GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET

Katedra za metalne i drvene konstrukcije

Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) -

EUROKOD
TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA

2
 PRORAČUN STALNOG DJELOVANJA

STALNO DJELOVANJE
- pokrov (“sendvič” od valovitog aluminijskog lima i izolacije TERVOL) ............. 0.18 kN/m2
- vlastita težina nosača ............................................................................................... 0.07 kN/m2
ukupno: 0.25 kN/m2

Napomena: U proračun je potrebno uključiti i vlastitu težinu glavnog krovnog nosača !

3
 PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM
DJELOVANJE SNIJEGOM (ENV 1991-2-3)

Opterećenje snijegom na krovu (po tlocrtnoj površini krova) određuje se po formuli:

gdje je:
µi – koeficijent oblika za opterećenje snijegom (ovisi o obliku i nagibu krova, te o rasporedu
snijega na krovnoj plohi)
sk – karakteristična vrijednost opterećenja na tlu u kN/m2 (ovisi o lokaciji i nadmorskoj visini
objekta)
Ce – koeficijent izloženosti (obično uzima vrijednost 1,0)
Ci – toplinski koeficijent (obično uzima vrijednost 1,0)

4
 PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM

Rasporedi opterećenja snijegom u ovisnosti o koeficijentu oblika µi za dvostrešne krovove prikazani

su sljedećim slikama:

Napomena: Uzima se u obzir najnepovoljniji razmještaj opterećenja

Vrijednosti pojedinih koeficijenata oblika µi u ovisnosti o nagibu krova prikazane su na sljedećoj

tablici:

5
6
PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM

7
 PRORAČUN DJELOVANJA SNIJEGOM
- Određivanje karakterističnog opterećenja snijegom
- Lokacija objekta: Dalmacija → područje C
sk=0,45 kN/m2
- Objekt do 100 m nadmoske visine

- Kut nagiba krova α<150

µ1= µ2= 0,8
- Krov jednakih nagiba: α1= α2

- opterećenje snijegom .……………………………………......s1= 0,8·1,0·1,0·0,45=0,36 kN/m2

- opterećenje snijegom .……………………………………......s2= 0,4·1,0·1,0·0,45=0,18 kN/m2

Sheme opterećenja snijegom prikazane su na sljedećim slikama:

µ1 = µ 2 = 0,8

Snijeg s1:
α1 α1

0,5µ1 = 0,4
Snijeg s2:
α1 α1

0,5µ1 = 0,4
Snijeg s3:
8
α1 α1
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
DJELOVANJE VJETROM (ENV 1991-2-4)
Opterećenje vjetrom (okomito na površinu) definira se prema izrazu:

- pritisak vjetra na vanjske površine:

- pritisak vjetra na unutarnje površine:

gdje je:
qref – poredbeni tlak pri srednjoj brzini vjetra
Ce(ze);Ce(zi) – koeficijenti izloženosti koji uzimaju u obzir neravnine terena
ze;zi – poredbene visine za lokalni ili unutarnji tlak
cpe;cpi – vanjski i unutarnji koeficijent pritiska

9
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

Poredbeni tlak vjetra qref , koji odgovara srednjoj brzini vjetra određuje se izrazom:

gdje je:
vref – poredbena brzina vjetra
ρ – gustoća zraka (ρ=1,25 kg/m3)

Poredbena brzina vjetra vref , dana je izrazom:

v ref = c DIR ⋅ cTEM ⋅ c ALT ⋅ v ref ,0

gdje je:
vref,0 – osnovna poredbena brzina vjetra
cDIR – koeficijent smjera vjetra (obično uzima vrijednost 1,0)
cTEM – koeficijent ovisan o godišnjem dobu (obično uzima vrijednost 1,0)
cALT – koeficijent nadmorske visine ; cALT = 1 + 0,001 as , gdje je as = nadmorska
visina mjesta u (m).

