TEORIJA TRENINGA 12.5. 1.

DIO

1. Za izračunavanje Z-vrijednosti potrebno nam je poznavanje sljedećih podataka:

a. medijan
b. analiza varijance
c. percentili
d. aritmetička sredina populacije
e. rezultat našeg sportaša
f. standardna devijacija populacije
g. deskriptivna statistika
h. vrijednost koju postiže vrhunski sportaš

2. Dio pojedinačnog treninga u kojem se primjenjuju trenažne vježbe globalnoga karaktera za podizanje opće razine radne
sposobnosti i mobilizacijske spremnosti sportaševa organizma nazivna se uvodni dio. TOČNO!!!

3. Carlo Vittori u svojoj definiciji sportskog treninga naglašava važnost primjene opterećenja koja aktiviraju procese
superkompenzacije i adaptacije organizma u kompleksnom procesu treninga dok Ditrich Harre naglašava važnost poštivanja
različitih principa u organiziranom i dugoročnom procesu treninga, a cilj procesa sportskog treninga opIsuju na jednak način.
TOČNO!!!

4. Pokazatelji situacijske učinkovitosti konkretnog sportaša su:

a. indeks efikasnosti sportaša u obrani izračunat pomoću jednadžbe
b. standardni i izvedeni parametri tijekom natjecateljske aktivnosti
c. broj asistencija
d. visina skoka s dohvatom (sargent)
e. površina nogometnog igrališta u kvadratnim metrima

5. Poveži odgovarajuće vrste planiranja i programiranja (mikrociklus, dvogodišnji ciklus, polugodišnji ciklus, godišnji ciklus, faza,
period, olimpijski ciklus)

Srednjoročno planiranje i programiranje treninga- olimpijski ciklus

Tekuće planiranje i programiranje treninga-faza
Operativno planiranje i programiranje treninga- mikrociklus
Srednjoročno planiranje i programiranje treninga- dvogodišnji ciklus
Kratkoročno planiranje i programiranje treninga- godišnji ciklus, polugodišnji
Tekuće planiranje i programiranje treninga-period

6. Slabije doživljavanje cjeline postavljenog motoričkog zadatka i izostanak usvajanja ritma izvedbe nedostaci su:
a. sintetičke metode
b. metode ponavljanja
c. vizualne metode
d. ideomotoričke metode
e. analitičke metode

7. Modelne karakteristike sportaša su:

a. brojčano izraženi rezultati koje naši sportaši postižu u testovima za procjenu bazičnih i specifičnih dimenzija treniranosti i
standardnim varijablama situacijske uspješnosti
b. testovi s kojima želimo usporediti našeg sportaša
c. rezultati u testovima za procjenu bazične i specifične treniranosti i situacijske uspješnosti vrhunskih sportaša
d. norme za velika sportska natjecanja

8. Izbor djece za pojedini sport u procesu selekcije temelji se na:

a. informacijama o razini antropoloških obilježja koja utječu na uspješnost u različitim sportskim aktivnostima i natjecanjima
b. faktorskoj analizi sporta dobivenoj ekspertnom procjenom ili znanstvenim istraživanjima
c. specifičnostima sporta i njegovim energetskim i tehničko-taktičkim zahtjevima
d. utvrđivanju očekivanih sportskih rezultata koje pojedinac može ostvariti u budućnosti
e. analizi sličnosti djetetova antropološkog statusa sa sposobnostima u jednadžbi specifikacije uspješnosti u sportskoj grani
f. ispunjavanju normativnih vrijednosti u određenim bazičnim i specifičnim antropološkim karakteristikama

9. Kod odabira sadržaja trenažnog rada važno je imati informaciju o:

a. dobi i razini treniranosti sportaša
b. o motoričkim sadržajima rada
c. cilju treninga
d. o odabiru vježbi
 e. vremenskoj zoni
f. tome na koje organe i organske sustave vježba utječe(?)

10. Poveži reakcije organizma sportaša tijekom treninga:

frekvencija srca-povećava se
kreatin kinaza-povećava se(?)
sinteza proteina-povećava se(?)
glikogen-smanjuje se(?)
koncentracija laktata-povećava se
inzulin-smanjuje se(?)
kortizol-smanjuje se(?)
ureja u krvi-povećava se(?)
težina tijela-smanjuje se(?)

