera za 180 0 i aerobni trening na polovici
nogometnog igralita (oblik pravokutnika). Igrai poinju od korner zastavice i na gol liniji
radi slalom voenje lopte, kad doe do bone linije igra izvodi centar ut i tri unatrake po
bonoj liniji,

Zagrebu
liniju centra prelazi u paru. Igrai izvode dodovanja (nogom, glavom, natkoljenicom), a
zadnju liniju (bonu liniju igralita) igrai prelaze radei cik-cak kretanje te SAQ trening.
Igrai ga izvode prvo kreui se prema naprijed zatim unatrake, bono prelazei preko SAQ
ljestvi te izvode odigravanje lopte u tijeku izvoenja SAQ vjebi, nogom i glavom. Sve
navedene specifine nogometne radnje koje je provodila ekpsrimentalna skupina rezultirale su
nastajanjem pozitivnih promjena na bazinim motorikim sposobnostima, agilnosti i sprintu
na kratkim dionicama. Na temelju dobivenih rezultata moemo zakljuiti da u nogometu
moemo bazine motorike sposbnosti razvijati primjenom situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga. Ujedno, primjena takvog treninga omoguuje bri trafer izmeu
poveanja bazinih sposobnosti i poveanje natjecateljske efikasnosti nogometaa.
Utvrene razlike izmeu eksperimnetalne i kontrolne skupine u testovima za procjenu
fleksibilnosti su pozitivne. Jedan od razloga je primjena treninga dinamike fleksibilnosti s
loptom. Kontrolna skupina je provodila statiki streching koji je rezultirao minimalnim, ali
opet statistiki znaajnim padom sposobnosti - fleksibilnosti igraa. Temeljem dobivenih
rezultata zakljuujemo da je u treningu nogometaa potrebno primjenjivati trening dinamike
fleksibilnosti, jer poluuje bolje rezultate kad je rije o razvoju i zadravanju sposobnosti -
fleksibilnosti nogometaa, nego trening unutar kojeg se primjenjuje statiki streching.

Zagrebu
5.8.6 Analiza kvantitativnih promjena eksperimentalne skupine pod utjecajem

situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga nastalih na specifinim-
motorikim i funkcionalnim testovima
Na testovima za procjenu specifino - motorikih sposobnosti dobivene su statistiki

znaajne razlike (Tablica 139.) izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja. F-test znaajnosti
Malanobisove (dsq=19,40) i Hotelingove (Hot=74,27) udaljenosti pokazao je da su centroidi
kontrolne skupine na poetku i na kraju eksperimneta statistiki znaajno udaljeni (sigt < ,00).

12,40 942,69 74,27 11,00 65,00 ,00

testovima za procjenu specifino - motorikih sposobnosti. Takvi rezultati su i oekivani jer je
eksperimentalna skupina izvodila treninge specifinog karaktera. Eksperimentalna skupina je
izvodila treninga s loptom vodei rauna o zahtjevima nogometne igre; uestale promjene
smjera te suradnja izmeu igraa. Nogomet je momadski sport pa trening unutar kojeg igrai
meusobno ne surauju (otvaranja, dodavanja, utravanja) nije primjeren, ako nam je cilj
treninga poveanja natjecateljske efikasnosti (Bangsbo, 1998; Drust i sur., 2000).

Zagrebu

fmat
MP6PD_1 -,24
MP6PL_1 -,19
STHSTD_1 -,17
STHSTL_1 -,04
MAGSLV_1 ,36
MAGSTV_1 -,27
MAGSLT_1 ,50
MAG90V_1 ,40
MAG90T_1 ,32
BV30M_1 ,21
SBEEP_1 -,19
Iz strukture diskriminacijske funkcije uviamo da su varijable za procjenu specifine

agilnosti (MAGSLV, MAGSLT, MAG90V i MAG90T), koje se nalaze na pozitivnom polu
diskriminacijske funkcije, najvie pridonijele nastajanju razlika na globalnom planu. Uz
varijable za procjenu specifine agilnosti nogometaa nastanju razlika na globalnom planu
pridonijele su i slijedee varijable: MP6PD, MP6PL, BV30M i test specifine aerobne
izdrljivost SBEEP. Te varijable se nalaze na negativnom polu diskriminacijske funkcije.
Potrebno je napomenuti da su utvrene razlike gotovo dvostruko vee kod eksperimentalne
skupine nego kod kontrolne skupine (globalna mjera razlike dobivena pomou algoritma
MDIFF, gen = ,22).

Zagrebu

MP6PD_1 3,32 3,64 -,32 ,38 -,84 54,17 ,00
MP6PL_1 3,07 3,28 -,21 ,30 -,69 36,17 ,00
STHSTD_1 3,30 3,67 -,36 ,59 -,61 28,50 ,00
STHSTL_1 3,07 3,10 -,03 ,23 -,15 1,88 ,17
MAGSLV_1 10,88 10,63 ,25 ,19 1,30 128,39 ,00
MAGSTV_1 3,60 3,91 -,29 ,30 -,98 72,96 ,00
MAGSLT_1 7,74 7,57 ,16 ,09 1,77 239,92 ,00
MAG90V_1 10,03 9,79 ,23 ,16 1,41 151,98 ,00
MAG90T_1 8,04 7,88 ,16 ,14 1,12 96,23 ,00
BV30M_1 4,76 4,66 ,10 ,13 ,76 44,98 ,00
SBEEP_1 11,90 12,17 -,27 ,40 -,68 35,90 ,00
Na varijablama za procjenu specifino - motorikih sposobnosti vidljiv je blagi porast

(Tablica 141.) rezultata za razliku od kontrolne skupine gdje smo detektirali blagi pad
rezultata (Tablica 133.). Na svim testovima za procjenu specifino - motorikih sposobnosti
kod eksperimentalne skupine detektirane su statistiki znaajne (pozitivne) promjene osim na
testu za procjenu tehnike uta lijevom nogom (STHSTL). Razlog tomu je odigravanje lopte
dominantno boljom nogom, a s obzirom na specifinost uzorka - nogometai su veinu
odigravanja izveli upravo boljom nogom. Dobiveni rezultati ujedno su dokazi da tijekom
treninga nogometai trebaju vie vjebi raditi sa slabijom nogom (u naem sluaju lijevom) da
bi bili efikasniji i lake ostarivali prednost nad protivnikim igraima. Svaki igra koji
jednako dobro s lijevom i desnom nogom moe baratati loptom i moe uputiti udarac,
dvostruko je opasniji po protivnika (pa tako i po protivniki gol) bez obzira na poziciju na
kojoj se nalazi. Kretnje nogometaa, suma njegovog rada te primjena ope i specifine tehnike
ovise o zadaama koje igra ispunjava unutar ekipe. Igra koji je vjet u manevriranju sa
loptom i igra koji uspjeno rjeava situacije na terenu pomoi e svojoj momadi u realizaciji
kolektivnog cilja: Pobjede. Kad se sastanu dvije momadi koje imaju jednak nivo fizike
pripremljenosti pobijedit e ona momad koja je tehniki bolje pripremljena (Gilder, 1994).
Tehniki bolje pripremljena momad biti e u stanju imati due loptu u posjedu tj. imat e
vie prilika da postigne gol.

Zagrebu
Igrai koji su tehniki loe pripremljeni esto e grijeiti i na taj nain loptu davati u noge
protivnika (Weineck, 1999). Taktike zadae mogu biti realizirane jedino ako igra posjeduje
potreban nivo tehnike pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igra koji ima problema sa
kontrolom lopte, biti e cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju s lopte i nee se moi
usredotoiti na taktike zadatke. S druge strane igra koji posjeduje potreban nivo tehnike
moi se nesmetano izvravati svoje zadae.
Uvidjevi vanost tehnike pripremljenosti moramo shvatiti da je primjena nogometno
specifinih tehnikih elemenata unutar treninga kondicijske pripreme nuna za postizanje
maksimalne efikasnosti igraa (Grindler, 1994, Verheijen 1997, Weineck 2000).
Usljed primjene specifinih nogometnih sadraja eksperimentalna skupina je poboljala svoje
rezultate na testu za procjenu tehnike voenja (MAGSLT). Testovi za procjenu specifine
sposobnosti - agilnosti pokazli su pozitivne promjene. Taj podatak bitan je za nogometnu
praksu jer smo uspjeli dokazati da primjenom situacijskog polistrukturalnog kompleksnog
treninnga nogometai postaju bri u izvoenju specifinih nogometnih radnji. Bompa (1993.)
agilnost tretira kako sposobnost koja se sastoji od brzine i koordinacije, a cilj treninga
koordinacije je poboljanje intra i intermuskulasne koordinacije (Weineck 1999). Poboljanje
koordinacije znai tenije i uinkovitije izvoenje kretnji. Takav nain realizacije kretnih
struktura rezultira ekonominou miinoga rada. Optimalna tehnika izvedba omoguuje
igrau da se usredotoi na sve ono to se oko njega dogaa. Agilnost zajedno sa sposobnou
brzine reakcije te brzinom tijekom prva tri koraka ubraja se u najvanije motorike sposbnosti
nogometaa (Weineck, 2000). Esperimentalni program poluio je pozitivne efekte i na
preciznost udarca sredinom hrpta stopala, kako lijevom tako i desnom nogom. Primjenom
ekpserimentlanog programa dolazi do poboljanja specifine aerobne izdrljivosti (SBEEP)
to je jo jedan bitan podatak za nogometnu praksu. Nogomet je sport u kojem specifina
aerobne izdrljivost ima vanu ulogu. Ako uzmemo u obzir trajanje utakmice od 90 minuta u
tijeku kojih treba neprestano vriti intenzivan rad (sprintevi, ubrzanja, skokovi, duel itd.). Tim
aktivnostima troe se ugljikohidrati, koji ine osnovu za intenzivan rad. Dobro trenirani
organizam sportaa ima sposobnost da u tijeku manje intenzivnih akcija kao to je hodanje,
lagano tranje - kaskanje crpi energiju iz masti i na taj nain uva ugljikohidratne izvore
energije striktno za intenzivne radnje (Verheijen, 1997).

Zagrebu
Iz strukturalne analize nogometne igre uviamo da nogometai u tijeku utakmice naprave

100-200 sprinteva na dionici od 5-10 metara, u trajanje od 1-2 sekunde (Verheijen, 1997). Za
realizaciju tih sprintova potrebna je energija koju dobivamo iz ATP. ATP najvie se troi u
tijeku starta i startnog ubrzanja. Tijekom tih aktivnosti dolazi do stvaranja deficita kisika.
Kod duih sprintova 30-40 metara energija se doprema iz KP (Verheijen, 1997, Weineck,
2000). Nakon tih napornih sprintova vaan je tijek oporavka. to je bri oporavak manja je
mogunost umora. Za obnovu ATP-a potreban je kisik. Kao to je ve reeno posljedica
sprinta stvaranje je deficita kisika koji se nadoknauje u oporavku uz prisutnost kisik. Tada
energija potrebna za aktivnost dolazi iz masti (Glinder, 1994). Da bi se to prije popunile
rezerve APT-a i KP (Weineck, 2000 ), frekvencija pulsa i frekvencija disanje poviena je u
oporavku. to je bolji sustav za transport kisika tj. to je osoba bolje aerobno pripremljena, to
e vrijeme regeneracije biti krae (Glinder, 1994).
Postoje mnoge situacije kad nogometa mora kroz dui period od 10 sekundi vriti intenzivan
rad, u takvim situacijama organizmu nisu dostatni fosfageni energetski izvori i tada dolazi do
aktivacije drugog anaerobnog energetskog sustava, glikolitikog sustava. U tijeku rada
glikolitikog sustava fosfageni sustav slui kao pomaga glikolitikog sustava (Weineck,
1999). Glikolitiki sustav iz glikogena crpi ATP, bez prisutnosti kisika (Guyton, 1999).
Tijekom dobivanja energije glikolitikim sustavom dolazi do produkcije laktata (mlijene
kiseline) koja uzrokuje umor miiima. Laktati koji se proizvedu u miiima posljedica su
intenzivnih miinih kontrakcija. Laktati odlaze u cirkulaciju dok se ostatak akumulira u
miiima i moe se koristiti kao gorivo za stvaranje energije (Guyton 1999). Paralelno sa
porastom intenziteta vjebanja raste i produkcija laktata, to ima za posljedicu poveanje
laktata u miiima i krvotoku ( Weineck 1999 ).
Studija provedena na danskim nogometaima pokazala je da visoki intenzitet vjebanja u
trajanju od 2-10 sekundi ima za posljedicu stvaranje velike koliine laktata koje se ne otputa
o cirkulaciju (Bangsboa 1994). Studija je pokazala da u tijeku 10 sekundi vjebanja
maksimalnim intenzitetom, koncentracija laktata u miiu raste od 1 do 18 mmol po
kilogramu miia. U isto vrijeme koncentracija laktata u krvi ne prelazi vrijednost od 5
milimola po litri krvi (Bangsbo, 1994). Jasno je da koncentracija laktata u litri krvi daje samo
indikaciju da su laktati u miiu proizvedeni, a tona koliina laktata moe se odrediti samo
mjerenjem koncentracije laktata direktno iz aktivnog miia (Bangsbo, 1994).

Zagrebu
Glikolitiki trening omoguuje tijelu da postane otporno na negativno djelovanje laktata.

Laktati imaju karakteristino djelovanje na mii i njegov okoli. Poznato je da porastom
koncentracije laktata u tijelu dolazi do poveavanja umora (Vittori, 1995). Kod anaerobnog
laktatnog treninga optereenje treba biti maksimalno. Trening se radi do otkaza i najvanije je
da trening bude nogometno specifian. Znai, trening ne smije biti predug jer moramo imati
na umu uvjete u kojima dolazi do stvaranja mlijene kiseline. Glikolitiki trening ima
negativan utjecaj na miine stjenke (Weineck 1999). Pozitivan efekt glikolitikog treninga je
poveavanje tolerancije organizma na povienu koncentraciju laktata (Vittori, 1995).
Znanstveno je dokazano da kod nogometaa u tijeku utakmice ne dolazi do prevelikog
zakiseljena (Verheijen, 1997). Moemo zakljuiti da glikolitiki sustav nema preveliki znaaj
u nogometu. Meutim treba uzeti u obzir da su u studijama koje se napravljene na njemakim,
engleskim i nizozemskim igraima laktati mjereni na kraju prvog i drugog poluvremena, tako
da nemamo tonu informaciju to se odvija sa koncentracijom laktata u toku utakmice.
Zanimljiva je studija napravljena na njemakim juniorima. Studija je pokazala da je
glikolitiki sustav u velikoj mjeri aktivan u tijeku natjecanja to je bilo i za oekivati uzevi u
obzir opseg tranja (Verheijen, 1997). Ako elimo treningom poboljati specifinu aerobnu
izdrljivost potrebno je primijeniti specifine nogometne sadraje vodei rauna da postoje tri
energetska sustava te da uvijek sva tri djeluju zajedno. Samo je povremena dominacija jednog
sustava vea u odnosu na preostala dva, to ovisi o radu koji se trenutano vri (da li hodamo,
trimo, sprintamo itd.).
Prvih 10 sekundi aktivnosti dominira fosfageni sustav, zatim preuzima glikolitiki ija
inicijativa traje 2-3 minute, a nakon 2-3 minute nastavlja oksidacijski tj. sustav za transport
kisika (Guyton ,1999; Vittori, 1999 ).
Tijekom oblikovanja treninga potrebno je voditi rauna i o strukturi miia nogometaa, to je
uzeto u obzir tijekom oblikovanja treninga specifine aerobne izdrljivosti te specifine
fosfagene i glikolitike izdrljivosti nogometaa.
Tijelo nogometaa sastoji se od velikih i malih miia iji rad ovisi od naredba pristiglih iz
ivanog sustava. Mii se sastoji od miinih vlakana koja su sainjena od miofibrila
(Guyton, 1999). Miii su okrueni mreom krvnik ila i ivaca. Funkcija krvnih ila je
snabdijevanje miia sa energijom i potrebnim hranjivim tvarima.

Zagrebu
Funkcija ivanog sustava provoenje je impulsa iz miia do mozga i obrnuto (Guyton,

1999). Miino vlakno sastoji se od tamnih i svijetlih zona tj. tamnih i svijetlih niti proteina.
Proteini izgrauju sarkomere koje ine osnovu miia. Svijetle zone sadre tanke proteinske
niti aktina, a tamne zone sadre niti miozina. Svako miozinsko vlakno okrueno je sa est
aktinskih niti, koje se u tijeku kontrakcije priblie vlaknima miozina. Na taj nai mii se
kontrahira (Guyton, 1999).
Svaki mii graen je od 50% sporih miinih vlakana (SO). Ostalih 50% miine grae
vaan je da bi odredili da li je neki mii graen od brzih ili sporih miinih vlakana. Unutar
tih 50% nalazi se 2% meu - vlakana na koji je mogue utjecati treningom, tj. moe se od
njih napraviti spora ili brza vlakna. Kod maratonca prijei e u spora oksidacijska, dok kod
sprintera ta vlakna prei e u brza glikolitika miina vlakna (Grosser, Zimmermann, 1979).
Spora miina vlakna nalaze se u miiima koji su aktivirani kroz dui vremenski period. Npr.
miii koji odravaju ravnoteu. U muskulaturi nogu kod sportova izdrljivosti (npr.
maratona, nordijskog tranja itd.) mii sadri vie sporih, oksidacijskih miinih vlakana. Jer
su spora oksidacijska vlakna preduvjet za postizanje dobrih rezultata u sportovima
izdrljivosti (Grosser, 1979; Weineck, 1999). U sporim vlaknima dominira sustav za transport
kisika, zato su spora vlakna bolje opskrbljena krvnim ilama od brzih miinih vlakana.
Takoer ta vlakna su bogata mioglobinom (Vittori, 1999). Brza miina vlakna omoguuju
brz i intenzivna rad. To je ujedno razlog zato sprinteri imaju vei broj brzih miinih vlakana
(Grosser, 1979). Fosfageni sustav odvija se unutar brzih miinih vlakana. Iz razloga to se
energija dobiva iz anaerobnih energetskih izvora brza miina vlakna siromana su
mioglobinom i u manjoj mjeri su opskrbljena krvnim ilama (Vittorr, 1999).
elja sprintera je svoja spora miina vlakna treningom transformirati u brza miina vlakna,
to je nemogue. Jedini pomak koji je mogue napraviti treningom brzine je postojea brza
miina vlakna napraviti brim, taj pomak je mogu za 10-15% od inicijalnog stanja (Grosser
i Zimmermann, 1979). Nogomet je sport koji iziskuje od sportaa dobra brzinska svojstva i
dobru izdrljivost. Pogledavi broj sprinteva koje nogometa napravi u tijeku utakmice (100-
200 sprinteva) uviamo koliko je za nogomet vaan eksplozivan rad. S druge strane
razmotrimo li trajanje utakmice od 90 minuta jasno je da nogometa nije u stanju sprintati
svih 90 minuta. Da bi bio u stanju igrati svih 90 minuta nogometa mora hodati, kaskati,
trati. Uzevi u obzir podatke iz analize nogometne igre, vidljive su razlike izmeu broja
sprinteva kod igraa prve lige i amatera.

Zagrebu
Glavna razlika je u metrima prevaljenih sprintom. Profesionalci prelaze daleko vee

udaljenosti sprintajui, dok amateri vie kaskaju i tre (Verheijen, 1997). Istraivanja su
pokazala da igrai prve njemake lige imaju vie bijelih-brzih miinih vlakana od amatera
to objanjava injenicu zato profesionalci vie sprintaju. Po strukturi miiinih vlakana
nogometai su blii sprinterima nego maratoncima (Verheijen, 1997). To je ujedno i glavni
razlog zato treningu izdrljivosti nogometaa treba pristupiti na specifian nain vodei
rauna o ostalim energetskim izvorima. Testiranje aerobnih sposobnosti na pokretnoj traci
trenerima ne daje jasnu sliku o izdrljivosti nogometaa jer se radi o progresivnom
kontinuiranom optereenju. A tijekom utakmice optereenja se izvodi u varijabilnim
intervalnim uvjetima, unutar kojih nogometai moraju konstantno mijenjati smjer kretanja i
ubrzavati. BEEP test je dobar za testiranje specifine aerobne izdrljivosti jer nogometai
izvode konstantne promjene smjera tijekom kojih trebaju usporavati i ubrzavati. Radnje
tijekom kojih se troi daleko vie energije nego to je sluaj kod kontinuiranog optereenja
(Vanderford i sur., 1993).

Zagrebu
5.9 Analiza kvalitativnih promjena
U ovom djelu istraivanja prikazane su kvalitativne promjene pod utjecajem specifinog

polistrukturalnog kompleksnog treninga. Kvalitativne promjene analizirane su posebno za
kontrolnu i eksperimentalnu skupinu. Kavlitativne promjene na morfolokim varijablama
izraunate su primjenom programa TAMARIS (Momirovic, Prot i Ambrozic, 1987).
TAMARIS je Matrix verzija GENSTAT programa TAMARIS za usporeivanje matrica
korelacija na jednom uzorku ispitanika opisanih nad istim skupom kvantitativnih varijabli u
dvije vremenske toke ili dvije razliite eksperimentalne ili pseudo-eksperimentalne situacije.
Program pretpostavlja da su matrice podataka konkatenirane i da su varijable oznaene na
razliit, ali usporedljiv nain.
Autor u dostupnoj literaturi nije uspio pronai niti jedan rad unutar kojeg su se
analizirale kvalitativne promjene na reprezentativnom uzorku vrhunskih sportaa
(nogometaa). U dosadanjim istraivanjima uzorak ispitanika su inili uenici ili studenti
(Dobrinec i sur., 1985; Metiko i sur., 1987; Neljak, 1990; ufar, 1990; Oreb, 1992; Bregovi,
1995, Markovi, 2004).
Dobrinec i sur. (1985) proveli su istraivanje s ciljem utvrivanja kvalitativnih promjena
u nekim fizikim sposobnostima pod utjecajem kineziolokog tretmana. Istraivanje je
provedeno na uzorku od 38 ena vojnika podijeljenih na eksperimentalnu i kontrolnu grupu.
Kod eksperimentalne grupe je u trajanju od 21 dan proveden program za brzo podizanje
fizikih sposobnosti koje su od velike vanosti za uspjeno obavljanje vojnikih dunosti. U
kontrolnoj grupu proveden je u istom vremenu standardni program tjelesnog vjebanja
vojnika. Na poetku i na kraju eksperimenta provedeno je 6 testova za procjenu bazinih
motorikih sposobnosti. Analiza rezultata pokazala je da je eksperimentalni program doveo do
strukturalne integracije funkcija ope motorike sposobnosti ispitanica eksperimentalne
skupine. Metiko i sur. (1987) analizirali su kvalitativne promjene nastale nakon tri tjedna
treninga. Na uzorku od 18 mladih i zdravih ena primijenjen je jedan tip situacionog treninga,
znatnog volumena, s ciljem poveanja motorike efikasnosti u urgentnim situacijama. Analize
su pokazale da je primijenjeni situacijski trening izazvao konvergentnu reorganizaciju svih
funkcija koje su vane za efikasno motoriko ponaanje u urgentnim situacijama.

Zagrebu
Prema autorima dobiveni rezultati mogu se pripisati izboru i distribuciji odgovarajuih

sadraja i njima pridruenih situacijskih modaliteta te upravo onih volumena optereenja koji
su primjereni stanju subjekta i postavljenim ciljevima. Neljak (1990) proveo je eksperiment
na uzorku od 146 petnaestogodinjaka u trajanju od 12 tjedana. Tretman je bio koncipiran
tako da proizvede kvantitativne promjene, ali da istovremeno utvrdi da li je tretman proizveo
kvalitativne promjene. Osim toga, cilj je bio i provjeriti da li dva programa, ukazuju na
identinost svojih izlaza. Prvi dio analiza pokazao je da transformacijski tretman nije bio
dostatnog intenziteta i trajanja da bi proizveo vee kvalitativne promjene. Analiza provedena
pomou dva jednostavna programa za analizu kvalitativnih promjena (LSDIFF i QDIFF 1)
daje korisniku vane informacije o nastalim kvalitativnim promjenama i veliini tih promjena.
ufar (1990) je na u na uzorku od 52 uenika pratio kvalitativne promjene pod utjecajem 6-
mjesenog atletskog treninga. Faktorskom analizom ekstrahirao je dvije latentne motorike
dimenzije u prvom mjerenju. U drugom mjerenju nije dolo do bitne promjene u strukturi
faktora. Autor smatra da je razlog tome selekcija ispitanika u atletskoj koli, kao i relativno
niski intenzitet i volumen optereenja. Oreb (1992) je analizirao kvantitativne i kvalitativne
promjene u motorikim sposobnostima studentica Filozofskog fakulteta pod utjecajem dva
razliita transformacijska postupka u trajanju od dva semestra, 169 studentica podijeljeno je u
eksperimentalnu (n=86) i kontrolnu (n=83) skupinu. Eksperimentalna skupina provodila je
nastavu TZK temeljenu na plesnim izrazima, dok je kontrolna skupina realizirala
konvencionalni program TZK temeljen na sadrajima koarke, odbojke i atletike u jednakom
fondu sati. Kvalitativne promjene motorikih sposobnosti utvrene su pomou QDIFF2
temeljenog na kanonikoj analizi kovarijance. Kinezioloki tretman doveo je do znaajnih
kvalitativnih promjena bazinih motorikih sposobnosti obje grupe, s razlikom da su
pozitivnije promjene oitije u plesnoj grupi. Autor zakljuuje kako su bolji transformacijski
efekti motorikih sposobnosti postignuti u eksperimentalnoj grupi, to je rezultat : osobnog
izbora aktivnosti (interesne grupe), volumena i intenziteta optereenja tijekom treninga.
Bogievi (1995) analizirao je kvantitativne i kvalitativne promjene u nekim funkcionalnim,
motorikim sposobnostima i morfolokim karakteristikama uenica 7 i 8 razreda pod
utjecajem treninga ritmiko sportske gimnastike. Istraivanje je provedeno na 92 uenice u
opsegu od 70 kolskih sati tijekom jedne kolske godine.