10
11
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
REGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

P1 – zapadna unutrašnjost (od Požeške kotline do zapadne granice Hrvatske)

I područje opterećenja vjetrom
P2 – istočna unutrašnjost (od Požeške kotline do istočne granice Hrvatske)
I područje opterećenja vjetrom
P3 – Gorski Kotar i unutrašnjost Istre
I ili II područje opterećenja vjetrom
P4 – Lika
I ili II područje opterećenja vjetrom
P5 – Velebit i planinsko zaleđe južnojadranskog priobalja
II, III, IV ili V područje opterećenja vjetrom
P6 – obala Istre
II područje opterećenja vjetrom
P7 – sjevernojadransko priobalje (od Opatije do Zadar)
II, III ili IV područje opterećenja vjetrom
P8 – Sjevernojadranski otoci (od Krka do Paga)
II ili III područje opterećenja vjetrom, s izuzetkom područja mostova Krka i Paga koje spada u IV područje
P9 – južnojadransko priobalje (južno od Zadra)
II ili III područje opterećenja vjetrom, s izuzetkom područja Makarske koje spada u V područje
P10 –južnojadranski otoci (južno od Paga) 12
II ili III područje opterećenja vjetrom
PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

13
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

Koeficijent izloženosti Ce(z) u ovisnosti o visini objekta iznad terena i kategoriji zemljišta:

Za regije P1-P4

14
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

Koeficijent izloženosti Ce(z) u ovisnosti o visini objekta iznad terena i kategoriji zemljišta:

Za regije P5-P10

15
PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
Koeficijent vanjskog tlaka Cpe – dvostrešni krovovi

16
PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
Koeficijent vanjskog tlaka Cpe – dvostrešni krovovi

17
PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
Koeficijent vanjskog tlaka Cpe – vanjski zidovi

18
PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM
Koeficijent unutrašnjeg tlaka Cpi – dvostrešni krovovi

19
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

- Proračun referentne brzine vjetra

- Lokacija objekta: Dalmacija → IV vjetrovna zona Vref,0 = 40 m/s
- Objekt do 100 m nadmoske visine Vref = 1.0⋅1.0⋅1.1⋅40.0 = 44 m/s
- Proračun referentnog pritiska vjetra
1
q ref = ⋅ ρ ⋅ v ref
2
= 0.5 ⋅ 1,25 ⋅ 442 = 1210,0 N / m 2 = 1,2 kN / m 2
2
- Proračun koeficijenata izloženosti Ce(ze) ; Ce(zi)

- Regija P5
- Visina objekta iznad terena: 8,0 m ce (z) = 2,0
- Kategorija zemljišta: III

- Proračun koeficijenata pritisaka Cpe ; Cpi

Vanjski koeficijenti pritiska:
- Dvostrešni krovovi
- Područja G,H,I,J Područje G: c pe,10 = −1,2
- Kut nagiba krova α=50 Područje H: c pe,10 = −0,6
Područje I=J: c pe,10 = −0,3

Unutrašnji koeficijenti pritiska:

c pi = ±0,3
20
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

- pritisak vjetra na vanjske površine:

Područje G
w e = q ref ⋅ ce (z e ) ⋅ c pe = 1,2 ⋅ 2,0 ⋅ (−1,2) = −2,9 kN / m 2

Područje H
w e = q ref ⋅ ce (z e ) ⋅ c pe = 1,2 ⋅ 2,0 ⋅ (−0,6) = −1,4 kN / m 2

Područje I=J
w e = q ref ⋅ ce (z e ) ⋅ c pe = 1,2 ⋅ 2,0 ⋅ (−0,3) = −0,7 kN / m 2

- pritisak vjetra na unutrašnje površine:

w i = q ref ⋅ ce (z i ) ⋅ c pi = 1,2 ⋅ 2,0 ⋅ (±0,3) = ± 0,7 kN / m 2

21
 PRORAČUN DJELOVANJA VJETROM

- Rezultirajuće djelovanje vjetrom na glavnu krovnu rešetku

w k = q ref ⋅ ce (z e ) ⋅ c pe − q ref ⋅ ce (z i ) ⋅ c pi = w e − w i

Vjetar 1 Vjetar 2

Područje G Područje G

w k = −2,9 − 0,7 = −3,6 kN / m 2 w k = −2,9 + 0,7 = −2,2 kN / m 2

Područje H Područje H

w k = −1,4 − 0,7 = −2,1 kN / m 2 w k = −1,4 + 0,7 = −0,7 kN / m 2

Područje I=J Područje I=J

w k = −0,7 − 0,7 = −1,4 kN / m 2 w k = −0,7 + 0,7 = 0,0 kN / m 2

► Dominantno podtlačno djelovanje vjetra

22
 ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI

KOMBINACIJE DJELOVANJA

KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS

- Tlačno djelovanje
q d1 = (1,35 ⋅ g k + 1,50 ⋅ s k ) ⋅ e = (1,35 ⋅ 0,25 + 1,50 ⋅ 0,36) ⋅ 3,0 = 2,63 kN / m '

