1

SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC

SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC 58

SLOBODNI PAD
𝑔 = 9,81 𝑚/𝑠 2 (na 450 geografske širine)
𝑔 = 9,78 𝑚/𝑠 2 (na ekvatoru)
𝑔 = 9,83 𝑚/𝑠 2 (na polovima)
𝑔 ∙ 𝑡2 𝑣 =𝑔∙𝑡 𝑣2 = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ
ℎ= 2∙ℎ
2 𝑡=√
𝑔
𝑣 = √2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ
ℎ − visina sa koje se tijelo pada 𝑣 – trenutna brzina tijela
VERTIKALNI HITAC UVIS
𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡
𝑔 ∙ 𝑡2
ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 −
2
𝑣0 2 − 𝑣 2 = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ
Maksimalna visina (𝑣 = 0) je
𝑣0 2
ℎ𝑚 =
2∙𝑔
Vrijeme hica do najviše tačke:
𝑣0
𝑡𝑝 =
𝑔
jednako je vremenu padanja tijela u tu tačku
VERTIKALNI HITAC NANIŽE
𝑣 = 𝑣0 + 𝑔 ∙ 𝑡
𝑔 ∙ 𝑡2
ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 +
2
𝑣 2 − 𝑣0 2 = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ

1. Tijelo koje je padalo 12 sekundi. S koje visine je palo i koliku je brzinu imalo na kraju padanja?
𝑡 = 12 𝑠 𝑔 ∙ 𝑡 2 9,81 ∙ 122
ℎ =? ℎ = = = 706,32 𝑚
2 2
𝑣 =? 𝑣 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 12 = 117,72 𝑚/𝑠
2. Tijelo je slobodno padalo sa visine 400 m. Odredi: a) vrijeme padanja, b) konačnu przinu.
ℎ = 400 𝑚 2∙ℎ 2∙400
a) 𝑡 = √ √ = 9,03 𝑚/𝑠 2
a) 𝑡 =? 𝑔 9,81
b) 𝑣 =? b) 𝑣 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 9,03 = 88,59 𝑚/𝑠

3. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 50m/s. Odredi vrijeme dostizanja maksimalne visine (najviše
tačke) i maksimalnu visinu tijela
𝑣0 = 50𝑚/𝑠 Vrijeme dostizanja maksimalne visine 𝑡𝑝 se dobije iz formule
𝑡𝑝 =? 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔𝑡 za 𝑣 = 0 pa je
ℎ𝑚 =? 0 = 𝑣0 − 𝑔𝑡𝑝
𝑣0
𝑡𝑝 =
𝑔
Sada računamo
𝑣0 50𝑚/𝑠
𝑡𝑝 = = = 5,1𝑠
𝑔 9,81
2 2
𝑣0 50
ℎ𝑚 = = = 127,42𝑚
2 ∙ 𝑔 2 ∙ 9,81
 2
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC

4. Brzina tijela pri slobodnom padu na zemlju je 160 m/s. S koje visine je tijelo palo?
𝑣 = 160 𝑚/𝑠 Izračunamo vrijeme padanja tijela: 𝑣 = 𝑔 ∙ 𝑡
ℎ =? 160 = 9,81 ∙ 𝑡
𝑡 = 16,3 𝑠 Sada računamo sa koje visine je palo
𝑔 ∙ 𝑡 2 9,81 ∙ 16,32
ℎ= = = 706,32 𝑚 = 1303𝑚
2 2
5. Pet sekundi nakon lansiranja raketa ima brzinu 120 m/s. Podrazumijeva se da se raketa kreće jednako ubrzano.
a) Koliko je ubrzanje rakete?
b) Na kojoj visini se nalazi poslije 5 s?
c) Kolika će biti brzina tijela poslije 15 s?
𝑣 = 160 𝑚/𝑠 a)
𝑡 = 5𝑠 𝑣 =𝑎∙𝑡
a) 𝑎 =? 120 = 𝑎 ∙ 5
b) ℎ =? poslije 5 sekundi 𝑎 = 24𝑚/𝑠 2
c) 𝑣 =? poslije 15 s b)
𝑎 ∙ 𝑡 2 24 ∙ 52
ℎ= = = 300 𝑚
2 2

c)
𝑣 = 𝑎 ∙ 𝑡 = 24 ∙ 15 = 360𝑚/𝑠
6. Kuglica je bačena vertikalno naviše početnom brzinom 𝑣0 = 25 𝑚/𝑠 . Koliku brzinu ima kuglica poslije 2 𝑠 i na koju
visinu se popela?
𝑚 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡 = 25 − 9,81 ∙ 2 = 5 𝑚/𝑠
𝑣0 = 25
𝑠 𝑔 ∙ 𝑡2 10 ∙ 22
𝑡 = 2𝑠 ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 − = 25 ∙ 2 − = 30𝑚
2 2
𝑣 =?
ℎ =?
𝑔 = 10 𝑚/𝑠 2
7. Lopta je izbačena vertikalno uvis na visinu 20 m. Kolika je početne brzina lopte i poslije koliko vremena će pasti na
zemlju?
𝑣0 =? 𝑣0 2
𝑡𝑝 =? ℎ 𝑚 =
2∙𝑔
𝑔 = 10 𝑚/𝑠 2 𝑣0 2
20 =
2 ∙ 10
𝑣0 = 20𝑚/𝑠
𝑣0 20
𝑡𝑝 = 2 ∙ = 2 ∙ = 4𝑠
𝑔 10
𝑡𝑝 – vrijeme za koje tijelo koje se kreće kod hica uvis. Ono je jednako vremenu padanja tog
tijela iz najviše tačke.