Zagrebu
Rezultati istraivanja pokazali su kako je, pored kvantitativnih dolo i do znaajnih

kvalitativnih promjena u mjerenim antropolokim karakteristikama, a rezultat tih promjena
predstavlja interakciju djelovanja kineziolokog tretmana i faktora rasta i razvoja. Boris Male
(2002) analizirao je kvantitativne i kvalitativne promjene pod utjecajem programiranog
kineziolokog tretmana u nekim antropolokim obiljejima ronih vojnika hrvatske vojske.
Istraivanje je provedeno na uzorku od 307 ronih vojnika mornara polaznika specijalistike
vojne izobrazbe. Ispitanici su podijeljeni u tri skupine (dvije eksperimentalne i jednu
kontrolnu). Na ispitanicima se dva puta, s vremenskim intervalom od 9 tjedana, primijenilo 12
morfolokih mjera, kojima se procjenjivalo dimenziju volumena i mase tijela i dimenziju
potkonog masnog tkiva, te baterije od 13 motorikih testova za procjenu eksplozivne snage,
repetitivne snage, anaerobnog kapaciteta te aerobne izdrljivosti. Rezultati istraivanja
pokazali su kako tretman nije proizveo kvalitativne promjene na morfolokim dimenzijama,
ali je utjecao na kvantitativne promjene koje su obiljeene redukcijom masnog, a poveanjem
miinog tkiva.
S obzirom da je za potrebe ovog istraivanja primijenjen reprezentativni uzorak,
vrhunskih nogometaa juniora, Prve hrvatske nogometne lige, direktna usporedba sa
prijanjim spoznajama o kvalitativnim promjenama pod utjecajem programiranog treninga
biti e uvelike oteana.

Zagrebu
5.9.1 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na morfolokim

obiljejima
Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine napravljena je u nekoliko koraka. Prvo su

analizirane matrice interkorelacija morfolokih varijabli u inicijalnom, a potom u finalnom
mjerenju. Kriterijem najmanjih kvadrata testirana je statistika znaajnost kvalitativnih
promjena (putem vrijednosti 2 distribucije).
Tablica 141a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfolokih obiljeja u

inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.
AVTT_1 AVONDEL1 AVONDFL1 AVONDFD1 AVOPODL1 AVOPODD1 AVOGK_1 AVONATL1

AVTT_1 1.000 .395 .405 .445 .529 .551 .641 .595
AVONDEL1 .395 1.000 .884 .789 .628 .629 .574 .694
AVONDFL1 .405 .884 1.000 .873 .694 .689 .614 .694
AVONDFD1 .445 .789 .873 1.000 .689 .774 .643 .715
AVOPODL1 .529 .628 .694 .689 1.000 .884 .721 .676
AVOPODD1 .551 .629 .689 .774 .884 1.000 .711 .700
AVOGK_1 .641 .574 .614 .643 .721 .711 1.000 .658
AVONATL1 .595 .694 .694 .715 .676 .700 .658 1.000
AVONATD1 .578 .714 .717 .720 .664 .694 .667 .956
AVOPDL_1 .428 .413 .418 .466 .548 .557 .385 .649
AVOPDD_1 .397 .405 .407 .442 .520 .517 .333 .651
AVOT_1 .494 .517 .495 .487 .603 .576 .621 .713
ANNAD_1 .114 .403 .390 .338 .197 .213 .281 .376
ANL_1 .233 .403 .415 .394 .342 .396 .492 .492
ANP_1 .148 .164 .198 .185 .160 .207 .222 .373
ANT_1 .187 .370 .387 .351 .300 .343 .407 .479
ANSIL_1 .295 .459 .463 .549 .241 .351 .357 .419
ANNAT_1 .134 .482 .455 .376 .278 .282 .382 .543
ANPOT_1 .044 .242 .287 .228 .044 .061 .139 .307
ANBIC_1 .178 .154 .180 .150 .155 .176 .261 .315
ANAKS_1 .230 .273 .324 .372 .267 .371 .409 .463
AVPMT_1 .235 .520 .527 .503 .311 .371 .448 .583
AVKGMT_1 .448 .575 .580 .569 .403 .467 .560 .678

Zagrebu
Tablica 142b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfolokih obiljeja u

AVONATD1 AVOPDL_1 AVOPDD_1 AVOT_1 ANNAD_1 ANL_1 ANP_1 ANT_1
AVTT_1 .578 .428 .397 .494 .114 .233 .148 .187
AVONDEL1 .714 .413 .405 .517 .403 .403 .164 .370
AVONDFL1 .717 .418 .407 .495 .390 .415 .198 .387
AVONDFD1 .720 .466 .442 .487 .338 .394 .185 .351
AVOPODL1 .664 .548 .520 .603 .197 .342 .160 .300
AVOPODD1 .694 .557 .517 .576 .213 .396 .207 .343
AVOGK_1 .667 .385 .333 .621 .281 .492 .222 .407
AVONATL1 .956 .649 .651 .713 .376 .492 .373 .479
AVONATD1 1.000 .600 .611 .680 .385 .472 .390 .427
AVOPDL_1 .600 1.000 .931 .391 .041 .342 .078 .159
AVOPDD_1 .611 .931 1.000 .401 .069 .333 .074 .183
AVOT_1 .680 .391 .401 1.000 .458 .530 .438 .569
ANNAD_1 .385 .041 .069 .458 1.000 .431 .347 .683
ANL_1 .472 .342 .333 .530 .431 1.000 .449 .573
ANP_1 .390 .078 .074 .438 .347 .449 1.000 .518
ANT_1 .427 .159 .183 .569 .683 .573 .518 1.000
ANSIL_1 .392 .164 .174 .367 .532 .276 .138 .547
ANNAT_1 .552 .181 .167 .514 .746 .456 .419 .657
ANPOT_1 .302 .006 -.010 .291 .592 .272 .185 .380
ANBIC_1 .314 .180 .157 .327 .558 .391 .414 .517
ANAKS_1 .425 .089 .104 .591 .591 .618 .604 .781
AVPMT_1 .565 .188 .194 .603 .864 .595 .503 .865
AVKGMT_1 .655 .269 .275 .671 .810 .600 .499 .838

Zagrebu
Tablica 142c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu morfolokih obiljeja u

ANSIL_1 ANNAT_1 ANPOT_1 ANBIC_1 ANAKS_1 AVPMT_1 AVKGMT_1

AVTT_1 .295 .134 .044 .178 .230 .235 .448
AVONDEL1 .459 .482 .242 .154 .273 .520 .575
AVONDFL1 .463 .455 .287 .180 .324 .527 .580
AVONDFD1 .549 .376 .228 .150 .372 .503 .569
AVOPODL1 .241 .278 .044 .155 .267 .311 .403
AVOPODD1 .351 .282 .061 .176 .371 .371 .467
AVOGK_1 .357 .382 .139 .261 .409 .448 .560
AVONATL1 .419 .543 .307 .315 .463 .583 .678
AVONATD1 .392 .552 .302 .314 .425 .565 .655
AVOPDL_1 .164 .181 .006 .180 .089 .188 .269
AVOPDD_1 .174 .167 -.010 .157 .104 .194 .275
AVOT_1 .367 .514 .291 .327 .591 .603 .671
ANNAD_1 .532 .746 .592 .558 .591 .864 .810
ANL_1 .276 .456 .272 .391 .618 .595 .600
ANP_1 .138 .419 .185 .414 .604 .503 .499
ANT_1 .547 .657 .380 .517 .781 .865 .838
ANSIL_1 1.000 .372 .180 .224 .486 .701 .728
ANNAT_1 .372 1.000 .700 .468 .613 .855 .808
ANPOT_1 .180 .700 1.000 .373 .323 .624 .569
ANBIC_1 .224 .468 .373 1.000 .414 .546 .533
ANAKS_1 .486 .613 .323 .414 1.000 .768 .760
AVPMT_1 .701 .855 .624 .546 .768 1.000 .972
AVKGMT_1 .728 .808 .569 .533 .760 .972 1.000
Masnim (bold) oznaene su one vrijednosti koeficijenata korelacije koji
nisu statistiki znaajni.
Od 253 koeficijenta matrice korelacija njih 238 je statistiki znaajno na razini

znaajnosti 5%. Koeficijenti korelacija grupirali su se u skladu sa latentnom strukturom
morfolokih obiljeja (Momirovi i sur., 1969). Dvije su skupine koeficijenata korelacije.
Jednu ine varijable za procjenu volumena i mase tijela, a drugu ine varijable za procjenu
potkonog masnog tkiva. Korelacije izmeu varijabli su pozitivne i umjereno viske.

Zagrebu

finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

AVTT_2 1.000 .398 .388 .451 .517 .527 .636 .581
AVONDEL2 .398 1.000 .854 .748 .593 .616 .519 .649
AVONDFL2 .388 .854 1.000 .867 .675 .698 .609 .648
AVONDFD2 .451 .748 .867 1.000 .670 .775 .651 .663
AVOPODL2 .517 .593 .675 .670 1.000 .862 .717 .671
AVOPODD2 .527 .616 .698 .775 .862 1.000 .685 .650
AVOGK_2 .636 .519 .609 .651 .717 .685 1.000 .646
AVONATL2 .581 .649 .648 .663 .671 .650 .646 1.000
AVONATD2 .568 .696 .698 .706 .634 .661 .642 .921
AVOPDL_2 .427 .448 .406 .463 .545 .531 .363 .605
AVOPDD_2 .396 .450 .392 .422 .509 .487 .315 .621
AVOT_2 .477 .517 .488 .483 .608 .559 .632 .690
ANNAD_2 .107 .370 .360 .315 .195 .203 .287 .325
ANL_2 .160 .358 .378 .344 .327 .326 .447 .408
ANP_2 .141 .131 .198 .190 .179 .212 .239 .336
ANT_2 .179 .337 .370 .347 .304 .345 .418 .455
ANSIL_2 .321 .438 .458 .562 .231 .368 .368 .388
ANNAT_2 .145 .471 .460 .383 .267 .271 .378 .506
ANPOT_2 .032 .233 .283 .206 .031 .037 .143 .262
ANBIC_2 .172 .109 .182 .146 .163 .157 .265 .300
ANAKS_2 .211 .248 .304 .344 .264 .368 .422 .414
AVPMT_2 .235 .490 .515 .498 .306 .365 .454 .533
AVKGMT_2 .452 .548 .564 .567 .397 .457 .566 .633

Zagrebu


AVTT_2 .568 .427 .396 .477 .107 .160 .141 .179
AVONDEL2 .696 .448 .450 .517 .370 .358 .131 .337
AVONDFL2 .698 .406 .392 .488 .360 .378 .198 .370
AVONDFD2 .706 .463 .422 .483 .315 .344 .190 .347
AVOPODL2 .634 .545 .509 .608 .195 .327 .179 .304
AVOPODD2 .661 .531 .487 .559 .203 .326 .212 .345
AVOGK_2 .642 .363 .315 .632 .287 .447 .239 .418
AVONATL2 .921 .605 .621 .690 .325 .408 .336 .455
AVONATD2 1.000 .581 .599 .676 .373 .411 .381 .428
AVOPDL_2 .581 1.000 .921 .406 .040 .308 .080 .166
AVOPDD_2 .599 .921 1.000 .396 .060 .314 .075 .179
AVOT_2 .676 .406 .396 1.000 .465 .464 .442 .565
ANNAD_2 .373 .040 .060 .465 1.000 .387 .316 .680
ANL_2 .411 .308 .314 .464 .387 1.000 .446 .553
ANP_2 .381 .080 .075 .442 .316 .446 1.000 .526
ANT_2 .428 .166 .179 .565 .680 .553 .526 1.000
ANSIL_2 .402 .188 .174 .365 .524 .244 .156 .552
ANNAT_2 .554 .196 .168 .520 .736 .445 .422 .655
ANPOT_2 .301 .014 -.001 .294 .613 .273 .186 .380
ANBIC_2 .312 .168 .165 .323 .551 .420 .429 .518
ANAKS_2 .404 .083 .080 .581 .573 .587 .611 .784
AVPMT_2 .562 .201 .193 .601 .855 .570 .507 .867
AVKGMT_2 .652 .284 .275 .666 .799 .562 .501 .836

Zagrebu

finalnom promjeravanju kontrolne skupine.

AVTT_2 .321 .145 .032 .172 .211 .235 .452
AVONDEL2 .438 .471 .233 .109 .248 .490 .548
AVONDFL2 .458 .460 .283 .182 .304 .515 .564
AVONDFD2 .562 .383 .206 .146 .344 .498 .567
AVOPODL2 .231 .267 .031 .163 .264 .306 .397
AVOPODD2 .368 .271 .037 .157 .368 .365 .457
AVOGK_2 .368 .378 .143 .265 .422 .454 .566
AVONATL2 .388 .506 .262 .300 .414 .533 .633
AVONATD2 .402 .554 .301 .312 .404 .562 .652
AVOPDL_2 .188 .196 .014 .168 .083 .201 .284
AVOPDD_2 .174 .168 -.001 .165 .080 .193 .275
AVOT_2 .365 .520 .294 .323 .581 .601 .666
ANNAD_2 .524 .736 .613 .551 .573 .855 .799
ANL_2 .244 .445 .273 .420 .587 .570 .562
ANP_2 .156 .422 .186 .429 .611 .507 .501
ANT_2 .552 .655 .380 .518 .784 .867 .836
ANSIL_2 1.000 .372 .183 .224 .475 .703 .735
ANNAT_2 .372 1.000 .701 .473 .618 .853 .808
ANPOT_2 .183 .701 1.000 .376 .338 .629 .571
ANBIC_2 .224 .473 .376 1.000 .414 .551 .536
ANAKS_2 .475 .618 .338 .414 1.000 .766 .753
AVPMT_2 .703 .853 .629 .551 .766 1.000 .971
AVKGMT_2 .735 .808 .571 .536 .753 .971 1.000

znaajnosti 5%. Dvije su skupine koeficijenata korelacije. Jednu ine varijable za procjenu
volumena i mase tijela, a drugu ine varijable za procjenu potkonog masnog tkiva.
Korelacije izmeu varijabli su pozitivne i umjereno viske. S obzirom na minimalne promjene
u visini koecifijenata korelacije izmeu morfolokih varijabli kontrolne skupine izmeu
inicijalnog i finalnog provjeravanja za pretpostaviti je sa nee doi do statistiki znaajnih
kvalitativnih promjena.
Tablica 144. LSDIFF Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata kontrolne skupine na
morfolokim varijablama.
Kriterij najmanjih kvadrata
mlschi mlsp
9.059 .996

Zagrebu
Iz tablice 144. vidljivo je da nije dolo do statistiki znaajnih kvalitativnih promjena na

skupu morfolokih varijabli izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja (mlsp=, 996).
Komparacijom matrica interkorelacija varijabli inicijalnog i finalnog mjerenja na
morfolokim obiljejima kontrolne skupine vidljive su minimalne razlike u visini
koeficijenata korelacije koji se oituju tek na drugoj decimali koeficijenata korelacija. Koji se
dobiju kad se oduzmu vrijednosti koeficijenata korelacija matrica inicijalnog i finalnog
provjeravanja. Takvi rezultati su i oekivani jer s obzirom na tradicionalni nain treninga koji
je provodila kontrolna skupina (Tablica 19a. i 19b.). Markovi i suradnici (2005) u sklopu
svog istraivanja takoer su primijetili minimalne, ali statistiki znaajne promjene (sig. < ,
05) u tjelesnoj masi (ATT) i potkonom masnom tkivu nakon jedanaest tjedana primjene
sprinterskog treninga.
5.9.2 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na bazinim

motorikim obiljejima
Na svim varijablama za procjenu bazinih motorikih sposobnosti nogometaa na

kojima su utvrene statistiki znaajne kvantitativne promjene te promjene, su okrenute u
negativnom smjeru. Analizom kvantitativnih promjena utvren je neznatni pada motorikih
sposobnosti nogometaa (Tablica 130.).
Na testovima za procjenu agilnosti neznatan pad rezultata mogue je objasniti manjkom
specifinih nogometnih sadraja koji je karakteristian za kontrolnu skupinu. Dok u
varijablama za procjenu sprinta (SP20 i SP30) nije zabiljeen pad rezultata. U varijablama za
procjenu startne brzine zamjeen je blagi pad. Na svim testovima za procjenu fleksibilnost
zabiljeen je blagi pad. Blagi pad u testovima za procjenu fleksibilnosti je oekivan zbog
nedostatkom specifinih nogometnih sadraja u situacijskim uvjetima. Nogometai ne izvode
pokrete punom amplitudom to je jedan od osnovnih perduvijeta da bi dolo do poboljanja
fleksibilnosti. S obzirom na negativni smjer kvantitativnih promjena za oekivati je da e doi
do statistiki znaajnih kvalitaivnih promjena usljed pada rezultata na varijablama za procjenu
bazinih motorikih sposobnosti.

Zagrebu
Tablica 144a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazinih motorikih

obiljeja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.
MAG9OK_1 MAGNN_1 MAG4X5_1 SP5_1 SP10_1 SP20_1 SP30_1 MESSJ_1

MAG9OK_1 1.000 .507 .362 .190 .125 .353 .336 -.212
MAGNN_1 .507 1.000 .139 .252 .336 .379 .370 -.109
MAG4X5_1 .362 .139 1.000 .185 .041 .029 .123 -.170
SP5_1 .190 .252 .185 1.000 .595 .414 .455 -.057
SP10_1 .125 .336 .041 .595 1.000 .670 .582 -.068
SP20_1 .353 .379 .029 .414 .670 1.000 .782 -.207
SP30_1 .336 .370 .123 .455 .582 .782 1.000 -.339
MESSJ_1 -.212 -.109 -.170 -.057 -.068 -.207 -.339 1.000
MESCM_1 -.208 -.231 -.090 -.120 -.185 -.383 -.475 .805
MESMAX_1 -.222 -.125 -.205 -.105 -.144 -.294 -.414 .632
MFLSAR_1 -.094 -.184 -.021 -.146 -.109 -.082 -.028 .282
MFLPRR_1 -.177 -.147 -.137 -.075 -.169 -.166 -.137 .308
MFLPL_1 .222 -.007 .047 -.101 -.045 .088 -.044 .158
MFLPD_1 .107 -.141 .024 -.212 -.171 -.119 -.174 .169
MFLZL_1 -.022 -.171 -.018 -.120 .068 .032 -.117 -.013
MFLZD_1 -.098 .013 -.178 -.084 .242 .129 .098 -.173
MFLRAZ_1 -.155 -.043 .004 .036 .098 .020 .070 .342
MFLOL_1 -.046 -.014 -.087 -.122 -.082 -.148 -.211 .248
MFLOD_1 -.030 -.013 -.094 -.112 -.072 -.161 -.196 .263
Tablica 144b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazinih motorikih

MESCM_1 MESMAX_1 MFLSAR_1 MFLPRR_1 MFLPL_1 MFLPD_1 MFLZL_1 MFLZD_1

MAG9OK_1 -.208 -.222 -.094 -.177 .222 .107 -.022 -.098
MAGNN_1 -.231 -.125 -.184 -.147 -.007 -.141 -.171 .013
MAG4X5_1 -.090 -.205 -.021 -.137 .047 .024 -.018 -.178
SP5_1 -.120 -.105 -.146 -.075 -.101 -.212 -.120 -.084
SP10_1 -.185 -.144 -.109 -.169 -.045 -.171 .068 .242
SP20_1 -.383 -.294 -.082 -.166 .088 -.119 .032 .129
SP30_1 -.475 -.414 -.028 -.137 -.044 -.174 -.117 .098
MESSJ_1 .805 .632 .282 .308 .158 .169 -.013 -.173
MESCM_1 1.000 .779 .290 .321 .085 .134 .035 -.064
MESMAX_1 .779 1.000 .273 .270 .098 .166 .059 -.014
MFLSAR_1 .290 .273 1.000 .591 .247 .380 -.053 -.158
MFLPRR_1 .321 .270 .591 1.000 .402 .383 -.060 -.209
MFLPL_1 .085 .098 .247 .402 1.000 .654 .031 -.160
MFLPD_1 .134 .166 .380 .383 .654 1.000 .142 -.104
MFLZL_1 .035 .059 -.053 -.060 .031 .142 1.000 .497
MFLZD_1 -.064 -.014 -.158 -.209 -.160 -.104 .497 1.000
MFLRAZ_1 .282 .211 .532 .627 .216 .213 -.109 -.142
MFLOL_1 .229 .197 .244 .345 .299 .236 .015 .030
MFLOD_1 .272 .201 .240 .393 .349 .307 -.024 -.042

Zagrebu
Tablica 144c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazinih motorikih

MFLRAZ_1 MFLOL_1 MFLOD_1
MAG9OK_1 -.155 -.046 -.030
MAGNN_1 -.043 -.014 -.013
MAG4X5_1 .004 -.087 -.094
SP5_1 .036 -.122 -.112
SP10_1 .098 -.082 -.072
SP20_1 .020 -.148 -.161
SP30_1 .070 -.211 -.196
MESSJ_1 .342 .248 .263
MESCM_1 .282 .229 .272
MESMAX_1 .211 .197 .201
MFLSAR_1 .532 .244 .240
MFLPRR_1 .627 .345 .393
MFLPL_1 .216 .299 .349
MFLPD_1 .213 .236 .307
MFLZL_1 -.109 .015 -.024
MFLZD_1 -.142 .030 -.042
MFLRAZ_1 1.000 .362 .384
MFLOL_1 .362 1.000 .906
MFLOD_1 .384 .906 1.000
Masnim (bold) oznaene su
statistiki znaajni koeficijenti
korelacije
Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablica 144.) njih 84 je statistiki

znaajno (sig< ,05). Varijable su se unutar matrice interkorelacija bazinih motorikih
varijabli grupirale u etiri skupine : varijable za procjenu agilnosti, eksplozivne snage tipa
sprinta, skonosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Umjerene vrijednosti koeficijenata
korelacije ali statistiki znaajne (Tablica 144.) utvrene su izmeu varijabli za procjenu
eksplozivne snage tipa skonosti i testova fleksibilnosti. Razlog povezanosti testova za
procjenu snage i testova za procjenu fleksibilnosti je injenica da su eksplozivne radnje
mogue jedino ako miii posjeduju potrebna elastina svojstva tj. ako su dostatno fleksibilni
(Bishop, 2003; Bompa, 1993; Carlos-Santana, 2002; Edden i Watts, 1998).
Uzmemo li u obzir hijerarhijsku strukturu motorikih sposobnosti nogometaa vidimo da je
za uspjeh u nogometu najvanija izdrljivost na koju otpada 30%, zatim brzina 20%, snaga
20%, koordinacija 15%, preciznost 10% i fleksibilnost 5% (Glinder, 2000 ).
Fleksibilnost iako je zastupljena sa najmanjim postotkom, presudna je za uspjenu realizaciju
sprinteva tijekom utakmice. Takoer o razini fleksibilnosti te omjeru snage i fleksibilnosti
ovisiti e i uestalost ozljeda nogometaa (Vueti, 2003).

Zagrebu

obiljeja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MAG9OK_2 1.000 .428 .417 .219 .139 .293 .341 -.227
MAGNN_2 .428 1.000 .094 .241 .399 .340 .360 -.096
MAG4X5_2 .417 .094 1.000 .135 .077 .046 .106 -.149
SP5_2 .219 .241 .135 1.000 .501 .367 .389 -.032
SP10_2 .139 .399 .077 .501 1.000 .622 .552 -.060
SP20_2 .293 .340 .046 .367 .622 1.000 .754 -.191
SP30_2 .341 .360 .106 .389 .552 .754 1.000 -.403
MESSJ_2 -.227 -.096 -.149 -.032 -.060 -.191 -.403 1.000
MESCM_2 -.189 -.198 -.065 -.094 -.168 -.338 -.488 .780
MESMAX_2 -.258 -.102 -.190 -.132 -.147 -.278 -.452 .618
MFLSAR_2 -.092 -.136 -.062 -.154 -.088 -.016 -.051 .301
MFLPRR_2 -.152 -.159 -.178 -.128 -.123 -.132 -.176 .343
MFLPL_2 .266 .048 .094 -.098 -.017 .140 -.020 .153
MFLPD_2 .217 -.096 .034 -.182 -.124 -.111 -.132 .197
MFLZL_2 -.143 -.137 -.011 -.088 .001 -.096 -.146 -.106
MFLZD_2 -.059 .042 -.138 -.056 .206 .176 .187 -.200
MFLRAZ_2 -.066 -.032 .076 -.013 .065 .095 .035 .360
MFLOL_2 -.027 .012 -.038 -.099 -.061 -.100 -.195 .219
MFLOD_2 .014 .010 -.078 -.137 -.065 -.104 -.168 .201

obiljeja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.
MAG9OK_2 -.189 -.258 -.092 -.152 .266 .217 -.143 -.059
MAGNN_2 -.198 -.102 -.136 -.159 .048 -.096 -.137 .042
MAG4X5_2 -.065 -.190 -.062 -.178 .094 .034 -.011 -.138
SP5_2 -.094 -.132 -.154 -.128 -.098 -.182 -.088 -.056
SP10_2 -.168 -.147 -.088 -.123 -.017 -.124 .001 .206
SP20_2 -.338 -.278 -.016 -.132 .140 -.111 -.096 .176
SP30_2 -.488 -.452 -.051 -.176 -.020 -.132 -.146 .187
MESSJ_2 .780 .618 .301 .343 .153 .197 -.106 -.200
MESCM_2 1.000 .736 .279 .308 .057 .119 .057 -.118
MESMAX_2 .736 1.000 .234 .256 .123 .146 .141 .027
MFLSAR_2 .279 .234 1.000 .584 .187 .252 -.106 -.136
MFLPRR_2 .308 .256 .584 1.000 .310 .313 -.100 -.217
MFLPL_2 .057 .123 .187 .310 1.000 .597 -.178 -.072
MFLPD_2 .119 .146 .252 .313 .597 1.000 -.075 -.116
MFLZL_2 .057 .141 -.106 -.100 -.178 -.075 1.000 .454
MFLZD_2 -.118 .027 -.136 -.217 -.072 -.116 .454 1.000
MFLRAZ_2 .267 .181 .533 .650 .200 .246 -.120 -.203
MFLOL_2 .167 .150 .246 .314 .206 .211 -.087 -.123
MFLOD_2 .186 .117 .252 .387 .258 .247 -.174 -.237

Zagrebu
Tablica 145c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu motorikih obiljeja u

MAG9OK_2 -.066 -.027 .014
MAGNN_2 -.032 .012 .010
MAG4X5_2 .076 -.038 -.078
SP5_2 -.013 -.099 -.137
SP10_2 .065 -.061 -.065
SP20_2 .095 -.100 -.104
SP30_2 .035 -.195 -.168
MESSJ_2 .360 .219 .201
MESCM_2 .267 .167 .186
MESMAX_2 .181 .150 .117
MFLSAR_2 .533 .246 .252
MFLPRR_2 .650 .314 .387
MFLPL_2 .200 .206 .258
MFLPD_2 .246 .211 .247
MFLZL_2 -.120 -.087 -.174
MFLZD_2 -.203 -.123 -.237
MFLRAZ_2 1.000 .350 .369
MFLOL_2 .350 1.000 .839
MFLOD_2 .369 .839 1.000
korelacije
Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablica 145.) njih 78 je statistiki

varijabli grupirale u etiri skupine : varijable za procjenu agilnosti, eksplozivne snage tipa
sprinta, skonosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Vidimo da je dolo do smanjenja
broja znaajnih koeficijenata korelacije (Tablica 145.) za razliku od korelacije varijabli za
procjenu motorikih sposobnosti kontrolne skupine u inicijalnom provjeravanju (Tablica
144.). Najvee razlike izmeu koeficijenata korelacija varijabli inicijalnog i finalnog
provjeravanja dobiveni su izmeu varijabli MAG90K, MFLPD i MFLZD, MFLSAR i
MFLPD, MFLPD i MFLZL te varijabli MFLOD i MFLOL. Analiza kvalitativnih promjena
nastalih na bazinim motorikim testovima unutar kontrolne skupine pokazala je negativan
trend pada sposobnosti. No ako se taj pad izrazi u obliku generalnog koeficijenta uviamo da
su kvantitativne promjene minimalne (gen=, 005), ali ipak statistiki znaajne. Oekivano je
da e doi do statistiki znaajnih kvalitativnih promjena, bez obzira na minimalne promjene
unutar razine i broja korelacijskih koeficijenata. Promjene u agilnosti mogue je objasniti
nedostatkom specifinih i situacijskih nogometnih sadraja unutar plana i programa rada
kontrolne skupine.

