Mašinski fakultet Sarajevo

Katedra za energetiku

KOTLOVI I PEĆI
2. projektni zadatak: Blok šema i Lentz-ov dijagram kotla

Akademska godina: 2017./18.

Ime i prezime studenta:____________________

Broj indeksa:___________

_____________________________________
Pregledao: Doc. dr. sc. Nihad Hodžić, dipl.ing.
Sarajevo; 30.11.2017.
Podaci za 2. projektni zadatak: Blok šema i Lentz-ov dijagram kotla

Podaci se odnose na nominalno ili optimalno opterećenje kotla - prema produkciji svježe pare.
Dakle, i proračun u okviru ovog projektnog zadatka se odnosi na nominalno opterećenje kotla.
Osim ovog, pri projektovanju kotla se za kotao provodi i proračun pri maksimalnom
opterećenju: Dmax=(1,1÷1,2)D, te minimalnom opterećenju: Dmin=(0,5÷0,7)D.

Tabela 1. Ulazni podaci za projektni zadatak

# D, pk, ps, ts, pa , t a, tgiz, Dmp, tmpiz, pmp,
kg/s bar bar °C bar °C °C kg/s °C bar
1. 135 140 135 520 150 180 170 80 520 40
2. 180 180 165 540 190 240 160 140 540 35
3. 100 140 135 530 145 220 180 75 530 42
4. 170 180 175 540 190 240 170 125 540 41
5. 180 155 150 540 165 180 180 120 550 40
6. 330 200 195 540 208 240 150 250 540 45
7. 240 185 175 560 190 250 160 200 560 48
8. 270 186 174 540 192 220 180 210 545 32
9. 211 180 174 540 185 230 150 170 540 36
10. 250 190 182 540 195 240 160 200 540 40
11. 148 184 180 530 193 180 170 100 540 40
12. 200 180 175 540 190 240 180 160 540 33
13. 220 190 185 550 200 240 160 180 550 37
14. 250 185 180 530 190 200 170 190 530 39
15. 280 195 190 560 205 260 180 200 560 38
16. 380 200 195 540 210 245 170 300 540 43
17. 400 215 205 560 218 250 160 320 560 46
18. 500 515 205 540 218 230 150 400 540 48
19. 450 180 174 540 185 230 160 350 540 44
20. 350 190 182 540 195 240 150 275 540 40

Oznake:
D, kg/s - produkcija svježe (pregrijane) pare,
pk, bar - pritisak u kotlu / isparivaču kotla,
ps, bar - pritisak svježe (pregrijane) pare,
ts, °C - temperatura svježe (pregrijane) pare,
pa, bar - pritisak napojne vode (ulaz u kotao),
ta, °C - temperatura napojne vode (ulaz u kotao),
tgiz, °C - temperatura dimnih gasova na izlazu iz kotla,
Dmp, kg/s - produkcija međupregrijane pare,
tmp, °C - temperatura međupregrijane pare na izlazu iz kotla,
pmp, bar - pritisak međupregrijane pare na ulazu i izlazu iz kotla.

Doc. dr. sc. Nihad Hodžić, dipl.ing.

Mašinski fakultet Sarajevo
Katedra za energetiku
Predmet: Kotlovi i peći
Doc. dr. sc. Nihad Hodžić, dipl.ing.
STUDENT: _________________________

2. projektni zadatak: Blok šema i Lentz-ov dijagram kotla

Na osnovu goriva iz 1. projektnog zadatka i zadatog tipa kotla, kao i na osnovu zadatih
parametara radnog medija skicirati kotao (raspored ogrijevnih površina) i definisati njegovu
blok šemu. Izračunati toplotu prihvaćenu u pojedinim elementima kotla (isparivač, pregrijač,
međupregrijač, ekonomajzer, zagrijač vazduha) i na osnovu toga odrediti temperaturni tok
prijemnika toplote (radnog medija), odnosno predajnika toplote (produkata sagorijevanja), te
na osnovu toga nacrtati Lentz-ov dijagram.

Podaci:

kg
D 170
s
pk  180 bar
ps  175 bar
ts  540 °C
pa  190 bar
ta  250 °C
t giz  170 °C

kg
Dmp  150
s
t mpul  # °C
t mpiz  540 °C
pmpul  41 bar
pmpiz  39 bar

# U slučaju da u kotlu postoji međupregrijač pare, za vrijednost ulazne temperature pare u

međupregrijač uzeti temperaturu za 20 °C veću od temperature zasićenja za ulazni pritisak u
međupregrijač.

