3. 27.

ZAJEDNIČKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

3. 27. 1. UVOD
Republika Hrvatska je svjesna da sudjelovanje u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
EU znači prihvaćanje i ispunjavanje obveza iz zajedničkih akcija i zajedničkih stajališta Vijeća
ministara EU. Vanjska politika RH je i do sada bila u velikoj mjeri usklađena s vanjskom
politikom Europske unije, a nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska će u potpunosti biti
spremna provoditi odredbe i obaveze iz Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske
unije.

3. 27. 2. SURADNJA U PODRUČJU ZAJEDNIČKE VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

Dokument “Solunski program za Zapadni Balkan: Kretanje prema Europskoj integraciji
(Thessaloniki Agenda for the Western Balkans: Moving towards European integration), koji je
prihvaćen na Sastanku na vrhu Europske unije i država uključenih u Proces stabilizacije i
pridruživanja 21. lipnja 2003. u Solunu, uvodi čitav niz novih instrumenata i oblika suradnje
između EU i država PSP-a u području ZVSP. Prema tom dokumentu, suradnja u Zajedničkoj
vanjskoj i sigurnosnoj politici obuhvaća pridruživanje PSP-država izjavama, zajedničkim
stajalištima i drugim odlukama u okviru ZVSP EU, kao i sudjelovanje tih država na
koordinacijskim sastancima organiziranim u glavnim europskim gradovima i sjedištima
međunarodnih organizacija.
Slijedom zaključaka iz Soluna, države PSP su se od početka 2004. godine počele svrstavati
uz stavove EU. Upravo je RH bila inicijator uspostavljanja suradnje na području ZVSP,
potičući i prije Soluna prethodna Predsjedništva EU na suradnju. RH se samoinicijativno
svrstala uz neka stajališta EU i prije nego što je sustav pridruživanja za PSP države
institucionaliziran (ICC, terorizam).
Nakon stjecanja statusa kandidata, Republika Hrvatska je sustavno pozivana na
pridruživanje izjavama EU i drugim instrumentima ZVSP, na jednak način kao i ostale države
kandidati (Bugarska, Rumunjska i Turska).
Pridruživanje uz stavove EU vrši se na poziv radnih tijela EU misijama RH u Bruxellesu,
Beču, New Yorku, Ženevi i Strasbourgu. Do sredine studenog 2004, RH se u Bruxellesu, na
poziv, pridružila izjavama i stavovima EU 114 puta, a unilateralno 10 puta. U okviru UN u
New Yorku, RH se 218 puta svrstala uz stavove EU, a u Ženevi 34 puta. Na sjednicama
tijela OESS-a, RH je 98 puta podržala stavove EU.
RH će se i u 2005. godini pridruživati izjavama, zajedničkim stajalištima i zaključcima EU iz
područja ZVSP, kao i stajalištima EU u međunarodnim organizacijama.
Politički dijalog Europske unije i Republike Hrvatske uspostavljen je usvajanjem Zajedničke
izjave RH i EZ i njezinih država članica o političkom dijalogu (2001), koja omogućava
intenziviranje obostranih odnosa u političkim područjima do stupanja na snagu Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju. Četvrti redoviti sastanak političkog dijaloga Trojke EU i RH na
razini ministra vanjskih poslova (23. veljače 2004.) bio je prilika za razmjenu mišljenja o
hrvatskom približavanju EU, stanju u regiji, situaciji na Bliskom istoku i u Iraku, kao i o
Europskoj sigurnosnoj strategiji.
Dobivanjem statusa kandidata, RH je dobila priliku sudjelovati i na sastancima Vijeća
ministara EU, na koje su pozivane i ostale države kandidati. Prvo sudjelovanje takve vrste
bilo je na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova 4. rujna 2004. u Maastrichtu.
Politički dijalog EU-RH nastavljen je u 2004. godini i na parlamentarnoj razini održavanjem
12. sastanka izaslanstava Hrvatskog sabora i izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju
s JIE (17./18. veljače 2004). Sastanak je pružio zastupnicima EP dobru sliku o političkoj i
gospodarskoj situaciji u RH, što je bilo vrlo važno u kontekstu priprema Preporuka EP
slijedom zahtjeva za članstvo RH u EU. S novim sazivom Europskog parlamenta, suradnja
na parlamentarnoj razini, odvijat će se u okviru Zajedničkog parlamentarnog odbora u kojem

1
će EP imati individualno izaslanstvo za RH i čiji sastanci će se održavati dva puta godišnje
naizmjenično u Bruxellesu/Strasbourgu i RH.
U 2005. godini, Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovati u svim oblicima bilateralnog i
multilateralnog političkog dijaloga, kako na ministarskoj razini tako i na parlamentarnoj razini.

