godina Glasnik zatite bilja 6/2013.

Valerija Pokos1 irenja populacije i nadzor potronje materijalnih

struni rad dobara.

Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu,

Permakultura klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazino
znanje o promatranju specifinosti krajolika,
Saetak klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih
Permakultura je skup znanja o dizajniranju odrivih ljudskih zajednica.Interdisciplinarna je znanost o uvrtava u jedinstveni dizajn prilagoen odree-
Zemlji. Kopira modele iz prirode. Na odriv nain osigurava hranu, energiju, sklonite te ostale materijalne nom korisniku ili korisnicima.
i nematerijalne potrebe. Permakulturom racionaliziramo i tedimo prirodne resurse, uinkovito planiramo
energiju i oblikujemo je po ljudskim principima. Briga za ljude je kljuni imbenik u svim projektim. Permakulturni dizajn izrauje se na temelju
Kljune rijei: permakultura, interdisciplinarnost, odriva ljudska zajednica, bioraznolikost, briga za naela briga za ljude, briga za Zemlju i pra-
zemlju, briga za ljude, energija iz prirodnih resursa vedna raspodjela resursa. Kao predloci se koriste
uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili
Permakultura je skup znanja o dizajniranju svi prirodni potencijali spajajui ih u meusobno
odrivih ljudskih zajednica. podupirue elemente koji zadovoljavaju nae
potrebe bez da se naruava prirodni poredak.
Bavi se tehnologijom iz mnotva znanosti i
ljudskih djelatnosti poput arhitekture, graditelj- Permakultura uzima u obzirlokalnukulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te insola-
stva, poljoprivrede i umarstva, kemije, biologije, cije i vode te ih uvrtava u jedinstveni dizajn prilagoen odreenom nudi bazino znanje
sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, o promatranju specifinosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune korisniku ili korisnicima.
energetike, gospodarenja vodama i otpadom.
Primjenom tih znanja moemo organizirati Permakulturni dizajnizrauje se na temelju naela -briga za ljude, briga za
resurse kojima gospodarimo i stvarati uravnote- Zemlju i pravedna raspodjela resursa.Kao predloci se koriste uzorci iz prirode kako
ene i odrive ljudske zajednice. bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajui ih u meusobno podupi-
rue elemente koji zadovoljavaju nae potrebe bez da se naruava prirodni poredak.
Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaenih naim znanjima i metoda je
dizajniranja odrivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode. Permakultura kopira Osnovna naela permakulture
modele iz prirode i upuuje na potrebu reorganiziranja sadanjeg naina troenja dobara Permakultura je na mnogoemu utemeljen holistiki pristup s mnogo mogunosti pri-
naeg planeta. mjene na sve aspekte ivota. U sutini svakog odrivog dizajna i prakse nalazi se osnovni
skup vrijednosti i etikih principa, konstantnih bez obzira na situaciju, bez obzira kreiramo
Permakultura je svjesno oblikovanje (dizajn) i odravanje poljoprivredno produktivnih li sustave za primjenu na grad ili trgovinu, bez obzira na to stane li zemlja o kojoj brinemo u
ekosustava koje odlikuje bioraznolikost, stabilnost i ilavost prirodnih ekosustava. Perma- teglicu ili je to 2000 hektara ume.
kultura je harmonina integracija ljudi i krajolika, koja na odrivi nain osigurava hranu,
energiju, sklonite i ostale materijalne i nematerijelne potrebe. Briga za Zemlju
potivati Zemlju
Permakultura je kovanica dvije rijei - permanentna agrokultura (Permanent Agricul- tititi bioraznolikost
ture) koju je poetkom 70-ih revitalizirao Tasmanijac Bill Mollison. Rije Permaculture zati- cijeniti vanost drugih ivih bia
ena je autorskim pravom. Permakultura je interdisciplinarna znanost o Zemlji. Objedinjuje uspostava ravnotee
mnoge klasine znanosti i usmjerava ih na brigu o Zemlji, brigu o ljudima, mudar nadzor
Briga za ljude

