1

Udio kunskih kredita stanovništva dosegnuo je, prema podacima Hrvatske narodne
banke u siječnju ove godine, 52 posto, što je porast od tri postotna boda u samo
godinu dana. Posljedica je to, ističu analitičari RBA, kontinuiranog pada valutnih
kredita još od srpnja 2012.

2
Uz to, kunsko stanje kredita stanovništvu tako nastavlja s godišnjim rastom koji traje
od travnja 2013., pa su s mjesečnim rastom od 396 milijuna kunski krediti
stanovništvu premašili 65 milijardi kuna, što je 7,2 milijarde ili 12,4 posto više u
odnosu na siječanj 2018.

3
Ukupni devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu sektora stanovništva iznosili su,
pak, krajem siječnja 59,9 milijardi kuna. Navedeni iznos, stoji u analizi, viši je za 29,7
milijuna kuna na mjesečnoj razini, a na godišnjoj se smanjio za 489 milijuna ili 0,8
posto.

4
Pritom se napominje da snažniji pad valutnih kredita na godišnjoj razini nisu podržala
ni tečajna kretanja. Naime, na kraju siječnja tržišni tečaj eura porastao je u odnosu na
kunu 0,1 posto u usporedbi s krajem siječnja 2018.

5
Nadalje, podaci HNB-a pokazuju da su ukupni krediti sektoru stanovništva krajem
siječnja iznosili 124,9 milijardi kuna, s tim da su se, uz blagi mjesečni rast od 426
milijuna kuna (0,3 posto), godišnje stope rasta nominalnih stanja kredita nastavile
intenzivirati sedamnaesti mjesec zaredom

6
No, godišnji rast nominalnog stanja plasmana, koji je u siječnju iznosio 5,7 posto,
navodi se u analizi RBA, zamjetno je manji od rasta na osnovi transakcija, što je
uglavnom posljedica prodaje nenaplativih plasmana. Naime, prema podacima na
osnovu transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih
papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), plasmani sektoru stanovništva potvrđuju
oporavak kreditne aktivnosti s obzirom na to da su uz mjesečni rast od 0,3 posto
godišnji rast ubrzali na 6,4 posto.
Ova pozitivna kretanja, ocjenjuju analitičari RBA, podržana su, zacijelo, i povoljnim
kretanjima kamatnih stopa jer su se u siječnju 2019. blago smanjile i kamatne stope
na prvi put ugovorene stambene i potrošačke kredite stanovništvu.

7
Promatrano po vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najznačajniji udio (43,4
posto) odnosi se na stambene, koji su krajem siječnja iznosili 54,2 milijarde kuna, a
analiza je pokazala da je i unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv trend
promjene valutne strukture.
Zamjetan je, naime, trend rasta kunskih kredita koji su na kraju siječnja iznosili 15,9
milijardi kuna i pritom zabilježili rast od 0,4 posto mjesečno i 11,7 posto godišnje.
Njihov udio u ukupnim stambenim kreditima stanovništvu porastao je sa 27 posto iz
siječnja prošle godine na 29 posto, a istodobno je smanjen udio kunskih kredita uz
valutnu klauzulu (prije svega krediti vezani uz euro) sa 72,8 na 70,7 posto, pri čemu je
njihov iznos spušten na 38,3 milijarde kuna.

8
Druga su najznačajnija vrsta kredita stanovništvu, koji u ukupnima čine udio od 38,5
posto, gotovinski nenamjenski krediti, koji su na kraju siječnja premašili 48 milijardi
kuna i jedina su kategorija u kojoj se i u razdoblju snažnog razduživanja stanovništva
bilježio rast.

9
Zbog velikog rasta ovih kredita i njihove produljene ročnosti HNB je nedavno donio
posebne mjere u svrhu smanjivanja njihove rizičnosti. I u ovoj je kategoriji prisutan
trend rasta udjela kunskih kredita, pa je na kraju siječnja njihov udio u ukupnim
gotovinskim nenamjenskim kreditima dosegnuo 72 posto, što je četiri postotna
poena više na godišnjoj razini.

10
11