3. 27. 3. SURADNJA S MEĐUNARODNIM ORGANIZACIJAMA

3. 27. 3. 1. Organizacija Ujedinjenih naroda (OUN)
Tijekom proteklih jedanaest godina, uloga Hrvatske u Ujedinjenim narodima (UN) doživjela je
značajne promjene – od države koja je bila predmetom rasprava u rezolucijama Vijeća
sigurnosti (VS) i Opće skupštine (OS) do aktivne nositeljice aktivnosti Ujedinjenih naroda,
posebice na području gospodarskih i socijalnih pitanja, kao i davateljice vojnih postrojbi u
mirovnim misijama UN-a.

Hrvatska podržava zajedničku viziju UN-a o prosperitetnijem i mirom ispunjenom svijetu koji
je utjelovljen u Milenijskoj deklaraciji. Provedba Milenijskih razvojnih ciljeva, kao i zaključaka
konferencija u Monterreyu o financiranju za razvoj i Johannesburgu o održivom razvoju
prioriteti su Republike Hrvatske. Hrvatska je ispunila svoju obvezu kao članica OUN-a
predavši Organizaciji prvo nacionalno izvješće o provedbi milenijskih razvojnih ciljeva u rujnu
2004. godine.

Hrvatska želi nastaviti intenzitet sudjelovanja u aktivnostima Organizacije, te je prijavila

kandidature za nekoliko tijela UN-a i njegovih specijaliziranih agencija, od kojih je najvažnija
hrvatska kandidatura za nestalnu članicu u VS za mandat 2008. -2009, za izbore koji će se
održati 2007. godine.

Svjesna da su mir i sigurnost osnovni preduvjeti za gospodarsko i socijalno blagostanje,

Hrvatska je pojačala svoje napore da što više sudjeluje u sadašnjim i budućim mirovnim
operacijama. Kriteriji odabira za sudjelovanje u mirovnim misijama su sigurnosna pitanja i
krize, koje izravno utječu na nacionalnu sigurnost u Hrvatskoj ili su povezani s državama
članicama NATO-a i EU; sigurnosna pitanja i krize koja neizravno mogu utjecati na sigurnost
Hrvatske ili su povezani s državama članicama NATO-a i EU; te sigurnosna pitanja i krize
koji spadaju u sigurnosno područje i aktivnosti.

U skladu s raspoloživim resursima, Hrvatska trenutno aktivno sudjeluje u sljedećim UN-ovim

mirovnim operacijama s vojnim promatračima: Sierra Leone (UNAMSIL), Etiopija/Eritreja
(UNMEE), Indija/Pakistan (UNMOGIP), Zapadna Sahara (MINURSO), Liberija (UNMIL), Haiti
(MINUSTAH), Obala Bjelokosti (UNOCI) i Cipar (UNFICYP). Također, Hrvatska se priprema
za slanje vojnih promatrača u Gruziju (UNOMIG), Sudan (UNMISUD) i na Bliski Istok
(Libanon (UNIFIL) i Golanska visoravan (UNDOF)).

Potpomažući mehanizme kolektivne sigurnosti kroz euro-atlantske integracije, Hrvatska će

nastaviti s vojnom i policijskom suradnjom na bilateralnim i multilateralnim razinama,
posebno kroz mirovne operacije. Trenutno, u mirovnoj operaciji NATO-a u Afganistanu
sudjeluje hrvatski vod vojne policije u potpori misije stabilizacije i pomoći pod vodstvom
NATO-a (ISAF), a u završnoj je fazi priprema slanja civilne komponente (jedan diplomat i dva
civilna policajca).

Hrvatska je u postupku pripreme borbenih postrojbi, postrojbi za borbenu potporu,

nacionalne potpore raspoređenim postrojbama i pomoćne borbene potpore, kao i
inženjerskih i sanitetskih postrojbi za buduće mirovne operacije UN-a i NATO/PfP-a.

