Prostorne drvene konstrukcije

1 Općenito
Svaki objekt nalazi se u prostoru, kao što i mi živimo u tom istom prostoru. Na objekt djeluju
vanjska djelovanja, kao što su vlastita težina, snijeg, vjetar, seizničke sile itd. Konstrukcija
objekta mora biti prostorno tako projektirana, da može preuzeti vanjska djelovanja i predati ih
u čvrste točke na koje se oslanja prostorno projektirana konstrukcija objekta. Prema tome,
svaki objekt je zapravo prostorna konstrukcija. To preuzimanje i predaja tih vanjskih
djelovanja može se u nekim slučajevima pojednostaviti, pa tako sačiniti ravninske
konstrukcije, koje svaka za sebe posebice preuzima pojedine komponente vanjskog
djelovanja.

Tako na primjer kod objekta, kod kojeg je konstrukcija izvedena iz okvirnih nosača i lukova
(rešetkasti nosači, od lameliranog lijepljenog drva) statičkog sistema dvozglobni ili trozglobni
okvir ili luk, sa zategom ili bez zatege, uobičajeno je da te konstrukcije preuzimaju vanjska
djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini, a djelovanja koja djeluju okomito na tu ravninu
preuzimaju spregovi (vezovi) za prostornu stabilizaciju.

Rezultantu svih vanjskih djelovanja na objekt uvijek možemo rastaviti u dvije komponente.
Jednu komponentu koja djeluje u ravnini okvirnog nosača ili luka i komponentu koja djeluje
okomito na ravninu. Takove konstrukcije nazivamo ravninskim konstrukcijama jer
preuzimaju djelovanja koja djeluju u njihovoj ravnini.

Međutim, postoji čitav niz konstrukcija, kod kojih svi elementi ravnopravno sudjeluju u
prijenosu vanjskih djelovanja do čvrstih točaka. Kod takovih konstrukcija nije moguće
rastaviti vanjsko djelovanje na pojedine elemente. Takove konstrukcije nazivamo prostornim
konstrukcijama, koje su statički više puta neodređene. To su hiperbolni paraboloidi, ljuske,
kombinacije ljusaka, kupole (mrežaste ili rebraste), mrežaste konstrukcije nad pravilnim ili
nepravilnim tlocrtima, prostorne rešetke, geodetske kupole, roštilji, razne složenice, te
membranske konstrukcije oslonjene na zrak ili stabilizirane zrakom.

Proračun tih prostornih konstrukcija moguće je provesti približnim metodama proračuna, a

točan proračun moguće je provesti samo prostornim modeliranjem tih konstrukcija kao
štapastih modela ili metodom konačnih elemenata.

2 Hiperbolni paraboloid
Hiperbolni paraboloid (HP) je prostorna konstrukcija kod koje tlocrtna projekcija može biti
kvadrat, pravokutnik, romb ili romboid. Konstrukcija hiperbolnog paraboloida dobiva se tako
da se dvije nasuprotne točke (vrhovi dijagonale) podignu na istu, ili različitu visinu (visoke
točke), a vrhovi suprotnih dijagonala ostaju na istoj visini ili se jedna od tih točaka isto nešto
podigne (niske točke). Rubni elementi hiperbolnog paraboloida tvore spojnice niske i visoke
točke (u tlocrtnoj projekciji stranice kvadrata, pravokutnika, romba ili romboida). Membranu
hiperbolnog paraboloida dobivamo tako da pravcima spajamo nasuprotne točke na rubnim
elementima.
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Hiperbolni paraboloidi mogu se izvoditi od armiranog betona drva ili metala. Jako mnogo HP
izvedeno je od armiranog betona (arhitekt Candella). No treba imati na umu da za izvođenje
armirano betonskog HP postoje određene poteškoće. Za izvedbu membrane od armiranog
betona potrebno je prethodno izvesti oplatu koja se oslanja na drvenu ili čeličnu skelu. Vrlo
često je debljina oplate, bez skele, kod manjih raspona HP, dovoljne debljine da može
preuzeti sva vanjska djelovanja na plohu HP (vlastita težina, snijeg i vjetar). Poteškoću kod
armirano betonskih HP predstavlja polaganje armature i samo betoniranje membrane (veliki
nagibi).

Obilazeći oko HP, pogled na njega je u svakoj točki drugačiji, što ga čini vrlo interesantnim i
ostavlja estetski vrlo efektan dojam, što je vidljivo iz Slike 1.

Aksonometrijska skica

Tlocrt i pogledi sa različitih strana

Slika 1 Izgled hiperbolnog paraboloida

Opterećenje hiperbolnog paraboloida sastoji se od:

1. vlastite težine membrane
2. vlastite težine rubnog elementa
3. snijega
ƒ puni intenzitet po cijeloj površini HP (simetrično opterećenje)
ƒ puni intenzitet snijega na polovici HP (nesimetrično opterećenje)
4. vjetra
Za djelovanje vjetra na plohu hiperbolnog paraboloida, može se reći, da do danas još
uvijek nije razjašnjeno. Ukoliko je hiperbolni paraboloid otvoren, vjetar djeluje na
membranu HP i sa gornje i sa donje strane membrane. Iz tog razloga potrebna su
dodatna ispitivanja u aerodinamičkim tunelima, te se na strani veće sigurnosti
djelovanje vjetrom, zamjenjuje sa povećanim intenzitetom opterećenja snijegom.

Proračun hiperbolnog paraboloida može se provesti:

ƒ približnim proračunom
ƒ točnim proračunom
- teorija ljusaka

-2-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

- roštilj u prostoru
- metodom konačnih elemenata (shell elementi).

