UNIVERZITET ZA POSLOVNI INENJERING I MENADMENT

BANJA LUKA

TEHNIKI FAKULTET
STUDIJSKI PROGRAM ZA GRAFIKI INENJERING I DIZAJN

SEMINARSKI RAD

Grafika priprema u flekso tampi

Predmet: Tehnoloke osnove proizvodnje

Mentor: Ime studenta i broj indeksa:

Prof doc. dr Radenko urica Boris Stankovi GD-1-004/12

Banja Luka, oktobar, 2013. godine

GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................3

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDUZEU......................................................................5

2. ETIKETA I DIZAJN..............................................................................................................6

3. PRIPREMA ZA TAMPU.....................................................................................................7

3.1 TRAP ILI PREPUST BOJA...........................................................................................13

4. ZAKLJUAK.......................................................................................................................14

5. LITERATURA......................................................................................................................15

2|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

UVOD
Vrsta tampe za koju je pripreman dizajn etikete je flekso tampa. Flekso tampa
spada u kategoriju visoke tampe to znai da su tampajui elementi na tamparskoj formi
izdignuti, a netampajui udubljeni. Sa izdignutih tampajuih elemenata se otisak direktno
prenosi na materijal za tampu. Kao i kod ostalih tehnika tampe kvalitet otiska zavisi od
tamparske forme i od materijala za tampu. U zavisnosti od materijala na koji emo vriti
otiskivanje koriste se razliite
boje (na bazi alkohola, vode ili
UV boje) te razliite tvrdoe i
debljine tamparske forme. U
flekso tampi gornja rasterska
granica je 150 lpi (60 lcm).

U zavisnosti od
materijala na koji se tampa
(PVC, PP, Al folija, papir,
dakovi, kese) koristi se razliita debljina tamparske forme koja varira od 0,76 do 6,35mm.
Finija i kvalitetnija tampa kod npr. tampe etiketa zahteva tanje ploe dok se kod tampe na
grube materijale tipa dakovi i kartonske kutije koriste deblje ploe. Kada govorimo o
tamparskoj formi, odnosno flekso ploama, tu se prvenstveno misli na vieslojne
fotopolimerne ploe (najee ete uti naziv klie) koje su danas najrasprostranjenije, a iji
lider je kompanija XSYS (nastala udruivanjem BASF-a i ANI Inks) sa paletom proizvoda
Nyloflex. Ove ploe se sastoje iz elastomernih veziva, nezasienih monomera i UV
fotoinicijatora.

Izrada tamparske forme se vri na tri naina:

a) u specijalnim ureajima gde se fotopolimerna ploa preko filma osvetljava UV
lampama, ispira i nakon toga sui - tzv.

b) sleeve, tehnologija gde se ploa direktno izrauje na cilindrinom telu

(polimerizacija se vri direktno na cilindru van maine, a gotov cilindar se stavlja na
mainu za tampu).

b) computer to flexo plate, gde se fotopolimerna ploa direktno gravira bez prisustva
filma.

Opisau ukratko samo ovaj prvi postupak jer je on jo uvek najzastupljeniji

prilikom izrade flekso tamparske forme. Fotopolimerna ploa se u maini za izradu
ploa prvo uz pomo UV lampi predosvetljava ime se definie osnova (baza)
kliea, zatim se uz pomo negativa filma (note*) vri glavno osvetljavanje prilikom
kojeg se definie visina reljefa. Nakon toga se radi ispiranje prilikom koga se
neosvetljeni delovi ploe ispiraju i zatim ide suenje. Posle suenja se vri

3|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

dosvetljvanje gde tamparska forma dobija konanu vrstinu. Ovaj postupak se odnosi
na izradu ploa sa BASF opremom, nyloflex ploama i Nylosolv rastvorom, koji je
b
l
a
g
o

r
e

e
n
o

o
trov. Vreme izrade ovakve ploe zavisi naravno od same debljine i vrste, ali recimo da
se kree tu oko 3 sata, pod pretpostavkom da imate spremne negative. isto radi
poreenja u da navedem da recimo izrada ploa na vodenoj bazi kao to je npr.
Toreflex traje oko 45min., a ujedno su i dosta manje tetnije po zdravlje operatera.
Kao to sam napisao na poetku flekso tampa je direktna tampa te se otisak vri
direktno sa tamparske forme na materijal.

