Državni simboli i odličja

Zastava

Zastava je jedan od najvećih simbola državne suverenosti, pa joj pripadaju i odgovarajuće počasti. U
mnogim zemljama njihovi poglavari imaju pravo na osobnu zastavu, prema kojoj se također valja
odnositi s posebnim poštovanjem.

Istivanje državnim i osobnih zastava razlikuje se od države do države i ono je utvrđeno zakonom. No,
glavno je pravilo da su zastave istaknute samo danju, tj. Podižu se ujutro i spuštaju nakon zalaska sunca.
Ako neka ustanova želi držati istaknutu državnu zastavu danonoćno, tada mora osigurati njezino
odgovarajuće osvjetljenje. To isto vrijedi i za zastavu poglavara države, ako je istaknuta u vanjskom
prostoru.

U mnogim je državama državna zastava svakog dana istaknuta na zgradi ureda poglavara države, na
zgradi vlade i parlamenta. Na uredu državnog poglavara ističe se u nekim zemljama i njegova zastava, a u
nekim, primjerice Sjedinjene Američke Države, obje se zastave ističu na privatnom prebivalištu poglavara
države. U Sjedinjenim Američkim Državama na bijeloj kući vijori samo državna zastava, dok je u uredu
predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, osim državne, istaknuta i predsjednička zastava (državna
desno, a predsjednička lijevo do radnog stola). U Hrvatskoj na prostorima Ureda predsjednika Republike
na posebnim su jarbolima istaknute državna i predsjednička zastava, a u Uredu predsjednika s njegove je
desne strane državna i s lijeve strane osobna.

Dvije zastave, državna i zastava poglavara države, ističu se kad poglavar države javno nastupa. Obje se
zastave ističu na vojnom brodu kad je poglavar države na njemu, a neke ih zemlje ističu i na
privremenom obitavalištu poglavara države, primjerice na vojnoj bazi, veleposlanstvu i slično.

Na automobilu poglavara države ističe se njegova osobna zastava, a može se istaknuti u posebnim
prigodama i državna (državna desno, a osobna lijevo). Običaj je u pojedinim zemljama da i predsjednik
vlade ističe državnu zastavu na automobilu kojim ceremonijalno putuje u službene svrhe. Na automobilu
u kojemu se nalazi poglavar države s poglavarom druge države ističu se ili dvije državne ili dvije osobne
zastave.

Na privremenoj rezidenciji stranog poglavara države ističe se njegova osobna ili državna zastava ili obje.
U nekim se državama ističe i zastava države primateljice. U nekim je državama običaj isticati zastave na
stolu za kojim vode šregovore dvije ili više strana.

Šefovi diplomatskih misija imaju pravo isticati zastavu svoje države na zgradi misije, na svojoj rezidenciji
ili na službenim kolima kad obavljaju službene dužnosti.

U nekim državama nije običaj svakodnevno isticanje zastave, ali se to svakako čini prigodom nacionalnih
blagdana i blagdana države primateljice na temelju obavijesti Protokola.

U slučajevima nacionalne žalosti zastava se ističe na pola koplja onoliko dana koliko traje nacionalna
žalost.

Običaj je da zastavu ističu i šefovi konzulata na zgradi ureda, rezidencije i na službenim kolima pri
obnašanju dužnosti. Konzul neće vihoriti zastavu ni na jednom objektu kada se konzulat nalazi u gradu u
kojem je smještena i diplomatska misija. Ni šef diplomatske misije neće isticati zastavu na automobilu
izvan države primateljice, kao ni šef konzulata izvan svoga konzularnog okruga.

Prigodom službenog posjeta stranog državnika na istom se mjestu ističe zastava države primateljice
zajedno sa zastavom države šiljateljice. U tom slučaju je zastava gosta desno od zastave domaćina
odnosno lijevo, kad gledamo prema njima.

U posebnim međunarodnim prigodama, kad se ističe nekoliko zastava država šiljateljica, počasno mjesto
treba dati nacionalnoj zastavi, a ostale poredati desno i lijevo od nje (najbolje abecednim redom zemalja
koje su predstavljene na dotičnom skupu).

Ne postoji međunarodno pravilo koje obvezuje isticanje zastava, ali postoji manje ili više usklađena
međunarodna praksa. Za vrijeme boravka u stranoj državi potrebno je raspitati se o običajima te države
glede isticanja zastava.

Za one koje to još ne znaju držimo korisnim obavijestiti da se u pojedinim državama ističu dvije vrste
nacionalnih odnosno državnih zastava. Jedna vrsta zastava nema druge državne simbole (primjerice grb),
a druga vrsta ima ili je drukčijeg kroja. Takve zastave imaju primjerice Njemačka, Španjolska, Austrija,
Velika Britanije i druge, a drukčijeg kroja imaju Danska, Norveška i slične zemlje. Zastavu bez državnih
simbola ili uobičajena kroja ima pravo isticati svaki građanin, a bez državnih simbola ili drugačijeg kroja
imaju pravo isticati ovlaštene državne ustanove i ovlašteni državni dužnosnici. Takva zastava, bez
odobrenja poglavara države, ne smije biti istaknuta u stranoj državi na mjestima ili zgradama kojima se
stalno ne koristi država šiljateljica, pa ni za službenog posjeta, kada se u pravilu, ističe zastava bez
državnog simbola.

Slika 1. Zastava Austrije bez grba

Slika 2. Zastava Austrije s grbom

Umjesto zastave, mnogi Danci na svojim kućama ili u dvorištima na jarbolu ističu takozvani visuljak u
obliku izdužena trokuta, čije su dvije stranice mnogo duže od treće, a sa svim oznakama i bojama
nacionalne zastave. Takvu zastavu nije obvezno skidati noću.

Slika 3. Zastava Danske

Slika 4. Visuljak u obliku izdužena trokuta

Isticanje zastave u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je pak prihvaćen običaj koji nije srodan ni u jednoj državi u svijetu. Naime, na
mnogim državnim, odnosno županijskim, gradskim ili općinskim zgradama ističu se zastave stranih
država, jer na tom području žive hrvatski građani koji su pripadnici drugih naroda (Talijani, Mađari, Česi).
Budući da je zastava jedno od obilježja državne suverenosti, nameće se ozbiljno pitanje oportunosti
isticanja stranih državnih zastava na upravnim zgradama Hrvatske države.

Slika 5. Mogući raspored zastava za jedan međunarodni skup

Državna himna

Osim zastave, svaka država imaj svoju Ustavom propisanu himnu – svečanu pjesmu koja je jedan od
državnih simbola, simbola državne suverenosti. Himnom počinju mnogi skupovi i međudržavni susreti.
Za vrijeme državnog posjeta obvezno se, uz nacionalnu, svira i himna zemlje gosta. Kao ni državna
zastava ili drugi državni simboli, ni državna se himna ne smije zlorabiti. Ona se, primjerice, ne smije
pjevati ili svirati u trenutku opuštena ponašanja i u javnom lokalu kao što se to čini s drugim pjesmama.
Domoljublje se može iskazivati i drugim pjesmama. Naime, sviranje ili pjevanje himne zahtijeva
dostojanstveno držanje svih nazočnih. I strani građanin nazočan izvođenju himne, mora joj odati
poštovanje. Ona se ne pjeva niti sluša sjedeći, nego stojeći. Niti se plješće poslije njene izvedbe.