2.1 Približan proračun

Membrana HP može se izvesti od elemenata koji mogu preuzeti:

ƒ tlačne i vlačne sile (dašćana oplata)
ƒ samo vlačne sile (trevira).

Kod HP nad kvadratnom tlocrtnom površinom duljine stranice ”a”, kod kojeg je membrana
izvedena od elemenata koji preuzimaju vlačne i tlačne sile (Slika 2), aktivira se tlačni (svod ili
luk) i vlačni (lančanica) elementi. Proračun se provodi za traku širine 1 m na mjestu najvećeg
raspona a to je dijagonala kvadrata, tako da je raspon tlačnog luka jednak dijagonali kvadrata,
d = a⋅ 2 .

Membrana izvedena od elemenata koji mogu preuzeti

vlačna i tlačna naprezanja Aktiviranje tlačnog i vlačnog elementa

Slika 2 Hiperpolni paraboloid nad kvadratnom površinom s membranom koja preuzima

tlačne i vlačne sile

Naprezanja u membrani provode se za širinu trake od 100 cm. Za neto poprečni presjek uzima
se slabljenje od 10%, zbog reški koje nastaju kao posljedica priljubljivanja dasaka jedne do
druge u jednom sloju. (Slika 3).

Tlačni element Vlačni element

Slika 3 Opterećenje tlačnog i vlačnog elementa

-3-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Najveća veličina sile u membrani za traku širine 100 cm (TH), je projekcija sile H u smjer
tangente u niskoj točki hiprebolnog paraboloida.

q ⋅ a2
Mo =
1 q
(
⋅ ⋅ a⋅ 2
8 2
)
2
=
q ⋅ a2
8
; H=
Mo
f
= 8
h
=
q ⋅ a2
4 ⋅h
TH =
H
cos β
2

Naprezanje u membrani iznosi:

An = tּ 100 ּ0,9 = 90 ּt
TH t - debljina membrane koja preuzima tlačne odnosno vlačne sile
σc,0 = ≤ σc,0,d
An
σc,0,d = σc,0,d − (σc,0,d − σc,90,d ) ⋅ sin 45o

Vertikalne reakcije Rv u niskim točkama su jednake, i iznose polovicu ukupnog vanjskog

vertikalnog djelovanja. Ukupna reakcija u niskim točkama mora imati smjer tangente u niskoj
točki (Slika 4). Iz tog uvjeta moguće je vrlo jednostavno izračunati horizontalnu komponentu
reakcije (Rh) i ukupnu reakciju Rk.

Slika 4 Reaktivne sile u niskim točkama

-4-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

vertikalna reakcija horizontalna reakcija ukupna reakcija

q 1 RK = R2V + RH2
R V = ⋅ a2 RH = R V ⋅
2 tan β
2
2⋅h ⎛a⋅ 2 ⎞
tan β = RK = R + R ⎜⎜
2 2
⎟
⎟
⎝ 2⋅h ⎠
V V
a⋅ 2
a2
a 2 RK = R V ⋅ 1 +
RH = R V ⋅ 2 ⋅ h2
2⋅h
q ⋅ a2 a2
RK = ⋅ 1+
2 2 ⋅ h2

Sile u rubnim elementima dobijemo uz pretpostavke da rubni elementi međusobno zatvaraju

kut od 90o. Stvarni kut između rubnih elemenata je nešto veći od pretpostavljenog kuta.
Projekcija tog prostornog kuta jednaka je 90o.

RK 1
S≅ ⋅
2 cos 45o
q ⋅ a2 1 a2
S≅ ⋅ ⋅ 1+
4 0,707 2 ⋅ h2
q ⋅ a2 a2
Određivanje sila u rubnim elementima S≅ ⋅ 1+
2,828 2 ⋅ h2

Kod oblikovanja rubnog elementa mora se voditi računa o promjenjivosti poprečnog presjeka
uzduž elementa, kako bi se omogućio što jednostavniji priključak membrane na rubni
elemenat (Slika 5).

Slika 5 Oblikovanje rubnog elementa

-5-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Dijagram uzdužne sile u rubnom

elementu prikazan je u Slici 6.

Slika 6 Dijagram uzdužne sile u rubnim elementima

2.3. Primjer

Potrebno je proračunati naprezanja u membrani i rubnom elementu za hiperbolni paraboloid

koji je projektiran nad kvadratnom površinom prema zadanim podacima u Slici 7.

ƒ duljina stranice kvadrata a = 33,95 m

ƒ visoke točke h = 8,0 m
ƒ membrana od elemenata
koji preuzimaju tlačne i
vlačne sile

ƒ djelovanje snijegom s = 1,25 kN/m2

ƒ membrana; građa četinari
II klasa
ƒ rubni element; lamelirano
lijepljeno drvo II klasa

ƒ rezorcinsko ljepilo

Slika 7 podaci za proračun hiperbolnog paraboloida

Membrana paraboloida izvodi se sa četiri sloja dasaka debljine 21 mm, a što se dobije
blanjanjem dasaka debljine 24 mm sa obje strane. Dva su sloja u smjeru tlačnih elemenata, a
dva su sloja u smjeru vlačnih elemenata.

