Sveučilište u Zadru

Odjel za klasičnu filologiju

P. VERGILI MARONIS

AENEIDOS

(II. 40- 49)

Kolegij : Latinski seminar: lirika i epigram

Mentor: Sorić, Diana, prof.

Student/ica: Beljan, Dijana, 3. god Zadar, 19. Studenog, 2008/o9.

0
Tekst:

40 Primus ibi ante omnis, magna comitante caterva,

Laocoon ardens summa decurrit ab arce,

et procul: 'o miseri, quae tanta insania, cives?

Creditis avectos hostis? Aut ulla putatis

dona carere dolis Danaum? Sic notus Ulixes?

45 Aut hoc inclusi ligno occultantur Achivi,

Aut haec in nostros fabricata est machina muros

Inspectura domos venturaque desuper urbi,

aut aliquis latet error: equo ne credite, Teucri.

Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentis.

Prijevod:

40 Prvi je potom prije svih, a velika ga je pratila četa,

Strčao Laokont plamteći s najviše kule,

I (viknu) daleko (izdaleka): e bijedni građani, kakva (je to) tolika ludost?

Vjerujete da su se neprijatelji odvezli (otplovili)? Ili mislite ikakvi

Darovi da su bez prijevara Grka? Zar nije tako (po tome) poznat Odisej?

1
45 Ili se zatvoreni u ovome drvetu skrivaju Ahejci,

Ili je ovo lukavstvo napravljeno protiv naših zidina

Da posmatra domove i dođe odozgo gradu,

Ili se koja druga prevara skriva: ne vjerujte konju, Trojanci.

Štogod je to, bojim se Grka i darova kad nose.

Dotjeraniji prijevod:

40 Potom je prije svih, a vel'ka ga pratila četa,

strčao Laokoont s najviše kule razjaren;

i viknu izdaleka: o jadni, zar tolika ludost,

građani? Mislite'l dušman da plovi? Il' dari da su

bez Danajaca spletki? Znan nije'l po tom Odisej?

45 Ili se zatvoreni Ahejci u ovom drvu

skrivaju, il' je lukavstvo na bedeme spravljeno ovo

naše, da domove motri i dođe odozgo gradu,

ili je kojagod zloća; od konja zazrite Teukri!

Štogod je, bojim se Grka i dare oni kad nose.

2
 2. Metrička analiza

Metrička shema stihova:

40 Primus ib(i) ant(e) omnis, magna comitante caterva

− u u| − − | − || − | − u u|− u u |− − P

Laocoon ardens summa decurrit ab arce

− u u |− − | − ||− | − − |− u u| − − P

et procul: 'o miseri, quae tant(a) insania, cives?

− u u | − u u |− || − | − − |− u u|− − P(ili D+P)

Creditis avectos hostis? Aut ulla putatis

− u u |− − |− − |− ||− |− u u |− u H

dona carere dolis Danaum? Sic notus Ulixes?

− u u|− u u |− u u |− || − |− u u |− − H

45 Aut hoc inclusi ligno occultantur Achivi,

− −|− − |− −|−||u u |− u u |− u H

Aut haec in nostros fabricata (e)st machina muros

− − |− − | − ||u u| − − | − u u |− − P

Inspectura domos venturaque desuper urbi,

3
 − − |− u u | − || u u |− − | − u u |− − P

aut aliquis latet error: equo ne credite, Teucri.

− u u |− u u |− u ||u|− − | − u u | − − KTT

Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentis.

− u u| − ||u u |− u u |−||−|− u u|− u T+H

Metrički komentar:

Prije svega bih obratila pažnju na stalne promjene ritma, budući da su u svakome stihu cezure, i
često je usporavan brojnim zamjenama daktila spondejem što za osnovnu zadaću ima, kako
ćemo i pokazati, isticanje pojedinih pojmova.