Zagrebu
Razlog promjena, koje su detektirane na varijablama za procjenu fleksibilnosti, nastao je

uslijed izostajanja treninga dinamike fleksibilnosti. To je dokaz da je u nogometu
primjerenije provoditi dinamiki oblik rada kako i trening dinamike fleksibilnosti (Weineck,
1999, 2000).
bazinim motorikim varijablama.
mlschi mlsp
40.259 .003
Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata pokazala je, da unutar kontrolne
skupine izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja na bazinim motorikim varijablama,
postoje statistiki znaajne kvalitativne promjene na nivou znaajnosti od 1% (Tablica, 146.).
Dobivene razlike su statistiki znaajne ali na razini promjene sposobnosti, u vidu poboljanja
natjecateljske efikasnosti, minimalne. Analiza kvantitativnih promjena, pokazala je pad
rezultata to je potvreno, analizom kvalitativnih promjena na testovima za procjenu bazinih
motorikih sposobnosti.

Zagrebu
5.9.3 Analiza kvalitativnih promjena kontrolne skupine nastalih na specifinim

motorikim i funkcionalnim obiljejima
Dananja igra zahtjeva od igraa veu razinu fizike pripremljenosti, za razliku od prije
kad je najvanija bila tehnika pripremljenost igraa. Fizika priprema kljuni je element za
uspjeh u nogometu (Wang, 1995), ali jedino ako je bazirana na dobroj tehnikoj pripremi.
Jedan od naina poboljanja nekih kondicijskih sposobnosti nogometaa je primjenom
polistrukuralnog kompleksnog treninga. Situacijski polistrukuralni kompleksni treninga kod
nogometaa ima mnogo pozitivnih efekata. Mogue je utjecati i na komponentu agilnosti
nogometaa. Tijekom utakmice nogometa napravi u prosjeku oko 1000 do 1400 promjena
smjera. Promjena smjera nastupa svakih 4-6 sekunda (Mohr, Krustrup i Bangsbo 2003;
Bangsbo, Norregaard i Thorso, 1991; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976). Nogometai
sprintaju u prosjeku svakih 90 sekundi, a svaki sprint traje u prosjeku 2 do 4 sekunde (Mohr,
Krustrup i Bangsbo, 2003; Rienzi et al., 2000; Reilly i Thomas, 1976). Dionice do 20 metara
predstavljaju prve dvije faze sprinta (Baker i Nance, 1999; Delecluse u sur., 1995): startna
faza (do 10 m) i akcelerirajua faza (izmeu 10 m i 30 m). Upravo ove dvije faze sprinta
dominantno ovise o eksplozivnim karakteristikama sportaa - nogometaa (Vittori, 1995).
Kod nogometaa nije presudno samo da budu brzi ve kako ispoljavaju svoja brzinska
svojstva (Bangsbo, 1994) jer sprint koji nije napravljen s jasnim nogometnim ciljem, je
suvian. Iz sveg navedenog moemo zakljuiti kako primjenom situacijsko polistrukuralno
kompleksnog treninga razvijamo sposbnosti nogometaa koje dolaze do izraaja u specifinim
situacijskim uvjetima. S obzirom da kontrolna skupina nije provodila polistrukturalan
kompleksan trening za pretpostaviti je da e doi do pada specifinih sposobnosti
nogometaa.

Zagrebu
Tablica 147a. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu specifinih motorikih i

funkcionalnih obiljeja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.
MP6PD_1 MP6PL_1 STHSTD_1 STHSTL_1 MAGSLV_1 MAGSTV_1 MAGSLT_1 MAG90V_1

MP6PD_1 1.000 -.194 .236 -.015 .171 -.204 .203 .144
MP6PL_1 -.194 1.000 -.035 -.003 .081 -.070 .028 -.138
STHSTD_1 .236 -.035 1.000 .295 -.176 .039 -.041 -.055
STHSTL_1 -.015 -.003 .295 1.000 -.322 .166 -.314 -.008
MAGSLV_1 .171 .081 -.176 -.322 1.000 -.807 .897 .505
MAGSTV_1 -.204 -.070 .039 .166 -.807 1.000 -.805 -.460
MAGSLT_1 .203 .028 -.041 -.314 .897 -.805 1.000 .603
MAG90V_1 .144 -.138 -.055 -.008 .505 -.460 .603 1.000
MAG90T_1 .236 -.065 .076 -.081 .587 -.607 .718 .634
BV30M_1 .109 .063 -.042 -.221 .589 -.559 .658 .324
SBEEP_1 -.168 .016 .189 .069 -.288 .283 -.254 -.087
Tablica 147b. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu specifinih motorikih i

funkcionalnih obiljeja u inicijalnom provjeravanju kontrolne skupine.
MAG90T_1 BV30M_1 SBEEP_1

MP6PD_1 .236 .109 -.168
MP6PL_1 -.065 .063 .016
STHSTD_1 .076 -.042 .189
STHSTL_1 -.081 -.221 .069
MAGSLV_1 .587 .589 -.288
MAGSTV_1 -.607 -.559 .283
MAGSLT_1 .718 .658 -.254
MAG90V_1 .634 .324 -.087
MAG90T_1 1.000 .363 -.047
BV30M_1 .363 1.000 -.293
SBEEP_1 -.047 -.293 1.000
korelacije
Unutar matrice inter korelacija specifinih nogometnih varijabli od 50 koeficijenata njih

32 su statistiki znaajna. Unutar korelacijske matrice postoje dvije oite grupacije, prvu
grupaciju ine varijable za procjenu tehnike i preciznosti uta, a drugu ine testovi agilnosti
ukljuujui test za procjenu tehnike promjene pravca kretanja tijekom slalom tranja.
Grupiranje varijbli u skladu je sa faktorskom strukturom motorikih, specifino - motorikih i
funkcionalnih sposobnosti.

Zagrebu
Varijable za procjenu specifine agilnosti (MAGSLV, MAGSTV, MAGSLT, MAG90V,

MAG90T i test brzina voenja na trideset metara su testovi koji ine prvi faktor, faktor
specifine koordinacije nogometaa.

funkcionalnih obiljeja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MP6PD_2 1.000 -.053 .068 .037 .257 -.219 .258 .164
MP6PL_2 -.053 1.000 -.123 -.196 .012 -.071 .020 -.158
STHSTD_2 .068 -.123 1.000 .875 -.322 .206 -.321 -.100
STHSTL_2 .037 -.196 .875 1.000 -.285 .151 -.286 -.064
MAGSLV_2 .257 .012 -.322 -.285 1.000 -.713 .814 .464
MAGSTV_2 -.219 -.071 .206 .151 -.713 1.000 -.776 -.417
MAGSLT_2 .258 .020 -.321 -.286 .814 -.776 1.000 .590
MAG90V_2 .164 -.158 -.100 -.064 .464 -.417 .590 1.000
MAG90T_2 .214 -.106 -.162 -.097 .504 -.530 .698 .628
BV30M_2 .071 .060 -.299 -.246 .529 -.516 .603 .273
SBEEP_2 -.173 -.057 .046 .016 -.286 .301 -.239 -.078

funkcionalnih obiljeja u finalnom provjeravanju kontrolne skupine.

MP6PD_2 .214 .071 -.173
MP6PL_2 -.106 .060 -.057
STHSTD_2 -.162 -.299 .046
STHSTL_2 -.097 -.246 .016
MAGSLV_2 .504 .529 -.286
MAGSTV_2 -.530 -.516 .301
MAGSLT_2 .698 .603 -.239
MAG90V_2 .628 .273 -.078
MAG90T_2 1.000 .309 -.041
BV30M_2 .309 1.000 -.310
SBEEP_2 -.041 -.310 1.000
korelacije

Zagrebu
U finalnom provjeranju dolo je do poveanja broja znaajnih koeficijenata matrice

interkorelacija specifino - motorikih i funkcionalnih testova, sa 32 na 35. Pad sposobnosti
(Tablica, 133.) rezultirao je poveanjem varijabiliteta rezultata, to je dovelo do poveanja
broja znaanih koeficijenata korelacija. Rezultati matrice korelacija jasno potvruju rezultate
koji su dobiveni analizom kvantitativnih promjena usljed nedostatak specifinih podraaja te
je dolo do pada rezultata na testovima za procjenu specifinih motoriih i funkcionalnih
sposobnosti.
specifinim motorikim i funkcionalnim varijablama.

mlschi mlsp
59.867 .000
Usporednom analizom kvalitativnih promjena na morfolokim, bazinim motorikim,

specifino - motorikim i funkcionalnim obiljejima nogometaa kontrolne skupine, moemo
zakljuiti da su najvee negativne promjene utvrene na varijablama za procjenu specifino -
motorikih i funkcionalnih sposobnosti nogometaa.
Kretnje nogometaa, zbir njegovog rada te primjena ope i specifine tehnike ovisi o
zadaama koje igra ispunjava unutar ekipe, a primjena situacijskog polistrukuralnog
kompleksnog treninga je neophodna u procesu treninga nogometaa kako ne bi dolo do pada
bazinih i specifino - motorikih te funkcionalnih sposobnosti nogometaa. Tehniki bolje
pripremljena momad bit e u stanju imati due loptu u posjedu tj. imat e vie prilika da
postigne gol. Igrai koji su tehniki loe pripremljeni esto e grijeiti i na taj nain loptu
davati u noge protivnika (Pahlke, 1983). Taktike zadae mogu biti realizirane jedino ako
igra posjeduje potreban nivo tehnike pripremljenosti za njihovu realizaciju. Igra koji ima
problema s kontrolom lopte, bit e cijelo vrijeme koncentriran na manipulaciju lopte i nee se
moi usredotoiti na taktike zadatke. Uvidjevi vanost tehnike pripremljenosti moramo
shvatiti da je primjena nogometno specifinih tehnikih elemenata unutar treninga fizike
pripreme nuna za postizanje maksimalne efikasnosti igraa (Grindler i Heommo, 1985;
Verheien, 1997; Weineck 2000).

Zagrebu
5.9.4 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na morfolokim

obiljejima uslijed situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga
Eksperimentalna skupina provodila je pripremni period ukljuujui i prvu fazu

natjecateljskog perioda. Tehniko-taktiki zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga su
identini kao u natjecateljskim uvjetima. Jedino je nain izvoenja kondicijskog treninga bio
razliit. Eksperimentalna skupina imala je organiziran trening, kojem je bio cilj, trening
oblikovati na nain da bude to sliniji nogometnoj realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i
20 metara te due dionica od 300 m izvodili su se sa konstantnim promjenama pravca
kretanja. U zavrnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje, primanje lopte, dribling ili udarac
na gol to je ovisilo o cilju treninga. Tijekom tranja na 300, 200 i 100 metara igrai su
izvodili nogometne radnje: skokove, uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i voenja lopte.
Zavrnica je bila identina kao i kod kraih sprinteva. Igrai niti jednu vjebu nisu izvodili
individualno nego vei broj igraa istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.
Eksperimentalni program napravljen je po uzoru na Bangsboovu (1994), Verheijenovu (1997)
i Weineckovu (2000) ideologiju shvaanja nogometnog treninga. Nogometni trening potrebno
je to vie pribliiti nogometnoj realnosti (utakmici). Niti jedan od navedenih autora nije
eksperimentalno pristupio potvrivanju svojih teza. Razloga je nekoliko: veliina uzorka -
broj nogometaa koji su voljni sudjelovati u istraivanju, kao i broj klubova koji je voljan
dopustiti uvid u njihov nain rada, te pronai potrebna sredstva da se takav eksperiment
provede. Ve je prije navedeno da autor nije uspio pronai radove unutar kojih su analizirane
kvalitativne promjene na uzorku vrhunskih sportaa nogometaa. Do sad su istraivanja
kvalitativnih promjena raena samo na populaciji studenata i uenika (Dobrinec i sur., 1985;
Metiko i sur., 1987; Neljak, 1990; ufar, 1990; Oreb, 1992; Bregovi, 1995, Markovi,
2004).
Razlog tomu je to veina kineziologa ne zna da postoje algoritmi za analizu
kvalitativnih promjena (Momirovi i sur., 1987; Markovi, 2004). Jer kvalitativne promjene
su sutinske promjene koje je potrebno uzeti u obzir tijekom valorizacije nekog trenanog
postupka.

Zagrebu

inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

AVTT_1 1.000 .386 .378 .423 .337 .400 .493 .549
AVONDEL1 .386 1.000 .853 .859 .683 .692 .541 .768
AVONDFL1 .378 .853 1.000 .875 .565 .739 .502 .667
AVONDFD1 .423 .859 .875 1.000 .643 .788 .549 .663
AVOPODL1 .337 .683 .565 .643 1.000 .766 .531 .564
AVOPODD1 .400 .692 .739 .788 .766 1.000 .573 .561
AVOGK_1 .493 .541 .502 .549 .531 .573 1.000 .561
AVONATL1 .549 .768 .667 .663 .564 .561 .561 1.000
AVONATD1 .552 .733 .649 .629 .520 .517 .510 .969
AVOPDL_1 .484 .627 .537 .490 .584 .547 .618 .748
AVOPDD_1 .452 .658 .605 .538 .569 .584 .603 .743
AVOT_1 .570 .535 .544 .538 .399 .495 .504 .669
ANNAD_1 .251 .444 .347 .320 .120 .117 .134 .567
ANL_1 .222 .323 .224 .254 .252 .190 .227 .431
ANP_1 .167 .286 .320 .336 .230 .247 .241 .346
ANT_1 .257 .347 .270 .191 .031 .057 .059 .532
ANSIL_1 .198 .307 .154 .189 .023 .053 .068 .410
ANNAT_1 .260 .469 .320 .314 .167 .049 .171 .618
ANPOT_1 .244 .347 .237 .222 .156 .056 .077 .492
ANBIC_1 .212 .378 .345 .313 .255 .209 .153 .502
ANAKS_1 .233 .385 .348 .312 .180 .209 .175 .533
AVPMT_1 .290 .469 .334 .320 .153 .108 .156 .632
AVKGMT_1 .467 .506 .382 .379 .211 .184 .234 .685

Zagrebu


AVTT_1 .552 .484 .452 .570 .251 .222 .167 .257
AVONDEL1 .733 .627 .658 .535 .444 .323 .286 .347
AVONDFL1 .649 .537 .605 .544 .347 .224 .320 .270
AVONDFD1 .629 .490 .538 .538 .320 .254 .336 .191
AVOPODL1 .520 .584 .569 .399 .120 .252 .230 .031
AVOPODD1 .517 .547 .584 .495 .117 .190 .247 .057
AVOGK_1 .510 .618 .603 .504 .134 .227 .241 .059
AVONATL1 .969 .748 .743 .669 .567 .431 .346 .532
AVONATD1 1.000 .747 .761 .677 .596 .420 .331 .555
AVOPDL_1 .747 1.000 .958 .633 .283 .209 .161 .314
AVOPDD_1 .761 .958 1.000 .628 .282 .191 .164 .322
AVOT_1 .677 .633 .628 1.000 .469 .307 .470 .428
ANNAD_1 .596 .283 .282 .469 1.000 .575 .487 .770
ANL_1 .420 .209 .191 .307 .575 1.000 .549 .608
ANP_1 .331 .161 .164 .470 .487 .549 1.000 .501
ANT_1 .555 .314 .322 .428 .770 .608 .501 1.000
ANSIL_1 .372 .240 .221 .245 .504 .333 .203 .609
ANNAT_1 .634 .329 .324 .442 .832 .557 .448 .718
ANPOT_1 .528 .260 .239 .339 .758 .492 .408 .677
ANBIC_1 .524 .323 .312 .484 .692 .440 .583 .654
ANAKS_1 .540 .260 .275 .502 .715 .732 .641 .789
AVPMT_1 .642 .340 .331 .477 .911 .690 .572 .895
AVKGMT_1 .695 .409 .394 .553 .892 .688 .559 .878

Zagrebu


AVTT_1 .198 .260 .244 .212 .233 .290 .467
AVONDEL1 .307 .469 .347 .378 .385 .469 .506
AVONDFL1 .154 .320 .237 .345 .348 .334 .382
AVONDFD1 .189 .314 .222 .313 .312 .320 .379
AVOPODL1 .023 .167 .156 .255 .180 .153 .211
AVOPODD1 .053 .049 .056 .209 .209 .108 .184
AVOGK_1 .068 .171 .077 .153 .175 .156 .234
AVONATL1 .410 .618 .492 .502 .533 .632 .685
AVONATD1 .372 .634 .528 .524 .540 .642 .695
AVOPDL_1 .240 .329 .260 .323 .260 .340 .409
AVOPDD_1 .221 .324 .239 .312 .275 .331 .394
AVOT_1 .245 .442 .339 .484 .502 .477 .553
ANNAD_1 .504 .832 .758 .692 .715 .911 .892
ANL_1 .333 .557 .492 .440 .732 .690 .688
ANP_1 .203 .448 .408 .583 .641 .572 .559
ANT_1 .609 .718 .677 .654 .789 .895 .878
ANSIL_1 1.000 .382 .356 .243 .470 .660 .643
ANNAT_1 .382 1.000 .824 .717 .682 .891 .874
ANPOT_1 .356 .824 1.000 .738 .570 .828 .809
ANBIC_1 .243 .717 .738 1.000 .662 .723 .716
ANAKS_1 .470 .682 .570 .662 1.000 .810 .799
AVPMT_1 .660 .891 .828 .723 .810 1.000 .979
AVKGMT_1 .643 .874 .809 .716 .799 .979 1.000
Masnim (bold) oznaeni koeficijenti korelacije koji nisu statistiki
znaajni.

znaajnosti 5%. Isti je broj statistiki znaajnih koeficijenta korelacije kako i kod kontrolne
skupine. Takvi rezultati su i oekivani jer nije dobivena statistiki znaajna razlika izmeu
kontrolne i eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu morfolokih obiljeja u
inicijalnom provjeravanju. Koeficijenti korelacija grupirali su se u skladu sa latentnom
strukturom morfolokih obiljeja (Momirovi i sur., 1969). Dvije su skupine koeficijenata
korelacije : jednu ine varijable za procjenu volumena i mase tijela, a drugu ine varijable za
procjenu potkonog masnog tkiva. Korelacije izmeu varijabli su pozitivne i umjereno viske.

Zagrebu

finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

AVTT_2 1.000 .441 .415 .481 .371 .432 .506 .570
AVONDEL2 .441 1.000 .833 .828 .667 .648 .573 .693
AVONDFL2 .415 .833 1.000 .836 .564 .700 .510 .619
AVONDFD2 .481 .828 .836 1.000 .648 .750 .547 .600
AVOPODL2 .371 .667 .564 .648 1.000 .738 .547 .567
AVOPODD2 .432 .648 .700 .750 .738 1.000 .597 .530
AVOGK_2 .506 .573 .510 .547 .547 .597 1.000 .552
AVONATL2 .570 .693 .619 .600 .567 .530 .552 1.000
AVONATD2 .564 .675 .617 .597 .539 .503 .520 .959
AVOPDL_2 .474 .544 .514 .470 .611 .546 .603 .738
AVOPDD_2 .441 .573 .587 .510 .591 .581 .601 .721
AVOT_2 .570 .502 .511 .511 .420 .493 .510 .625
ANNAD_2 .214 .389 .356 .313 .124 .115 .173 .527
ANL_2 .236 .337 .210 .213 .243 .178 .240 .403
ANP_2 .189 .299 .326 .287 .202 .241 .264 .331
ANT_2 .261 .291 .296 .150 .003 .070 .060 .478
ANSIL_2 .180 .287 .179 .173 .075 .046 .076 .415
ANNAT_2 .216 .447 .317 .285 .175 .025 .162 .593
ANPOT_2 .221 .340 .275 .193 .151 .068 .100 .485
ANBIC_2 .280 .412 .377 .332 .273 .240 .196 .531
ANAKS_2 .231 .392 .350 .275 .212 .194 .172 .499
AVPMT_2 .273 .444 .358 .290 .160 .103 .173 .613
AVKGMT_2 .445 .500 .411 .364 .227 .188 .250 .677

Zagrebu


AVTT_2 .564 .474 .441 .570 .214 .236 .189 .261
AVONDEL2 .675 .544 .573 .502 .389 .337 .299 .291
AVONDFL2 .617 .514 .587 .511 .356 .210 .326 .296
AVONDFD2 .597 .470 .510 .511 .313 .213 .287 .150
AVOPODL2 .539 .611 .591 .420 .124 .243 .202 .003
AVOPODD2 .503 .546 .581 .493 .115 .178 .241 .070
AVOGK_2 .520 .603 .601 .510 .173 .240 .264 .060
AVONATL2 .959 .738 .721 .625 .527 .403 .331 .478
AVONATD2 1.000 .740 .733 .668 .576 .412 .351 .519
AVOPDL_2 .740 1.000 .950 .617 .272 .184 .149 .271
AVOPDD_2 .733 .950 1.000 .601 .292 .167 .154 .287
AVOT_2 .668 .617 .601 1.000 .445 .293 .465 .435
ANNAD_2 .576 .272 .292 .445 1.000 .504 .458 .722
ANL_2 .412 .184 .167 .293 .504 1.000 .541 .561
ANP_2 .351 .149 .154 .465 .458 .541 1.000 .509
ANT_2 .519 .271 .287 .435 .722 .561 .509 1.000
ANSIL_2 .392 .227 .224 .236 .454 .314 .191 .574
ANNAT_2 .619 .299 .303 .410 .792 .551 .429 .660
ANPOT_2 .534 .249 .233 .326 .730 .497 .418 .642
ANBIC_2 .574 .334 .309 .474 .649 .449 .541 .606
ANAKS_2 .533 .235 .243 .503 .654 .721 .630 .777
AVPMT_2 .644 .318 .323 .469 .879 .672 .572 .868
AVKGMT_2 .702 .389 .384 .546 .857 .680 .567 .861

Zagrebu


AVTT_2 .180 .216 .221 .280 .231 .273 .445
AVONDEL2 .287 .447 .340 .412 .392 .444 .500
AVONDFL2 .179 .317 .275 .377 .350 .358 .411
AVONDFD2 .173 .285 .193 .332 .275 .290 .364
AVOPODL2 .075 .175 .151 .273 .212 .160 .227
AVOPODD2 .046 .025 .068 .240 .194 .103 .188
AVOGK_2 .076 .162 .100 .196 .172 .173 .250
AVONATL2 .415 .593 .485 .531 .499 .613 .677
AVONATD2 .392 .619 .534 .574 .533 .644 .702
AVOPDL_2 .227 .299 .249 .334 .235 .318 .389
AVOPDD_2 .224 .303 .233 .309 .243 .323 .384
AVOT_2 .236 .410 .326 .474 .503 .469 .546
ANNAD_2 .454 .792 .730 .649 .654 .879 .857
ANL_2 .314 .551 .497 .449 .721 .672 .680
ANP_2 .191 .429 .418 .541 .630 .572 .567
ANT_2 .574 .660 .642 .606 .777 .868 .861
ANSIL_2 1.000 .376 .356 .219 .465 .653 .637
ANNAT_2 .376 1.000 .819 .721 .677 .881 .859
ANPOT_2 .356 .819 1.000 .752 .578 .829 .808
ANBIC_2 .219 .721 .752 1.000 .636 .711 .721
ANAKS_2 .465 .677 .578 .636 1.000 .807 .802
AVPMT_2 .653 .881 .829 .711 .807 1.000 .981
AVKGMT_2 .637 .859 .808 .721 .802 .981 1.000
Masnim (bold) oznaeni koeficijenti korelacije koji nisu statistiki
znaajni.

znaajnosti 5%. Razlike izmeu koeficijenata korelacije inicijalnog i finalnog mjerenja su
minimalne. Sline vrijednosti razlika dobivene su i u sklopu kontrolne skupine kako u
kvantitativnom tako i u kvalitativnom smislu.
Tablica 152. LSDIFF Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata eksperimentalne
skupine na morfolokim varijablama.

mlschi mlsp
13.703 .935

Zagrebu
Analiza razlika pod kriterijem najmanjih kvadrata eksperimentalne skupine na

morfolokim varijablama pokazala je kako nije dolo do statistiki znaajnih kvalitativnih
promjena. Dobiveni rezultati ukazuju na injenicu da je tijekom trinaest tjedana mogue
ostvariti minimalne kvantitativne promjene na nekim morfolokim mjerama za procjenu
volumena i mase tijela te potkonog masnog tkiva.
Takvi rezultati su i oekivani jer se radi o uzorku vrhunskih nogometaa (juniora prve
hrvatske nogometne lige, sezona 2006/07). Ako uzmemo u obzir njihov nivo treniranosti
jasno nam je da su pomaci u morfolokim obiljejima mogui ali su u veem broju sluajeva
minimalni to pokazuju analize kvantitativnih i kvalitativnih promjena.