3. 27. 3. 2. Vijeće Europe

2
RH sudjeluje u svim aktivnostima Vijeća Europe (VE) putem Stalnog predstavništva u
Strasbourgu, Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini VE, Izaslanstva u
Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, te vladinih i neovisnih stručnjaka, koji djeluju u radu
stručnih odbora i skupina.
Hrvatska će nastaviti s aktivnostima na razvijanju normi i pravnih standarda na području
razvoja demokracije, zaštite ljudskih i manjinskih prava, te vladavine prava.
U pripremi je izrada programa suradnje između RH i VE za 2005. godinu, koji se odnosi na
jačanje vladavine prava i suradnju u području medija. Suradnja na jačanju vladavine prava
obuhvatit će aktivnosti u sljedećim područjima: funkcioniranje pravosudnog sustava,
sudjelovanje u programu CARDS – pravosuđe, obrazovanje sudaca i državnih odvjetnika,
razvoj pravne profesije u okviru Regionalnog vijeća odvjetničkih komora u jugoistočnoj
Europi, reforma kaznenog zakonodavstva i njegova primjena, borba protiv seksualnog
iskorištavanja djece, provedba programa PACO Impact u borbi protiv korupcije i
organiziranog kriminala, sudjelovanje u regionalnom programu CARDS – policija te razvoj
lokalne i regionalne demokracije i prekogranične suradnje.
U 2005. godini, poticat će se nadležna tijela državne uprave da pristupe preostalim pravnim
instrumentima koji su bitni za prilagodbu nacionalnog zakonodavstva europskim
standardima, te će se pripremati i poticati ratifikacija već potpisanih pravnih instrumenata VE.
Do sada je RH potpisala i ratificirala 69 konvencija i protokola VE, te je članica 10 parcijalnih
sporazuma. Još 14 konvencija i protokola očekuje ratifikaciju od strane RH. Do kraja 2005.
godine, očekuje se da Hrvatska potpiše još tridesetak pravnih instrumenata VE važnih za
usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.
3. 27. 3. 3. Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Provedba programa vezanih prvenstveno za povratak izbjeglica, reformu pravosuđa, slobodu
medija i zaštitu ljudskih i manjinskih prava temelj je suradnje Hrvatske s Misijom OESS-a.
Misija za 2005. godinu planira i nadzor kaznenih postupaka za ratne zločine pred hrvatskim
sudovima, te će stoga trebati pratiti i navedenu aktivnost. Učinkovitost suradnje značajnija je
s obzirom na napredak RH prema punopravnom članstvu u EU, koji se očituje kroz pozitivno
Mišljenje Europske komisije o zahtjevu RH za članstvo i odluku Europskog vijeća od 18.
lipnja o davanju statusa kandidata RH, te s obzirom na obveze koje iz toga proizlaze.

Konstruktivan doprinos Misije aktivnostima Vlade RH na području povratka izbjeglica očitovat

će se i tijekom 2005, između ostalog, i kroz nastavak zajedničke kampanje širenja svijesti o
pomirbi i održivom povratku započete 2004 godine.

Kao članica OESS-a, RH će sekundiranjem djelatnika iz državne uprave te hrvatskih

državljana iz nevladinih udruga nastaviti doprinositi radu misija OESS/ODIRH za promatranje
izbora, osobito onih u jugoistočnoj Europi. Nastavit će se i potpora terenskim misijama
OESS-a, u kojima sudjeluju sekundirani hrvatski državljani (Albanija, Kosovo i Gruzija).
RH će nastaviti s praćenjem i drugih elemenata rada OESS-a, osobito na polju sigurnosti
(borba protiv terorizma u svim njenim aspektima, aktivnosti OESS-a u BiH kroz praćenje
Anexa 1B Daytonskog sporazuma), ljudske dimenzije i gospodarske dimenzije.
3. 27. 3. 4. Međunarodni kazneni sud
Republika Hrvatska od samog je početka prihvatila osnovu ideju i aktivnosti pokrenute pod
okriljem UN-a s ciljem osnivanja stalnog Međunarodnog kaznenog suda, te je aktivno
sudjelovala u radu Diplomatske konferencije u Rimu 1998. godine i usvajanju Rimskog
statuta. Hrvatski sabor donio je Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnoga
kaznenog suda 28. ožujka 2001. godine. Zakon o potvrđivanju objavljen je u službenom
glasilu Republike Hrvatske (NN-MU br. 5/01), a stupio je na snagu osmog dana od objave.
Isprava o ratifikaciji položena je kod glavnog tajnika UN-a 22. svibnja iste godine. Tim se
činom Republika Hrvatska, koja je bila prva država jugoistočne Europe koja je ratificirala
Rimski statut, uvrstila u krug izvornih stranaka Statuta, za koje je Statut stupio na snagu 1.

3
srpnja 2002. godine. Ranom ratifikacijom Rimskog statuta Republika Hrvatska je iskazala
snažnu političku i formalnopravnu podršku što skorijem osnivanju i početku rada Suda.
RH se zalaže za integritet, nezavisnost i efikasno funkcioniranje ovoga Suda u skladu s
načelima izraženima u preambuli Rimskog statuta i ostalim njegovim odredbama. Hrvatska
poduzima nužne korake prilagodbe svog nacionalnog zakonodavstva i time stvaranja uvjeta
za implementaciju Rimskog statuta, kao i za osiguranje pravnog mehanizma za
komplementarno djelovanje između nacionalnog kaznenog sudovanja i MKS-a. Ove
aktivnosti uključuju i donošenje posebnog Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog
kaznenog suda i progonu kaznenih djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava,
koji je Hrvatski sabor usvojio 17. listopada 2003, a objavljen je u službenom glasilu RH (NN
br. 175/03). Tim se zakonom, između ostalog, određuje nadležnost četiri najveća županijska
suda (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) i postupak za suđenje počiniteljima ratnih zločina na
području Hrvatske.
Republika Hrvatska ustraje na punoj suradnji država stranaka sa Međunarodnim kaznenim
sudom poštujući obveze preuzete Rimskim statutom kao i na uvažavanju temeljnih načela
Suda kojima za pojedince, počinitelje najtežih kaznenih djela koja se tiču međunarodne
zajednice kao cjeline mora nužno postojati jasno definiran pravni mehanizam njihove
kaznene odgovornosti. Hrvatska se također zalaže za jačanje međunarodnog kaznenog
prava općenito, kao sredstva za promicanje međunarodnog mira i sigurnosti.
Gornje stajalište Republika Hrvatska jasno je potvrdila u diplomatskim notama od 13. veljače
2002. i 24. lipnja 2003., koje je putem svoje Misije pri Europskim zajednicama u Bruxellesu
uputila Tajništvu Vijeća EU, Europskoj komisiji te predsjedavajućim Vijeća EU, u kojima
izjavljuje da dijeli ciljeve Zajedničkog stajališta 2001/443/ZVSP i 2003/444/ZVSP o
Međunarodnom kaznenom sudu.
Republika Hrvatska potpisala je 23. rujna 2003. Sporazum o povlasticama i imunitetima
Međunarodnog kaznenog suda kojeg je Hrvatski sabor potvrdio 17. rujna 2004. Donošenjem
zakona o potvrđivanju predmetnog Sporazuma i skorim polaganjem isprave o ratifikaciji kod
depozitara Hrvatska čini još jedan korak davanja potpore za početak rada i efikasno
funkcioniranje ovog Suda.

