Professional Documents
Culture Documents
I. IZVORINE OSNOVE_________________________________________________________________________________2
II. TEMELJNE ODREDBE_______________________________________________________________________________3
III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA___________________________________________________5
1. ZAJEDNIKE ODREDBE___________________________________________________________________________5
2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA___________________________________________________________6
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA___________________________________________________9
IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI____________________________________________________________________11
1. HRVATSKI SABOR________________________________________________________________________________11
2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE_____________________________________________________________14
3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE___________________________________________________________________16
4. SUDBENA VLAST________________________________________________________________________________17
5. DRAVNO ODVJETNITVO_______________________________________________________________________19
V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE_______________________________________________________________19
VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA______________________________________20
VII. MEUNARODNI ODNOSI__________________________________________________________________________21
1. MEUNARODNI UGOVORI_______________________________________________________________________21
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE_________________________________________________________________21
VIII. EUROPSKA UNIJA_______________________________________________________________________________22
1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI_______________________________________22
2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE_______________________________________________22
3. PRAVO EUROPSKE UNIJE_________________________________________________________________________22
4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE______________________________________________________________22
IX. PROMJENA USTAVA_______________________________________________________________________________23
X. ZAVRNE ODREDBE_______________________________________________________________________________23
1
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
2
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
3
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa
sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz
prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke
Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka, Hrvatski sabor odluku donosi
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru meunarodnih
organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja
humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru meunarodnih
organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja
humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
U sluajevima predvienim u lancima 17. i 101. Ustava, Oruane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti
kao pomo policiji i drugim dravnim tijelima.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u protupoarnoj zatiti, spaavanju i u nadzoru i zatiti prava
Republike Hrvatske na moru.
Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oruanim snagama Republike Hrvatske ureuju se
Ustavom i zakonom.
lanak 8.
Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.
lanak 9.
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe
biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim
ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije.
lanak 10.
Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s
domovinom.
Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike Hrvatske.
lanak 11.
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.
Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino.
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih dravnih znamenja ureuje se
zakonom.
lanak 12.
U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te
irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom.
lanak 13.
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb.
Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.
4
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
5
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
6
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim
uvjetima kao i svjedoka optube,
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.
Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.
lanak 30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili
zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.
lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao
kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau
kaznu, odredit e se takva kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono
osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz
stavka 2. ovoga lanka.
Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, poinjena u
vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti
drave, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima
ili povezana s njima, oduzet e se.
lanak 32.
Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u
inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je
to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.
lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike
zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se
mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.
lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili
prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja
poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja
kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka.
lanak 35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.
lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka.
lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i
koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.
7
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i
slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji.
Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju
biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a
propisuju se zakonom.
Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.
lanak 39.
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo
koji oblik nesnoljivosti.
lanak 40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja.
lanak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode,
socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.
lanak 42.
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.
lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska,
politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge,
ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti,
jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti
primljen u javne slube.
lanak 45.
Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor,
Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa
zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u
skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom
referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite
u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava
Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom
referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici
Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih
predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.
lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.
8
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
lanak 47.
Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.
Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju
vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.
Ispisano:
Ispisano:
lanak 69.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog
stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
lanak 70.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.
Ispisano:
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka
17. i 101. Ustava.
lanak 78.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor.
lanak 79.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15.
prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati
Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
lanak 80.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
lanak 81.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,
donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i
zakonom,
daje amnestiju za kaznena djela,
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
lanak 82.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina
zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
lanak 83.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova
svih zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor
donosi veinom glasova svih zastupnika.
Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
lanak 84.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
lanak 85.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.
lanak 86.
12
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili
pojedinog njezinog lana.
Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju poslovnikom.
lanak 87.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog
djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene
Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset
posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje savjetodavnog referenduma.
lanak 88.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina
pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda,
nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako
Hrvatski sabor ne odlui drukije.
lanak 89.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu
ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
lanak 90.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu
Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom
drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.
lanak 91.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.
lanak 92.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
lanak 93.
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda utvrenih Ustavom,
zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih
tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili
zakonska prava.
13
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom
radu.
Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i nain rada ureuju se zakonom.
Zakonom se, radi zatite temeljnih ustavnih prava, pukom pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u odnosu na
pravne i fizike osobe.
Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju
imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.
Ispisano:
lanak 99.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i
konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i
opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike
Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija.
lanak 100.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis
predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.
lanak 101.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru
ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da
uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena
da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov
supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski
sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj
sjednici Vlade.
lanak 102.
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.
lanak 103.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih
slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje
Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
lanak 104.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova
zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski
sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.
Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove
odgovornosti za povredu Ustava.
lanak 105.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom
svih zastupnika.
O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.
15
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od
dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.
lanak 106.
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja
Ustavnog suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je
propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike
pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
lanak 107.
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje
Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje
Predsjednik Republike svojom odlukom. Ured Predsjednika Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske surauju u
obavljanju poslova od zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se u okviru dravnog
prorauna Republike Hrvatske.
Ispisano:
4. SUDBENA VLAST
lanak 118.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava.
lanak 119.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj
primjeni.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i
nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik
Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje se zakonom.
lanak 120.
17
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Ispisano:
5. DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 125.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i
drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za
zatitu Ustava i prava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.
Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti
odluuje Dravnoodvjetniko vijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih
zakonom.
Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora
pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s tim da lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko
ne moe biti vie od dva puta.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.
elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea.
Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ureuju se zakonom.
Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuju se zakonom.
Ispisano:
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i
pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor,
rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,
odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
lanak 130.
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je
duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski
sabor.
lanak 131.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit.
U sluajevima iz lanka 129. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u
skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili
nezakonitosti.
lanak 132.
Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje
postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih
sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se
ustavnim zakonom.
Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim poslovnikom.
Ispisano:
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se
odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te
planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e
imati ona tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi
poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti.
lanak 136.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti
unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.
lanak 137.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu
samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.
lanak 138.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju
poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i
zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 142.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina
zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje
dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo
kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu.
21
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14
Ispisano:
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske.
Ispisano:
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije.
X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana
proglaenja Promjene Ustava Republike Hrvatske.
lanak 152.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine, osim lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na
izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i lanaka 144., 145. i
146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
23
Ustav Republike Hrvatske
NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14