Proračun geometrijskih podataka:

d = a ⋅ 2 = 33,95 ⋅ 2 = 48,00 m s = 33,952 + 8,002 = 34,88 m

8,00
tan β = = 0,33 β = 18,4o
24,00
sin β = 0,316 cos β = 0,949

-6-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Analiza djelovanja:

ƒ 4 sloja dasaka debljine 2,1 cm (oblanjane) 4 ּ 0,021 ּ 6,00 ….. 0,50 kN/m2
ƒ izolacija ………………………………………………………. 0,30 kN/m2
g= 0,80 kN/m2
ƒ snijeg ………………………………………………………s = 1,25 kN/m2
q= 2,05 kN/m2

Proračun membrane:

q ⋅ a2 2,05 ⋅ 33,952
H= = = 36,92 kN / m ƒ za širinu trake membrane 1,00 m
2⋅ 4 ⋅h 2 ⋅ 4 ⋅ 8,00
H 36,92
TH = = = 38,90 kN ƒ za jedan sloj dasaka
cos β 0,949
σc,0,d = σc,0,d − (σc,0,d − σc,90,d ) ⋅ sin 45o ƒ dopušteno naprezanje pod kutom
σc,o,d = 0,85 − (0,85 − 0,20 ) ⋅ sin 45 = 0,39 kN / cm
o 2 45o
38,90
σc,0 = = 0,206 kN / cm2 < 0,39 kN / cm2 ƒ dokaz naprezanja
2,1⋅ 100 ⋅ 0,9

Proračun rubnog elementa

q ⋅ a2 2,05 ⋅ 33,95 2 ƒ vertikalna reakcija u niskoj

RV = = = 1182 kN
2 2 točki
a⋅ 2 33,95 ⋅ 2 ƒ horizontalna reakcija u niskoj
RH = R v ⋅ = 1182 ⋅ = 3 546 kN
2⋅h 2 ⋅ 8,00 točki
RK = R2V + RH2 = 11822 + 3546 2 = 3 738 kN ƒ ukupna reakcija u niskoj točki
R 1 3738 1
S≅ K⋅ o
= ⋅ = 2 644 kN ƒ sila u rubnim elementima
2 cos 45 2 0,707
2644 ƒ naprezanje u rubnom elementu
σc,0 = = 0,51kN / cm2 < σc,0,d = 0,85 kN / cm2 (element pridržan kontinuirano
2 ⋅ 20 ⋅ 130 u dvije okomite ravnine)
s = a2 + h2 = 33,95 2 + 8,00 2 = 34,88 m ƒ duljina rubnog elementa

V= =
S 2644
= 75,80 kN / m ƒ sila između membrane i
s 34,88 rubnog elementa
ƒ posmično naprezanje u sloju
75800 ljepila između membrane i
τ= = 2,92 N / cm2 < 60 N / cm2
2 ⋅ 130 ⋅ 100 rubnih elemenata (po metru
dužnom rubnog elementa)

-7-
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 8 Poprečni presjek rubnog elementa i spoj sa membranom

2.4 Točan proračun hiperbolnog paraboloida provodi se određenim programskim

paketima, kao što su na primjer:
ƒ Soffistic
ƒ Tower
ƒ Strudl-M
ƒ Cosmos/M itd.

2.3 Primjeri izvedenih objekata

izgled gotovog objekta

za vrijeme izgradnje
Slika 9 Sakralni objekt

-8-
mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Maketa hiperbolnog paraboloida

Pogled na izvedeni hiperbolni paraboloid

Izgled nakon završetka gradnje

Izgled prilikom gradnje

visoka točka hiperbolnog paraboloida

dvodijelni tlačni stup i jednodijelni vlačni štap
visoka točka hiperbolnog paraboloida
Jednodijelni tlačni stup i dvodijelni vlačni štap

Slika 10 Hiperbolni paraboloid u Westfalenparku u Dortmundu

-9-
mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

visoka točka

visoka točka
niska točka

niska točka

Izgled nekoliko hiperbolnih paraboloida povezanih u jednu cjelinu.

Visoke točke nisu na istim visinama

Slika 11 Više hiperbolnih paraboloida međusobno povezanih u jednu cjelinu

Pogled na hiperbolni paraboloid

Detalj ležaja (niska točka)

Slika 12 Eksperimentalni hiperbolni paraboloid izrađen od studenata u okviru vježbi na

Arhitektonskom fakultetu u Kumasiju (Ghana)

- 10 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 13 Višenamjenska hala Slika 14 Skladište rezervnih dijelova

3 Mrežaste konstrukcije
Mrežaste konstrukcije sastoje se od mreže koju tvore letve položene jedna na drugu u pravilu
pod kutom od 90o, a u čvorovima su međusobno povezane u jednu cjelinu mehaničkim
spajalima. Kut između letava može biti i različit od 90o. Osni razmak letava je u oba smjera
jednak. Tlocrtna površina koja se može prekriti tako oblikovanom mrežom, može biti bilo
kojeg oblika. Na manjim rasponima mreža može biti jednodijelna, dok se na većim rasponima
izvodi dvodijelna mreža.

3.1 Mrežasta kupola u Essenu

Među prve mrežaste kupole koje su izvedene treba spomenuti jednostavnu mrežastu kupolu
izvedenu u Essenu 1962. godine (Slika 15).

Slika 15 Mrežasta kupola u Essenu

- 11 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Natkrivena površina iznosi 200 m2, najveći raspon je 17 m, najveća visina u natkrivenom
prostoru iznosi 5 m, a namjena natkrivenog prostora je izložbeni paviljon.

3.2 Mrežasta kupola u Montrealu

Godine 1967. izvedena je također jedna mrežasta kupola od drva u Montrealu (Slika 16 )
raspona 17,5 m, koji je natkrivao tlocrtnu površinu od 365 m2, s najvećom visinom unutar
natkrivenog prostora od 4 m. Namjena tog objekta je višenamjenska, dvorana za održavanje
predavanja, te izložbena i kazališna dvorana.

Slika 16 Mrežasta kupola u Montrealu

3.3 Mrežasta ljuska u Mannhaimu

U Mannhaimu, za potrebe Savezne izložbe cvijeća u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj

(BRD), 1975. godine izgrađena je drvena mrežasta ljuska, koja natkriva tlocrtnu površinu od
7400 m2. Krovna površina ljuske iznosi 9500 m2, najveća visina unutar hale je 20 m, a najveći
raspon je 60 m. Namjena objekta nakon izložbe cvijeća je višenamjenska hala sa restoranom.