Sarajevo; 30.11.2017.

Doc. dr. sc. Nihad Hodžić, dipl.ing.

1. Skica kotla

Na osnovu slike, crteža kotla ili iz realnog pogona poznatog broja i rasporeda kotlovskih
elemenata, crta se skica kotla koja daje prostorni raspored ogrijevnih površina u kotlu i to po
toku dimnih plinova - od zone sagorijevanja u ložištu prema izlazu iz kotla. U ovom slučaju
kotao ima sljedeće elemente: ložište/isparivač, konvektivni pregrijač pare (1), pregrijač pare
(3), međupregrijač pare (2), zagrijač vode/ekonomajzer (1), zagrijač zraka/luvopaket (2) - broj
sekcija elemenata je dat u zagradi.

VT ST NT

PP3

PP2 MPP2

PP1
MPP1
tF2

KPP

EKO
ZZ2
PS PS

B1, ZZ1
ZS, tF0 NP
VL Bp1

PV, VL
IV, VRW

Bš Bp2

Legenda:
Kotlovski medij Ulaz Izlaz
Napojna voda
Vazduh za sagorijevanje
Pregrijana para
Međupregrijana para

ZZi - Zagrijač zraka, i-ta sekcija VT, ST, NT - Dijelovi turbine

EKO - Ekonomajzer/zagrijač vode ZS - Zona sagorijevanja
MPPi - Međupregrijač pare, i-ta sekcija PS - Produkti sagorijevanja
KPP - Konvektivni pregrijač pare
PPi - Pregrijač pare, i-ta sekcija

1
2. Blok šema kotla

Na osnovu skice kotla crta se blok šema kotla na kojoj je predstavljen tok strujanja kotlovskih
radnih medija (produkti sagorijevanja, napojna voda, vazduh za sagorijevanje, pregrijana i
međupregrijana para) kroz kotao odnosno kotlovske elemente.

VT ST NT G
Hd
tF0, tF1 ts tmpiz
tF2 tg1 tg2 tg3 tg4 tg5 tg6 tg7 tg8 tgiz
Ložište PP1 PP2 PP3 MPP MPP KPP EKO ZZ2 ZZ1
2 1
tL tE tmpul tz ta tℓ

3. Koeficijent viška vazduha na pojedinim karakterističnim mjestima u kotlu

Tabela 3.1. Koeficijent viška vazduha po toku dimnih plinova

R.br. Karakteristično mjesto  

1,10
1. Ložište 0,03
1,13
1,13
2. PP1 0,01
1,14
1,14
3. PP2 0,01
1,15
1,15
4. PP3 0,01
1,16
1,16
5. MP2 0,02
1,18
1,18
6. MP1 0,02
1,20
1,20
7. KPP 0,02
1,22
1,22
8. EKO 0,03
1,25
1,25
9. ZZ2 0,025
1,275
1,275
10. ZZ1 0,025
1,30

2
4. Određivanje vrijednosti gubitaka i stepena korisnosti kotla

Tabela 4.1. Kotlovski gubici i stepeni korisnosti

R.br. Gubitak, stepen korisnosti Vrijednost, %

1. u1 0,00
2. u2 0,22
3. u3 0,06
3
4.  g  100   u i 99,72
i 1

5. u4 0,05
6. u5 0,05
7. u6 2,40
6
8.  F  100   u i 97,22
i 1

9. u7 8,25
10. u8 0,50
11.  z  100  u 8 99,50
8
12.  k  100   u i 88,47
i 1
Napomena: Tablice za gubitke se nalaze u udžbeniku autora Smajević I., Hodžić N.:
"Kotlovi, ložišta i peći – izvodi iz teorije i zadaci".

4.1. Računsko određivanje gubitka toplote sa izlaznim gasovima

Računsko određivanje gubitka toplote sa izlaznim gasovima se vrši pomoću obrasca:

Igiz  Il
u 7  g ,
Hd

Za nominalni režim rada kotla je poznato:

 Temperatura dimnih gasova na izlazu iz kotla – vidi zadatak: t giz  170 C ,
 Koeficijent viška vazduha na kraju kotla – vidi Tabelu 2.1.: kk  1,30 ,
 Iz I–t dijagrama (Projektni zadatak 1), a na osnovu prethodna dva podatka, se može
kJ
odrediti vrijednost entalpije dimnih gasova na kraju kotla: Igiz  1148,5 .
kg

Takođe su poznate ili se mogu izračunati i sljedeće vrijednosti:

kJ
 Entalpija okolnog vazduha je: il  20,38 3 ,
mn
 Minimalno potrebna količina vazduha za sagorijevanje, (Projektni zadatak 1):
m3
VL min  3, 45 n .
kg

3
Ukupna entalpija korištenog vazduha za sagorijevanje i to računata za temperaturu okoline:
kJ
Il  Fp VL min il ,
kg

kJ
iznosi: Iln  91, 42 .
kg

Konačno, gubitak toplote sa izlaznim dimnim gasovima, iznosi: u 7  8, 25% .

