Prijedlog Za Ocjenom Ustavnosti Lex Agrokora

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Trg svetog Marka 4

10000 Zagreb
Zagreb, 1. prosinca 2017. godine
Predlagatelji: 1. Adria Group Holding B.V., Prins Bernhardplein 200,

1097JB Amsterdam, Nizozemska, upisano u
Trgovaki registar Gospodarske komore Nizozemske
pod br. 60559578, OIB: 30622891083
2. Adria Group B.V., Prins Bernhardplein 200, 1097JB

Amsterdam, Nizozemska, upisano u Dalibor Valini
Trgovaki registar Gospodarske komore Nizozemske Odvjetnik/Attorney-at-Law
pod br. 60554584, OIB: 02164257356 Ivana Luia 2a

HR 10000 Zagreb
T: +385 1 4925 476
3. Ivica Todori, s prebivalitem na adresi Himper 5, F: +385 1 4925 450
dalibor.valincic@wolftheiss.com
10000 Zagreb, Hrvatska, OIB: 05859927944
in cooperation with
Wolf Theiss
Zastupani po: Daliboru Valiniu, odvjetniku u Zagrebu
PRIJEDLOG ZA OCJENU SUGLASNOSTI
Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovakim drutvima od sistemskog

znaaja za Republiku Hrvatsku s Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
PRIJEDLOG ZA PRIVREMENU OBUSTAVU
izvrenja svih pojedinanih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona

o postupku izvanredne uprave u trgovakim drutvima od sistemskog znaaja za
Republiku Hrvatsku
3x Prilozi: prema popisu priloga
UVODNE NAPOMENE
I. Na temelju lanka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

(Narodne novine br. 99/99, 29/02 i 49/02; "Ustavni zakon") predlagatelji podnose
ovaj prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o postupku
izvanredne uprave u trgovakim drutvima od sistemskog znaaja za Republiku
Hrvatsku (Narodne novine br. 32/17; "Zakon") s Ustavom Republike Hrvatske
(Narodne novine br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14; "Ustav") i
Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine -
Meunarodni ugovori br. 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06; "Konvencija").
II. Nakon to pokrene i provede postupak te utvrdi da Zakon nije suglasan s Ustavom i
Konvencijom, predlagatelji predlau Ustavnom sudu Republike Hrvatske da sukladno ovlasti
sadranoj u odredbi lanka 55. Ustavnog zakona, uzimajui u obzir teinu povreda Ustava i
okolnosti vane za zatitu ustavnosti i ustavnog poretka Republike Hrvatske, ukine Zakon.
III. Nadalje, na temelju lanka 45. Ustavnog zakona, do donoenja konane odluke Ustavnog suda
Republike Hrvatske o suglasnosti Zakona s Ustavom, predlagatelji predlau Ustavnom sudu da
privremeno obustavi izvrenje svih pojedinanih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi
Zakona.
IV. Predlagatelji su posebnom punomoi od 29. studenoga 2017. opunomoili Dalibora Valinia,
odvjetnika u Zagrebu, Ivana Luia 2a/19, za podnoenje ovog prijedloga te zastupanje u ovom
ustavnosudskom postupku.
2
SADRAJ
1. ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA USTAVA REPUBLIKE

HRVATSKE ............................................................................................................... 4
2. ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA KONVENCIJE .............................. 5
3. POSTUPAK DONOENJA ZAKONA ........................................................................ 6

3.1 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za pravosue .............................. 10
3.2 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za zakonodavstvo ....................... 12
3.3 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za gospodarstvo ......................... 13
4. ARGUMENTACIJA POVREDE ISTAKNUTIH USTAVNIH I KONVENCIJSKIH
PRAVA .......................................................................................................................................... 14
4.1. Vladavina prava .......................................................................................................................... 16
4.2. Pravo jednakosti ........................................................................................................................ 22
4.3. Pravo vlasnitva i prava steena ulaganjem kapitala ...................................................... 26
4.4. O naelu razmjernosti ............................................................................................................... 30
4.4.1. Legitiman cilj .............................................................................................................................. 31
4.4.2. Prikladnost mjere ...................................................................................................................... 33
4.4.3. Nunost mjere ............................................................................................................................ 34
4.4.4. Ispravan balans .......................................................................................................................... 36
5. NEPOPRAVLJIVA TETA UINJENA DONOENJEM ZAKONA .................................... 36
5.1. Nepopravljiva teta uzrokovana smanjenjem vrijednosti imovine ............................... 36
5.2. Medijski lin i povreda presumpcije nevinosti ................................................................... 38
6. OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA ZA PRIVREMENOM MJEROM I OBUSTAVOM

PRIMJENE ZAKONA DO DONOENJA ODLUKE USTAVNOG
SUDA ............................................................................................................................................ 41
6.1. Pretpostavke obustave primjene Zakona ............................................................................ 42
7. ZAKLJUNO ................................................................................................................................ 44
3
OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA
1.ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
V. Zakon je nesuglasan s dolje navedenim odredbama Ustava:
VI. lanak 3. Ustava: jednakost, nepovredivost vlasnitva i vladavina prava
"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,

socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava."
VII. lanak 14. Ustava: jednakost pred zakonom
"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu,
jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,
roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki."
VIII. lanak 29. stavak 1. Ustava: pravino suenje
"Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom
roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela. []"
IX. lanak 48. stavak 1. Ustava: pravo vlasnitva
"Jami se pravo vlasnitva. []"
X. lanak 49. Ustava: poduzetnika i trina sloboda
"Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je

zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski

razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala."
XI. lanak 16. Ustava
"Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih
4
ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u
svakom pojedinom sluaju."
XII. lanak 50. Ustava
"Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu
trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite
interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi."
2. ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA KONVENCIJE
XIII. Zakon je takoer nesuglasan s dolje navedenim odredbama Konvencije:
XIV. lanak 6. stavak 1. Konvencije
"PRAVO NA POTENO SUENJE
Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za
kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud
pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj. Presuda se mora izrei javno, ali se
sredstva priopavanja i javnost mogu iskljuiti iz cijele rasprave ili njezinog dijela zbog razloga
koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti,
kad interesi maloljetnika ili privatnog ivota stranaka to trae, ili u opsegu koji je po miljenju
suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima gdje bi javnost mogla biti tetna za interes
pravde. []"
XV. lanak 14. Konvencije
"ZABRANA DISKRIMINACIJE
Uivanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat e se bez diskriminacije na
bilo kojoj osnovi, kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo
miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili
druga okolnost."
XVI. lanak 1. Protokola 1. uz Konvenciju
"ZATITA VLASNITVA
Svaka fizika ili pravna osoba ima pravo na mirno uivanje svojega vlasnitva. Nitko se ne smije
liiti svoga vlasnitva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviene zakonom i opim
naelima meunarodnoga prava.
Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne umanjuju pravo drave da primijeni
5
zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasnitva u skladu s opim interesom ili
za osiguranje plaanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni."
3. POSTUPAK DONOENJA ZAKONA
XVII. Budui da je ve tijekom postupka donoenja Zakona u radnim tijelima Hrvatskog sabora i
tijekom rasprave u samom Hrvatskom saboru istaknut vei broj vrlo znaajnih primjedbi na
prijedlog Zakona, predlagatelji e radi potpunosti izlaganja u ovom dijelu najprije ukratko izloiti
postupak donoenja Zakona.
XVIII. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, mr. sc. Andrej Plenkovi, je 31. oujka 2017., na temelju
lanka 85. Ustava i lanaka 172. i 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine br.
81/13 i 113/16, "Poslovnik"), u ime Vlade Republike Hrvatske predsjedniku Hrvatskog sabora
podnio prijedlog Zakona, uz prijedlog za hitni postupak.1
XIX. Nadalje, predsjednik Hrvatskog sabora, Boo Petrov, je istoga dana na temelju lanaka
178. i 192. Poslovnika prijedlog Zakona, uputio zastupnicama i zastupnicima Hrvatskog sabora
te predsjednicama i predsjednicima radnih tijela Hrvatskog sabora prijedlog za
donoenje predloenog Zakona, uz prijedlog za hitni postupak sukladno lanku 204.
Poslovnika.2 Prijedlog Zakona se vodi pod brojem P.Z. 116.
XX. Za svoje predstavnike, koji e u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih
radnih tijela, Vlada Republike Hrvatske je odredila mr. sc. Andreja Plenkovia, predsjednika
Vlade Republike Hrvatske, dr. sc. Martinu Dali, potpredsjednicu Vlade Republike Hrvatske i
ministricu gospodarstva, poduzetnitva i obrta, Antu prlju, ministra pravosua, Sanju Mievi,
dravnu tajnicu u Ministarstvu pravosua i Zvonimira Novaka, pomonika ministrice
gospodarstva, poduzetnitva i obrta.
XXI. Vlada Republike Hrvatske je istaknula da je ustavna osnova za donoenje ovoga zakona
sadrana u lanku 2. stavku 4. podstavku 1., lanku 16., lanku 49. stavku 3. i lanku 50. stavku
2. Ustava. Ovim odredbama Ustava posebno je istaknuta dunost Republike Hrvatske brinuti se
za gospodarski razvoj i posebno su odreeni uvjeti pod kojima se odreena prava i slobode
zajamene Ustavom mogu ograniiti.3
XXII. Govorei o ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Zakonom, te posljedicama
koje e donoenjem zakona proistei, Vlada Republike Hrvatske je navela:
"U pravnom sustavu Republike Hrvatske na snazi su Steajni zakon (Narodne novine, broj
71/15) i Zakon o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi (Narodne novine, br. 108/12,
144/12, 81/13, 112/13, 71/15 i 78/15).
1 Klasa: 022-03/17-01/39, URBROJ: 50301-25/05-17-2.

2 Klasa: 022-03/17-01/47, URBROJ:65-17-02.
3 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 1., toka I., objavljeno na
slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
6
[]
Zakonska rjeenja iz navedenih propisa pokazuju se nedovoljno uinkovitim za upravljanje

rizicima koji po stabilnost hrvatskog gospodarstva mogu nastati u sluaju dubokih financijskih
potekoa u trgovakim drutvima koja, ukljuujui povezana i ovisna drutva, imaju sistemski
znaaj za Republiku Hrvatsku.
Sistemski znaaj pojedinog trgovakog drutva, ukljuujui i njegova povezana i ovisna drutva,
proizlazi iz njegove veliine u smislu broja zaposlenih, poslovne povezanosti s drugim
poslovnim subjektima u gospodarstvu, razgranatou poslovanja na cjelokupnom teritoriju
Republike Hrvatske i/ili dominantnom gospodarskom pozicijom na dijelu teritorija Republike
Hrvatske. Zbog svega navedenog, nekontrolirani kolaps takvog drutva moe prouzroiti
lananu reakciju koja potencijalno moe ozbiljno ugroziti cijeli gospodarski sustav Republike
Hrvatske.
Stoga se ukazuje nunim donijeti poseban zakon kojim se detaljno regulira postupanje u gore
navedenom sluaju."4
XXIII. Kao osnovna pitanja koja se moraju urediti Zakonom Vlada Republike Hrvatske je obrazloila:
"Ovaj Zakon predlae se donijeti s ciljem zatite odrivosti poslovanja trgovakih drutava od
sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku za vrijeme dok se provodi poslovno, financijsko i
vlasniko restrukturiranje, a sve s ciljem spreavanja negativnih posljedica na ukupnu
gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj koje bi mogle proizai iz
naglog diskontinuiteta u poslovanju ovakvih drutava.
[]
Postupak izvanredne uprave moe se provesti nad trgovakim drutvom dunikom ukoliko je
utvreno postojanje bilo kojeg od steajnih razloga u smislu lanka 5. Steajnog zakona ili
predsteajnog razloga iz lanka 4. Steajnog zakona i to u odnosu na trgovako drutvo koje
samostalno posluje ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim drutvima, a od sistemskog je
znaaja za Republiku Hrvatsku. Navedeno se provodi kada postoji razumna vjerojatnost za
uspostavu ekonomske ravnotee i nastavljanje poslovanja na trajnijoj osnovi.
Prema ovom Zakonu, smatra se da je trgovako drutvo od sistemskog znaaja za Republiku

Hrvatsku ako samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim drutvima kumulativno
ispunjava sljedee uvjete:
a) da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje

postupka izvanredne uprave samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim drutvima zapoljava
prosjeno vie od 5.000 radnika
4 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 1., toka II. a), objavljeno
na slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
7
b) da postojee obveze dunika i njegovih ovisnih drutava iznose vie od 7.500.000.000,00
kuna, odnosno u sluaju obveza koje su denominirane u drugoj valuti, ukoliko iznose vie od
kunske protuvrijednosti 7.500.000.000,00 kuna raunajui na dan podnoenja prijedloga za
otvaranje postupka izvanredne uprave.
S tim u vezi, bitno je naglasiti da se svim trgovakim drutvima koja udovoljavaju kriterijima
sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku utvrenim ovim Zakonom, a koja se nau u
gospodarskim potekoama, omoguava jednak pravni okvir za postupanje. Prema
raspoloivim podacima Financijske agencije za 2015. godinu, u Republici Hrvatskoj postoji 10
trgovakih drutava koja zajedno sa svojim povezanim ili ovisnim drutvima udovoljavaju
kriteriju trgovakog drutva od sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku, s obzirom na razinu
zaposlenosti. U spomenutih 10 trgovakih drutava u 2015. godini bilo je zaposleno 11.5%
osoba zaposlenih od ukupnog postotka zaposlenih u pravnim osobama, a ta su drutva
ostvarila ukupan prihod od 34,6% BDP-a iz 2015. godine."5
XXIV. U prijedlogu Zakona Vlada Republike Hrvatske je takoer navela da gore naznaena pitanja
Zakon ureuje uvaavajui sljedea relevantna ustavna naela, jamstva i najvie vrednote
ustavnog poretka:
- odgovornosti drave u poticanju gospodarskog napretka i socijalnog blagostanja graana i

gospodarskog razvitka svih svojih krajeva,
- socijalne pravednosti kao jedne od najviih vrednota ustavnog poretka,
- opeg naela razmjernosti iz lanka 16. Ustava koje utvruje da se slobode i prava mogu
ograniiti samo zakonom da bi se titile slobode i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni
moral i zdravlje, te da svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno potrebi za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju, i
- posebnog naela razmjernosti u ogranienju poduzetnikih i vlasnikih prava iz lanka 50.

stavka 2. Ustava koje odreuje da se poduzetnika sloboda i vlasnika prava mogu
iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode,
ljudskog okolia i zdravlja ljudi.6
XXV. Kao cilj Zakona odreena je "zatita odrivosti poslovanja trgovakih drutava od sistemskog
znaaja za Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno, ili zajedno sa svojim
ovisnim ili povezanim drutvima utjeu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost
u Republici Hrvatskoj.
S obzirom da je drava duna osigurati gospodarsku stabilnost i odrivost javnih financija kao i
poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana te gospodarski razvitak
5 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 3., toka II. b), objavljeno
8
svih krajeva, gore navedeni cilj ukazuje se potpuno legitimnim."7
XXVI. Nadalje, u prijedlogu Zakona navedeno je da su mjere odreene Zakonom usmjerene prema
ostvarenju "legitimnog cilja i ine dio ukupnih mjera javnih politika Vlade Republike Hrvatske
usmjerenih na:
- ostvarivanje stabilnog i odrivog gospodarskog sustava i sustava javnih financija kao i

osiguranje trajnog gospodarskog rasta,
- zatitu poduzetnika, posebno mikro, malih i srednjih, te obrtnika i poljoprivrednih proizvoaa

u svojstvu dobavljaa roba i usluga, kao okosnice i kljunih imbenika u ukupnom gospodarstvu
Republike Hrvatske,
- odranje postojeih i stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta te stvaranje uvjeta za razvoj i
odrivost uinkovitog razvijenog i ureenog trita rada koje e omoguiti dostojan rad i plau
za rad, uz uvaavanje posebnih potreba osoba koje su u nepovoljnijem poloaju na tritu rada
i postojee regionalne razlike ime se osigurava socijalna stabilnost drutva,
- drutvenu pravednost, odgovornost i solidarnost,
- vladavinu prava, pravnu sigurnost i potivanje legitimnih oekivanja."8
XXVII. Takoer, u prijedlogu Zakona je navedeno da, za razliku od mjera predloenih Zakonom,
"postojei pravni okvir definiran Steajnim zakonom i Zakonom o financijskom poslovanju i
predsteajnoj nagodbi pokazuje se, po svojoj pravnoj naravi, dinamici i trajanju, nedostatnim,
neuinkovitim i stoga neprimjenjivim za sluaj izvanrednih gospodarskih okolnosti za sluaj da
trgovaka drutava od sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku, samostalno i zajedno sa
svojim ovisnim ili povezanim drutvima dou u potekoe u poslovanju, a koje utjeu na ukupnu
gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj.
Mjera izvanredne uprave i pravila propisana predloenim Zakonom nisu usmjerene na uinke
suprotne postavljenom cilju, pa se ta mjera i pravila, promatrana u svojoj ukupnosti, ukazuju
posve koherentnim i usklaenim."9
XXVIII. Konano, u prijedlogu Zakona stoji da "mjera i pravila propisana predloenim Zakonom ne
predstavljaju prekomjeran teret za njegove adresate: dunike, vjerovnike i druge sudionike.
Poslovanje trgovakog drutva dunika se nastavlja s time da izvanredni povjerenik, sukladno

ovlastima i pravilima propisanim predloenim Zakonom, poduzima mjere u okviru
9
postupka izvanredne uprave te se osigurava likvidnost, restrukturiranje i odrivost za dunika, a
odnos izmeu dunika i vjerovnika se regulira zakonski, uvoenjem mjere izvanredne uprave i
drugih pravnih mehanizama, uz istodobno razmjerno uvaavanje interesa drugih sudionika."10
XXIX. Kao razloge za donoenje Zakona u hitnom postupku Vlada je navela:
"Sukladno lanku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13 i 113/16)
predlae se donoenje Zakona po hitnom postupku iz osobito opravdanih razloga koji se
sastoje u zatiti odrivosti poslovanja trgovakih drutava od sistemskog znaaja za Republiku
Hrvatsku koja svojim poslovanjem samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim
drutvima utjeu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici
Hrvatskoj."11
3.1 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za pravosue
XXX. Usprkos okolnosti da je u prijedlogu Zakona Vlada Republike Hrvatske iznijela jamstva o
adekvatnosti predloene mjere izvanredne uprave i proporcionalnosti njenog zadiranja u
Ustavom zajamena prava, ve se tijekom rasprave Odbora za pravosue ukazivalo na ozbiljne
nedostatke i neustavnosti prijedloga Zakona. U izvjeu je tako navedeno:
- da predloeni postupak donoenja Zakona ne daje prostora radnim tijelima Hrvatskoga

sabora za kvalitetnu i sadrajnu raspravu, budui da su mediji najavili donoenje novog
Zakona koji po svom znaenju i potencijalnim opasnostima trai sustavni pristup,
- da je za donoenje Zakona potrebno provesti postupak sukladno lanku 207. Poslovnika o

donoenju organskih zakona s obzirom na to da se predlagatelj Zakona u uvodnom
obraanju osvrnuo na lanak 50. Ustava Republike Hrvatske koji iznimno omoguuje da se
ogranie poduzetnike slobode i vlasnika prava radi zatite interesa i sigurnosti Republike
Hrvatske,
- da prijedlog Zakona ne sadri izjavu o usklaenosti s pravnom steevinom Europske unije,