11. Dvociklusna periodizacija je tipična za: (2 točna)

a. rukomet
b. nogomet
c. tenis
d. judo

12. Četvrta značajka sportske forme opisuje da se primjenom koncentriranih trenažnih opterećenja i povećanim volumenom rada
u pripremnom periodu omogućuje postizanje sportske forme u natjecateljskom periodu. TOČNO!!!

13. Poveži odgovarajuća opterećenja sa ciljevima treninga (90% od individualnog maksimimuma, 80-100% od 1RM, 40-80% od max
FRS, 5RM do 1RM, 40-60% od 1RM, 100%(individualni maksimum)

razvoj maksimalne jakosti-80-100% od 1RM

razvoj fosfagene izdržljivosti-90% od individualnog maksimuma
razvoj aerobne izdržljivosti-40-80% od max FRS
razvoj maksimalne brzine-100%
razvoj mišićne izdržljivosti-40-60% od 1 RM
razvoj maksimalne jakosti-5RM do 1RM

14. Najpovoljnije razdoblje odnosno dob sportaša najpogodnija za razvoj pojedine motoričke sposobnosti opisuje se kroz pojam
senzitivnih faza razvoja.

15. 10RM je ona težina utega koju sportaš može svladati 10 ili više puta. NETOČNO!!!

16. U sljedećem primjeru treninga možemo prepoznati metodički oblik:

5 vježbi 5RM, 3 kruga, pauza između krugova 3 min

a. stanični trening maksimalne snage

b. cirkularni trening snage
c. kružni trening maksimalne snage
d. piramidalni trening

17. Poveži odgovarajuće kategorije: (biološki principi, metodički principi)

adaptacija u sportu- biološki principi

kontinuiranost sportskog treninga- biološki principi

povezanost programa sportske pripreme- metodički principi

valovitost opterećenja treninga i natjecanja- biološki principi

cikličnosti sportskog treninga- metodički principi

usmjerenost na ciljeve sportske pripreme- metodički principi

progresivnost opterećenja treninga i natjecanja- biološki principi

18. Stanjem sportaša koje podrazumijeva njegovo optimalno zdravstveno stanje, visoku razvijenost i poželjnu strukturu
kondicijskih sposobnosti i morfoloških karakteristika, vrhunsku tehničku i taktičku pripremljenosti te psihološku stabilnost
definiramo:
a. pretreniranost
 b. prolongirane transformacijske efekte
c. radnu sposobnost
d. sportsku formu
e. treniranost

19. Pripremni period dijeli se na više faza, u kojima se udio pojedinih programa sportske pripreme značajno razlikuje. TOČNO!!!

20. Vrsta mikrociklusa u kojem je vidljivo ravnomjerno povećanje trenažnih opterećenja i klasična distribucija treninga većeg i
manjeg volumena (npr. distribucija 1:1) naziva se:
a. veliki mikrociklus 1 na 1
b. udarni mikrociklus
c. ordinarni mikrociklus
d. mali mikrociklus opterećenja i rasterećenja
e. mikrociklus snage

21. Progresivnost se u višegodišnjem ciklusu treninga ostvaruje na sljedeći način: (3 točna)

a. povećanjem broja udarnih treninga u tjednu do 6 i više
b. povećanjem ukupnog godišnjeg rada sa 250-400 sati do 1000-14000 sati u zreloj sportskoj dobi
c. povećanjem broja treninga u tjednu sa tri do pet na petnaest do dvadeset
d. povećanjem rezultata na natjecanjima na kojima sportaš sudjeluje
e. povećanjem broja pojedinačnih treninga tijekom trenažnog dana s velikim opterećenjem od 3 do 5

22. Poveži vrste sporta na temelju kvalitativne razine (sport za sve, amaterski sport, neselektivni sport, masovni sport, školski
sport, neolimpijski sport, sport osoba s invaliditetom)

elitni sport- sport za sve

profesionalni sport- amaterski sport
selektivni sport- neselektivni sport
vrhunski sport-školski sport
klupski sport- masovni sport
olimpijski sport- neolimpijski sport
sport zdravih osoba- sport osoba s invaliditetom

23. Princip koji govori o tome da se s približavanjem glavnog natjecanja smanjuje ekstenzitet opterećenja i udio nespecifičnog
opterećenja naziva se:
a. princip povezanosti programa
b. princip više-manje
c. princip klatna
d. princip ciljne usmjerenosti na natjecanje
e. princip smanjivanja opterećenja

24. Poveži primjere treninga sa metodom vježbanja: (prema vrsti mišićne kontrakcije-koncentrična metoda/izokinetička
metoda/izomterijska metoda/ekscentrična metoda) (?)