4|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

1. OSNOVNE INFORMACIJE O PREDUZEU

U okviru obavljanja prve strune prakse, na odsjeku za grafiki inenjering i dizajn,

uradio sam izvjetaj uz pomo saznanja koje sam stekao obavljajui svoj redovni posao u
firmi u kojoj sam i zaposlen, a koja nosi naziv Borton d.o.o.

Borton d.o.o. osnovan je 1993. godine sa sjeditem u Banja Luci. Od samog osnivanja
osnovna djelatnost firme je servisiranje i prodaja biroopreme kao i opskrba sa potronim i
rezervnim dijelovima. U sklopu firme posluje i fotokopirnica koja 1998. godine dobija i
ogranak utampavanja samoljepljivih etiketa kako u listovima tako i u rolni.

Od 2000-te godine osniva se i odjeljenje za proizvodnju samoljepljivih etiketa u rolni

sa mogunou tampanja u vie boja. Danas Borton d.o.o. raspolae sa tri maine za flexo
tampu sa kojima nastoji podmiriti prvenstveno zahtijeve BiH trita kao i susjednih zemalja.

Borton d.o.o. je specijalizovan za proizvodnju etiketa u rolni koja u svom

proizvodnom programu ima zastupljen iroki spektar najraznovrsnijih etiketa iroke namjene.
Firma proizvodi samoljepljive etikete i kartonske etikete za termo printere, vage, razliite
uvozno-izvozne deklaracije, bar kodove,
kao i bilo kakav proizvod za mesnu,
vinarsku i prehrambenu industriju,
farmaceutsku, hemijsku industriju i sl.

Bez obzira na sloenost etikete,

kao i nivo automatizacije koji je na
raspolaganju u procesu pakovanja,
tamparija je spremna odgovoriti na sve
zahtjeve za etiketama. Pored etiketa svim
svojim klijentima firma stavlja na
raspolaganje i ostale pratee ureaje i
potrone materijale za pakovanje

proizvoda i ambalae.

5|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

2. ETIKETA I DIZAJN
Dizajn ambalae jedan je od kljunih faktora prodaje svakog proizvoda. Da bi
ambalaa bila kvalitetna potrebno je da bude
funkcionalna (vrsta i od primjerenog
materijala- da titi proizvod i bude
jednostavna za upotrebu). Takoer je nuno
da ambalaa bude likovno dobro opremljena
kako bi se bolje isticala na polici i time
utjecala na bolju prodaju proizvoda. Dizajn
etikete je posljednjih desetak godina doivio
ekspanziju kako u svijetu tako i kod nas.
Izrastao je u posebnu i vrlo bitnu granu
dizajn ponude. ta vrijedi to je proizvod
kvalitetan i prestian ako na kraju ne zavri u rukama kupca. Etiketa i ambalaa definie prvi
utisak potencijalnog kupca i ona je presudna da se napravi prvi korak ka tom proizvodu. Cilj
etikete je to bolja primjeenost na polici i atraktivnost. injenica je da se ovijek prijatnije
osjea kada kupi ili posjeduje neto lijepo.

injenica je i da kupac stvari bira po liniji "svia mi se" - "ne svia mi se". Bez obzira
da li proizvod spada u
kategoriju neophodnog ili
zabave i luksuza, bolje se
prodaje ako bolje izgleda.
Nekada su kvalitetniji
proizvodi imali vee budete,
pa samim tim i bolje
pakovanje. Danas to i nije tako
nedostino, pa kvalitet
pakovanja i kvalitet proizvoda
vie ne idu ekvivalentno. Danas
je mogue za veoma malo
novca obezbjediti za svoj
proizvod fantastian dizajn
ambalae i na efektan i
atraktivan nain se
prezentovati.