Direktivama Europskog parlamenta i Vijea i Ugovorom o funkcioniranju Europske unije,
niti je razvidno postoji li komunikacija po ovom pitanju s Europskom komisijom,
- da Zakon predvia postupak slian postupku koji je ve ureen Steajnim zakonom

(Narodne novine br. 71/15 i 104/17; "Steajni zakon") u odredbama o predsteajnim
postupcima, uz razliku da lanak 66. Steajnog zakona osigurava nesmetano pravo
odvojenoga namirenja razlunih i izlunih vjerovnika, trabine radnika, otpremnine, kao i
voenje postupaka za izdavanje mjera osiguranja i porezne postupke, dok predloeni
Zakon u lanku 41. stavku 1. propisuje da od dana otvaranja postupka izvanredne
10 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 4., toka II. b),
objavljeno na slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
11 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 4., toka IV., objavljeno
10
uprave do njegovog zavretka nije doputeno pokretanje nikakvih postupaka protiv dunika
i njegovih ovisnih i povezanih drutava, odnosno da se svi takvi postupci prekidaju danom
otvaranja postupka izvanredne uprave, ime se znaajno utjee na prava treih osoba,
- da, u suprotnosti sa Uredbom Europskog Parlamenta i Vijea broj 2015/848 od 20. svibnja
2015. o postupku u sluaju nesolventnosti12, otvaranjem postupka izvanredne uprave
prestaju svi postupci namirenja razlunih vjerovnika,
- da su sporne i odredbe Zakona vezane za nedoputene dravne potpore s obzirom na to

da se njima omoguuje da trgovaka drutva, nad kojima se otvara postupak izvanredne
uprave zbog obustavljanja svih postupka protiv tih drutava, nastavljaju poslovati u
uvjetima u kojima inae ne bi mogla poslovati, to je u suprotnosti s Uredbom Europskog
Parlamenta i Vijea broj 2015/848 od 20. svibnja 2015. o postupku u sluaju nesolventnosti
koja je stupila na snagu u lipnju 2017.,
- da je izvanredni povjerenik imenovan na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, pri emu

nadleni sud mora imenovati predloenu osobu, ime je sva odgovornost na Vladi
Republike Hrvatske, a u sluaju postupka odgovornost je na Republici Hrvatskoj,
- da je sporna i ustavno problematina odredba kojom se daje diskrecijska ovlast

izvanrednom povjereniku pri odluivanju o redoslijedu namirenja dospjelih obveza, to u
praksi moe dovesti do oteenja pojedinih vjerovnika i potencijalne opasnosti za tubu
protiv Republike Hrvatske, to moe dovesti do razlike velikih i malih sudionika na tritu,
dok bi cilj Zakona trebala biti zatita vjerovnika i malih proizvoaa, a ne subjekata koji
posluju na temelju rizika, poput banaka,
- da je problematino pitanje proboja pravne osobnosti u odnosu na vlasnike i upravu

drutava, te je istaknuto da u odnosu na vlasnike trgovakih drutava postoji odgovornost
vlastitom imovinom,
- da je Vlada Republike Hrvatske izbacila odredbu o naknadi tete prema vlasniku

trgovakog drutva koja ostaje kao obveza Republike Hrvatske.13
XXXI. Oitujui se na raspravu o Zakonu, ministar pravosua jo jednom je naveo da je cilj Zakona
odrivost poslovanja, odnosno sprjeavanje uruavanja gospodarstva i zatita trita. Prema
objanjenju ministra smisao Zakona nije steaj, za to postoji Steajni zakon. Ministar je tom
prilikom posebno naveo da "zakonom se na neki nain sprjeavaju razluni vjerovnici u brzoj
naplati potraivanja a poduzetniku se daje vremena da se stabilizira odnosno da se
restrukturiranjem poslovanja omogui zatita vjerovnika". Ministar je takoer potvrdio da se
Zakonom odreena prava ograniavaju, ali radi postizanja drugih legitimnih
12 lanak 8. Uredbe (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i vijea od 20. svibnja 2015. o postupku u sluaju
nesolventnosti, Slubeni list Europske unije br. L 141/19. objavljeno na slubenoj stranici Europske unije za pravne
propise i javne dokumente http://eur-lex.europa.eu/eli/reg/2015/848/oj, pregledano 28. studenog 2017.
13 Izvjee Odbora za pravosue Hrvatskog sabora u odnosu na prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona,
11
ciljeva.14
XXXII. Nakon provedene rasprave Odbor je proveo glasovanje o predloenim zakljucima.
XXXIII. Prijedlog zakljuka da se o prijedlogu Zakona provede postupak sukladno lanku 207.
Poslovnika za donoenje organskog zakona nije dobio potrebnu veinu (etiri glasa "za" i pet
glasova "protiv").
XXXIV. Odbor je sa pet glasova "za", tri glasa "protiv" i jednim "suzdranim" glasom odluio predloiti
Hrvatskom saboru donoenje Zakona, a za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je
odredio predsjednika Odbora za pravosue, g. Orsata Miljenia.15
3.2 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za zakonodavstvo
XXXV. O prijedlogu Zakona je na 20. sjednici odranoj 5. travnja 2017. raspravljao i Odbor za
zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.
XXXVI. Odbor za zakonodavstvo je veinom glasova (sedam glasova "za", etiri glasa "protiv" i jedan
glas "suzdran") podupro donoenje ovoga Zakona, bez protivljenja da se Zakon donese po
hitnom postupku i da stupi na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
XXXVII. Na tekst Konanog prijedloga Zakona Odbor za zakonodavstvo je imao ukupno est
amandmana nomotehnike prirode na pojedinane lanke Zakona. 16 Osim amandmana na
pojedinane lanke Zakona, Odbor za zakonodavstvo je iznio i odreene primjedbe i prijedloge
naelne prirode, kako bi ih predlagatelj razmotrio i svojim amandmanima otklonio manjkavosti
na koje se ukazuje. Ove primjedbe su se odnosile na sljedee:
- u cijelom tekstu Konanog prijedloga Zakona bilo je potrebno ujednaiti pozivanje na

odredbe Steajnog zakona s obzirom na to da je u lanku 4. tono navedeno o kojem se
Steajnom zakonu radi (lanci 8., 37. i 38.),
- potrebno je bilo propisati razloge za opoziv izvanrednog povjerenika u lanku 15., te
- u lanku 20. bilo je potrebno obuhvatiti i eventualne savjetnike koje izvanredni povjerenik
moe odabrati prema lanku 12. stavku 11. Zakona, jer je nejasno tko snosi njihove iznose
nagrada i naknade trokova.
XXXVIII. Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Draena Bonjakovia,
16 Izvjee Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u odnosu na prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona,
12
predsjednika Odbora za zakonodavstvo.17
3.3 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za gospodarstvo
XXXIX. Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora na 13. sjednici, odranoj 5. travnja 2017., razmotrio
je prijedlog Zakona.
XL. U raspravi pred Odborom za gospodarstvo iznesena su sljedea stajalita:
- da je reakcija Vlade Republike Hrvatske zakanjela, te da se postavljanjem povjerenika,

kako je to propisano ovim Zakonom, Vlada mijea u poslovanje Agrokora, koji je privatna
kompanija i preuzima odgovornost za eventualnu tetu,
- da nemogunost pokretanja postupaka unutar roka od 15 mjeseci protiv drutva

obuhvaenih postupkom izvanredne uprave nije dobro rjeenje, kao to nije dobro rjeenje
niti favoriziranje banaka, to prema stavovima Odbora Zakon omoguava,
- da mala i srednja drutva nisu, u svojstvu vjerovnika, dovoljno zatiena odredbama

Zakona,
- da su vjerovnici krenuli u naplatu svojih potraivanja preuzimanjem dionica i da su

aktiviranjem mjenica pod pritisak stavljena drutva koja jame za dug,
- da je potrebno donijeti pravilnik kojim bi se to bre i lake mogli rjeavati oni problemi koji
nisu propisani odredbama Zakona.
XLI. U svojim odgovorima na postavljena pitanja predstavnici Vlade Republike Hrvatske su iznijeli
nekoliko pojanjenja koja su iznimno vana za ovaj postupak. Tako su predstavnici Vlade
Republike Hrvatske pojasnili:
- da je tek nakon sniavanja rejtinga Agrokora Vlada Republike Hrvatske dobila poetna
saznanja o stanju o tom koncernu te da je uoavanjem rizika poslovanja istog odmah
zapoela sa donoenjem mjera (to potvruje da je Zakon donesen upravo i iskljuivo radi
primjene na drutvo Agrokor d.d. te njegova povezana i ovisna drutva),
- da se, kada se govori o povjereniku, zapravo radi o predsteajnoj proceduri to znai da

tim momentom prestaje redovito poslovanje,
- da je srce Zakona isplata vjerovnika koji imaju dospjele trabine u prvom koraku, te
- da postoje dvije vrste mjenica, i to mjenice vezane za isporuku roba i usluga i one koje to
nisu, uz napomenu da Vlada Republike Hrvatske nema podataka o iznosima iz mjenica, ali
da bi podatke o tome trebala imati Hrvatska narodna banka.
XLII. Predstavnici Vlade Republike Hrvatske pozvali su na "dogovor

svih strana u sluaju
17 Izvjee Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora u odnosu na prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom
Zakona, objavljeno na slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
13
Agrokora, kako bi se nalo najbolje rjeenje i umanjila teta".18
XLIII. Nakon provedene rasprave Odbor za gospodarstvo je sa sedam glasova "za" i tri glasa "protiv"
odluio Hrvatskome saboru predloiti donoenje Zakona, a za izvjestitelja na sjednici
Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Darinka Kosora, predsjednika Odbora za
gospodarstvo.
XLIV. U postupku pred Hrvatskim saborom, 5. travnja 2017. prihvaena je primjena hitnog postupka
(78 glasova "za", 17 "protiv", jedan "suzdran"). Unato znaajnim prigovorima radnih tijela
Hrvatskog sabora, rasprava o prijedlogu Zakona je zakljuena 6. travnja 2017., a Zakon je
donesen na 3. sjednici 6. travnja 2017. (83 glasa "za", 46 "protiv", dva "suzdrana").
4. ARGUMENTACIJA POVREDE ISTAKNUTIH USTAVNIH I KONVENCIJSKIH PRAVA
XLV. Kao to je gore navedeno, Zakon je donesen u hitnom postupku, 6. travnja 2017., istog dana je
objavljen u Narodnim novinama, a dan kasnije je stupio na snagu.
XLVI. Postupak izvanredne uprave nad drutvom Agrokor d.d. te njegovim ovisnim i povezanim
drutvima otvoren je 10. travnja 2017., rjeenjem Trgovakog suda u Zagrebu broj St-1138/17-
3.19
XLVII. Zakon predstavlja zahvat u Ustavom zajamena prava i slobode koji je potpuno neprihvatljiv u
demokratskom drutvu. Donoenjem Zakona izvrnoj vlasti je omoguen izravan zahvat u samu
osnovu slobodnog trita, to izvrnoj vlasti ne moe biti doputeno, i intervencija u postojee
privatno-pravne odnose, bez ikakvog stvarnog opravdanja. Razina pravne nesigurnosti i
arbitrarnosti postupanja koje se dozvoljava mjerom izvanredne uprave je toliko visoka da u
potpunosti onemoguuje efektivnu vladavinu prava u demokratskom drutvu.
XLVIII. U obrazlaganju razloga za donoenje ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske je navela i da
"[z]akonska rjeenja iz navedenih propisa pokazuju se nedovoljno uinkovitim za upravljanje
rizicima koji po stabilnost hrvatskog gospodarstva mogu nastati u sluaju dubokih financijskih
potekoa u trgovakim drutvima koja, ukljuujui povezana i ovisna drutva, imaju sistemski
znaaj za Republiku Hrvatsku."20
XLIX. Vlada, meutim, nije predstavila apsolutno nikakvu analizu kojom bi se potkrijepile ove
18Izvjee Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora u odnosu na prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom
Zakona, objavljeno na slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
19Rjeenje o otvaranju postupka izvanredne uprave je naknadno dopunjeno 21. travnja 2017. (rjeenjem br. St-
1138/17-52), 5. srpnja 2017. (rjeenjem br. St-1138/17-502) te 13. srpnja 2017. (rjeenjem br. St-1138/17-607).
20Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 1., toka II. a),
14
ozbiljne tvrdnje. Ukoliko Vlada smatra da zakonska rjeenja u postojeim zakonima koji ureuju
pitanja insolvencijskog i trgovakog prava nisu dostatna ili uinkovita, Vlada bi onda trebala
izmijeniti postojee zakone i omoguiti svim sudionicima na tritu pristup jednako uinkovitim
zakonskim rjeenjima. Poduzetnici na tritu izvan kategorije "sistemski znaajnih drutava" su
donoenjem Zakona svrstani u "manje bitne trgovake subjekte". Takvo pravno razmiljanje
predlagateljima je strano i neprihvatljivo.
L. U razlozima koje slubeno navodi u prethodno citiranom obrazloenju razloga za donoenje

ovog Zakona, Vlada navodi da prema podatcima u Republici Hrvatskoj postoji deset trgovakih
drutava koja udovoljavaju navedenim kriterijima iz ovog Zakona (iako ih je zapravo manje,
kako e predlagatelji to obrazloiti u nastavku). Meutim, samo je ime Agrokor u raspravi pred
Hrvatskim saborom bilo spominjano i samo je nad njim otvoren postupak izvanredne uprave.
LI. U svojim navodima Vlada Republike Hrvatske spominje i da se potuje naelo trodiobe vlasti,
to prilikom donoenja ovog Zakona predlagatelji teko mogu uope i zamisliti. Realno, Vlada je
predloila i donijela, svojim utjecajem u Hrvatskom saboru, ovaj Zakon.
LII. Predlagatelji ne osporavaju da je Hrvatski sabor ovlaten, na temelju lanka 2. stavka 4. alineje
1. Ustava, samostalno odluivati o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u
Republici Hrvatskoj, ukljuujui i one koji se tiu trgovakih drutava i insolvencijskog prava.
Meutim, pri ureivanju tih odnosa zakonodavac je duan uvaavati zahtjeve koje pred njega
postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz naela vladavine prava i one kojima se tite
odreena ustavna dobra i vrednote.
LIII. Obrazlaui potrebu donoenja osporenog zakonskog rjeenja Vlada Republike Hrvatske je u
svojem prijedlogu Zakona dala vie promotivne nego ozbiljne razloge za donoenje tako vanog
zakona. U vremenu demokratskog drutva i vladavine prava niti je bilo potrebe za takvom
intervencijom u privatno vlasnitvo, a niti je bilo potrebe za hitnim donoenjem Zakona, ako se
on zaista odnosi na mogue pojave u drutvu.
LIV. Ovaj Zakon predstavlja vaan koncepcijski iskorak u podruju steajnog prava i negira sve
norme koje se u zakonima koje reguliraju steajno pravo, pravo drutava i ugovorne odnose i
hrvatskoj pravnoj tradiciji, godinama primjenjuju.
LV. Profesorica Jasnica Garai u svoj analizi Zakona je istaknula:
"Gotovo svaki lanak u Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovakim drutvima od

