Professional Documents
Culture Documents
Solarni Sustavi 201301 PDF
Solarni Sustavi 201301 PDF
TEHNIKA GRIJANJA
2 solarni sustavi
Energija Sunca dijeli se na dvije komponente: direktno zraenje i difuzno zraenje. Direktno zraenje je onaj dio zraenja
koji dopire do povrine Zemlje izravno iz prividnog smjera Sunca, dok difuzno zraenje nastaje rasprenjem sunevih zraka u
atmosferi na molekulama i esticama praine te dolazi na povrinu Zemlje iz svih smjerova neba. Globalno zraenje je zbroj
direktnog i difuznog zraenja te je ono koje se uzima pri proraunu potrebne povrine kolektora.
U naim krajevima za cjelogodinje potrebe PTV-a i grijanja, solarna energija kao samostalni izvor topline nije dovoljna pa
nam u sustavima zagrijavanja PTV-a i grijanja, uz solarni sustav, treba i neki konvencionalni izvor topline (kotao na ulje,
plin, el. struju ili biomasu (drvo, pelete, sjeku...)). Vano je znati da solarni sustavi sakupljaju i spremaju Sunevu energiju
samo kada Sunca ima, tj. ako je vani nekoliko dana oblano, solarni sustav nee imati tople vode. Iz tog razloga u sustavu
moramo imati veliku koliinu vode (veliki bojler) koja moe akumulirati Sunevu energiju kada Sunca ima da bismo toplu vodu
mogli troiti u vrijeme kada Sunca nema (najee naveer i ujutro). Komponente solarnog sustava potrebno je paljivo
dimenzionirati da bi zagrijavanje PTV-a i dogrijavanje sustava grijanja moglo kvalitetno raditi.
Optimalno dimenzioniran solarni sustav moe zadovoljiti od 45% do 75% godinjih potreba za pripremom PTV-a te oko 30%
toplinske energije za grijanje prostora.
energija Sunca, komponente sustava 3
HV
dovoljno energije od kolektora (Sunca) dogrijavanje se vri kotlom. C
bar
HV
1
1
1 1
STEB - 200
2
1/2 1
2
1/2 2
1
glavna
sklopka
2
2
1
El. grija
1
0
bojlerom za PTV. Takoer, zagrijavanje veih koliina PTV moe se
izvesti bivalentnim bojlerom. Potrona voda i voda za grijanje
bar
C
zagrijava se solarnim kolektorima, a kada nema dovoljno energije
od kolektora (Sunca) dogrijava se kotlom.
Solarno dogrijavanje sustava grijanja preporua se u
niskotemperaturnim sustavima grijanja (podno, zidno...) - u
klasinim radijatorskim sustavima (80C/60C) solarno dogrijavanje
nee doi do izraaja.
Veliina bojlera
U ljetnim mjesecima ploasti i cijevni vakumski kolektori mogu zagrijati podjednaku koliinu vode, dok u prijelaznom
razdoblju, proljee i jesen te zimi, vie energije moe dati cijevni vakumski kolektor zbog svoje konstrukcije.
Zagrijavanje PTV
Naelno, na 100 do 150 litara volumena spremnika postavlja se jedan kolektor (ploasti ili cijevni) to ovisno o potronji,
mjestu ugradnje... Uz opis kolektora dani su prijedlozi broja kolektora i veliine spremnika.
potrebna energija
potrebna energija
vakumski kolektori (zimi daju vie energije od ploastih). Odabir za grijanje kue
broja kolektora u sustavima grijanja nije tako jednostavan kao kod
zagrijavanja PTV-a, preporua se savjet (proraun) projektanta.
Najei problem veeg broja kolektora koji nam trebaju za dobivena energija
od veeg broja kolektora
grijanje prostora zimi je viak energije u ljetnim mjesecima. viak energije od kolektora
Najjednostavnije je taj ljetni viak potroiti na zagrijavanje bazena
ili apsorpcijsko hlaenje prostora, dok pokrivanje vika kolektora dobivena energija
od manjeg broja kolektora
ljeti treba izbjegavati. Iz tog razloga, kada se kolektori koriste u potrebna energija
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
sustavima grijanja, proraun cijelog sustava i struan odabir za zagrijavanje PTV-a
mjeseci
opreme je svakako preporuka.