Zagrebu
5.9.5 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na bazinim

motorikim obiljejima uslijed situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga
Nogometai koji imaju bolje razvijene bazine motorike sposobnosti postizati e

ujedno i bolje rezultate na specifinim nogometnim testovima. Za transfer bazinih
motorikih znanja u specifinim uvjetima jedan od kljunih faktora je sposobnost motorikog
uenja nogometaa. Motoriko uenje usko je povezano sa koordinacijskim sposobnostima
(Metiko & Hoek, 1972; Gredelj, Metiko, Hoek & Momirovi, 1975). Od tada pa do danas
najvei problem u procesu istraivanja motorikog uenja je konstrukcija mjernih
instrumenata. Duan Metiko i Ankica Hoek (1975.) utvrivali su faktorsku strukturu testova
koordinacije, ali nisu nali jedan generalni faktor nadreen tom motorikom prostoru, iako su
dokazali postojanje faktora koordinacije. Rad Ankice Hoek iz 1972, Struktura motorikog
prostora i neki problemi povezani sa dosadanjim pokuajima odreivanja strukture
motorikih sposobnosti govori o prostoru koordinacije kao zahtjevnom podruju za
konstrukciju testova koje nesumnjivo postoji. Nai istraivai bili su motivirani istraivanjima
Edwina Fleishmana na amerikim vojnicima tijekom 60 ih godina prologa stoljea.
Fleishman je 1964. grupirao motorike sposobnosti u dvije grupe : perceptivne motorike
sposobnosti (perceptual motor abilities, Schmidt, & Wrisberg, 2000) i fizika izvedbena
sposobnost (physical proficiency abilities, Schmidt, & Wrisberg, 2000). Henrya Franklina
smatra se prvim istraivaem motorikih sposobnosti. On je rekao da se manifestacija pokreta
izvodi pod kontrolom vrlo velikog broja razliitih sposobnosti, moda i tisuu njih.
Neke testove prvi je predstavio Konstantin Momirovi (Momirovi i talec, 1975.).
Momirovi je ukljuio vei broj kretnih struktura, elei na taj nain to jasnije prikazati
razlike meu ljudima, jer iste kretnje se manifestiraju na drugaiji nain.

Zagrebu
U sklopu ovog istraivanja autor je pokuao utvrditi veliinu promjena na bazinim

motorikim testovima tijekom primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga i
zatim promjene usporediti sa promjenama na specifinim testovima uslijed situacijskog
polistrukturalnog kompleksnog treninga.

obiljeja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG9OK_1 1.000 .637 .192 .151 .222 .321 .303 -.506
MAGNN_1 .637 1.000 .270 .047 .159 .266 .158 -.424
MAG4X5_1 .192 .270 1.000 -.046 .004 .109 .081 -.088
SP5_1 .151 .047 -.046 1.000 .799 .682 .652 -.247
SP10_1 .222 .159 .004 .799 1.000 .689 .621 -.269
SP20_1 .321 .266 .109 .682 .689 1.000 .897 -.447
SP30_1 .303 .158 .081 .652 .621 .897 1.000 -.450
MESSJ_1 -.506 -.424 -.088 -.247 -.269 -.447 -.450 1.000
MESCM_1 -.443 -.394 -.050 -.254 -.266 -.475 -.470 .913
MESMAX_1 -.453 -.371 .075 -.292 -.284 -.530 -.491 .812
MFLSAR_1 -.230 -.204 -.050 .014 .013 -.052 -.025 .218
MFLPRR_1 -.251 -.203 -.079 -.168 -.125 -.143 -.105 .160
MFLPL_1 -.147 -.092 -.103 -.155 -.004 -.044 -.094 .213
MFLPD_1 -.069 -.095 -.116 .009 .092 .019 .067 .137
MFLZL_1 -.322 -.144 .478 -.310 -.316 -.289 -.214 .321
MFLZD_1 -.245 -.069 .472 -.329 -.337 -.250 -.179 .280
MFLRAZ_1 -.088 -.194 .176 -.072 -.073 -.184 -.072 .190
MFLOL_1 -.057 -.114 -.048 .009 .078 -.006 .042 .068
MFLOD_1 -.020 -.033 -.015 .069 .139 .057 .101 .163

Zagrebu


MAG9OK_1 -.443 -.453 -.230 -.251 -.147 -.069 -.322 -.245
MAGNN_1 -.394 -.371 -.204 -.203 -.092 -.095 -.144 -.069
MAG4X5_1 -.050 .075 -.050 -.079 -.103 -.116 .478 .472
SP5_1 -.254 -.292 .014 -.168 -.155 .009 -.310 -.329
SP10_1 -.266 -.284 .013 -.125 -.004 .092 -.316 -.337
SP20_1 -.475 -.530 -.052 -.143 -.044 .019 -.289 -.250
SP30_1 -.470 -.491 -.025 -.105 -.094 .067 -.214 -.179
MESSJ_1 .913 .812 .218 .160 .213 .137 .321 .280
MESCM_1 1.000 .829 .257 .154 .196 .104 .326 .268
MESMAX_1 .829 1.000 .198 .148 .179 .148 .416 .364
MFLSAR_1 .257 .198 1.000 .692 .391 .373 .250 .216
MFLPRR_1 .154 .148 .692 1.000 .432 .422 .256 .243
MFLPL_1 .196 .179 .391 .432 1.000 .702 .153 .122
MFLPD_1 .104 .148 .373 .422 .702 1.000 .114 .053
MFLZL_1 .326 .416 .250 .256 .153 .114 1.000 .943
MFLZD_1 .268 .364 .216 .243 .122 .053 .943 1.000
MFLRAZ_1 .169 .221 .220 .415 .227 .401 .432 .421
MFLOL_1 .103 .067 .339 .306 .292 .255 .062 .063
MFLOD_1 .180 .099 .242 .363 .248 .240 .092 .094

MAG9OK_1 -.088 -.057 -.020
MAGNN_1 -.194 -.114 -.033
MAG4X5_1 .176 -.048 -.015
SP5_1 -.072 .009 .069
SP10_1 -.073 .078 .139
SP20_1 -.184 -.006 .057
SP30_1 -.072 .042 .101
MESSJ_1 .190 .068 .163
MESCM_1 .169 .103 .180
MESMAX_1 .221 .067 .099
MFLSAR_1 .220 .339 .242
MFLPRR_1 .415 .306 .363
MFLPL_1 .227 .292 .248
MFLPD_1 .401 .255 .240
MFLZL_1 .432 .062 .092
MFLZD_1 .421 .063 .094
MFLRAZ_1 1.000 .256 .231
MFLOL_1 .256 1.000 .796
MFLOD_1 .231 .796 1.000
Masnim (bold) oznaeni koeficijenti
korelacije koji su statistiki
znaajni

Zagrebu
Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (Tablice 153.) njih 97 je statistiki

varijabli grupirale u tri skupine varijable za procjenu : agilnosti, eksplozivne snage tipa
sprinta i skonosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Umjerene vrijednosti koeficijenata
korelacije, ali statistiki znaajne (Tablica 153.) utvrene su izmeu varijabli za procjenu
eksplozivne snage tipa skonosti i testova fleksibilnosti.

obiljeja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MAG9OK_2 1.000 .562 .188 .099 .243 .357 .323 -.465
MAGNN_2 .562 1.000 .231 .029 .163 .289 .236 -.412
MAG4X5_2 .188 .231 1.000 -.094 .052 .142 .112 -.088
SP5_2 .099 .029 -.094 1.000 .701 .628 .589 -.261
SP10_2 .243 .163 .052 .701 1.000 .568 .479 -.254
SP20_2 .357 .289 .142 .628 .568 1.000 .862 -.410
SP30_2 .323 .236 .112 .589 .479 .862 1.000 -.409
MESSJ_2 -.465 -.412 -.088 -.261 -.254 -.410 -.409 1.000
MESCM_2 -.442 -.414 -.022 -.260 -.214 -.492 -.475 .876
MESMAX_2 -.451 -.383 .072 -.283 -.206 -.515 -.481 .759
MFLSAR_2 -.199 -.210 -.087 .021 -.063 -.044 -.037 .205
MFLPRR_2 -.260 -.209 -.113 -.164 -.161 -.121 -.113 .146
MFLPL_2 -.096 -.066 -.079 -.162 -.051 -.033 -.037 .208
MFLPD_2 -.058 -.103 -.144 -.097 .062 -.058 -.039 .179
MFLZL_2 -.342 -.145 .438 -.287 -.326 -.251 -.192 .253
MFLZD_2 -.240 -.098 .433 -.258 -.296 -.190 -.137 .258
MFLRAZ_2 -.045 -.213 .158 -.154 -.038 -.279 -.229 .172
MFLOL_2 -.068 -.065 -.026 .066 .047 .048 .124 .106
MFLOD_2 -.113 -.037 -.014 .021 .028 .037 .094 .189

Zagrebu


MAG9OK_2 -.442 -.451 -.199 -.260 -.096 -.058 -.342 -.240
MAGNN_2 -.414 -.383 -.210 -.209 -.066 -.103 -.145 -.098
MAG4X5_2 -.022 .072 -.087 -.113 -.079 -.144 .438 .433
SP5_2 -.260 -.283 .021 -.164 -.162 -.097 -.287 -.258
SP10_2 -.214 -.206 -.063 -.161 -.051 .062 -.326 -.296
SP20_2 -.492 -.515 -.044 -.121 -.033 -.058 -.251 -.190
SP30_2 -.475 -.481 -.037 -.113 -.037 -.039 -.192 -.137
MESSJ_2 .876 .759 .205 .146 .208 .179 .253 .258
MESCM_2 1.000 .817 .246 .141 .196 .194 .255 .270
MESMAX_2 .817 1.000 .161 .132 .080 .237 .341 .314
MFLSAR_2 .246 .161 1.000 .664 .302 .353 .232 .218
MFLPRR_2 .141 .132 .664 1.000 .422 .412 .255 .231
MFLPL_2 .196 .080 .302 .422 1.000 .537 .205 .172
MFLPD_2 .194 .237 .353 .412 .537 1.000 .122 .049
MFLZL_2 .255 .341 .232 .255 .205 .122 1.000 .915
MFLZD_2 .270 .314 .218 .231 .172 .049 .915 1.000
MFLRAZ_2 .175 .248 .148 .348 .196 .398 .344 .291
MFLOL_2 .151 .073 .325 .340 .298 .287 .115 .133
MFLOD_2 .221 .156 .253 .333 .338 .197 .178 .206
Tablica 154c. Matrica interkorelacija na varijablama za procjenu bazinih motorikih

MAG9OK_2 -.045 -.068 -.113
MAGNN_2 -.213 -.065 -.037
MAG4X5_2 .158 -.026 -.014
SP5_2 -.154 .066 .021
SP10_2 -.038 .047 .028
SP20_2 -.279 .048 .037
SP30_2 -.229 .124 .094
MESSJ_2 .172 .106 .189
MESCM_2 .175 .151 .221
MESMAX_2 .248 .073 .156
MFLSAR_2 .148 .325 .253
MFLPRR_2 .348 .340 .333
MFLPL_2 .196 .298 .338
MFLPD_2 .398 .287 .197
MFLZL_2 .344 .115 .178
MFLZD_2 .291 .133 .206
MFLRAZ_2 1.000 .279 .137
MFLOL_2 .279 1.000 .788
MFLOD_2 .137 .788 1.000
znaajni

Zagrebu
Od 171 koeficijenta korelacije, matrice korelacija (154) njih 87 je statistiki znaajno

(sig< ,05). Varijable su se unutar matrice interkorelacija bazinih motorikih varijabli
grupirale u etiri skupine - varijable za procjenu : agilnosti, eksplozivne snage tipa sprinta,
skonosti te varijable za procjenu fleksibilnosti. Analizom matrica korelacija inicijalnog i
finalnog mjerenja uoavamo da je dolo do minimalnih promjena na veini koeficijenata
korelacije, te promjene su oite na drugoj decimali. Usporedimo li te razlike sa razlikama
dobivenim na morfolokim varijablama vidljivo je da su te razlike vee (Tablica 150. i 151.).
skupine na bazinim motorikim varijablama.

mlschi mlsp
33.564 .021
Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je dolo do statistiki znaajnih

kvalitativnih promjena kod eksperimentalne skupine na skupu bazinim motorikih varijabli
na razini znaajnosti od 5%. Kod kontrolne skupine do znaajnih kvalitativnih promjena
dolo je uslijed pada rezultata na testovima za procjenu bazinih motorikih sposobnosti
(Tablica 130.). A kod eksperimentalne skupine do statistiki znaajnih kvalitativnih promjena
dolo je uslijed poboljanja rezultata na testovima za procjenu bazinih motorikih
sposobnosti (Tablica 138.). Od autora koji su unutar svojih istraivnja prouavali kvalitativne
promjene (Dobrinec i sur., 1985; Metiko i sur., 1987; Neljak, 1990; ufar, 1990; Oreb, 1992;
Bregovi, 1995, Markovi, 2004) jedino je Metiko prouavao utjecaj situacijskog treninga na
uzorku ena s ciljem podizanja motorikih sposobnosti bitnih u urgentnim situacijama, tako
da direktna usporedba se dobivenim rezultatima u sklopu ovog istraivanja nije mogua.
Dobiveni rezultati kvalitativnih promjena dobiveni na bazinim motorikim varijablama samo
su jo jedan u nizu dokaza o vanosti primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog
treninga u nogometu. Primjenom situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga u
nogometu postie se daleko vei pozitivni pomak u rezultatima, koje nogometai ostvaruje na
bazinim motorikim testovima nego primjenom tradicionalnog treninga bez velikog broja
specifinih sadraja.

Zagrebu
5.9.6 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine nastalih na specifino -

motorikim i funkcionalnim obiljejima uslijed situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga
Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je dolo do statistiki znaajnih

kvalitativnih promjena na varijablama za procjenu bazinih motorikih obiljeja. Na temlju
rezultata koje je dala analiza kvalitativnih promjena na bazinim motorikim obiljejima za
pretpostaviti je da e se jo vee pozitivne kvalitativne promjene detekterati na varijablama za
procjenu sepcifinih motorikih i funkcionalnih obiljeja nogometaa svrstanih u
eksperimentalnoj skupini.

funkcionalnih obiljeja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_1 1.000 .350 -.028 .150 -.151 .276 -.166 .012
MP6PL_1 .350 1.000 -.020 .269 -.128 .350 -.147 -.101
STHSTD_1 -.028 -.020 1.000 .199 -.343 .226 -.232 -.201
STHSTL_1 .150 .269 .199 1.000 -.261 .413 -.258 -.148
MAGSLV_1 -.151 -.128 -.343 -.261 1.000 -.632 .736 .431
MAGSTV_1 .276 .350 .226 .413 -.632 1.000 -.442 -.229
MAGSLT_1 -.166 -.147 -.232 -.258 .736 -.442 1.000 .270
MAG90V_1 .012 -.101 -.201 -.148 .431 -.229 .270 1.000
MAG90T_1 .022 .015 -.154 -.119 .199 -.052 .318 .480
BV30M_1 .312 .203 .170 .203 -.322 .396 -.390 .103
SBEEP_1 .262 .105 .128 .233 -.363 .450 -.257 -.204

Zagrebu

funkcionalnih obiljeja u inicijalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_1 .022 .312 .262
MP6PL_1 .015 .203 .105
STHSTD_1 -.154 .170 .128
STHSTL_1 -.119 .203 .233
MAGSLV_1 .199 -.322 -.363
MAGSTV_1 -.052 .396 .450
MAGSLT_1 .318 -.390 -.257
MAG90V_1 .480 .103 -.204
MAG90T_1 1.000 .033 -.107
BV30M_1 .033 1.000 -.002
SBEEP_1 -.107 -.002 1.000
znaajni
Od 55 koeficijenta matrice interkorelacija specifino - motorikih i funkcionalnih

varijabli njih 35 je statistiki znaajno na nivou znaajnosti 5%. Najvee vrijednosti
koeficijenata korelacije (Tablica 156.) utvrene su izmeu testova ta procjenu agilnosti. Slina
struktura matrice interkorelacija uoena je i kod kontrolne skupina (Tabilca 147.). Takvi
rezultati su oekivani jer ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu eksperimentalne i
kontrolne skupine u inicijalnom promjeravanja na testiranim specifinim motorikim i
funkcionalnim sposobnostima.

funkcionalnih obiljeja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_2 1.000 .390 .065 .251 -.238 .301 -.239 -.060
MP6PL_2 .390 1.000 .067 .156 -.104 .261 -.091 -.099
STHSTD_2 .065 .067 1.000 .573 -.233 .218 -.155 -.085
STHSTL_2 .251 .156 .573 1.000 -.271 .342 -.268 -.096
MAGSLV_2 -.238 -.104 -.233 -.271 1.000 -.574 .753 .440
MAGSTV_2 .301 .261 .218 .342 -.574 1.000 -.412 -.208
MAGSLT_2 -.239 -.091 -.155 -.268 .753 -.412 1.000 .199
MAG90V_2 -.060 -.099 -.085 -.096 .440 -.208 .199 1.000
MAG90T_2 .033 .083 -.051 -.092 .137 .101 .252 .346
BV30M_2 .176 .057 .108 .179 -.380 .400 -.392 .009
SBEEP_2 .329 .113 .167 .242 -.377 .390 -.269 -.211

Zagrebu

funkcionalnih obiljeja u finalnom provjeravanju eksperimentalne skupine.

MP6PD_2 .033 .176 .329
MP6PL_2 .083 .057 .113
STHSTD_2 -.051 .108 .167
STHSTL_2 -.092 .179 .242
MAGSLV_2 .137 -.380 -.377
MAGSTV_2 .101 .400 .390
MAGSLT_2 .252 -.392 -.269
MAG90V_2 .346 .009 -.211
MAG90T_2 1.000 .148 -.133
BV30M_2 .148 1.000 .096
SBEEP_2 -.133 .096 1.000
znaajni
Od 55 koeficijenta matrice interkorelacija specifino - motorikih i funkcionalnih

varijabli njih 32 je statistiki znaajno na nivou znaajnosti 5%. Najvee vrijednosti razlika
matrica interkorelacija varijabli za procjenu specifino - motorikih i funkcionalnih obiljeja
izmeu incijalnog i finalnog provjeravanja utvreno je izmeu varijabli: MP6PD i STHSTL;
MP6PD i BV30M; MP6PL i STHSTL; MP6PL i BV30M; STHSTD i MAG90V, MAG90T;
MAGSTV i MAG90T. Za razliku od varijabli za procjenu morfolokih i bazino motorikih
obiljeja, jedino su razlike koeficijenata izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja na
specifinim motorikim i funkcionalnim obiljejima utvrena na prvoj decimali. Na temelju
toga moemo pretpostaviti da je na specifinim motorikim i funkcionalnim varijablama
dolo do znaajnih kvalitativnih promjena.
skupine na specifinim motorikim i funkcionalnim varijablama.

mlschi mlsp
31.627 .001

Zagrebu
Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da je na specifino - motorikim i

funkcionalnim varijablama eksperimentalne skupine dolo do statistiki znaajnih
kvalitativnih promjena (Tabilca 158.).
Najvee kvalitativne ali i kvantitativne promjene uoene su na varijablama za procjenu
specifino - motorikim i funkcionalnim obiljeja. Utvreni pozitivni efekti situacijskog
polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka, bazino motorika, specifino -
motorika i funkcionalna obiljeja jasan su dokaz koliko je vana njegova primjena u
nogometu. Meutim tijekom primjene situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga
potrebno je voditi rauna o svih segmentima nogometne igre pa tako i specifinostima
treninga s obzirom na liniju.
Prema zahtjevima modernog nogometa potrebno je trening kondicijske pripreme
provoditi ako je mogue u homogenim skupinama tako da obrambena linija, vezna linija i
linija napada ine tri homogene skupine. Takav pristup treningu iziskuje daleko vei trud nego
tradicionalni naina treninga (svi igrai imaju isti treninge fizike pripreme), jer zahtjeva
postavljanje parcijalnih ciljeva kondicijskog treninga s obzirom na pozicijsku specifinost.
Na temelju informacija dobivenih strukturalnom analizom moemo zakljuiti da je
izdrljivost vanija za vezne igrae. Igrai sredine terena moraju biti cijelo vrijeme u pokretu,
npr. dok je protivnika momad u posjedu lopte, igrai sredine terena moraju kaskati dok
napadai hodaju.
Slina je situacija kad njihova momad ima posjed lopte dok obrambeni hodaju, vezni igrai
kaskaju (Verheijen, 1997 . Razlika je ujedno i dokaz vanosti treninga izdrljivosti za vezne
igrae, posebice specifinog aerobnog treninga kakav je opisan u ovom istraivanju (Tablica
19.). Taj tip treninga treba dominirati unutar cjelokupnog programa treninga fizike pripreme
veznih igraa. Vanost sprinta od 1-5 m karakteristian je za napadae jer ini 50% svih
sprinterskih akcija napadaa. Dok sprint od 5-10 m ini 25 % svih akcija sprinterskih akcija
napadaa (Verheijen, 1997). Sagledavi te informacije dolazimo do zakljuka da su brzina i
snaga vaniji za napadaa nego za veznog igraa. Zato je potrebno u treningu fizike pripreme
napadaa vie akcentirati trening snage (maksimalne, eksplozivne i brzinske; Weineck, 2000)
i brzine (reakcije, startne i maksimalne; Weineck, 2000).

Zagrebu
Trening obrambenih igraa s obzirom na njihovu ulogu unutar ekipe mogue je u velikoj
mjeri oblikovati kao i trening napadaa. Obrambeni igrai i napadai u permanentnoj su
interakciji. Zadaa obrambenih igraa sprijeiti je napadaa u ostvarenju njihovog cilja, a
zadaa napadaa je nad igrati obrambene igrae (Pahlke, 1983). Iz strukturalne analize
vidljiva je njihova slinost u dionicama prijeenih sprintom, u broju skokova i ukupnoj
prijeenoj udaljenosti (Verheijen, 1997). Ako je mogue, trening fizike pripreme nogometaa
trebalo bi bazirati na pozicijskim razlikama. Trening propriocepcije u nogometu ima dvojaku
funkciju: trening u funkciji prevencije ozljeda i trening u funkciji razvoja koordinacije,
agilnosti i brzine (Bangsbo, 1992, 1994). Posljedica treninga propriocepcije je ubrzavanje
protjecanja impulsa kroz ivani sustav, a time i smanjenje vremena reakcije. To je i bio
razlog primijene SAQ treninga u kombinaciji sa treningom propriocepcije. Ujedno to je i
razlog zato je potrebno trening propriocepcije integrirati unutar veine mikrociklusa fizike
pripreme nogometaa. Informacije fizioloke analize o sustavu za transport kisika i
funkcionalni pokazatelji rada sustava za transport kisika kao to su vrijednosti VO 2max. 59-
62ml/kg/min, vrijednosti maksimalne frekvencije srca 185-195 otkuc. /min (Weineck, 2000),
te vrijednosti MVDmax.(142-148i/min; Bangsbo, 1994), indikatori su nivoa treniranosti
nogometaa tj. njegovog aerobnog kapaciteta. Funkcionalni pokazatelji sustava za transport
kisika najboljih svjetskih nogometaa predstavljaju ciljeve koje elimo postii treningom, a
prema ciljevima oblikujemo trening fizike pripreme nogometaa. Vano je napomenuti kako
juniori prve hrvatske nogometne lige spadaju u sam svjetski vrh po pitanju aerobnih
kapaciteta. S obzirom na vanost glikolitikog sustava u nogometu, igrae je potrebno
trenirati u uvjetima visoke koncentracije laktata 8-12mmol/l (Bangsbo, 1994), to odgovara
intenzitetu koji je provodila eksperimentalna skupina od 90% FS u prosijeku. Iz hijerarhijske
strukture motorikih sposobnosti nogometaa poznato nam je da se fleksibilnost sa 5% nalazi
na posljednjem mjestu hijerarhijske ljestvice. injenica, da su miii nogometaa po svojoj
strukturi sliniji sprinterima neko maratoncima, dokaz je vanosti rada na razvoju
fleksibilnosti nogometaa. Trening fleksibilnosti mora tei paralelno sa treningom snage
(Bompa, 1993, 1999). U tijeku treninga snage trebamo voditi rauna da ne prouzroimo
miini disbalans koji moe imati za posljedicu ozljedu. Da ne bi dolo do ozljede potrebno je
provoditi trening jaanja lokomotornog aparata nogometa posebice muskulature nogu i
paralelno s treningom jaanja provoditi trening prevencije.