40. U ovome stihu dvije su elizije (...ib(i) ant(e) omnis) osim kojih su i dvije zamjene spondejima
koje „razvlače“ i dodatno naglašavaju riječi ante omnis, a uz to se ponavlja i skupina –nt-
(aliteracija) kao i „a,e“ (asonanca)

41. Tri su zamjene spondejima, a prijeteći ton i riječ ardens dominiraju u oba stiha: prímus
ardéns decúrrit i ab árce; Laokoont je bijesan i to je njegov jedini atribut, glas „r“ lako podsjeti
na jačinu osjećaja koja će on u nastavku „istresti“ iz sebe nizom pitanja a uz to, Laokoont je i
dvaput naglašen! Asonanaca je također primjetna: summá ab árce

42. U 3. i 4. stopi su zamjene spondejem i jedna je elizija ( tánt(a) insánia) pri čemu je riječ i
asonanci; ludost građana dvostruko pojačana i ponavljanjem n.

43. Također osjetna aliteracija: créditis ávectós hostís pri čemu je avectos ona koja je najvažnija i
koju pojačava ponavljanje k i s u ostalim riječima, a uz to je i „razvučena“ u dva spondeja
(dvaput naglašena!).

4
44. Samo je jedna zamjena spondejem u 4. stopi, i prisutna je aliteracija : dóna...dolís Danaúm-
Danajci prevrtljivi, kao i ponavljanje s: sic nótus Ulíxes.

45. Ponavlja se k: hoc ínclusí...occultántur Achívi pri čemu su i „razvučene“ spondejima što je
bitno spomenuti jer je bitna i Laokoontova pretpostavka koja se time naglasila. Asonanca:
ponavljanje tamnih vokala.

46. Spondeji u prve dvije stope naglašavaju riječ machina, koja dominira u ovome i sljedećem
stihu, time što ističu i glas k: haec...fabricátast máchina; jedna je afereza (fabricata (e)st).

47. Ponavljanje „k“ i uvom stihu naglašava riječ máchina : ínspectúra...venturáque, a uz to je

prva od njih još dvaput naglašena. Prisutna je i blaga asonanca : désuper úrbi.

48. Opet se ponavlja „k“, al ovdje pojačava ime onih kojima se Laokoont obraća: equó ne crédite
Téucri pri čemu i ponavljanje „e“ ; equi i Teucri kao najvažnije riječi, kao u prvome dijelu
ponavljanje „a“.

49. Aliteracija: isticanje Danaos te glagola timeo ponavljanjem „e“.

3. Leksička i morfološka analiza:

ante – adv.,prije (o vremenu) i praep. s acc. - prije

omnis = omnes – Acc. Pl., adj. omnis, e -svaki

magna – Abl. Sg., adj. magnus,a, um- velik

comitante – Abl. Sg., ptcp. Pz. Akt.od comitor, dep. 1.- pratiti, slijediti

caterva – Abl. Sg., caterva, ae, f.- hrpa, gomila; ov. četa vojnika

Laocoon – Nom. Sg., Laocoon, ntis, m.- Laokont

5
ardens – Nom. Sg., ptcp. Pz. Akt. Od ardeo, 2.,arsi, arsum- žariti se, plamtjeti, planuti (o
žestokim strastima)

summa – Abl. Sg.,sup. od superus; ml. oblik super- najviši

decurrit – 3. l. Sg., ind. Pf. Akt, decurro, 3., curri i cucurri, cursum- strčati dolje, sletjeti, hitjeti

ab – praep. s abl. – označava smjer kojim se što odakle miče- od; ovdje : sa (ab summa arce)

arce – Abl. Sg., arx, cis, f. – kula, tvrđava; visina, vrh

et – sastavni veznik, spaja pojmove i rečenice- i, pa

procul – adv., daleko, na daleko

o – interj., bilo u radosti, žalosti ili u čuđenju

miseri – Voc. Pl., adj. miser, a, um –jadan, bijedan

quae – Nom. Sg., pron.interr., qui, quae, quod – koji? Kakav?