sistemskog znaenja za Republiku Hrvatsku otvara brojna pitanja i dileme."21
LVI. Predlagatelji e u nastavku ovog prijedloga iznijeti pojedinano sve povrede Ustava koje su
poinjene donoenjem Zakona.
21Jasnica Garai, Izvanredna uprava drave nad povezanim drutvima, Zbornik 55. Susreta pravnika, Opatija
2017., str. 8.
15
4.1. Vladavina prava
LVII. Vladavina prava, sukladno lanku 3. Ustava, jedna je od najviih vrednota ustavnog poretka
Republike Hrvatske i ona zahtijeva jasnou, odreenost i preciznost zakonskih normi.
LVIII. Zakon, meutim, ne udovoljava niti jednom od ta tri standarda.
LIX. Pri ocjenjivanju ustavnosti osporenog Zakona Ustavni sud treba krenuti od lanka 3. Ustava
i proklamiranog opeg naela vladavine prava. Ustavni sud je u nizu odluka donesenih u
postupku apstraktne nadlenosti Ustavnog suda zauzeo shvaanje da se suglasnost pravne
norme s vladavinom prava ne vrednuje samo prema posljedicama za koje bi se - tumaenjem
same pravne norme - moglo zakljuiti da e de facto nastati ili da nee nastati. U prvom redu,
presudno je pitanje kakva mora biti pravna norma u demokratskom drutvu utemeljenom na
vladavini prava da bi zadovoljila zahtjeve dostatne preciznosti i odreenosti, predvidljivosti i
dostupnosti, ime bi dovela do ostvarenja naela pravne
sigurnosti i pravne izvjesnosti i osigurala potovanje zatienih ustavnih vrijednosti i dobara. 22
LX. Ustavni sud Republike Hrvatske se u svojoj odluci br. U-I/722/2009 od 6. travnja 2011. izjasnio
da zahtjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz lanka 3. Ustava trae da pravna norma bude
dostupna adresatima i za njih predvidiva, odnosno takva da oni mogu stvarno i konkretno znati
svoja prava i obveze kako bi se prema njima mogli i ponaati. U toj je odluci Ustavni sud
Republike Hrvatske, meu ostalim, naveo:
"5.1. Ustavni sud smatra nespornim da adresati pravne norme ne mogu stvarno i
konkretno znati svoja prava i dunosti te predvidjeti posljedice svojeg ponaanja ako pravna
norma nije dovoljno odreena i precizna. Zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme
predstavlja 'jedan od temeljnih elemenata naela vladavine prava' (presuda Europskog suda u
predmetu Beian protiv Rumunjske, 6. prosinca 2007., zahtjev br. 30658/05, 39: '... constitue
l'un des lments fondamentaux de l'Etat de droit') i kljuan je za postanak i odranje
legitimiteta pravnog poretka. On osigurava da demokratski legitimirani zakonodavac samostalno
zakonom razrauje temeljna prava i slobode, da izvrna i upravna vlast raspolau jasnim
zakonskim i podzakonskim regulatornim mjerilima za svoje odluke te da sudbena vlast i sudovi
mogu provoditi kontrolu zakonitosti pravnog poretka (presuda njemakog Saveznog ustavnog
suda 1 BvR 370/07 od 27. veljae 2008.,
209). Kad se taj zahtjev ne potuje, neodreeni i neprecizni zakoni ustavnopravno
nedoputeno delegiraju dijelove ovlasti zakonodavca na subjektivno rjeavanje od upravnih i
sudbenih vlasti.
Ustavni sud podsjea da zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme nije samo
semantiki zahtjev koji trai da se odnos izmeu njezina adresanta i adresata odvija uz to
manje komunikacijske neodreenosti. Ti su zahtjevi temeljna mjerila za normativnu regulaciju
svih sluajeva u kojima odgovor na pitanje iznalaenja i tumaenja mjerodavnog prava ne bi bio
jednoznaan.
22 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-1988/2011 od 19. lipnja 2012. (Narodne novine br. 80/12).
16
Ustavni sud napominje da se zahtjevi za odreenou i preciznou pravne norme
moraju smatrati sastavnim dijelom naela vladavine prava na podruju svih grana prava jer bi
njihovo zanemarivanje ugrozilo druge sastavnice naela pravne sigurnosti kao dijela naela
vladavine prava, osobito zahtjeve za jedinstvenom primjenom prava te potovanjem uinaka
pravomonih presuda i drugih odluka tijela dravne i javne vlasti.
[...]
5.2. Zahtjev za odreenou i preciznou pravne norme ima pozitivni i negativni

smisao. [...]
Pozitivni smisao zahtjeva za odreenou i preciznou pravne norme [...] nije ispunjen
ako graani, kao savjesne i razumne osobe, nagaaju o njezinu smislu i sadraju,
a njezini se primjenjivai esto razilaze u njezinu tumaenju i primjeni u konkretnim
sluajevima. Prijeporna tumaenja neke pravne norme, koja rezultiraju neujednaenom
praksom upravnih i sudskih tijela, predstavljaju sigurnu naznaku pogreaka i nedostataka u
njezinoj odreenosti.
Negativni smisao zahtjeva za odreenou i preciznou pravne norme upuene tijelu

dravne vlasti znai da njezin izriaj mora vezati to tijelo tako da mu ne doputa postupanje
izvan svrhe odreene njezinim sadrajem. To je vano i za postupanje tijela dravne i javne
uprave i za postupanje tijela sudbene vlasti. Prva smiju postupati samo na temelju dovoljno
jasnih zakonskih mjerila koja ih pravno vezuju ili im pak doputaju odreeni stupanj slobodne
prosudbe (najee u obliku diskrecijske ocjene). U suprotnom bi ono ugrozilo slobodu graana
od samovolje i zlouporabe dravne vlasti, posebice u sluajevima mjera i radnji koje se
poduzimaju prema njima bez njihova prethodnog znanja. Druga moraju kontrolirati zakonitost
akata i postupanje primjenjivaa pravnih normi na temelju jasnih i preciznih pravnih mjerila. Pri
tome, nedostaci u preciznosti pravne norme mogu onemoguiti nadzor nad primjenom naela
razmjernosti, odlunog za ustavnopravno ogranienje prava ili slobode graana (lanak 16.
stavak 2. Ustava)."23
LXI. Pravna norma mora biti dostupna i predvidljiva adresatima, odnosno dovoljno precizna da mogu
stvarno i konkretno po potrebi uz odgovarajui savjet znati svoja prava i obveze, do stupnja
koji je razuman u danim okolnostima, kako bi se prema njima mogli ponaati. 24
LXII. U suprotnom (i) nedovoljno odreene, (ii) nedovoljno precizne i/ili (iii) nedovoljno predvidljive
pravne norme otvaraju prostor arbitrarnom odluivanju upravnih i sudbenih tijela.
LXIII. Potreba za pravnom sigurnou ne znai da oni kojima su povjerene javne ovlasti ne smiju imati
diskrecijske ovlasti ili odreenu slobodu postupanja. Naprotiv, postojanje diskrecijskih ovlasti
predstavlja uobiajeno ovlatenje tijelima koja normu primjenjuju, pod uvjetom da
23 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine br. 44/11)
24Kvalitativni zahtjevi koje moraju zadovoljiti pravne norme detaljno su obraeni Odlukom Ustavnog suda Republike
Hrvatske u predmetu br. U-I-2881/2014, U-I-3261/2014 i U-I-7202/2014 od 1. lipnja 2016.
17
postoje adekvatna pravna sredstva i primjereni pravni postupci za sprjeavanje zloupotrebe
navedenih ovlasti. Meutim, zakoni uvijek moraju postaviti okvir diskrecijskih ovlasti i urediti
nain njihove provedbe s dostatnom jasnoom koja pojedincu osigurava primjerenu zatitu
protiv arbitrarnosti.25
LXIV. Zakon, meutim, ne moe niti priblino zadovoljiti test odreenosti i preciznosti pravne norme
postavljen u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske. U svojoj ukupnosti, Zakonom nije
zadovoljavajue jasno, odreeno i precizno definirano (i) koje su pravne posljedice otvaranja
postupka izvanredne uprave, a niti (ii) na koji e tono nain postupak izvanredne uprave biti
proveden.
LXV. Naime, Zakon na nekoliko mjesta upuuje na odgovarajuu primjenu pravila kojima je ureen
steajni postupak. Tako je lankom 37. stavak 1. Zakona odreeno:
"Na pravne posljedice otvaranja postupka izvanredne uprave na odgovarajui se nain

primjenjuju pravila o pravnim posljedicama o otvaranju steajnog postupka propisana posebnim
zakonom koji ureuje steaj, osim ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno".
LXVI. Takoer, lankom 8. Zakona odreeno je:
"Ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno, u postupku izvanredne uprave na odgovarajui se
nain primjenjuju postupovna pravila iz posebnog zakona koji ureuje steaj".
LXVII. Zakon, kao to je vidljivo, ne upuuje na supsidijarnu primjenu odredaba predsteajnog

postupka, nego upravo steaja. Meutim, takvo je upuivanje na odredbe steajnog postupka
nekonzistentno s izjavama samih predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravama pred
radnim tijelima Hrvatskog sabora.
LXVIII. Ministar pravosua je, primjerice, tijekom rasprave pred Odborom za pravosue izjavio da
"smisao zakona nije steaj"26, dok su tijekom rasprave pred Odborom za gospodarstvo na
izravan upit lanova Odbora predstavnici Vlade kao predlagatelja Zakona naveli "da se, kada se
govori o povjereniku, zapravo radi o predsteajnoj [a ne steajnoj, op.a.] proceduri".27 Drugim
rijeima, predstavnici samog predlagatelja Zakona su u svojim obrazloenjima izriito tvrdili da
bi postupak izvanredne uprave trebao predstavljati inaicu predsteajnog postupka, dok sam
Zakon upuuje na primjenu odredaba o steajnom postupku.
LXIX. Meutim, druga okolnost koja se tie nedovoljno jasnog upuivanja na primjenu odredbi
koje ureuju steajni postupak je jo vanija. Naime, sutinska razlika izmeu ovih dvaju
25 OdlukaUstavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-2881/2014, U-I-3261/2014 i U-I-7202/2014 od 1. lipnja 2016.
(Narodne novine br. 55/16)
27 IzvjeeOdbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora u odnosu na prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona,
18
postupaka, steajnog postupka i postupka izvanredne uprave, je toliko znaajna da je bilo
kakvo upuivanje na primjenu odredaba drugog zakona morala biti jasno definirana.
LXX. Ova razlika je vidljiva ve iz osnovnih ciljeva obaju postupaka. Osnovni cilj steajnog postupka
je skupno namirenje vjerovnika steajnog dunika unovenjem njegove imovine i podjelom
prikupljenih sredstava vjerovnicima, uz mogunost provedbe steajnog plana prema odredbama
Steajnog zakona.28 Osnovni cilj Zakona je, s druge strane, zatita odrivosti poslovanja
trgovakih drutava od sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku, kako su ona definirana
odredbama Zakona.29
LXXI. Imajui u vidu ovu znaajnu razliku izmeu ciljeva dvaju postupaka, koji se proteu od
unovenja imovine i namirenja vjerovnika u sluaju steaja do zatite nastavka poslovanja
dunika u sluaju izvanredne uprave, zakonodavac je morao posebno precizno urediti na koji
nain e se odredbe koje ureuju steajni postupak primijeniti na postupak izvanredne uprave.
Meutim, ope upuivanje na primjenu odredaba steajnog postupka u odredbama Zakona u
nedovoljno jasnoj mjeri odreuje doseg primjene normi na koje se upuuje, to ostavlja
mogunost velike arbitrarnosti u primjeni Zakona i kontrole zakonitosti provedenog postupka.
LXXII. Primjerice, lankom 12. Zakona odreeno je da se na izvanrednog povjerenika podredno

primjenjuju odredbe o steajnom upravitelju. Pritom, meutim, nije jasno definirano u kojoj mjeri
i na koji nain.
LXXIII. Steajni upravitelji duni su imati osiguranje od profesionalne odgovornosti za potencijalnu tetu
koju mogu poiniti svojim radom. Policu za osiguranje profesionalne odgovornosti duan je
osigurati i financirati sam steajni upravitelj.30
LXXIV. Meutim, u sluaju postupka izvanredne uprave nije u potpunosti jasno primjenjuje li se
temeljem gore navedenog lanka 12. Zakona jednaka obveza osiguranja od profesionalne
odgovornosti i na izvanrednog povjerenika.
LXXV. Upravo zbog neodreenosti pravne norme, u sluaju postupka izvanredne uprave nad drutvom
Agrokor d.d. Trgovaki sud u Zagrebu je imenovao izvanrednog povjerenika koji nije imao
sklopljenu policu osiguranja profesionalne odgovornosti u trenutku imenovanja. Polica
osiguranja je sklopljena tek naknadno i premiju police osiguranja izvanrednog povjerenika plaa
samo drutvo Agrokor, a ne izvanredni povjerenik.31
28 lanak 2., stavak 2. i 3. Steajnog zakona.

29 lanak 1. stavak 1., lanak 2. i lanak 4. Zakona.
30 Sukladno lanku 3. toka 5. Pravilnika o utvrivanju lista steajnih upravitelja (Narodne novine br. 104/15), u vezi s
lankom 44. Zakona o odvjetnitvu (Narodne novine br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11), steajni upravitelj mora
imati sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti da bi uope mogao biti uvrten na listu steajnih
upravitelja, prije bilo kojeg imenovanja u pojedinani steajni postupak.
31 Mjeseno izvjee o gospodarskom i financijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokoru d.d., za
razdoblje od 11. listopada do 10. studenog 2017., odjeljak 6.1 - trokovi izvanredne uprave, stranica
19
LXXVI. Nadalje, u steajnom postupku steajni upravitelj odgovara za tetu poinjenu vjerovnicima
zbog umanjenja imovine koja ulazi u steajnu masu.32 Imajui u vidu da je osnovni cilj
steajnog postupka unovenje imovine i namirenje vjerovnika, steajni upravitelj ima obvezu
poduzimati radnje prvenstveno u interesu vjerovnika, pa stoga steajni upravitelj odgovara
vjerovnicima za tetu poinjenu umanjenjem imovine koja ulazi u steajnu masu.
LXXVII. S druge strane, budui da je osnovni cilj postupka izvanredne uprave nastavak poslovanja
dunika, a ne namirenje vjerovnika, na temelju gore navedenog lanka 12. Zakona nije mogue
jasno i precizno utvrditi odgovara li takoer i izvanredni povjerenik vjerovnicima dunika za tetu
nastalu umanjenjem imovine dunika na jednak nain kao to odgovara i steajni upravitelj
vjerovnicima dunika u steaju.33 Budui da izvanredni povjerenik nema obvezu prvenstveno
postupati s ciljem namirenja ili zatite vjerovnika, nego ima dunost postupati s ciljem zatite
poslovanja samog drutva, moglo bi se tvrditi da izvanredni povjerenik ne moe biti odgovoran
vjerovnicima za tetu ako umanji vrijednost imovine drutva.
LXXVIII. Stoga, budui da je upuivanje na odredbe steajnog postupka u lanku 12. Zakona nedovoljno
odreeno i neprecizno, nije mogue na dovoljno odreen nain utvrditi granice odgovornosti
izvanrednog povjerenika, to ve samo za sebe ostavlja vrlo velik prostor za arbitrarno
postupanje izvanrednog povjerenika.
LXXIX. S druge strane, ak i kada bi izvanredni povjerenik i odgovarao vjerovnicima za tetu nastalu
umanjenjem imovine dunika, naknadu takve tete bi vjerovnici mogli ostvarivati iz police
osiguranja koju je platilo samo drutvo ija bi imovina bila umanjena postupanjem izvanrednog
povjerenika.34
LXXX. Drugim rijeima, zbog nedovoljne odreenosti odredbi koje ureuju status izvanrednog
povjerenika doputeno je takvo arbitrarno postupanje izvanrednog povjerenika povodom kojeg:
(i) vjerovnici ne mogu s adekvatnim stupnjem izvjesnosti utvrditi odgovara li im izvanredni
povjerenik za tetu nastalu umanjenjem imovine dunika, i (ii) u sluaju da ta odgovornost i
postoji, vjerovnicima bi preostalo ostvariti naknadu takve tete iz police osiguranja koju je platio
sam dunik ija imovina je upravo umanjena radnjama izvanrednog povjerenika.
LXXXI. Takoer, o potrebnim pretpostavkama za imenovanje izvanrednog povjerenika Zakon samo