Zagrebu
Trening prevencije trebao bi se sastojati od : treninga jaanja lokomotornog aparata

nogometaa, treninga fleksibilnosti, treninga propriopcepcije, treninga izometrije (Verheijen,
1997). Svi nabrojani treninzi moraju se sustavno provoditi kroz svaki tjedan treninga
neovisno dali se radi o pripremnom, natjecateljskom ili prelaznom periodu. Jer u suprotnom
nogometa nee biti u stanju podnositi natjecateljska optereenja modernog nogomet. Za
nogomet je vana proporcionalna razvijenost svih regija tijela (Bell i Rhodes, 1975; Bangsbo,
1991). Zato unutar plana i programa treninga fizike pripreme nogometaa treba biti trening
snage muskulature gornjeg dijela tijela (miia trupa, ruku, ramenog pojasa i lea). Miii
nogu su masivniji i snaniji od miia gornjeg dijela tijela, ali zato su koordinacijski
inferiorniji jer posjeduju manji broj rotatornih miia nego muskulatura gornjih ekstremiteta
(Gabrijeli, 1964). U nogometu sve akcije poinju i zavravaju aktivacijom muskulature
donjih ekstremiteta (Drust, 2000). Uzevi u obzir injenicu da skoni zglob za nogometaa je
isto to i aka za rukometaa i koarkaa (Gabrijeli, 1964) uviamo vanost treninga
koordinacije donjih ekstremiteta nogometaa. Osobito pogodan trening za razvoj koordinacije
donjih ekstremiteta je trening agilnosti u situacijskim uvjetima. Pozitivan efekt situacijskom
polistrukturalnog kompleksnog treninga na specifina motorika i funkcionalna obiljeja
rezultat je bri transfer primijenjenih sadraja na specifine koordinacijske sposobnosti od
tradicionalnog treninga kojeg je provodila kontrolna skupina. Specifinost nogometa je da se
sve radnje izvode izvoditi donjim ekstremitetima kako to je reeno, miii nogu su masivniji
i snaniji od miia gornjeg dijela tijela te koordinacijski inferiorniji jer posjeduju manji broj
rotatornih miia nego to je to sluaj kod muskulature gornjih ekstremiteta (Gabrijeli,
1964). Sve navedeno ide u prilog primjeni situacijskog polistrukturalnog kompleksnog
treninga u nogometu jer omoguuje vee efekte treninga u kraem vremenskom razdoblju a
ujedno transfer izmeu efekata treninga i poboljanja natjecateljske efikasnosti trebao bi biti
bri.
Najvaniji uinci aerobnog treninga primijenjenog u sklopu eksperimentalne skupine su
poveanje volumena krvi, hipertrofija miokarda to ima za posljedicu poveanje udarnog
volumena, tako da je srce u stanju pumpati veu koliinu krvi u jedinici vremena. Na taj
nain prenosi se vea koliina kisika do aktivnih miia i poveava se aerobna proizvodnja
energije za vrijeme vjebanja visokog intenziteta (Weineck, 1999)

Zagrebu
Poveava se sposobnost iskoristivosti kisika i oksidacije masti u miiima (Wang, 1995) to

e rezultirati veim intenzitetom igre nogometaa. Prednosti situacijski oblikovanog aerobnog
treninga u nogometu su: veliki postotak energije potreban za vjebanje moe se proizvesti
aerobno, igra je u stanju trenirati veim intenzitetom kroz dui vremenski period (Bangsbo,
1994) : manje vremena je potrebno za oporavak nakon aktivnosti visokog intenziteta. Aerobni
trening pomae da se naruavanje tehnike izvedbe i pogreke u koncentraciji koje su
uzrokovane iscrpljenou (do koje moe doi krajem utakmice), svedu na minimum.
Efekti anaerobnog treninga realiziranog unutar eksperimentalne skupine u situacijskim
uvjetima (Weineck, 1999) su : bolja sinkronizacija nervnog i miinog sustava, porast koliine
enzima koji sudjeluju u anaerobnoj proizvodnji energije, poveanje sposobnost proizvodnje i
odstranjivanja laktata (Bangsbo, 1994) poboljanje rada pri visokom intenzitetu (ubrzanja,
sprintevi, dueli, udarca itd.) te poboljane sposobnosti rada u uvjetima visokog intenziteta.
Treninga brzine u situacijskim uvjetima rezultirao je : poboljanje sposobnosti zapaanja,
situacije, za vrijeme utakmice koje zahtijevaju brzu akciju, poboljanje sposobnosti
poduzimanja akcija u trenutku kad je potrebna brzina djelovanja (procjenjivanje i
odluivanje), poboljana sposobnost brzine produkcije sile za vrijeme aktivnosti visokog
intenziteta (poduzimanje akcije) u igri. Formalni trening brzine tradicionalno je bio nadmoan
oblik treninga brzine u nogometu. To je razlog zato igrai trening brzine poistovjeuju sa
treningom sprinta bez lopte. Iz psiholokih razloga nije loe ukljuiti i taj oblik treninga, iako
krajnji uinak takvog treninga na igru nije optimalan.
Jedan od razloga popularnosti tradicionalnog treninga brzine je u tome to ga je lako
organizirati. Planiranje funkcionalnog treninga brzine tj. treninga brzine u situacijskim
uvjetima kao to je sluaj u sklopu programa rada eksperimentalne skupine zahtjeva dosta
mate i tee je definirati optereenje. Pri biranju naina treninga brzine treba imati na umu da
je konani efekt situacijski oblikovanog treninga brzine daleko vei od tradicionalnog
treninga brzine. Treninga brzinske izdrljivosti situacijskog tipa ima nekoliko pozitivnih
efekata: poboljanje sposobnosti brzog ispoljavanja sile i energije putem anaerobnog sustava,
poboljanje sposobnosti kontinuiranog ispoljavanja sile i energije putem anaerobnog sustava,
poboljanje sposobnosti oporavka nakon perioda aktivnosti visokog intenziteta. Visoka
koncentracija laktata u krvi za vrijeme utakmice dokazuje da je glikolitiki sustav aktivan
tijekom utakmice (Verheijen, 1997).

Zagrebu
S namjerom da se ispita uspjenost treninga brzinske izdrljivosti na igru, polovica danskih

reprezentativaca je dva puta tjedno kroz est tjedana radila situacijski trening brzinske
izdrljivosti kao dodatak treningu. Druga polovica igraa nije mijenjala trening. Svi igrai
testirani su prije poetka primjene situacijskog treninga brzinske izdrljivosti i nakon est
tjedana primjene specifinog situacijskog treninga. Testiranje je pokazalo da su igrai koji su
provodili eksperimentalni trening imali bolje rezultate na ponovljenom testiranju, dok
polovica igraa koje nije radila dodatne treninge postigla je loije rezultate (Bangsboa, 1992).
Analizama utakmica i prouavanjima treninga pokazalo se da trening brzinske izdrljivosti
podie sposobnost tolerancije laktata (Weineck, 1999). Trening treba primjenjivati jedino na
igraima koji posjeduju potreban nivo bazine fizike pripremljenosti da bi bili u stanju
podnijeti fizike i psihike napore treninga brzinske izdrljivosti (Bangsboa, 1994).
U nogometu brzina ne ovisi iskljuivo o fizikim sposobnostima, ve ukljuuje i sposobnost
brzog odluivanja (modane funkcije). Stoga glavni cilj treninga brzine je unapreivanje
igraeve sposobnosti uoavanja, vrednovanja, procjenjivanja te brzog djelovanja u
situacijama na koje nailazi za vrijeme utakmice gdje je brzina presudna. Da bi to bilo
ostvarivo trening brzine treba provoditi u uvjetima koji odgovaraju nogometno specifinim
situacijama (Bangsbo, 1994) to i potvruju rezultati ovog istraivanja. Snaga i miina
izdrljivost koji se najvie koriste u nogometu poveavaju se tijekom niza nogometnih
sezona. U funkciji optimalizacije napretka, miie je potrebno trenirati na specifian nain. To
je mogue postii primjenom specifinog miinog trening, koji dijelimo na : trening miine
snage i trening miine izdrljivost. Specifian treninga miine snage ima za cilj poveanje
sposobnosti ispoljavanja sile u situacijama na utakmici u kojima je bitna eksplozivnost ( npr.
skokovi, doskoci, udarci lopte itd.). Miina snaga omoguuje uspjene realizacije
nogometnih situacija (npr. sprinta, duela itd.). Potrebna miina snaga ovisi o nekoliko
faktora: stilu igre igraa i poziciji igraa na terenu. Vana funkcija miia zatita je i
stabilizacija zgloba (Bompa, 1999). Iz tog proizlazi da je trening snage vaan u prevenciji
ozljeda. Dui period ne aktivnosti nakon ozljede negativno se reflektira na snana svojstva
ozlijeenog miia. Npr. pet tjedna imobilizacije oslabi etveroglavi mii natkoljenice za
50% ( Bangsbo, 1992). Zato igrai koji su bili ozlijeeni prije povratka na nogometni teren
moraju proi period rada na poveanju miine snage. Trening miine snage potreban je
igrau i odreeni period nakon povratka na teren da bi bio u stanju vratiti se na nivo na kojem
je bio prije ozljede.

Zagrebu
Testiranje grupe igraa dvije godine nakon operacije koljena, ustanovljeno je da je snaga m.
quadricepsa ozlijeene noge na 75% u odnosu na zdravu nogu. Usprkos dokazima dobivenih
testiranjem igrai su bili uvjereni da su jednako snani kao i prije ozljede. Sposobnost miia
da ispolji silu ne ovisi samo o snazi miia. Ispoljavanje sile pod utjecajem je igraeve
sposobnosti da koordinira kretnjama miia u pravo vrijeme (timing). Trening snage u
nogometu mogue je podijeliti na situacijsko - funkcionalni trening snage i osnovni (bazini)
trening snage (Bangsbo,1994). Kod situacijsko - funkcionalnog treninga snage koji je
provodila eksperimentalna skupina primjenjivani su pokreti koji su slini onima u nogometu.
Trening se sastoji od igara u kojima se nogometni pokreti izvode u mnogo teim uvjetima
nego to je to uobiajeno npr. igranje nogometa na mekanom terenu pijesku ili igranje s
prslukom ili s utegom (ne teim od 3-5% tjelesne teine, Verheijen, 1997). Prednost
situacijsko - funkcionalnog treninga snage je u tome to se napredak u snazi moe uinkovito
iskoristiti u igri, a nedostatak je to je teko kontrolirati i uskladiti optereenja. Za vrijeme
bazinog treninga snage miine grupacije treniraju se izoliranim pokretima. Za tu vrstu
treninga mogue je koristiti razliite sprave s utezima na kojima je jednostavno kontrolirati
optereenje. To trening ini jednostavnim pa ga igrai mogu izvoditi sami nakon to se
upoznaju s programom rada. Nedostatak osnovnog treninga snage je u tome to se snaga
razvija specifino, ovisno o pokretu (Bangsbo,1992). Efekti situacijskog treninga koji su
potvreni u sklopu ovog istraivanja su poboljana bazina snaga i snaga koordinacije, to se
na pozitivan nain reflektira na nogometnu snagu.
Razlog tako slabog utjecaja bazinog treninga snage je nain izvoenja pokreta koji nisu
slini nogometnim. Npr. m.quadrceps se standardno trenira pod kutom od 90 0 izmeu
natkoljenice i potkoljenice, meutim taj kut je za vrijeme igre daleko vei (Bangsbo, 1994). S
namjerom da se uinkovito iskoriste poboljanja u bazinoj miinoj snazi za vrijeme
utakmice, trening snage je kombiniran s igranjem nogometa.
Danski igrai bili su sudionici istraivanja (Bangsboa 1994) koje se bavilo utjecajem razliitih
tipova snage u periodu kad nije bilo redovitih treninga. Igrai su bili podijeljeni u tri grupe.
Dvije grupe provodile su osnovni trening snage za miie natkoljenice. Jedna grupa radila je s
velikim optereenjem i sporim tempom izvoenja vjebi, druga grupa radila je vjebe s malim
optereenjem, ali brzim tempom izvedbe vjebi. Trea grupa izvodila je situacijski trening
snage.

Zagrebu
Period treninga trajao je tri mjeseca, a trening se provodio tri puta tjedno. Prije i nakon
perioda od tri mjeseca proveden je test snage udarca. Ispitivanje je pokazalo da je kod sve tri
grupe dolo do poboljanja u bazinoj snazi. Grupa koja je provodila situacijski trening imala
je najvei pomak u snazi udarca to je u skladu sa rezultatima dobivenim u sklopu ovog
istraivanja. Ostale dvije grupe postigle su umjereno poboljanje. Iako trening snage igraima
donosi prednosti, moe se negativno reflektirati na zdravlje i sposobnosti igraa ako je loe
osmiljen (Bompa, 1999). Npr. igrai koji treningom miine snage dobiju preveliku miinu
masu mogu izgubiti specifine nogometne kvalitete tehnike vjetine. Loe osmiljen
trening miine snage moe imati za posljedicu miini disbalans, pojava miinog disbalansa
poveava rizik od ozljeivanja (Jankovi, 2002). Situacijski polistrukturalni kompleksni
trening miine izdrljivosti ima za cilj poveanje miine adaptacije na trening te
poveanje sposobnosti oporavka nakon intenzivnog treninga. Nogometaa treba posjedovati
visoki nivo koncentrine snage i umjerenu izometriku snagu, dok je ekscentrina snaga od
manje vanosti (Weineck,2000). Bilo koji oblik vjebanja pomae poveanju miine
izdrljivosti aktiviranih miia. To znai da igrai mogu razviti visok nivo miie izdrljivosti,
posebno muskulature nogu svakodnevnim treninzima i igranjem utakmica. Glavni deficit
nogometaa odnosi se na miinu izdrljivost gornjeg dijela tijela prema kojem bi trebali vie
usmjeravati trening miine izdrljivosti (Verheijen, 1997). U treningu brzinske izdrljivosti
prvenstveno dominira anaerobni sustav produkcije energije, tijekom treninga brzinske
izdrljivosti vjebe se izvode u trajanju od 15-60 sekundi. Manja brzina izvoenja koristi se u
treningu dugotrajne miine izdrljivosti. Za vrijeme treninga miine izdrljivosti vano je
primjenjivati vjebe koje su sline specifinim nogometnim kretnjama. Veliki napredak u
koncentrinoj i izometrikoj izdrljivosti moe se ostvariti relativno brzo, meutim sva se
poboljanja brzo gube ako se postignuti nivo treningom ne odrava. Treneri tradicionalno
koriste kruni oblik treninga miine izdrljivosti u pripremnom periodu. Kako se pribliava
poetak sezone, esto takav trening u potpunosti izostavljaju pa se postignuti napredak u
izdrljivosti najveim djelom gubi.
Istraivanjem provedenom na grupi njemakih nogometaa (Weineck, 1999) koji su bili
podvrgnuti krunom treningu etiri tjedna dokazan je izrazit napredak postignut u miinoj
izdrljivosti. Ali nakon tri tjedna isputanja krunog treninga miine izdrljivosti efekti
treninga miine izdrljivosti najveim djelom su nestali.

Zagrebu
Umjesto takvih povremenih krunih programa treninga u predsezoni, prikladnije je igrae

upoznati i priviknuti na redovite treninge miine izdrljivosti. Program treninga trebao bi
sadravati vjebe koje je mogue izvoditi na otvorenom i u dvorani. Tako da igrai mogu
trenirati po tom programu tijekom cijele sezone. Trening miine izdrljivosti treba izvoditi
na kraju treninga, neposredno prije istezanja (Weineck, 1999).
Za razliku od kontrolne skupine unutar koje je zabiljeen pad rezultata u podruju
bazinih i specifino - motorikih te funkcionalnih sposobnosti kod eksperimentalne skupine
zabiljeen je porast rezultata (Tablica141.). Negativni trend promjena unutar kontrolne
skupine oit je u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Unutar kontrolne skupine najoitiji
trend pada spobnosti uoen je na specifinim testovima za procjenu agilnosti (Tablica 133.),
ali i testu za procjenu aerobne izdrljivosti. Dobiveni rezultati potvrda su teze o vanosti i
pozitivnim efektima situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,
motorika i funkcionalna obiljeja. Pozitivni efekti situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga na morfoloka, motorika i funkcionalna obiljeja ostvareni su na
uzorku vrhunskih sportaa, populaciji na kojoj je najtee postii pomake u pozitivnom smislu
jer se radi o igraima ije su sposobnosti razvijene do maksimuma. Na temelju toga za
oekivati je jo bolje efekte polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,
motorika i funkcionalna obiljeja kad je rije o slabije treniranoj populaciji nogometaa
(druga, trea, etvrta te amaterske lige), ali i unutar mlaih dobnih kategorija.
Za pretpostaviti je da bi primjena situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga u

drugim momadskim sportovima (rukomet, koarka, odbojka, rugbi itd.) poluila sline
pozitivne efekte na morfoloka, motorika i funkcionalna obiljeja. Jedan od razloga je bri
transfer izmeu efekata treninga i poboljanja natjecateljske efikasnosti igraa.

Zagrebu
5.10 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom

promjeravanju
Na poetku provoenja eksperimenta (inicijalnim provjeravanjem) izmeu kontrolne i

eksperimentalne skupine nisu detektirane statistiki znaajne razlike u morfolokim, bazinim
motorikim te specifino - motorikim i funkcionalnim obiljejima (Tablica 121. i 123.).
Dobiveni rezultati omoguili su daljnje analize varijance. Analiza razlika pokazala je da
jeunutar kontrolne skupine dolo do statistiki znaajnih kvantitativnih promjena (Tablica
130. i 133.) i kvalitativnih promjena (Tablica 146. i 149.) na bazinim, motorikim te
specifino - motorikim i funkcionalnim sposobnostima. Usporedbom rezultata, inicijalnog i
finalnog provjeravanja, na rezltatima koje je ostvarila kontrolna skupina uoen je pad
rezultata sposobnosti. Kod eksperimentalne skupine, isto kako i kod kontrolne skupine
dolo je do statistiki znaajnih kvantitativnih promjena (Tablica 138. i 141.) i kvalitativnih
promjena (Tablica 155. i 158.) na bazinim motorikim, specifino - motorikim te
funkcionalnim sposobnostima. Jedna i druga skupina ostvarile su i znaajne kvantitativne
promjene na nekim vairjablama za procjenu morfolokih obiljeja. Kod kontrolne skupine
dolo je do promjena na varijablama za procjenu potkonog masnog tkiva. Dok kod
eksperimentalne skupine uz redukciju potkonog masnog tkiva dolo je do neznatnog
poveanja miine mase. Meutim kvantitativne i kvalitativne promjene ekpserimnetalne
skupine su pozitivne, nogometai eksperimnetalne skupine poboljali su svoje rezultate to je
ujedno i glavni razlog nastajanja statistiki znaajnih promjena.
Posljednje analize u sklopu ovog rada biti e analize razlika izmeu kontrolne i
ekpserimnetalne skupine u finalnom provjeravanju, kako bi utvrdili postojanje razlika i
veliinu tih razlika. Anliza je naprvaljena u tri koraka kako to je bilo prikazno u prethodnom
poglavlju (5.9). Zasebno su razlike izmeu skupina promatrane na varijablama za procjenu
mofolokih, bazino motorikih, specifino - motorikih i funkcionalnih obiljeja.

Zagrebu
5.10.1 Analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom

promjeravanju na morfolokim varijablama
Anliza razlika biti e promatrana samo na morfolokim varijablama za procjenu

volumena i mase tijela te potkonog masnog tkiva, jer je na tim varijablma jedino mogue
oekivati nastajanje razilka pod utjecajem treninga (u trajanju od 13 tjedana) pa tako i
situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga.
Tablica 159. Prosjeni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu morfolokih

dimnezija na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).
Eksperimental
kontrolna
na
Std.de Std.de
Mean Mean
v v
Usporedbom
AVTT_2 71,82 5,70 71,76 5,70
prosjenih AVONDEL_ rezultata finalnog
2 28,11 1,86 28,32 1,85
AVONDED2 28,14 1,82 28,35 1,91 provjeravanja na
AVONDFL_
morfolokim 2 30,26 1,76 30,52 2,06 varijablama vidljivo je
da su razlike AVONDFD_ minimalne to i
2 30,56 1,81 30,86 1,96
potvruje AVOPODL_ analiza kvantiativnih i
2 25,79 1,24 25,55 1,53
kvalitativnih AVOPODD_ promjena
2 26,03 1,31 25,85 1,37
AVOGK_2 89,61 4,65 89,08 4,02 ekpserimentalne i
kontrolne AVONATL_ skupine.
2 55,50 2,70 55,94 3,12
AVONATD_
2 55,94 2,63 56,25 3,19
AVOPODL_
2 36,71 1,84 36,90 1,97
AVOPODD_
2 36,77 2,09 36,88 1,97
AVOT_2 78,07 3,55 77,21 4,07
ANNAD12 8,29 2,29 7,91 2,85
ANNAD_2 8,13 1,07 8,31 1,57
ANL_2 5,06 1,12 5,19 1,22
ANP_2 8,48 3,29 8,36 2,99
ANT_2 9,26 3,92 8,69 3,38
ANSIL_2 10,33 3,33 10,15 4,03
ANPOT_2 6,67 1,73 6,52 2,13
ANBIC_2 4,26 1,05 4,02 0,95
ANAKS_2 5,96 1,47 6,02 1,27
AVPMT_2 6,70 1,97 6,51 2,22
AVKGMT_2 4,83 1,56 4,71 1,78

Zagrebu
Test of Wilks' Chi-

df Sig.
1 0,80 30,35 23 0,14
Diskriminacijska analiza nije pokazala statistiki znaajne razlike izmeu

eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom provjeravanju.

promjeravanju na bazinim motorikim varijablama
Anliza kvantitativnih i kvalitativnih promjena kontrolne i eksperimentalne skupine na

bazinim motorikim varijablama pokazala je statistiki znaajne promjene. Za pretpostaviti
je da e i analiza razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine u finalnom
provjeravanju pokazati statistiki znaajne razlike.
Tablica 161. Prosjeni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu bazinih motorikih,
sposobnosti na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).
Kontrolna Eksperimental Varijab

skupina na skupina la
razlika
Mean Std.de Mean Std.dev
v. .
MAG9OK_
1 7,52 0,35 7,32 0,38 0,19
MAGNN_1 7,82 0,43 7,78 0,39 0,03
MAG4X5_
1 6,07 0,32 5,83 0,38 0,24
SP5_1 1,46 0,12 1,40 0,13 0,07
SP10_1 2,21 0,15 2,07 0,12 0,14
SP20_1 3,37 0,13 3,35 0,14 0,02
SP30_1 4,52 0,18 4,51 0,19 0,00
MESSJ_1 41,45 4,15 41,30 4,12 0,15
MESCM_1 42,85 4,09 44,01 4,18 -1,16
MESMAX_
1 51,24 4,45 53,31 5,29 -2,07
MFLSAR_
1 13,80 3,50 12,85 5,98 0,96
MFLPRR_
1 63,74 9,04 64,09 11,27 -0,35
MFLPL_1 86,32 6,85 91,97 7,21 -5,66
MFLPD_1 87,66 5,99 91,84 6,42 -4,18
MFLZL_1 36,45 7,31 53,09 12,91 -16,64

Zagrebu
MFLZD_1 35,26 8,32 55,99 12,91 -20,72

MFLRAZ_
1 89,99 11,08 101,05 13,50 -11,07
MFLOL_1 75,79 7,75 78,59 11,79 -2,80
MFLOD_1 75,33 8,42 80,13 8,75 -4,80

Zagrebu
Najvee razlike izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine detektirane su na testovima

za procjenu fleksibilnosti. Fleksibilnost se ubraja u motorike sposobnosti gdje je mogue
ostvariti najvei prirast u razini sposobnosti fleksibilnosti (Drabik, 1996). Razlike u
rezultatima mogue je pripisati treningu dinamike fleksibilnosti koji je provodila
eksperimentalna skupina. Dobiveni rezultati idu u prilog vanosti treninga fleksibilnosti za
nogometae. U uvjetima u kojima se izvodi situacijski polistrukturalni kompleksni trening
nogometai su u situaciji da veinu kretnji izvode maksimalnom amplitudom, to je dodatno
pridonjelo razvoju fleksibilnosti nogometaa eksperimentalne skupine.

Test of Wilks' Chi-
df Sig.
1 0,28 178,39 19 0,00
Varijablom razlika izmeu kontrolne i eksperimentalne skupine detektirali smo najvee

razlike na testovima za procjenu fleksibilnosti (Tablica 161.). Diskriminacijskom analizom
utvrdili smo postojanje statistiki znaajnih razlika izmeu kontrolne i eksperimentalne
skupine (Tablica 162.).

DF1
MFLZD_2 0,60
MFLZL_2 0,50
SP10_2 -0,33
MFLRAZ_2 0,28
MFLPL_2 0,25
MAG4X5_2 -0,21
MFLPD_2 0,21
MFLOD_2 0,18
MAG9OK_
2 -0,17
SP5_2 -0,16
MESMAX_
2 0,13
MFLOL_2 0,09
MESCM_2 0,09
MFLSAR_2 -0,06
SP20_2 -0,05
MAGNN_2 -0,03
MESSJ_2 -0,01
MFLPRR_2 0,01
SP30_2 0,00

Zagrebu
Iz strukture diskriminacijske funkcije vidljivo je da testovi fleksibilnosti MFLZD i

MFLZL najvie pridonose nastajanju razlika izmeu kontrolne i ekpsrimentalne skupine u
finalnom provjeravanju. Razlozi nastajanja tih razlika proizlaze iz pozitivnih efekata
situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga (Tablica 19.).

promjeravanju na specifinim motorikim i funkcionalnim varijablama
Specifine motorike sposobnosti odgovorne su za niz motorikih reakcija. Jedan dio

motorikih sposobnosti pod utjecajem je genetikih faktora, dok je drugi dio podloan
utjecaju raznih egzogenih inilaca, a naroito sportskog treninga. Pod utjecajem
eksperimentalnog programa oekivane su znatne pozitivne promjene na testovima za procjenu
specifinih motorikih i funkcionalnih obiljeja zbog specifinosti situacijski oblikovanog
nogometnog treninga. Dobivene kvantitativne i kvalitativne promjene (Tablica 141. i 158.)
govore u prilog pozitivnom utjecaju situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na
bazine, specifino - motorike i funkcionalne sposobnosti.
Tablica 164. Prosjeni rezultati grupa u mjerenim testovima za procjenu specifinih

motorikih i funkcionalnih sposobnosti na kraju ekperimenta (Mean i std. Dev).
Kontrolna Eksperimental Varijab

skupina na skupina la
razlika
Mean Std.de Mean Std.dev
v. .
103,4
MESBLD_2 5 6,31 102,88 7,23 0,57
MESBLL_2 94,11 8,21 97,54 8,48 -3,43
MP6PD_2 2,65 0,76 3,64 0,66 -0,99
MP6PL_2 2,74 0,35 3,28 0,51 -0,54
STHSTD_2 2,91 0,64 3,67 0,71 -0,76
STHSTL_2 2,73 0,59 3,11 0,76 -0,38
MAGSLV_2 11,39 1,23 10,63 1,07 0,76
MAGSTV_2 3,59 0,77 3,91 0,77 -0,32
MAGSLT_2 8,08 1,12 7,58 0,78 0,50
MAG90V_2 9,80 0,68 9,80 0,57 0,00
MAG90T_2 7,53 0,68 7,88 0,47 -0,35
BV30M_2 4,83 0,33 4,66 0,27 0,17
SBEEP_2 11,71 1,26 12,18 1,33 -0,47

Zagrebu
Najvee razlike izmeu kontrolne i eksperimentalne skupine u finalnom provjeravanju

detektirane su na varijabli za procjenu snage uta lijevom nogom (MESBLL). Situacijski
polistrukturakni kompleksni trening koji se provodio s loptom te sa zavrnicom veine akcija
dodovanjem ili udarcem na gol, rezultirao je poboljanjem koordinacije (intra i inter-
muskularne) muskulature nogu.
DF1
MP6PD_2 0,54
MP6PL_2 0,48
STHSTD_2 0,44
MAGSLV_2 -0,26
MAG90T_2 0,23
BV30M_2 -0,22
STHSTL_2 0,22
MAGSLT_2 -0,20
MAGSTV_2 0,16
MESBLL_2 0,16
SBEEP_2 0,14
MESBLD_2 -0,03
MAG90V_2 0,00
Diskriminacijska analiza pokazala je da se grupe najvie razlikuju na testu za procjenu

preciznosti uta sredinom hrpta stopala desnom i lijevom nogom (MP6PD i MP6PL) te testom
za procjenu tehnike uta desnom nogom (STHSTD). Nakon toga slijede testovi za agilnosti
(MAGSLV i MAG90T), To su testovi za iju realizaciju je potrebna visoka razina tehnike
pripremljenosti. to je jo jedna u nizu komparativnih prednosti situacijskog polistrukturalnog
kompleksnog treninga; dolazi do poboljanja tehnike izvedbe. Uslijede veeg broja
ponavljanja specifinih nogometnih sadraja kretnje postaju ekonominije, a greke u
realizaciji i greke u tehnikoj izvedbi uvjetovane umorom rijee se dogaaju. Ako
pogledamo udaljenosti centroida vidimo da su vee razlike izmeu kontrolne i
eksperimentalne skupine ostvarene na bazinim motoriki varijablama u finalnom
provjeravanju 3,17 std.dev., dok su te razlike na varijablama za procjenu specifino -
motorikih i funkcionalnih sposobnostima neto manje 2,55 std.dev.