tanta- N. Sg.,adj. tantus, a, um – tolik, ovolik

insania- Nom. Sg., insania, ae, f. – ludost, mahnitost

cives- Voc. Pl., civis, is, m. – građanin

creditis – 2.l. pl., ind. Pz. Akt, credo, 3.,didi, ditum – povjeriti, predati, ov.vjerovati, alcui; ob. sa
ACI

avectos – Acc. Pl., ptcp. Pz.akt., aveho, 3.,avexi, avectum – odvesti se, odvući; ov. Otploviti,
odjedriti

hostis = hostes – Acc. Pl., hostis, is, comm. – tuđinac, odt. ratni neprijatelj

ulla – Acc.pl., neut, adj., ullus, a, um – ikoji, itko, ikakav

6
putatis – 2.l. Pl., ind. Pz. Akt., puto, 1. – misliti, smatrati

dona – Acc. Pl., donum, i, n. - dar

carere – inf. Pz. Akt., careo, 2., ui – biti bez oskudijevati, alqa re

dolis – Abl. Pl., dolus, i, m. – prevara, lukavstvo

Danaum = Danaorum – Gen. Pl., Danai, orum, m. – Danajci, Grci

sic – adv., tako, ovako

notus – Nom. Sg., adj. (ptcp. od nosco ) – znan, poznat

Ulixes- Nom. Sg., Ulixes, xis, xi, m. - Odisej

hoc – Abl. Sg.neut, pron. dem.,hic, haec, hoc – ovaj, a, o

inclusi – Nom. Pl.masc, ptcp. pf. Pas., includo, 3., clusi, clusum – zaključati, zatvoriti

ligno – Abl. Sg., lignum, i, n. - drvo

occultantur – 3.l. pl., ind. Pf. Pas., occulto, 1. – sakrivati, tajiti

Achivi – Nom. Pl., Achivi, orum, m. – Ahivci, Grci

haec – Nom. Sg,fem, pron. dem.,hic, haec, hoc – ovaj, a, o

in – praep. S acc. – u, na; ov. protiv, prema, na

nostros – Acc. Pl.,adj. noster, tra, trum - naš

fabricata est – 3.l. sg., ind. Pf. Pas., fabrico, 1. (i fabricor, dep. 1.)- izrađivati i uop. praviti,
stvarati

machina – Nom. Sg., machina, ae, f. – svako mehaničko oruđe; ov. lukavstvo, spletka

7
muros – Acc. Pl., murus, i, m. – gradski zid, bedem

inspectura – Nom. Sg.fem, ptcp. fut. Akt., inspecto, 3. Spexi, spectum – pogledati u što; ov.
razgledati, točno istražiti, motriti

domos – Acc. Pl., domus, i, m. – kuća, dom

venturaque = et ventura

ventura – Nom. Sg.fem, ptcp. fut. Akt., venio, 4. Veni, ventum – doći, dolaziti

que – enklitična čestica, sastavni veznik – a, i, pa

desuper - adv., odozgo

urbi – Dat. Sg., urbs, is, f. – grad

aliquis – Nom. Sg., masc, pron. indef., aliquis, qua, quid – netko, nešto; nekakav

latet – 3.l. sg., ind. Pz. Akt., lateo, 2., ui – skrivati se

error – nom. Sg., error, is, m. – tumaranje, lutanje; ov. varka, prevara

equo . dat. Sg., equus, i, m. - konj

ne – niječna čestica

ne credite – 2.l. pl., impt. I, credo, 3.,didi, ditum – povjeriti, predati, ov.vjerovati, alcui; ob. sa
ACI

Teucri – Voc. Pl., Teucri, orum, m. – Trojanci

quidquid – nom. Sg.neut, pron.indef., quisquis, quidquid – tkogod, štogod

id – Nom. Sg.neut, pron.dem, is, ea, id – onaj, a o, on, ona, ono

8
est – 3.l. sg., ind. Pz. Akt, sum, esse, fui – jesam, postojim

timeo – 1.l. sg., ind. pz. Akt., timeo, 2., ui – bojati se, alqam

Danaos – Acc. Pl., Danai, orum, m. – Danajci, Grci

.dona - Acc. Pl., donum, i, n. - dar

ferentis . Gen. Sg., ptcp. pz. Akt, fero, ferre, tuli, latum – nositi

4. Sintaktička analiza:

1. Primus ibi ante omnis, magna comitante caterva, Laocoon ardens summa decurrit ab
arce, et procul: 'o miseri, quae tanta insania, cives?

