8.

DIPLOMATSKI ZASTUPNICI

Uvod

Povremeno slanje poslanstava u druge zemlje radi pregovora i ugovaranja od 15. stoljea postupno smjenjuje praksa stalnih diplomatskih predstavnika. Stalne diplomatske misije najprije su izmjenjivale drave-gradovi u sjevenoj Italiji, da bi se ta praksa potom proirila i na europske velevasti. S obzirom da su tada diplomatski predstavnici na stranim dvorovima predstavljali, ne samo svoju dravu nego i osobu vladara, nerijetko su izbijali sporove o njihovu prvenstvu, i to sve do konca 18. stoljea. Na Bekom kongresu 1815.bio je usvojen Pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika. Time su te vane oblasti meunarodnog prava postale meu najbolje ureenima i kodificiranima, iako ni to nije izbjeglo teke sporove.

Pravo poslanstva

Svaka suvremena drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva. Aktivno pravo poslanstva znai pravo drave iljateljice da upuuje svoje diplomatske predstavnike u druge zemlje (drave primateljice). Pasivno pravo poslanstva znai da drzava primateljica ima pravo da prima strane diplomatske predstavnike. Po opemu meunarodnom pravu ne postoji nikakva dunost drava da stupaju u diplomatske odnose i da ih odravaju. Beka konvencija to potvruje: Uspostavljenje diplomatskih odnosa i uspostavljenje stalnih diplomatskih misija vri se na temelju uzajamnog pristanka. Drava iljateljica moe akreditirati istoga efa misije u vie drugih drava, ako se nijedna tome ne opire. Takoer i vie drava moe u nekoj dravi akreditirati istu osobu u svojstvu efa misije, ako se drava primateljica tome ne opire.

Funkcije diplomatskih misija

Sastoje se prema Bekoj konvenciji iz 1969. u sljedeem: 1. u predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici; 2. u zatiti interesa drave iljateljice i njezinih graana u granicama dozvoljenim meunarodnim pravom; 3. u pregovaranju s vladom drave primateljice; 4. u sakupljanju obavjetenja svim dozvoljenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetaju o tome vlade drave iljateljice; 5. u unapreivanju prijateljskih odnosa i razvoju gospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice.

Diplomatski predstavnik

Beke konvencija iz 1969.dijeli efove diplomatskih misija u tri razreda (klase), i to: 1.Veleposlanici (ambasadori, poklisari) ili nunciji, akreditirani kod dravnih glavara, i drugih efova misija jednoga ranga. U tome rangu su visoki komesari koje meusobno izmjenjuju drave lanice Commonwealtha. 2.Poslanici,ministri ili internunciji, akreditirani kod dravnih glavara; 3.Otpravnici poslova, akreditirani kod ministra vanjskih poslova. U tome razredu radi se o stalnim otpravnicima poslova, za razliku od otpravnika poslova ad interim koji privremeno upravlja misijom u odsutnosti ili sprijeenosti stalnog efa misije. Nuncije i internuncije akreditira Sveta stolica. Danas je postala prava rijetkost da drave, bez obzira na njihovu veliinu i mo, imaju diplomatske odnose s drugim na razini poslanika ili stalnih odpravnika posla. Ostalo je pravilo da drave sporazumno odreuju kojemu e razredu prripadati njihovi efovi misije nema nikakog pravnog pravila, pa ni obiaja prakese, koje bi ih sprijeavale u tome da to budu ambasadori. Svi efovi misija akreditirani u jednoj dravi ine diplomatski zbor (diplomatski kor), na elu kojega se nalazi doyen (duajen). Sve do bekog kongresa 1815. najvee su se europske sile sporile o tome ambasadoru kojega e suverena pripasti ta poast. Od tada je potvreno i Bekom konvencijom iz 1961., ta poast pripada efu misije najvieg razreda u dravi primateljici (ambasadoru), koji je na tom poloaju neprekidno proveo najdulje vrijeme.Ostali

efovi misije dobivaju rang u svakomu razredu prema danu i asu otkada su predali vjerodajnice (akreditirana pisma)glavaru drave primateljice. Od gornjega Beka konvencija priznaje izuzetak koji je nastao u praksi. U dravama s preteito katolikim puanstvom, doyen diplomatskog zbora je po obiaju uvijek nuncij Svete Stolice, dok se rang ostalih efova misije odreuje prema datumu predaje vjerodajnica.

