SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

Analiza sluaja br. 2007 - 01

1
Prof. dr. sc. Ivan Lovrinovi
Doc. dr. sc. Gordana Kordi

BANKA ZA JEDAN DOLAR
KRIZA RIJEKA BANKA - analiza sluaja
1


1. UVOD

Rijeke dnevne novine Novi list u svom izdanju od 14. oujka 2002. godine objavljuju vijest o
otkazu glavnom dealeru Rijeke banke, Eduardu Nodilu te prijavi koju je protiv jednog od
najuglednijih strunjaka u tom podruju u zemlji Banka podnijela Dravnom odvjetnitvu zbog
nanoenja materijalne tete krenjem internih pravila i procedura. U konzervativnoj industriji kakva
je bankarska, u kojoj vjerodostojnost institucije poiva na njezinom ugledu i povjerenju klijenata,
takva vijest moe znaajno uzdrmati poziciju banke na tritu. Rijeka banka je od 2000. godine
(nakon provedene sanacije) bila u veinskom stranom vlasnitvu (59,9 % temeljnog kapitala
posjedovala je njemaka dravna banka Bayerishe Landesbank), 25,1% posjedovala je Republika
Hrvatska, dok je ostatak bio u rukama malih dioniara. Pored turih, ali potvrenih novinskih vijesti,
neformalno su se mogle uti brojne poluinformacije o visini gubitka banke te o uzrocima koji su do
toga doveli.
Krize takvih razmjera u pravilu e uzdrmati cijeli sustav, zato su od presudne vanosti reakcije
vlasnika banke i sredinje monetarne institucije. U danima koji su uslijedili, sluaj Rijeke banke
pretvorio se u jednu od najveih afera u mladom hrvatskom bankarskom sustavu. I dok su tedie u
panici pohrlile u banku po svoje depozite, pitanja su se nizala jedno za drugim: koliki su stvarni
gubici, koliko e kapital Banke biti dovoljan za pokrie gubitaka i isplatu svih depozita, kakva je daljnja
sudbina Banke ... i ono najvanije kako je do krize uope dolo ?!? Kako je rije o banci u veinskom
privatnom, stranom vlasnitvu; dilema je bila prisutna i oko odgovornosti za sanaciju krize ipak,
sredinja monetarna institucija ima obvezu umijeati se kako bi sprijeila krizu irih razmjera.
Dodatnu neizvjesnost unijela je i dilema o stavu koji e veinski vlasnik BLB zauzeti prema posrnuloj
banci.
Prve informacije upuivale su na to da je bila rije o pekulativnom poslovanju koje je izmaklo
kontroli i prouzroilo gubitke. Veliki poslovni ugled glavnog dealera i povjerenje koje je uivao te
oigledno nedostatan sustav kontrole doprinijeli su injenici da su nepravilnosti u poslovanju dugo
vremena ostale skrivene. Za razliku od ranijih kriza uzrokovanih neadekvatnim upravljanjem

1
U izradi sluaja koriteni su slijedei materijali Hrvatske narodne banke: Godinje izvijee 2001., Izvijee o
rekonstrukciji poslovnih dogaaja u Direkciji deviznih sredstava Rijeke banke d.d. u razdoblju od 1997. do
dana 15. oujka 2002. godine te vie Priopenja za javnost sa sjednica Savjeta HNBa
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

2
kreditnim rizikom, ovo je bilo prvi put da je operativni rizik
2
u sektoru deviznog poslovanja
(konkretno, rizik prijevare) bio uzrokom krize.

2. POSLOVANJE RIJEKE BANKE NA FINANCIJSKOM TRITU (do izbijanja krize)

Kako je ve navedeno u uvodnom dijelu analize sluaja, u trenutku izbijanja krize
Rijeka banka bila je jedna od najsolidnijih hrvatskih banaka iji je veinski paket dionica na
temelju meunarodnog natjeaja nakon sanacije prodan stranom vlasniku
3
. Reputacija banke
duge tradicije bila je besprijekorna, njezin glavni dealer sada optuen za pronevjeru uivao je
veliki profesionalni ugled, izvijea neovisnog revizora
4
bila su pozitivna, redovite godinje
kontrole HNBa nisu pokazale nikakve nepravilnosti ... Ipak, ve ranije postojale su naznake
da stvari u Banci nisu tako idiline kako je izgledalo.
Ve u oujku 1999. godine na adresu HNBa stigla je anonimna prijava o
nepravilnostima u deviznom poslovanju Rijeke banke, o kojoj je zatraeno oitovanje
Uprave Banke. Prema informacijama koje su stigle iz Banke, pojaana je interna kontrola u
banci te su odvojene izvrna (front office) od pozadinske (back office) slube. Iste godine
izvijee revizora je bilo pozitivno te su sustavi internih kontrola ocijenjeni primjerenima.
Sredinom 2000. godine proveden je izravni nadzor nad poslovanjem banke od strane
HNBa kojim su (opet) uoene odreene nepravilnosti u sustavu interne kontrole i revizije,
odnosno preklapanje njihovih poslova i nadlenosti. Nadzorom je utvrena i snana
izloenost Banke prema nekolicini komitenata te prekoraenje maksimalne doputene
izloenosti prema jednom klijentu.
Slijedea anonimna prijava u HNB je stigla u sijenju 2002. godine, opet o
nepravilnostima u deviznom poslovanju Banke. Temeljem te prijave, od Uprave je ponovno
zatraeno oitovanje, koje je ona i pruila 08. veljae 2002. godine, tvrdei kako nisu uoene
nikakve nepravilnosti u tom segmentu poslovanja. Meutim, dogaaji koji su uslijedili
demantirali su je - 10. oujka 2002. godine izvijestila je HNB o nalazima interne kontrole
banke kojima su uoene nepravilnosti u deviznom poslovanju Banke te prouzroeni gubici u
iznosu 83 do 103 milijuna USD. Dva dana kasnije, 12. oujka revizorska kua KPMG
povukla je svoje pozitivno izvijee za 2001. godinu; 13. oujka veinski vlasnik BLB
obavijestila je kako nema namjeru dokapitalizirati Banku i na taj nain rijeiti krizu.