Ideja oblikovanja objekta od strane arhitekata (Otto Frei) bila je da se brežuljkasti oblik terena
krajolika preslika na sam objekt. Tako je oblikovan zaobljeni ameboidalan tlocrt nad kojim je
projektirana mrežasta konstrukcija (Slika 17).

- 12 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

vlačna mreža bez momenata

savijanja nad ameboidalnim
tlocrtom

Slika 17 Model mrežaste konstrukcije u Mannheimu

Osnovna zamisao arhitekta je bila da se oblik mrežaste konstrukcije nad ameboidalnim

tlocrtom (Slika 18) izvede iz jedne vlačne mreže bez momenata savijanja. Prevrtanjem ovog
visećeg oblika dobivena je tlačna ploha, u kojoj se pod djelovanjem jednolikog opterećenja ne
javljaju momenti savijanja, već samo tlačne sile.

- 13 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 18 Tlocrt i pogled na izložbenu halu

Za realizaciju projekta hale bilo je potrebno odstupiti od veličine intenziteta opterećenja, koja
su prema propisima tada vrijedila za konstrukcije. Investitor se obavezao da će u zimi kod
opasnosti od snježnih padalina zagrijavati prostor, kako bi na taj način snijeg koji pada bio
odmah otopljen na konstrukciji. Na temelju obrade statističkih pokazatelja snježnih oborina u
posljednjih 20 godina (od 1953 godine) određeno je opterećenje snijegom za zagrijavane
prostore intenziteta 0,15 kN/m2, a za nezagrijavane prostore intenziteta 0,40 kN/m2

Na mjestu najvećeg raspona (60 m) mreža je izvedena kao dvodijelna od letava 5 x 5 cm na

osnom razmaku od 50 cm. Letve su u tvornici nastavljene zupčastim spojevima na duljinu od
30 m i kao takove dopremane na gradilište. Veze na križanjima letava (slika 19) izvođene su
vijcima i prednapregnutim tanjurastim oprugama.

- 14 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 19 Izvedba spoja na križanjima letava

Na razmaku od 4,25 m projektirane su čelične sajle u dijagonalnom smjeru (Slika 20), sa

zadatkom da osiguraju veću krutost mrežaste konstrukcije, kao i da spriječe izbočavanje
mrežaste konstrukcije iz tlačne plohe, pod djelovanjem nesimetričnog nejednolikog
opterećenja, od sisajućeg djelovanja vjetra.

Slika 20 Priključak čeličnih sajli na mjestu križanja letava

Na manjim rasponima projektirana je jednostruka mrežasta konstrukcija od letava dimenzija 5

x 5 cm na osnom razmaku od 50 cm. Prijelaz jednostruke mreže u dvostruku mrežu proveden
je kontinuirano (Slika 21).

Slika 21 Kontinuirani prijelaz jednostruke u dvostruku mrežu

- 15 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Letve su izvedene od botaničke vrste Canadian Hemlock Pine. Odabrana je ova botanička
vrsta drva jer je za nju karakteristično da je bez čvorova. Kasnije se pokazalo da bi bilo bolje
odabrati europsko crnogorično drvo bez čvorova, koje bi bilo savitljivije od kanadske vrste
crnogorice.

Krajevi mreža projektirani su na različite načine. Na nekim mjestima mrežasta konstrukcija

dolazi do trakastih temelja za koje se priključuje pomoću rubnog elementa iz furnirske ploče
koja je za temelje vezana sa metalnim papučama.

U uvali između velike kupole i banane nalazi se obli lamelirani drveni nosač promjera 50 cm
na čeličnim okruglim stupovima. Na obli lamelirani nosač su na obje strane krovnih površina
priključene čelične ruke , na koje se priključuju rubni elementi od furnirskih ploča na koje se
priključuje mrežasta konstrukcija

priključak mreže u uvali

priključak mreže na trakasti temelj

Slika 21 Priključak mrežaste konstrukcije na okrugli lamelirani lijepljeni nosač i na
trakaste temelje

Konstrukcija je montirana tako da su letve bile položene horizontalno na pomoćnoj skeli te su

ugrađeni vijci na mjestima križanja letava, ali nisu bili do kraja pritegnuti. Drvena mreža se
pomoću montažnih prostornih čeličnih stupova, razmještenih na razmaku 9,0 x 9, 0 m
podizala sa skele podizanjem odozdo pomoću jednog viljuškara (Slika 22). Poseban oblik
podupirača u kontaktu sa mrežom omogućio je prijenos sile podizanja na veći broj čvorova
mrežaste konstrukcije. Postepeno podizanje prema točno definiranom rasporedu podizanja

- 16 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

stupova, pomoću viljuškara, provedeno je tako da kada je mreža podignuta na visinu dizanja
viljuškara, podmetnut je pod montažni stup novi montažni čelični element.

pogled na stupove pomoću kojih je podizana mrežasta pogled na konstrukciju izvana tijekom podizanja u
konstrukcija projektirani položaj

Slika 22 Montaža mrežaste konstrukcije

pogled iznutra na mrežastu konstrukciju postavljenu naknadno pritezanje vijaka nakon postavljanja mrežaste
u projektirani položaj konstrukcije u projektirani položaj

Slika 23 Izgled mrežaste konstrukcije nakon postavljanja u projektirani položaj

Nakon što je mrežasta konstrukcija dovedena podizanjem u projektirani položaj, uslijedila je

izvedba priključaka na rubne elemente, te pritezanje vijaka na projektiranu veličinu sile (Slika
23 i 24). Radi orijentacije obimnosti posla za pritezanje vijaka, navodi se podatak da je bilo
potrebno naknadno pritegnuti oko 34 tisuće vijaka.