110% od 1RM, potisak s klupe, 3 serije, pauza 3 min KONCENTRIČNA METODA

3x10 naskok na sanduk 40 cm, 3-5min pauza EKSCENTRIČNA METODA

Izdržaj u skleku, 5x1min, pauza 1 minuta IZOMETRIJSKA METODA

TEORIJA TRENINGA 22.4. 1. DIO

1. Složena upravljačka akcija u kojoj se na temelju zadanih ciljeva, uvjeta, kadrovskih i vremenskih resursa odabiru, doziraju i
uspoređuju trenažni operatori u pojedine cikluse sportske pripreme naziva se: programiranje sportskog treninga.

2. Poveži sportove prema kriteriju strukturne složenosti: (fale kompleksne sp.aktivnosti, aciklične strukturalne aktivnosti i
polistrukturalne sp.aktivnosti)

skijanje-monostrukturne sportske aktivnosti

gimnastika-konvencionalno estetske sportske aktivnosti
boks-polistrukturalna sportska aktivnost
veslanje-monostrukturne sportske aktivnosti
tenis-kompleksna sportska aktivnost
3. Strukturnom analizom sportske aktivnosti dobivamo parametre poput:
a. broja i opisa faza kolje čine neki tehnički element
b. uranjanje vesla pod kutem od 50 stupnjeva u odnosu na površinu vode(sig. Nije)
c. frekvencija srca od 178 o/min u prvom poluvremenu utakmice
d. 4500 pretrčanih metara tijekom rukometne utakmice
e. tijekom nogometne utakmice, pri udarcu nogom, vrh stopala postiže brzinu od 16m/s(sig.nije)
f. 7% vremena u utakmici igrač se kretao natraške
g. košarkaš tijekom utakmice skoči 53 puta prosječnom visinom skoka od 46 cm

4. Jednadžba specifikacije dobiva se analizom mišljenja različitih stručnjaka u pojedinom sportu o utjecaju pojedinih
sposobnosti na uspješnost sportaša, a može se dobiti i znanstvenim istraživanjima tako da se procjeni veliki broj motoričkih
sposobnosti sportaša i utvrdi stupanj njihovog utjecaja na ukupan rezultat natjecateljske aktivnosti uz pomoć regresijske
analize. TOČNO!!!

5. Poveži primjere treninga sa metodom vježbanja:

90% od 1RM, potisak s klupe, 3 serije, pauza 5 min KONCENTRIČNA METODA(?)

izdržaj u čučnju, 5x1min, pauza 1 min IZOMETRIJSKA METODA

3x10 saskok sa sanduka 20 cm, 3-5min pauza EKSCENTRIČNA METODA

6. Motorička pogreška je biomheaničko odstupanje od optimalne, ekonomilne izvedbe kretanja. TOČNO!!!

7. Poveži odgovarajuća opterećenja sa ciljevima treninga. (90% od individualnog maksimuma, 80-100% od 1RM, 40-80% od max
FRS, 5RM do 1RM, 40-60% od 1RM, 100%(individualni maksimum)

razvoj maksimalne jakosti-80-100% od 1RM

razvoj fosfagene izdržljivosti-90% od individualnog maksimuma
razvoj aerobne izdržljivosti-40-80% od max FRS
razvoj maksimalne brzine-100%
razvoj mišićne izdržljivosti-40-60% od 1 RM
razvoj maksimalne jakosti-5RM do 1RM

8. Stanjem sportaša koje podrazumijeva njegovo optimalno zdravstveno stanje, visoku razvijenost i poželjnu strukturu
kondicijskih sposobnosti i morfoloških karakteristika, vrhunsku tehničku i taktičku pripremljenost te psihološku stabilnost
definiramo:
a. sportsku formu
b. pretreniranost
c. treniranost
d. prolongirane transformacijske efekte
e. radnu sposobnost

9. Koliko je faza motoričkog učenja opisano u knjizi? 4

10. Kod odabira sadržaja trenažnog rada važno je imati informaciju o:

a. dobi i razini treniranosti sportaša
b. tome na koje organe i organske sustave vježba utječe(?)
c. cilju treninga
d. vremenskoj zoni
e. interesima sportaša

11. Trenažni operator je vježba kojoj smo pridodali informacije o ostalim elementima metodike sportskog treninga(opterećenje-
broj serija, broj ponavljanja, pauza…) s konkretnim ciljem (npr. razvoj maksimalne jakosti) TOČNO!!!