Ovdje su dvije nezavisne, izjavne rečenice, od kojih je u prvoj umetnuta konstrukcija ablativa
apsolutnog a na drugu se nadovezuje treća nezavisna, upitna rečenica. Na sljedeći način ćemo
odrediti rečenične dijelove:

Laocoon – subjekt obe izjavne rečenice

ardens – atributni ptcp.

decurrit – predikat prve izrične rečenice

primus – atribut

ab summa arce – prijedložni izraz, mjesto

magna comitante caterva – abl. Aps., možemo ga prevesti usporednom, ali i vremenskom
rečenicom.

et – veznik koji spaja ove dvije nezavisne rečenice

9
(clamavit)- možemo ga pretpostaviti kao predikat druge izrične rečenice;

o miseri cives – vokativ kao samostalna cjelina (miseri ujedno i atribut)

insania (est)- imenski predikat u upitnoj rečenici

quae – upitna zamj. kojom počinje upitna reč.

tanta - atribut

1. Creditis avectos hostis?- Ovo je upitna rečenica s konstrukcijom akuzativa s infinitivom;

izriče se čuđenje. Nema upitnih riječi, pitanje je izrečeno samom intonacijom.

creditis – glavni glagol upitne rečenice o kojem konstrukcija ovisi

hostes - subjekt u konstrukciji ACI

avectos (esse) – predikat u izričnoj rečenici (ACI)

2. Aut ulla putatis dona carere dolis Danaum? – rastavna rečenica s konstrukcijom ak. s
infinitivom u upitnom obliku.

Aut – rečenica počinje rastavnim veznikom, nadovezuje se na prethodnu upitnu rečenicu.

putatis – glavni glag., predikat u rastavnij reč., o njemu ovisi konstrukcija ACI

dona – subjekt izrične rečenice

ulla - atribut

carere – predikat izrične reč.

dolis – indirektni objekt u ablativ, ablativ odvajanja

10
Danaum – posvojni genitiv

3. Sic notus Ulixes?- upitna rečenica

Sic – upitni prilog kojm počinje upitna rečenica

Ulixes – subjekt

notus (est) . imenski predikat

4. Aut hoc inclusi ligno occultantur Achivi, aut haec in nostros fabricata est machina muros
inspectura domos venturaque desuper urbi, aut aliquis latet error: equo ne credite,
Teucri.

Tri su zaredom rastavne rečenice s tim da su za drugu vezane dvije namjerne, iskazane
participima futura, te da je na kraju još jedna, zahtjevna rečenica u imperativu.

Achivi – subjekt prve rastavne rečenice

occultantur - predikat

inclusi – atributni ptcp.

hoc ligno – Abl. Loci; hoc je i apozicija

machina – subjekt druge rastavne rečenice

haec . apozicija

fabricata est – predikat

in nostros muros – prijedložni izraz; nostros je i atribut

11
 inspectura, ventura – participi futura u funkciji namjerne rečenice

domos – direktni objekt u akuzativu, uz inspicere

urbi – indirektni objekt u dativu, uz venire (alcui)

error – subjekt u trećoj rastavnoj rečenici

aliquis - apozicija

latet – predikat

Teucri – vok. kao samostalan dio; predmet obraćanja subjekta

ne credite- predikat u zahtjevnoj rečenici

equo – indirektni objekt u dativu

5. Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentis. – Ovdje je riječ o zavisnoj odnosnoj
rečenici s indikativom ( počinje s odnosnom zamjenicom).

timeo – predikat glavne, izjavne, rečenice

Danaos – direktni objekt u akuzativu

et – sastavni veznik, ovdje spaja dva objekta

dona – direktni objekt u akuzativu

ferentis – vezani particip (dopusni smisao); vežemo uz Danaos

quidquid – veznik odnosne rečenice

Id – subjekt u odnosnoj rečenici

12
est – dio imenskog predikata (uz quidquid)