Etiketa predstavlja osnovnu informaciju mnogih proizvoda. Veina proizvoda iz

prehrambene industrije naprimjer se ne mogu zamisliti bez etikete. Stoga dizajn etiketa igra
vanu ulogu u brendiranju proizvoda. Etiketa je lina karta proizvoda. Dizajn etikete mora
pratiti karakteristike proizvoda. Uloga dizajnera u dizajniranju etiketa je da tano prenese duh

6|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

proizvoda na etiketu. Vrlo sofisticirano i paljivo se mora pristupiti dizajniranju jer kao to
rekosmo dizajn odraava linost, dizajn predstavlja sutinu onoga to se dizajnira.

3. PRIPREMA ZA TAMPU

Da bi se neka grafika forma otisnula na maini, potrebno je da od faze dizajna, pa do

same tampe, proe kroz jednu takozvanu meufazu, tj. prepress ili pripremu za tampu.
tamparija Borton posjeduje posebno odjeljenje vezano za ovu vrstu poslova, koje se nalazi u
odvojenoj kancelariji izolovanoj od buke tamparskih maina. U poslednjih petnaestak godina
svjedoci smo ekspanzije pripreme za tampu u DTP (desktop publishing) okruenju, tj.
kompjuterski generisanih procesa u pripremi. Za razliku od ere reprografije, fotosloga, runo
ubuavanih slika i doterivanja fotografija na skeneru, DTP era pruila je ovjeanstvu daleko
vei komfor u radu, automatizaciju procesa, i, na kraju, mogunost svakom ko posjeduje
odgovarajuu opremu. Stono izdavatvo (kako je to prevedeno kod nas), pruilo je ansu
pojedincu sa PC raunarom i laserskim tampaem da priprema dokumente koji e biti
odtampani u bilo kojoj tehnici tampe. Softverska industrija potrudila se da isprati cijelu
evoluciju, tako da danas na tritu postoji itava gomila softverskih alata koji pokrivaju
bukvalno svaki korak konvencionalne pripreme za tampu. Naravno, kako to obino ide, uz
kompjuterizaciju itavog procesa dolo je i do pojednostavljenja pojedinih rjeenja u pripremi
(koja se odnose na detalje koji su u pojedinim programima prenebregnuti na utrb
funkcionalnosti), ali veoma veliki izbor softvera omoguuje rjeenje za bukvalno svaki
problem na koji bi tradicionalni grafiari ukazali. Ova tema e se nadalje baviti osnovnim
postulatima i metodama u kompjuterskoj pripremi za tampu koji se primjenjuju na prepress
odjelu..

Da bismo pripremili dokument za tampu pomou nekog softvera, moramo znati

odgovarajue principe koji se tiu pre svega kolornih modela koji se koriste u tampi. Za
razliku od RGB (red, green, blue) prikaza koji koriste raunarski monitor i televizor, u
konvencionalnoj tampi
se koristi CMYK model
(cijan, magenta, uta i
crna). To u praksi znai
da se kolor slika (odnosno
tampana emulacija realne
scene) dobija
kombinacijom etiri
osnovne tamparske boje.
Svaki poetnik koji ima
Adobe Photoshop to moe
provjeriti uitavanjem
bilo koje slike u CMYK
modu, preko palete
Channels. Sutina je u
7|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

tome da se (plastino objanjeno) na svaki kanal nanosi odgovarajua procesna boja, i