3. 27. 4. MEHANIZMI IMPLEMENTACIJE KOOPERATIVNE SIGURNOSTI

3. 27. 4. 1. Međunarodni ugovori, konvencije i drugi dokumenti na području
kooperativne sigurnosti
Republika Hrvatska je ugovorna stranka i aktivna sudionica većine važnih međunarodnih
ugovora, konvencija i dokumenata, koji se odnose na neširenje oružja za masovno
uništavanje i konvencionalnog oružja, nadzora izvoza i uvoza, nadzora naoružanja i
protuminskog djelovanja: Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT); Konvencija o fizičkoj
zaštiti nuklearnog materijala (CPPNM); Sveobuhvatni ugovor o zabrani nuklearnih pokusa
(CTBT); Konvencija o zabrani kemijskog oružja (CWC); Konvencija o zabrani bakteriološkog
oružja (BTWC); Konvencija o zabrani ili ograničenjima uporabe nekih konvencionalnih oružja
(CCW); Konvencija o zabrani protupješačkih mina (Ottawa Convention), Haški kodeks
ponašanja protiv širenja balističkih projektila (HCOC); Bečki dokument 99 (WD 99);
Subregionalni sporazum o kontroli naoružanja (SSKN). Hrvatska je prihvatila načela
sadržana u Kodeksu ponašanja EU u vezi izvoza naoružanja (EU Code of Conduct for Arms
Exports). Isto tako, Republika Hrvatska je potpisala i ratificirala Sporazum o otvorenom nebu
(Open skies). RH je instrumente ratifikacije položila 2. studenog 2004. godine depozitarima
(Kanada i Mađarska), te će RH od 2005. godine biti punopravna članica tog Sporazuma.
Hrvatska se kandidirala za članstvo u Wassenaarskom aranžmanu (WA), Režimu nadzora
raketne tehnologije (MTCR), a zainteresirana je i za pristupanje Skupini opskrbljivača
nuklearnim materijalima i tehnologijom (NSG), Australskoj skupini (Australian Group) i
Zanggerovoj Komisiji (Zangger Commitee).

4
Priprema se sporazum s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja (OPCW) o stavljanju na
raspolaganje jednoga voda za radiološku, biološku i kemijsku dekontaminaciju (ABKO).
Dekontaminacijski vod bi djelovao u slučaju kemijskog incidenta. Radi se o vodu koji je
predviđen i za djelovanje u okviru NATO-a.
Prioriteti u 2005. godini bit će ulazak u Wassenaarski aranžman i Režim nadzora raketne
tehnologije – rad na ulasku u međunarodne mehanizme poput (NSG, Australian Group i
Zangger Commitee) i završetak rada na potpisivanju Sporazuma s OPCW o stavljanju na
raspolaganje voda ABKO.
3. 27. 4. 2. Sprječavanje proliferacije (oružja za masovno uništenje, malog i lakog
oružja)
Oružje za masovno uništenje (WMD) i Proliferation Security Initiative (PSI)
U cilju učinkovitog sprječavanja proliferacije i širenja oružja masovnog uništenja (WMD),
Hrvatska je pristupila, u procesu je pristupanja ili razmatra pristupanje svim relevantnim
međunarodnim mehanizmima koji reguliraju to područje. Hrvatska je dala snažnu potporu
djelovanju Proliferation Security Initiative (PSI) i njezinim Načelima za sprječavanje
proliferacije, te izrazila spremnost, sukladno svojim institucionalnim mogućnostima i
nacionalnom zakonodavstvu, aktivno doprinijeti djelovanju Inicijative.