12. Spoji odgovarajuće kategorije

teorijska znanja-stanje
kondicijska priprema-proces
taktička pripremljenost-stanje
sportska pripremljenost-stanje
sportski trening-proces
 sportska priprema-proces
poučavanje tehničko taktičkih znanja-proces
sportska forma-stanje
treniranost-stanje

13. Principi sportskog treninga su:

a. rezultat znanstvenih istraživanja i rada u praksi
b. smjernice u trenažnom procesu
c. smjernice, načela i normativi provođenja sportskih natjecanja
d. rezultat faktorskih analiza u području sporta
e. fleksibilan okvir za oblikovanje procesa sportske pripreme

14. Mjerenjem 1RM u čučnju želimo utvrditi razinu maksimalne jakosti sportaša. TOČNO!!!

15. Intenzitet rada je obrnuto proporcionalan ekstenzitetu rada. TOČNO!!!

16. Vrste dijagnostičkih postupaka u sportu su:

a. psiho-socijalna dijagnostika
b. motorička dijagnostika
c. morfološka dijagnostika
d. funkcionalna dijagnostika
e. biokemijska dijagnostika
f. biomehanička dijagnostika

17. Organizacijski oblici rada opisani u udžbeniku su: individualni, skupni i frontalni oblik rada. TOČNO!!!

18. Poveži primjere treninga s metodama rada(kontinuirana intervalna metoda rada/standardna varijabilna, kontinuirana
standardna, kontinuirana varijabilna, intervalna standardna)

8x40m, 100%, pauze 4 min INTERVALNA STANDARDNA METODA RADA

21km(1km 60% pa 1 km 80%) KONTINUIRANO VARIJABILNA METODA RADA(?)

6 km, 80% KONTINUIRANA STANDARDNA METODA RADA

5000m, 2000m, 500m, 60-75%, 1x, 2x, 3x, pauze 2-3 min INTERVALNA VARIJABILNA METODA RADA

19. Poveži odgovarajuće kategorije: (biološki principi, metodički principi)

adaptacija u sportu- biološki principi

kontinuiranost sportskog treninga- biološki principi

povezanost programa sportske pripreme- metodički principi

valovitost opterećenja treninga i natjecanja- biološki principi

cikličnosti sportskog treninga- metodički principi

usmjerenost na ciljeve sportske pripreme- metodički principi

progresivnost opterećenja treninga i natjecanja- biološki principi

20. U sljedećem primjeru treninga možemo prepoznati metodički oblik: (?)

12 vježbi 15RM, 3 serije, pauza između serija 30 sek, pauza između zadataka 1 min

a. poligonski trening
b. cirkularni trening
c. kružni trening(?)
d. stanični trening

21. Bompa je dugoročnu sportsku pripremu podijelio na:

a. višestrani i specijalizirani razvoj
b. opću i prelimenarnu, bazičnu i produženu pripremu
c. srednjeročno, kratkoročno i tekuće planiranje i programiranje
 d. neposrednu i dugoročnu pripremu
e. Bompa se nije bavio podjelom dugoročne sportske pripreme

22. Pripremni period dijeli se na više faza, u kojima se udio pojedinih programa sportske pripreme značajno razlikuje. TOČNO!!!

23. Godišnji ciklus treninga sastoji se od:

a. četverogodišnjeg ciklusa treninga
b. godine dana odmora
c. jednog ili više makrociklusa
d. 6 mjesečnog pripremnog perioda, 5 mjesečnog natjecateljskog perioda i jednomjesečnog prijelaznog perioda
e. jednog ili više mikrociklusa

24. Vrste mirkociklusa prema razini opterećenja su:

a. ordinarni, udarni i relaksacijski
b. veliki, srednji, mali
c. mikro, mezo i makrociklus
d. obični, regeneracijski i relaksacijski
e. trenažni i natjecateljski

25. Osnovna prednost intervalne nad kontinuiranom metodom rada jest:

a. kraće trajanje rada
b. HIIT
c. duže trajanje rada
d. mogućnost postizanja niže razine ekstenziteta rada
e. povećanje sposobnosti
f. mogućnosti postizanja više razine opterećenja

26. Primarni cilj sportskog treninga je formiranje i usavršavanje svih važnih komponenata TRENIRANOSTI I SPORTSKE FORME te
postizanje optimalne izvedbe natjecateljske aktivnosti i najviših sportskih postignuća na svakom razvojnom stupnju selekcije i
dugoročne sportske specijalizacije.