Zagrebu
Analizom razlika izmeu eksperimentalne i kontrolne skupine na kraju ekpsrimenta

jasno su utvrene razlike izmeu kontrolne i eksperimentalne skupine u motorikim,
specifino - motorikim i funkcionalnim sposobnostima. Dobivene razlike mogue je pripisati
pozitivnom utjecaju situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga.

Zagrebu
6. ZAKLJUAK
Osnovni cilj ovog istraivanja bio je utvrditi utjecaj situacijskog polistrukturalnog

kompleksnog treninga na morfoloka, motorika, situacijsko-motorika i funkcionalna
obiljeja.
Uzorak ispitanika sainjen je od 250 nogometaa iz deset nogometnih klubova prema
propisanim kriterijima (igrai sa odigranih minimalno 20 utakmica u proloj sezoni, bilo
prijateljskih ili prvenstvenih; sudjelovanje na barem 75% treninga u proloj sezoni;
minimalno 7 godina nogometnog staa; treniranje u klubovima kojima pripreme poinju
sredinom 7 mjeseca, istraivanje je obuhvatilo one igrae iz onih klubova ije pripreme
poinju u razmaku od 10 dana; klubovi unutar kojih pripremni period traje minimalno 6
tjedana). Deset klubova je prije poetka eksperineta podjeljeno u eksperimentalnu i kontrolnu
skupinu. Od 250 testirnih nogmetaa samo je njih 152 nakon testiranja, na poetku i na kraju
provoenja eksperimentalnog plana i programa imalo rezultate na svim testovima
primjenjenim u ovom doktoratu.
Eksperimentalna i kontrolna skupina provodili su identian pripremni period
ukljuujui i prvu fazu natjecateljskog perioda (u trajanju od 13 tjedana). Tehniko-taktiki
zahtjevi, ekstenzitet i intenzitet treninga bio je identini. Jedino su se u nain izvoenja
treninga razlikovali. Kontrolna skupina radila je pravocrtna tranja, sprinteve i kaskanja, a
nakon svakog sprinta i pretravanja duih dionica slijedilo je lagano istravanje.
Eksperimentalna skupina imala je organiziran trening, kojem je bio cilj, trening oblikovati na
nain da bude to sliniji nogometnoj realnosti (utakmici). Sprintevi od 60, 40 i 20 metara,
due dionica od 300 m izvodili su se sa konstantnim promjenama pravca kretanja, a u
zavrnici sprinta uvijek je slijedilo dodavanje, primanje lopte, dribling ili udarac na gol to je
ovisilo o cilju treninga. Tijekom tranja na 300, 200 i 100 metara igrai su izvodili nogometne
radnje: skokove, uklizavanja, remplanja, cik-cak kretanje i voenja lopte. Zavrnica je bila
identina kao i kod kraih sprinteva. Igrai niti jednu vjebu nisu izvodili individualno nego
vei broj igraa istovremeno. Sve s naglaskom na timskom radu.
Morfoloke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih

varijabli. Antropometrijske varijable u ovom istraivanju biti su izabrane u skladu s modelom
strukture morfolokog statusa.

Zagrebu
Varijabilitet i kovarijabilitet manifesnih morfolokih varijabli ovisi o etiri latentne

morfoloke dimenzije: longitudinalne dimenzionalnosti skeleta (LDS), transverzalne
dimenzionalnosti skeleta (TDS), volumena i mase tijela (VMT) te potkono masno tkivo
(PMT). Mjerenje morfolokih karakteristika obavljeno je u skladu s napucima Meunarodnog
Biolokog programa (IBP) kojeg su provoli educirani i iskusni mjerilaci Sportskog
dijagnostikog centra Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Motorike i funkcionalne dimenzije procjenjivane su baterijom od pet testova agilnosti,
etri testa eksplozivne snage tipa sprinta i testom eksplozivne snage tipa uta, sa tri testa
ekspelozivne snage tipa skonosti te est testova fleksibilnosti. Za procjenu aerobne
izdrljiovsti koriten je BEEP test. Uz navedene testove kostruirana su i dva testa za procjenu
tehnike.
Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12. U sklopu programa izraunate

su mjere reprezentativnosti, pouzdanosti, homogenosti, konvergencije indikatora i interne
valjanosti. Program je uzet iz programske biblioteke IKSI.LIB Instituta za kriminoloka
i socioloka istraivanja. Pomou programa RTT12G izraunati su: mjera
reprezentativnosti, mjera pouzdanosti, mjera homogenosti, Hottelingova mjera interne
valjanosti estica, Guttmanova mjera interne valjanosti estica, Harrisova mjera interne
valjanosti estica i Butrova mjera interne valjanosti estica. Znaajnost razlika izmeu
kontrolne i eksperimentalne grupe u mjerenim motorikim sposobnostima, morfolokim
karakteristikama i izdrljivosti u inicijalnom i finalnom provjeravanju utvrene su
kanonikom diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Parcijalne promjene izmeu
inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrene su t-testom za zavisne uzorke i univarijantnom
analizom varijace (ANOVOM). Globalne promjene utvrene su kanonikom
diskriminacijskom analizom za nezavisne uzorke. Znaajnost diskriminacijske funkcije
testirana je Burttletovim 2 testom. S ciljem utvrivanja latentnih dimenzija motorikog i
morfolokog prostora, matrice interkorelacija podvrgnute su eksplorativnom postupku
faktorske analize. Broj znaajnih faktora odreen je GK kriterijem, ortogonalni sustav glavnih
komponenti transformiran u ortogonalnu soluciju i ortoblique kosokutnu soluciji.
Kvantitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog utvrene su primjenom programa
MDIFF. Kvalitativne promjene izmeu inicijalnog i finalnog provjeravanja utvrene su
primjenom algoritma TAMARIS.

Zagrebu
Analizom metrijskih karakteristika utvreno je kako varijable imaju zadovoljavajue

metrijske karakteristike. Diskriminacijskom analizom utvreno je kako nema statistiki
znaajnih razlika izmeu analiziranih grupa na poetku eksperimenta. Eksprorativnom
faktorskom analizom dobiveno je est interpretabilnih faktora : faktor specifine koordinacije
nogometaa, faktor fleksibilnosti aduktora nogometaa, faktor eksplozivne snage tipa
skonosti, faktor izdrljivosti nogometaa, faktor eksplozivne snage tipa sprinta i faktor
bazine agilnosti nogometaa.
U sklopu ovog istraivanja po prvi puta je raena analiza kvantitativnih i kvalitativnih
promjena na uzorku vrhunskih sportaa, nogometaa juniora, Prve hrvatske nogometne lige.
Analiza kvantitativnih promjena pokazala je da je dolo do statistiki znaajnih kvantitativnih
promjena kod kontrolne i eksperimentalne skupine na bazinim motorikim, specifino -
motorikim i funkcionalnim obiljejima. Kvantitativne promjene detektirane su kod kontrolne
i eksperimentalne skupine na varijablama za procjenu morfolokih obiljeja. Kod kontrolne
skupine dolo je do smanjenja potkonog masnog tkiva. Dok je kod eksperimentalne skupine
dolo je do smanjenja potkonog masnog tkiva, ali i do porasta aktivne miine mase. Kod
kontrolne skupine statistiki znaajne kvantitativne promjene detektirane su usljed pada
rezultata na varijablama za procjenu bazinih motorikih, specifino - motorikih i
funkcionalnih obiljeja. Dok kod eksperimentalne skupine statistiki znaajne kvantitativne
promjene detektirane su usljed poboljanja rezultata na varijablama za procjenu bazinih
motorikih, specifino - motorikih i funkcionalnih obiljeja. Izostajanjem specifinih
nogometnih sadraja unutar nogometnog treninga rezultiralo je padom motoriki i siuacijsko-
motorikih sposobnosti. Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj hipitezi ovog istraivanja da
specifino - polistrukturalan trening doveo do pozitivnih promjena u morfolokim,
motorikim i situacisjko motorikim sposobnostima nogometaa. Te pozitivne promjene
dovode do poveanja natjecateljske efikasnosti. Analiza kvalitativnih promjena pokazala je da
jedolo do statistiki znaajnih kvantitativnih promjena kod kontrolne i eksperimentalne
skupine na bazinim motorikim, specifino - motorikim i funkcionalnim obiljejima.
Detektirane kvalitativne promjene kod kontrolne skupine posljedica su pada sposobnosti
nogometaa, dok su kod eksperimentalne skupine kvalitativne promjene posljedica
poboljanja rezultata. Utvrene pozitivne kvantitativne i kvalitativne promjene
ekpsrimentalne skupine na vrijablama za procjenu bazinih motorikih, specifino -
motorikih te funkcionalnih obiljeja posljedica su utjecaja situacijskog polistrukturalnog

Zagrebu
Pozitivni efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,

motorika i funkcionalna obiljeja ostvareni na uzorku vrhunskih sportaa. Populaciji na kojoj
je najtee postii pomake u pozitivnom smislu jer se radi o igraima ije su sposobnosti
razvijene gotovo do maksimuma. Na temelju toga mogue je oekivati jo bolje efekte
polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka, motorika i funkcionalna obiljeja
kad je rije o slabije treniranoj populaciji nogometaa (druga, trea, etvrta te amaterske lige),
ali i unutar mlaih dobnih kategorija. Za pretpostaviti je da bi primjena situacijskog
polistrukturalnog kompleksnog treninga u drugim momadskim sportovima (rukomet,
koarka, odbojka, rugbi itd.) takoer poluila sline pozitivne efekt, zbog breg transfer
izmeu efekata treninga i poboljanja natjecateljske efikasnosti igraa.

Zagrebu
7. LITERATURA:
1) Abernethy, P., Wilson, G. & P. Logan. (1995). Strength and power assessment: Issues,
controversies, and challenges. Sports Medicene, 19, 401417.
2) Adams, K., O'Shead, J.P., Shead, K.L.& Climstein, M. (1992). The effect of six weeks
of squat, plyometric and squat-plyometric training on power production. Journal of Applied
Sport Science and Resasrch, 1, 3641.
3) Alejo, B. (1987). SOCCER: UCLA Bruins soccer weight training. National Strength
& Conditioning Association Journal, 9, (1), 4346.
4) Allen. M., Hakkinnen, K. & Komi, P. (1984). Changes in neuromuscular performance
and muscle activation level and muscle fiber characteristics of elite power athletes self-
administrating androgenic and anabolic steroids. Acta Physiolgica Scandinawica 122, 535
544.
5) Alter, M.J. (1996). Science of flexibility 2nd edition. Human Kinetics.
6) Antekolovi, Lj. (1999). Ergo-jump jednostavna procedura za testiranje skonosti. U
. Hraski i B. R. Matkovi (ur.), Trener i suvremena dijagnostika, Zbornik radova 8.
Zagrebakog sajma sporta (str. 51-56). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu.
7) Aroso, J., Rebelo, A.N. and Gomes-Pereira, J (2004). Physiological impact of selected
game-related exercises. Journal of Sports Science, 22, 522.
8) Arnason, A., Sigurdsson, S.B., Gudmundsson, A. et al. (2004). Physical fitness,
injuries and team performance in soccer. Medcine & Science in Sport and Exercise; 36 (2):
278-85.
9) strand, P.O. and Rodahl, K. (1977). Textbook of Work Physiology. New York:
McGraw-Hill.
10) Aubrecht, V. (1980). Faktorska analiza nekih situacijskih testova brzine nogometaa.
Kineziologija, 10 (1-2): 101-114.
11) Aubrecht, V. (1981). Faktorska struktura nekih situacijskih testova brzine
nogometaa.Kineziologija, 10(1-2), 101-114.
12) Aubrecht, V. (1981). Struktura brzine nogometaa. (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet
za fiziku kulturu.
13) Aziz, A. and Chia, M. (2000). The relationship between maximal oxygen uptake and
repeated sprint performance indices in field hockey and soccer players. Journal of Sports
Medicine and Physical Fitness, 40(3),195200.

Zagrebu
14) Baechle, T.R., and R. W. Earle. (1994). Essentials of Strength Training and
Conditioning. Champaign, IL: Human Kinetics.
101. Bangsbo, J. (1994). Energy demands in competitive soccer. Journal of Sports Science,
12, 5-12.
15) Baechle, T.R., Earle, R.W. and Wathen, D. (2000). Resistance training. In: Essentials
of Strength Training and Conditioning (2nd ed.). T.R. Baichle and R.W. Earle, eds.
Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 393426.
16) Baker, D. (1996). Improving vertical jump performance through general, special, and
specific strength training: A brief review. Journal of Strength and Conditioning Research, 10,
131136.
17) Baker, D. and Nance, S. (1999). The relationsip between running speed and measures
of strength and power in profesional rugby leauge players. Journal of Strength and
Conditioning Reasrch, 13(3): 230-235.
18) Balsom, P. (1994). Evaluation of physical performance. In: Football-Soccer. B.
Ekblom, ed. Blackwell Scientific Publications: Oxford. pp. 102123.
19) Balsom, P., Seger, J., Sjodin, B. and Ekblom, B.(1992). Physiological responses to
maximal intensity intermittent exercise. European Journal of Applied. Physiolgy, 65(2) 1449.
20) Bangsbo, J, and Lindquist, F. (1992). Comparison of various exercise tests with
endurance performance during soccer in professional players. International Journal of Sports
Medicine, 13, 125132.
21) Bangsbo, J. (1994a). Fitness Training in FootballA Scientific Approach. Bagsvrd,
Denmark: HO+Storm.
22) Bangsbo, J. (1994b). The physiology of soccerwith special reference to intense
intermittent exercise. Acta Physiologica Scandinavica, 151, (Suppl. 619), 1155.
23) Bangsbo, J. (1996a). Fitness Training in Football. A Scientific Approach. Bagsvaerd,
Denmark: HO+Storm, pp. 8199.
24) Bangsbo, J. (1996b). Physiology of training. In: Science and Soccer. T. Reilly, ed.
London: E & FN Spon. pp. 5164.
25) Bangsbo, J. (1996c). Yo-Yo Test. Ancona, Italy: Kells.
26) Bangsbo, J. (1998). Optimal preparation for the World Cup in soccer. Clinics in sport
Medicine, 17(4) 697709.
27) Bangsbo, J. Fitness Training in Football: A Scientific Approach. Bagsaerd, Denmark:
HO+Storm, 1995.

Zagrebu
28) Bangsbo, J., Norregaard, L. and Thorso, F. (1991). Activity profile of competition
soccer. Canadian Journal of Sport Sciences, 16(2),110116.
29) Bangsbo, J., Nrregaard, L. and Thors, F. (1991). Activity profile of competition
soccer. Canadian Journal of Sport Science, 16,110116.
30) Bangsbo, J., Nrregaard, L. and Thors, F. (1992). The effect of carbohydrate diet on
intermittent exercise performance. International Journal of Sports Medicine, 13, 152157.
31) Bangsbo, J.and Lindquist, F. (1992). Comparison of various exercise tests with
endurance performance during soccer in professional players, International Journal of Sports
Medicine. 13(2), 125132.
32) Bansgbo, J. (1994). The physiology of soccer. A special reference to intense
intermittent exercise. Acta Physiologica Scandavica, Supplement, 619, 1155.
33) Barii, V. (1996). Strukturalna analiza nogometne igre na temelju nekih
antropometrijskih karakteristika. (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
Sveuilita u Zagrebu.
34) Basquet, S.B., Dupont, G., Blondel, N., Fabre, C. and Praagh, E.V.(2002). Effects of
high intensity intermittent training on peak O2 in prepuberal children, International Journal
of Sports Medicine, 23, 439444.
35) Baumgartner, T.A. and Jackson, A.S. (1995). Measurement for evaluation in physical
education and exercise science. Dubuque, IA: Brown & Benchmark.
36) Bell, W. and Rhodes, G. (1975). The morphological characteristics of the association
football player. British Joutnal of Sports Medicine, 9, 196200.
37) Billat, L.V. (2001). Interval training for performance: A scientific and empirical
practice. Special recommendations for middle- and long-distance running. Part I: Aerobic
interval training. Sports Medicine, 31, 1331.
38) Bishop, D. (2003). Warm up I: Potential mechanisms and the effects of passive warm-
up on exercise performance. Sports Medicine, 33(6) 439454.
39) Bland, J.M., and Altman, D.G. (1995). Comparing methods of measurement: Why
plotting difference against standard method is misleading. Lancet, 346, 10851087.
40) Bobbert, M.F. and Van Ingen Schenau, G.J. (1988). Coordination in vertical jumping.
Journal of Biomechanics, 21, 249262.

Zagrebu
41) Bogievi, D. (1995). Utjecaj treninga ritmiko sportske gimnastike na neke

funkcionalne, morfoloke i motorike karakteristike. (Magistarski rad). Zagreb, Fakultet za
fiziku kulturu.
42) Bompa, T. (1999). Periodozation: Theory and methodology of training. Champaign,
IL: Human Kinetics.
43) Bompa, T.O. (1993). Periodization of strength the new wave in strength training.
Toronto: Veritas Publishing Company.
44) Bosco, C. (1997). Evaluation and planning condition training for alpine skiers. U E.
Muller, H. Schwameder, E. Kornexl i C. Raschner (ur.), Science and skiing (str. 229-250).
London: E&FN Spoon.
45) Bosco, C., Luhtanen, P. and Komi, P.V. (1983). A simple method for measurement of
mechanical power in jumping. European Journal of Applied Physiolgy, 50, 273282.
46) Bosco, C., i Viitasalo, J.T. (1982). Potentiation of myoelectical activity of human
muscle in verical jumps. Electromyography and Clinical Neurophysiology, 22: 549-562.
47) Bunc, V., and Psotta, R. (2001). Physiological profile of very young soccer players.
Journal of Sports Medicine and Phyisical Fitness, 41, 337341.
48) Cabri, J., De Prof, E., Dufour, W. & Clarys, J.P. (1998). The relationship between
muscular strength and kick performance. In: Reilly T, Lees A, Davids K, Murphy W, eds.
Science and football. London, (pp. 168-93), UK: E. and F. N. Spon.
49) Casajus, J.A.(2001). Seasonal variation in fitness variables in professional soccer
players. Journal of Sports Medcine and Physical Fitness, 41(4), 463-9.
50) Can, F., Yilmaz, I. and Erden, Z. (2004). Morphological Characteristics and
Performance Variables of Women Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning
Research, 18(3), 480485.
51) Carlos-Santana, D (2002). SPORT-SPECIFIC CONDITIONING: Strength and
Conditioning for Soccer II: A Specific Metabolic Approach. Strength and Conditioning
Journal, 24(3), 7374.
52) Casajus, J. (2001). Seasonal variation in fitness variables in professional soccer
players. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 41, 463469.
53) Castagna, C. and Abt, G. (2003). Intermatch Variation of Match Activity in Elite
Italian Soccer Referees. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 388392.
54) Castagna, C. and D'ottavio, S. (2001). Effect of Maximal Aerobic Power on Match
Performance in Elite Soccer Referees. The Journal of Strength and Conditioning Research,
15, (4), 420425.

Zagrebu
55) Castagna, C., Belardinelli, R. and Abt, G. (2004). The o2 and heart rate response to
training with a ball in youth soccer players. Journal of Sports Science, 22, 532533.
56) Castagna, C., D'ottavio, S. and Abt, G. (2003). Activity Profile of Young Soccer
Players During Actual Match Play. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17
(4), 775780.
57) Castagna, C., Impellizzeri, F.M., Belardinelli, R., Abt, G., Coutts, A., Chamari, K. and
D'Ottavio, S. (2006). Cardiorespiratory Responses to Yo-yo Intermittent Endurance Test in
Nonelite Youth Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20, 2,
326330.
58) Castagna, C., Impellizzeri, F.M., Chamari, K., CarlomagnoD. and Rampinini, E.
(2006). Aerobic Fitness and Yo-yo Continuous and Intermittent Tests Performances in Soccer
Players: A Correlation Study. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20, (2),
320325.
59) Chamari, K., Hachana, Y., Ahmed, Y.B., Galy, O., Sghaier, F., Chatard, J.C., Hue, O.
and Wislff, U. (2004). Field and laboratory testing in young elite soccer players. British
Journal of Sports Medicine 38, (2), 191196.
60) Chin, M.K., So, R.C., Yuan, Y.W., Li, R.C. and Wond, A.S. (1994). Cardiorespiratory
fitness and isokinetic muscle strength of Asian junior soccer players. J Journal of Sports
Medicine and Physical Fitness, 34, 250257.
61) Christopher, W., Brown, L.E. and Woodman, G. (2000). Development of Speed,
Agility, and Quickness for the Female Soccer Athlete. Strength and Conditioning Journal,
22(1), 912.
62) Chung, P.K.and Yuen CK. (1999). Criterion-related validity of sit-and-reach tests in
university men in Hong Kong. Perceptual & Motor Skills. 88(1):304-316.
63) Ciccantelli, P. (1987). SOCCER: Year round strength and conditioning program for
soccer. National Strength & Conditioning Association Journal, 9(4), 3135.
64) Cometti, G., Maffiuletti, N., Pousson, M., Chatard, J. and Maffulli, N. (2001).
Isokinetic strength and anaerobic power of elite, subelite and amateur French soccer players.
International Journal of Sports Medicine, 22(1), 4551.
65) Davis, J.A., Brewer, J. and Atkin, D. (1992). Pre-season physiological characteristics
of English first and second division soccer players. Journal of Sports Science,10, 541547.
66) Dawson, B., Fitzsimons, M. and Ward, D. (1993). The relationship of repeated sprint
ability to aerobic power and performance measures of anaerobic work capacity and power.
Australian Journal of Science and Medicine in Sport, 25, 8893.

Zagrebu
67) Delecluse, C. (1997). Influence of strength training on sprint running performance,

Current findings and implications for training. Sports Mededicine, 24, 147156.
68) Delecluse, C., Van Coppenolle, H., Willems, E., Van Leemputte, M., Diels, R. and
Goris, M. (1995). Influence of high-resistance and high-velocity training on sprint
performance. Medicine and Science in Sports and Exercice, 27, 12031209.
69) Devore, P. and Hagerman, P. (2006). A Pregame Soccer Warm-up. Strength and
Conditioning Journal, 28, (1), 1418.
70) Diallo O, Dore E, Duche P, et al. Effects of plyometric training followed by a reduced
training programme on physical performance in prepubescent soccer players. J Sports Med
Phys Fitness 2001 Sep; 41 (3): 342-8
71) D'ottavio S.and Castagna, C. (2001). Analysis of Match Activities in Elite Soccer
Referees During Actual Match Play. The Journal of Strength and Conditioning Research,
15(2), 167171.
72) Doxey, G.E., Fairbanks, B., Housh, T.J., Johnson, G.O., Katch, F. and Lohman, T.
(1987). Roundtable: Body compositionPart 1: Scientific considerations. National Strength
and Conditioning Association. Journal, 9, 1216.
73) Drabik, J. (1996). Children and sport training: How Your future champions should
Exercise to be healthy, Fit, and Happy. Stadion Publishing Company, Inc. Island Pond,
Vermont.
74) Drust, B., Cable, N.T. and Reilly, T. (2000). Investigation of the effects of the pre-
cooling on the physiological responses to soccer specific intermittent exercise. European
Journal of Applied Physiology, 81, 1117.
75) Drust, B., Reilly, T. and Cable, N.T. (2000). Physiological responses to laboratory-
based soccer specific intermittent and continuous exercise. Jouranl of Sports Science, 18,885
892.
76) Drust, B., Reilly, T. and Rienzi, E.(1998). A motion-analysis of work-rate profiles of
elite international soccer players [Abstract]. Journal of Sports Science, 16(5), 460.
77) Dunbar, G.M., and Power, K. (1995). Fitness profiles of English professional and
semi-professional soccer players using a battery of field tests. Journal of Sports Science, 13,
501502.
78) Dunbar, G.M.J., and Power, K. (1997). Fitness profiles of English professional and
semi-professional soccer players using a battery or field tests. In: Science and Football III. T.
Reilly, J. Bangsbo, and M. Hughes, eds. London: E & FN Spon, pp. 2731.

