Professional Documents
Culture Documents
Prilog - Pravopis PDF
Prilog - Pravopis PDF
Pravopisni savjeti
za izradu studentskih radova
v1.3.0
Suraivala:
Greibachin oblik
Sadraj
Uvod ........................................................................................................................................... 1
1. Najee pogreke .............................................................................................................. 2
1.1. Ije ili je? ...................................................................................................................... 2
1.2. ili ? ili? .............................................................................................................. 3
1.2.1. Kuite ili kuite? ............................................................................................. 3
1.3. S ili sa? ....................................................................................................................... 3
1.4. Mala i velika slova ..................................................................................................... 4
1.4.1. Hrvatska, hrvatski, engleski ............................................................................... 4
1.4.2. Fakultet elektrotehnike i raunarstva ................................................................. 4
1.4.3. Internet, internet i internetski ............................................................................. 4
1.5. Pisanje brojeva ........................................................................................................... 5
1.5.1. Toka .................................................................................................................. 5
1.5.2. Zarez ................................................................................................................... 6
1.5.3. Dvotoka ............................................................................................................ 6
1.5.4. Crtica .................................................................................................................. 6
1.6. Veznici, zarezi i pleonazmi ........................................................................................ 6
1.6.1. ak tovie, no meutim, zato jer ...................................................................... 6
1.6.2. I, i, i, pa, te, ni, niti ali ve no ............................................................................. 7
1.6.3. Ukoliko ... utoliko, ni ... niti ............................................................................... 7
Cilj je ovog teksta ukazati na najee pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih
radova. Ovo nije pregled pravopisa i gramatike hrvatskog jezika tri su pravopisa sasvim
dovoljna da unesu potpunu zbrku. Ovdje nema teoretiziranja o jotaciji (nekad jotovanje, danas
se javlja i pod nazivom jotiranje; mada, ako je danas rotacija i rotiranje, ne sjeam se da je
ikad bilo rotovanje ), sibilarizaciji, palatalizaciji, jednaenju po zvunosti ili mjestu tvorbe.
Sve je objanjeno primjerima.
Tekst nisu pisali jezikoslovci pa e vam stoga moda i biti itljiv, a vjerojatno e se u njemu i
potkrasti kakva pogreka. Molimo da je dojavite autoru.
Prvo poglavlje opisuje najee pogreke: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva i upotrebu
veznika.
Tree poglavlje ukazuje na najee pogreke do kojih dolazi pri prevoenju s engleskog
jezika i navodi jezina zvjerstva koja se najee ine.
1
1. Najee pogreke
Za este i teke pogreke prekritelji obino nastoje okriviti tipfelere, no mi znamo da krivica
lei negdje drugdje. Osjetljivo oko tako e brzo i bez truda uoiti pogreke s ije i je, sa i ,
sa s i sa, s brojevima te s malim i velikim slovima.
I dakako, oekujemo da student namjernik zna razliku izmeu sljedei i slijedei: sljedei je
pridjev koji znai: koji slijedi, koji je idui na redu. Slijedei je glagolski prilog sadanji koji
odgovara na pitanje "na koji nain", kako. Dakle:
Slijedei ove savjete nauit ete razliku izmeu ove dvije rijei, tako da sljedei put neete
pogrijeiti. Isto vrijedi za par svijetlei i svjetlei, ali koje su anse da ete ove rijei koristiti
u svom radu?
2
1.2. ili ? ili?
Kako kae jedan bloger [7], ako izbjegavate toke i zareze, to je OK, iako nije cool. Neki
kau da je to stil. Ako ne volite zagrade, dvotoke i sline alatke i to je OK, iako nije cool.
Ako ne zna ije i je - to jo moe proi, moda! Ali ako ne zna i - stvarno nisi cool.