27. Dio pojedinačnog treninga kojem je zadaća prilagodba na kasnije planirane oblike motoričkog djelovanja, tipove energetskog
angažiranja i vrste mišićnog naprezanja naziva se uvodni dio. NETOČNO!!!

TEORIJA 12.5. 2.DIO

Na jedan list papira napravite sljedeće zadatke i fotografirajte:

1. Primjer mikrociklusa iz 2.faze pripremnog perioda, sa 12 treninga, i ciljevima treniniga po danima, ujutro i popodne, iz kojih je
vidljiv omjer programa
 2. Primjer kružnog treninga za razvoj mišićne jakosti u teretani korištenjem bučica.

3 kruga, pauza između krugova 3 min

Vježbe: veslanje u pretklonu s bučicama 12x, biceps potisak s bučicama 10x, ležeći triceps 10x, rumunjsko mrtvo dizanje s bučicama 12x,
čučanj s bučicama na ramenima 12x, stražnji iskorak s bučicama D-L 8x

3. Dvije greške u trčanju i kako ih ispraviti.

Prva greška je nepravilan rad ruku tijekom trčanja, koje bi nas trebale ubrzavati, a tada nas usporavaju. Ispraviti možemo pokaznim radom
ruku u mjestu. Druga greška je nedovoljno podizanje nogu od poda. Ispraviti možemo vježbama u mjestu, boljim razgibavanjem, radom na
fleksibilnosti..

TEORIJA 22.4. 2.DIO

Zadaci su na primjeru jednog sporta:

1. Odabrati i ukratko analizirati konkretan sport(funkcionalna, strukturna analiza)

Nogomet: Strukturalna analiza nogometa: Promjena aktivnosti u nogometu se odvija svakih par sekundi a kretanje se
sastoji od hodanja, laganog trčanja,  sprinta (rijetko se dostiže maksimalna brzina) , submaksimalnog trčanja, lateralnih
kretanja i kretanja unatrag. Od navedenih kretanja, nogometna igra se ponajviše sastoji od hodanja i stajanja,
međutim, sprintevi i kretanja bez lopte, uglavnom se odvijaju u najbitnijim trenutcima te su presudni. U
profesionalnom nogometu prijeđeni kilometri se kreću između 8 pa cak i do 14km. Najčešće kretnje su gore navedena
trčanja s loptom i bez nje kao i skokovi, dueli, udarci lopte nogom i glavom. Količina udjela trčanja, skokova i udaraca,
razlikuje se od pozicije do pozicije, kao i strukture kretanja i situacija koje se razlikuju ovisno o fazi igre koja se odvija
(napad obrana, kontranapad).

Funkcionalna analiza nogometa: Nogomet je aerobno - anaerobni sport u kojem se neprestano izmjenjuju aktivnosti
niskog i aktivnosti visokog intenziteta. Dosta je zastupljen anaerobni izvor iz energetskih bogatih fosfata, odnosno
anaerobni fosfageni proces koji se najviše manifestira kroz kratke sprinteve, sprintevi uglavnom traju dovoljno kratko
da kroz taj jedan sprint ne dolazi do drasticnijeg nakupljanja nusprodukata mliječne kiseline već će se to uglavnom
odvijati kroz određeni period i laktati će biti veći u odmakloj fazi utakmice, naravno glikoliza je vise ili manje
zastupljena zavisno od pozicije i načina igre. Nogomet je aeroban jer utakmica traje 90minuta te je potrebno biti
 kvalitetno aerobno pripremljen kako bi se mogla odigrati cijela utakmica na visokoj razini kao i kako bi se brze i bolje
oporavljali. Ono sto uglavnom razlikuje odličnog i dobrog nogometaša s kondicijskog aspekta je mogućnost
uzastopnog ponavljanja sprintova.

2. Odabrati i napisati jedan trening u tom sportu za razvoj kondicijskih sposobnosti (kružni trening)

3. Zamisliti jedan tehnički element iz tog sporta i navesti 5 vježbi za njegovo poučavanje (metodički postupak), greška koja se
javlja i kako je ispraviti.

