1. V. R.

Potter kaže da je bioetika nova disciplina promaknuta da združuje biološko

znanje sa znanjem o ljudskim vrijednosnim sustavima. T
2. Da li je Fritz Jahr 1972.g. Prvi put upotrijebio termin bioetika u časopisu? T
3. Koje je izvorno značenje bioetike?
Bios – život, etics – etika propitivanja, etika života
4. Pod kojim nazivima u literaturi nalazimo bioetiku?
Globalna bioetika i Ljubav prema životu
5. Obje definicije bioetike određuju bioetiku kao sustavno proučavanje ljudskog
ponašanja na području:
a) znanosti o životu
b) zdravstvene skrbi
6. Prva definicija bioetike određuje ljudsko ponašanje ispitivano u svjetlu moralnih
vrijednosti i načela.
7. Prema drugoj definiciji bioetike, moralne dimenzije su: moralni pogledi, odluke,
ponašanje i djelovanje
8. Druga definicija bioetike:
a) određuje bioetiku u interdisciplinarnoj znanosti/ okruženju
9. U interdisciplinarnom dijalogu u bioetici sudjeluju sljedeće znanosti: filozofija,
teologija, pravo, psihologija, politika, sociologija, antropologija
10. Kada započinje interes i zanimanje filozofije za medicinu?
Prije 2500 godina
11. J. Fletcher se zalaže za: individualni pristup svakom pacijentu.
12. Deontološke teorije procjenjuju ljudsko djelovanje prema tome koliko je ono određeno kao
neka dužnost.
13. Prema čemu kršćanska eika određuje ljudsko djelovanje?
Prema 10 Božjih zapovijedi.
14. Prema Kantu, moralno ispravno djelovanje je ono djelovanje u kojem se ljudska volja
pokorava dužnosti.
15. Konzekvencijalističke teorije - teorije koje prosuđuju (ne) ispravnost postupka prema
posljedicama određenog djelovanja.
16. Koja je najpoznatija konzekvancijalistička teorija?
Utilitarizam
17. Koji su pravci utilitarizma?
Utilitarizam postupaka (individualni utilitarizam), utilitarizam pravila (socijalni utilitarizam)
18. Utilitarizam postupaka ispituje ispravno i neispravno ponašanje i djelovanje pozivajući se
na načelo koristi u pojedinim slučajevima.
19. Utilitarizam pravila polazi od postojanja općih pravila čija bi primjena proizvela najviše
sreće i koristi za najveći broj ljudi.
20. Prema suvremenoj filozofskoj misli temeljne vrline su: dobronamjernost i pravednost.