1
Valerija Pokos, mag.ing.agr., Poljoprivredna savjetodavna sluba solidarnost i pomaganje

6 7
 godina Glasnik zatite bilja 6/2013.

komuniciranje i umijee slua- dova zavre u podzemnim vodama,

nja rijekama i morima. Zbog naglih
smislen rad i pravo na odmor klimatskih promjena opada razina
podzemnih voda i time su izravno
Pravedna raspodjela ugroena vodocrpilita i bunari.
odgovornost i pravda Zbog svih navedenih razloga izni-
ugoda, a ne pohlepa mno je vano znati kako odrivo
ivotna odrivost upravljati vodom, tediti vodu, gra-
diti sustave za skupljanje kinice,
Permakulturom skupljati oborinske vode za poljo-
nastojimo zadovoljiti privredu, proiavati otpadne
neke od sljedeih uvjeta: vode, koristiti kompostne WC-e i
Permakulturnim dizajnom sive vode proiavati biljnim pro-
nastojimo stvoriti praktine iivaima.
sustave za ivot i proizvodnju
Sheme iz prirode koristimo za kreiranje odrivih ljudskih prebivalita Tlo
Racionaliziramo i tedimo prirodne resurse Tlo je stanite ljudi, biljaka i ivotinja, a ujedno predstavlja glavni izvor hrane za njih. Tlo
Svakom elementu osiguravamo vie funkcija je kao filter oborinskim vodama i vodne zalihe ovise o kakvoi tla. Konvencionalna poljo-
Pri dizajniranju izraujemo analizu tla, vode, zraka, resursa i organizacije privreda s podupiruom agrobiokemijskom industrijom trajno degradiraju tla i pretvaraju
Svaku funkciju podupiremo s vie elemenata (raznolikost) plodne povrine u beivotne pustinje. Odgovor tom destruktivnom trendu su svi tipovi
Svakim elementom potpomaemo druge elemente ekoloke poljoprivrede i organske proizvodnje hrane. Primjenom permakulturnih i drugih
Uinkovito planiramo energiju organskih rjeenja u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturalnim zahvatima, ne unita-
Oblikujemo u humanim mjerilima i proporcijama vamo tlo i ne zagaujemo podzemne vode.

PERMAKULTURNA RJEENJA Zrak

Permakulturna rjeenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog ovjeka sa zatitom oko- Zrak je kao i drugi spomenuti elementi na udaru svih tipova zagaivaa, a nuan je za
lia. U permakulturi ovjek i njegove radnje vraaju se natrag u prirodno kruenje tvari, kao nama poznati tip ivota na zemlji. Od zagaenog zraka treba se zatiti, no svatko moe
dio ciklikog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog troenja energije. Permakultura utjecati na kvalitetu zraka u svom podruju, bar pozitivnim primjerom. Koritenjem bicikla,
spaja tradicionalna znanja sa suvremenim dostignuima i metodama. javnog prijevoza, elektrinih bicikala i mopeda, uporabom biodizelskog goriva i bioetanola,
vonjom uinkovitijih automobila, grupnim vonjama i sadnjom stabala koja apsorbiraju
Energija ugljikov dioksid moemo bar malo popraviti rune statistike oneienja zraka.
Energija koja se danas najvie rabi je najee fosilnog podrijetla, a njezina primjena
predstavlja velike ekoloke probleme. Zato je preporuljivo koristiti se energijom iz obnovlji- Graditeljstvo
vih izvora. Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, sunca, biomase, plime i geotermalna Treina otpada koji se nalazi na svjetskim deponijima zauzima graevinski otpad koji
energija. Odrivim dizajnom i projektiranjem mogu se ostvariti velike utede energije. Neka ostane od konvencionalnog graditeljstva. Osim to klasino graditeljstvo predstavlja veliki
od rasprostranjenih i dostupnih rjeenja za kuanstva su solarni kolektori za toplu vodu, ekoloki problem planetu, esto su novoizgraeni prostori nezdrave sredine prepune tok-
vjetrenjae i fotonaponske elije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin, koritenje drva za sinih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i zvunog zagaenja. Investitori se rijetko
ogrijev te ugradnja uinkovitih pei s velikom termalnom masom. pridravaju kvalitativnih propisa i novi objekti nisu izolirani u skladu s ionako energetski
nezadovoljavajuim standardima, tako da ti objekti troe za svoje zagrijavanje, hlaenje i
Voda odravanje goleme koliine energije iz fosilnih goriva. Odrivo graditeljstvo je prepuno jefti-
Vodna bogatstva su na udaru veine zagaivakih sustava, jer prije ili kasnije sve otpadne nijih, prirodnijih i zdravijih rjeenja. Iskoritavanjem lokalnih resursa potie se razvoj lokalne
vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gra- zajednice i smanjuje se emisija CO2. Pasivna solarna arhitektura je odgovor na energetske