Tehnički element: Skok šut glavom

1. Udarac lopte glavom namještanjem lopte rukama na čelo

2. Udarac lopte glavom iz mjesta na bacanje od strane trenera/igrača
3. Udarac lopte glavom iz skipa na bacanje od strane trenera /igrača
4. Udarac lopte glavom kroz skok šut na bacanje od strane trenera/igrača
5. Skok šut glavom u specifičnim/ situacijskim uvjetima

Može se javljati loš odraz koji je mehanički neispravan te kroz individualni/individualizirani rad kroz sintetičku ili analitičku
metodu ispraviti odraz koji će biti biomehanički ispravniji i efikasniji.

4. Grafički (stupčano) prikazati jedan mikrociklus iz specifične faze pripremnog perioda (za taj sport), da se vidi opterećenje, i
navesti sumarne parametre tog mikrociklusa.

Ispit – Ena

1. Udarni makrociklus koji se odlikuje većim brojem trenažnih dana i pojedinačnih treninga velikog i maksimalnog
opterećenja karakterističan je za:

a) Višestranu fazu pripremnog perioda

b) Bazičnu fazu pripremnog perioda
c) Udarnu fazu natjecateljskog perioda
d) Obnavljajuću fazu natjecateljskog perioda
e) Specifičnu fazu pripremnog perioda

2. Poveži kategorije s metodama oporavka:

Elektrostimulacija
Emocionalno zadovoljstvo
Higijenski savjeti treninga
Vježbe smanjenja frekvencije disanja
Glutamin
Masaža
Adekvatan san
 Savjetovanje sportaša
Unos raznolikih i hranjivih namirnica

3. Specifičnu kondicijsku pripremu čine funkcionalne i motoričke sposobnosti koje se manifestiraju u okviru za sport
specifičnih struktura gibanja i struktura situacija. Odg: NETOČNO

4. Na prikazu superkompenzacijske dinamike naredni trening, npr. Za razvoj maksimalne jakosti najbolje bi bilo provesti u
točki C. Ona odgovara vremenu od:

a) 6 sati
b) 18 sati
c) 24 sata
d) 48 sati

5. U sljedećem primjeru treninga možemo prepoznati metodički oblik. 5 vježbi 4RM, 4 serije, pauza između serija 5min. Pauza
između zadataka 1-2min.

a) Poligonski trening
b) Cirkularni trening
c) Stanični trening
d) Kružni trening

6. Poveži odgovarajuće vrste planiranja i programiranja sa nazivima ciklusa

Kratkoročno planiranje i programiranje treninga

Srednjoročno planiranje i programiranje treninga
Operativno planiranje i programiranje treninga
Tekuće planiranje i programiranje treninga
Dugoročno planiranje i programkiranje treninga

7. Periodizacija je:

a) Raspoređivanje vježbi i opterećenja u ciklusima sportske pripreme

b) Izrada kalendara natjecanja u konkretnom sportu
c) Dijeljenje većih ciklusa na manje cikluse
d) Određivanje ciklusa sportske pripreme u skladu sa kalendarem natjecanja
e) Provođenje planiranog trenažnog rada
f) Dio planiranja sportskog treninga

8. Jednostavnije formiranje pravilne predodžbe o cjelini motoričkog zadatka i lakše shvaćanje uzročno posljedične
povezanosti pojedinačnih faza zadataka prednosti su:

a) Ideomotoričkre metode
b) Vizualne metode
c) Analitičke metode
d) Sintetičke metode
e) Metode ponavljanja

9. Natjecateljski period je mezociklus u kojemu se postižu znatni transformacijski efekti koji kasnije prerastaju u stabilnu
sportsku formu. Primjenom odgovarajućih programa snažno se utječe na razvoj svih čimbenika uspješnosti u pojedinom
sportu. Odg: NETOČNO

10. Poveži primjere treninga sa metodama rada:

100m, 200m, 300m, 80-95% 4x, 5x, 6x, pauze 2,4,6 min. - intervalna varijabilna metoda rada
2x3x80, 100% pauze 4min  intervalna standardna metoda rada
21km, 75%  kontinuirana standardna metoda rada
5km (1km 80% pa 30m 100%)  kontinuirana varijabilna metoda rada

11. Trenažni operator je vježba kojoj smo pridodali informacije o ostalim elementima metodike sportskog treninga
(opterečenje, broj serija, broj ponavljanja, pauza) s konkretnim ciljem (npr. Razvoj maksimalne jakosti)
ODG: TOČNO