S namjerom daljnjeg jačanja nacionalnih institucionalnih sposobnosti i što konkretnijeg

uključivanja u međunarodne napore na području sprječavanja proliferacije i širenja WMD
započeta je među-resorna koordinacija i stvaranje struktura koje će se na među-resornoj
razini baviti problematikom WMD-a i suradnjom u okviru PSI. Inicirane su konzultacije s
međunarodnim partnerima o oblicima i načinu uključivanja u aktivnosti u okviru PSI. Namjera
je u što skorije vrijeme uključiti se u konkretne aktivnosti u okviru PSI (razmjena informacija,
konkretne operacije, a u konačnici i vojne vježbe,). Kao jedna od mogućnosti, koja se
intenzivno razmatra, je i suradnja na području sprječavanja proliferacije i širenja WMD u
okviru Američko-jadranske povelje.

Prioriteti u 2005. godini bit će jačanje operativnih sposobnosti i kapaciteta za sprečavanje

proliferacije i širenja oružja za masovno uništenje te sudjelovanje u konkretnim aktivnostima
PSI, stvaranje među-resornog radnog tijela koje će se baviti problematikom WMD-a i
suradnjom u okviru PSI.
Malo i lako oružje (SALW)
Republika Hrvatska podržava sve međunarodne i regionalne napore i mehanizme borbe
protiv ilegalne trgovine i krijumčarenja malog i lakog oružja, kao i bavljenje problematikom
SALW-a. Izvršila je sve svoje obveze izvješćivanja o problematici SALW-a prema UN-u i
OESS-u. Poučena uspješnim aktivnostima poput akcije «Zbogom oružje», akcijama
presijecanja lanaca trgovine SALW-om i međunarodnom suradnjom na tom području
Hrvatska smatra kako je za učinkovito suočavanje s problematikom SALW-a nužan dodatan
angažman i jača međunarodna i posebice regionalna suradnja.

Prioriteti u 2005. godini bit će stvaranje nacionalnog koordinativnog tijela nadležnog za

problematiku SALW-a, razvijanje jedinstvene metodologije ponašanja policije u vezi
problematike SALW-a, jasno definiranje nadležnosti pojedinih državnih tijela i osiguranje
njihove učinkovite koordinacije i suradnje i razvijanje odgovarajuće infrastrukture u vezi
SALW-a, dovršenje novog Zakona o oružju, te pristupanje Europskoj konvenciji o nadzoru
nabave i posjedovanja vatrenog oružja od strane pojedinaca.
3. 27. 4. 3. Nadzor izvoza i uvoza (oružja, robe dvojne namjene)
Izvoz i uvoz naoružanja i vojne opreme reguliran je Uredbom Vlade o određivanju robe koja
se izvozi i uvozi na temelju dozvola. Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva
nadležno je za izdavanje dozvola za izvoz i uvoz naoružanja i vojne opreme za komercijalne
svrhe, koje se izdaju uz prethodnu suglasnost Među-resornog povjerenstva. U posljednjih
godinu dana Povjerenstvo je znatno unaprijedilo svoj rad u smislu stvaranja kvalitetnijih baza

5
podataka, učinkovitije provjere vjerodostojnosti dokumentacije i pojačane međunarodne
suradnje.

U srpnju 2004. usvojen je Zakon o izvozu robe s dvojnom namjenom (dual use). Propis koji
će sadržavati Popis robe s dvojnom namjenom donijet će Vlada, te će biti u skladu s
odredbama Uredbe Vijeća EU 149/2003 od 27. siječnja 2003. Republika Hrvatska je u 2003.
podnijela zahtjev za članstvo u Wassenaarskom aranžmanu (WA) o kontroli izvoza
konvencionalnog naoružanja i robe i tehnologije s dvojnom namjenom, te Režimu nadzora
raketne tehnologije (MTCR). Jedan od preduvjeta za pristupanje navedenim međunarodnim
mehanizmima bilo je upravo donošenje spomenutog Zakona.

Prioriteti u 2005. bit će rad na provedbi propisa vezanih uz posredovanje u prometu