5. Količina goriva potrebna za sagorijevanje u ložištu

Ukupna količina goriva se izračunava iz relacije:

Q1 D1 (is  i a )  Dmp (i mpiz  i mpul ) kg

B1   ,
Hd k H d s

Za nominalan rad kotla je:

kg
 Produkcija svježe pare: D1  170 ,
s
MJ
 Donja toplotna moć spaljivanog goriva: Hd  12, 773 ,i
kg
kg
 Produkcija međupregrijane pare: Dmp  150
s

Na osnovu parametara radnih medija u kotlu se iz tablica očitaju vrijednosti entalpija:

Tabela 5.1. Entalpije radnih medija

kJ
Radni medij Temperatura, C Pritisak, bar Entalpija,
kg
Napojna voda 250 190 1086
Pregrijana para 540 175 3390
Međupregrijana para – ulaz 272 41 2868
Međupregrijana para – izlaz 540 39 3538

kg
Sada se na osnovu svih poznatih podataka može izračunati potrošnja goriva: B1  43,5 .
s

kg
Gasifikovana količina goriva je: Bg  g B1 i iznosi: Bg  43, 4 .
s

6. Proračun toplote unešene u ložište i raspored prihvaćene toplote

Ukupno unesena toplota u ložište je: Q  B1Hd , MW što daje: Q  556 MW

Toplota prihvaćena u kotlu: Q1  k Q, MW , pa je: Q1  492 MW .

4
Toplota prihvaćena u zagrijaču vode (ekonomajzeru): QE  D  i E  ia  , MW

kJ
iE , - entalpija vode na izlazu iz zagrijača.
kg

Računa se u odnosu na pritisak kotla pk  180 bar i temperaturu t E  t z  pk   10 15 , C .

Temperatura zasićenja za kotlovski pritisak je: t z  pk  180 bar   357 C , pa je temparatura
napojne vode iza ekonomajzera jednaka: t E  342 C .

Pošto za ovu temperaturu provjere, koje slijede dalje u radu, ne zadovoljavaju, usvaja se nova
temperatura: t E  330 C

Iz tablica za vodu i vodenu paru se očitava vrijednost entalpije za parametre p k i t E :

kJ
i E  1508 .
kg

Konačno, prihvaćena toplota u ekonomajzeru je: QE  72 MW .

Toplota prihvaćena u isparivaču: Qi  D  i x  i E  , MW

kJ
ix , - entalpija mokre pare na izlazu iz isparivača i računa se kao: i x  i  x  i  i  . Usvaja
kg
kJ kJ kJ
se: x=0,97. Za pk  180 bar je: i  1732 , i  2510 , tako da je: i x  2487 .
kg kg kg
Uvrštavanjem poznatih vrijednosti dobija se da je razmijenjena toplota u isparivaču jednaka:
Qi  166 MW .

Toplota prihvaćena u pregrijaču pare: Qs  D  is  i x  , MW , pa je: Qs  154 MW .

Toplota prihvaćena u međupregrijaču: QMPP  Dmp  i mpiz  i mpul  , MW , pa je za nominalni

režim rada kotla: QMPP  100 MW .

Toplota prihvaćena u zagrijaču vazduha: QZ  Bgz  i L  il  , MW

Tabela 6.1. Entalpije radnih medija

kJ kJ
Vazduh Temperatura, °C Specifična toplota, Entalpija,
kgK kg
Prije zagrijača 20 1,3197 26
Iza zagrijača 300 1,3368 407

5
 kJ kJ
Entalpija predgrijanog vazduha se računa preko: IL  Fp VL min i L , , pa su: IL  1544 i
kg kg
kJ
Il  100 .
kg

Prihvaćena toplota u zagrijaču zraka je: QZ  62 MW .

Prva provjera proračuna:

4
Q1   Qi  QE  Qi  QS  Qmp
i 1
4
Vrijedi: 492, 050 MW  Q1   Qn  QE  Qi  Qs  Qmp  492, 050 MW
n 1

Zaključak: Prva provjera zadovoljena.