12. Godišnji ciklus treninga sastoji se od:

a) 6 mjesečnog pripremnog perioda, 5 mjesečnog natjecateljskog perioda i jednomjesečnog prijelaznog perioda
 b) Jednog ili više makrociklusa
c) Jednog ili više mikrociklusa
d) Četverogodišnjeg ciklusa treninga
e) Godine dana odmora

13. Progresivnost se u višegodišnjem ciklusu treninga ostvaruje na sljedeći način:

a) Povećanjem broja treninga u tjednu sa tri do pet na petnaest do dvadeset
b) Povećanjem ukupnog godišnjeg rada sa 250-400 sati do 1000-1400 sati u zreloj sportskoj dobi
c) Povećanjem broja udarnih treninga u tjednu do 6 i više
...
14. 10 RM je ona težina utega koju sportaš može savladati 10 ili više puta: NETOČNO

15. Dio pojedinačnog treninga kojem je zadaća prilagodba na kasnije planirane oblike motoričkog djelovanja, tipove
energetskog angažiranja i vrste motoričkog naprezanja naziva se pripremni dio: TOČNO

16. Matijev je dugoročnu sportsku pripremu podjelio na:

a) Etape bazične pripreme, maksimalne realizacije i produžene sportske karijere

Teorija treninga 3.2

1.Modelne karakteristike sportaša su:

Odaberite jedan točan odgovor.
Rezultati u testovima za procjenu bazične i specifične treniranosti i situacijske uspješnosti vrhunskih sportaša

2.Na prikazu superkompenzacijske dinamike, naredni trening npr. za razvoj maksimalne jakosti najbolje
bi bilo provesti u točki c. Ona odgovara vremenu od:
Odaberite jedan odgovor.
48 sati

3.Analiza sportske aktivnosti kojom se utvrđuju i analiziraju vrijednosti sila u izvođenju jednostavnih i
složenih motoričkih aktivnosti u trenažnim ili natjecateljskim uvjetima naziva se:
Biomehanička analiza sportske aktivnosti

4.Organizacijski oblici rada opisani u udžbeniku su: individualni, skupni i frontalni oblik rada.
Točno

5.Dio pojedinačnog treninga u kojem se primjenjuju trenažne vježbe globalnoga karaktera za podizanje
opće razine radne sposobnosti i mobilizacijske spremnosti sportaševa organizma naziva se uvodni dio.
Točno

6. Kada se svaki rezultat boduje, a konačan rezultat je broj bodova radi se o:

Odaberite jedan odgovor.
Ligaškom sustavu natjecanja

7.Strukturnom analizom sportske aktivnosti dobivamo parametre poput:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- 7 % vremena u utakmici igrač se kretao natraške
- 4500 pretrčanih metara tijekom rukometne utakmice
- Košarkaš tijekom utakmice skoči 53 puta prosječnom visinom skoka od 46 cm
- Broja i opise faza koje čine neki tehnički element

8.Slabije doživljavanje cjeline postavljenog motoričkog zadatka i izostanak usvajanja ritma izvedbe
nedostaci su:
Analitičke metode

9.Poveži primjere treninga sa metodom vježbanja:

Prema vrsti mišićne kontrakcije (koncentrična, izometrijska, izokinetička, ekscentrična)
- Izdržaj u skleku, 5x1min, pauza 1 minuta – izometrijska
- 3x10 naskok na sanduk 40 cm, 3-5 min pauza - izokinetička
- 110 % od 1RM, potisak s klupe, 3 serije, pauza 5 minuta – ekscentrična

10.Navedi primjer jednog treninga korištenjem intezivne, intervalne, dinamičke i kružne metode rada.
Intezivni kružni trening
- 10 sekundi rad, 20 sekundi odmor
1. Stanica niski skip
2. Stanica izbacivanje medicinke prema naprijed
3. Stanica srednji skip
4. Stanica izbacivanje medicinke prema nazad u polučučnju
5. Stanica visoki skip
6. Izbacivanje medicinke prema naprijed u bočnom stavu
7. Stanica karioka prema naprijed i nazad
8. Stanica bacanje medicinke iznad glave u podlogu
- Nakon svih stanica odmor 4 minute, 3-4 kruga

11.Sportskim treningom se može utjecati na promjene morfoloških karakteristika, iako je njihov utjecaj u
određenom broju sportova zanemariv.
Odaberite jedan odgovor.
Točno

12.Vrste mikrociklusa prema razini opterećenja su:

Odaberite jedan odgovor
- Ordinarni, udarni i relaksacijski

13.Provođenje sportskog treninga na temelju pedagoških, biolških, psiholoških, socioloških, medicinskih,

biomehaničkih i metodičkih principa u svojoj definiciji naveo je:
Dietrich Harre

14.Godišnji ciklus treninga sastoji se od:

Jednog ili više makrociklusa

15.Dobro oblikovan plan i program treba zadovoljiti sljedeće uvjete:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- Ciljna usmjerenost
- Unutrašnje slaganje
- Strukturna preglednost
- Fleksibilnost
- Ekonomičnost

16.Složena upravljačka akcija u kojoj se na temelju zadanih ciljeva, uvjeta, kadrovskih i vremenskih
resursa odabiru, doziraju i raspoređuju trenažni operatori u pojedine cikluse sportske pripreme naziva
se:
Programiranje

17.Principi sportskog treninga su:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- Fleksibilan okvir za oblikovanje procesa sportske pripreme
- Rezultat znanstvenih istraživanja i rada u praksi
- Smjernice u trenažnom procesu

18.Progresivnost se u višegodišnjem ciklusu treninga ostvaruje na sljedeći način:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- Povećanjem broja treninga u tjednu sa tri do pet na petnaest do dvadeset
- Povećanjem broja natjecanja u kojima sportaš sudjeluje
19.Sportska tehnika podrazumijeva biomehanički ispravno i djelotvorno izvođenje struktura gibanja koje
čine motorički sadržaj pojedinog sporta, a tehnička pripremljenost podrazumijeva specifična znanja i
vještine koje su nužne za pravilno izvođenje tehničkih zadataka.
Odaberite jedan odgovor.
Točno

20. 1.trening, 2.trening

Objasni crtež.
Crtež prikazuje razinu sportaševe treniranosti nakon odrađenog prvog treninga. Idući trening se odvija u vrijeme
ispod razine superkompenzacije, što znači kako se trening odvija prekasno. U idućem treningu se gube efekti
prehodnog treninga. Drugi trening bi se trebao odvijati na vrhu superkompenzacijskog vala kako bi se
uspostavila viša radna sposobnost u odnosu na stanje prije početka prethodnog pojedinačnog treninga.

21.Periodizacija je:
- Dio planiranja sportskog treninga
- Određivanja ciklusa sportske pripreme u skladu sa kalendarom natjecanja
- Dijeljenje većih ciklusa na manje cikluse

22.Poveži sportove prema kriteriju strukturne složenosti:

Gimnastika – konvencionalno estetske sportske aktivnosti
Skijanje – monostrukturne sportske aktivnosti
Boks – polistrukturne sportske aktivnosti
Tenis – kompleksne sportske aktivnosti
Veslanje – monostrukturne sportske aktivnosti

23.Ordinirani mikrociklus tipičan je za natjecateljski period u godišnjem ciklusu treninga. Objasni zašto i
navedi primjer.
Ordinarni mikrociklus odlikuje se ravnomjernim povećanjem trenažnih opterećenja i klasičnom distribucijom
treninga većeg i manjeg volumena. Najčešći redoslijed opterećenja slijedi distribuciju 1:1 ili 2:1, što znači da se
nakon jednog ili dva treninga ili jednog ili dva trenažna dana većeg opterećenja provodi jedan trening ili jedan
trenažni dan manjeg opterećenja.
Primjer:

24.Dvociklusna periodizacija tipična je za:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- Rukomet
- Nogomet

25.Prvi kriterij principa usmjerenosti sportskog treninga vezan je uz:

- Jednadžbu specifikacije uspješnosti u sportu

26.Poveži pojmove biomehaničke analize sportske aktivnosti:

Razlika od 5 % u mišićnoj sili lijeve i desne noge tijekom skoka – kinetička analiza
Moment sile tijekom ekstenzije potkoljenice iznosi 345 Nm – kinetička analiza
Kut u zglobu lakta jest 93 stupnja – kinematička analiza
Vrh stopala pri kontaktu s loptom postiže do 16 m/s – kinematička analiza
Razlika od 5 % u aktivaciji lijevog i desnog m. vastus lateralisa – elektromiografska analiza

27.Neki testovi za procjenu motoričkih sposobnosti su:

Odaberite jedan ili više odgovora.
- Podizanje trupa iz ležanja do sjeda u 60 sekundi
- 1RM u čučnju
- Povratno trčanje na 20 jardi
- Eksplozivna snaga tipa skočnosti ?