- 17 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 24 Izvedba priključaka na rubne Slika 25 Postavljanje membrane na

elemente mrežastu konstrukciju

Pokrov višenamjenske hale je trevira (Slika 25) koja je za mrežastu konstrukciju priključena
posebno projektiranim spojevima za tu konstrukciju

U Slici 26 prikazan je pogled na višenamjensku halu, a u Slici 27 prikazana je unutrašnjost

hale tijekom održavanja manifestacija.

Slika 26 Pogled na višenamjensku hale

- 18 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 27 Izgled unutrašnjosti višenamjenske hale tijekom eksploatacije

3.4 Mrežasta ljuska u Hannoveru (Expo 2000)

Za potrebe Svjetske izložbe Expo 2000, koja je održana u Hannoveru, Japan se predstavio
paviljonom koji je izgrađen kao mrežasta konstrukcija, čiju mrežu su tvorili štapovi od
bambusa. Arhitekti objekta su japanski arhitekta Shigeru Ban i njemački arhitekt Otto Frei.
Raspon paviljona je 35 m, duljina hale 72 m a najveća visina unutar hale iznosi 15,5 m

Slika 28 Paviljon za vrijeme izgradnje Slika 29 Izgled veze štapova mreže

Tema Svjetske izložbe Expo u Hannoveru bila je ekologija, pa je ideja bila projektirati i
izgraditi japanski paviljon od materijala koji se može reciklirati, nakon što se paviljon rastavi.
Iz tog razloga za izvedbu štapova mreže odabran je bambus.

U slikama 30 – 33 prikazan je izgled paviljona danju i noću, a u Slici 34 i 35 prikazana je

unutrašnjost paviljona i pregrada, koja je izvedena kao pčelinje sače.

- 19 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 30 Uzdužni pogled na paviljon

Slika 31 Pogled na membranu paviljona

Slika 32 Izgled paviljona noću Slika 33 Izgled paviljona noću

Slika 34 Pogled na unutrašnjost paviljona Slika 35 Pčelinje sače kao pregrada

Također za Svjetsku izložbu Expo 2000 koja je održana u Hannoveru, tvrtka Poppensieker &
Derix izvela je natkriveni ulazni dio sa vlačnom mrežastom membranom, koji se sastoji u

- 20 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

tlocrtu od devet kvadratnih sjenila, sa stranicom duljine 40 m, koje se oslanjaju na prostorno

oblikovane stupove.

Slika 36 Ulazni dio na Svjetsku izložbu Expo 200

3.5 Mrežasti svodovi

Mrežasti svodi su prostorne konstrukcije, koje tvore kosnice istih dimenzija i oblika, što im
daje veliku prednost za industrijsku proizvodnju takovih konstrukcija (Slika 37).

Slika 37 Izgled kosnice

Kut između kosnica može biti 90o kod kvadratne mreže, odnosno 450 – 90o kod romboidne
mreže (Slika 38).

Slika 38 Sistem Peseljnikov i spajanje kosnica u čvoru

- 21 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Veza kosnica može biti ostvarena sa perom i utorom (sistem Peseljnikov - Slika 46) ili sa
vijcima (sistem Zollinger – Slika 39).

Slika 39 Sistem Zollinger

U poprečnom presjeku to je u pravilu dio kružnog segmenta, ali može biti i pravilan poligon.
Kosnice su položene ukoso u odnosu na poprečni presjek. U čvoru se sastaju tri kosnice,
jedna prolazi kontinuirano kroz čvor, a druge dvije kosnice priključuju se na kosnicu koja
prolazi kontinuirano kroz čvor (Slika 40).

Slika 40 Tlocrt mrežastog svoda sa kvadratnom i romboidnom mrežom

4 Kupole
Konstrukcije kupola od drva mogu biti prostorne ili ravninske. Projektiraju se u pravilu nad
kružnom tlocrtnom površinom ili pak nad tlocrtom, koji se sastoji od dvije razmaknute
polukružne površine u koje je u srednjem dijelu ubačen pravokutnik. U tom slučaju radi se o
kombinaciji kupole i svoda. Kod prostornih drvenih kupola poprečni presjek može biti kružni

- 22 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

segment ili može biti rotacioni paraboloid ili elipsoid. Odnos strelice kupole i raspona iznosi
od f/L = 1/2 – 1/4. Kod drvenih kupola ne preporuča se spljoštenost manja od 1/6. U srednjem
dijelu, drvene kupole imaju otvor, koji nazivamo svjetlik ili laterna. U tom otvoru projektira
se gornji tlačni prsten, na koji se priključuju meridijalna rebra.

Pokrov drvenih kupola je lagani pokrov, kao što je bakreni ili pocinčani lim ili šindra koji
dolaze na dašćanu oplatu, te trevira, a ispod dašćane oplate postavlja se prema potrebi,
toplinska izolacija i podgled.

4.1 Ravninske kupole

Kod ravninskih kupola rešetkasti ili punostijeni lukovi se postavljaju radijalno po tlocrtu, a u
vrhu kupole sastaju se svi u jednoj točki. Takove kupole proračunavamo kao ravninske
lukove, a oplata i ukrućenje ne sudjeluju u radu konstrukcije kao cjeline. Oni služe samo zato
da se vanjska djelovanja prenesu na nosive lukove, odnosno da lukovima osiguraju dovoljnu
prostornu stabilnost.

4.2 Prostorne kupole

Prostorne kupole su konstrukcije kod kojih svi elementi sudjeluju bezuvjetno u prijenosu sila
kao cjeline. Te konstrukcije su vrlo krute, a za njihovu izradu potrebno je relativno vrlo malo
drvene građe.