7. Teorijska temperatura u ložištu

Adijabatska entalpija (unesena energija u ložište kotla) je:

Hd  6
 kJ
IF0  IL  
100 
100  
i4
ui  ,
 kg
.

kJ
pa vrijedi: IF0  13998 .
kg

Znajući da je koeficijent viška vazduha na ulazu u ložište kotla jednak: Fp  1,10 onda se iz
I–t dijagrama, (Projektni zadatak 1), očitava vrijednost adijabatske temperature u ložištu:
t F0  1991 C .

Druga provjera proračuna:

  100 1 

Bgz IF0  Igiz  2
D1  is  ia   Dmp  i mpiz  i mpul   B  I
g z L  Il 

pa vrijedi:   0,13  2 .

Zaključak: Druga provjera proračuna zadovoljava.

8. Temperatura produkata sagorijevanja na izlazu iz ložišta

Ova temperatura se određuje računski u zavisnosti od eksperimentalno utvrđene vrijednosti

temperature omekšavanja pepela: t F2  t 2  30  60 , C .

6
U ovom slučaju radi se o uglju koji se spaljuje u TE Kakanj, Kakanj – Breza - Zenica u
masenom omjeru 70:20:10, čija je temperatura omekšavanja pepela t 2  1180 C tako da se
uzima da je temperatura produkata na izlazu iz ložišta: t F2  1150 C .

Napomena: Temperatura omekšanja zavisi od vrste goriva i ona se očitava iz tablica, a

važnost ove temperature je obrađena na predavanju. Zbog veličine tablice, raznih vrsta
goriva, ona se ne nalazi u ovom radu, ali studentima se, s ciljem izrade ovog projektnog
zadatka, predlaže da ona bude u intervalu 1100÷1200 °C.

S obzirom na to da je vrijednost koeficijenta viška vazduha na kraju ložišta: Fk  1,13 onda se
iz I–t dijagrama može očitati vrijednost entalpije produkata sagorijevanja na kraju ložišta:
kJ
IF2  7770 .
kg


Toplota predata ozračenim površinama: Q0  Bgz IF0  IF2 , MW 
pa vrijedi: Q0  269 MW .

Treća provjera proračuna: Qk  Qi  Qi0  0 MW

Za nominalni režim vrijedi: Qk  0 MW .

Napomena: Kod ove provjere voditi računa da pored isparivača i pregrijači pare, pogotovo u
ovom primjeru prve dvije jedinice pregrijača pare, primaju toplotu zračenjem, koja je za prve
sekcije pregrijača primarnija od prelaza toplote konvekcijom. Zbog toga se u gornjoj formuli
iznad količine toplote predate ozračnim površinama nalazi index „i“, i on se odnosi smo na
onu količinu toplote koja je predata isparivačima.

Komentar: Treća provjera proračuna zadovoljava za nominalni režim rada kotla. Qk  0 MW ,

pa to znači da je nije potrebno predvidjeti i ugraditi konvektivne isparivačke ogrijevne
površine - toplota potrebna za isparavanje je jednaka toploti koja se zračenjem razmjenjuje u
ložištu.

9. Temperatura produkata sagorijevanja po mjestu u kotlu

9.1. Temperatura produkata sagorijevanja iza PP1

Entalpija produkata sagorijevanja iza prvog kotlovskog elementa, pregrijač pare PP1, se
Q kJ kJ
računa kao: Ig1  IF2  s1 , , pa je: Ig1  7474 .
Bgz kg kg

Znajući vrijednost koeficijenta viška vazduha na ovom mjestu u kotlu je: PP1
k
 1,14 , pa se
onda iz I–t dijagrama može očitati vrijednost temperature produkata sagorijevanja na ovom
mjestu: t g1  1104 C .

7
9.2. Temperatura produkata sagorijevanja iza PP2
Qs2 kJ
Entalpija produkata sagorijevanja iza pregrijača pare PP2 je: Ig2  Ig1  , , pa je:
Bgz kg
kJ
Ig2  7178 .
kg

Vrijednost koeficijenta viška vazduha na ovom mjestu u kotlu je: PP2

k
 1,15 pa se iz I–t
dijagrama očitava vrijednost temperature produkata sagorijevanja iza pregrijača pare PP2:
t g2  1058 C .

9.3. Temperatura produkata sagorijevanja iza PP3

QS5 kJ
Entalpija produkata sagorijevanja iza pregrijača pare PP3 je: Ig3  Ig2  , , pa je:
Bgz kg
kJ
Ig3  6882 .
kg

Koeficijent viška vazduha na ovom mjestu u kotlu je: PP3k

 1,16 , pa se iz I–t dijagrama može
očitati vrijednost temperature produkata sagorijevanja iza pregrijača pare PP3: t g3  1012 C .