8. Koliko rastojanje tijelo pređe: a) za 5 s slobodnog pada, b) u petoj sekundi?

a) 𝑡 =? 𝑔∙𝑡 2 9,81∙52
a) ℎ(5) = ℎ = = = 122,6 𝑚
b) a) 𝑡 =? 2 2
𝑔∙𝑡 2 9,81∙42
b) ℎ(4) = ℎ = = = 78,48𝑚
2 2
Δℎ = ℎ(5) − ℎ(4) = 122,6 − 78,48 = 44,12𝑚
9. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 100 m/s. Odrediti vrijeme i najveću visinu na koju će tijelo
dospjeti.
𝑣0 = 100 𝑚/𝑠 𝑣0 100
𝑡𝑝 = = = 10,16𝑠
𝑡𝑝 =? 𝑔 9,81
ℎ𝑚 =? 1002
ℎ𝑚 = = 509,68𝑚
2 ∙ 9,81
 3
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
10. Tijelo je bačeno vertikalno uvis. 8 sekundi od momenta izbacivanja kretalo se naniže brzinom 20 m/s. Odredi
početnu brzinu tijela.
𝑡 = 8𝑠 U izrazu 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡 treba uzeti 𝑣 = −20 𝑚/𝑠, jer se tijelo kod hica uvis kreće naniže.
𝑣 = −20 𝑚/𝑠 Tada je
𝑣0 =? 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡
−20 𝑚/𝑠 = 𝑣0 − 9,81 ∙ 8
𝑣0 = −20 + 78,48𝑚/𝑠
𝑣0 = 58,48𝑚/𝑠
11. Jedno tijelo je slobodno palo s visine od 100 m, a drugo s visine od 25 m. Koliko puta je konačna brzina prvog tijela
veća od konačne brzine drugog tijela?
ℎ1 = 100 𝑚 2∙ℎ
Kako je kod slobodnog pada 𝑡 = √ , to znači da je 𝑡 vrijeme kad tijelo padne na zemlju.
ℎ2 = 25 𝑚 𝑔
2∙100
Dakle, važi 𝑡1 = √ = 4,51 𝑠;
9,81
2∙25
𝑡2 = √ = 2,26 𝑠. Sada odredimo konačne brzine pada tijela na zemlju:
9,81
𝑣1 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 4,51 = 44,24𝑚/𝑠
𝑣2 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 2,26 = 22,17𝑚/𝑠 i važi
𝑣1 44,24
= ≈2
𝑣2 22,17
12. Tijelo je bačeno vertikalno uvis. Na kraju 6. sekunde kretalo se naniže brzinom 10 m/s. Odredi početnu brzinu tijela.
𝑡 = 6𝑠 U izrazu 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡 treba uzeti 𝑣 = −10 𝑚/𝑠, jer se tijelo kod hica uvis kreće naniže.
𝑣 = −10 𝑚/𝑠 Tada je
𝑣0 =? 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡
𝑚
−10 = 𝑣0 − 9,81 ∙ 6
𝑠
𝑣0 = 48,86𝑚/𝑠
13. Tijelo se pusti da slobodno pada i u tački A, ima brzinu vA=2 m/sm a u tački B, vB=14 m/s. Izračunati udaljenost
između tačaka A i B i vrijeme za koje će tijelo preći tu udaljenost.
𝑣𝐴 = 2 𝑚/𝑠 izračunamo vrijeme koje će proteći dok tijelo stigne u tačku A, odnosno u tačku B:
𝑣𝐵 = 14 𝑚/𝑠 𝑣𝐴 = 𝑔 ∙ 𝑡𝐴
𝑔 = 10 𝑚/𝑠 2 2 = 10 ∙ 𝑡𝐴
ℎ𝐴𝐵 =? 𝑡𝐴 = 0,20 𝑠
𝑡𝐴𝐵 =? 𝑣𝐵 = 𝑔 ∙ 𝑡𝐵
14 = 10 ∙ 𝑡𝐵
𝑡𝐵 = 1,4 𝑠
Sada računamo put koji tijelo pređe za izračunata vremena:
𝑔 ∙ 𝑡𝐴 2 10 ∙ 0,22
ℎ𝐴 = = = 0,2 𝑚
2 2
𝑔∙𝑡𝐵 2 10∙1,42
ℎ𝐵 = = = 9,8 𝑚.
2 2
Dužina puta AB je:
ℎ𝐴𝐵 = ℎ𝐵 − ℎ𝐴 = 9,6𝑚
Tijelo će preći taj put za vrijeme 𝑡𝐴𝐵 :
𝑡𝐴𝐵 = 𝑡𝐵 − 𝑡𝐴 = 1,4 𝑠 − 0,2 𝑠 = 1,2𝑠