4.2.1 Tankostjene ili ljuskaste kupole

Projektiraju se na rasponima od 12 – 30 m, a spljoštenost iznosi f/L = 1/4 - 1/6. Konstrukcija

tankostjene ili ljuskaste kupole sastoje se od:
- meridijalnih lukova
- prstenaste oplate
- dijagonalne oplate
- gornjeg prstena (tlačni prsten)
- donjeg prstena (vlačni prsten).

Meridijalni lukovi oslanjaju se na donji i gornji prsten i preuzimaju meridijalne tlačne sile.
Prije su se izvodili kao Emyjevi lukovi1, a danas se izvode iz lameliranog lijepljenog drva.
Osni razmak lukova projektira se tako, da na donjem prstenu iznosi najviše 1,5 m, kako bi
naprezanja u oplati za lokalno savijanje, bila u dopuštenim vrijednostima (prijenos
koncentriranih sila od hodanja po krovu na meridijalne lukove).

Prstenasta oplata preuzima tlačne i vlačne prstenaste sile. Elementi oplate polažu se kružno
po horizontalnim prstenovima kupole. Oplata se sastoji iz dva sloja dasaka. Donji sloj dasaka
polaže se direktno na lukove, a veza se ostvaruje čavlima ili vijcima za drvo. Gornji sloj
dasaka polaže se na donji sloj, koji se spajalima (čavlima ili vijcima za drvo) priključuje za
donju oplatu i lukove. Nastavci donje oplate nalaze se na lukovima, pri čemu se mora voditi

1
Emyjevi lukovi sastoje se od nekoliko slojeva savijenih dasaka položenih pljoštimice jedna na drugu povezanih
u jednu cjelinu podatljivim spajalima čavlima, trnovima ili vijcima.

- 23 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

računa da se nastavci ne nalaze na istom rebru, već da se izmjenjuju, tj. da se na jednom rebru
ne nalaze svi nastavci. Nastavci gornje oplate projektiraju se polovicama duljina dasaka donje
oplate i moraju bit naizmjenično razmješteni. Kod gornjeg prstena ugrađuje se jedan sloj
dasaka dvostruke debljine. Širina dasaka prstenaste oplate je do 15 cm, a debljina do 24 mm.

Dijagonalna oplata preuzima posmične sile koje nastaju kod nesimetričnog opterećenja
kupole. Taj sloj dasaka postavlja sa na gornju oplatu prstenaste oplate i postavljaju se pod
kutom od 45o u odnosu na smjer lukova. Dijagonalna oplata nastavlja se nad lukovima, a
smjer dasaka se mjenja od luka do luka tako da su složene na riblju kost.

Gornji prsten preuzima tlačne sile u koji se ugrađuje svjetlik ili lanterna. Veza meridijalnih
lukova i gornjeg prstena danas se ostvaruje pomoću metalnih dijelova. Prije se ta veza
ostvarivala na taj način, da je gornji prsten bio izveden iz dva dijela koja su se vijcima spajala
u jednu cjelinu, a nekoliko pljoštimice položenih dasaka Emyjevog luka meridijalnih lukova
ulaze između gornjeg i donjeg dijela gornjeg prstena.

Donji prsten je vlačni element a izvodi se iz armiranog betona ili čelika. Ujedno je to i
ležajni prsten. Ukoliko se donji prsten izvodi od čelika potrebno je obratiti pažnju na
promjenu temperaturne. Kako bi se eliminirali temperaturni utjecaji, poželjniji je prsten
izveden od armiranog betona.

4.2.2 Rebraste kupole

Rebraste kupole koriste se za veće raspone od 30 m, ili ako je opterećena koncentriranim

silama. Konstrukcija rebraste kupole sastoje se od:
- krutih meridijalnih rebara
- gipkih meridijalnih rebara
- prstenaste oplata
- dijagonalne oplate
- prstenaste horizontalne ukrute
- gornjeg prstena (tlačni prsten)
- donjeg prstena (vlačni prsten).

Kruta meridijalna rebra su u stvari lukovi srpastog oblika, koji se oslanjaju na gornji i donji
prsten. Prije su se izvodila kao punostjeni dašćani ili rešetkasti nosači, a danas se izvode iz
lameliranog lijepljenog drva. Kruta rebra bitno povećavaju krutost kupole.

Gipka meridijalna rebra izvode se na isti način kao i kod tankostjenih kupola, kao Emyjevi
lukovi. Postavljaju se između dva kruta meridijalna rebra. Broj gipkih rebara između krutih
rebara kreće se od dva do pet gipkih rebara, što ovisi od raspona i opterećenja kupole. Osni
razmak između rebara iznosi najviše do 1,5 m, iz istog razloga kao i kod tankostjenih kupola.

Prstenasta oplata izvodi se na isti način kao i kod tankostjenih kupola u dva sloja. Kod većih
raspona može se izvoditi u jednom sloju od gredica približno kvadratičnog poprečnog
presjeka, koje se nastavljaju na mjestima rebara. Nastavci gredica u susjednim prstenovima
moraju se nalaziti što dalje. Kao spajala koriste se čavli i vijci za drvo.

Dijagonalna oplata postavlja se isto kao kod tankostjenih kupola i ima istu namjenu.

- 24 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Gornji i donji prsten izvode se na isti način kao i kod tankostjenih kupola.

Prstenaste horizontalne ukrute postavljaju se između krutih rebara, koje ukrućuju donji rub
i osiguravaju stabilnost krutih rebara, a ujedno smanjuju duljinu izvijanja gipkih rebara.