mjeanjem tih boja na papiru dobija se kolorna slika. RGB i CMYK modele moemo
uporediti na sljedei nain: u RGB-u, bijela boja se dobija zadavanjem maksimalnih vrednosti
crvene, zelene i plave boje (255, 255, 255); minimalne vrijednosti (0, 0, 0) daju crnu. U
CMYK modelu je obrnuto: bijelu boju moemo uporediti sa bojom praznog papira.
Zadavanjem sve veih i veih vrijednosti boja dobijamo tamnije nijanse. Teoretski, za
dobijanje crne boje bilo bi dovoljno zadati 100% cijana, 100% magente i 100% ute boje, ali
uslijed nesavrenosti medija na kome se tampa (uglavnom samoljepljivog papira) i boja koje
se koriste, dodaje se i crna (K - oznaka potie iz dva razloga: prvi je izbegavanje konfuzije sa
B iz RGB modela, a drugi je key color, odnosno kljuna boja - to e biti razmatrano malo
kasnije). Glavna uloga crne boje je da naglasi otrinu i dubinu slike u punom koloru.

Slijedea stvar koju je vano razmotriti je kako se u tampi dobijaju fini prelazi boja
koje vidimo na etiketama na proizvodu. Ovde se susreemo sa pojmom grayscale, odnosno
skala sivog. Svako ko je imao informatiku u srednjoj koli sjea se binarnih vrijednosti 0 i 1
(ima struje/nema struje). Slika koja se sastoji iz 2 nijanse (apsolutno bijela i apsolutno crna,
recimo da je u pitanju tehniki crte) ima dubinu 1 bit po pikselu (pixel - skraenica od
picture element, najmanji detalj slike na kompjuterskom monitoru i televizoru). Analogiju sa
maloprije pomenutim ima struje/nema struje moemo postaviti po principu ima boje/nema
boje. Kada bismo u Photoshopu otvorili klasinu crno-bijelu fotografiju, primjetili bi da tu
nema samo piksela crne i bele boje, nego i sivih. U pitanju je grayscale slika, koja moe imati
256 varijacija sive boje (0-255), a poto se 256 eksponencijalno predstavlja kao 2^8, kaemo
da grayscale slika ima 8 bita po pikselu. Problem kod reprodukcije crno-bijele fotografije u
konvencionalnoj tampi (osim digitalne, koja funkcionie na principu inkjet tampaa) se
sastoji u tome to je nemogue ostvariti kontinuirani ton sive boje. On se prikazuje
kombinacijom crne i bijele boje, odnosno otiskivanjem pravilnih redova crnih taaka
razliitog rastojanja i
veliine na bijelom
papiru, to vara ljudsko
oko da vidi sivu boju.
Takva tehnika se naziva
raster ili poluton, poto se
take utampavaju u
pravougaonim nizovima.
Za potrebe reprodukcije
slike u etvorobojnoj
CMYK varijanti,
potrebno je zadati
odreenu gustinu nizova
taaka (u zavisnosti od
vrste tampe odnosno
vrste i kvaliteta medija na
kome se tampa) koja se
definie kao linijatura rastera (screen frequency, halftone screen), i mjeri se u broju linija
taaka po linearnoj jedinici mere (uobiajeno lines per inch ili lines per cm). Postoji i
alternativni nain tampanja rastera, koji je u ekspanziji posljednjih desetak godina, a to je
FM (frequency modulation) raster, kod koga take nisu rasporeene u pravilnim linijama,

8|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

nego nasumino razabacane, to daje vjerniju reprodukciju boja u tampi, ali i poveava
mogunost zapuavanja rastera (zbog specifinih upijajuih svojstava papira, taka se pri
otisku iri za odreenu vrijednost koja se naziva prirast take - dot gain, tako da treba biti
oprezan pri nanoenju boje u tamparskoj maini. Prirast take se moe kompenzovati u
pripremi za tampu, to e takoe kasnije biti razmatrano).