Azimut je kut koji opisuje odstupanje ravnine kolektora od juga. Idealan poloaj
W 90 E
kolektora u odnosu na stranu svijeta je kada je kolektor okrenut prema jugu tj. kada
80
je azimut 0. Ako je azimut razliit od nule, primljeno zraenje je manje. Kod 70
kolektora zakrenutog od juga za 10, ozraenost je manja za cca.1%, dok je kod 60
50
zakretanja za 20 ozraenost manja za cca. 4%. Prihvatljiva odstupanja od juga su
40
30
20
10
0
do 45 prema zapadu i istoku. Prilikom veih odstupanja azimuta od juga potrebno
S
je korigirati (poveati) kolektorsku povrinu.
Kolektor postavljen pod azimutom
od 30
komponente sustava 5
Spajanje kolektora
Cjevovodi u solarnom sustavu moraju biti od metala (uobiajeno od bakra ili orebrene inox cijevi), vrlo dobro toplinski izolirani.
Cijevi koje su izloene vanjskim utjecajima (suncu, kii, vjetru) moraju biti dodatno zatiene (npr. izolacija i cijev obuene u
aluminijski lim).
Izlaz solarnog fluida iz kolektora prema spremniku mora biti uvijek na strani gdje se nalazi tuljac za temperaturni osjetnik
solarne regulacije.
U seriju se spaja max. 6 ploastih kolektora ili 8 cijevnih kolektora.
Ukoliko imamo potrebe za veim brojem kolektora, radi lakeg balansiranja solarnog sustava, treba se odabrati paran broj
kolektora te ih spojiti paralelno, prema Tichelmann-u.
Mogue spajanje vie od 8 cijevnih kolektora Mogue spajanje vie od 6 ploastih kolektora
Vaan parametar kod putanja u pogon solarnog sustava je protok u solarnom sustavu. Protok se regulira brzinom pumpe i
regulatorom protoka, komponentama koje se nalaze u solarnoj pumpnoj grupi.
- protok kroz ploaste kolektore: 30 lit./h i m2 povrine upada svjetlosti (0,5 lit./min. i m2pov. upada svjetlosti)
- protok kroz cijevne kolektore: 30 lit./h i m2 povrine upada svjetlosti (0,5 lit./min. i m2pov. upada svjetlosti)
U sustavima sa veim brojem kolektora (od 12 na vie) preporua se manji protok solarnog fluida kroz kolektore, ca. 15 lit./h*m2.
Ovisno o broju kolektora te duini, promjeru i poloaju cjevovoda, potrebno je provjeriti da li pumpa u solarnoj pumpnoj grupi
zadovoljava padove tlaka. Uobiajeno, solarne pumpne grupe mogu se montirati na sustave do ca. 10 kolektora, za vei broj
kolektora te dui ili cjevovod sa vie lukova, potrebno je provjeriti snagu postojee pumpe u pumpnoj grupi te skalu na
regulatoru protoka.
Solarni fluid
Solarni su sustavi namijenjeni za cjelogodinji rad te se tome moraju prilagoditi svi dijelovi sustava. Da bi se solarni sustav u
zimi zatitio od smrzavanja, obavezno je umjesto vode u sustav staviti mjeavinu vode i propilen-glikola (neotrovnog
antifriza). Tu mjeavinu nazivamo jo i solarni fluid. Prije se koristio etilen-glikol, a sada sve vie mjeavine propilen-glikola
radi njegovih ekolokih svojstava. Omjer mijeanja glikola i vode treba proitati na svakom pakiranju glikola te prema tome
zatiti instalaciju do eljene temperature. Za solarni sustav koji u sebi nema solarni fluid garancija se ne priznaje.