Dobar sluh moe pomoi, zemljopisno porijeklo isto, kao i kod dobrog vina. Priznat emo,
neki jednostavno ne uju razliku. No, zar je tako teko nauiti da:
Pokuajmo ovako [6]. Psi, tj. kue, jedno je od prirodnih stanita za buhu.
Ako buha ivi na psu, moe nazivati svoj stan psetite. Ako ivi na psiu, pa prilino je
nezgodno rei - psiite. Nekako uhu bolje zvui - kuite. Izvedeno od izraza "kue" za
psia.
Stanite dolazi od rijei "stan". Od rijei "kua" moe doi samo izraz "kuite".
Za osobno raunalo, "kua" je okvir u kojem se nalaze bitni elementi, pa otuda dolazi i izraz
"kuite" za tu kutiju.
Dakle, kuite!
Jedna od najeih pogreaka s kojom se studenti bore, pisanje je prijedloga "s" u duem
obliku "sa" kada to ne treba initi. Mnogi uope ne upotrebljavaju krai oblik drei se stare
narodne to due - to bolje [3], ali u ovome sluaju sigurno nije tako, a pravila su logina i
3
malobrojna (sva se svode na jedno naelo - tekou izgovora) pa se isplati upamtiti barem
jedno:
Jednostavno, zar ne? Prijedlog s/sa inae se koristi u instrumentalu, no o njemu e jo biti
rijei na drugom mjestu.
Hrvatska je drava, a ime drave pie se velikim slovom. U Hrvatskoj ive i Hrvati, koji su
narod ime naroda pie se velikim slovom, odatle H. Hrvatski se pie velikim poetnim
slovom samo kad je na poetku reenice, zato to reenicu valja zapoeti velikim slovom.
Zato se i zove veliko poetno slovo. No, Hrvati govore hrvatski, a ne Hrvatski. To je zato
to se pridjevi piu malim nepoetnim slovom. Zato je logino da i Englezi govore engleski,
a ne Engleski. Hm, a je li logino da Hrvati govore engleski? However, the English (people)
speak English (language).
Ako ete se ravnati prema medijima i onome to kau lektori, naziv ove svjetske mree pisat
ete pogreno malim slovom. Naime, Internet je ime mree, a znamo da se imena piu
4
velikim poetnim slovom. Lektori e rei da je Internet poprimio karakteristike medija koje
je donedavno imala npr. televizija, a televiziju piemo malim slovom. Bilo bi to tono, kad ne
bi bilo pogreno. Nije svaki internet Internet, ali je Internet internet. Naime, internet je
bilo koja mrea koja je sastavljena od meusobno povezanih mrea. Internet pisan velikim
slovom tono je odreena mrea (internet) koja je temeljena na jedinstvenom adresnom
prostoru i komunikacijskim protokolima iz skupa protokola TCP/IP. Radi se, dakle, o dva
pojma: otprilike kao Crkva i crkva. Ako u ovo uvjerite bar jednog lektora, bit emo vam
zahvalni. No, onaj koji se odnosi na Internet je internetski, a ne Internetski! Primjerice,
internetski protokoli, nikako internet protokoli ili Internet protokoli.
1.5.1. Toka
Toka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo
vrijedi i za arapske i za rimske brojke koje imaju oblik velikih latininih slova pa bi izostanak
toke mogao stvarati nesporazume [3].
Toka se iza rednih brojeva pie i kada slijedi koji drugi pravopisni znak (zarez, spojnica,
zagrada i sl.)
Ren Descartes (31. oujka 1596. 11. veljae 1650.) [11] volio je dobru kapljicu,
ali lou nije [12].
Toka se pie iza brojeva koji znae koliinu vremena u satima, minutama i sekundama.
5
Ako se vrijeme mjeri u desetinkama, sekunde i desetinke odvajaju se zarezom bez razmaka.