naoružanja i vojne opreme u nacionalno zakonodavstvo, s obzirom da navedeno još nije
regulirano. Aktivnosti će započeti na jesen 2004, a završiti tijekom 2005. Također će se
nastaviti jačanje institucionalnih sposobnosti za učinkovit nadzor izvoza i uvoza, te daljnje
intenziviranje međunarodne suradnje na tom području.
3. 27. 4. 4. Nadzor naoružanja i mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti
Suradnja na području provedbe Sporazuma o Subregionalnoj kontroli naoružanja (SSKN) je
u svojem dosadašnjem djelovanju postigla izuzetno značajne rezultate, te pridonijela činjenici
da su se strane znatno približile ostvarenju osnovnog cilja Sporazuma – uspostavljanju novih
oblika suradnje na području sigurnosti usmjerenih na stvaranje transparentnosti i povjerenja,
te postizanje uravnoteženih i stabilnih razina obrambene sile na najnižoj razini potrebnoj za
ostvarivanje sigurnosti pojedine strane u Sporazumu. Republika Hrvatska je potpuno
predana svim oblicima suradnje u okviru Subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja, i
spremna je razmotriti prijedloge za daljnje poboljšanje mehanizama kontrole naoružanja na
subregionalnoj i regionalnoj razini.
Republika Hrvatska nastavlja aktivno podupirati i doprinositi izgradnji mjera sigurnosti i
povjerenja (CSBMs) u jugoistočnoj Europi, te redovito ispunjava svoje obveze prema
Bečkom dokumentu 99 (2004). Vezano uz čl. V Aneksa 1B Daytonskog mirovnog
sporazuma, Republika Hrvatska je ponudila kvotu od četiri dodatne inspekcije na svom
teritoriju, od kojih su dvije već izvršene od strane Mađarske i Makedonije. Hrvatska je izrazila
spremnost razmotriti mogućnost širenja suradnje i na druge mehanizme koji postoje u okviru
čl. V.
Hrvatska podupire daljnji aktivni pristup CSBM's i u okviru drugih međunarodnih foruma, kao
što je primjerice Forum za sigurnosnu suradnju OESS-a. RACVIAC je jedno od
najprikladnijih mjesta u samoj regiji jugoistočne Europe gdje se te mjere mogu i praktično
provoditi. Od 2005. Hrvatska će biti aktivno uključena u Sporazum o otvorenom nebu (Open
Skies).
Prioriteti u 2005. godini bit će promicanje daljnje izgradnje mjera sigurnosti i povjerenja kroz
aktivnosti koje doprinose i jačanju institucionalnih sposobnosti država u regiji za suočavanje
sa sigurnosnim izazovima.
3. 27. 4. 5. Upravljanje i sigurnost granica
Hrvatska trenutno implementira promjene u policijskim standardima koje se odnose na
sigurnost granica s ciljem ispunjavanja kriterija i drugih preduvjeta neophodnih za postizanje
kompatibilnosti sa Schengenskim kriterijima. Te promjene bit će implementirane u skladu s
Hrvatskim nacionalnim programom za pristupanje EU u kojem je Vlada uz neophodne
kriterije odredila i vremenski okvir u kojem se moraju provesti te promjene.
Republika Hrvatska pozdravlja sve oblike bilateralne i multilateralne suradnje na području
upravljanja i sigurnosti granica. Hrvatska je uključena u nekoliko multilateralnih inicijativa
kojima je cilj jačanje graničnih službi i prekogranična suradnja (zajedno s NATO-om, EU,
Paktom o stabilnosti i OESS-om). Također na tom području surađuje i održava kontakte na
razini eksperata sa svim susjednim državama, uključujući i razmjenu informacija kao jedan
od najvažnijih oblika suradnje.

6
Inicijativa kojom je utemeljen Ohridski granični proces dobila je snažnu podršku Republike
Hrvatske. Isti je važan forum regionalne suradnje i sredstvo za procjenu pripremljenosti i
razine ekspertize država u jugoistočnoj Europi na području upravljanja i sigurnosti granica.
Hrvatska se fokusirala na one programe ponuđene od multilateralnih partnera Procesa
(NATO, EU/EK, PS, OESS) koji korespondiraju njezinim specifičnim potrebama, pri tome ne
zanemarujući Proces. Hrvatska je stavila na raspolaganje svoje eksperte za graničnu
problematiku.
Prioriteti u 2005. bit će jačanje ukupnih institucionalnih sposobnosti koje se odnose na
sigurnost granica i tehničko opremanje granične policije u skladu sa Schengenskim
standardima. Ovo je područje detaljno razrađeno u poglavlju 24. Pravosuđe i unutarnji
poslovi 3.24.6. Upravljanje granicom.
3. 27. 4. 6. Protu-minsko djelovanje (Otavska konvencija, razminiranje)
Republika Hrvatska će i dalje biti predana cilju što skorijeg razminiranja nacionalnog
teritorija, te će aktivno sudjelovati u međunarodnim naporima na području razminiranja.
Zalaže se za sveobuhvatni pristup toj problematici koji će odgovarajuće vrednovati kako
politički tako i humanitarni, gospodarski i prometni aspekt razminiranja. Pojačani napori
država u jugoistočnoj Europi, nastavak snažnog angažmana drugih država i organizacija, uz
neophodnu daljnju pomoć međunarodnih donatora, mogu države jugoistočne Europe znatno
približiti ostvarenju cilja koji predviđa razminiranje ovog područja do kraja desetljeća.

Prioriteti u 2005. bit će nastavak intenzivnog razminiranja kao bi Hrvatska riješila problem
mina na vlastitom teritoriju i istovremeno provela čl. V Otavske konvencije, te jačanje
međunarodnog angažmana na području protu-minskog djelovanja s ciljem pomoći drugim
državama koje imaju miniran vlastiti teritorij.