Zagrebu
79) Dupont, G., Akakpo, K. and Berthoin, S. (2004). The Effect of In-Season, High-
Intensity Interval Training in Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning
Research, 18(3), 584589.
80) Ebben, W.P., and Watts, P.B.(1998). A review of combined weight training and
plyometric training modes: Complex training. Strength Conditioning journal, 20, 1827.
81) Edwards, A., Macfadyen, A. and Clark, N.(2003). Test performance indicators from a
single soccer-specific fitness test differentiate between highly trained and recreationally active
soccer players. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 43(1), 1420.
82) Edwards, A.M., Clark, N. and Macfadyen, A.M. (2003). Lactate and ventilatory
thresholds reflect the training status of professional soccer players where maximum aerobic
power is unchanged. Journal of Sports Science and Medicine, 2, 2329.
83) Ekblom, B. (1986). Applied physiology of soccer. Sports Medicine, 3(1),5060.
84) Elsner, B. (1970). Norme za ocenjavanje nekaterih osnovnih in specialnih motorinih
in funkcionalnih sposobnosti nogometaev omladincev. Ljubljana: Visoka ola za telesno
kulturo.
85) Elsner, B. (1990). Nogomet. Ljubljana: Fakultet za telesno kulturo.
86) Eniseler, N. (2005). Heart Rate and Blood Lactate Concentrations as Predictors of
Physiological Load on Elite Soccer Players During Various Soccer Training Activities. The
Journal of Strength and Conditioning Research, 19(4), 799804.
87) Essen, B. (1978). Glycogen depletion of different fibre types in human skeletal muscle
during intermittent and continuous exercise. Acta Physiologyca Scandinavica, 103,446455.
88) Faina, M., Gallozzi, C., Lupo, S., Colli, R., Sassi, R. and Marini, C. (1988). Definition
of the physiological profile of the soccer player. In: Science and Football. T. Reilly, A. Lees,
K. Davids, and W.J. Murphy, eds. London: E & FN Spon, pp. 158 163.
89) Fatoyros, I., Jamourtas, A., Leontisini, D., Taxildaris, K., Ageloysis, G., Kostopoylos,
N. and Buckenmeyer, P. (2000). Evaluation of plyometric exercise training, weight training,
and their combination on vertical jumping performance and leg strength. Journal of Strength
and Conditioning Research, 14, 470476.
90) Field, A. (2005). Discovering statistic using SPSS, secon edition, Sege Publication,
London.
91) Field, R.F. (1991). Off-season plyometric conditioning for the collegiate soccer player.
National Strength & Conditioning Association Journal, 13(1), 2728.
92) Foran, B. (2001). High-Performance Sports Conditioning. Champaign, IL: Human
Kinetics.

Zagrebu
93) Ford, T.H., Puckett, J.R., Drummond, J.P., Sawyer, K., Gantt, K. and Fussell, C.
(1983). Effects of three combinations of plyometric and weight training programs on selected
physical fitness test items. Perception and Motor Skills, 56, 919922.
94) Fox, E. (1984). Sprint and endurance training: Methods and effects. Sports Physiology
(2nd ed.). J. Butler, D. Ramanauskas, L. Cusick, and R. Moore, eds. W.B. Saunders Company.
pp. 206214.
95) Franks, A.M., Williams, A.M., Reilly, T. and Nevill, A. (1999). Talent identification in
elite youth soccer players: Physical and physiological characteristics. Communication to the
4th World Congress on Science and Football, Sydney. Journal of Sports Science, 17, 812.
96) Fry, C.A., Kraemer, W. and Weseman, C.A. (1991). The effect of an off season
strength and conditioning program on starters and non starters in women's collegiate
volleyball. Journal of Applied Sport Science and Research, 5, 174181.
97) Gabrijeli M, Jerkovi S, Aubrecht V, Elsner B. (1983). Relacije situaciono-
motorikih faktora i ocjena uspjeha nogometaa. Kineziologija (2), 53 61.
98) Gabrijeli M, Jerkovi S, Aubrecht V, Elsner B.(1982). Analiza pouzdanosti i
valjanosti situaciono motorikih testova u nogometu. Kineziologija, 14,(5), 149160
99) Gabrijeli, M. (1964). Nogomet. Zagreb: Sportska tribina.

100) Gabrijeli, M. (1968). Korelacije izmeu baterije nekih situacionih psihomotornih
testova i kompleksnih sposobnosti u nogometu. (Magistarski rad), Zagreb: Fakultet za fiziku
kulturu.
101) Gabrijeli, M. (1972). Neke situacione psihomotorne sposobnosti potencijalno i
aktualno znaajne za uspjeh djece u nogometnoj igri. Kineziologija, 2.
102) Gabrijeli, M. (1977). Manifesne i latentne dimenzije vrhunskih sportaa u nekim
momadskim sportskim igrama u motorikom, kognitivnom i konativnom prostoru.
(Doktorska dizertacija). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
103) Gabrijeli, M., Dujmovi P. (1969). Nogomet II (Metodika obuke tehnike i

elementarne taktike). Zagreb: Sportska tribina.
104) Gabrijeli, M., Jerkovi S., Barii V. (1991). Modeliranje i programiranje treninga
specijalne izdrljivosti vrhunskih nogometaa. Kineziologija (1-2): 45-58.

Zagrebu
105) Gabrijeli, M., Jerkovi S., Elzner B. (1982). Analiza pouzdanosti i valjanosti
situaciono-motorikih testova u nogometu. Kineziologija, 14 (IB): 149-161.
106) Gabrijeli, M., Jerkovi S., Elzner B. (1983). Relacije situaciono-motorikih faktora i
ocjena uspjeha nogometaa. Kineziologija, 15 (2): 53-61.
107) Garganta, J., Maia, J. and Pinto, J. (1993). Somatotype, body composition and
physical performance capacities of elite young soccer players. In: Science and Soccer II. T.
Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon, pp. 292294.
108) Garganta, J., Maia, J., Silva, R, et al.(1992). A comparison study of explosive leg
strength in elite and non-elite young soccer players. Journal of Sports Sciences,10, 157.
109) Gauffin, H., Ekstrand, J., Arnesson, L. and Tropp, H. (1989). Vertical jump
performance in soccer players: A comparative study of two training programs. Journal of
Human Movement Studies, 16, 159176.
110) Gerish, G., Rutemoller, E. & Weber, K. (1988). Spormedical measurment of sport
performance in soccer. In. Reilly, t., Lees, A., Davis, K. Editors. Science and football.
London. E&FN Spon.
111) Goodwin, P.C., Koorts, K., mack, R., Mai, S., Morrissey, M.C., Hooper, D.M. (1999).
Reliability of leg electromyography in vertical jumping. Journal of Applied Physiology, 79.
374-378.
112) Glinder, H., Hemmo, R. i Pahlke, A. (1994). Fussball Praxis, zweite teil. Numberg:
Spritta Veri.
113) Glinder, H. (2000). Fussball Liederbuch. Stuttgard: Spritta-Veri.
114) Gourgoulis, V., Aggelousis, N., Kasimatis, P., Mavromatis, G. and Garas, A. (2003).
Effect of the submaximal half-squats warm-up program on vertical jumping ability. Journal of
strength nad Conditioning Research, 17, 342344.
115) Gorostiaga, E.M., Izquierdo, M., Ruesta et al. (2004). Strength training effects on
physical performance and serum hormans in young soccer players. European journal of
Appleid Physiology, 91 (5-6), 698-707.

Zagrebu
116) Grandstrand, S.L., Pfeiffer, R.P., Sabick, M.B., DeBeliso, M. and Shea, K.G. (2006).
The Effects of a Commercially Available Warm-up Program on Landing Mechanics in Female
Youth Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(2), 331335.
117) Gredelj, M., Metiko, D., Hoek, A. & Momirovi, K. Model hijerarhijske strukture
motorikih sposobnosti I. Rezultati dobiveni primjenom jednog neoklasinog postupka za
procjenu latentnih dimenzija. Kinesiologija, 5 (1-2), 7-82.
118) Grindler, K. (1984). Konditionstraining. Fussballverband, Stuttgart.
119) Grindler, K., Pahleke, H. & Hemmo, H. (1983). Fussball-Praxis. Zweite teil:
konditions training. Nrberg: Spitta- Veri.
120) Grosser, M., Starischka, S. & Zimmermann, E. (1985). Konditionstraning. Munchen:
BLV Vrelagsgesellschaft.
121) Hakkinen, K., Komi, P.V. and Alen, M. (1985). Effect of explosive type strength
training on isometric force- and relaxation time, electromyographic and muscle fibre
characteristics of leg extensor muscles. Acta Physiologyca Scandivavica, 125, 587600.
122) Harman, E.A., Rosenstein, M.T., Frykman, P.N. and Rosenstein, R.M. (1990). The
effects of arms and countermovement on vertical jumping. Medicine and Science in Sports
and Exercise, 22(6), 825-833.
123) Hedrick, M.A. (1999). Soccer-Specific Conditioning. Strength and Conditioning
Journal, 21(2), 1721.
124) Heimer, S. (1996). Izdrljivost nogometaa. Medicina i nogomet, Prvi simpozij o
prevenciji, dijagnostici i terapiji ozljeda u nogometu opatija (str. 36-40).
125) Helgerud, J., Engen, L.C., Wislff, U. and Hoff, J. (2001). Aerobic endurance training
improves soccer performance. Medicine in Science Sports and Exercise, 33, 19251931.
126) Helgerud, J., Kemi, O.J. and Hoff, J. (2002). Pre.sesaon concurrent strength and
endurance development in elite soccer players. In: Hoff J, helgerud j, editors. Football
(soccer). (pp. 55-66). New developments in physical training research. Trondheim. NTNU.
127) Heller J, Prochazka L, Bunc V, et al. (1992). Functional capacity in top league
football players during the competitive season. Journal of Sports Science, 10, 150.
128) Hennessy, L.C. and. Watson, A.W.S. (1994). The interference effects of training for
strength and endurance simultaneously. Journal of Strength and Conditioning Research, 8,
1219.

Zagrebu
129) Henry, N., Scharff-Olson, M., William, J., Steven, D. and Barksdale, J.M. (1999).
Physiological Status and Prediction of Cardiovascular Fitness in Highly Trained Youth Soccer
Athletes. The Journal of Strength and Conditioning Research, 13(1), 1015.
130) Hickson, J.F, Schrader, J.W., Yeagley, J.L., Trischler, L. and Stockton, J.E. (1987).
Effect of Pre-season Conditioning on Nutritional Intakes of Male Soccer Athletes. The Journal
of Strength and Conditioning Research, 1(2), 3032.
131) Hoff, J., and Helgerud, J. (2004). Endurance and strength training for soccer players
Physiological considerations. Sports Medicine, 34(3), 165180.
132) Hoff, J., Gran, A. and Helgerud, J. (2002). Maximal strength training improves aerobic
endurance. Scandinavian Journal of Medicine and Science in Sports, 12(5), 288295.
133) Hoff, J., Wisloff, U., Engen, L.C., Kemi, O.J. and Helgerud, J. (2002). Soccer-specific
aerobic endurance training. British Journal of Sports Medicine, 36, 218221.
134) Hoff, J., Wislff, U., Engen, L.C., Kemi, O.J. and Helgerud, J. (2002). Soccer specific
aerobic endurance training. British Journal of Sports Medicine, 36, 218221.
135) Holmann W, Liesen H, Mader A, et al. (1981). Zur Hochsten und
Dauerleistungsfahigkeit der deutschen Fussball-Spitzen spieler. Dtsch Z Sportmed, 32: 113-
20.
136) Hoek, A. i Jerievi, B. (1982). Latentna struktura morfolokog statusa studenata
fakulteta za fiziku kulturu. Kineziologija, 14, 9-20.
137) Howley, E., Basset, D. and Welch, H. (1995). Criteria for maximal oxygen uptake:
Review and commentary. Medicine and Science in Sports and Exercise, 27, 12921301.
138) Hutchins, K. (1980). Conditioning for Soccer. National Strength Coaches Association
Journal, 2(1), 3235.
139) Impellizzeri, F.M., Rampinini, E. and Marcora, S.M. (2005). Physiological assessment
of aerobic training in soccer. Journal of Sports Science, 23(6), 583592.
140) Jagodi, D., (1998). Izrada orijentacionog plana i programa za juniorsku kategoriju
nogometaa. (Diplomski rad), Fizika kultura sveuilita u Splitu.
141) Jankovic, S., Heymer, N. and Matkovic, B.R. (1997). Functional abilities and process
of selection in soccer. Communication to the 9th European Congress of Sports Medicine,
Porto, Portugal, 2326.
142) Jeffreys, I. (2004). The Use of Small-Sided Games in the Metabolic Training of High
School Soccer Players. Strength and Conditioning Journal, 26(5), 7778.

Zagrebu
143) Jensen, L.R, and Ebben, P.W. (2003). Kinetic analysis of complex training rest interval
effect on vertical jump performance. Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2),
345349.
144) Jerkovi, M. (2006). Strukturalna analiza tehniko-taktikih vjebi u nogometnoj igri
u odnosu na prostorne, fazne i pozicijske znaajke. (Magistarski rad). Kinezioloki fakultet
145) Jerkovi, S., (1991). Relacije izmeu specifinih-motorikih sposobnosti i elemenata
tehnike u nogometu. Kineziologija 23 (1991, 1-2, str. 33-40). FFK Zagreb.
146) Jerkovi, S. (1986). Relacije izmeu antropometrijskih, dinamometrijskih i
specifinih-motorikih dimenzija i uspjeha u nogometnoj igri. Doktorska disertacije. FFK
Zagreb.
147) Jerkovi, S., (1996). Vanost funkcionalnih karakteristika u selekciji nogometaa. Prvi
simpozij o prevenciji, dijagnostici i terapiji ozljeda u nogometu opatija (str. 17-19).
148) Jerkovi, S., Barii V. (1993). Dijagnosticiranje funkcionalno motorikih
sposobnosti nogometaa. Zagreb: Nogomet (struno glasilo ZNS-a).
149) Jerkovi, S., Barii V. (1993). Kanonika povezanost nekih specifinih-motorikih
varijabli i uspjeha u nogometnoj igri. Kineziologija 25 (1993, str. 63-69). FFK Zagreb.
150) Jerkovi, S., Braovi H. (1990). Razlike u nekim varijablama eksplozivne snage i
snage udarca nogom izmeu treniranih nogometaa i uenika srednje kole starih 14-16
godina, Zbornik radova IV.
151) Jerkovi, S., Mari J., Volanek B. (1986). Energetske komponente aktivnosti
nogometaa. VII ljetna kola pedagoga fizike kulture (Zbornik radova).
152) Jerkovi, S., Mari J., Volanek B., Sorak T. (1984). Energetske komponente
aktivnosti nogometaa. Elan.
153) Jerkovi, S., Ujevi, B.,Mihai, V.,Peri, T i Jerkovi, S.Positional and age-related
differences in motric tests among croatian national football team members. In
D.Milanovi&F.Prot(Eds.), Proceedings book of 4th International Scientific Conference,
Opatija 2004, Science and profession-challenge for the future(pp.519-521). Zagreb: Faculty
of Kinesiology, University of Zagreb.
154) Joch, W., (1997). Sprint. Gopal, Zagreb.

Zagrebu
155) John R. Olson Ph.D. and Gary R. Hunter Ph.D.. 1985: Sports Performance Series:
Anatomic and biomechanical analyses of the soccer style free kick. National Strength &
Conditioning Association Journal: Vol. 7, No. 6, pp. 410.
156) Jones, C.J., Rikli, R.E., Max, J.and Noffal, G. (1998). The reliability and validity of a
chair sit-and-reach test as a measure of hamstring flexibility in older adults. Research
Quarterly for Exercise & Sport. 69(4):338-343.
157) Jones, A.D.G, and P Helms. Cardiorespiratory fitness in young British soccer players.
In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon,
1993. pp. 298303.
158) Jones, K., Bishop, P., Hunter, G. and Fleisig, G. (2001). The effects of varying
resistance-training loads on intermediate- and high-velocity-specific adaptations. Journal of
Strength and Conditioning Research, 15, 349356.
159) Juki, I. (2001). Strukturalna analiza sadraja kondicijske pripreme u koarci.
(Doktorska disertacija). Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilita u Zagrebu.
160) Juki, I., Milanovi D., Blakovi M. (1998). Utjecaj programiranog treninga na
promjene funkcionalnih sposobnosti mladih koarkaa. Kineziologija 30 (1998, 37-42).
161) Juki, I., Milanovi D., Blakovi M. (1998). Utjecaj programiranog treninga na
promjene funkcionalnih sposobnosti mladih koarkaa. Kineziologija 30 (1998, 1, str. 37-42).
FFK Zagreb.
162) Kemi, O.J., Hoff, J., Engen, L.C., Helgerud, J. and Wislff, U. (2003). Soccer specific
testing of maximal oxygen uptake. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 43(2)
139144.
163) Keros, P. (1992). Temelji anatomije ovjeka. Medicinski fakultet, Sveuilita u
Zagrebu.
164) Kinney, A.M. (1998). Women's Soccer Strength and Conditioning for an Inaugural
Year. Strength and Conditioning, 20(4), 6771.
165) Kirkendall, D. (1996). Preparing Players for the Physical Demands of Soccer. In:
Coaching Soccer. T. Schum, ed. Masters Press. pp. 251265.
166) Kiss, M., Vilela, R., Matsushigue, K., Franchini, E., Martin, V. and Regazzini, M.
(2001). Aerobic power of young soccer players in treadmill and 20 shuttle run tests. In: 6th
Annual Congress of the European College of Sport Science, 15th Congress of the German
Society of Sport Science. Cologne, pp. 554.

Zagrebu
167) Kollath, K. and Quade, E. (1993). Experimental measurements of the professional and
amateur soccer players' sprinting speed. In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and
A. Stibbe, eds. London: E. & F.N. Spon, pp. 3136.
168) Komi, P.V. & Gollhofer, A. (1997). Strech reflex can have an important role in force
enhancement during SSC exercise. Journal of applied Biomechanics, 13(4), 451-459.
169) Komi, P.V. (2003). Strech-shortening cycle. In: Komi, P.V. (ed): Strengtj and power in
sport. Blackwell Science, London. p. 184-202.
170) Kotzamanidis, C., Chatzopoulos, D., Michailidis, C., Papaiakovou, G. and Patikas, D.
(2005). The Effect of a Combined High-Intensity Strength and Speed Training Program on the
Running and Jumping Ability of Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning
Research, 19(2), 369375.
171) Kraemer, W.J. (2000). Physiological adaptations to anaerobic and aerobic endurance
training programs. In: Essentials of Strength Training and Conditioning (2nd ed.). T.R.
Baichle and R.W. Earle, eds. Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 137 168.
172) Krustrup, P., Mohr, M., Amstrup, T., Rysgaard, T., Johansen, J., Steensberg, A.,
Pedersen, P.K. and Bangsbo J. (2003). The Yo-Yo intermittent recovery test: Physiological
response, reliability and validity. Medicine and Science in Sports and Exercise, 35, 697705.
173) Kurz, T. (1994). Streching scientifically a guide to flexibility training, Stadion, Island
Pond, USA.
174) Leatt, P., Shepard, R.J., Plyley, M.J. (1987). Specific muscular development in under-
18 soccer players. Journal of Sports Science, 5 (2): 165-75.
175) Leger, L. and Gadoury, C. (1989). Validity of the 20m shuttle run test with 1 minute
stages to predict VO2max in adults. Canadian Journal of Sport Science, 14(1), 21-26.
176) Leger, L., and Boucher, R. (1980). An indirect continuous running multistage field
test: The Universite de Montreal track test. Canadian Journal of Applied Sport Science, 2(5),
7784.
177) Leger, L.A. and Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20m shuttle run test to
predict VO2max', European Journal of Applied Physiology, 49, 1-5.
178) Leger, L.A., and Rouillard, M. (1983). Speed reliability of cassette and tape players.
Canadian Journal of Applied Sport Science, 8(1), 4748.
179) Leger, L.A., D. Mercier, C. Gadoury, and J. Lambert. The multistage 20 metre shuttle
run test for aerobic fitness. J. Sports Sci. 6:(2) 93101. 1988.

Zagrebu
180) Lehnhard, R.A., Lehnhard, H.R., Young, R. and Butterfield, S.A. (1996). Monitoring
Injuries on a College Soccer Team: The Effect of Strength Training. The Journal of Strength
and Conditioning Research, 10(2), 115119.
181) Little, T. and Williams, A.G. (2006). Effects of Differential Stretching Protocols
During Warm-Ups on High-Speed Motor Capacities in Professional Soccer Players. The
182) Little, T. and Williams, A.G. (2006). Suitability of Soccer Training Drills for
Endurance Training. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(2), 316319.
183) Logan, P., Fornasiero, D., Abernathy, P. and Lynch, K. (2000). Protocols for the
assessment of isoinertial strength. In: Physiological Tests for Elite Athletes. C.J. Gore, ed.
Champaign, IL: Human Kinetics, pp. 200221.
184) Londeree, B.R. (1997). Effect of training on lactate/ventilatory thresholds: A meta-
analysis. Medicine and Science in Sports and Exercise, 29, 837843.
185) Lyons, M., Al-Nakeeb, Y. and Nevill, A. (2006). Performance of Soccer Passing Skills
Under Moderate and High-Intensity Localized Muscle Fatigue. The Journal of Strength and
Conditioning Research, 20(1), 197202.
186) Maffiuletti, N.A., Dugnani, S., Folz, M., Di Pierno, E. and Mauro, F. (2002). The
effect of electrostimulation training and basketball practice on muscle strength and jumping
ability. International Journal of Sports Medicine, 21, 437443.
187) Mali, B. (1982). Odnosi izmeu startne i maksimalne brzine tranja treniranih i
netreniranih nogometaa mlaih uzrasnih kategorija od 14-16 godina. (Dipolomski rad).
Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
188) Markovi, G. (2005). Utjecaj skakakog i sprinterskog treninga na kvantitativne i

kvalitativne promjene u nekim motorikim i morfolokim obiljejima. (Doktorska disertacija,
Sveuilite u Zagrebu). Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.
189) Markovi, G., Juki, I., Milanovi, D. i Metiko, D. (2005). Effects of sprint and
plyometric training on morphological characteristics in physically active men. Kinesiology,
37(1): 32-39.
190) Matkovic, B.R, S Jankovic, and S Heimer. Physiological profile of top Croatian soccer
players. In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN
Spon, 1993. pp. 3739.

Zagrebu
191) Matkovic, B.R., Misigoj-Durakovic, M., Matkovic, B., Jankovic, S., Ruzic, L., Leko,
G. and Kondric, M. (2003). Morphological differences of elite Croatian soccer players
according to the team position. Collegicum Antropologicum, 27, 167174.
192) Matkovi, B., Jankovi, S. & Heimer, S. (1993). Physiological profile of top Croatian
soccer players. In. Reilly T., Clarys, J. Science and football Ii. London E&FN Spon, 37-9.
193) Malacko, J. i Izet, R. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i
tjelesnog odgoja, Sarajevo.
194) McMillan, K., Helgerud, J., MacDonald, R. et al. (2005). Physiological adaptation to
soccer specific endurance training in professional youth soccer players. British Journal of
medicine, 39(5), 273-7.
195) McBride, J.M., Triplett-McBride, T., Davie, A. and Newton, R.U. (1999). A
comparison of strength and power characteristics between power lifters, Olympic lifters, and
sprinters. Journal of Strength and Conditioning Research, 13, 5866.
196) Mero, A. and Komi, P.V. (1987). Electromyographic activity in sprinting at speeds
ranging from submaximal to supramaximal. Medicine and Science in Sports Exercise, 19,
266274.
197) Metaxas, I.T., Koutlianos, N.A., Kouidi, E.J. and Deligiannis, A.P. (2005).
Comparative Study of Field and Laboratory Tests for the Evaluation of Aerobic Capacity in
Soccer Players. The Journal of Strength and Conditioning Research, 19(1), 7984.
198) Metaxas, T, Sedelides, T., Dipla, C., Koutlianos, N., Zafeiridis, A., Kouidi, E. and
Deligiannis, A. (2000). Cardiorespiratory adaptations in professional and amateur soccer
players. Hungarien Revue in Sports Medicine, 41, 8594.
199) Metaxas, T., Koutlianos, N., Sedelides, T. and Kouidi, E. (2001). Evaluation of the
level of aerobic capacity in pubertal soccer players in the field test. Health Sport Performance,
4, 316322.
200) Metaxas, T.I., Koutlianos, N.A., Kouidi, E.J. and Deligiannis, A.P. (2005).
Comparative study of field and laboratory tests for the evaluation of aerobic capacity in
soccer players. Journal of Strength and Conditioning Research, 19, 7984.

Zagrebu
201) Metiko, D., Hofman, E., Prot, F. i Milanovi, D. (1987). Utjecaj situacionog treninga
na kvalitativne promjene mjera motorike efikasnosti. Kineziologija, 19(1), 33-36.
202) Metiko D, Hofman E, Prot F, Oreb G. (1989). Mjerenje bazinih motorikih
dimenzija sportaa. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu; 24-7.
203) Metiko, D., markovi, G., Prot, F. & Juki, I. (2003). Latent structure of agility
obtained by battery of tests. Kinesiology, 35(1), 14-29.
204) Metiko, D., Hoek., A. (1972). Faktorska struktura nekih testova koordinacije,
Kineziologija, 2 (1), 43 50.
205) Mihailidis, H., Kotzamanidis, H., Chatzopoulos, D., Siatras, Th. and Frick, V. (2002).
Auswirkung eines Kombinationsprogramms aus Kraft-und Schnelligkeitstraining auf die
Laufgeschwindigkeit von Fussballspielern. Leistungssport., 4, 1418.
206) Miller, T.A., E.D. White, K.A. Kinley, J.J. Congleton, and M.J. Clark. The effects of
training history, player position, and body composition on exercise performance in collegiate
football players. J. Strength Cond. Res. 16:4449. 2002.
207) Miigoj-Durakovi, M. i sur. (1995). Morfoloka antropometrija u portu. Fakultet za
fiziku kulturu, Zagreb.
208) Mohr, M., Ellingsgaard, H., Andersson, H., Bangsbo, J. and Krustrup, P. (2004).
Physical demands in high-level female soccer application of fitness tests to evaluate match
performance. Journal of Sports Science, 22, 552.
209) Mohr, M., Krustrup, P. and Bangsbo, J. (2003). Match performance of high-standard
soccer players with special reference to development of fatigue. J.ournal of Sports Science,
21, 519528.
210) Moir, G., Button, C., Glaister, M. and Stone, M.H. (2004). Influence of familiarization
on the reliability of vertical jump and acceleration sprinting on the performance in physically
active men. Jornal of Strength nad Conditioning Research, 18, 276280.
211) Momirovi, K., i sur. (1969). Faktorska struktura antropometrijskih varijabli. Zagreb:
Institut za Kineziologiju, 56-67.
212) Momirovi, K., Wofl, B. i Popovi, D.A. (1999). Uvod u teoriju mjerenja i interne
metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata. Pritina, Fakultet za fiziku
kulturu.
213) Momirovi i suradnici (1987). Metode, algoritmi i programi za analizu kvantitativnih i
kvalitativnih promjena. Institut za kineziologiju. Fakultet za fiziku kulturu, Zagreb.