Neko je 10,9 bilo dobro vrijeme na 100 metara. (10 sekundi i 9 desetinki)
1.5.2. Zarez
1.5.3. Dvotoka
Jedan pravopis u tom sluaju ostavlja razmak ispred i iza dvotoke, a drugi ne (4:1, 1:1000)
pa imate pokrie u svakom sluaju.
1.5.4. Crtica
Ako se ispred broja napie od, onda se izmeu brojeva treba napisati i do.
Kao to im samo ime govori, veznici slue meusobnom povezivanju pojedinih rijei, skupina
rijei i reenica. Ima ih sastavnih (i, pa, te, ni, niti), suprotnih (a, ali, nego, ve, no),
iskljunih (samo, samo to, jedino, jedino to, tek, tek to), zakljunih (dakle, zato, stoga),
a tu je i jedan rastavni (ili) [9].
6
Doao je zato jer je mislio da e uspjeti prepisati.
Veznici no i meutim imaju isto znaenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.
Veznici zato to i jer imaju isto znaenje, nemojte stvarati nov i suvian skup rijei.
Za one koji ele sauvati duevni mir, mala smirujua la: kod sastavnih i rastavnih reenica
ne dolaze zarezi, doim kod suprotnih oni dolaze. Preite na poglavlje 1.6.3.
Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no budui da niste Krlea, nemojte to raditi. U
pravilu kod sastavnih i rastavnih reenica ne dolaze zarezi, ali su oni poeljni ako se koriste
pri nabrajanju ili se neto eli istaknuti [2]:
Ni na prvom, ni na drugom, niti na treem blicu nisam dobio vie od jednog boda.
I Neven, i Marko, i Marina, i Iva, i Ivica bili su u kui Velikog brata.
Neven, Marko, Marina, Iva i Ivica bili su u kui Velikog brata.
Kod suprotnih reenica (a, ali, nego, ve, no) zarez ne mora uvijek doi, primjerice ako ono
to bi dolo iza zareza nije prava suprotnost [2]:
Veznici koji dolaze u paru nazivaju se vezniki parovi [9]. Primjeri su:
ukoliko i utoliko
Ukoliko bude vie uio, utoliko e lake proi ispit.
7
Ispravno: Nije ni pomislio prepisati zadatke!
8
2. Padei i sklanjanje
2.1. Imena
Jedan od veih uasa u pisanim djelima dekliniranje je stranih imena dodavanjem spojnice
ispred padenoga nastavka [3]. Sadisti e pritom ime ostaviti u nominativu pa e tako World
Wide Web nakaradno postati ivotno djelo Tim Berners-Lee-a.
Pravila, istina, jesu brojna i donekle sloena jer se ponekad stapaju strana i naa jezina
obiljeja, a esto je potrebno i poznavanje izgovora i rasporeda naglasaka, ali svaka je
pogreka bolja (ili bar manje loa) od dekliniranja imena spojnicom ispred padenog nastavka
ili dekliniranja samo pola imena [3].
Zadnja dva pravila uglavnom masakriraju pravnici i od studenata FER-a do sada im nije
prijetila vea opasnost. elite li biti poput pravnika?
Ostala pravila odreuju kako se sklanjaju imena Mario, Charles, Henry, Nagy, Dante,
Spinoza, de Luca, Laplace, Tasso, Hugo, Dumas, Kim Il Sung, Gina, Oprah, Sofia, Ingrid,
9
Jeannette, Utah, Kennedy, Boccaccio ili Hemingway. No, budimo realni kad ete o njima
pisati? 1
Kao saetak: ako katkad i promaite pa zaboravite ubaciti j gdje treba ili napiete "Tima
Berners-Leea" umjesto "Tima Berners-Leeja", bit e to daleko manja pogreka nego da u
papir utisnete grozotu od "Tim Berners-Lee-a". Jer, sigurno tako ne biste napisali ime Vedran-
a Mornar-a.