lakonski odreuje da izvanredni povjerenik moe biti svaka osoba koja ispunjava uvjete za
lana uprave sukladno Zakonu o trgovakim drutvima. Pri tome nije u potpunosti jasno mora li
temeljem upuivanja iz lanka 12. Zakona izvanredni povjerenik ispunjavati i druge posebne
kvalifikacije inae primjenjive na steajne upravitelje.
29., objavljeno pod poslovnim brojem St-1138/2017-1398 na slubenoj stranici e-oglasne ploe Ministarstva
pravosua https://e-oglasna.pravosudje.hr/, pregledano 28. studenog 2017.
32 lanak 172. Steajnog zakona.
33
lankom 11. stavak 2. Zakona upuuje se na primjenu odredbi o opoj odgovornosti steajnog upravitelja za tetu iz
lanaka 92. i 93. Steajnog zakona, ali ne postoji upuivanje i na lanak 172. Steajnog zakona.
34 Vidi supra LXXV.
20
LXXXII. Profesorica Garai smatra da bi strune odnosno profesionalne kvalifikacije izvanrednog
povjerenika, kao i pretpostavke u pogledu njegove nepristranosti morale biti barem jednake, ako
ne i jae od onih koje vrijede za steajnog upravitelja. 35 Trgovaki sud u Zagrebu je, meutim,
potvrivanjem imenovanja g. Ante Ramljaka potvrdio da se uvjeti koji se tiu kvalifikacija
steajnih upravitelja ne primjenjuju na izvanrednog povjerenika.
LXXXIII. Nadalje, lankom 14. Zakona odreeno je da je sud iskljuivo nadlean nadzirati rad
izvanrednog povjerenika. U samom Zakonu nigdje nije jasno odreeno na koji nain bi sud
trebao provoditi nadzor nad radom izvanrednog povjerenika i koje bi tono ovlasti sud imao pri
provoenju nadzora.
LXXXIV. Meutim, niti openito upuivanje na pravila steajnog postupka ne nadomjeta nepreciznost i
nedoreenost nadzornih ovlasti suda nad izvanrednim povjerenikom.
LXXXV. Primjerice, u steajnom postupku sud ima ovlasti izdavati obvezne upute steajnom
upravitelju.36 Meutim, iz samih lanaka 12. i 37. Zakona, kojima se upuuje na primjenu
pravila koja ureuju steajni postupak, nije dovoljno jasno ima li sud jednaku ovlast izdavati
obvezne upute i izvanrednom povjereniku.
LXXXVI. Upravo zbog tog nedostatka precizno definiranih ovlasti suda u postupku izvanredne uprave i
nemogunosti suda da jasno utvrdi granice svojih ovlasti dolo je do situacije u kojoj je
izvanredni povjerenik u ime drutva Agrokor bez ikakvog ogranienja sklopio ugovor o kreditu s
prednou namirenja. Prema odredbama tog ugovora kreditori imaju pravo raskida ugovora i
povrata cjelokupnog kredita, izmeu ostalog, ako trenutni izvanredni povjerenik bude
opozvan.37
LXXXVII. Nadalje, lankom 18. Zakona odreeno je da e se vjerovnici drutva pod izvanrednom
upravom razvrstati u posebne skupine s obzirom na svoj razliiti poloaj. Ova odredba ne
predvia ni jasan okvir, a niti smjernice na koji nain bi razvrstavanje vjerovnika trebalo biti
izvreno. Istovremeno, odredbe Zakona kojima se upuuje na primjenu pravila steajnog
postupka nedovoljno jasno ureuju primjenjuju li se pravila steajnog postupka o razvrstavanju
vjerovnika i na postupak izvanredne uprave.
LXXXVIII. Takoer, lanak 41. Zakona propisuje bez iznimke generalnu zabranu pokretanja i voenja
pravnih postupaka tijekom izvanredne uprave. Meutim, iako naslov iznad lanka 41. i stavak 6.
tog lanka sugeriraju da za vrijeme izvanredne uprave postoji nemogunost voenja i upravnih
postupaka, sam stavak 1. kojim je propisana generalna zabrana ne ukljuuje izriitu zabranu u
pogledu upravnih postupaka.
LXXXIX. Ponovno, zbog ovako nedovoljno definiranog dosega odredbe lanka 41. Zakona u pogledu
35Jasnica Garai, Izvanredna uprava drave nad povezanim drutvima, Zbornik 55. Susreta pravnika, Opatija
2017., str. 12.
36 lanak 76. stavak 3. Steajnog zakona.
37 Odredba lanka 21.17 u vezi s odredbom lanka 21. Ugovora o najstarijem (eng. super-priority) kreditu od 1,06
milijardi od 8. lipnja 2017., objavljeno na stranici http://www.telegram.hr/price/ekskluzivno-fizulic-prvi-donosi-cijeli-
sporni-ugovor-s-agrokorom-i-preludij-kako-ga-citati/, pregledano 28. studenog 2017.
21
voenja upravnih postupaka, Trgovaki sud u Zagrebu je potpuno suprotno europskom pravu
izdao miljenje Agenciji za zatitu trinog natjecanja da Agencija ne moe voditi niti postupak
za provjeru provedbe mjera i uvjeta drutva Agrokor u skladu s ranijom odlukom Agencije o
uvjetno doputenoj koncentraciji vezanoj uz stjecanje drutva Mercator. 38
XC. Osim gore navedenih, u Zakonu postoji jo mnogo drugih situacija u kojima zbog primjene opih
odredaba o upuivanju na pravila steajnog postupka ostaje nedovoljno jasno definirano kako i
na koji nain e se primijeniti pravila steajnog postupka. Pravila kojima se ureuje steajni
postupak u velikoj mjeri ili nisu pogodna za direktnu primjenu zbog specifinosti izvanredne
uprave ili, zbog prirode objedinjenog postupka izvanredne uprave nad veim brojem drutava,
pravila koja ureuju steaj nije mogue primijeniti na adekvatan nain.
XCI. Zbog takvih nedovoljno odreenih, preciznih i nedovoljno predvidljivih pravni normi Zakona
otvara se prostor arbitrarnom odluivanju prvenstveno izvanrednog povjerenika, a potom i
nadlenog suda. Stoga Zakon ne ispunjava zahtjeve pravne sigurnosti objektivnog pravnog
poretka, to je protivno vladavini prava kao najvioj ustavnoj vrednoti pravnog poretka.
4.2. Pravo jednakosti
XCII. Osim to sam Zakon ne ispunjava zahtjeve pravne sigurnosti demokratskog pravnog poretka,
mjerom izvanredne uprave koja je provedena temeljem Zakona, drutvo dunik i njegovi
dioniari stavljaju se u bitno nepovoljniji poloaj u odnosu na sva druga drutva na tritu u
istom financijskom poloaju.
XCIII. Predlagatelji imaju u vidu stajalita Ustavnog suda Republike Hrvatske prema kojima je test
zatite temeljnih prava i naela u odnosu na zahvate zakonodavca u podruju gospodarskih i
socijalnih pitanja postavljen nie nego u nekim drugim podrujima. Meutim, Zakon je potrebno
u cjelini sagledati s aspekta ustavne zabrane diskriminacije kao temeljnog postulata ustavnog
poretka. U tom smislu Ustavni sud Republike Hrvatske treba poi od lanka 14. Ustava kojim je
odreeno da su svi pred zakonom jednaki.
XCIV. lanak 14. Ustava ne zabranjuje zakonodavcu da prava i obveze pojedinih istovrsnih ili slinih
skupina ureuje razliito ako se time ispravljaju postojee nejednakosti meu tim skupinama ili
za to postoje drugi opravdani, na Ustavu utemeljeni razlozi.
XCV. Razliito ureenje prava i obveza, meutim, smatrat e se diskriminirajuim ako propisano
razlikovanje nema objektivnog i razumnog opravdanja, odnosno ako se time ne ostvaruje
legitimni cilj ili ako ne postoji razmjernost izmeu propisane zakonske mjere i cilja koji se nastoji
postii.
XCVI. Zakonodavac je slobodan procijeniti opravdava li razliitost i u kojoj mjeri, u inae slinim
situacijama, razliito ureenje prava i obveza. Pri tome, opseg ovlasti zakonodavca ovisi o
38Obavijest Agencije za zatitu trinog natjecanja o zabrani pokretanja i voenja postupaka od 11. listopada 2017.,
objavljeno na slubenim Internet stranicama Agencije http://www.aztn.hr/zabrana-vodenja-upravnih-postupaka-iz-
zpiu-a-odnosi-se-i-na-postupke-pred-agencijom/, pregledano 28. listopada 2017.
22
predmetu zakonskog ureenja i s njim povezanim injenicama i okolnostima.
XCVII. U pravilu bi morali postojati vrlo jaki ustavnopravno prihvatljivi razlozi da bi razliitost zakonskog
ureenja koje se temelji iskljuivo na razlici u osobinama navedenim u lanku 14. stavku 1.
Ustava bila prihvatljiva s gledita suglasnosti zakona s Ustavom.
XCVIII. U sluaju Zakona razliitost zakonskog ureenja se temelji upravo na posebnim osobinama
drutava na koje se Zakon primjenjuje. Meutim, propisana razliitost izvanredne uprave
propisane Zakonom nema objektivnog i razumnog opravdanja.
XCIX. Prvenstveno, sada je doista ve notorna injenica da je Zakon donesen s namjerom primjene
iskljuivo na Agrokor.
C. Predlagatelj Zakona je izriito odredio da je cilj donoenja Zakona iskljuivo zatita odrivosti
poslovanja formalno unaprijed neodreenih trgovakih drutava od sistemskog znaaja za
Republiku Hrvatsku. Iako je sam predlagatelj Zakona u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja
se trebaju urediti Zakonom naveo da se drutvom od sistemskog znaaja smatra drutvo s
visokim stupnjem "poslovne povezanosti s drugim poslovnim subjektima u
gospodarstvu, razgranatou poslovanja na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske i/ili
dominantnom gospodarskom pozicijom na dijelu teritorija Republike Hrvatske"39, sama
zakonska definicija je bitno drugaija.
CI. U samom Zakonu svojstvo sistemski znaajnog drutva za Republiku Hrvatsku odreen je
samo: (i) brojem zaposlenih, i (ii) vrijednosti obveza drutva. Ova zakonska definicija ne dovodi
sistemski znaaj ni u kakvu vezu s prihodom dunika, vrijednosti njegove imovine, stupnjem
integriranosti dunika u cjelokupnu ekonomiju ili bilo kojim drugim pokazateljem koji bi inae
morao nai svoje mjesto u ekonomskoj analizi znaaja odreene kompanije za cjelokupnu
ekonomiju zemlje.
CII. Ovo jasno sugerira da su formalni kriteriji bili u Zakonu postavljeni tako da ih upravo ispuni
drutvo Agrokor, bez ikakve dubinske analize predlagatelja Zakona u emu se sastoji sistemski
rizik.
CIII. Ovdje je bitno napomenuti da, s druge strane, u javnom prostoru postoje razliite analize da
stvarni utjecaj Agrokora na ekonomiju Republike Hrvatske nije bio ni priblino toliko znaajan da
bi se ak i potencijalni steaj Agrokora mogao smatrati sistemskim rizikom. 40
CIV. Nadalje, tijekom saborske rasprave o Zakonu se nije raspravljalo u kontekstu donoenja
Zakona kao ope mjere koja bi se trebala primijeniti na odreene budue situacije.
Naprotiv, diskusija je bila usmjerena gotovo iskljuivo samo na Agrokor. ak su se i sami
39 Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 1., toka II. a),
40 Primjerice,ak je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vuji naveo je kako "procjenjuje da kriza u Agrokoru ima
vrlo blagi utjecaj na BDP" (izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/spreman-sam-svjedociti-o-agrokoru-a-ako-mi-ukinu-
supervizorsku-tajnu-bit-ce-vrlo-zanimljivo-333445, pregledano 28. studenog 2017.).
23
zastupnici u Saboru u odnosu na prijedlog Zakona pozivali na Lex Agrokor.41
CV. Unato podatku iz obrazloenja Zakona da postoji deset drutava u Republici Hrvatskoj koja
udovoljavaju inae potpuno proizvoljnim zakonskim kriterijima klasifikacije drutva od
sistemskog znaaja, prava realnost je znaajno drugaija. Potencijalna druga trgovaka drutva
koji zadovoljavaju kriterij broja zaposlenika iz definicije sistemskog znaaja za Republiku
Hrvatsku su:
a) INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d., HEP d.d. i HP-HRVATSKA POTA d.d. nad kojima
drava ionako ve sudjeluje kao lan drutva, te
b) PODRAVKA d.d., ADRIS GRUPA d.d. i ATLANTIC GRUPA d.d. koji jedini
predstavljaju privatne pravne osobe, ali se apsolutno nikada nisu spominjali u kontekstu
sistemskog rizika.42
CVI. Stoga je jasno da je Zakon donesen iskljuivo s namjerom primjene na drutvo Agrokor. Ve
sama injenica da je Zakon donesen s namjerom primjene na jedno drutvo dovodi u ozbiljnu
dvojbu zatitu zajamenog prava jednakosti iz lanka 14. Ustava.
CVII. Meutim, jo je vanija okolnost da je pravni reim, u koji je izvanrednom upravom stavljeno
drutvo Agrokor, znaajno diskriminatoran u odnosu na druge poduzetnike na tritu koji se
nalaze u istom financijskom poloaju.
CVIII. Naime, reim predvien Zakonom ne samo da je razliit od drugih mehanizama koji postoje
u hrvatskom pravnom sustavu, nego dioniarima i samom duniku uskrauje mehanizme
zatite koje bi oni imali prema pravilima koja se inae primjenjuju na sve druge poduzetnike na
tritu.
CIX. Otvaranjem postupka izvanredne uprave, dosadanja uprava i dioniari gube kontrolu nad
drutvom. Prava i ovlasti uprave, skuptine i nadzornog odbora prelaze na izvanrednog
povjerenika.43
CX. Dioniari gube svoja prava koja izviru iz njihovog vlasnitva nad dionicama drutva pravo na
sudjelovanje u glavnoj skuptini, pravo na obavijetenost, pravo glasa i pravo na isplatu
dividende. Dioniaru je oduzeta mogunost provoditi izravnu kontrolu ili utjecati na rad
izvanrednog povjerenika koji preuzima upravljanje drutvom.
41 ZastupniciHrvatskog sabora u vie navrata Zakon su nazivali izrazom Lex Agrokor, a tijekom itave saborske
rasprave raspravljalo se iskljuivo o situaciji u koncernu Agrokor (izvor: Fonogram rasprave o Konanom prijedlogu
zakona u IX. sazivu i 3. sjednici Hrvatskog sabora od 5. travnja 2017., objavljeno na slubenoj Internet stranici
Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenoga 2017.).
42 Analiza je pripremljena temeljem popisa grupacija s vie od 5000 zaposlenih u 2015. koje je sastavila Financijska
agencija na osnovi godinjih konsolidiranih izvjetaja o poslovanju za 2015. godinu, pri emu se u obzir ne uzimaju
drutva s ogranienom odgovornou te kreditne i financijske institucije, s obzirom na to da se sukladno odredbi
lanka 4. Zakona postupak izvanredne uprave ne moe primijeniti u odnosu na njih. Popis je objavljen na stranici
magazina Lider Media https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/lex-agrokor-mogao-bi-se-primijeniti-
na-inu-podravku-adris-zabu-atlantic/, pregledano 28. studenoga 2017.
43 lanak 12. stavak 1. Zakona.
24
CXI. Kao to je gore navedeno, otvaranjem postupka izvanredne uprave kontrolu nad drutvom
preuzima izvanredni povjerenik. Izvanrednog povjerenika imenuje sud na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske.44 Izvanredni povjerenik potpuno samostalno vodi poslovanje drutva, uz
ogranienje da mu je samo za raspolaganje nekretninama drutva, dionicama ili udjelima
u drugim drutvima potrebna suglasnost vjerovnikog vijea, ako vrijednost te imovine prelazi
3,5 milijuna kuna.45
CXII. Izvanredni povjerenik nema dunost traiti od suda prethodno odobrenje bilo koje radnje koje
poduzima u ime drutva. Sud jedino ima ovlast uskratiti potvrdu nagodbe donesene na samom
kraju postupka izvanredne uprave.46
CXIII. Sudu je deklarativno povjerena iskljuiva nadlenost nadzora nad radom izvanrednog
povjerenika.47 Meutim, sud kao jedino tijelo koje ima ovlast provoditi nadzor nad radom
izvanrednog povjerenika ne moe: (i) sprijeiti poduzimanje bilo kojih radnji izvanrednog
povjerenika tijekom postupka, (ii) niti samostalno na vlastitu inicijativu opozvati izvanrednog
povjerenika. Sud moe opozvati izvanrednog povjerenika samo na prijedlog Vlade Republike
Hrvatske.48 Ovo ovlatenje suda je u sluaju izvanredne uprave nad drutvom Agrokor jo vie
ogranieno injenicom da bi opoziv trenutnog izvanrednog povjerenika predstavljao razlog za
povrat cjelokupnog iznosa kredita koji je stavljen na raspolaganje Agrokoru. 49
CXIV. U postupcima koji se inae primjenjuju na sve druge poduzetnike na tritu u istoj financijskoj
poziciji dioniari drutva nad kojim se provodi postupak se nalaze u bitno drugaijem poloaju.
U postupku sklapanja predsteajne nagodbe dioniari sami zadravaju kontrolu nad
poslovanjem drutva i pokuavaju sklopiti nagodbu s vjerovnicima drutva.50 S