Diplomatski zbor kao posebno tijelo nije spomenuto u Bekoj kovenciji iz 1961. Ima preteito protokularnu funkciju. Predvoen doyenom, kolektivno nastupa pri slubenim sveanostima (nacionalni praznik, Nova godina, pri slubenom posjetu stranog dravnog glavara dravi primateljici). efa misije drava iljateljica imenuje u drugim dravama prema svojemu izboru i svojim kriterijama za takvu dunost, i na vrijeme koje ona odredi. Ali u tome ona nije sasvim slobodna. Prije nego to slubeno imenuje neku osobu, drava iljateljica mora za nju traiti pristanak od drave primateljice. Drava primateljica moe odbiti dati taj pristanak a da nije duna navesti razlog za to. Da bi se izbjeglo izriito odbijanje, ponekad se s davanjem pristanka odugovlai iz ega se moe ustanoviti negativan stav drave primateljice prema osobi u pitanju.

Nakon to se za efa misije dobije pristanak, njegova funkcija poinje tei od trenutka predaje vjerodajnice glavaru drave primateljice u sveanoj audijenciji. To vrijedi za ambasadora i poslanika koji se akredituju kod dravnog glavara. Stalni otpravnik poslova predaje vjerodojnicu ministru vanjskih poslova drave primateljice. U vrijeme dok je mjesto efa diplomatske misije upranjeno, ili ako je on privremeno sprijeen obavljati dunost, kao ef misije privremeno dijeluje otpravnik poslova ad interim. To je u pravilu najstariji lan diplomatskog osoblja misije, a ako takvoga nema, izuzetno se moe imenovati lan administrativnog i tehnikog osoblja. Notifikaciju imena otpravnika poslova ad interim vri ef misije, a ako je on sprijeen, ministarstvo vanjskih poslova drave iljateljice. Dunost efa misije prestaje njegovim opozivom od strane drave iljateljice ili njegovom smru. Ta dunost takoer prestaje ako drava primateljica osobu efa misije proglasila za persona non grata (neprihvatljivom osobom). Zbog pogoranja politikih odnosa, a u znaku protesta, i drava iljateljica moe privremeno ili za stalno opozvati svoga efa misije u dravi primateljice. Blai je oblik njegovo pozivanje na konsultacije ili njegov odlazak na odmor u dravu iljateljicu. Kada naputa svoju dunost u normalnim pilikama, ef misije u sveanoj audijenciji predaje glavaru drave primateljice svoje odazivno pismo. Uobiajeno je da tom prilikom bude odlikovan. Stalni otpravnik poslova uruuje to pismo ministru vanjskih poslova.

Ali i u izvanrednim okolnostima, poput izbijanja oruanog sukoba izmeu dvije drave, prekida diplomatske odnose ili proglaenje efa misije za presona non grata, ef misije i svi lanovi misije zadravaju sve povlastice i imunitete do naputanja podruja drave primateljice ili do isteka razumnog roka koji im je u tu svrhu odobren.

Ostalo osoblje i diplomatske misije

Diplomatske misije uz njezinoga efa, ima vei ili manji broj ostalih suradnika. Neki od njih diplomatski agenti- a to je uz efa drave ostalo diplomatsko osoblje, mogu po njegovoj ovlasti ili samostalno obavljati diplomatske funkcije. Iz Beke konvencije iz 1961.proizilazi podjela cjelokupnog osoblja diplomatske misije u etiri sljedee skupine : 1. a. ef misije, tj.osoba koju je drava iljateljica ovlastila da dijeluje o tom svojstvu; 2. b. diplomatsko osoblje, tj.lanovi diplomatske misije koji imaju diplomatski poloaj (status); 3. c. administrativno i tehniko osoblje (kancelari tj.pisari, arhivari, tumai, ifranti i sl); 4. d. posluno osoblje (vratari, uvari, vozai, istai i sl.), te u nekim sluajevima i privatna posluga lanova misije.

lanovi diplomatskoga osoblja (a) i (b) moraju u naelu biti dravljani drave iljateljice. Oni ne moraju biti dravljani drave primateljice, osim uz njezinu suglasnost koju ona moe u svakom trenutku povui. To se odnosi i na osobe koje imaju dvostruko dravljanstvo. lanovi diplomatskog osoblja razvrstrani su po zvanjima prema propisima drzave iljateljice: opunomoeni ministar savjetnik, savjetnik, prvi sekretar, drugi sekretar, trei sekretar, te attache (atae, diplomatski pripravnik).

Diplomatski dunosnici mogu biti zadueni za posebne poslove u odnosima sa dravom primateljicom. To su vojni, pomoski i zrakoplovni attache, potom attache za kulturu, za gospodarstvo, za tisak i dr. U tim sluajevima poloaj i naziv attache ne odgovara najniem zvanju lana diplomatskog osoblja.

Broj osoblja diplomatske misije moe se utvrditi sporazumom s dravom primateljicom. Taj broj trebao bi odgovarati obimu uzajamnih interesa, stupnua politike, vojne, gospodarske ili druge suradnje, od broja graana drave iljateljice koji su stalno nastaljeni u dravi primateljici. Najvee drave ubiavaju u drugim zemljama drati diplomatske misije s nekoliko stotina, pa i preko tisue lanova u razliitim svojstvima. Ako o tome ne postoji sporazum, drava primateljica moe od drave iljateljice zahtijevati da se taj broj kree u granicama koje ona smatra razumnim i normalnim, uzimajui u obzir okolnosti i uvjete u dravi primateljici i potrebe misije.