Stvarni komentar

Laocoon – legendarni trojanski junak, sin Prijama i Hekube, brat Anhisa i svećenik Apolona,
prema nekima i Posejdona.1 O njemu znamo vrlo malo( Bakhilid, Sofoklo). Sukladno opće
prihvaćenoj priči (Verg.,Aen. 2. 40-56, 199-231), protivio se prijedlogu da se uvede drveni konj
unutar zidina Troje te su dvije velike zmije, koje su došle preko mora s otoka Teneda, ubile su
njega i njegova dva sina (po Arktinu, jednog sina a po Kv. Smirn. Laokont je sam pobjegao).
Prema Higinu, zmije su bile poslane od Apolona kako bi kaznile Laokonta što se oženio unatoč
svome svećenstvu a prema Kv. Smirn. i Verg., poslane su od Atene zbog njegova neprijateljskog
stava prema Konju.

Priča nije poznata samo po Vergiliju, već i kao tema jednog od najpoznatijih primjera
antičke skulpture- gomile mramora (sada u Vatikanu) koja oslikava oca i sinove u njihovoj borbi
sa smrću. Ovo djelo izradila su trojica kipara sa otoka Roda: Agesandar, Polidor i Atenodor. U
rimsko je doba(I. st. a. Ch.) izložena u palači cara Tita i, po Pliniju (H. N., 36, 37), nadmašivala je
sva druga djela slikarstva i kiparstva.

Danai – Argivci ili Grci, ime od Danaja:

Genealogija koja pokazuje odnose Danaja:

Danajevi direktni preci: ZEUS+ IJA> EPAF> LIBIJA+ POSEJDON> BEL,

AGENOR

1
Sacerdos Neptuni vel Apollonis qui equi lignei fraudem perspexit; Th. Graecae Linguae

13
 NIL> AGRIOPA + AGENOR = KADMO i EVROPA

BEL+ ANHINOJA> DAMNO, EGIPAT, DANAJ

DANAJ+ MELIJA (i druge)> DANAIDE EGIPT+ ISEJA(i druge)> 50

SINOVA

Dakle, Danaj je sin Bela i Anhinoje, Egiptov brat blizanac. Imao je 50 kćeri, te je zavidio
bratu Egiptu koji je imao 50 sinova. Danaj je vladao Libijom ali je nakon očeve smrti napustio
zemlju ili zato što mu je jedno proročište naložilo da to učini ili jer se plašio bratova potomstva.
Po savjetu Atene, sagradio je prvu lađu sa 50 vesala i s kćerima otplovio iz Libije.

Najprije je stigao na otok Rod, gdje je podigao hram Ateni Lindiji, a zatim se iskrcao na
Peloponez, u Argolidu. Argom je tad vladao Gelanor, Inahov potomak. Danaj, koji je također
vodio porijeklo od Inaha, zatražio je prijestolnicu Arg. Prema jednom predanju, Gelanor je
dobrovoljno predao Danaju vlast a prema drugome, došlo je do spora koji je iješen na osnovu
jednog predznaka: u vrijeme sukoba, vuk je napao goveda koja su pasla pred Argom i savladao
bika predvodnika. Argivci su u vuku vidjeli stranca a u biku Gelanora, pa su mislili da im bogovi
poručuju da izaberu Danaja za kralja.

Danaj je vjerovao da je vuka poslao Apolon (Paus, II, 19, 3 i d.) pa je, u znak zahvalnosti,
podigao svetište Apolonu Likejskom.

Prema drugom predanju (Aeshyl, suppl., 250 i d.), Danaj je u Argu naslijedio kralja Pelazga i
sagradio argivsku akropolu. Stanovništvo, koje se prije njega zvalo Pelazgi, nazvano je
Danajcima po njemu. Danaju je prorečeno da će ga ubiti jedan od Egiptovih potomaka i stoga je
on naredio ubojstvo sviju njih kad je već bio prisiljen dati im svoje kčeri za žene.