6 solarni sustavi
"Holender-matica"
Sakupljaka cijev
Nosivi okvir
Sve gore spomenute regulacije se mogu provoditi pomou cirkulacijskih El. grija
Multifunkcionalni
pumpi ili mijeajuih ventila. display na hrvatskom
Tsprem 1: 65C jeziku
Regulacija ima ugraen svjetlosni osjetnik LDR. Tsprem 1d: 62C
Regulacija elektrinog grijaa.
1
Zatita cirkulacijskih pumpi od previsoke temperature.
Funkcijske tipke
Mogunost oitanja karakteristinih temperatura prikazom na
STEB - 300
osvijetljenom displayu. glavna
1
0
Glavna sklopka
sklopka
Prikaz dobivene energije Sunca u kWh.
Ispis poruka na osvijetljenom displayu na hrvatskom jeziku.
Vidljivi LED-prikaz ukljuenosti u rad pojedinih elemenata sistema.
2 kuglasta ventila sa gravitacijskom konicom proputa fluid ili u jednom ili u drugom smjeru
2 termometra u sluaju nestanka struje vraa se u prvobitni poloaj
manometar prikljuci 1''
sigurnosni ventil, 6 bar
cirkulacijska pumpa Grundfos Solar 15-65
ventili za punjenje/pranjenje
regulator protoka (1-13 lit./min.)
Solarna pumpna grupa
prikljuci fi22 mm CSPG-260
runi odzranik
prikljuak za ekspanzijsku posudu
dvodjelna izolacijska pjena
CSPG - 260
Pumpa (tip) Grundfos Solar 15-65
Max. radni tlak (bar) 6
Radna temp. polaza (C) 160
Radna temp. povrata (C) 130
Medij voda sa max. 50% glikola
Prikljuci (mm) fi 22
irina (mm) 340 3-putni preklopni ventil
Visina (mm) 450 za dva bojlera
Dubina (mm) 180
10 solarni sustavi
PRESJEK SPREMNIKA
Prikljuak 6/4(unut.nav.)
Termometar
Prikljuak 6/4(unut.nav.)
Sonda za osjetnike
Cijevni izmjenjiva
(unutarnji navoj 5/4")
B
Prikljuak 6/4(unut.nav.)
Prikljuak 6/4(unut.nav.)
90
Cijevni izmjenjiva
(unutarnji navoj 5/4")
Postolje spremnika
A
Toplinska izolacija
Cijevni izmjenjiva Cijevni izmjenjiva
(unutarnji navoj 5/4") (unutarnji navoj 5/4") CAS-BS
CAS-BS CAS-S
komponente sustava 11
CAS-PBS 850
Volumen (lit.) 855
Promjer tijela spremnika (mm) 790
Vanjski promjer (mm) 1050
Ukupna visina (bez / sa izolac.) (mm) 1875 / 2005
Prikljuci (R) 5/4''
Max. radni tlak (bar) 3
Min. visina prostorije (mm) 2100
Masa tijela spremnika (kg) 195
Ukupna masa spremnika (kg) 210
Volumen oreb. cijevi PTV (lit.) 29
Povrina oreb. cijevi PTV (m2) 4,76
Max. radni tlak o. cijevi PTV (bar) 6
Prikljuci PTV (R) 6/4'
Ogrj. povrina spirale (m2) 2,6
Volumen ogrj. spirale (lit.) 14
Toplinska izolacija (mm) 130
PRESJEK SPREMNIKA
Sonda za osjetnike
Razdjelna ploa
Toplinska izolacija
Postolje spremnika
12 solarni sustavi
Prvo se odreuje dnevna potronja vode po osobi. U ovom se primjeru uzima uobiajena dnevna potronja od 50 litara po
osobi i danu. Dakle, prema 4 x 50 litara/osobi i danu te uveano za 50% radi akumulacije, slijedi da je za 4 osobe potrebno 300
litara vode. Bojler koji zadovoljava taj volumen je STEB-300 sa volumenom od 300 litara i ugraenom solarnom regulacijom.
Dogrijavanje bojlera je osigurano kotlom na drvnu biomasu.