46 lanak. 43. stavak 16. Zakona.
47 lanak 14. Zakona.
49 Vidi supra LXXV.
50 Primjerice, u predsteajnom postupku:
- Uprava i dioniari zadravaju kontrolu nad operativnim upravljanjem drutvom, koja je ograniena na obavljanje
poslova potrebnih za redovno poslovanje (lanak 67. Steajnog zakona);
- Dioniari zadravaju svoja lanska prava u drutvu i prava koja izviru iz njega (pravo na sudjelovanje u glavnoj
skuptini, pravo na obavijetenost, pravo glasa i pravo na isplatu dividende);
- Povjerenik predsteajne nagodbe mora ispunjavati pretpostavke za imenovanje koje se primjenjuju na steajnog
upravitelja (lanak 73. stavak 1. Steajnog zakona);
- Povjerenik ispituje poslovanje dunika i nadzire njegov rad, povjerenik nema ovlasti samostalno poduzimati pravne
radnje operativnog upravljanja u ime drutva (lanak 24. Steajnog zakona);
- Sud imenuje povjerenika, nadzire njegov radi i razrjeava ga.
Drugim rijeima, u sluaju predsteajnog postupka dioniari zadravaju svoja lanska prava u drutvu i mogu utjecati na
nain provedbe predsteajnog postupka i na sadraj dogovora s vjerovnicima drutva kroz sadraj predsteajne
nagodbe.
25
druge strane, u steajnom postupku dioniari gube kontrolu nad drutvom, ali sud kroz znaajne
mehanizme kontrole osigurava zakonitost postupanja steajnog upravitelja koji preuzima
voenje poslova drutva.51
CXV. Meutim, dioniari drutva u postupku izvanredne gube kontrolu nad poslovanjem drutva koju
bi inae ostvarivali temeljem prava koja proizlaze iz njihovog vlasnitva nad dionicama, dok
istovremeno nije osigurana adekvatna sudska kontrola pravilnosti postupanja izvanrednog
povjerenika koja bi im inae morala biti zajamena i koju bi inae mogli ostvariti prema pravilima
steajnog postupka.
CXVI. Posljedino, mjerom izvanredne uprave drutvo dunik i njegovi dioniari su stavljeni u pravni
reim koji se ne primjenjuje niti na jednog drugog poduzetnika na tritu u istoj ili slinoj
financijskoj poziciji. U tom pravnom reimu samim dioniarima je Zakonom oduzeta mogunost
da sami provedu nagodbu s vjerovnicima i restrukturiranje poslovanja, to bi mogli uiniti u
predsteajnom postupku. Istovremeno, Zakon ne osigurava adekvatnu razinu kontrole
zakonitosti postupka od strane suda koji bi drugi poduzetnici na tritu mogli ostvarivati kroz
postojei zakonski okvir koji ureuje steajni postupak.
CXVII. Ovakvo razliito pravno ureenje, u kojem je smanjena razina kontrole pravilnosti postupanja u
odnosu na ureenje koje se primjenjuje na sve ostale poduzetnike na tritu, je diskriminirajue
jer takvo pravno ureenje nema objektivnog i razumnog opravdanja. Zbog toga je i mjera
izvanredne uprave odreena Zakonom protivna naelu jednakosti iz lanka 14. Ustava.
4.3. Pravo vlasnitva i prava steena ulaganjem kapitala
CXVIII. Mjerom izvanredne uprave je na nedoputen nain povrijeeno i ustavno jamstvo

nepovredivosti vlasnitva.
CXIX. Za ocjenu o povredi ustavnog jamstva nepovredivosti vlasnitva potrebno je dovesti u vezu
ope ustavno naelo kojim se jami pravo vlasnitva52 i prava steenih ulaganjem kapitala53
51 Primjerice, u steajnom postupku:
- Uprava i dioniari gube kontrolu nad drutvom, prava uprave, skuptine i nadzornog odbora prelaze na steajnog
upravitelja (lanak 159. stavak 1. Steajnog zakona);
- Prestaju lanska prava dioniara, dioniarima prestaje pravo na sudjelovanje u glavnoj skuptini, pravo na
obavijetenost, pravo glasa i pravo na isplatu dividende;
- Iako steajni upravitelj preuzima operativno upravljanje drutvom (lanak 88. Steajnog zakona), sud uz odbor
vjerovnika i skuptinu vri kljunu kontrolu nad radom steajnog upravitelja;
- Sud imenuje steajnog upravitelja, izdaje obvezne upute steajnom upravitelju (lanak 76. stavak 3. Steajnog
zakona), moe u svakom trenutku na vlastitu inicijativu razrijeiti steajnog upravitelja iz bilo kojeg vanog razloga
(lanak 92. stavak 2. Steajnog zakona).
U sluaju steaja dioniari drutva u steaju gube kontrolu nad drutvom, jednako kao i u postupku izvanredne uprave,
ali neovisni i nepristrani sud osigurava zakonitost provedenog procesa i jami dioniarima da e steaj biti proveden u
najboljem interesu vjerovnika drutva, pa posljedino tome i u interesu dioniara.
52 lanak 3. i lanak 48. stavak 1. Ustava.
53 lanak 49. stavak 4. Ustava.
26
s opim i posebnim ogranienjima kojih se zakonodavac mora pridravati pri zakonodavnim
zahvatima u ova prava.54
CXX. U odluci U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009., Ustavni sud Republike Hrvatske je iznio stajalite,
utemeljeno na stajalitima Europskog suda za ljudska prava, u kojem postavlja formulu
utvrivanja eventualne povrede prava vlasnitva kroz tzv. "tri pravila prava vlasnitva", kako
slijedi:
"8. lanak 48. stavak 1. Ustava, koji jami pravo vlasnitva, mora se sagledavati zajedno s
lankom 50. Ustava koji ureuje ustavnopravne mogunosti njegova oduzimanja odnosno
ograniavanja radi zatite pojedinih ustavnih vrijednosti odnosno zatienih ustavnih dobara.
Tako je zakonom mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz
naknadu trine vrijednosti (lanak 50. stavak 1. Ustava).
Osim toga, poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi
zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi (lanak
50. stavak 2. Ustava).
Sukladno navedenom, Ustav sadri tri zasebna pravila vezana uz ustavno ureenje vlasnitva:
- prvo pravilo, sadrano u lanku 48. stavku 1. Ustava, ope je naravi i propisuje jamstvo prava
vlasnitva;
- drugo pravilo, sadrano u lanku 50. stavku 1. Ustava, ureuje oduzimanje odnosno
ograniavanje vlasnitva koje se nee smatrati ustavnopravno nedoputenim ako je propisano
zakonom, ako je u interesu Republike Hrvatske i ako je za tako oduzeto odnosno ogranieno
vlasnitvo osigurana i isplaena naknada u trinoj vrijednosti oduzete odnosno ograniene
imovine;
- tree pravilo, sadrano u lanku 50. stavku 2. Ustava, priznaje zakonodavcu ovlast da
zakonom ograniava vlasnika prava (i poduzetnike slobode) radi zatite pojedinih ustavnih
vrednota ili zatienih ustavnih dobara koja ustavotvorac smatra toliko vanim da ih podvodi
pod dravne odnosno pod ope interese zajednice (zatita interesa i sigurnosti Republike
Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi), bez obveze isplate bilo kakve naknade.
Ta tri pravila, meutim, nisu samostojna i nepovezana. Drugo i tree pravilo, koji se tiu
odreenih stupnjeva mijeanja u pravo vlasnitva, uvijek se moraju tumaiti u svjetlu opeg
jamstva iz lanka 48. stavka 1. Ustava: prije razmatranja je li prvo pravilo potovano uvijek se
mora odrediti jesu li druga dva primjenjiva na konkretan sluaj koji je predmet ustavnosudskog
ispitivanja.
54 lanak 16. stavak 2. i lanak 50. Ustava.
27
Ustavni sud takoer napominje da svako mijeanje u pravo vlasnitva, zasnovano na
odredbama lanka 50. Ustava, mora osigurati pravinu ravnoteu izmeu zahtjeva za
potovanjem i zatitom ustavnog prava vlasnitva privatnih osoba i zahtjeva koje postavljaju
dravni odnosno javni ili opi interesi zajednice (koji mogu ukljuivati i zatitu suprotstavljenih
prava ili interesa treih privatnih osoba). Zahtjev za postizanjem te ravnotee izraen je u
strukturi lanaka 48. stavka 1. i 50. Ustava, promatra li ih se kao jednu cjelinu, pri emu
ustavotvorac izrijekom postavlja jo i dopunski zahtjev: svako ogranienje vlasnitva odnosno
vlasnikih prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom
sluaju (lanak 16. stavak 2. Ustava). Stoga u svakom pojedinom sluaju mora postojati
razuman odnos razmjernosti izmeu sredstava koja se koriste pri oduzimanju ili ograniavanju
vlasnitva i ciljeva koji se time nastoje postii. Saeto, mijeanje u vlasnitvo mora biti
razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
I u tom podruju, meutim, drava uiva izvjesnu slobodu prosudbe u primjeni mjera koje
poduzima u podruju vlasnitva te ugovornih i drugih odnosa povezanih s njim, kao to je ima i
u primjeni mjera u drugim podrujima vezanim uz socijalnu, financijsku ili gospodarsku politiku
zemlje. Istovjetno stajalite zastupa i Europski sud (v., primjerice, presudu u predmetu Stretch
protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 24. lipnja 2003., zahtjev br. 44277/98 37.; v.,
mutatis mutandis, i predmet AGOSI protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 24. listopada
1986., Series A, br. 108, 52.). Ustavni sud i taj zahtjev, dakle,
mora uzeti u obzir pri ispitivanju navodnih povreda prava vlasnitva u svakom pojedinom
sluaju koji razmatra."55
CXXI. Usprkos injenici da drava uiva izvjesnu slobodu u primjeni mjera koje poduzima u podruju
prava vlasnitva, intervencija u pravo vlasnitva mjerom izvanredne uprave sa ustavnopravnog
stajalita nije prihvatljiva.
CXXII. Zakon propisuje kako e se postupak izvanredne uprave, osim nad drutvom od sistemskog
znaaja, provesti takoer i nad povezanim i ovisnim drutvima drutva od sistemskog znaaja
za Republiku Hrvatsku.56 Povezanim i ovisnim drutvima u smislu Zakona smatraju se ona
drutva u kojima trgovako drutvo od sistemskog znaaja dri najmanje 25% udjela.57
CXXIII. Meutim, povezana i ovisna drutva ne moraju sama za sebe udovoljavati uvjetima
predsteajnog ili steajnog razloga da bi bila ukljuena u postupak izvanredne uprave.
Postupkom izvanredne uprave zahvaena su sva nominalno povezana i ovisna drutva
trgovakog drutva od sistemskog znaaja, pri emu u odnosu na ta drutva ne moraju postojati
razlozi insolventnosti ili prezaduenosti.58
55 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009. (Narodne novine br. 88/09).
28
CXXIV. Ve samom injenicom da se povezana i ovisna drutva bez ikakvog kriterija izravno ukljuuju u
postupak izvanredne uprave povrijeena su prava drugih imatelja udjela ili dioniara u
povezanim i ovisnim drutvima na mirno uivanje i nepovredivost prava steenih ulaganjem
kapitala. Naime, ti ulagai su u trenutku ulaganja kapitala u povezano ili ovisno drutvo imali
opravdana oekivanja da drutvo u koje su uloili svoj kapital moe zavriti samo u predsteaju
ili steaju ako poslovanje tog drutva ne ostvari zadovoljavajui poslovni rezultat. Ovaj rizik
poslovanja drutva je bio pod odreenim stupnjem kontrole tih lanova drutva.
CXXV. Meutim, izravnim ukljuivanjem svih povezanih i ovisnih drutava bez ikakvog kriterija u
postupak izvanredne uprave na prisilan se nain rizik poslovanja drutva od sistemskog znaaja
prebacuje na lanove ovisnih ili povezanih drutava.
CXXVI. Na taj nain se ograniavaju prava steena ulaganjem kapitala u povezana i ovisna drutva iako
su ulagai u ovisna i povezana drutva mogli potpuno uredno voditi poslovanje drutava kojih
su lanovi, iako nisu mogli utjecati na financijsko stanje drutva od sistemskog rizika (koje moe
biti samo jedan od lanova povezanog drutva) i iako nisu niim doprinijeli otvaranju postupka
izvanredne uprave. Ovakvo zadiranje u prava steena ulaganjem kapitala je nedopustivo.
CXXVII. Iako ve samo izravno ukljuivanje povezanih i ovisnih drutava bez ikakvog kriterija predstavlja
nedoputen zahvat u steena prava ulagaa, posljedice sklapanja nagodbe s vjerovnicima, to
je i cilj postupka izvanredne uprave, mogu biti puno dalekosenije.
CXXVIII. Naime, Zakonom je odreeno da e nakon provedenog postupka biti sklopljena jedinstvena
nagodba za drutvo od sistemskog znaaja i za sva povezana i ovisna drutva. 59 Pri tome u
Zakonu ne postoje nikakvi okviri koji ureuju na koji nain e biti ureena odgovornost za
ispunjenje trabina bilo kojeg od drutava u postupku prema bilo kojem od vjerovnika. 60 Stoga,
ne postoji nikakva zapreka jedinstvenom nagodbom predvidjeti da bilo koje od povezanih ili
ovisnih drutava samostalno ili zajedno s drugim drutvom odgovara za obveze drutva od
sistemskog znaaja.
CXXIX. Osnovno je naelo obveznog prava i prava drutava da trgovako drutvo odgovara za obveze
cjelokupnom svojom imovinom iskljuivo samo svojim vjerovnicima. 61 Okolnost da drutvo od
sistemskog znaaja dri dionice ili poslovne udjele u drugom drutvu ne dovodi do promjene u
primjeni ovog naela. Ovisno ili povezano drutvo i dalje odgovara svojom

60 lankom 29. stavak 1. Zakona samo je odreeno da se vjerovnicima u postupku smatraju "osobni vjerovnici koji u
vrijeme otvaranja postupka izvanredne uprave imaju imovinskopravnu trabinu prema duniku i/ili povezanim i
ovisnim drutvima". Zakon ne postavlja nikakvu distinkciju izmeu vjerovnika raziitih drutava nad kojima je otvoren
postupak izvanredne uprave.
61lanak 9. stavka 1. ZTD-a propisuje ope pravilo o odgovornosti za obveze trgovakih drutava da svako
"[t]rgovako drutvo odgovara za svoje obveze cjelokupnom svojom imovinom". Takoer, lankom 9. ZOO-a
propisano je: "[s]udionik u obveznom odnosu duan [je] ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje",
dok je odredbom lanka 65. ZOO-a propisano kako "[z]a ispunjenje obveze dunik odgovara cjelokupnom svojom
imovinom."
29
imovinom samo iskljuivo svojim vjerovnicima, a drutvo od sistemskog znaaja svojim.
CXXX. Meutim, budui da odredbe Zakona kojima se ureuje nagodba s vjerovnicima izravno
odreuju sklapanje jedinstvene nagodbe za sva drutva nad kojima se vodi postupak, ovo
osnovno naelo obveznog prava mogue je izmijeniti i povezana i ovisna drutva uiniti
odgovornim za dugove drutva od sistemskog znaaja.
CXXXI. Takav sluaj bi predstavljao izravan i krajnje nedoputen zahvat u prava lanova ili dioniara
povezanih i ovisnih drutava steenih ulaganjem kapitala u ta drutva.
CXXXII. Konano, i samim predlagateljima su povrijeena njihova ustavna jamstva zatite prava
vlasnitva i nepovredivosti prava steenih ulaganjem kapitala.
CXXXIII. Predlagatelji nemaju mogunosti nikakvog utjecaja na raspolaganje imovinom steenom

ulaganjem u drutvo Agrokor. Kao to je gore ve navedeno, otvaranjem postupka izvanredne
uprave I-predlagatelju su prestala sva prava koja mu pripadaju iz dionica drutva Agrokor koje
dri, dok mu istovremeno nije zajamena adekvatna sudska kontrola postupka koji se provodi
nad drutvima u kojima on izravno ili neizravno dri prava.
CXXXIV. Ovakav stupanj zadiranja u pravo vlasnitva i prava steenih ulaganjem kapitala predstavlja
znaajno ogranienje u potpunosti nerazmjerno naravi potrebe.
4.4. O naelu razmjernosti
CXXXV. Zahvat u prava zajamena Ustavom moe biti doputen samo ako je razmjeran naravi
potrebe.62 Ovakav zahvat mora zadovoljiti test proporcionalnosti ogranienja ustavnih naela,
prava i sloboda, koji se provodi etiri koraka:
I. legitiman cilj nuno je da cilj zahvata bude zatita prava i interesa drugih pravnih i
fizikih osoba, pravnog poretka, morala ili javnog zdravlja,63 odnosno u ogranienim
sluajevima i zatita interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i
zdravlja ljudi,64
II. prikladnost mjere nuno je da je mjera prikladna za postizanje utvrenog legitimnog