2
Operativni rizik postoji u svakom poduzeu, povezan je sa svakodnevnim poslovanjem i praktino
ga je nemogue izbjei
3
u pravilu, ulazak stranog kapitala na slabije razvijeno trite, teorija smatra pozitivnim i poeljnim
dogaajem koji e stabilizirati trite i uiniti ga snanijim i konkurentnijim. Praksa rasprodaje
bankovnog sustava pokazala je meutim i odreene slabosti koje su dole do izraaja i u ovom sluaju
4
reviziju Banke obavila je jedna od najuglednijih svjetskih revizorskih kua KPMG
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

3
Zavladala je panika, tedie su pourile u Banku po svoje uloge, vijesti o visini gubitaka
sustizale su jedna drugu.
to se za to vrijeme prialo u kuloarima u Rijeci i Hrvatskoj? Ve prije izbijanja krize
govorkalo se o krizi u Rijekoj banci, ali pouzdanih informacija ni prije ni neposredno nakon
izbijanja krize nije bilo. Nije se znalo ni kolika je teta, kao ni kako je dolo do krize.
Neizvjesnost, ali i ljutnju tedia, dodatno je pojaala i vijest kako je predsjednik Uprave
meu prvima podigao svoj tedni ulog.

3. UPRAVLJANJE LIKVIDNOU BANKE U SITUACIJI PANIKE

Netom po objavljivanju informacija o krizi u Banci u dnevnim novinama, tedie su
ubrzano poele zahtijevati isplatu svojih uloga. Za poslovnu banku to nije povoljna situacija
te je navala na altere jedan od najcrnjih scenarija koji se moe dogoditi kako za banku tako i,
zbog domino efekta, za cjelokupni sustav. Rijeka banka je uskoro iscrpila svoja likvidna
sredstva i posegnula je za sekundarnim izvorima likvidnosti, odnosno onim dijelovima
imovine koje je mogla brzo i lako pretvoriti u novani oblik. Sredinja banka joj je, obzirom
kako je bila rije o dobroj banci s kvalitetnim kreditnim portfeljem, omoguila prijevremeni
iskup blagajnikih zapisa HNBa u kunama te trezorskih zapisa Ministarstva financija (u
iznosu od 944 milijuna kuna). Istovremeno je na HNB prenijela obveznica u vrijednosti od
176,26 mln eura kao zalog za koritenje kredita za likvidnost u iznosu 1.271,70 mln kn od
ega je Banka iskoristila 558 mln kn za podmirenje obveza prema pravnim i fizikim
osobama.
Banci su u pomo priskoile i druge banke, te joj je est banaka odobrilo okvirni sindicirani
kredit u iznosu od 1,2 mlrd kuna, kojim je ona podmirila obveze prema HNBu. Banka je
sindicirani kredit iskoristila djelomino, u iznosu od 850 mln kuna te, iako je kredit bio
odobren na 6 mjeseci, izvrila prijevremeni povrat u lipnju. Povratom tog kredita osloboeni
su vrijednosni papiri dati u zalog, koji su djelomino (u iznosu 67,4 mln eura) prodani na
tritu.
Prema podacima HNBa, u razdoblju od 28. veljae do 19. travnja 2002. godine iz
Banke je povueno ukupno 2.593 milijuna kuna depozita, od ega se 2.135 mil (82%) odnosilo
na depozite stanovnitva.
Pitanje koje je cijelo vrijeme bilo otvoreno odnosilo se na daljnju sudbinu Banke, jer je
postalo jasno kako njezin veinski vlasnik, BLB, nije zainteresiran za dokapitalizaciju;
postignut je dogovor s Dravnom agencijom za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka
da se 59,9%tni udio BLBa otkupi za simbolinu cijenu od 1 $. Drava je tako postala vlasnik
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

4
85% ukupnih dionica Banke. Unato brzoj akciji spaavanja posrnule banke
5
, a time i
ouvanja stabilnosti nacionalnog sustava, pitanje koje je stalno bilo prisutno je ponaanje
dotadanjeg veinskog vlasnika koji je jasno dao do znanja kako nee sudjelovati u njezinoj
dokapitalizaciji te se namjerava povui iz vlasnitva. Za simbolinu cijenu od jednog
amerikog dolara Dravna agencija za osiguranje tednih uloga kupila je udio BLBa te je
postala vlasnik 85% ukupnih dionica Banke. Kako je bilo rijei o kvalitetnoj i sutinski
zdravoj banci s dugom tradicijom poslovanja, za njezinu kupnju javio se veliki broj banaka.
Vlasnik, DAB, odluio je svojih 85% dionica prodati Erste Bank (Be, Austrija) po cijeni od 55
milijuna eura uz obvezu dokapitalizacije od 100 milijuna eura.