Od Danajevih kćeri, samo dvije su spomenute uopće u starim izvorima, Amimona i

Hipermnestra a od Egiptovih sinova stvarnog je imena jedino Lincej. Osim Hipermnestre (koja

14
je poštedjela svog Linceja i pomogla mu da pobjegne), sve su pobile svoje muževe. Danaj je
zatvorio Hipermnestru ali ju je na kncu oslobodio, možda uslijed intervencije Afrodite. Danas se
priča dijeli prema tri glavna izvještaja:

- Lincej se vratio, ubio Danaja i kćeri sve, osim Hipermnestre te postao praotac
kraljevske loze Arga (schol. Eur., Hec. 886)
- Kćeri su očišćene uz pomoć Atene i Herma (Apollod. 22) nakon što su pokopale
glave muževa u Lernu, tijela izvan grada- jak detalj koji nikada nije objašnjen na
zadovoljavajući način. Danaj ih je „razvjenčao“ tako što ih je ponudio kao nagradu
u utrci (Pind., Pyth. 9,112 ).
- Kažnjene su u Hadu tako što su postavljene da pune šupalj vrč vodom (Platon i
često Horacije); ovdje ne postoji opće prihvaćeno objašnjenje.
Mnoga se kulturna dobra vežu za Danaja i njegove kćeri; pričalo se da je on prije Kadma uveo
pismenost u Grčku. On je prvi uveo umjetno navodnjavanje zemlje, a Danaide su pronašle
vješticu kopanja bunara.

Ulixes – latinsko ime Odiseju, sinu Laerta i Antikleje te mužu Penelope, kralju itačkome. Slavan
po razboritosti i lukavosti te po svojim dugotrajnim tumaranjima po svijetu nakon zauzeća Troje.
Božanskog je porijekla preko Akrisija- djede po ocu- koji je Zeusov praunuk a preko Autolika-
djede po majci- Hermov.

Po nekima, nije mu Laert otac, već Sizif i Antikloja ga je rodila u Beotiji, u Alalkomeni. Kasnije
je odisej, u znak sjećanja na mjesto svog rođenja, jedno naselje na Itaci nazvao Alalkomena. Tek
što ga je Antikleja rodila, njen otac je došao na Itaku i dao mu ime Odisej jer je bio srdit na
mnoge ljude a i njega su mnogi mrzili. Ime bi moglo značiti: onaj koji mrzi ili onaj koji je
omražen.

15
Achivi – Ahivci, Grci – osobito oni pod Trojom2.

Teucri – Trojanci; Teukar, sin Skamandra i Dardanov zet, bio je prvi trojanski kralj3.

Kralj Troje, sin boga rijeke Skamandra i nimfe Ideje. Svoju kćer Bateju ili Arizbu udao je
za Dardana i tako postao rodonačelnik trojanske kraljevske loze Neki kažu da je s ocem došao sa
Krita. Iseljenicima je proročište naložilo da se nastane u mjestu na kojem ih napadnu „djeca
zemlje“. Kad su Krićanima u Troji miševi oštetiči oružje, oni su shvatili smisao proročanstva i tu
se nastanilu a zatim i podigli svetište Apolonu Sminteju.

Postoji još jedno tumačenje: sin Telamona i Hesione. Kroz Ilijadu- on je dobar strijelac i vrijedan
prijatelj svoga polubrata Ajanta koji je lik potvrđen u kasnijim djelima (Sofolo). Bio je odsutan
za vrijeme Ajantova ubojstva ali se vratio (Ajant, 974) na vrijeme da se pobrine za častan bratov
pokop. Ne postoji jasna priča o načinu ili mjestu njegove smrti (kod Horacija: na Cipru je nakon
progonstva).

2
De bello Troiano: ad Achaiae incolas vel Graecos in universum; Th. Linguae Latinae
3
Qui Atracis frater fuit, ex Hesione Pirami filia, eademque Troiana, natus, unde et Teucri nomen accepit; str. 2095,
c); Th. Graecae Linguae

16
Osobna interpretacija teksta

Najprije ćemo se ukratko osvrnuti na sadržaj prethodnih stihova.