Prilikom pripreme za tampu dokumenta u boji, moramo voditi rauna o uglovima

rastera. Poto smo ve
napomenuli da se take
nanose u pravilnim
nizovima, treba rei i da
ugao pd kojim se prostiru te
linije nije isti za svaku boju.
Taj princip spreava ruan
efekat koji se naziva moire,
a manifestuje se pravilnim
arama koje se pojavljuju na
mjestima gdje se linije
rastera nepravilno
preklapaju. Zbog toga linije
rastera moraju biti nanesene
pod uglovima koji se
razlikuju meusobno za bar
30 stepeni. Standard koji je
usvojen za etvorobojnu flexo CMYK tampu je cijan 7.5, magenta 67.5, uta 82.5 i crna
37.5. Kao to ete vjerovatno primjetiti, u sluaju ute boje odstupa se od pravila, zato to je
ona najslabija boja u smislu intenziteta. U prethodnom dijelu pomenuli smo naziv za crnu
boju - kljuna boja (key color), i to je razlog zato se ona nanosi pod uglom od 37.5 - taj
ugao je nauno potvren kao najpogodniji ljudskom oku za posmatranje. U sluajevima kada
je dokument predvien za tampu u jednoj boji, a ima rastera, preporuuje se zadavanje ugla
od 37.5.

Sada kada smo ukratko preli osnove procesnih CMYK boja, razmotriemo i posebne
(spot) boje. To su boje koje su oznaene brojem i meunarodno sertifikovane, uspostavljene
od razliitih proizvoaa (Pantone, HKS itd). Svaka od tih boja ima posebnu recepturu od
koje se ne smije odstupati, vrlo precizno definisanu. Posebne boje se koriste najee u
sluajevima kada je u tampi potrebno dobiti vrlo vjernu nijansu (u sluaju tampanja logotipa
kompanije, ili ako klijent zahteva visoku vjernost otiska) uglavnom jednobojnih objekata ili
teksta, zato to CMYK tampa ima odreena ogranienja u pogledu reprodukcije nekih
nijansi. Takoe, samo mali broj posebnih boja ima svoj teoretski CMYK ekvivalent, koji nije
lako postii u praksi. Uobiajena je varijanta kombinacija procesnih i posebnih boja,
pogotovo u sluajevima kada se tampaju kolor fotografije sa dodatnim tekstualnim i drugim
elementima (naslovi itd) - za fotografiju je potreban CMYK, a za naslove recimo posebna
boja. Naravno, to je uvijek skuplja varijanta za tampu, tako da kod nas mnogi pribjegavaju
procesnoj simulaciji posebnih boja na utrb kvaliteta. Inae, za posebne boje zadate u
vrijednosti manjoj od 100% vai isto pravilo to se tie uglova rastera kao i za procesne boje.

9|Strana
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

Jedan od problema sa kojim se redovno susreu prepress operateri jeste postizanje

sklada izmeu boja koje se vide na raunarskom monitoru prilikom pripreme za tampu i onih
koje e izai na
finalnom proizvodu.
Web dizajneri nemaju
taj problem - njihov
ciljni medij je
monitor, i jedina
ogranienja koja
imaju tiu se stvari na
koje je teko uticati,
kao to su ekranska
rezolucija svakog od
vie miliona
korisnika, default
fontovi koji se koriste
na sistemu i dr.
Meutim, razlika
izmeu RGB sistema
koji koristi monitor i
CMYK sistema koji
se primjenjuje u
tampi dovodi do toga
da nije lako predvidjeti kako e izgledati odreena boja. Priblina tanost se moe postii
upotrebom vrhunskih monitora, profesionalno kalibrisanih prema referentnom odtampanom
uzorku, ali to povlai niz zahtjeva - kalibrisane ulazne (npr. skener) i izlazne (osvjetljiva
grafikih filmova) ureaje i standardno osvjetljenje pri kome se radi a koje treba to blie da
simulira dnevno svetlo. Zbog toga se koriste referentne karte boja (npr. Pantone ton karte).

Nakon ovog uvodnog izlaganja, predstaviu neke konkretne radnje koje se

preduzimaju prije realizacije tampe novog posla. Osnovni koraci koje treba preduzeti
prilikom pripreme za tampu neke etikete su:

1. Prije nego to se krene na obradu dizajna, treba pokupiti svu podlogu od klijenta
koja treba da se sadri na etiketi! Kasnije zna da bude veliki problem uvena reenica:
"dodaj mi samo jo ovo."