2.2. Kratice
kad se takve kratice dekliniraju, padeni nastavak odvaja se spojnicom (dakle, radi
se ono to se smatra zvjerstvom nad imenima i stranim rijeima):
FER FER-a FER-u,
OE OE-a OE-u;
PMF-ovac peemefovac.
Toliko o kr.
1
Rjeenje za nadobudne: Marija, Charlesa, Henryja, Nagya, Dantea, Spinoze, de Luce, Laplacea, Tassoa,
Hugoa, Dumasa, Kim Il Sunga, Gine, Opre, Sofije, Ingrid, Jeanette, Ute, Kennedyja, Boccaccia i Hemingwaya.
10
3. Strane rijei
Izrazito veliki kamen spoticanja strane su rijei. Neki studenti previe su revni pri pokuaju
prevoenja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, ba kao to ni eventually
nije eventualno), drugi zaziru od hrvatskih rijei (zar bookmark da straninikom
nazovem?!), trei se izgube u milijardama i bilijunima (billion je milijarda, a ne bilijun, ako
koristite ameriku literaturu), etvrti se izgube u strukturi reenice jer prijevod preputaju
Babelfishu (was done by nije bio je uinjen od strane) [17]. Pogledajmo to je ispravno!
3.1. Sklanjanje
Pisanje svega mogueg i nemogueg s crticom postalo je nacionalni sport. A stvar je tako
jasna: strane se rijei pri sklanjanju ponaaju kao i domae, a ne ponaaju se kao kratice.
Staviti crticu iza rijei u nominativu i na nju nalijepiti padeni nastavak jednako je grozno kao
gledati film s Tom-om Cruise-om [3]. Dakle:
3.2. Prijevodi
S obzirom na to da su gotovo sve strane rijei u podruju u kojem radite zavrni rad
engleskog podrijetla, one se u tekstu koriste ovako:
Ureaj koji povezuje lokalne mree na fizikom sloju je obnavlja (engl. repeater).
U lokalnim mreama koje koriste parino kabliranje za tu se svrhu koristi parini
obnavlja (engl. hub). Umjesto hubova sve se ee koriste komutacijski LAN-
vorovi (engl. LAN switch).
11
Dakle, rije koju student ne moe odgovarajue prevesti s engleskog na hrvatskog jezik
doputeno je ostaviti u izvornom obliku, ali tada rije valja pisati kurzivom (italic). Naravno,
obaveza je studenta da u suradnji s mentorom, odnosno voditeljem, prevede to je mogue
vie izraza:
Ako student eli istaknuti neki dio teksta, moe proizvoljno koristiti masno otiskivanje slova
(opcija Bold). Takoer, ako autor eli naglasiti da odreeni skup rijei ini cjelinu, moe te
rijei pisati nakoeno (npr. asinkroni nain prijenosa).
Ako stranu rije ne moete ili ne znate prevesti, piite je ukoeno. Nikako je, zaboga, ne
prevodite koristei Englezko-hrvatski i hrvatsko-englezki rjenik obavjstnkga nazivlja
[16].
Kad autor nakani prevoditi s izvora na engleskom jeziku, pronaenih na Internetu, a nevian
je materinjem jeziku, itatelj mora biti spreman na jednu od veih grozota:
2
Dodatni paragraf zakona koji regulira mirovine udovica kapetana parnih brodova na Dunavu. Ili tako neto.
12
4. Ostale pogreke
Dakako, popis estih pogreaka neogranien je. Evo jo nekih, bez posebnog redoslijeda:
Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, to?) ima dva oblika [3]. Kad
se odnosi na neto ivo (ovjeka ili ivotinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na neto
neivo (ili biljku), akuzativ glasi koji.
Neivo:
Pogreno: Rijeio je zadatak kojeg mu je zadao nastavnik.
ivo
Pogreno: Zapamtio je studenta koji je vidio.