9.4. Temperatura produkata sagorijevanja iza MPP2

Entalpija produkata sagorijevanja iza druge sekcije međupregrijača pare se izračunava iz:
Q kJ kJ
Ig4  Ig3  MPP2 , , tj.: Ig4  5719 .
Bgz kg kg

Znajući vrijednosti koeficijenta viška vazduha na ovom mjestu u kotlu, Tabela 3.1.:
MPP2
k
 1,18 , to se iz I–t dijagrama očitava vrijednost temperature produkata sagorijevanja iza
ovog kotlovskog elementa: t g4  844 C .

9.5. Temperatura produkata sagorijevanja iza MPP1

Slično prethodnom, entalpija produkata sagorijevanja iza prve sekcije međupregrijača pare se
Q kJ kJ
izračunava iz izraza Ig5  Ig4  MPP1 , , pa je: Ig5  4557 .
Bgz kg kg

Iz Tabele 3.1. se očitava vrijednost koeficijenta viška vazduha iza međupregrijača pare,
sekcija 1 – praćeno po toku produkata sagorijevanja: MPP1k
 1, 20 , pa se iz I–t dijagrama
očitava vrijednost temperature produkata sagorijevanja na ovom mjestu: t g5  676 C .

9.6. Temperatura produkata sagorijevanja iza KPP

8
Analogno dosadašnjem postupku, entalpija produkata sagorijevanja iza konvektivnog
Q kJ kJ
pregrijača pare je: Ig6  Ig5  KPP , , odnosno: Ig6  4260 .
Bgz kg kg

Vrijednost koeficijenta viška vazduha na ovom mjestu u kotlu je: KPP

k
 1, 22 , na osnovu čega
se iz I–t dijagrama određuje vrijednost temperature produkata sagorijevanja na ovom mjestu:
t g6  628 C .

9.7. Temperatura produkata sagorijevanja iza zagrijača vode - EKO

QE kJ
I ovdje je, entalpija produkata sagorijevanja iza zagrijača vode je: Ig7  Ig6  , ,
Bgz kg
kJ
odakle se dobija: Ig7  2600 .
kg

Za vrijednost koeficijenta viška vazduha na ovom mjestu u kotlu: Ek  1, 25 se iz I–t

dijagrama dobija temperatura produkata sagorijevanja na ovom mjestu: t g7  388 C .

9.8. Temperatura produkata sagorijevanja iza zagrijača zraka - ZZ2

Ovdje je entalpija produkata sagorijevanja iza druge sekcije zagrijača zraka:

Q kJ
Ig8  Ig7  ZZ2  1878 , pa se uz koeficijent viška vazduha na ovom mjestu u kotlu:
Bgz kg
ZZ2
k
 1, 275 , iz I–t dijagrama dobija temperatura produkata sagorijevanja na ovom mjestu:
t g8  279 C .

9.9. Temperatura produkata sagorijevanja iza zagrijača zraka - ZZ1

Na kraju, entalpija produkata sagorijevanja iza prve sekcije zagrijača zraka je:
Q kJ
Ig9  Igiz  Ig8  ZZ1  1156 , pa se uz koeficijent viška vazduha na ovom mjestu u kotlu:
Bgz kg
ZZ1
k
 1,30 , iz I–t dijagrama dobija temperatura produkata sagorijevanja na ovom mjestu
odnosno na izlazu iz kotla: t g9  171 C .

Četvrta provjera proračuna:

Ova provjera proračuna treba da zadovoljava uslov: t giz

P
 t giz
R
 5 C .

Pošto je ovaj uslov ispunjen za nominalni režim rada kotla - razlika projektne i računske
temperature dimnih gasova na kraju kotla je manja od 5 C - to znači da je i ova provjera
proračuna zadovoljena: t giz  5 C .

Na osnovu dobijenih vrijednosti u proračunu, crta se Lentz-ov dijagram.

9
 2250

Lentz-ov dijagram za nominalno opterećenje kotla

2000 1991,4

1750

1500

1250 1150
1104,3
1057,9

t [°C]
1000 1011,7

844,1

750 676,3
627,8
494,3 494,3 540
500
402,7 448,6 406 402,7 387,8
357,0 448,6 357,0
357,0 300 278,9
250 330
272 250 160 171,1

20
0
0 100 200 300 400 500 600
Q [MW]

10