Nakon odabranog solarnog bojlera, odabire se vrsta solarnog kolektora. Vrsta kolektora ovisi o vie parametara (navedeni su
u poglavlju "Vrsta i broj kolektora"), a za ovaj primjer se odabire ploasti solarni kolektor CPK 7210N Alu radi bre isplativosti
cijelog sustava. Broj kolektora ovisi, uz volumen bojlera, i o njihovom smjetaju u prostor, tj. o kutu nagiba i azimutu. U ovom
primjeru se kolektori smjetaju na kosi krov pod kutem od 30 okrenuti 5 prema zapadu. Prema tim parametrima mogu se
odabrati 2 ili 3 kolektora. U ovom primjeru odabiru se 2 kolektora. Ako bi smjetaj kolektora bio nepovoljniji (drugaiji kutevi ili
vei otklon od juga) te ako bi potronja jae varirala od predviene, trebalo bi ugraditi 3 kolektora. U ovom primjeru takoer se
mora uzeti u obzir i to da se solarni sustav ugrauje u priobalnom dijelu koji ima neto vie sunanih dana godinje i neto
veu godinju insolaciju (ozraenje) nego kontinentalni dio. Nakon odabira vrste i broja kolektora mora se odabrati montani
set koji je u ovom primjeru montani set za kosi krov za 2 ploasta kolektora.
Slijedea stavka u odabiru je solarna pumpna grupa i odabir protoka u solarnom sustavu. Odabire se solarna pumpna grupa
CSPG-260 koja u sebi sadri izmeu ostalog (vidi poglavlje "Solarne pumpne grupe") i regulator protoka. Prema
preporuenim vrijednostima za ploaste kolektore od 30 lit/h*m2 i 2 kolektora namjetamo protok od 120 lit./h ili 2 lit./min.
solarni sustavi 13
Iz tablice na strani 3 (poglavlje "Ekspanzijska posuda u solarnom sustavu") odabire se ekspanzijska posuda od 24 litre,
predpumpana na 3 bar-a. Pritisak u solarnom sustavu, kada on ne radi (tj. kada nema sunca), treba biti 3 bar-a.
Od ostalih dijelova sustava iz ovog primjera treba spomenuti solarni odzrani loni koji treba biti metalni (zbog vrlo visokih
temperatura mirovanja solarnih kolektora - ploasti=199C, cijevni=286C) te treba imati zaporni ventil, da se loni moe
nakon potpunog odzraivanja solarnog sustava zatvoriti.
Troputni termiki ventil za PTV se svakako preporuuje da bi se sprijeile previsoke temperature na izljevnim mjestima (u
solarnom bojleru se moe podesiti temperatura PTV-a do 90C).
bar
4 6 4 bar
6
C C
HV
8 8
C C
HV
C
bar
bar
2 9 3 2
5 9
HV
HV
Legenda:
1 - solarni kolektori (CPK 7210N Alu, CVSKC-10) 4 - solarna pumpna grupa CSPG-260 7 - solarni odzrani loni sa zapornim vent.
2 - solarni bojler STEB s regulacijom 5 - 3-putni preklopni ventil 8 - termiki troputni mje. ventil za PTV
3 - akumulacijski bojler TB 6 - ekspanzijska posuda solarnog kruga 9 - kotao (EKO-CUP, EKO-CK P...)
U ovom primjeru je prikazan okviran odabir komponenti solarnog sustava za kuu sa 4 apartmana, smjetenu u
kontinentalnom dijelu, za 16 osoba sa predvienom potronjom od 50 lit./osobi i danu, cjelogodinju potrebu za solarnim
zagrijavanjem PTV-a, sa predvienom ugradnjom kolektora na ravni krov. Konvencionalni izvor energije je kotao na plin.