Mijeanje prijedloga "zbog" i "radi" jedna je od najeih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva
jer postoje sluajevi kada doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti [3]. Pravilo je
jednostavno:
Ali, nipoto:
13
4.1.3. Bit e / biti e / e biti
Kako bismo izbjegli dugaku priu o tvorbi futura prvog (ja u proi, ti e pasti), posluit
emo se ilustrativnim primjerima:
Pogreno: Sutra u pisat ispit. Pokuati u prepisivati, ali u to init tako loe, da
e me asistenti odmah otkrit. Pasti u kao kruka.
Ispravno: Sutra u pisati ispit. Pokuat u prepisivati, ali u to initi tako dobro,
da me asistenti nee otkriti. Proi u bez problema! (Samo probajte!)
Uzroni veznik budui da ne smije se upotrebljavati bez drugoga dijela, a tako okljatren
moe i izazvati zabunu [3].
Kada zavisna reenica dolazi iza glavne, veznik budui da bolje je zamijeniti veznicima zato
to ili jer (ali ne zato jer).
Izraz obzirom da uvijek treba zamijeniti punim izrazom s obzirom na to da koji slui kao
veznik u uzronim reenicama.
Izraz suprotan izrazu s obzirom na to je bez obzira na to, a ne bez obzira to:
14
4.1.5. Pomou / s pomou, vremenom / s vremenom
nain,
S uitkom uim Algoritme i strukture podataka.
vrijeme,
S godinama studiranja postao sam imun na hranu u menzi.
drutvo,
Druim se iskljuivo s virtualnim likovima.
sredstvo,
Pogreno: Na faks sam doao s tramvajem.
indirektni objekt,
Pogreno: Bavio sam se s izradom alabahtera.
Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:
15
najprioritetniji. Prioritet je samo jedan. I alternativa je samo jedna. Nema nekoliko
alternativa, to su mogunosti!
Vie nije uvijek i bolje! Kao to tekstove neete pisati slovima veliine 18 piksela zato da
biste napisali vie stranica teksta, nemojte podlijegati ni administrativno-poslovnom stilu
pisanja. Vodite rauna o jezinoj ekonominosti i zamijenite sve izraze s lijeve strane onima s
desne strane [1]:
Loe Dobro
imati mogunost moi
biti u mogunosti moi
biti u stanju moi
ukazati pomo pomoi
dati do znanja upozoriti
staviti do znanja upozoriti
biti suglasan slagati se
donositi zakljuke zakljuivati
rijeiti pomou raunala rijeiti raunalom
na nain da tako da
na taj nain tako
na nain kako onako kako
druga alternativa alternativa
trea alternativa trea mogunost
na sljedei nain ovako
potrebno je treba
U isti ko spadaju i pleonazmi (izraavanje istog sadraja dvjema ili s vie rijei):
16
Loe Dobro Zato
cirka oko oko ili otprilike cirka = oko
esto puta esto, mnogo puta esto = mnogo puta
iz razloga to zato to razlog = zato to
ja osobno ja ili osobno ja = osobno
javno objaviti objaviti objava je javna
i/ili ili i je ve ukljueno u ili
iza njega slijedi iza njega dolazi / slijedi iza = slijedi
servisi i usluge usluge servisi = usluge
u mjesecu rujnu u rujnu rujan = mjesec
u lipnju mjesecu u lipnju lipanj = mjesec
U posljednje se vrijeme veznik ukoliko pogreno poeo koristiti umjesto veznika ako. Naime,
kako je spomenuto u [1], za veznik ukoliko vrijedi da se ne moe koristiti bez svog veznikog
para utoliko. Dakle:
4.1.9. Dalikanje
est je problem u hrvatskom jeziku tzv. dalikanje. O emu se radi? Kod nas se pitanja
postavljaju ovako:
a ne ovako:
17
4.1.10. Dakanje
I ako ve datum piete brojano, ne piite vodee nule - 12. 03. 2008. nismo vojska, ali
pazite na razmak iza toke: ispravno je 12. 3. 2008.