4. UNUTARNJA ORGANIZACIJA BANKE DO IZBIJANJA KRIZE ISTRAGA I
REKONSTRUKCIJA

Svaka kriza, pa tako i ova koja je uzdrmala Rijeku banku, je kompleksna, nikada nije
uzrokovana samo jednim faktorom i uvijek otvara niz (uglavnom neugodnih) pitanja,
ukljuujui i ono najvanije: je li se kriza mogla, trebala i morala uoiti ranije, tko je napravio
propust te je li odabrani model spaavanja Banke i potom njezina preprodaja bio najbolje
mogue rjeenje. Je li se Banka mogla zadrati u dravnom vlasnitvu i iz posrnule banke
stvoriti snanu domau banku?
Problemi u Rijekoj banci uzrokovani su prijevarama u deviznom poslovanju. U
trenutku izbijanja krize, devizni poslovi unutar Rijeke banke odvijali su se unutar Direkcije
deviznih sredstava unutar Sektora sredstava Banke. Sama Direkcija sastojala se od Odjela
deviznog trita (front office) i Odjela deviznih sredstava (back office), koji su obavljali slijedee
poslove

Tablica 1: Shematski prikaz (odabranih) poslova Direkcije deviznih sredstava
Odjel deviznog trita (front office) Odjel deviznih sredstava (back office)
Izrada devizne pozicije banke Voenje deviznih sredstava banke kod
inozemnih i domaih banaka
Kupoprodaja deviza na domaem i
inozemnom tritu
Voenje deviznih sredstava domaih banaka
kod Banke
Uzimanje i plasiranje kratkoronih deviznih
depozita u zemlji i inozemstvu
Voenje kunskih i deviznih rauna ino-
banaka

5
treba spomenuti i podrku HNBa Banci u rjeavanju problema u kartinom poslovanju. Naime,
odmah po objavi problema u poslovanju, Banka je iskljuena iz meunarodnog kartinog sustava
(Europay) te je onemogueno koritenje kartica koje je izdala. Zahvaljujui potpori HNBa i jamstvima
Vlade RH, Banka je ponovno ukljuena u kartini sustav, to je bila jo jedna u nizu mjera postizanja
povjerenja u mogunosti rjeavanja krize
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

5
Uzimanje kratkoronih kreditnih linija za
likvidnost banke
Disponiranje sredstvima izvrenje
transfera i njihovo evidentiranje po bankama
Kupovina i prodaja efektivnog stranog
novca kod domaih i inozemnih banaka
Efektuiranje svih poslova zakljuenih na
deviznom tritu slanje SWIFT poruka po
zakljuenim poslovima deviznog trita i
transferima
Devizna oroenja za domae pravne osobe Kontrola ulaznih SWIFT poruka
Kontrola kretanja kratkorone devizne
aktive i pasive banke
Reklamacije
Kontrola izloenosti valutnom riziku
devizne pozicije banke
Voenje analitikog knjigovodstva Odjela
deviznog trita i deviznih sredstava
Izvor: HNB

Odlukom o utvrivanju ovlasti direktora sektora i direktora poslovnica, ovlatenja za
poslovanje prenesena su na nie razine upravljanja i to:
Za davanje kratkoronih deviznih depozita bankama ovlauju se:
o Direktor Direkcije deviznih sredstava do iznosa 10% jamstvenog kapitala
o ef Odjela deviznog trita do iznosa 10% jamstvenog kapitala
o Djelatnici deviznog trita do iznosa od 2% jamstvenog kapitala
Za kupoprodaju deviza na domaem i stranom tritu i kupoprodaju efektivnog
stranog novca do iznosa 10% jamstvenog kapitala:
o Direktor Direkcije deviznih sredstava
o ef Odjela deviznog trita
o Djelatnici deviznog trita
Za poslove diferencijalnih arbitraa do iznosa 10% jamstvenog kapitala ovlateni su
direktor Direkcije deviznih sredstava i ef Odjela deviznog trita. Djelatnici
deviznog trita ovlateni su do iznosa 2%.
Poslove diferencijalnih arbitraa bio je ovlaten voditi jedino glavni dealer te su uz
navedena vrijedila i dodatna ogranienja: ukupna otvorenost Banke ni u jednom trenutku ne
smije prijei iznos od 50 milijuna US dolara, sve transakcije morale su se zatvoriti istog dana,
a pojedini dealer je u jednom trenutku mogao imati otvorene transakcije u ukupnom iznosu
do 5 mil US $. Glavni dealer, direktori Sektora sredstava i Direkcije deviznih sredstava te
nadleni lan Uprave u svakom trenutku morali su imati dostupnu informaciju o
trenutanom stanju prihoda i rashoda po dnevnim transakcijama i otvorenosti Banke, uz
obvezu podnoenja izvijea Upravi svakih petnaest dana.
Do 1996. godine Banka je uglavnom obavljala poslove kupoprodaje deviza za platni
promet i usklaivanje valutne strukture (obine FX arbitrae), dok je obujam trgovanja
devizama iz pekulativnih razloga (diferencijalne FX arbitrae) bio malih iznosa (kretale su
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