8 9
 Glasnik zatite bilja 6/2013.
Rasadnik ukrasnog bilja
godina

uase konvencionalnog graditeljstva. Posljednjih

tridesetak godina u zapadnoj Europi i Americi na
popularnosti su dobile kue od tvrdo balirane slame,
URO JOVANOVAC
kue od prirodnih materijala poput drveta, peene i
nepeene opeke, kamena i gline. Objekti se izoliraju Utemeljeno 1959
celulozom, ovjom vunom, ekspandiranom glinom,
slamom i kokosovim vlaknima. Grade se zeleni kro-
vovi na kojima se moe uzgajati hrana, zgrade se
projektiraju tako da imaju povrtnjake i vonjake
inkorporirane u samu arhitekturu ili blii okoli. Stvo- Kuica od slame, drva i gline Tel. 032/841 719
sa zelenim krovom Fax 32 841 519
rene su prave proizvodne zelene oaze, zdravi kvar-
tovi u centrima mnogih modernih gradova. Mob. :098 217 217
vl. Sinia Jovanovac
Matije Gupca 33, 32273 GRADITE
Organizacija / drutvo
Napisano je vrlo mnogo knjiga i odrano mnogo rasprava koje se kritiki osvru na
moderne politike sustave i nain kako su ustrojeni sa svojim centrima moi, sa svojim
modelima odluivanja i preraspodjele drutvenih dobara. Naalost, ivimo u drutvima
nezdrave kompeticije, lobistikih interesa vladajue elite, nesuradnje i beskrupuloznosti.
Upravo je tako postavljen politiki sustav koji jedino materijalni profit vidi kao cilj za ije se
ostvarenje ne biraju sredstva, odgovoran za gotovo sve katastrofe koje su se dogodile i koje
e se dogoditi naoj civilizaciji i planetu Zemlji.

Istodobno znamo da se politike promjene dogaaju iznimno sporo i mukotrpno, ali

neemo biti pesimistini do kraja. Valja primijetiti vrlo mnogo pozitivnih inicijativa i proje-
kata koji postoje i koji pruaju kvalitetniji i cjelovitiji pogled na ustroj ljudskih zajednica. To
su ponajprije pokreti ekosela, mnogi mali i veliki gradovi koji u svoju politiku inkorporiraju
ekoloke i odrive principe, hvalevrijedni projekti mnogih ministarstava, projekti firmi koje
djeluju na etikim naelima, itava vojska umreenih organizacija i pojedinaca koji kroje
bolju budunost. Briga za ljude je kljuni imbenik za uspjene projekte. Prava sinergija
meu ljudima se pojavljuje tek ako su stvari transparentno postavljene, na demokratskim
principima.
Blagoslovljen Boi i uspjena Nova 2014. godina!
professional study
Permaculture
Summary
Permaculture is a set of knowledge on designing sustainable human communities. It is an interdiscipli-
nary earth science. It copies models from nature. In a sustainable way it ensures food, energy, shelter and
other materialistic and tangible and intangible needs. With permaculture we rationalize and save natural
resources and we plan energy efficiently and shape it by the human principles. Care for people is the final
factor in all projects.
Keywords: permaculture, interdisciplinarity, sustainable human community, biodiversity, care for Earth,
care for people, energy from natural resources.

10 11

E-mail: rasadnik-ukrasnog-bilja@vk.t-com.hr www.rasadnik-jovanovac.hr