Drvena rebrasta kupola Brodarskog instituta raspona je 39,2 m, i strelice samo 6,5 m (odnos
spljoštenosti f/L = 1:6), sa svjetlikom promjera 4,0 m. Kupola se sastoji od 54 gipka i 27
krutih rebara, prstenaste i dijagonalne oplate.

Poprečni presjek kroz kupolu

Tlocrt kupole

Slika 41 Kupola Brodarskog instituta u Zagrebu

Kupola je izvedena 1952. godine i bila je u to vrijeme jedinstvena kupola izvedena od drva i u
svjetskim razmjerima.

Za građu je korištena hrastovina II klase, a kao spajala koristili su se vijci, trnovi, čavli i
stege. Kruta rebra su srpasti dašćani nosači promjenjivog poprečnog presjeka. Hrbat dašćanog
nosača izveden je iz u križ složenih dasaka debljine 2 cm. Pojaseve tvore 4 letve dimenzija
5/8 cm. Vitka rebra su dimenzija 18/18 cm izvedena kao Emyjevi lukovi. Debljina dasaka je 6
cm i spajane su u jednu cjelinu vijcima, trnovima i stegama. Dva vitka rebra nalaze se između
krutih rebara.

Stabilnost kupole osigurana je s tri prstenaste horizontalne ukrute. Gornji prsten se sastoji od
vanjskog obruča od dva sloja oblučila debelih 5 cm, izvedenih kao Delormeovi lukovi2.
Kupola se oslanja na donji armiranobetonski prsten hale.

Ovo je bila jedna od najvećih drvenih kupola izvedenih u svijetu, a primijenjena su sasvim
osebujna i originalna rješenja. Projektant i konstruktor kupole je prof. dr. sc. Kruno Tonković,
a izvođač poduzeće Tempo iz Zagreba. Pogled na kupolu Brodarskog instituta i izgled kupole
iznutra prikazani su u Slici 42.

2
Delormovi lukovi su konstrukcije sastavljene od kratkih komada drvene građe. U poprečnom presjeku luk je
sastavljen od dva, tri ili više slojeva dasaka ili platica, spojenih u jednu cjelinu čavlima, trnovima, vijcima za
drvo ili vijcima. Nastavci u susjednim slojevima ne smiju se nalaziti na istim mjestima. Platice ili daske izrezane
su u obliku koji odgovara obliku osi luka.

- 25 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

kruto rebro

Pogled na drvenu kupolu Brodarskog instituta u Pogled iznutra na donji tlačni prsten
Zagrebu

prstenasta
horizontalna
ukruta

gipko rebro

Pogled iznutra na donji vlačni prsten Pogled iznutra na gornji tlačni prsten

Slika 42 Kupola Brodarskog instituta u Zagrebu

U nastavku prikazuju se neke od izvedenih kupola. U Slici 43 prikazana je konstrukcija

rebraste kupole u suvremenoj izvedbi u Sjedinjenim američkim državama za katedralu Svjetla
Kristova u Oaklandu u fazi izgradnje. Oblik gornjeg prstena je dio kružnog luka koji je
zrcalno preslikan u odnosi na uzdužnu os objekta.

Meridijalna rebra izvedena su od lameliranog lijepljenog drva, a prstenasta i dijagonalna

oplata zamijenjena je prstenastim horizontalnim ukrutama u kombinaciji sa vlačnim
dijagonalama.

- 26 -
mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Montaža rebara kupole Montaža rebara kupole

Pogled na skelu koja pridržava gornji prsten Pogled izvana na skelu za pridržavanje gornjeg prstena
i montaža rebara

Pogled izvana na montažu sekundarne konstrukcije i Pogled na konstrukciju iznutra

spregova za prostornu stabilnost

Slika 43 Katedrala Svjetla Kristova; Oakland, California SAD

- 27 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

U Slici 44 prikazan je objekt rebraste kupole, kod kojeg je meridijalno rebro zamijenjeno sa
raščlanjenim meridijalnim rebrom, što daje poseban estetski izgled konstrukciji. Iz tog razloga
nisu izvedena gipka meridijalna rebra. Izvedene su dvije horizontalne ukrute, koje smanjuju
duljinu izvijanja meridijalnog rebra.

Objekt je višenamjenski, jer je projektom predviđeno da se u velikoj dvorani doma odvijaju

aktivnosti iz kulture i sporta i da dio dvorane služi kao scenski prostor u okviru kazališta. U
dvorani se mogu odvijati i velike sportske priredbe, modne revije, koncerti i druge scenske
priredbe. Konstruktor i projektant konstrukcije je akademik Vojislav Kujundžić.

Montaža rebraste kupole. Gornji tlačni prsten oslonjen Pogled iznutra na konstrukciju kupole
na skelu

Slika 44 Dom kulture i sportova

pogled na kupolu izvana pogled na unutrašnjost kupole

Slika 45 Rebrasta kupola u Velikoj Britaniji

- 28 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

U Velikoj Britaniji, za potrebe bavljenja tenisom kao amaterskim sportom, izvedena je

rebrasta kupola unutar koje je smješteno nekoliko tenis igrališta (Slika 45). Na kupoli nije
izvedena dašćana oplata (prstenasta i dijagonalna), već je prostorna krutost kupole osigurana
spregovima. Pokrov kupole je trevira. Nedostaje donji prsten jer se meridijalna rebra direktno
oslanjaju na armirano betonske temelje.

Slijedeći primjer rebraste kupole je manjege za trening konja, koji je projektiran nad
tlocrtnom površinom, koja se sastoji od dvije polukružne površine promjera D = 55 m i
srednjeg dijela koji je pravokutnik dimenzija 25 x 55 m.