6
se od 50 tisua do 5 milijuna USD) te su vjerojatnost nastanka i obujam gubitaka bili manji.
Obujam trgovine devizama, ukljuujui i pekulativno trgovanje, poveava se od kraja 1997.
godine (arbitrae u iznosima do 10 mil USD), nakon to su otvoreni margin rauni kod Carr
Futures London i Swiss Finance Corporation London. U razdoblju do 2002. veliina
transakcija raste sve do iznosa od 100 mil . Od polovice 1999. poslove diferencijalnih FX
arbitraa vodi ef Deviznog trita koji je nadreen dealerima i odgovara za njihov rad
6
.

Kriza je uzrokovala manjkove u ukupnom iznosu 98 milijuna $ i to (HNB, 2002):
38,95 milijuna $ nepostojeih depozita
23,6 milijuna $ posuenih depozita koji su otkriveni naknadno
9,9 milijuna $ po otvorenim deviznim transakcijama
1,17 milijuna $ manjka na dva marna rauna
24,3 milijuna $ u 5 otvorenih deviznih arbitraa

Gubitke koji su, prema objanjenju analitiara HNBa, nastali prerizinim, pekulativnim
poslovanjem, glavni dealer je pokuao prikrivati na nekoliko naina (HNB, 2002.):
Neovlatenom posudbom sredstava uzetih u obliku uzetih depozita od stranih
korespondentnih banaka
Knjienjem nepostojeih depozita u aktivi banke
Ugovaranjem deviznih arbitraa po kojima nisu izvravane obveze
Knjienjima deviznih arbitraa uz pogrenu valutaciju

Rekonstrukcija dogaaja koja je napravljena od strane strunjaka HNBa nakon to je kriza
izbila pokazala je niz nepravilnosti:
U pojedinim sluajevima FX swapovi knjieni su kao FX arbitrae sama konstrukcija
ovih poslova je ista: FX arbitraa sastoji se od dvije kupnje i dvije prodaje koje se trebaju
zatvoriti istog dana i ovise o kretanjima teaja valuta s kojima se trguje, dok je kod FX
swapa jedna (obino prva) transakcija spot, a druga terminska i ovisi o kretanjima
trinih kamatnih stopa na valute s kojima se trguje. Osim rizika gubitka nastalog zbog
promjene kamatnih stopa, ovi poslovi takoer ukljuuju i rizik od gubitka nastalog zbog
promjene deviznog teaja. Navedeni FX swapovi su raeni u pekulativne svrhe, ali nisu

6
Ostala pravila trgovanja:
Ukupna otvorenost Banke ne smije ni u jednom trenutku prijei iznos od 50.000.000 USD
Iznos transakcije efa Deviznog trita ne smije biti via od 10% jamstvenog kapitala, za dilere 2%
Sve transakcije moraju biti dnevne, uz obveznu stop loss klauzulu za amerike ili azijske banke
Trgovanje iji je trend negativan u odnosu na otvaranje zatvara se prema odreenoj specifikaciji,
sa maksimalnim odreenim brojem pipsa
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

7
knjieni na odgovarajui nain te nije bilo mogue mjeriti razinu rizika kojima je Banka
bila izloena po ovoj osnovi, niti je u naknadnoj analizi bilo mogue (zbog nedostatka
originalne dokumentacije) utvrditi toan obujam ovih poslova

Tablica 2. FX swapovi evidentirani kao FX arbitrae (primjer i objanjenje HNB):

R.
br.
Banka
izvrenja
Datum
izvrenja
Kupljeno Prodano Teaj
Arb.
broj
Opis
1. BOM 09.02.01 JPY 2.132.900.000 EUR 20.000.000 106,645 x-139 swap
2. SCB 09.02.01 JPY 4.265.120.000 EUR 40.000.000 106,628 x-137 swap
3. SCB 09.02.0 1 EUR 40.000.000 JPY 4.340.000.000 108,50 x-138 nije pron. tiket
4. BOM 09.02.01 EUR 20.000.000 JPY 2.165.800.000 108,29 x-140 nije pron. tiket
Rezultat ukupno JPY -107.780.000
prod.
USD
x-149 928.017,91
5. BOM 13.02.01 EUR 20.000.000 JPY 2.132.000.000 106,60 x-170 swap
6 SCB 13.02.01 EUR 40.000.000 JPY 4.264.000.000 106,60 x-169 swap
7. SCB 13.02.01 JPY 4.3 16.280.000 EUR 40.000.000 107,907 x-180 nije pron. tiket
8. BNP 13.02.01 JPY 1.638.450.000 EUR 15.000.000 109,230 x-181 nije pron. tiket
9. BKA 13.02.01 JPY 546,300.000 EUR 5.000.000 109,260 x-182 nije pron.tiket
Rezultat ukupno JPY 105.030.000
Kuplj.
EUR
X-173 961.021,14
Rezultat SWAP JPY 2.020.000,00
Konaan rezultat ukupno JPY -2.750.000,00