cilja,
III. nunost mjere ne smije postojati manje ograniavajua alternativa za postignue cilja, i
IV. ispravan balans mora postojati razuman odnos izmeu cilja i ogranienja ustavnih
prava.
CXXXVI. Iako Zakon formalno propisuje kako je razina zatite koja se njime postie (i) nuna, (ii)
62
lanak 16. stavak 2. Ustava, u vezi s lankom 50. stavak 2. Ustava.
63
64
lanak 50. stavak 2. Ustava.
30
prikladna i (iii) razmjerna interesu Republike Hrvatske da provede preventivno restrukturiranje
trgovakih drutava65, nigdje, ni u saborskoj raspravi o prijedlogu Zakona, niti u samom
prijedlogu Zakona, se ne spominje da je provedena bilo kakva analiza o nunosti, prikladnosti i
razmjernosti zahvata koji se predvia Zakonom.
CXXXVII. U hrvatskom pravnom okruenju su javno iznesene ozbiljne sumnje u razmjernost zahvata u
Ustavom zajamena prava provedbom mjere izvanredne uprave. Profesorica Jasnica Garai je
istaknula da je "dravi je u ovom postupku dana mogunost da se mijea u privatnopravne
odnose dunika i vjerovnika i da u njemu ostvaruje presudan utjecaj"66, dok je sudac
Trgovakog suda u Zagrebu Mislav Kolakui upozorio da je postupkom izvanredne uprave
drugim privatnim kompanijama omogueno ne samo upravljanje Agrokorom, nego da su
"[s]trane privatne kompanije preuzele ulogu izvrne i sudske vlasti" te da to "pokazuje da je
Hrvatska pravna drava prestala postojati".67
CXXXVIII. Predlagatelji e u nastavku demonstrirati zbog ega mjera izvanredne uprave niti priblino ne
ispunjava test proporcionalnosti tako drastinog zahvata u osnovna prava i slobode zajamene
Ustavom.
4.4.1. Legitiman cilj
CXXXIX. Intervencija u temeljna prava i slobode moe biti doputena iskljuivo ako za to postoji legitiman
cilj koji je uzrokovan bitnom drutvenom potrebom.68 Istovremeno, cilj koji se eli ostvariti
zakonodavnom intervencijom ne smije biti diskriminatoran. Diskriminatoran cilj ne moe biti
legitiman.
CXL. U prijedlogu Zakona Vlada je izriito navela da je cilj Zakona "zatita odrivosti poslovanja
trgovakih drutava od sistemskog znaaja za Republiku Hrvatsku koja svojim poslovanjem
samostalno, ili zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim drutvima utjeu na ukupnu
gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj."69
CXLI. S objektivnog gledita, ovaj formalno proklamirani cilj je sam po sebi diskriminatoran,. CXLII.
Naime, trina sloboda je jedna od osnovnih sloboda zajamenih Ustavom 70 i ona ne moe
65
lanak 1. stavak 2. Zakona.
66
Jasnica Garai, Izvanredna uprava drave nad povezanim drutvima, Zbornik 55. Susreta pravnika, Opatija
2017., str. 9.
67
Intervju sa sucem Mislavom Kolakuiem na portalu index.hr http://www.index.hr/vijesti/clanak/sudac-o-lex-agrokoru-
hrvatska-pravna-drzava-prestala-je-postojati/1004479.aspx, pregledano 28. studenog 2017.
68
Europski sud za ljudska prava je u test uveo zahtjev za bitnom, odnosno, neodlonom drutvenom potrebom
(pressing social need) svojom odlukom u predmetu Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 6538/74, od
26. travnja 1979, toka 59. "Sud napominje da, dok pridjev "potreban" unutar znaenja lanka 10. stavka 2. (l. 10-2),
nije sinonim za "neophodan", nema niti fleksibilnost izraza poput "prihvatljiv", "uobiajen", "koristan", "opravdan" ili
"poeljan", te da on implicira postojanje "neodlone drutvene potrebe" (stranica 22. stavak 48)."
69
Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona, broj prijedloga zakona P.Z. 116, stranica 3., toka II b).,
objavljeno na slubenoj stranici Hrvatskog sabora http://www.sabor.hr/, pregledano 28. studenog 2017..
70
lanak 49. stavak 1. Ustava.
31
biti ograniena zakonskom intervencijom ak ni radi zatite interesa Republike Hrvatske.71
Drugim rijeima, Republika Hrvatska je ureena kao trina ekonomija i trina sloboda ne
moe biti ograniena interesom Republike Hrvatske.72
CXLIII. Zakon, meutim, intervenira u trinu slobodu s formalnim ciljem da prui zatitu odrivosti
poslovanja samo odreenoj manjoj skupini poduzetnika na tritu. Cilj Zakona je postavljen tako
da odreenoj skupini poduzetnika na tritu osigura tretman koji nema niti jedan drugi
poduzetnik izvan onog uskog kruga poduzetnika na koje se Zakon primjenjuje.73
CXLIV. Na taj nain Zakonom se odreena skupina poduzetnika na tritu stavlja u poseban pravni
poloaj koji nije omoguen niti jednom drugom poduzetniku na tritu. Samim time takav je cilj
diskriminatoran.
CXLV. Istovremeno, takav diskriminatoran cilj se ne moe opravdati dunou osigurati "gospodarsku
stabilnost i odrivost javnih financija kao i poticati gospodarski napredak i socijalno blagostanje
graana te gospodarski razvitak svih krajeva".74 Takav zahvat nuno u sebi sadri ogranienje
trine slobode zajamene Ustavom koja ionako ne moe biti ograniena radi zatite interesa
Republike Hrvatske.
CXLVI. Stoga ovakav diskriminatoran cilj kojim se nedoputeno ograniava Ustavom zajamena
sloboda trita ne predstavlja legitiman cilj zakonske intervencije.
CXLVII. Osim to se Zakonom pokuava ostvariti nelegitiman cilj, on ak nije niti bio uzrokovan bitnom
drutvenom potrebom.
CXLVIII. Naime, Vlada je u prijedlogu Zakona ovaj nelegitiman cilj pokuala opravdati navodnom
nunom potrebom "osigurati gospodarsku stabilnost i odrivost javnih financija kao i poticati
gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana te gospodarski razvitak svih krajeva".75
CXLIX. Meutim, navodnu nunu potrebu za zakonskom intervencijom treba prvenstveno promatrati
kroz drutva na koje se Zakon primjenjuje.
CL. Sama injenica da je drutvo s vie od 5.000 zaposlenih i vie od 7.5 milijardi kuna
bilannih obveza u nepovoljnom financijskom stanju ne moe automatski predstavljati bitnu
71
Ustav propisuje uvjete pod kojima se mogu ograniiti gospodarska, socijalna i kulturna prava iz Glave III, skupine 3.
Ustava u koji spada i trina sloboda. lanak 50. stavak 2. Ustava, koji odreuje uvjete ogranienja tih sloboda,
propisuje da je iznimno mogue ograniiti samo poduzetniku slobodu i vlasnika prava. Trina sloboda, meutim,
nije propisana kao predmet ogranienja.
72
lanak 1. stavak 1. Zakona.
73
Prema podacima iz prijedloga Zakona radi se o 10 trgovakih drutava u Republici Hrvatskoj, vie o ovom pitanju
vidjeti pod odjeljkom 3 tokom XXIII i odjeljkom 4.2 tokom CV supra.
74
75
32
drutvenu potrebu za zakonodavnim zahvatom u osnovna prava i slobode zajamene Ustavom.
CLI. Sama injenica da drutvo zapoljava velik broj zaposlenika ili da ima visoke bilanne obveze
sama za sebe ne znai da je takvo drutvo zasluilo da ga se stavlja pod poseban pravni reim.
Jo manje je jasno zato bi i teoretski steaj takvog drutva automatski ugroavao gospodarsku
stabilnost i odrivost javnih financija Republike Hrvatske ili zato bi zatita takvog drutva
poticala gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana.
CLII. Stavljajui ovo u stvarni kontekst da je Zakon donesen s namjerom primjene izravno na drutvo
Agrokor, nepostojanje nune potrebe za zakonskom intervencijom postaje jo jasnije.
CLIII. Niti u jednom trenutku u postupku donoenja Zakona nije predstavljena nikakva analiza zbog
ega bi ak i potencijalni steaj Agrokora predstavljao udar na gospodarsku stabilnost i
odrivost javnih financija,76 a jo vie zbog ega bi taj potencijalni udar bio tako znaajan da bi
predstavljao nunu potrebu za zakonskom intervencijom kojom se zadire u osnovna prava i
slobode zajamene Ustavom.
CLIV. Oigledno, takve nune drutvene potrebe zaista nije niti bilo.
4.4.2. Prikladnost mjere
CLV. Da bi zakonska mjera kojom se zadire u Ustavom zajamena prava zadovoljila test
proporcionalnosti, ta mjera takoer mora biti prikladna da bi dovela do cilja koji se mjerom eli
postii.
CLVI. Ukoliko predloena mjera uope ne moe dovesti do svog odreenog cilja, tada takva mjera nije
prikladna za ostvarenje tog cilja. Prikladnost predloene mjere jednako je vana i za one na
koje se mjera primjenjuje. Adresat pravne norme ne moe razumjeti zbog ega bi trebao
prihvatiti zadiranje u svoja osnovna prava i slobode ako to sigurno i pouzdano ne dovodi do
ostvarenja propisanog cilja.
CLVII. U kontekstu Zakona, kojim se osim toga pokuava ostvariti nelegitiman cilj, ne postoje nikakvi
dokazi da je predloena mjera izvanredne uprave prikladna za ostvarenje tog cilja (ak i kada bi
on bio legitiman).
CLVIII. Kao jedino obrazloenje prikladnosti predloene mjere, u prijedlogu Zakona je navedeno samo
da "[m]jera izvanredne uprave i pravila propisana predloenim Zakonom nisu usmjerene na
uinke suprotne postavljenom cilju, pa se ta mjera i pravila, promatrana u
76
Do dana podnoenja ovog prijedloga u javnosti nije predstavljena nikakva slubena analiza predlagatelja Zakona o
utjecaju potencijalnog steaja drutva Agrokor na cjelokupno gospodarstvo Republike Hrvatske. Istovremeno, u
javnosti je predstavljeno vie tvrdnji i analiza da taj utjecaj i nije toliko bitan, to je primjerice javno potvrdio Guverner
Hrvatske Narodne Banke da je financijski sustav stabilan i da utjecaj Agrokora na BDP nije znaajan u toj mjeri da bi
mogao utjecati na stabilnost financijskog sustava.
33
svojoj ukupnosti, ukazuju posve koherentnim i usklaenim".77
CLIX. Meutim, prikladnost predloene mjere se ne moe opravdati injenicom da njezini uinci nisu
"suprotni postavljenom cilju". Standard dokazivanja je u ovom sluaju puno vii. Prikladnost
predloene mjere se mora dokazati injenicama koje upuuju na to da e se predloenom
mjerom cilj zaista i ostvariti, a ne samo time da uinci mjere nisu suprotni cilju. Zadiranje u
Ustavom zajamena prava nije prihvatljivo ako nije jasno da se predloenom mjerom cilj zaista i
moe ostvariti.
CLX. Meutim, tijekom same primjene Zakona uestalo se pokazuje da mjera izvanredne uprave
zaista nije prikladna za ostvarenje propisanog (nelegitimnog) cilja.
CLXI. Naime, pravne uinke postupka izvanredne uprave nije priznala niti jedna druga drava u kojoj
drutvo Agrokor dri svoju imovinu.78 Time je vjerovnicima drutva Agrokor dana prilika da
samostalno razbijaju na komade dijelove koncerna i unitavaju vrijednost na koju se poslovanje
koncerna oslanjalo.
CLXII. injenica da mjerom izvanredne uprave nije mogue zaustaviti znaajno umanjenje operativne
osnove drutva Agrokor znaajno dovodi u pitanje prikladnost mjere privremene uprave da
zatiti odrivost poslovanja drutva Agrokor, to je bio cilj Zakona.
4.4.3. Nunost mjere
CLXIII. Da bi se moglo smatrati da je predloena mjera razmjerna naravi potrebe, ona takoer mora biti
i nuna. Mjera e se smatrati nunom ako ne postoji manje ograniavajua alternativa za
postignue propisanog cilja. Pri tome razina nunosti mjere mora u svakom sluaju biti via od
okolnosti da je zahvat doputen ili da je mjera samo korisna ili razumna.
CLXIV. Europski sud za ljudska prava je jasno uspostavio granice nunosti na nain da nunost "nije
sinonim za "neophodan", ali da "nema niti fleksibilnost izraza poput "prihvatljiv", "uobiajen" (cf.
lanak 4. stavak 3.)(l. 4-3), "koristan" (cf. francuski tekst prvog stavka lanka 1. Protokola br.
1.)(P1-1), "opravdan" (cf. lanak 5. stavak 3. i lanak 6. stavak 1.)(l. 5-3, l. 6-1) ili "poeljan".79
CLXV. Drugim rijeima, sutina analize o nunosti mjere je procjena moe li se legitiman cilj postii
tako da se jednoj strani (u ovom sluaju dravi koja eli zatititi svoje interese) pomogne bez da
se drugoj strani (u ovom sluaju prvenstveno dioniarima i vjerovnicima) nanese teta.
77
78
Vie o ovom pitanju pogledati u odjeljku 5.1 infra.
79
Handyside protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 5493/72 od 7. prosinca 1976., toka 48. Identino shvaanje je Sud
zauzeo i u predmetu Sunday Times protiv Ujedinjenog Kraljevstva, 6538/74, od 26. travnja 1979, toka 59. "Sud
napominje da, dok pridjev "potreban" unutar znaenja lanka 10. stavka 2. (l. 10-2), nije sinonim za "neophodan",
nema niti fleksibilnost izraza poput "prihvatljiv", "uobiajen", "koristan", "opravdan" ili "poeljan", te da on implicira
postojanje "neodlone drutvene potrebe" (stranica 22. stavak 48)."
34
CLXVI. Mjera izvanredne uprave ne udovoljava niti ovom kriteriju.
CLXVII. Naime, u prijedlogu Zakona nunost mjere je opravdana time da "mjera i pravila propisana
predloenim Zakonom ne predstavljaju prekomjeran teret za njegove adresate: dunike,
vjerovnike i druge sudionike"80, te da se "postojei pravni okvir definiran Steajnim zakonom i
Zakonom o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi pokazuje, po svojoj pravnoj naravi,
dinamici i trajanju, nedostatnim, neuinkovitim i stoga neprimjenjivim za sluaj izvanrednih
gospodarskih okolnosti za sluaj da trgovaka drutava od sistemskog znaaja za Republiku
Hrvatsku, samostalno i zajedno sa svojim ovisnim ili povezanim drutvima dou u potekoe u
poslovanju, a koje utjeu na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici
Hrvatskoj".81
CLXVIII. injenine okolnosti koje su se dogodile nakon otvaranja postupka izvanredne uprave nad
drutvom Agrokor opovrgavaju i ove navode iz prijedloga Zakona.
CLXIX. Naime, sam izvanredni povjerenik je mjesec dana nakon svog imenovanja bezrezervno izjavio
da drutvo Agrokor u budunosti vie nee postojati kao holding, nego da e postojati samo
"pojedinane kompanije Konzum, Mercator, Ledo, Jamnica, PIK Vrbovec, i to u vlasnitvu
nekog drugog".82
CLXX. Ukoliko provedbom mjere izvanredne uprave nije mogue odrati poslovanje drutva Agrokor,
nad kojim je postupak izvanredne uprave primarno pokrenut, onda se pokazuje da zadiranje u
Ustavom zajamena prava mjerom izvanredne uprave ne zadovoljava pretpostavku nunosti.
CLXXI. Restrukturiranje svake pojedinane kompanije, ukljuujui i posljedian prijenos "u vlasnitv[o]
nekog drugog", moglo je biti provedeno i postojeim zakonskim rjeenjima predsteajnog
postupka ili, u najgorem sluaju, povoenjem steajnog plana nad svakom pojedinom
kompanijom. Za posljedicu, tako provedeni postupci bi predstavljali znaajno manje zadiranje u
osnovna prava i slobode, te bi sudionicima bio na raspolaganju predvidiv sustav zatite njihovih
prava zajamen postojeim zakonskim pravilima.
CLXXII. Ukoliko je, ipak, nedostatak provoenja pojedinanih postupaka bio formalna nemogunost
koordinacije tih postupaka, i taj se nedostatak mogao nadomjestiti uvoenjem mogunosti
koordinacije postupaka u postojei zakonski okvir Steajnog zakona.83
CLXXIII. Bilo koja od ovih alternativa je bila na raspolaganju i bilo kojom od ovih alternativa bi se
80
81
82
Izjava izvanrednog povjerenika g. Ante Ramljaka u intervjuu za HRT, od 11. svibnja 2017., objavljeno na Internet
stranicama dnevnih novina Novi list http://www.novilist.hr/novilist_public/Vijesti/Hrvatska/Ramljak-Agrokor-u-
buducnosti-vise-nece-postojati-kao-holding, pregledano 28. studenog 2017.
83
Jasnica Garai, Izvanredna uprava drave nad povezanim drutvima, Zbornik 55. Susreta pravnika, Opatija 2017.,
str. 26. i 27.
35
postiglo znaajno manje zadiranje u osnovna ustavna prava. Stoga je oigledno postojala
manje ograniavajua alternativa od mjere izvanredne uprave predviene Zakonom.
4.4.4. Ispravan balans
CLXXIV. Konano, da bi mjera bila proporcionalna, mora postojati razuman odnos izmeu cilja (koji u
sluaju Zakona ionako nije legitiman) i nivoa ogranienja individualnih prava onih na koje se
mjera odnosi (u ovom sluaju prvenstveno dioniara i vjerovnika).
CLXXV. Meutim, u okolnostima gdje se Zakonom pokuava ostvariti nelegitiman cilj i to mjerom koja
nije ni prikladna niti nuna, analiza uravnoteenosti izmeu takvog ostvarenja takvog
nelegitimnog cilja i zahvata u osnovna prava i slobode postaje potpuno bespredmetna.
5. NEPOPRAVLJIVA TETA UINJENA DONOENJEM ZAKONA
CLXXVI. Predlagateljima je donoenjem Zakona uinjena nepopravljiva teta u dva aspekta. Kao
posljedica primjene Zakona i provedbe izvanredne uprave nad drutvom Agrokor i njegovim
povezanim i ovisnim drutvima, predlagateljima i ranijoj upravi je oduzeta mogunost da sami
provedu postupak restrukturiranja poslovanja na mnogo uinkovitiji i uspjeniji nain u
usporedbi na postupke koji su provedeni tijekom izvanredne uprave, ime je prouzrokovano
znaajno umanjenje vrijednosti tih drutava.
CLXXVII. Osim toga, otvaranjem postupka izvanredne uprave i imenovanjem izvanrednog povjerenika
zapoeta je medijska kampanja koja, po svom opsegu, ima izravan uinak medijskog lina nad
III-predlagateljem i najgrubljeg krenja presumpcije nevinosti III-predlagatelja osobno. Takoer,
Zakon i izvanredna uprava nad drutvom Agrokor su posluili kao pravno i civilizacijski
nedoputena podloga kaznenom progonu protiv III-predlagatelja.
5.1. Nepopravljiva teta uzrokovana smanjenjem vrijednosti imovine
CLXXVIII. Osnovni cilj Zakona je "zatita odrivosti poslovanja trgovakih drutava od sistemskog znaaja
za Republiku Hrvatsku".84 Uinci primjene Zakona, meutim, nisu niti priblino ispunili osnovni
cilj Zakona.
CLXXIX. Budui da su prostorni uinci Zakona ogranieni samo na teritorij Republike Hrvatske, drutvo
Agrokor je nakon otvaranja postupka izvanredne uprave zatrailo priznanje uinaka postupka
izvanredne uprave u Republici Sloveniji, Republici Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i
Republici Crnoj Gori.85 Ovi postupci su pokrenuti u tim dravama iz razloga to se