2. Dogovoriti se sa klijentom koji oblik etikete hoe i obavezno dimenzije. Npr.

prepress operater uradi rez tanc u obliku boice da prati ivice, a klijent hoe
pravougaono.

3. Dogovoriti se sa klijentom da li e puni kolor (cyan + magenta + yellow + black) ili

e 2,3 boje... Takva odabrana ponuda se iznese klijentu i onda se konkretno zna: koja
je veliina etikete sa kojom se radi, i koliko boja smije da bude u opticaju!

10 | S t r a n a
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

4. U programu u kome e se da raditi obrada, otvara i radi se na dobijenom dokumentu

prepust koji je po 2-3mm iri, vei, dui, od eljene etikete (upravo zbog sjeenja, da
se ne bi kojim sluajem pojavile bijele ivice).

Priprema za tampu se sastoji od ideje klijenta, do prikupljanja ideja ili zahtjeva koji
mogu biti vrlo prosti procesi do varijanti kada ti zahtjevi mogu trajati i po nekoliko nedjelja
(npr. izrada etiketa za itav spektar proizvoda jednog velikog proizvoaa). To se nakon toga
sjedinjuje i ubacuje u raunar, a nakon obrade fajlova u grafikom programu u mogunosti
smo da klijentu pustimo probne otiske kako bi vidio njegov zahtjev prije samog procesa
tampe ili kako bi se izvrile korekture u sluaju da je to potrebno.
Za izradu koriste se uglavnom grafiki programi: Corel Draw, Adobe Illustrator, Photoshop.

Prije nego to se pone sa izradom fajla, treba provjeriti da li se koristi CMYK paleta
boja a ne RGB. Ako se radi u RGB-u, onda sadraj nee biti isti koji vidimo na ekranu i u
tampi. O rezoluciji treba voditi rauna samo ako se radi u Photoshop-u i da bi dobili vizuelni
maksimum potrebno je da se radi u rezoluciji 300 dpi.

Kada se definie ta tano klijent eli i kada se odredi dimenzija potrebno je na eljenu
dimenziju dodati po 2mm sa sve etiri strane. Ako radite etiketu koja treba da se see na
krajnji format npr. 100 x 50 mm, prilikom izrade potrebno je napraviti prepuste, tako to e se
dodati po 2mm sa sve etri strane. Priprema za tampu onda treba da bude 104 x 54 mm.
Tekstualne i grafike elemente ne bi se trebali postavljati uz sam kraj papira, odnosno mjesta
gde se obavlja sjeenje na eljenu dimeziju. Mogu se do kraja stavljati jedino neki tonovi ili
stvari koje su zamiljene da idu do samog kraja. Ova pravila se trebaju uvijek koristiti
nevezano ta se radi!

11 | S t r a n a
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

Ukoliko je dizajn etikete uraen u u Corel-u, klijent nije u obavezi snimati dokument
u nekom drugom formatu nego ga dostaviti u izvornom CDR formatu. Vrlo je bitno da sve
tekstualne dijelove u kojima je korien neki od fontova pretvori u krive (arange/convert to
curves).

Ako je dizajn raen u Ilustrator-u, potrebno je da klijent dostavi dokument u izvornoj

AI ili EPS ekstenziji. I u Illustrator-u je potrebno sve fontove pretvoriti u krive (type/ create
outlines).

Ako je dizajn raen u Photoshop-u, potrebno je da je uraen u rezoluciji 300 dpi,

CMYK paleti boja. Fajl se moe sauvati u izvornoj PSD ili JPG ili TIFF ekstenziji. PDF je
format koji je takoe pogodan za tampu. U toku rada za tekstualne dielove ne treba koristiti
sistemske fontove a koji u sebi imaju iriline karaktere.