Specijalne misije

Pod specijalnim misijama podrazumijeva se tzv.diplomacija ad hoc, koja se rairila naroito nakon Drugog svjetskog rata. Uz mreu stalnih diplomatskih misija, koristei se dananjom brzinom i uobiajenou putovanja, zrakoplova, drave u meusobnim odnosima nerijetko izmjenjuju slubena izaslanstva (delegacije) na raznovrsnim razinama. Radi se o posjetama glavara drava s pratnjom ili izaslanstvom na ijem elu moe biti predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova ili drugi odgovorni ministri. Specijalna misija moe se sastojati i od strunjaka sa ciljem pregovora o tehnikoj, gospodarskoj, vojnoj, politikoj ili drugoj suradnji. Ona moe pregovarati jedino u svrhu razmjene miljenja i informacija, ili s ciljem rjeavanja nekog spora ili sklapanja ugovora. Pojam specijalnih misija obuhvata i dravne delegacije koje sudjeluju na viestranim ili mnogostranim diplomatskim konferencijama.

Misija drava pri meunarodnim organizacijama

Povelja UN ne predvia stalna predstavnitva drava lanica i drugih drava pri sjeditu te svjetske organizacije. Tako jedna njezina odredba predvia da svaka drava lanica Vijea sigurnosti (stalna i izabrana) ima u svaka doba predstavnika u sjeditu organizacije da bi taj organ mogao neprestano djelovati. Do 1950.je veina drava lanica ve bila otvorila svoje stalne misije pri sijeditu UN u New Yorku. I drave nelanice kojima svjetska organizacija priznaje polozaj promatraa, te potom priznati narodnooslobodilaki pokreti, otvorile su svoje stalne promatrake misije pri UN.

Beka konvencija o predstavljanju drave u odnosu s univerzalnim meunarodnim organizacijma predvia za te svrhe precizna pravna pravila. Ta konvencija dakle u trokutu ureuje odnose izmeu organizacija, njihovih drava lanica i nelanica te prava domaina. Becka konvencija iz 1975. sadri potrebna pravila o stalnim misijama pri meunarodnim organizacijama, te posebne odredbe o izaslanstvima (delegacijama) drava u organima i na konferencijama koja preteito imaju obiljezje specijalnih misija.

1. a.

Stalne misije pri meunarodnim organizacijama

Drave lanice i nelanice mogu otvarati stalne misije ako to doputaju pravila organizacije. Za to nije potreban nikakav pristanak same organizacije niti drave domaina, ali je organizacija duna notificirati dravi domainu osnivanja takve misije prije njezina otvaranja. Funkcije stalne misije u biti su prilagoene finkciji demokratskih misija iz Beke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. Te misije nemaju nikakvih redovitih odnosa s vladom drave domaina, niti na njih spada da prikupkljaju obavjesti o stanju i razvoju. ef misije uruuje svoju vjerodojnicu organizaciji. U njoj se moe odraditi opseg njihovih ovlasti da e djelovati kao predstavnik u jednom ili vie organa te organizacije, njezina efa, misija moe u svom sastavu imati diplomatsko, administrartivno i tehniko, te posluno osoblje. Broj lanova misije ne treba prei broj koji se smatra razumnim i normalnim za obavljanje njezinih funkcija. Drava iljateljica duna je organizaciji notificirati podatke o lanovima misije.

1. b.

Izaslanstva drzava u tijelima i na konferencijama organizacije

Propisani o tim izaslanstvima sliini su propisani i konvencijom o specijalnim misijama, ali uz neke vane razlike. Sastav delegacije, vrijeme njegova dolaska i odlaska, lokacija njihovog sjedita i drugo, notificiraju se organizaciji. Ali ni organizacija, a niti drava domaina, nemaju pravo stavljati u tome pogledu primjedbe, niti mogu nekog lana izaslanstva proglasiti za persona non grata. Glavar drave, ili lan kolegijalnog tijela koje vri funkciju glavara drave kada predvodi delegaciju uiva u dravi domaina olakice, privilegije i imunitete koje se priznaju glavaru drave meunarodnom pravu, uz one iz te Konvencije. Odgovarajui poloaj uivaju predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova kada su na elu izaslanstva. Otvaranje misije ili upuivanje izaslanstva pri meunarodnoj organizaciji,samo po sebi ne podrazumijeva meunarodno priznanje drave iljateljice, odnosno njezine vlade od strane drave domaina. Ali drava domain jedne ili vie meunarodnih organizacija iz tog ima velike materijalne koristi.