- Podtlačno djelovanje

Područje G q d 2 = (1,00 ⋅ g k + 1,50 ⋅ w k ) ⋅ e = (1,00 ⋅ 0,25 + 1,50 ⋅ (−3,60)) ⋅ 3,0 = −15,95 kN / m '

Područje H q d 2 = (1,00 ⋅ g k + 1,50 ⋅ w k ) ⋅ e = (1,00 ⋅ 0,25 + 1,50 ⋅ (−2,10)) ⋅ 3,0 = −9,20 kN / m '

Područje I=J q d 2 = (1,00 ⋅ g k + 1,50 ⋅ w k ) ⋅ e = (1,00 ⋅ 0,25 + 1,50 ⋅ (−1,40)) ⋅ 3,0 = −6,05 kN / m '

23
 ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI

KOMBINACIJE DJELOVANJA

GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU

- Tlačno djelovanje
- stalno djelovanje za progib δ1

q d = g k ⋅ e = 0,25 ⋅ 3,0 = 0,75 kN / m '

- djelovanje snijegom za progib δ2

q d = s k ⋅ e = 0,36 ⋅ 3,0 = 1,08 kN / m '

Računske vrijednosti progiba δ2 i δmax = (δ1+ δ2) moraju biti manje od graničnih vrijednosti.

δ1 – progib od stalnog djelovanja

δ2 – progib od promjenjivog djelovanja

24
ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI

25
 ANALIZA DJELOVANJA - SEKUNDARNI KROVNI NOSAČI

GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU

- Podtlačno djelovanje

- stalno djelovanje za progib δ1

q d = g k ⋅ e = 0,25 ⋅ 3,0 = 0,75 kN / m '

- djelovanje vjetrom za progib δ2

Područje G q d = w k ⋅ e = −3,6 ⋅ 3,0 = −10,80 kN / m '

Područje H q d = w k ⋅ e = −2,1 ⋅ 3,0 = −6,30 kN / m '

Područje I=J q d = w k ⋅ e = −1, 4 ⋅ 3,0 = −4,20 kN / m '

26
 ODREĐIVANJE REAKCIJA U NOSAČIMA “R60”

KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS

q d1 ⋅ l 2,63 ⋅ 12,0
- Tlačno djelovanje: R d1 = = = 15,8 kN
2 2

- Podtlačno djelovanje:
q d 2 ⋅ l −15,95 ⋅ 12,00
Područje G R d2 = = = −95,7 kN
2 2
q ⋅ l −9,20 ⋅ 12,00
Područje H R d 2 = d 2 = = −55,2 kN
2 2
q ⋅ l −6,05 ⋅ 12,00
Područje I=J R d 2 = d 2 = = −36,3 kN
2 2

27
 ODREĐIVANJE REAKCIJA U NOSAČIMA “R60”

GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU

g d ⋅ l 0,75 ⋅ 12,0
- Tlačno djelovanje: R g d1 = = = 4,5 kN - progib δ1
2 2
q d1 ⋅ l 1,08 ⋅ 12,0
R q d1 = = = 6,5 kN - progib δ2
2 2

- Podtlačno djelovanje:
g d ⋅ l 0,75 ⋅ 12,00
R gd2 = = = 4,5 kN - progib δ1
2 2
q d 2 ⋅ l −10,80 ⋅ 12,00
Područje G R qd2 = = = −64,8 kN
2 2
q d 2 ⋅ l −6,30 ⋅ 12,00 - progib δ2
Područje H R qd2 = = = −37,8 kN
2 2
q ⋅ l −4, 20 ⋅ 12,00
Područje I=J R q d 2 = d2 = = −25,2 kN
2 2

28
 ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI

KRAJNJE GRANIČNO STANJE - KGS

- Tlačno djelovanje Pqd1 = 15,8 kN

- Podtlačno djelovanje
Područje G Pqd1 = −95,7 kN
Područje H Pqd1 = −55, 2 kN
Područje I=J Pqd1 = −36,3 kN

29
 ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI

GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU

- Tlačno djelovanje
Pgd1 = 4,5 kN - progib δ1

Pqd1 = 6,5 kN - progib δ2

30
 ANALIZA DJELOVANJA - GLAVNI KROVNI NOSAČI

GRANIČNO STANJE UPORABIVOSTI - GSU

- Podtlačno djelovanje
Pgd1 = 4,5 kN - progib δ1

Područje G Pqd1 = −64,8 kN

Područje H Pqd1 = −37,8 kN - progib δ2
Područje I=J Pqd1 = −25,2 kN

31