Sve pripreme koje se predaju na obradu , bi se trebale sastojati iz maksimalno 6 boja,

ukljuujui i prozirni lak ili bijelu pokrivnu boju ukoliko je potrebna. Prilikom koritenja
SPOT boja, klijent se zamoli da se pridrava PANTONE Solid Coated skale. Ukoliko se radi
o metalik bojama (srebrna, zlatna) ne savjetuje se da se radi njihov gradient jer takve boje
imaju tendenciju da se negativno prljaju prilikom opadanja postotka same boje.

Minimalni procenat zasupljenosti boje ne smije da bude ispod 5%.

Linear gradient, 100% - 0%

Linear gradient, 100% - minimum 5%

12 | S t r a n a
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

3.1 TRAP ILI PREPUST BOJA

Trap se odnosi na blagi prepust boja grafikih elemenata u dizajnu, kako bi se

sprijeilo pojavljivanje bijelog praznog prostora u tampi, koji nastaje prilikom
neravnomjernog nanosa boja, a prilikom rada same maine. Savjetuje se uvijek, da se ovaj
zadatak prepusti prepress odjelu ali klijent treba biti u svakom sluaju upoznat kako e trap
metoda uticati na izlged njegovog dizajna.

Izgled na pripremi Izgled na pripremi gdje je

bez trap-a upotrebljen trap

13 | S t r a n a
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

ZAKLJUAK
Priprema za tampu, u koju spada i grafiki dizajn, predstavlja prvu fazu izrade
grafikog proizvoda. Ova faza u principu predstavlja sve operacije koje prethode samom
procesu tampe. Pod pripremom za tampu najee se podrazumijeva priprema tamparske
forme sa koje e se izvriti stampa. Ovde treba napomenuti da se tamparska forma kod npr.
digitalne tampe ne javlja u klasinom, materijalnom obliku, ve samo fiktivno, u memoriji
raunara, odakle se direktno prenosi na podlogu za tampanje.

Savremena priprema za tampu za sve tamparske tehnike se ne moe zamisliti bez

primjene personalnih raunara, i to praktino u svim njenim fazama, poev od dizajniranja
grafikog proizvoda do izrade tamparske forme.

Grafika priprema za tampu predstavlja tehniku fazu izmeu dizajniranog

dokumenta i same tampe istog. Kao i u mnogim drugim oblastima, kvalitetna priprema je i
klju uspjene tampe. Da bi se predmet tampe odtampao onako kako je potrebno
neophodno je poznavanje mogunosti raznovrsnih tehnika tampe kao to su digitalna tampa,
ofset tampa, flekso i mnoge druge, kao i poznavanje maina i odreenih programa kojima je
mogue uraditi adekvatnu pripremu za tampu. Grafika priprema za tampu je priprema
tamparske forme sa koje e se izvriti tampa.

U Borton tampariji usluga grafike pripreme za tampu je dostupna svima, bilo da su

u pitanju fizika ili pravna lica, ak i klijenti koji nemaju dodirnih tacka sa tamparstvom.
Placnjem grafike pripreme za tampu, njen vlasnik je klijent koji ima pravo da elektronski
oblik grafike pripreme za tampu dobije na nekom od nosaa elektronskih dokumenata kao
to su CD, DVD, USB i tako dalje. U Borton tampariji, grafiku pripremu za tampu rade
dizajneri koji su profesionalci u svom poslu. Koju god elju klijent da ima oni e izai u
susret i pretvoriti je u realnost. Grafiku pripremu za tampu rade samo ukoliko se bude
stampao dizajnirani materijal u tampariji. Sat vremena dizajna ili obrade kao i priprema za
tampu se dodatno naplauje prilikom ugovaranja novog posla.

14 | S t r a n a
GRAFIKA PRIPREMA U FLEKSO TAMPI 2013

LITERATURA
1. Johansson, Lundberg & Ryberg "A guide to graphic print production", John Wiley &
Sons Inc., Hoboken, New Jersey, 2003. godina
2. Flexographic Technical Association FIRST 4.1 Design Guide, 2013. godina

15 | S t r a n a