Za 16 osoba potrebno je cca. 800 litara PTV pa se odabire solarni bojler STEB-300 i akumulacijski bojler TB-600, spojeni u
seriju. Ugraena solarna regulacija omoguuje maksimalno iskoritenje solarnog sustava i brzo zagrijavanje PTV-a. Prvo svi
kolektori pune bojler STEB do njegove max. namjetene temperature, a zatim se viak energije sprema u akumulacijski bojler
TB. Na gornji izmjenjiva solarnog bojlera prikljuuje se kotao radi dogrijavanja PTV-a u zimskim danima te u vremenima
poveane potronje. Za 900 litara vode potrebno je od 7 do 9 kolektora, a poto je u primjeru zadana cjelogodinja potreba za
solarnim zagrijavanjem PTV-a odabiremo 8 cijevnih kolektora (to opet ovisi o tonom proraunu potronje). Zbog pada
tlaka u kolektorima, spajaju se paralelno 2 serije po 4 kolektora. Za kolektore se uzima montani set za ravni krov (za 4x2
kolektora) pod 45 koji se postavljaju ravno prema jugu. Poto u sustavu imamo 2 bojlera, potrebno je ugraditi solarnu
pumpnu grupu CSPG-260 i 3-putni preklopni ventil (zonski) (za preusmjeravanje solarnog fluida u drugi bojler).
Ekspanzijska posuda treba biti min. 80 litara, predpumpana na 3 bar. U solarnom sustavu tlak mora biti 3 bar-a. Od ostalih
dijelova potrebno je izdvojiti 2 solarna odzrana lonia (na svakoj seriji kolektora po jedan) te troputni termiki ventil za
PTV zbog sprjeavanja mogunosti opeklina na izljevnom mjestu (max. temperatura u solarnom bojleru je 90C).
14 solarni sustavi
Primjer ugraenog solarnog sustava za dogrijavanje sustava grijanja, sanitarne vode i vode
bazena. Solarni sustav se sastoji od veeg broja cijevnih kolektora CVSKC-10, 2
akumulacijska spremnika sa izmjenjivaem CAS-S, jednim solarnim bojlerom STEB-600,
solarnom pumpnom grupom CSPG-260, kotlom na drvo Bio-Tec i plin EKO-CUP M3 te svom potrebnom armaturom.
Naelna shema solarnog sustava za dogrijavanje grijanja Naelna shema solarnog sustava za dogrijavanje grijanja
i PTV sa jednim akumulacijskim spremnikom CAS-BS i PTV sa jednim akumul. spremnikom CAS-S i sol. bojlerom STEB
9 9
1
HV
5 bar
5 bar
10
6 C C
10
C C
8
1
1
1
1 1
2
1/2 1
2
1/2 2
1
2 2
2
1
El. grija
8 HV bar
STEB - 200 1
glavna
sklopka
0
bar
2 4
bar
C
1
0
OFF
08:42
3
13
11 7 11
12
12
Legenda:
1 - solarni kolektori (CVSKC-10/CPK 7210N Alu) 5 - solarna pumpna grupa CSPG-260 9 - solarni odzrani loni sa zapornim vent.
2 - akumulacijski spremnik CAS-BS 6 - solarna regulacija Solar 10 - termiki troputni mje. ventil za PTV
3 - akumulacijski spremnik CAS-S 7 - 3-putni preklopni ventil 11 - kotao (EKO-CUP, EKO-CK P...)
4 - solarni bojler STEB s regulacijom 8 - ekspanzijska posuda solarnog kruga 12 - 3-putni term. ventil (ESBE VTC, LTC..)
13 - diferencijalni termostat
solarni sustavi, komponente sustava 15
Solarni kolektori
ploasti: CPK 7210N Alu
cijevni vakumski: CVSKC-10
Montani set
za kosi krov za 1, 2 ili 3 ploasta kolektora
za ravni krov za 1, 2 ili 3 ploasta kolektora
za kosi krov za 1, 2 ili 3 cijevna kolektora
za ravni krov za 1, 2 ili 3 cijevna kolektora
Akumulacijski spremnici
500-1000 litara: CAS-S
500-1000 litara: CAS-BS
Centrometal d.o.o.
Glavna 12, 40306 Macinec, Hrvatska
centrala: +385 (0)40 372 600 / prodaja: +385 (0)40 372 640
komercijala: +385 (0)40 372 610 / komercijala fax: +385 (0)40 372 611
predstavnitvo Zagreb: +385 (0)1 4633 762 / predstavnitvo fax: +385 (0)1 4633 763
SS-03/2013