85 Drutvo Agrokor je naknadno pokrenulo postupak priznanja uinaka postupka izvanredne uprave i u Ujedinjenom
Kraljevstvu. Drutvo Agrokor ne dri izravno nikakvu imovinu u toj zemlji, nego je postupak pokrenut kako bi se
onemoguilo voenje postupaka koje je jedan od vjerovnika pokrenuo protiv drutva Agrokor i njegovih povezanih i
ovisnih drutava na teritoriju te drave. Nadleni sud u Ujedinjenom Kraljevstvu je priznao postupak i odluka suda o
priznanju je trenutno u albenom postupku. Izvor: Obavijest o priznanju postupka izvanredne uprave pred Visokim
sudom u Engleskoj od 9. studenog 2017., objavljeno na slubenoj
36
preteno sva prekogranina imovina koncerna Agrokor nalazi u tim dravama. Sudovi svih
etiriju drava su odbili priznati uinke postupka izvanredne uprave zbog protivnosti tih uinaka
s javnim poretkom tih etiriju zemalja.86
CLXXX. Budui da uinci postupka izvanredne uprave nisu priznati, imovina koncerna Agrokor u tim
etirima dravama je ostala bez ikakve zatite. Budui da su drutvo Agrokor i njegova
povezana i ovisna drutva, temeljem ovlatenja koje im je dano Zakonom, obustavili isplate
obveza prema vjerovnicima, vjerovnici su zapoeli s ovrhama na imovini koncerna Agrokor u
etirima dravama u kojima uinci postupka izvanredne uprave nisu priznati.
CLXXXI. Ovakvim komadanjem dijelova koncerna Agrokor unitava se sutinska vrijednost koncerna koja
je proizlazila upravo iz objedinjavanja pojedinanih prednosti koje su drutva koncerna
ostvarivala na svojim pojedinim tritima. Zbog uinaka Zakona koncern Agrokor je sveden na
drutva koja su osnovana i posluju na teritoriju Republike Hrvatske, to ima znaajne negativne
uinke na odrivost poslovanja koncerna Agrokor.
CLXXXII. Istovremeno s otvaranjem postupka izvanredne uprave, primjenom kojeg oigledno nije mogue
ostvariti osnovni cilj Zakona, postojeim dioniarima i dosadanjoj upravi je oduzeta mogunost
da sami provedu restrukturiranje poslovanja ili barem kontroliraju restrukturiranje poslovanja
kroz izvanrednu upravu na uspjeniji nain nego to se to trenutno provodi.
CLXXXIII. Naime, prije donoenja Zakona i prije otvaranja postupka izvanredne uprave dioniari i tadanja
uprava drutva Agrokor je pripremila i zapoela s implementacijom plana restrukturiranja
poslovanja koncerna. Kao dio plana restrukturiranja uprava drutva Agrokor je u dogovoru s
vjerovnicima koji predstavljaju financijske institucije produljila dospijee obveza do sredine
2018.87
CLXXXIV. ak i u vrijeme neposredno prije donoenja Zakona, kada su dravni dunosnici poeli s
izravnim uplitanjem u privatnopravne odnose koncerna Agrokor i njegovih poslovnih partnera,
tadanja uprava je sa svojim vjerovnicima iz skupine financijskih institucija uspjela dogovoriti
stand still aranman, pri kojemu su ti vjerovnici bili spremni financijski podrati
Internet stranici drutva Agrokor http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/visoki-sud-u-engleskoj-priznao-hrvatski-postupak-

izvanredne-uprave/, pregledano 28. listopada 2017.
86Mjesena izvjea o gospodarskom i financijskom stanju te o provedbi mjera izvanredne uprave u Agrokoru d.d., (i)
za razdoblje od 11. kolovoza do 10. rujna 2017., str. 27. (objavljeno pod poslovnim brojem St-1138/2017-1236), (ii) za
razdoblje od 11. rujna do 10. listopada 2017., str. 51. (objavljeno pod poslovnim brojem St-1138/2017-1323), (iii) za
razdoblje od 11. listopada do 10. studenog 2017. str. 35. (objavljeno pod poslovnim brojem St-1138/2017-1398), sve
objavljeno na slubenoj stranici e-oglasne ploe Ministarstva pravosua https://e-oglasna.pravosudje.hr/, pregledano
28. studenog 2017.
87 Obavijest o refinanciranju i produljenju kratkoronih dospijea kredita u iznosu od ukupno 840.000,00 eura od
10. studenog2016.,objavljenonaslubenojInternetstranicidrutvaAgrokor
http://www.agrokor.hr/hr/vijesti/produljenje-kratkorocnih-dospijeca-u-iznosu-od-840-000-000-eur/,pregledano
28. studenog 2017.
37
nastavak poslovanja koncerna.88
CLXXXV. Meutim, intervencijom donoenja Zakona i otvaranjem postupka izvanredne

uprave svaka daljnja mogunost dioniara da samostalno provedu postupak restrukturiranja.
5.2. Medijski lin i povreda presumpcije nevinosti
CLXXXVI. Osim gore opisane nepopravljive tete u smislu unitenja vrijednosti koncerna Agrokor, kao
posljedica postupka izvanredne uprave implementiranog Zakonom, grubo su povrijeena i
osobna prava III-podnositelja.
CLXXXVII. U samom postupku donoenja ovog Zakona, kao i tijekom njegove provedbe, teko je izdvojiti
nekog od visoko pozicioniranih politiara u Republici Hrvatskoj, koji nije dao svoje stajalite o
ovom Zakonu, ali i o koncernu Agrokor d.d. i njegovom vlasniku. Ta miljenja nisu iznesena
samo u kontekstu Zakona, nego i presumirane kaznene odgovornosti, koja je zapravo i glavni
cilj Zakona.
CLXXXVIII. Na taj nain je, to je doista u praksi zakonodavstva i sudskih postupaka u Republici Hrvatskoj
nezabiljeeno, donoenjem jednog zakona i cijelom atmosferom i politikim obraunima oko
zakona, dolo do povrede presumpcije nedunosti u odnosu na III-predlagatelja.
CLXXXIX. Ustavni sud Republike Hrvatske je u odluci, broj U-III-2095/2010 od 21. veljae 2012., utvrdio da
je podnositelju, viekratnim izjavama najviih dunosnika Republike Hrvatske objavljenim u
medijima od 17. do 22. lipnja 2007., povrijeeno jamstvo pretpostavke nedunosti zajameno
lankom 28. Ustava:
"10. Ustavni sud ocjenjuje potrebnim podsjetiti na obrazloenje presude Pea protiv Republike
Hrvatske (zahtjev br. 40523/08, 8. travnja 2010.) u kojoj je Europski sud za ljudska prava (u
daljnjem tekstu: Europski sud) utvrdio da je dolo do povrede prava podnositelja zahtjeva da ga
se smatra nevinim. Stoga je dolo do povrede lanka 6. stavka
2. Konvencije. Ustavni sud pri tome napominje da je rije o kaznenom postupku u istom
predmetu koji je predmet ovog ustavnosudskog postupka, a koji je u javnosti nazvan "afera M.".
Europski sud je u odnosu na povredu pretpostavke nedunosti u obrazloenju navedene

presude podsjetio na svoju dotadanju praksu, navodei:
"(a) Opa naela
138. Sud ponavlja da je predmnijeva nevinosti upisana u stavku 2. lanka 6. jedan od

elemenata potenog kaznenog suenja koje se trai u stavku 1. (vidi predmete Deweer v.
Belgium, 27. veljae 1980., Series A br. 35., stavak 56. i Allenet de Ribemont v. France, 10.
88
Obavijest o potpisanom stand still aranmanu s vjerovnicima prenesena je u znaajnijim javnim medijima u Republici
Hrvatskoj (primjerice, objavom na Internet stranici HRT-a dana 2. travnja 2017. http://vijesti.hrt.hr/381780/nesluzbeno-
todoric-potpisao-tzv-standstill-aranzman, pregledano 28. studenog 2017.)
38
veljae 1995., Series A br. 308, stavak 35.). U svom relevantnom aspektu lanak 6., stavak
2. ima za cilj sprijeiti podrivanje potenog suenja izjavama koje prejudiciraju, a dane su u
bliskoj vezi s postupkom (vidi predmete Khuzhin and Others v. Russia, br. 13470/02, stavak
93. , 23. listopad 2008. i Matijaevi v. Serbia, br. 23037/04, stavak 45., ECHR 2006-X). Njime
se zabranjuje preuranjeno izraavanje od strane samoga suda miljenja da je osoba 'optuena
za kazneno djelo' kriva prije nego joj je to dokazano prema zakonu (vidi predmet Minelli v.
Switzerland, 25. oujka 1983., Series A br. 62) ali takoer obuhvaa i izjave dravnih
dunosnika koje ohrabruju javnost da vjeruje da je osumnjienik kriv i prejudiciraju ocjenu
injenica od strane nadlene sudbene vlasti (vidi naprijed citirani predmet Allenet de Ribemont,
stavak 41. i predmete Daktaras v. Lithuania, br. 42095/98, stavke 41.-43., ECHR 2000-X i
Butkeviius v. Lithuania, br. 48297/99, stavak 49., ECHR 2002-II).
139. Sloboda izraavanja, zajamena lankom 10. Konvencije ukljuuje slobodu primati i davati
informacije. Stoga lanak 6., stavak 2. ne moe sprijeiti vlasti da informiraju javnost o
kaznenim istragama koje su u tijeku, ali trai da to ine uz svu potrebnu diskreciju i oprez, ako
e biti potivana predmnijeva nevinosti (vidi naprijed citirani predmet Allenet de Ribemont
stavak 38. i predmet Karaka and Yeilirmak v. Turkey, br. 43925/985, stavak
50. , 28. lipnja 2005.).
140. Sud je smatrao da je u demokratskom drutvu neizbjeno priopiti informacije kad su

podignute ozbiljne optube za zlouporabu poloaja i ovlasti (vidi naprijed citirani predmet
Butkeviius, stavak 50.).
141. Treba uiniti temeljno razlikovanje izmeu izjave da je netko tek osumnjien za poinjenje
kaznenog djela i jasne izjave, dok nema pravomone osude, da je pojedinac poinio kazneno
djelo o kojemu je rije. Sud je dosljedno naglaavao vanost biranja rijei od strane javnih
dunosnika u njihovim izjavama prije nego je nekoj osobi sueno i ona utvrena krivom za neko
odreeno kazneno djelo (vidi naprijed citirani predmet Daktaras i predmete Bhmer v.
Germany, br. 37568/97, stavke 54. i 56., 3. listopad 2002. i Nek v. Slovakia, br. 65559/01,
stavke 88. i 89., 27. veljae 2007.). Isto je tako naglasio vanost potivanja predmnijeve
nevinosti tijekom tiskovne konferencije od strane dravnih dunosnika (vidi naprijed citirani
predmet Butkeviius, stavke 50.-52. i predmete Lavents v. Latvia, br. 58442/00, stavak 122., 28.
studeni 2002. i Y.B. and Others v. Turkey, br. 48173/99 i 48319/99, stavke 49. 51., 28. listopada
2004.). Ipak, predstavlja li neka izjava javnog dunosnika povredu naela predmnijeve nevinosti
mora bit utvreno u kontekstu konkretnih okolnosti u kojima je dana pobijana izjava (vidi
predmet Adolf v. Austria, 26. oujka 1982., stavci 36.-41., Series A br. 49). U svakom sluaju,
izraena miljenja ne mogu predstavljati izjave od strane javnog dunosnika o tome da je
podnositelj zahtjeva kriv, to bi ohrabrilo javnost da vjeruje da je on ili ona kriv i prejudiciralo
ocjenu injenica od
strane nadlene sudbene vlasti (vidi naprijed citirani predmet Butkeviius, stavak 53.). []"89
CXC. Ustavni sud Republike Hrvatske je zatim ta opa naela primijenio na konkretan sluaj:
89
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-2095/2010 od 21. veljae 2012. (Narodne novine br. 25/12).
39
"(b) Primjena tih naela na ovaj predmet
142. Sud uvia da je podnositelj zahtjeva imao vaan poloaj u dravnoj agenciji koja se bavi
privatizacijom sve imovine u dravnom vlasnitvu i da su njegove aktivnosti bile od velikog
interesa za opu javnost. U vrijeme navodnog kaznenog djela od najviih se dravnih
dunosnika, ukljuujui posebice Glavnog dravnog odvjetnika i Ravnatelja policije, trailo da
obavjetavaju javnost o navodnom djelu i kaznenom postupku koji je iz njega slijedio. Meutim,
ova dunost da se obavjetava javnost ne moe opravdati sve mogue izbore rijei, nego treba
biti obavljena tako da se potuje pravo osumnjienika da ih se smatra nevinima.
143. Sud isto tako ima na umu da su izjave o kojima je rije dane samo jedan dan (u sluaju
Ravnatelja policije i Glavnog dravnog odvjetnika) i etiri dana (u drugim sluajevima) nakon
uhienja podnositelja zahtjeva. Meutim, bilo je osobito vano u ovoj poetnoj fazi, ak i prije
nego je pokrenut kazneni postupak protiv podnositelja zahtjeva, da se ne daju nikakvi javni
navodi koji bi se mogli tumaiti kao da, po miljenju odreenih vanih javnih dunosnika,
potvruju njegovu krivnju (vidi, mutatis mutandis, naprijed citirani predmet Butkeviius, stavak
51.).
144. Sud biljei da su u ovome predmetu pobijane izjave dali Glavni dravni odvjetnik,
Ravnatelj policije, Predsjednik Vlade i Predsjednik Republike, u kontekstu neovisnom od samog
kaznenog postupka. Sud e sada nastaviti ispitivati odvojeno svaku od tih izjava koje su dale
dotine osobe.
145. Sud biljei da je Ravnatelj policije citiran da je rekao 'Da bi popili kavu s vama i pustili vas
u igru, u namjetanje poslova za kupnju imovine iz HFP-a bilo je potrebno platiti 50 tisua eura',
a to je izjava koja je upuivala na ve uhiene potpredsjednike HFP-a. Glavni dravni odvjetnik
je citiran da je rekao 'osumnjieni bili nezasitno pohlepni. Samo da bi zapoeli ikakav razgovor o
poslu, traili su 50.000 eura'.
146. Sud ne moe prihvatiti tvrdnje Vlade da ime podnositelja zahtjeva nije bilo spomenuto i da
u to vrijeme nije bio poznat identitet osumnjienika. Sud biljei da je podnositelj zahtjeva bio
uhien pod sumnjom da je uzimao mito u svojstvu jednoga od potpredsjednika HFP-a dana 16.
lipnja 2007. godine i da su stoga pobijane izjave Ravnatelja policije i Glavnog dravnog
odvjetnika, objavljene 18. lipnja 2007. godine u lanku koji se ticao navodnih kaznenih aktivnosti
visoko pozicioniranih zaposlenika HFP-a jasno upuivale, inter alia, na podnositelja zahtjeva.
147. Izjave Ravnatelja policije i Glavnog dravnog odvjetnika nisu bile ograniene na to da
opiu status postupka koji je bio u tijeku ili 'stanje sumnje' protiv podnositelja zahtjeva, nego su
bile iznoene kao utvrena injenica, bez ikakve zadrke glede toga jesu li osumnjienici
poinili radnju uzimanja mita, radi ega je podnositelj bio uhien.
148. Glede izjava Predsjednika Vlade, Sud primjeuje da je on ustvrdio da je u HFP-u bilo
organiziranog zloina i iako je priznao da tri potpredsjednika moda nisu sudjelovala u svakom
projektu, on je takoer implicirao da su bili ukljueni u organizirani zloin. Sud primjeuje da je
jasno da se ova izjava takoer ticala podnositelja zahtjeva, budui je on bio jedan od tri
potpredsjednika HFP-a i pobijane izjave su upuivale na kriminalnu aktivnost u
40
vezi s kojom je podnositelj zahtjeva bio uhien.
149. Glede pobijane izjave Predsjednika Mesia, Sud primjeuje da je on imenovao HFP kao
sredite korupcije i implicirao da su tri tenora bili dio toga. Iako je koristio metaforine izraze
jasno je da je izraz 'tri tenora' upuivao na tri uhiena potpredsjednika HFP-a, od kojih je jedan
bio podnositelj zahtjeva. Sud smatra da izriaj pobijane izjave ide dalje od toga da se samo
kae da je podnositelj zahtjeva osumnjien glede optubi za korupciju. Upotrijebljeni izrazi
oznaavaju tri potpredsjednika HFP-a, implicirajui da su bili dio korupcije u HFP-u.
150. Sud smatra da su ove izjave od strane javnih dunosnika predstavljale izjavu o krivnji
podnositelja zahtjeva i prejudicirale ocjenu injenica od strane nadlene sudbene vlasti. Budui
da su dunosnici o kojima je rije bili na visokim poloajima, oni su trebali postupati s osobitim
oprezom u svom izboru rijei za opisivanje kaznenog postupka protiv podnositelja zahtjeva koji
je u tijeku. Meutim, s obzirom na sadraj njihovih izjava, kako je to podcrtano u prednjem
tekstu, Sud nalazi da su njihove izjave sigurno ohrabrile javnost da
vjeruje da je podnositelj zahtjeva kriv prije nego mu je krivnja dokazana u skladu sa
zakonom."90
CXCI. Upravo to se dogodilo u sluaju III-predlagatelja. Potpredsjednica Vlade i ministrica

gospodarstva gospoa Martina Dali je primjerice izjavila da "[o]va izvjea jasno pokazuju da
je Todori ne samo odgovoran za sastavljanje izvjea, nego i kriv za sve to se dogaalo i
Agrokor dovelo na rub steaja"91. Gospoa Dali se o govorei o III-predlagatelju referirala kao
o "bjegunc[u] pred hrvatskim pravosuem, lice s tjeralice i ovjeka koji se ne odaziva na pozive
hrvatskih institucija."92 Ove izjave su samo neke u nizu medijskog lina koji se provodi nad III-
predlagateljem od donoenja Zakona.
CXCII. Ovakve izjave svih vodeih ljudi u hrvatskoj politici stvaraju u javnosti vrlo vrstu sliku o krivnji
III-predlagatelja za postupke za koje u ovom trenutku nije jasno niti u emu se oni tono sastoje,
niti je III-predlagatelju za bilo koji od tih postupaka dokazana krivnja u skladu sa zakonom.
6. OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA ZA PRIVREMENOM MJEROM I OBUSTAVOM