U navedenom primjeru FX swap je raen iz peku1ativnih razloga. Ugovorena su dva
dana izvrenja (ime je otvorena pozicija u portfelju) uz pretpostavku da e se na promjeni
teaja ostvariti profit. Na ovaj nain se ukupni rezultat po FX arbitraama (u JPY) prenosi sa
prvog do drugog ugovorenog dana izvrenja tj. do kada se ne zatvara otvorena pozicija. Iako
je po swap poslovima (pod rednim brojem 1, 2, 5 i 6) ugovoren pozitivan rezultat u JPY,
ukupno je ostvaren negativan rezultat. Naime, kako na prolaznim raunima FX arbitraa
Banke (na kojima su pogreno evidentirani FX swapovi) ne bi na kraju dana preostalo
pozitivno stanje u JPY odnosno negativno u EUR, ugovarane su FX arbitrae (pod rednim
brojem 3, 4, 7, 8 i 9). Dnevni rezultati su pokrivani prodajom USD odnosno kupnjom EUR,
meutim, u konanici sveukupno ostvaren gubitak iznosi 2.750.000,00 JPY.
Provedena rekonstrukcija kojom je izraunat ukupan gubitak po FX arbitraama je
raena na temelju knjigovodstvenih evidencija Banke te dokumentacije iz SWIFT sustava. U
nedostatku originalnih tiketa nije mogue jednoznano izdvojiti FX swapove od FX arbitraa
te nije mogue u potpunosti izdvojiti njihov rezultat od rezultata ostvarenog po FX
arbitraama. S obzirom da je ostvareni rezultat po pronaenim FX swapovima identian sa
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

8
izraunatim rezultatom po FX arbitraama, razdvajanjem navedena dva portfelja ne
mijenjaju se rekonstrukcijom utvreni rezultati trgovanja i konaan gubitak za Banku.
Nepravilnosti i u sustavu evidencija o provedenim transakcijama operativna evidencija
vodila se po vrsti posla, sadravajui sve potrebne podatke; meutim nije bila
usklaivana s knjigovodstvenim evidencijama
Izvjea Odjela deviznog trita Banke izraivao je glavni dealer i mogao ih je u
potpunosti drati pod kontrolom
Reklamacije stranih banaka (a koje su se odnosile na npr. kanjenja u plaanjima,
pogrene valutacije i sl.) vezano uz poslove Direkcije deviznih sredstava Banke nisu bile
razraene po nadlenostima; nego je dio reklamacija pristizao u SWIFT centralu, a dio u
Odjel deviznih sredstava. Istraga je utvrdila i kako je dio reklamacija stizao izravno na e-
mail glavnog dealera, na njegov zahtjev, uz objanjenje kako e se na taj nain bre
rjeavati. Ipak, zbog velikog broja reklamacija, sustav interne kontrole mogao je i trebao
posumnjati u postojanje odreenih nepravilnosti
Praenje stanja na nostro raunima bilo je objedinjeno u okviru Odjela deviznih sredstava
Banke te se do poetka 2000. godine vodilo runo. Nakon izbijanja krize, u prostorijama
Odjela deviznih sredstava Banke pronaeni su falsificirani SWIFT izvodi, a u osobnom
raunalu glavnog dealera datoteke koje svojim sadrajem predstavljaju SWIFT izvode,
istraga je zakljuila kako su za potrebe kontrole pravljeni izvodi s namjetenim sadrajem
koji su izraavali via sredstva na nostro raunima Banke
Mnogobrojni pisani prigovori kontrole koja se vrila u Odjelu analitikog knjigovodstva
Banke ukazivali su na postojanje nepravilnosti u Odjelu deviznih sredstava
Postojanje neizmirenih obveza Banke i fiktivnih danih depozita

Poetni gubitak je, prema iskazu glavnog dealera danom tijekom istrage, nastao
trgovanjem devizama tri do etiri godine prije izbijanja krize, ali ga je, raunovodstveno,
uspio prikriti i to (HNB, 2002.) na slijedee naine:







SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

9
Knjienjem fiktivnih danih depozita u aktivi Banke
Tablica 3: Prikaz manipulacije raunima danih depozita
SWIFT Knjigovodstvo Referenca
BANKA SVRHA IZNOS Banka Knjienje Iznos Broj
naloga
Operativna
evidencija
1.
FX 133 DT BKA FX arbitraa
valutacija
03.01.2002.
USD
5.422.200,00
za
EUR
6.000.000,00
SPT 339201/3100
dani depozit br.
133
EUR
6.000.000,00
0069100
valutacija
03.01.2002.
arbitraa ne postoji u
dokumentaciji
pod predmetom 133 je
arbitraa s BKA: EUR
200.000,00 za GBP
122.300,00, valutacija
21.02.2002.
pod depozitom 133: Societe
Generale, USD 5.000.000,00,
10.-11.01.2002.
2.
FX 123 DT SCB FX arbitraa
valutacija
02.01.2002.
USD
10.759.980,00
za
EUR
11.900.000,00
SPT 339201/3100
dani depozit
proknjien bez
broja
EUR
11.900.000,00
0069057
valutacija
02.01.2002.
u dokumentaciji ne postoji
taj predmet, depozit nema
broja te ga nije bilo mogue
pronai u arhivi banke
3.
FX 139 DT BONY FX arbitraa
valutacija
03.01.2002.
EUR
6.000.000,00
za
USD
5.421.000,00
BONY 3100/2693
diferencijalna
arbitraa bez
broja
EUR
6.000.000,00
0069176
valutacija
03.01.2002.
u dokumentaciji se pod FX
predmetom 139 nalazi
arbitraa za Societe
Generale: EUR 500.000,00 za
USD 437.500,00, valutacija
21.02.2002.
4.
FX 197 DT BLB FX arbitraa
valutacija
03.01.2002.
kasni 4 dana s
plaanjem
BLB-u
EUR
6.000.000,00
za
USD
5.401.800,00
SPT 3100/339201
povrat depozita
139
EUR
6.000.000,00
0069099
valutacija
03.01.2002.
u dokumentaciji predmet ne
postoji
pod predmetom 197 nalazi
se arbitraa s IMEX
BANKOM: USD 25.000,00 za
EUR 28.633,60 valutacija
07.03.2002.
pod predmetom 139 nalazi
se dani prekononi depozit
BBL-u: EUR 6.300.000,00,
valutacija 10.01.2002.
5.
FX 135 DT BLB FX arbitraa
valutacija
03.01.2002.
EUR
5.900.000,00
za
USD
5.391.440,00
SPT 3100/339201
povrat depozita
bez broja
EUR
5.900.000,00
0069098
valutacija
03.01.2002.
u dokumentaciji predmet ne
postoji
pod predmetom 135 je
obina arbitraa s
Commerzbank: EUR
500.000,00 za USD
437.150,00, valutacija
21.02.2002.
6.
FX 134 DT BKA FX arbitraa
valutacija
03.01.2002.
USD
5.421.600,00
za
EUR
5.900.000,00
RZB 339201/3100
dani depozit
bez broja
EUR
5.900.000,00
0069101
valutacija
03.01.2002.
u dokumentaciji predmet ne
postoji
pod predmetom 134 je
obina arbitraa s DB
London: EUR 200.000,00 za
CAD 278.240,00, valutacija
21.02.2002., poruka MT202 je
prvo poslana, zatim
otkazana, a potom ponovno
poslana popodne
Izvor: HNB


Zatvaranjem otvorenih FX arbitraa otvaranjem novih FX arbitraa
Tablica 4. Prikaz zatvaranjajedne FX arbitrae otvaranjem druge
Kupljeno Prodano
Banka Referenca
Datum
valute
Teaj
Valuta Iznos Valuta Iznos
Novac
doznaen
na raun
Banke
Plaeno
SOGE
SCB
DEUT
FX 2070 DT
FX 103 DT
31.12.01.
31.12.01.
02.01.02.
1,4540
1,4496
1,4507
USD
USD
GBP
8.869.400,00
8.407.680,00
11.900.000,00
GBP
GBP
USD
6.100.000,00
5.800.000,00
17.263.330,00
31.12.01.
31.12.01.
02.01.02.
02.01.02.
02.01.02.
02.01.02.
SCB
BKA
FX 2071 DT
FX 100 DT
28.12.01.
02.01.02.
1,4465
1,4504
USD
GBP
10.544.590,00
7.289.726,93
GBP
USD
7.289.726,93
10.573.019,94
28.12.01.
02.01.02.
02.01.02.
02.01.02.
BONY
DEUT
FX2071 DT
FX 102 DT
31.12.01.
02.01.02.
1,4535
1,4505
USD
GBP
14.535.000,00
10.000.000,00
GBP
USD
10.000.000,00
14.505.000,00
31.12.01.
02.01.02.
02.01.02.
02.01.02.
Izvor: HNB



SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

10
Kanjenjem u plaanju po otvorenim FX arbitraama
Tablica 5. - Kanjenja u plaanju po otvorenim FX arbitraama
Kupljeno Prodano
Banka Referenca
Datum
valute
Teaj
Valuta Iznos Valuta Iznos
Novac
doznaen
na raun
Banke
Plaeno
BOM

UBS
FX 2043 DT

FX 101 DT
28.12.01.,
promijenjena
valutacija na
02.01.02.
02.01.02.
0,8855

0,9015
EUR

USD
21.981.022,39

19.464.195,33
USD

EUR
19.464.195,33

21.590.898,87
02.01.02.

02.01.02.
02.01.02.

02.01.02.
SCB FX 2070 DT 28.12.01. 0,8811 EUR 21.981.022,39 USD 19.367.478,83 28.12.01.
u 2 navrata:
02.01.02. USD
10.367.478,83;
03.01.02. USD
9.000.000,00



Neovlatenim uzimanjem deviznih depozita
Tablica 6: Knjienje uzetih deviznih depozita
Knjienje
Banka Referenca Valuta Iznos
Datum
valutacije
Datum
dospijea
D P Broj naloga Referada
SCB FX 20 DT USD 10.000.000,00 06.02.02. 27.02.02. 3100 2693 71128 72025NP
LFIB FXXXDT USD 2.000.000,00 01.03.02. 15.03.02. 3100 2693 72350 7202SNP
DEUT FX 715 DT USD 7.200.000,00 04.03.02. 15.03.02. 3100 2693 72408 7202SNP
BNL
BNL
FX 2 DT
FX 5 DT
USD
USD
4.400.000,00
4.400.000,00
04.01.02.
22.01.02.
18.01.02.
22.02.02.
3100
3100
2693
2693
69262
70361
7202SNP
72025NP
BNL FX 6 DT USD 4.400.000,00 22.02.02. 22.03.02. roll
- -
BNL FX41 DT USD 4.600.000,00 02.07.01. 16.07.01. 3100 2693 62159 7202SNP
Izvor: HNB