Zagrebu
214) Momirovi, K., talec, J., Wolf, B. (1975). Pouzdanost nekih kompozitnih testova
primarnih motorikih sposobnosti, Kineziologija, 5 (1 2), 169 193.
215) Montanari, G, and Vecchiet, L. (1992). Physiological aspects. In: Textbook of Sports
Medicine Applied to Football. L. Vecchiet, A. Calligaris, G. Montanari, and A. Resina, eds.
Firenze: Menarini International, pp. 538.
216) Nevill, A.M. and Atkinson, G. (1997). Assessing agreement between measurements
recorded on a ratio scale in sports medicine and sports science. British Journal of Sports
Medicine, 31, 314318.
217) Neljak, B. (1990). Usporedna analiza nekih programa za analizu kvalitativnih
promjena. (seminarski rad na poslijediplomskom studiju iz predmeta programiranje i kontrola
transformacijskih procesa), Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu.
218) Newton, R.U. i W.J. Kraemer (1994). Developing explosive muscular power:
implications for a mixed methods training strategy. Strength and Conditioning Journal, 16(5),
20-31.
219) Newton, R. U., Kraemer, K. i Hakkinen, K. (1999). Effects of balistic traning on
preseason preparation of elite vollyball player. Medicine and Science in Sport and Exercise,
31(2): 323-30.
220) Nicholas, C.W., Nuttall, F.E. and Williams, C. (2000). The Loughborough intermittent
shuttle test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports Science,
18, 97104.
221) Nicholas, C.W., Nuttall, F.E. and Williams, C. (2000). The Loughborough Intermittent
Shuttle Test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports
Science, 18, 97104.
222) Nicolas, C.W, Nuttall, F.E and Williams, C. (2000). The Longhborough intermittent
shuttle run test: A field test that simulates the activity pattern of soccer. Journal of Sports
Science, 18, 97104.
223) Noakes, T.D. (1988). Implications of exercise testing for prediction of athletic
performance: A contemporary perspective. Medicine and Science in Sports and Exercise,
20(4), 319330.
224) Nowacki, P.E, and Preuhs, M. (1993). The influence of a special endurance training on
the aerobic and anaerobic capacity of soccer players tested by the soccer treadmill methods.
In: Science and Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon, pp.
8691.

Zagrebu
225) Nowacki, P.E., Cai, D.Y., Buhl, C. and Krummelbein, V. (1988). Biological
performance in German soccer players (professionals and juniors) tested by special ergometry
and treadmill methods. In: Science and Football. T. Reilly, A. Lees, K. Davids, and W.J.
Murphy, eds. London: E & FN Spon, pp. 145147.
226) Odetoyinbo, K, and Ramsbottom, R. (1997). Aerobic and anaerobic field testing of
soccer players. In: Science and Football III. T. Reilly, J. Bangsbo, and M. Hughes, eds.
London: E & FN Spon, pp. 2126.
227) Oreb, G. (1992). Relativna efikasnost utjecaja plesa na motorike sposobnosti
studentica. (Doktorska disertacija). Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu.
228) Ostoji, S. (2000). Physical and physiological characteristics of elite Serbian soccer
players. Phys. Ed. Sport, 1(7), 2329.
229) Ostoji, S.(2003). Characteristics of elite and non-elite Yugoslav soccer players:
Correlates of success. Journal of Sports Science and Medicine, 2, 3435.
230) zakar, L., etin, A., Kunduracolu, B. and lkar, B. (2003). Comparative body fat
assessment in elite footballers. British Journal of Sports Medicine, 37, 278279.
231) Paliczka, V.J., Nichols, A.K. and Boreham, C.A.G. (1987). A multistage shuttle run as
a predictor of running performance and maximal oxygen uptake in adults. British Journal of
Sports Medicine, 21(4), 163165.
232) Pate, R.R, and Kriska, A. (1984). Physiological basis of the sex difference in
cardiorespiratory endurance. Sports Medicine, 1, 8798.
233) Pearson, A. (2001). Speed, agility and quickness for soccer. London: A & C Black.
234) Petri, D. (1982). Relacije nekih motorikih dimenzija omladinaca i uspjeha u
nogometnoj igri. Magistarski rad, Fakultet za fiz
235) Pinasco, A. & Carson, J. (2005). Preseason Conditioning for College Soccer. Strength
and Conditioning Journal, 27(5), 5662.
236) Poel, M. (1997). Fussballkondition. Leer:BPF Versand.
237) Polhemus, R., and Burkhardt, E. (1980). The effects of plyometric training drills on
the physical strength gains of collegiate football players. National Strength Coaches
Association Journal, 2, 1417.
238) Preuzeto sa http://www.itftennis.com, 25.09.2006
239) Pronk. P.N. (1991). Sports Performance Series: The soccer push pass. National
Strength & Conditioning Association Journal, 13(2), 69.

Zagrebu
240) Puga, N., Ramos, J., Agostinho, J., Lomba, I., Costa, O. and Freitas, F. (1993).
Physical profile of a first division Portuguese professional soccer team. In: Science and
Football II. T. Reilly, J. Clarys, and A. Stibbe, eds. London: E & FN Spon, pp. 4042.
241) Rahkila, P., and Luhtanen, P. (1991). Physical fitness profile of Finnish national soccer
teams candidates. Scienace and Football, 5, 3034.
242) Ramsbottom et al. (1988) A progressive shuttle run test to estimate maximal oxygen
uptake. British Journal of Sports Medicine, 22, 141-5.
243) Ratliff, J. (1982). Conditioning Program: Strength and Conditioning for Soccer at
Wake Forest University. National Strength Coaches Association Journal, 4(4), 1012.
244) Reilly, T. (1994). Physiological profile of the player. In: Football (Soccer). B.
Eklebom, ed. London: Blackwell Scientific, pp. 371425.
245) Reilly, T. (1996). Fitness assessment, anthropometry. In: Science and Soccer. T. Reilly,
ed. London: E & FN Spon, pp. 2529.
246) Reilly, T. (1997). Energetics of high-intensity exercise (soccer) with particular
reference to fatigue. Journal of Sports Science, 15, 257263.
247) Reilly, T. and D. Gilbourne, V. (2003). Science and football: A review of applied
research in the football codes. Journal of Sports Science, 21, 693705.
248) Reilly, T. and V. Thomas. (1976). A motion analysis of work rate in different positional
roles in professional football match-play. Journal of Human Movement Studies, 2, 8797.
249) Reilly, T. and White, V. (2004). Small-sided games as an alternative to interval-
training for soccer players. Journal of Sports Science, 22, 559.
250) Reilly, T., Bangsbo, J. and Franks, A. (2000). Anthropometric and physiological
predispositions for elite soccer. Journal of Sports Science, 18, 669683.
251) Reilly, T., Bangsbo, J. and Franks, A. (2000). Anthropometric and physiological
predispositions for elite soccer. Journal of Sports Science, 18, 669683.
252) Reilly, T., Reilly, N., Secher, P., Snell, P. and Williams, O. (1990). Football.
Physiology of Sports. London: E. & F.N. Spon. 371 426.
253) Reilly, T., Williams, A.M., Nevill, A. and Franks, A. (2000). A multidisciplinary
approach to talent identification in soccer. Journal of Sports Science, 18, 695702.
254) Rhodes, E.C., Mosher, R.E., McKenzie, D.C., Franks, I.M and. Potts, J.E. (1986).
Physiological profiles of the Canadian Olympic Soccer Team. Canadian Journal of Applied
Sports Science, 11, 3136.
255) Rico-Sanz, J. (1998). Body composition and nutritional assessments in soccer.
Internatonal Journal of. Sports Nutrion, 8, 113123.

Zagrebu
256) Rico-Sanz, J., Frontera, W.R., Mol, P.A., Rivera, M.A., Rivera-Brown, A. and
Meredith, C.N. (1998). Dietary and performance assessment of elite soccer players during a
period of intense training. Journal of. Sports Nutrion, 8, 230240.
257) Rienzi, E., B. Drust, T. Reilly, J. Carter, and A. Martin. Investigation of
anthropometric and work-rate profiles of elite South American International soccer players. J.
Sports Med. Phys. Fitness. 40:(2) 1629. 2000.
258) Rienzi, E., Mazza, J.C., Carter, J.F.I. and Reilly, T. (1998). Futobolista sudamericano
de elite: Morfologia, analisis de juego y performance. Rosario, Argentina: Biosystem Servicio
Educativo.
259) Rimmer, E. and Sleivert, G. (2000). Effects of a plyometrics intervention program on
sprint performance. Journal of Strength and Conditioning Research, 14, 295301.
260) Rimmer, E., and Sleivert, G. (2000). Effects of a plyometrics program on sprint
performance. Journal of Strength and Conditioning Research, 3, 295301.
261) Roi, G.S., G. Pea, G. De Rocco, M. Crippa, L. Benassa, A. Cobelli, and G. Rosa.
Relationship between maximal aerobic power and performance of a professional soccer team.
In: Science and Football II. T. REILLY, J. CLARYS, AND A. STIBBE, eds. London: E. &
F.N. Spon, 1993. pp. 4042.
262) Rosch, D., Hodgson, R., Peterson, L., Graf-Baumann, T., Junge, A., Chomiak, J. and
Dvorak, J. (2000). Assessment and evaluation of football performance. American Journal of
Sports Medicine, 28(5, S29S39.
263) Sale, D.G. (2003). Neural adaptation to strength training. In: Strength and Power in
Sport. (2nd ed.) P.V. Komi, ed. Oxford: Blackwell Publishing, pp. 281314.
264) Sarianides, G. (1985). Soccer: Pre-season conditioning and season maintenance for the
professional soccer player. National Strength & Conditioning Association Journal, 7(4), 46
49.
265) Sassi, R., Reilly, T. and Impellizzeri, F. (2004). A comparison of small sided games
and interval training in elite professional soccer players. Journal of Sports Science, 22, 562.
266) Sawyer, D.T., Ostarello, J.Z., Suess, E.A. and Dempsey, M. (2002). Relationship
between football player's ability and selected performance measures. Journal of Strength and
Conditioning Research, 16, 611616.
267) Schmidt, R., A., Phd, Wrisberg, C., A., PhD. : Motor Learning and Performance -
Second edition (2000). Champaign: Human kinetics
268) Schmid, S., and Alejo, B. (2002). Complete Conditioning for Soccer. Champaign, IL:
Human Kinetics.

Zagrebu
269) Sendelides, T., Kouidi, E., Metaxas, T., Koutlianos, N. and Deligiannis, A. (2003).
Cardiorespiratory adaptations in soccer players. Hungarian Revue of Sports Medicine, 44,
141151.
270) Shephard, R.J. (1999). Biology and medicine of soccer: an update. Journal of Sports
Science, 17, 757786.
271) Siegler, J., Gaskill, S. and Ruby, B. (2003). Changes Evaluated in Soccer-Specific
Power Endurance Either With or Without a 10-Week, In-Season, Intermittent, High-Intensity
Training Protocol. The Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 379387.
272) Siegler, J., Gaskill, S. and Ruby, B. )2003). Changes evaluated in soccer-specific
power endurance either with or without a 10-week, in-season, intermittent, high-intensity
training protocol. Journal of Strength and Conditioning Research, 17(2), 37987.
273) Silvestre, R., West, C., Maresh, C.M. and Kraemer, W.J. (2006). Body Composition
and Physical Performance in Men's Soccer: A Study of a National Collegiate Athletic
Association Division I Team. The Journal of Strength and Conditioning Research, 20(1), 177
183.
274) Sleivert, G.G., Backus, R.D. and Wenger, H.A. (1995). The influence of strength-
sprint training sequence on multi-joint power output. Medicine and Science in Sports and
Exercise, 27, 5565.
275) Smaros, G. (1980). Energy usage during a football match. In: Proceedings of the 1st
International Congress on Sports Medicine Applied to Football. L. Vecchiet, ed. Rome. pp.
795801.
276) Stockbrugger, B.A. and Haennel, R.G. (2001). Validity and reliability of a medicine
ball explosive power test. Journal of Strength and Conditioning Research, 15, 431438.
277) Stlen, T., Chamari, K., Castagna, C. and Wislff, U. (2005). Physiology of soccer.
Sport medicine, 35(6): 501-536.
278) Stone, M.H. (1993). Literature Review: Explosive exercises and training. National
Strength and Conditionig Association Journal, 15, 615.
279) Stone, M.H.,. Bryant, H.O and Garhammer, J. (1981). A hypothetical model for
strength training. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness, 21, 342351.
280) Stryer, J., Hansen, L. and Klausen, K. (2004). Physiological profile and activity
pattern of young soccer players during match play. Medicine and Science in Sports and
Exercise, 36(1), 168174.

Zagrebu
281) egota, D. (2001). Strukturalna analiza nogometne igre na temelju elemenata tehnike
manifesnih nogometnoj igri. (magistarski rad). Zagreb: Kinezioloki fakultet, Sveuilita u
Zagrebu.
282) Tan, B. (1999). Manipulating resistance training program variables to optimize
maximum strength in men: A review. Journal of Strength and Conditioning Research, 13,
189304.
283) Tanner, J.M. Growth at Adolescence. London, Great Britain: Blackwell Scientific
Publications. 1962.
284) Teichelman, T. (1995). Pattern Running for the Soccer Athlete. Strength and
Conditioning, 17(5), 6466.
285) Tiryaki G, Tuncel F, Yamaner F, et al. Comparison of the physiological characteristics
of the first, second and third league Turkish soccer players. In: Reilly T, Bangsbo J, Hughes
M, editors. Science and football III. London: E&FN Spon, 1997: 32-6
286) Thomas, J.R. and Nelson, J.K. (2001). Reasearch methods in physical activity. Human
Kinetics, Champaign, IL.
287) Toji, H., Suei, K. and. Kaneko, M. (1997). Effects of the combined training loads on
relations among force, velocity and power training. Canadian Journal of Applied Physiology,
22, 328336.
288) Tomlin, D. and Wenger, H. (2001). The relationship between aerobic fitness and
recovery from high intensity intermittent exercise. International Journal of Sports Medicine,
31(1), 111.
289) Trnini, S. (1995). Strukturalna analiza znanja u koarkakoj igri. (Doktorska
disertacija). Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilita u Zagrebu.
290) Tumilty, D. (1993). Physiological characteristics of elite soccer players. Sports
Medicine, 16, 8096.
291) Tumilty, D. (1993). The physiology of soccer. National Sports Research Centre.
Canberra, Australia: Australian Sports Commission, pp. 124.
292) Vanderford, M.V., Meyers, M.C., Skelly, W.A., Stewart, C. and Hamilton, K.L. (2004).
Physiological and Sport-Specific Skill Response of Olympic Youth Soccer Athletes. The
293) Vanfraechem, J.H.P. and Thomas, M. (1993). Maximal aerobic power and ventilatory
threshold on a top level soccer team. In: Science and Football II. T. REILLY, J. CLARYS,
AND A. STIBBE, eds. London: E. & F.N. Spon, pp. 4346.

Zagrebu
294) Verdenik , Z. (1981.). Povezanost nekih manifesnih i latentnih psihomotorikih
spremenljivk z uspjehom v nogometni igri (nogometai zaetnik, starost od 9 do 11 let).
(Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.
295) Verheijen, R. (1997). Handbuch fr Fussballkondition. BPF, Versand, Leer.

296) Verkhoshanski, T. (1973). Speed strength preparation and development of strength
endurance of athletes in various specializations. Soviet Sports Revue, 21, 120124.
297) Vittori, C. (1995). Monitoring the training of the sprinters. New Studies in Athletics,
10(3): 39-44.
298) Viski talec, N., Mejovek, M. (1975). Kanonike relacije prostora koordinacije i
prostora motorike, 5 (1 2), 83 112.
299) Vlasac, . (1981.).Strukturalne relacije u brzini tranja i brzini voenja lopte kod
treniranih i netreniranih nogometaa. (Diplomski rad). Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu
300) Vueti, V., o, K. & Rocak, A. Fleksibilnost nogometaa. U D.Milanovi & I. Juki
(ur.), Kondicijska priprema sportaa 2003, 12. Zagrebaki sportski sajam sporta i nautike
(str. 404-412).Zagreb: Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu i Zagrebaki sportski
savez.
301) Vuleta, D. (1997). Kinezioloka analiza tehniko taktikih sadraja rukometne igre.
(Doktorska disertacija). Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilita u Zagrebu.
302) Vugrinec, S. (2004). Programi kole nogometa. Stanislav Vugrinev, Varadin.
303) Wang, J. (1995). Physiological Overview of Conditioning Training for College Soccer
Athletes. Strength and Conditioning, 17(4), 6265.
304) Wang, J. (1995). Physiological overview of conditioning training for college soccer
athletes. Strength Conditioning, 17(4), 6265.
305) Wang, J. and Wiese-Bjornstal, D. (1994). Mechanical and Anatomical Analysis of the
Soccer Instep Shot. Strength and Conditioning, 16(6), 3438.
306) Wardle, H. (1992). Stength training for soccer. National Strength & Conditioning
Association Journal, 14(1), 7274.
307) Weineck, J. (1999). Optimales Fussballtraning. Nrberg: Spitta- Veri.

Zagrebu
308) Weineck, J. (2000). Optimales Traning. Nrberg: Spitta- Veri.
309) Weir, J.P., Wagner, L.L. and Housh, T.J. (1994). The effect of rest interval length on
repeated maximal bench presses. Journal of Strength and Conditioning Research, 8, 5860.
310) Weltman, A. (1995).The Blood Lactate Response to Exercise. Champaign, IL: Human
Kinetics.
311) White JE, Emery TM, Kane JE, et al. Pre-season fitness profiles of professional soccer
players. In: Reilly T, Lees A, Davids K, et al., editors. Science and football. London: E&FN
Spon, 1988: 164-71.
312) Whitney, E., Moore, G., Hickey, M. and Reiser, R.F. (2005). Comparison of Two
Twelve Week Off-Season Combined Training Programs on Entry Level Collegiate Soccer
Players' Performance. The Journal of Strength and Conditioning Research, 19(4), 791798.
313) William J. Kraemer, Duncan N. French, Nigel J. Paxton, Keijo Hkkinen, Jeff
S. Volek, Wayne J. Sebastianelli, Margot Putukian, Robert U. Newton, Martyn R. Rubin, Ana
L. Gmez, Jason D. Vescovi, Nicholas A. Ratamess, Steven J. Fleck, J. Michael Lynch and
Howard G. Knuttgen. 2004: Changes in Exercise Performance and Hormonal Concentrations
Over a Big Ten Soccer Season in Starters and Nonstarters. The Journal of Strength and
Conditioning Research: Vol. 18, No. 1, pp. 121128.
314) Williams, A.M., and T. Reilly. Talent identification and development in soccer. J.
Sports Sci. 18:657667. 2000.
315) Williford, H.N, M Scharff-Olson, W.J Duey, S Pugh, and J.M Barksdale. Physiological
status and prediction of cardiovascular fitness in highly trained youth soccer athletes. J.
Strength Cond. Res. 13:1015. 1999.
316) Williford, H.N., M. Scharff-Olson, W.J. Duey, S. Pugh, and J.M. Barkdale.
Physiological status and prediction of cardiovascular fitness in highly trained youth soccer
athletes. J. Strength Cond. Res. 13:(1) 1015. 1999.
317) Wilson, G.J., R.U. Newton, A.J. Murphy, and B.J. Humphries. The optimal training
load for the development of dynamic athletic performance. Med. Sci. Sports Exerc. 25:1279
1286. 1993.
318) Wislff, U., C. Castagna, J. Helgerud, R. Jones, and J. Hoff. Maximal squat strength
is strongly correlated to sprint-performance and vertical jump height in elite soccer players.
Br. J. Sports Med. 38:285288. 2004.
319) Wisloff, U., J. Helgerud, and J. Hoff. Strength and endurance of elite soccer players.
Med. Sci. Sports Exerc. 30:462467. 1998.

Zagrebu
320) Withers, R.T., Z. Maricic, S. Wasilewski, and L. Kelly. Match analysis of Australian
professional soccer players. J. Hum. Mov. Stud. 8:159176. 1982
321) Withers, R.T., Z. Maricic, S. Wasilewski, and L. Kelly. Match analysis of Australian
professional soccer players. J. Hum. Movement Stud. (8):159176. 1982.
322) Wittich, A., M.B. Oliveri, E. Rotemberg, and C. Mautalen. Body composition of
professional football (soccer) players determined by dual x-ray absorptiometry. J. Clin. Dens.
4:5155. 2001.
323) Wragg, C., N. Maxwell, and J. Doust. Evaluation of the reliability and validity of a
soccer-specific field test of repeated sprint ability. Eur. J. Appl. Physiol. 83:7783. 2000.
324) Yap, C.W, L.E. Brown, and G. Woodman. Development of speed, agility, and
quickness for the female soccer athlete. Strength Cond. J. 22:912. 2000.
325) Young, W., and J. Pryor. Resistance training for short sprints and maximum-speed
sprints. Strength Cond. J. 23:713. 2001.
326) Young, W.B., and G.E. Bilby. The effect of voluntary effort to influence speed of
contraction on strength, muscular power, and hypertrophy development. J. Strength Cond.
Res. 7:172178. 1993.
327) Young, W.B., G.J. Wilson, and C. Byrne. A comparison of drop jump training
methods: Effects of leg extensors Strength qualities and jumping performance. Int. J. Sports
Med. 20:295303. 1999.
328) ufar, G. (1990). Kvalitativne promjene kod djece atletiara nakon 6 mjesenog
tretmana. (seminarski rad na poslijediplomskom studiju iz predmeta programiranje i kontrola
transformacijskih procesa), Zagreb, Fakultet za fiziku kulturu.

Zagrebu

372599.goran Spori Doktorska Dizertacija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

372599.goran Spori Doktorska Dizertacija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kinezioloki fakultet

Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,

Prof. dr.sc Franjo Prot

2. PREGLED DOSADANJA ISTRAIVANJA....14

3. PREDMET, PROBLEM I CILJ ISTRAIVANJA...24

5.3 Analiza deskriptivnih parametara i metrijskih karakteristika testova za

Kinezioloki fakultet 3 Sveuilite u

5.9.4 Analiza kvalitativnih promjena eksperimentalne skupine

Kinezioloki fakultet 4 Sveuilite u

Efekti situacijskog polistrukturalnog kompleksnog treninga na morfoloka,

Osnovni cilj ovog istraivanja utvrditi je utjecaj situacijskog polistrukturalnog

Morfoloke karakteristike procjenjivane su baterijom od 29 antropometrijskih

Kinezioloki fakultet 5 Sveuilite u

Metrijske karakteristike utvrene su programom RTT12G. U sklopu programa

Analizom metrijskih karakteristika utvreno je da varijable imaju zadovoljavajue metrijske

Kinezioloki fakultet 6 Sveuilite u

Dobiveni rezultati idu u prilog temeljnoj pretpostavci ovog sitraivanja da situacijski

Zakljuak ovog istraivanja je da situacijski polistrukturalni kompleksni trening u

Kinezioloki fakultet 7 Sveuilite u

Influence Of Situational Polystructural Complex Training On

Morphological characteristics were determined using a battery of 29 anthropological

Kinezioloki fakultet 8 Sveuilite u

Kinezioloki fakultet 9 Sveuilite u

In conclusion, situational polystructural complex training has a positive influence on

Kinezioloki fakultet 10 Sveuilite u

1.1 Generalni pogled na nogomet

Nogomet ( engl. Football ) jedna je od najpopularnijih sportskih igara dananjice. Tijekom

Trajanje igre od 90 minuta te veliina igralita jasan su pokazatelj nogometnih optereenja. Ti

Kinezioloki fakultet 11 Sveuilite u

1.2 Pojam - kondicija i kondicijski trening nogometaa

U strunoj literaturi pojam kondicija razliito se tumai i razliito definira. Kondicija je

dostignua (Weineck, 1999).

Pojam kondicija podrazumijeva zbroj svih tjelesnih sposobnosti koje su potrebne za

postizanje vrhunskog rezultata ( Grosser, 1998 ).

Latinski conditio = potreba za neim. Kondicija je potreba nogometaa da bi bio u

mogunosti funkcionirati na najviem nivou sportskog uinka - igranje utakmica prve

1.3 Znaenje kondicije za uspjenost nogometaa

kojima je konfrotiran u tijeku utakmice.

Neki taktiki koncept ostvariv je samo na temelju odgovarajue tehnike pripreme,

odgovarajuih kondicijskih i intelektualnih sposobnost. Ne postoji nain realizacije trenerovih

1.4. Kondicijski trening nogometaa - misli nogometnih strunjaka

Iz igre uimo to moramo trenirati ( Teschner, 1997).

Natjecanje odreuje ciljeve i sadraje kondicijskog treninga ( Bisanz, 1999 ).

Kinezioloki fakultet 12 Sveuilite u

Kinezioloki fakultet 13 Sveuilite u

cilju: Poboljanju igraevih sposobnosti (Koeman, 2002 ).

Kao to je vidljivo iz analiza posljednjih svjetskih prvenstava, za efikasniju realizaciju

socijalne komponente nogometaa (Martin, 2000).

brzine djelovanja koji nalikuje nogometnoj igri. (Bangsbo, 1994).

izgraujui trening deficitarnih komponenti uspjeha (Poel, 2002).

morfolokih karakteristika, motorikih, specifinih-motorikih i funkcionalnih sposobnosti

nastalih pod utjecajem programiranog trenanog procesa.

U procesu oblikovanja programiranog treninga vodilo se rauna, da trening i njegovi sadraji,

nalikuju nogometnoj igri.

Kinezioloki fakultet 14 Sveuilite u

Kinezioloki fakultet 15 Sveuilite u

2. PREGLED DOSADANJIH ISTRAIVANJA

Prilikom pregleda dostupne literature, radove iz podruja nogometa mogue je grupirati na

Utjecaj antropolokih obiljeja na uspjenost u nogometu;

Pregled dosadanjih istraivanje biti e obraen u etri osnovna djela istraivanja

Kinezioloki fakultet 16 Sveuilite u

2.1 Istraivanja antropometrijskih karakteristika

Tablica br 1. Antropometrijske karakteristike vrhunskih nogometaa