PRIMJENE ZAKONA DO DONOENJA ODLUKE USTAVNOG SUDA
CXCIII. Iz razloga koji su gore ve navedeni proizlazi da je Zakon protivan temeljnim pravima i
slobodama zajamenim Ustavom, a posljedino i temeljnim naelima trgovakog, steajnog i
graanskog prava. Njime je ugroena pravna sigurnost, kao i pravna predvidljivost u
90
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-2095/2010 od 21. veljae 2012. (Narodne novine br. 25/12)
91
Javno obraanje gospoe Martine Dali, dostupno na https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/martina-dalic-obraca-se-
javnosti-nakon-izvjesca-o-agrokoru---491942.html, pregledano 28. studenog 2017. godine.
92
Javno obraanje gospoe Martine Dali, dostupno na https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dalic-todoric-je-bjegunac-i-
lice-s-tjeralice-koje-se-ne-odaziva-pozivima-institucijama---495198.html, pregledano 28. studenog 2017. godine.
41
hrvatskom pravnom sustavu.
CXCIV. Gotovo je izvan potrebe bilo kakvog dokazivanja da predlagatelji, svakim daljnjim trenutkom
kojim je Zakon na snazi trpe posljedice koje su nesagledive. Predlagatelji nisu jedini koji trpe
posljedice od primjene neustavnih odredbi Zakona. Meutim, s gledita predlagatelja kao
veinskog dioniara drutva Agrokor, svako daljnje poduzimanje radnji i donoenje odluka na
temelju neustavnog Zakona je u potpunosti neprihvatljivo.
CXCV. Zbog nesagledivih posljedica daljnje primjene Zakona predlagatelji predlau Ustavnom sudu
Republike Hrvatske da donese privremenu mjeru kojom e se sprijeiti galopirajue
nepopravljive posljedice provedbe neustavnih odredbi Zakona.
6.1. Pretpostavke obustave primjene Zakona
CXCVI. Ustavni zakon odreuje da Ustavni sud Republike Hrvatske moe do donoenja konane odluke
privremeno obustaviti izvrenje pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi
zakona ili drugog propisa, ija se ustavnost odnosno zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim
izvrenjem mogle nastupiti teko otklonjive posljedice. 93
CXCVII. Predlagatelj istie stajalite Ustavnog suda Republike Hrvatske u postupcima apstraktne ocjene
iz rjeenja broj U-I-3101/2014 i dr. od 12. sijenja 2015., u kojem Ustavni sud Republike
Hrvatske navodi:
"767. S obzirom na opisano stanje stvari, a uzimajui u obzir mnogobrojnost i sloenost

prigovora koje je u ovom ustavnosudskom postupku duan ispitati, Ustavni sud u ovom se
predmetu suoio s nunou preventivnog djelovanja u provedbi ustavnog nadzora, ali i s
osjetljivim pitanjem opsega odnosno irine preventivne mjere u odnosu na osporeni zakonski
tekst.
767.1. Nunost brzog preventivnog djelovanja Ustavnog suda u situacijama s kakvima se

susree kad su u pitanju vani sistemski zakoni proizlazi iz praktinih iskustava i dosadanje
ustavnosudske prakse, koja je pokazala da ustavnosudska odluka, ma kako bila pravilna i
potrebna, ne postie svoj puni uinak i traenu djelotvornost ako se donese prekasno. Uinci
koje je do donoenja te odluke ve proizveo osporeni sistemski zakon slabe, a ponekad i
ponitavaju ope korisne uinke takvih (zakanjelih) ustavnosudskih odluka. Zakljueno je da
Ustavni sud u ovom postupku, zbog osjetljivosti te drutvene, obiteljske i individualne vanosti
pravnih podruja koje osporeni ObiZ/14 ureuje, ne smije na sebe preuzeti teret pravnih i
faktinih posljedica do kojih bi mogla dovesti njegova budua odluka (s izvjesnim zakanjelim
uinkom), bude li se u njoj ocijenilo da su pojedine odredbe ObiZ-a/14 nesuglasne odnosno da
je ObiZ/14 u cjelini nesuglasan s Ustavom.
Pri donoenju ovog zakljuka Ustavni sud uvaio je vrijeme koje e mu biti potrebno za paljivo
i sustavno ispitivanje svakog pojedinanog prigovora i svih prigovora predlagatelja zajedno. Pri
tome je uzeo u obzir i injenicu da e u ovom ustavnosudskom postupku biti duan ispitati i
relevantnu praksu ESLJP-a, ali i relevantnu praksu ustavnih sudova drugih
93
lanak 18. Ustavnog zakona.
42
drava Europske unije.
767.2. Ustavni sud ponavlja da kad je rije o sistemskim zakonima, a osporena je ustavnost
veine njihovih odredaba, prethodno je potrebno odluiti o opsegu odnosno irini preventivnog
zahvata Ustavnog suda u odnosu na osporeni zakonski tekst.
lanak 45. Ustavnog zakona glasi:
"lanak 45.
Ustavni sud moe, do donoenja konane odluke, privremeno obustaviti izvrenje pojedinanih
akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ..., ija se suglasnost s Ustavom ...
ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti teke i nepopravljive posljedice."
Iz navedene je odredbe razvidno da Ustavni zakon upuuje na privremeno obustavu izvrenje

pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju "na osnovi zakona ... ija se suglasnost s
Ustavom ... ocjenjuje", a ne samo onih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi jedne ili
vie odredaba tog zakona koje su pred Ustavnim sudom osporene.
U odgovoru na pitanje opsega odnosno irine preventivnog zahvata Ustavnog suda u odnosu
na osporeni zakonski tekst u smislu lanka 45. Ustavnog zakona treba posegnuti i za lankom
126. stavkom 1. Ustava, koji izrijekom propisuje: "Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e
zakon ako utvrdi da je neustavan".
Sukladno tome, ustavotvorac je Ustavnom sudu dao izriito ovlatenje da ukida i cijele
zakonske akte utvrdi li da nisu u suglasnosti s Ustavom. To potvruje pravilnost zakljuka da i
lanak 45. Ustavnog zakona doputa odreivanje propisane preventivne mjere za cijeli zakon, a
ne samo za pojedine njegove odredbe.
767.3. Primjenjujui ta opa pravila na konkretan zakon koji se razmatra u ovom

ustavnosudskom postupku, u prilog odreivanja sveobuhvatne privremene mjere u smislu
lanka 45. Ustavnog zakona u prvom redu govore zahtjevi vladavine prava, a osobito zahtjevi
osiguranja pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka u podruju obiteljskog prava. Naime,
kod obuhvatnih ocjena ustavnosti sistemskih zakona, kao to je ObiZ/14, teko je pronai
granicu ili "formulu" kojom bi se neosporeni dijelovi mogli razgraniiti od osporenih dijelova
zakona, a da to ne stvori ozbiljne probleme u upravnoj i sudskoj praksi i, umjesto rjeavanja
problema, dovede do jo dubljih strukturalnih poremeaja od onih koji prijete ili su ve nastali
uslijed primjene samog osporenog zakona.
768. Stoga je Ustavni sud, do donoenja konane odluke o podnesenim prijedlozima, vodei
se naelom pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka, a radi sprjeavanja moguih
posljedica koje bi u praksi mogle nastati zbog primjene osporenih odredaba ObiZ-a/14, ocijenio
potrebnim privremeno obustaviti izvrenje svih pojedinanih akata i radnji koje
43
se na temelju tog zakona poduzimaju u praksi."94
CXCVIII. Kao to je gore ve navedeno, predlagatelji primjenom Zakona trpe nesagledive posljedice u
rapidnom unitenju vrijednosti imovine drutva Agrokor d.d. svakim sljedeim danom
provoenja izvanredne uprave.
CXCIX. Istovremeno, u odnosu na Zakon takoer je vrlo "teko pronai granicu ili "formulu" kojom bi se
neosporeni dijelovi mogli razgraniiti od osporenih dijelova zakona, a da to ne stvori ozbiljne
probleme u upravnoj i sudskoj praksi". Ovako ozbiljan zahvat u osnovna prava i slobode
zahtjeva dubinsko preispitivanje cjelokupnog Zakona pri kojem je teko izdvojiti samo odreeni
dio Zakona koji bi bio predmetom ocjene Ustavnog suda.
CC. Stoga predlagatelji predlau Ustavnom sudu Republike Hrvatske da donese odluku o
privremenoj obustavi izvrenja svih pojedinanih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi
Zakona do donoenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ovom prijedlogu.
7.ZAKLJUNO
CCI. lankom 5. Ustava odreeno je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s
Ustavom.
CCII. Nesporno je da Zakon nije niti u skladu s Ustavom niti s meunarodnim ugovorima niti s
europskim standardima stabilnog i jasnog zakonodavstva.
CCIII. Slijedom navedenog, predlagatelji Ustavnom sudu Republike Hrvatske predlau da:
I. temeljem ovog prijedloga, sukladno ovlasti sadranoj u odredbi lanka 38. Ustavnog
zakona, pokrene postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom i Konvencijom,
II. sukladno ovlasti sadranoj u odredbi lanka 45. Ustavnog zakona privremeno obustavi
izvrenje svih pojedinanih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona, i to u
vremenskom periodu do donoenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o
nesuglasnosti Zakona s Ustavom i Konvencijom, te da
III. ukine Zakon nakon to provede postupak i utvrdi da Zakon nije suglasan s Ustavom i
Konvencijom, uzimajui u obzir sve okolnosti bitne za zatitu ustavnosti i ustavnog
poretka Republike Hrvatske, sukladno odredbi lanka 55. Ustavnog zakona.
94
Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-3101/2014 i dr. od 12. sijenja 2015. (Narodne novine br. 5/15.
44
Ivica Todori, Adria Group B.V. i
Adria Group Holding B.V.
po punomoniku
Dalibor Valini, odvjetnik
45
Popis priloga:
Prilog 1. Punomo
Prilog 2. Zakon
Prilog 3. Ustav
Prilog 4. Konvencija
Prilog 5. Ustavni zakon
Prilog 6. Prijedlog Zakona, s konanim prijedlogom Zakona br. P.Z. 116
Prilog 7. Uredba 2015/848 od 20. svibnja 2015. o postupku u sluaju nesolventnosti
Prilog 8. Izvjee Odbora za pravosue Hrvatskog sabora na prijedlog Zakona
Prilog 9. Izvjee Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na prijedlog Zakona
Prilog 10. Izvjee Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora na prijedlog Zakona
Prilog 11. Rjeenje br. St-1138-17-3 od 10. travnja 2017.
Prilog 12. Rjeenje br. St-1138/17-52 od 21. travnja 2017.
Prilog 13. Rjeenje br. St-1138/17-502 od 5. srpnja 2017.
Prilog 14. Rjeenje br. St-1138/17-607 od 13. srpnja 2017.
Prilog 15. Jasnica Garai, Izvanredna uprava drave nad povezanim drutvima
Prilog 16. Odluka Ustavnog suda RH br. U-I-1988/2011 od 19. lipnja 2012.
Prilog 17. Odluka Ustavnog suda RH br. U-I-722/2009 od 6. travnja 2011.
Prilog 18. Odluka Ustavnog suda RH br. U-I-2881/2014 i dr. od 1. lipnja 2016.
Prilog 19. Zakon o odvjetnitvu i Pravilnik o utvrivanju lista steajnih upravitelja
Prilog 20. Steajni zakon
Prilog 21. Mjeseno izvjee za razdoblje od 11. kolovoza do 10. rujna 2017.
Prilog 22. Mjeseno izvjee za razdoblje od 11. rujna do 10. listopada 2017.
Prilog 23. Mjeseno izvjee za razdoblje od 11. listopada do 10. studenog 2017.
Prilog 24. Ugovor o najstarijem (eng. super-priority) kreditu od 8. lipnja 2017.
Prilog 25. Obavijest Agencije za zatitu trinog natjecanja od 11. listopada 2017.
Prilog 26. Intervju guvernera Hrvatske narodne banke od 19. listopada 2017.
Prilog 27. Fonogram rasprave o Konanom prijedlogu Zakona od 5. travnja 2017.
46
Prilog 28. Popis grupacija s vie od 5000 zaposlenih u 2015. od 8. travnja 2017.
Prilog 29. Odluka Ustavnog suda RH U-I-949/1995 i dr. od 23. studenoga 2005.
Prilog 30. Intervju sa sucem Mislavom Kolakuiem od 31. listopada 2017.
Prilog 31. Odluka Ustavnog suda RH br. U-IIIB-1373/2009 od 7. srpnja 2009.
Prilog 32. Presuda ESLJP-a Sunday Times c/a Ujedinjeno Kraljevstvo br. 6538/74
Prilog 33. Presuda ESLJP-a Handyside c/a Ujedinjeno Kraljevstvo br. 5493/72
Prilog 34. Izjava izvanrednog povjerenika g. Ante Ramljaka od 11. svibnja 2017.
Prilog 35. Obavijest o priznanju postupka izvanredne uprave od 9. studenog 2017.
Prilog 36. Obavijest o refinanciranju i produljenju dospijea od 10. studenog 2016.
Prilog 37. Obavijest o potpisanom stand still aranmanu od 2. travnja 2017.
Prilog 38. Odluka Ustavnog suda RH br. U-III-2095/2010 od 21. veljae 2012.
Prilog 39. Odluka Ustavnog suda RH br. U-I-3101/2014 i dr. od 12. sijenja 2015.
Prilog 40. Javno obraanje ministrice Martine Dali od 9. listopada 2017.
Prilog 41. Javno obraanje ministrice Martine Dali od 6. studenoga 2017.
47

Prijedlog Za Ocjenom Ustavnosti Lex Agrokora

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prijedlog Za Ocjenom Ustavnosti Lex Agrokora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg svetog Marka 4

Zagreb, 1. prosinca 2017. godine

Predlagatelji: 1. Adria Group Holding B.V., Prins Bernhardplein 200,

2. Adria Group B.V., Prins Bernhardplein 200, 1097JB

pod br. 60554584, OIB: 02164257356 Ivana Luia 2a

PRIJEDLOG ZA OCJENU SUGLASNOSTI

Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovakim drutvima od sistemskog

PRIJEDLOG ZA PRIVREMENU OBUSTAVU

izvrenja svih pojedinanih akata i radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona

3x Prilozi: prema popisu priloga

I. Na temelju lanka 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske

1. ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA USTAVA REPUBLIKE

3. POSTUPAK DONOENJA ZAKONA ........................................................................ 6

4.1. Vladavina prava .......................................................................................................................... 16

4.2. Pravo jednakosti ........................................................................................................................ 22

4.3. Pravo vlasnitva i prava steena ulaganjem kapitala ...................................................... 26

4.4. O naelu razmjernosti ............................................................................................................... 30

4.4.1. Legitiman cilj .............................................................................................................................. 31

4.4.2. Prikladnost mjere ...................................................................................................................... 33

4.4.3. Nunost mjere ............................................................................................................................ 34

4.4.4. Ispravan balans .......................................................................................................................... 36

5. NEPOPRAVLJIVA TETA UINJENA DONOENJEM ZAKONA .................................... 36

5.1. Nepopravljiva teta uzrokovana smanjenjem vrijednosti imovine ............................... 36

5.2. Medijski lin i povreda presumpcije nevinosti ................................................................... 38

6. OBRAZLOENJE PRIJEDLOGA ZA PRIVREMENOM MJEROM I OBUSTAVOM

1.ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

V. Zakon je nesuglasan s dolje navedenim odredbama Ustava:

VI. lanak 3. Ustava: jednakost, nepovredivost vlasnitva i vladavina prava

"Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,

VII. lanak 14. Ustava: jednakost pred zakonom

Svi su pred zakonom jednaki."

VIII. lanak 29. stavak 1. Ustava: pravino suenje

IX. lanak 48. stavak 1. Ustava: pravo vlasnitva

"Jami se pravo vlasnitva. []"

X. lanak 49. Ustava: poduzetnika i trina sloboda

"Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je

Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski

Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala."

XI. lanak 16. Ustava

XII. lanak 50. Ustava

2. ISTAKNUTA NESUGLASNOST S ODREDBAMA KONVENCIJE

XIII. Zakon je takoer nesuglasan s dolje navedenim odredbama Konvencije:

XIV. lanak 6. stavak 1. Konvencije

"PRAVO NA POTENO SUENJE

XV. lanak 14. Konvencije

XVI. lanak 1. Protokola 1. uz Konvenciju

Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne umanjuju pravo drave da primijeni

3. POSTUPAK DONOENJA ZAKONA

1 Klasa: 022-03/17-01/39, URBROJ: 50301-25/05-17-2.

Zakonska rjeenja iz navedenih propisa pokazuju se nedovoljno uinkovitim za upravljanje

Prema ovom Zakonu, smatra se da je trgovako drutvo od sistemskog znaaja za Republiku

a) da u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen prijedlog za otvaranje

- odgovornosti drave u poticanju gospodarskog napretka i socijalnog blagostanja graana i

- socijalne pravednosti kao jedne od najviih vrednota ustavnog poretka,

- posebnog naela razmjernosti u ogranienju poduzetnikih i vlasnikih prava iz lanka 50.

- ostvarivanje stabilnog i odrivog gospodarskog sustava i sustava javnih financija kao i

- zatitu poduzetnika, posebno mikro, malih i srednjih, te obrtnika i poljoprivrednih proizvoaa

- drutvenu pravednost, odgovornost i solidarnost,

- vladavinu prava, pravnu sigurnost i potivanje legitimnih oekivanja."8

Poslovanje trgovakog drutva dunika se nastavlja s time da izvanredni povjerenik, sukladno

XXIX. Kao razloge za donoenje Zakona u hitnom postupku Vlada je navela:

3.1 Rasprava o prijedlogu Zakona pred Odborom za pravosue