Troak kamate na ove depozite knjiio se ne na raunu dobiti i gubitka Banke, nego kao
prodajni krak FX arbitrae ili izravni troak FX arbitrae
Tablica 7: Knjienje troka kamate po uzetim deviznim depozitima
Knjienje
Banka Referenca Valuta Iznos
Kamatna
stopa
Dautm
valutacije
D P Broj naloga Referada
SCB FX2ODT USD 11.083,33 1,9 27.02.02. 1690611 3100 72177 72025NP
SCB
FX2Oi2I
DT
USD 7.583,33 1,95 13.03.02. 6356122 3100 6541 7202JAR
LHB FXXXDT USD 1.438,89 1,85 15.03.02. 6356122 3100 26114 7202VAZ
DEUT FXXXDT USD 4.246,00 1,93 15.03.02. 6356122 3100 26112 7202VAZ
BNL FX 5 DT USD 6.744,22 1,78 22.02.02. 1690611 3100 71887 72025NP
Izvor: HNB

Tablica 8: knjienje povrata uzetog deviznog depozita kao FX arbitrae
Knjienje
Banka Referenca Valuta Iznos Teaj
Datum
valutacije
D P Broj naloga Referada
BNL FX2DT USD 4.403.251,11 1,9 18.01.02. 1690611 3100 70270 7202SNP
Izvor: HNB
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

11


Knjienjem s netonom valutacijom, ime se korigira iznos negativnih teajnih razlika u
odnosu na srednji teaj Banke unutar mjeseca
Ostale kriminalne radnje ukljuivale su niz nepravilnih knjienja kao to su npr.
istovremeno tereenje i odobravanje istog nostro rauna Banke za isti iznos, storniranje
prometa po prolaznim raunima, mijenjanje prirode transakcije i sl.

Zanimljivo je pitanje na koji je nain bilo mogue raunovodstveno prikrivati te gubitke,
jer je u sustav Banke nemogue ui bez dvostruke potvrde identiteta i lozinke, a sva knjienja
dnevno se numeriraju i prate te je vrlo teko zaobii sustav. Nadalje, Banka je imala uredna
revizorska izvijea, kao i vlastitu internu kontrolu. Zakljuak do kojeg je dola istraga bio je
da je rije o klasinoj prijevari i neovlatenim koritenjem lozinki djelatnika od strane
glavnog dealera. Istraga je utvrdila kako su sve sumnjive transakcije provedene u back
officeu koritenjem iste lozinke. Nadalje, iako su reklamacije stizale, na njih se nije reagiralo
na adekvatan nain jer su prosljeivane glavnom dealeru, kasnije optuenom za pronevjeru.
Unutarnja kontrola i revizija organizirane su u posebnu jedinicu unutar Banke, a u
razdoblju od 01. 01. 1997. do oujka 2002. godine redovito su kontrolirali devizne depozite
Banke kod inozemnih banaka, ali ne i poslove FX arbitraa za platni promet i diferencijalnih
FX arbitraa. U veljai 2002. na zahtjev Uprave provedena je kontrola i tog dijela poslovanja,
ali nisu naene nikakve nepravilnosti u poslovanju. Meutim, ponovljena kontrola ukljuila
je i kontrolu Liste izvrenih transakcija po FX arbitraama
7
te su uoene odreene
nepravilnosti u poslovanju koje bi, meutim, bez navedene Liste, a koja je dostavljena od
strane lana Uprave, bilo nemogue pronai.
Sredinja banka po definiciji je duna pomagati poslovnim bankama u sluaju
potekoa u poslovanju, iako su u pretenom privatnom, stranom vlasnitvu, kako bi
odrala stabilnost sustava i gospodarstva u cjelini. Meutim, sredinja banka ima ovlasti
provoditi (i provodi) redovite kontrole poslovanja banaka. Kako se onda moglo desiti da, uz
sve kontrolne i zatitne mehanizme i uz dva anonimna pisma koja su pristigla na adresu
HNBa, niti naznaka krize nije uoena ni od kontrolora HNBa niti od komercijalnog revizora.
Ova kriza bila je drugaija od prethodnih jer je izazvana prijevarom unutar Banke, a veinski
vlasnik odbio je u tiini dokapitalizirati banku. Iako je HNB trenutno stao iza Banke
pruajui joj javnu potporu i osiguravajui potrebna likvidna sredstva za isplatu tednih

7
Primljene od Standard Chartered Bank London, za razdoblje 01. 01. 20. 02. 2002. godine, sadravala je 137
transakcija od kojih 14 nije bilo mogue kontrolirati zbog neitkih podataka. Od 73 evidentiranih transakcija, za
samo 3 je pronaena temeljna dokumentacija. Za 50 transakcija nije pronaena temeljna dokumentacija
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

12
uloga, uvaavajui injenicu kako je u sluaju Rijeke banke prije svega na djelu bio
operativni rizik na koji je izvana teko utjecati, kao i uvijek u slinim situacijama ostaje
otvoreno pitanje da li se kriza mogla sprijeiti, a ne lijeiti.