Pogled na konstrukciju nakon montaže

Izgled gotovog objekta

Detalj nalijeganja rebra na armirano betonsku Pogled iznutra na konstrukciju

konstrukciju

Slika 46 Manjege za trening konja

- 29 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Sličan objekt tlocrtnog oblika, izveden je u

Shetlandu na otoku Islandu za potrebe
Centra za odmor i rekreaciju ”Clickmin”

Slika 47 Centar za odmor na Islandu

Za potrebe skladištenja različitih vrsta ugljena, izgrađena je skladišna hala u Njemačkoj u

Bottrop-u (blizina Gelsenkirchen-a) raspona konstrukcije preko 88 m. Tlocrt koji prekriva
kupola je pravilan 16 - terokut. Osim djelovanja vlastite težine, snijega i vjetra, konstrukcija
je dodatno opterećena na vrhu, koncentriranom silom intenziteta 400 kN. Montaža pojedinih
rebara kupole provodila se istovremeno sa nekoliko auto dizalica.

Slika 47 Skladišna hala za različite vrste ugljena

Kod bazena "Het Diekman" i Nizozemskoj (Enschede) dvadesetčetiri (24) meridijalna rebra
priključena su na gornji čelični prsten promjera 10,00 m, u koji su ugrađeni uređaji za
provjetravanje prostora (Slika 48).a Slika 49 prikazuje vanjski izgled bazena u Freiburgu
(Njemačka).

- 30 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Slika 48 Unutrašnjost bazena u Nizozemskoj Slika 49 Vanjski izgled bazena

Freiburgu

Nacionalni sportski i kulturni centar d’Coque u Luxembourgu natkriven je sa mrežastom

tankostijenom konstrukcijom (Slika 50).

Izgled izvana
Unutrašnjost centra

Slika 50 Mrežasta tankostjena konstrukcija

4.2.3 Geodetske kupole

Arhitekti Schneider & Gadberry Messenger Associates; Wendell Rossman – Rossman;

Schneider & Gadberry projektirali su u Americi (Tacoma) sportsku dvoranu ”Tacoma
Dome”. Krovna konstrukcija sportske dvorane je geodetska kupola. To je drvena
konstrukcija, najvećeg raspona na svijetu od 161,5 m i strelice 48 m (Slika 51).

- 31 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Pogled izvana Unutrašnjost hale

Slika 51 Drvena konstrukcija najvećeg raspona na svijetu

5 Ostale prostorne konstrukcije

U ovom dijelu dan je kratki pregled mogućnosti izvedbe prostornih konstrukcija od drva. U
pravilu su to danas lamelirane lijepljene konstrukcije, dok se konstruktivno drvo (piljena
građa) danas sve manje upotrebljava.

nosiva konstrukcija predavaonice izgled izvedene predavaonice

Pogled na sveučilišni centar prilikom izgradnje Izgled izgrađenog Sveučilišnog centra

Slika 52 Sveučilišni centar u Reims-u

- 32 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Za potrebe Sveučilišta u Reims-u u Fransuskoj, izgrađena je predavaonica u obliku školjke, a

knjižnica i ostali dijelovi sveučilišta izgrađeni su kao prostorne rešetkaste konstrukcije (Slika
52). Gradivo za izvedbu Sveučilišnog centra su lamelirani lijepljeni nosači.

Krovne konstrukcije izvedene od drva, mogu se izvesti kao složenice. U Slici 53 prikazan je
shed krov izveden nad gimnastičkom dvoranom pri školi, u kojoj se odvijaju i natjecanja na
nižim razinama lige, te krov radionice.

sportska dvorana radionica

Slika 53 Shed konstrukcije na školskoj dvorani i radionici

Neke od mogućnost izvedbe prostornih rešetkastih konstrukcija prikazane su u Slici 54, a u

Slici 55 izvedba roštiljnih konstrukcija.

Izgled interijera i konstrukcije gradske vječnice Izgled srednjeg broda crkve u Gennep-u

Slika 54 Prostorne rešetkaste konstrukcije

- 33 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

izgled čvora roštilja roštiljna konstrukcija izložbene hale

Slika 55 Roštiljne konstrukcije izvedene iz drva

Neke od mogućnosti izvedbe krovnih konstrukcija iz drva prikazane su u Slikama 56 i 57.

Na Sveučilištu u Nijmengen u Nizozemskoj izvedena

Kod casina u Bredi (Nizozemska) lamelirani lijepljeni je drvena konstrukcija nad laboratorijem za ispitivanje
nosači nalaze se nad elipsastom tlocrtnom površinom, magnetizma. Glavni nosači raspona 17,00 m radijalno
a oblik krova ima oblik jaja. su priključeni na armirano betonsku jezgru.

Slika 56 Drvene krovne konstrukcije raznih oblika i za različite namjene

- 34 -
 mr. sc. Miroslav Magerle Prostorne drvene konstrukcije

Hangar za zrakoplove u Bournemouthu u Velikoj Drvena konstrukcija stajanke za zrakoplove, kod čega
Britaniji za međusobne veze nisu korištena metalna spajala

Slika 57 Hangar i stajanka za zrakoplove

6 Literatura
1. G. Karlsen: Derevjanie konstrukcii, GILSA, Moskva 1952

2. K. Tonković: Drvene kupole, Građevinar 6/1955

3. F. Wenzel, B.Frese: Anmerkung zu Entwurf, Berechnung und Ausfuehrung, Bauen

mit Holz 6/1975

4. Drvene inženjerske konstrukcije i njihova sigurnost, Simpozij, GI i proizvođači

drvenih konstrukcija, Cavtat, 1977

5. G. Droege, K. H. Stoy: Grudzuege des neuzeitlichen Holzbaues, Band 1, Verlag von

Wihelm Ernst&Sohn, Berlin – Muenchen, 1981

6. Z. Žagar: Drvene konstrukcije II, Pretei d.o.o. Zagreb, 2003

- 35 -