Dakle, Eneja je kod kraljice Didone u Kartagi i pripovijeda o događajima u Troji. Priča počinje s
drvenim konjem: Grci su ga izgradili uz pomoć Palade (divina Palladis arte), tobože za sretan
povratak kući a u nj su se skrili grčki junaci odabrani ždrijebom. Ostatak Grka otplovio je do
Teneda i ondje se skrio, dok su Trojanci mislili da su otplovili u Grčku i kad su otvorili gradska
vrata, ugledali su Konja i prvi, kako Eneja priča, oglasio se Timet predlažući da se konj odvuče u
grad (moguće da se radi o osveti za sina Munipa4) a za njim Kapis koji, pak, u tom vidi prevaru
Grka i predlaže da se Konj potopi, spali ili probuši i da se vidi što je u njemu.

Narod, pak, ostali stoji i neodlučan je.

Sada nastupa Laokont bijesan i oštro napada Trojance; nižu se pitanja a više napadi u
Laokontovu obraćanju- ne vjeruje sam da se uopće dvoume što će učiniti s konjem kad ne može
biti ništa dobroga od Grka.

Kao što se pokazalo u metričkoj, pa i sintaktičkoj anlizi ovih nekoliko stihova vrlo je istaknut dio
i nabijen emocijama. Brojne su, naime zamjene spondejima, usporavanje ritam kako bi do
izražaja došli bitni pojmovi, međusobno vezani, a uz to su i česte aliteracije koje se nisu mogle
drugačije nego uz metrički komentar protumačiti. To je ujedno ono što je i najuočljivije ako se
posveti dovoljno pažnje iščitavanju stihova i meni osobno vrlo zanimljiv dio i velika pohvala
pjesniku što je uspješno dočarao raspoloženje stihova.

Osobito obilježje ovog odlomka su i česti hiperbati (transgressiones), gotovo u svakome stihu:

4
Prijamov se Paris rodio isti dan kad i Timetov Munip. No, zbog proročanstva da će od dječaka rođenog na taj dan
pasti Troja, Prijam ga je dao pogubiti s majkom a Parisa je izložio u gori odakle ga je spasio rob te se tako ipak
ispunilo proročanstvo.

17
 40-41 Primus....Laokoont; summa...ab arce

41 o miseri,...,cives

43- 44 ulla..dona

45 hoc...ligno, inclusi...Achivi

46- 47 haec..fabricata machina...inspectura...venturaque; in nostros muros;

Anafora(repetitio): aut(45)...aut(46)...aut(48); a to bi se moglo još nazvati i nekom dilemom,

stalno je prisutno suprotstavljanje.

U stihovima 45- 48 izmjenjuju se zamjenice i glagoli u različitim oblicima pa bismo mogli reći da
je to metabola (variatio), a u stihu 42 dvaput je uklonjen predikat (et procul: o miseri, quae tanta
insania, cives?) kao i u 44: Sic notus Ulixes? a to se zove mioza (eclipsis).

Sic notus Ulixes?- samo je jedan u nizu pitanja (interrogationes) kojom je ovdje istaknuta jačina
njegova govora.

18
Popis literature

1. Izvorni tekst na latinskom jeziku

2. Gortan- Gorski- Pauš, Latinska gramatika, ŠK Zagreb, 1998.
3. Divković, Mirko, Latinsko- hrvatski riječnik, reprint 1980., Zagreb
4. Thesaurus Linguae Latinae, BSB B. G. Teubner Verlagsgesellschaft, 1977.
5. Stephanus Thesaurus Graecae Linguae, Akademische Druck- U. Verlagsanstalt, 1954.,
Graz
6. Spejović, Dragoslav; Aleksandrina Cermanović- Kuzmanović, Rečnik grčke i rimske
mitologije, Beograd, 1979.

19
Sadržaj

Tekst i prijevod................................................................................................................................1

METRIČKA
ANALIZA........................................................................................................................2

Metrička shema stihova................................................................................................................2

Metrički komentar........................................................................................................................3

Leksička i morfološka analiza.........................................................................................................5

Sintaktička analiza..........................................................................................................................8

Stvarni komentar..........................................................................................................................11

Osobna interpretacija teksta........................................................................................................14

Popis literature.............................................................................................................................16

Sadržaj..........................................................................................................................................17

20