Tok je kretanje u prostoru (vodeni tok, rijeni tok, potok, krvotok, kruni tok, dijagram
toka, tok novca, pritok kapitala, tok podataka ili informacija, protonost ceste, magnetski tok,
tok elektrine struje). Tijek je kretanje u vremenu (The Beat Fleet: "I ludilo uvik promijeni
tijek povijesti, i ispie novu krvavu stranu...") [5].
Dakle:
Sloenice kojima su tvorbene osnove potekle iz latinskih i grkih rijei (i nekih naih, dodue
nastalih iz pridjeva, npr. brodo-, poljo-, vodo-) piu se zajedno, bez crtice ili razmaka.
Pojednostavljeno, sve to poinje s audio-, elektro-, euro-, fono-, foto-, geo-, kino-, meta-,
mikro-, mini-, mono-, radio-, samo-, tele-, termo-, ili npr. video- pie se zajedno [1]:
Isto vrijedi za rijei koje poinju s meu-, iznad-, ispred-, samo-, protu- i slinima:
18
meuspremnik, meuispit, protutea, samopomocija...
Sloenice u kojima je prvi dio pridjevska oznaka koliine ili mjesta ponekad zbuni autore
nevine jeziku. Stoga se esto mogu proitati reenice:
Takve rijei treba pisati zajedno: visokopozicioniran, gorepotpisan ili niepotpisan (premda
je dovoljno napisati potpisan), visokooptimiziran, visokoobrazovan. To to se u engleskom
pie highly qualified ili highly educated nikako ne utjee na hrvatski jezik.
Posvojni pridjevi (oni koji odgovaraju na pitanje ije je to) esto se iskasape do granica
podnoljivosti:
4.1.17. Negacije
Negacija se pie odvojeno od glagola. Osim kod nemam, nemoj, nedostaje. Mlai narataji
pisat e i neu. Stariji e pisati ne u. Vaei pravopisi svima daju za pravo.
Prilozi i pridjevi koji se tvore od negacije i obinog pridjeva i priloga, piu se zajedno:
19
Pogreno: Pao sam?! Ma, to je ne mogue!
Ispravno: Proao sam! To je nevjerojatno!
Dakle:
Kad bi znao iznos otpora, mogao bi izraunati napon. (Ti ili on?)
Kad bih znao iznos otpora, mogao bih izraunati napon. (Ja!)
Kad bi znali iznos otpora, mogli bi izraunati napon. (Oni!)
Kad bismo znali iznos otpora, mogli bismo izraunati napon. (Mi!)
Kad biste znali iznos otpora, mogli biste izraunati napon. (Vi!)
Broj je rije ili simbol za izraavanje koliine jedinica, odnosno neke vrijednosti [1]. Kaemo
cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, kuni broj. Brojka je znak za tu
koliinu, grafem; brojeve moemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj pet
oznaavamo brojkama 5 i V.
Nepravilno je stoga rei da emo neto oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba neto
dodati. Zbrajati i oduzimati moemo samo brojeve, znai konkretnu vrijednost, koliinu. to
znai da smo smanjili brojku studenata na ASP-u, ako ih je bilo 650? Samo ovo:
20
650 650 650 650 650 650 650 650 650 650
I ne kae se brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, ubrojiti, prebrojiti, pribrojiti,
zbrojiti...
Jedna je od estih pogreaka u naem jeziku sintagma po prvi puta [1]. Najprije, ako se neto
dogodilo prvi put, jasno je da je prijedlog viak, jer nije rije o ponavljanju. Osim toga, nije
puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) trei put... (po) stoti put.
Ja sam htio!
I:
Ti si htjela.
Pa zato nismo?
21
5. Stilski savjeti
ak i kad pomno pazite na pravopis i zatipke (tipfelere), moe vam se potkrasti kakva stilska
pogreka. Evo estih, bez nekog posebnog reda.