5. NOVI VLASNIK
Iako je BLB prodao Rijeku banku za simbolinu cijenu i nakon toga se, kako e se vidjeti
2007., tek privremeno, povukao iz Hrvatske, injenica je da je Banka bila zdrava i kvalitetna,
s dobrim portfeljem i kvalitetnim kadrovima te da je nakon sanacije brzo nala novog
vlasnika. Tadanja Vlada procijenila je kako je najbolje nai novog stratekog partnera i
prodala je Erste&Steiermarkische Bank, koja je za 85% dionica Banke izdvojila 55 milijuna
te je dokapitalizirala, ime je njezin udio porastao na 95%. Pitanje oko kojeg se ekonomisti i
politiari nisu uspjeli sloiti jeste stvarni iznos gubitka Rijeke banke, obzirom da je ukupni
gubitak iznosio 98 milijuna $, a Banka je prodana za 55 mil. . Razliita miljenja postoje o
tome je li prodaja Banke po toj cijeni bila profit za dravu ili tek umanjenje gubitka te tko je
na kraju snosio teret krize i isplatu uloga tediama.
Unato svim problemima, Rijeka banka je ve 2002. godine ostvarila dobit od 121,56
milijuna kuna te je nastavila ostvarivati dobit i isplaivati dividende i slijedeih godina, te je
dioniarima Banke tijekom tog razdoblja ukupno isplaeno oko 840 milijuna kuna :

Tablica 9: Rijeka banka - ostvarena dobit i isplaene dividende u mil kuna
(sada Erste& Steiermarkische Bank)
Godina Dobit Isplaena dividenda
2002. 121,56 68,74
2003. 228,40 216,90
2004. 289,30 250,40
2005. 347,00 104,00
2006. 403,00 201,50
UKUPNO 1.389,26 841,54
Izvor: business.hr

Iako se ulazak stranog kapitala u nacionalne sustave tranzicijskih zemalja u teoriji smatra
dobrim i korisnim, jer donosi kvalitetnije poslovanje, iri ponudu proizvoda i usluga te
pribliava banku standardima razvijenih zemalja, pitanje koje uvijek ostaje otvoreno jeste
kako e se u trenucima kriza ponaati strani kapital.
SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

13
BLB se 2002. godine nakon izbijanja krize povukla iz Rijeke banke, ostavljajui uspaniene
tedie, gubitke i sudski proces na brigu sredinjoj banci. Meutim, 2007. godine ponovno
se pojavila sa zahtjevom za neizravno stjecanje vlasnikog udjela u Hypo-Alpe-Adria-Bank
(HAAB) i u Slavonskoj banci iz Osijeka. HNB je meutim 11. srpnja odbio taj zahtjev jer nisu
dana kvalitetna jamstva da se nee ponoviti sluaj Rijeke banke te je propisao minimalne
uvjete koje BLB mora ispuniti ako namjerava uputiti novi zahtjev (HNB, 2007): pojanjenje
razloga naputanja Rijeke banke u kriznoj situaciji i javna isprika tediama te banke zbog
takvog postupka, provedba dubinskog snimanja poslovanja u obje novosteene banke u
Hrvatskoj; procjena potencijalnih gubitaka u tim bankama i dokapitalizacija koja ih u
potpunosti pokriva uz postizanje i odravanje odgovarajue stope adekvatnosti kapitala,
unaprjeenje sustava upravljanja i kontrole svih rizika te promptna primjena smjernica
HNBa za sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma. BLB je prihvatio sve zahtjeve, te
e HAAB biti dokapitaliziran s ukupno 250 milijuna , a Slavonska banka sa 100 milijuna
USD.
Potkraj kolovoza 2007. u vie dnevnih novina Bayerische Landesbank uputio je javnu
ispriku hrvatskoj javnosti zbog povlaenja iz Rijeke banke 2002. godine.
Sudski proces protiv glavnog dealera Nodila jo uvijek je u tijeku. Dva svjedoka
vjetaenja na Sudu su odbijena i neizvjesno je kada e se ovaj sluaj zavriti.

















SPDS UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA
Analiza sluaja br. 2007 - 01

14




ANALIZA SLUAJA - zadatak za studente

Nakon to ste proitali sluaj Banka za jedan dolar kriza Rijeka banka analizirajte
slijedea pitanja:
o Je li operativni rizik bilo mogue izbjei/ umanjiti i kojim mjerama i metodama unutar
same Banke i van nje?
o Kako ovakva kriza moe utjecati na hrvatski bankovni i financijski sustav? Je li imala i
neke pozitivne uinke?
o Da se naete u situaciji predsjednika Uprave poslovne banke koji ima 100.000 oroeno
na tednji i dobijete informaciju o velikoj krizi u banci, kako biste postupili? Zato?
o Biste li vi nakon ovakvih dogaaja u Rijekoj banci htjeli otkupiti banku? Navedite
razloge za oba sluaja!
o Je li drava trebala jo priekati sa prodajom dok Banka pokae bolje rezultate poslovanja
te da postigne viu prodajnu cijenu?