3. 27. 5. PROVEDBA RESTRIKTIVNIH MJERA I GOSPODARSKIH SANKCIJA

Republika Hrvatska provodi sve relevantne mjere i akcije iz rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a.
Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je izvijestiti sva relevantna tijela u državi o sadržaju i
obvezama svake od rezolucija VS UN-a, uključujući i potrebu potpune provedbe restriktivnih
mjera donesenih od strane VS UN protiv određenih država. RH redovito izvješćuje Odbore
za sankcije VS UN o mjerama poduzetim temeljem rezolucija VS. Trenutno, temeljem tih
rezolucija, RH provodi restriktivne mjere protiv Afganistana, Demokratske Republike Kongo,
Liberije, Sierra Leone, Somalije, Ruande i Obale bjelokosti.
Slijedom zaključaka sa sastanka na vrhu EU – PSP iz Soluna, Republika Hrvatska se od
početka 2004. godine počela svrstavati uz stavove Europske unije. Tijekom 2004. godine,
RH se pridružila Izjavama o restriktivnim mjerama prema Burmi (Myanmar) s ažuriranom
listom restriktivnih mjera EU protiv određenih osoba i imovine (20.1.2004, 30.1.2004,
30.4.2004, 16.11.2004) ), Izjavi o Sudanu o embargu na oružje, municiju i vojnu opremu
(26.1.2004), Izjavi o restriktivnim mjerama EU protiv Liberije (25.2.2004), Izjavi o obnovi
restriktivnih mjera EU protiv Zimbabvea (26.2.2004), Izjavi o Zajedničkom stajalištu
2004/622/ZVSP od 26.8.2004. o izmjenama i dopunama Zajedničkog stajališta
2004/179/ZVSP od 23.8.2004. o restriktivnim mjerama protiv vodstva transdnjestrijske regije
u Republici Moldovi (31.8.2004), Izjavi o Zajedničkom stajalištu Vijeća 2004/661/ZVSP od
24.9.2004. o restriktivnim mjerama protiv određenih dužnosnika Bjelarusa (6.10.2004), Izjavi
o Zajedničkom stajalištu 2004/694/ZVSP od 11.10.2004 o daljnjim mjerama EU s ciljem
doprinosa djelotvornoj provedbi mandata ICTY (19.10.2004) i Izjavi o odluci Vijeća
2004/767/ZVSP od 15. studenog 2004. o provedbi Zajedničkog stajališta2004/694/ZVSP od
11.10.2004 o daljnjim mjerama EU s ciljem doprinosa djelotvornoj provedbi mandata ICTY
(17/11.2004.). Slijedom pridruživanja ovim izjavama, RH je preuzela i obvezu prenošenja
odredbi Zajedničkih stajališta o restriktivnim mjerama u pravni sustav RH i odgovarajućeg
nadzora njihove provedbe. Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama usvojen je na
sjednici Hrvatskog sabora 3. prosinca 2004. godine.

7
3. 27. 6. DOPRINOS RH U BORBI PROTIV TERORIZMA
Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001, Hrvatska se pridružila globalnoj koaliciji za
borbu protiv međunarodnog terorizma. U tom cilju Hrvatska je postala strankom 8 ključnih
UN konvencija za suzbijanje terorizma.
Hrvatska je pokrenula potrebne zakonodavne procese radi pristupanja sljedećim protu-
terorističkim konvencijama Ujedinjenih naroda:
– Međunarodna konvencija za suzbijanje terorističkih napada - Ministarstvo unutarnjih
poslova pokrenulo je ratifikacijski proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri;
– Konvencija za suzbijanje nezakonitih djela protiv sigurnosti pomorske plovidbe –
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka pokrenulo je ratifikacijski proces koji je
trenutno u među-resornoj proceduri proceduri;
– Protokol za suzbijanje nezakonitih djela protiv sigurnosti čvrstih platformi smještenih
na epikontinentalnom pojasu – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
pokrenulo je ratifikacijski proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri proceduri;
– Konvencija o obilježavanju plastičnih eksploziva za potrebe otkrivanja - Ministarstvo
obrane pokrenulo je ratifikacijski proces koji je trenutno u među-resornoj proceduri
proceduri.
Hrvatska je također stranka 6 konvencija Vijeća Europe vezanih za suzbijanje terorizma, a
17. rujna 2004. potpisala je Protokol o izmjenama i dopunama Europske konvencije o
suzbijanju terorizma.
Do danas je Hrvatska predala četiri izvješća Protu-terorističkom odboru Vijeću sigurnosti o
nacionalnoj provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti 1373 (2001). U posljednjem izvješću
predanom 20. veljače 2004, Hrvatska je izvijestila Protu-teroristički odbor o zakonodavnim
promjenama koje je provela i predložila u cilju pune provedbe rezolucije 1373 Vijeća
sigurnosti.
Uspostavljena je radna suradnja s novoformiranim Izvršnim direktoratom (Executive
Directorate) Protuterorističkog odbora UN-a.
RH aktivno sudjeluje u radu CODEXTER-a (Odbora stručnjaka Vijeća Europe za borbu protiv
terorizma) koji priprema donošenje pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta o
terorizmu.
Hrvatska je provela 98% FATF preporuka, koje su unesene u njenu nacionalnu legislativu –
Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o deviznim transakcijama, itd. NJA
Hrvatska igra aktivnu ulogu u različitim protu-terorističkim inicijativama. Kao članica OESS-a,
Hrvatska je provela obveze zacrtane u Bukureštanskom planu akcije za suzbijanje terorizma,
kao i one koje su određene protu-terorističkom konvencijom Vijeća Europe.
Trenutno se ostvaruje određeni broj dodatnih projekata vezanih uz terorizam u okviru Pakta
o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, Foruma ministara obrane Jugoistočne Europe (SEDM),
Srednjoeuropske inicijative, Jadransko-jonske inicijative, budimpeštanskog procesa,
Regionalnog centra za suzbijanje prekograničnog kriminala SECI (Jugoistočne inicijative za
suradnju) ili u direktnoj suradnji sa susjednim zemljama.
Na bilateralnoj razini, Hrvatska je zaključila Sporazume o suradnji u borbi protiv terorizma,
organiziranog kriminala i zloporabe droga s tridesetak država, dok je dvadesetak dodatnih
sporazuma u pripremi. Stavljanjem žarišta na kontrolu migracija, granica, usklađivanje
legislative, doprinos u informacijama te borbu protiv organiziranog kriminala i pranja novca,
ove inicijative su važne u sprečavanju i eliminiranju terorizma.