O proklitikama i enklitikama moda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s
njima poblie upoznate. Vjerujemo da e nekoliko primjera ilustrirati o emu se radi i to
valja, a to moe i bolje:
Bit svega je da nenaglaena rije ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u
reenici. Proitajte naglas gornje primjere i ut ete kako je neke reenice prirodnije itati.
No, nitko nee klonuti duhom ako ovdje pogrijeite.
Otvorimo novine i proitajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni,
GEO magazin, Zippo upalja, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici,
Internet mrea, plazma televizor... [2]
Treba: raunala Apple (ili Appleova raunala), automobili Renault (Renaultovi automobili),
bomboni PEZ, magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja), mobilna mrea 095 (ili Tele2
kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski
korisnici T-Coma), internetska mrea, plazmatski televizor!
Govorite li da ljetujete na Cres otoku? ivite u Zagreb gradu? Likovi iz bajke su Ivica djeak i
Marica djevojica? Gradski prijevoz plaate ZET kartom ili tramvaj kartom? E, pa onda
nemojte pisati HTTP protokol, Internet korisnik. Protokol HTTP, internetski korisnik ili
22
korisnik Interneta! Ako ba morate pisati o adresi koja identificira raunala na Internetu,
stavite izmeu spojnicu (crticu): IP-adresa, DNS-posluitelj, web-posluitelj, web-stranica.
Evo jo jednog primjera: u internetskom izdanju (ne Internet izdanju) jednih dnevnih novina
osvanuo je naslov: kolu gaali jajima i toalet papirom. to ne valja? Iz ovako sroenog
teksta proizlazi da su kolu gaali jajima i da su toalet gaali papirom. Rjeenje?
5.3. Brojevi
Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako neto izraavamo mjernim jedinicama,
osobito kad je mjerna jedinica izraena kraticom, broj treba pisati brojkama.
23
Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, bolje je pisati sve:
Jedan je usklinik dovoljan, tri su izuzetna srea. Dva su zatipak, jer kao znak interpunkcije
ne postoje. etiri ili vie su besprizorno urlanje:
Jedan je upitnik dovoljan, tri su veliko iznenaenje, dva su zatipak, etiri ili vie su ok:
24
6. Strojna provjera pravopisa
Ne zaboravite da (gotovo) svaki ureiva teksta ima ugraen mehanizam provjere pravopisa,
a neki su u stanju provjeriti i gramatiku. Na ove potonje ba se i nemojte oslanjati. Primijetite
da spell checker nee otkriti pogreke kao to su slijedei i sljedei, vraanje i vraanje i
sline (ali bi trebao otkriti da ste pogrijeili napisavi slijedee), s obzirom na to da su sve ove
rijei doputene, ali ovise o znaenju i kontekstu.
Ako ne elite koristiti provjeru pravopisa koju nude ureivai teksta (Word, OpenOffice),
svoj tekst moete dati na provjeru Haschecku [4], prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom
spell checkeru. Njegovo se suelje nalazi na adresi http://hascheck.tel.fer.hr/.
Ako niste sigurni kako se koja rije pie ili to koja rije znai, pogledajte Hrvatski jezini
portal [13] odnedavno je opet svima dostupan na adresi http://hjp.srce.hr/.
I ne predajte neprovjeren tekst nastavniku, jer nastavnik nije lektor! Ako vam tekst bude
neitljiv i prepun pogreaka, lako je mogue da e vam ga nastavnik vratiti dok ga ne
popravite i da uope nee sadrajno procijeniti rad.
25
Umjesto zakljuka
Sad kad ste savladali sve zamke koje su nesebino postavljale generacije jezikoslovaca,
pronaite pogreku u ovoj reenici:
"Kada funkcija napisana u programskom jeziku C vraa rezultat, ini to preko stoga." 3
3
Funkcija pozivajuem programu ne vraa rezultat preko stoga, nego preko registra.
26
Literatura
27