3. 27. 7. EUROPSKA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA

8
Kao kandidat za članstvo u Europskoj Uniji, Republika Hrvatska želi prilagoditi svoj sustav
sigurnosti parametrima određenim Europskom sigurnosnom i obrambenom politikom u
okvirima Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske Unije.
U sklopu razvoja europske sigurnosti i obrane, Republika Hrvatska podržava strateško
partnerstvo Europske Unije i NATO-a, temeljeno na snažnim transatlantskim vezama te
koherentnom razvoju zajedničkih sposobnosti.
Republika Hrvatska politički je spremna u potpunosti se uključiti u sve strukture i aktivnosti
vezane uz razvoj ESOP-a. S vojnog aspekta, Hrvatska već posjeduje određene vojne
kapacitete spremne za obavljanje punog spektra Petersberških zadaća. Na operativnom
planu, kao budući doprinos Headline Goalu, odnosno planovima stvaranja borbenih skupina,
Hrvatska predviđa uporabu snaga deklariranih za sudjelovanje u NATO/PfP obuci, vježbama
i operacijama. Raspoloživi kontingent hrvatskih snaga raspoređen je u pješačke, vojno-
policijske, inženjerijske, ABKO i medicinske postrojbe.
U predstojećem razdoblju, RH planira održati postojeće kapacitete, osposobiti i opremiti
dodatne, te postići napredak u pitanjima politike, planiranja i priprema. U svrhu postizanja
potpune interoperabilnosti s obrambenim sustavima europskih članica NATO-a, Hrvatska u
sklopu mehanizma PARP-a već radi na usklađivanju svih segmenata obrambenog
planiranja.
Aktivna uloga Republike Hrvatske u sigurnosnim inicijativama pokazuje jasnu političku volju i
dinamizira hrvatski doprinos europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, prvenstveno imajući
u vidu sudjelovanje i unapređivanje suradnje unutar regionalnih inicijativa poput CENCOOP-
a, vojne komponente Kvadrilaterale, SEDM-a i SEEGROUP-a. Također, Hrvatska je
spremna prilagoditi svoju regionalnu vojnu i obrambenu suradnju s članicama EU u smjeru
sudjelovanja u borbenim skupinama, koje su predviđene kao novi iskorak prema ostvarivanju
modificiranih ciljeva iz Helsinkija.

3. 27. 8. VIZNI SUSTAV

Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. travnja 2004. godine Uredbu o viznom sustavu (NN
br. 57/04), koja je stupila na snagu 13. svibnja 2004., a primjenjuje se od 1. lipnja 2004.
godine.
Donošenjem Uredbe ujedno je provedeno daljnje usklađivanje viznog sustava Republike
Hrvatske s viznim sustavom Europske unije, uvođenjem viznog režima za državljane
Jamajke. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 22. siječnja 2004. produljena je suspenzija
viznog režima za državljane Srbije i Crne Gore do 30. lipnja 2004., a drugom odlukom od 11.
lipnja 2004., suspenzija viznog režima produljena je do 31. prosinca 2004. godine.
U odnosu na Uredbu EU 539/2001 od 15. ožujka 2001. te njezine izmjene i dopune (Uredba
EU 2414/2001 od 7. prosinca 2001. i 453/2003 od 6. ožujka 2003.), tijekom 2005. godine
predviđeno je dalje usklađivanje viznog sustava, te suzdržavanje od sklapanja novih
dvostranih ugovora o ukidanju viza s onim državama koje su na "negativnom" popisu
Europske unije.
Plan provedbe SSP_a

Mjera Rok provedbe Nositelji

Donositi odgovarajuće mjere i odluke usklađene sa trajno MVP
stajalištima i odlukama ZVSP EU (čl. 7. st. 2.)