14. U vertikalnom oknu nalazi se mjesto A, za l= 15 m više nego mjesto B. Iz oba mjesta puste se da slobodno padaju
kugle i to: iz B za 0,5 s kasnije nego iz A. Kugle istovremen stižu na dno okna. Izračunati visinu i vrijeme padanja kugle iz
tačke B. Trenje zanemari.
Prema uslovima zadatka je: Prema podacima zadatka izračunamo vrijeme padanja kugle iz tačke B:
ℎ𝐴 − ℎ𝐵 = 𝑙 = 15 𝑚 𝑔 ∙ 𝑡𝐴 2
𝑡𝐴 = 𝑡𝐵 + 0,5 ℎ 𝐴 =
2
ℎ𝐵 =? 𝑔 ∙ 𝑡𝐵 2
𝑡𝐵 =? ℎ𝐵 =
2
𝑡𝐴 = 𝑡𝐵 + 0,5
 4
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
𝑔 ∙ (𝑡𝐵 + 0,5)2
ℎ𝐴 =
2
ℎ𝐴 − ℎ𝐵 = 15 𝑚
𝑔 ∙ (𝑡𝐵 + 0,5)2 𝑔 ∙ 𝑡𝐵 2
ℎ𝐴 − ℎ𝐵 = −
2 2
𝑔 ∙ (𝑡𝐵 + 0,5)2 𝑔 ∙ 𝑡𝐵 2
15 = − −
2 2
𝑔
15 = (𝑡𝐵 2 + 𝑡𝐵 + 0,25 − 𝑡𝐵 2 )
2
𝑔 1
15 = (𝑡𝐵 + )
2 4
𝑔 ∙ 𝑡𝐵 𝑔
15 = +
2 8
120 = 4 ∙ 𝑔 ∙ 𝑡𝐵 + 𝑔
120 − 𝑔 120 − 9,81 110,19
𝑡𝐵 = = = = 2,81 𝑠
4∙𝑔 4 ∙ 9,81 39,24
Sada računamo visinu padanja kugle iz tačke B:
𝑔 ∙ 𝑡𝐵 2 9,81 ∙ 2,812
ℎ𝐵 = = = 38,7𝑚
2 2
15. Kolikom početnom brzinom treba baciti tijelo vertikalno naniže, da bi s visine od 15 m stiglo na površinu zemlje za 1
s? Koliku brzinu ima tijelo pri udaru?
ℎ = 15 𝑚 𝑔 ∙ 𝑡2
𝑡 = 1𝑠 ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 +
2
𝑣0 =? 10 ∙ 12
𝑣 =? 15 = 𝑣0 ∙ 1 +
2
2
𝑔 = 10 𝑚/𝑠 𝑣0 = 10𝑚/𝑠
Sada računamo brzinu tijela pri udaru u zemlju:
𝑣 = 𝑣0 + 𝑔 ∙ 𝑡 = 10 + 10 ∙ 1 = 20 𝑚/𝑠
16. Tijelo se baci vertikalno uvis s površine zemlje. Na visini od 10 m ima brzinu 5 m/s. Izračunaj vrijeme za koje će tijelo
ponovo pasti na zemlju.
ℎ = 10 𝑚 Prvo izračunamo početnu brzinu tijela na visini 10 m, bačenog uvis s površine zemlje:
𝑣 = 5 𝑚/𝑠 𝑣0 2 − 𝑣 2 = 2 ∙ 𝑔 ∙ ℎ
𝑡 =? 𝑣0 2 − 52 = 2 ∙ 9,81 ∙ 10
𝑣0 = 14,87𝑚/𝑠
Sada računamo vrijeme za koje će tijelo doći u najvišu tačku (tada je 𝑣 = 0):
𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡
0 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡𝑝
𝑣0 14,87
𝑡𝑝 = = = 1,51𝑠
𝑔 9,81
Takođe, vrijeme za koje će tijelo doći u najvišu tačku bačeno s površine zemlje jednako je
vremenu za koje će pasti na zamlju iz najviše tačke. Dakle, vrijeme dok ode do vrha i dok padne
na zemlju je 2 ∙ 𝑡𝑝 .
Dakle, 2 ∙ 𝑡𝑝 = 2 ∙ 1,51𝑠 = 3,02 𝑠
17. Tijelo bačeno vertikalno uvis nalazi se poslije 𝑡1 = 2𝑠 na visini ℎ, a poslije 𝑡2 = 3,058 𝑠 bit će ponovo na istoj visini,
a nalazi se u fazi padanja. Izračunaj najveću visinu koju će tijelo postići kao i početnu brzinu.
𝑡1 = 2 𝑠 Tijelo bačeno uvis će zauzeti najvišu tačku za 2 + 𝑥 sekundi. Sa te visine da bi pao u istu tačku na kojoj
𝑡2 = 3,058 𝑠 je bio u drugoj sekundi potrebno je isto vrijeme 𝑥. Dakle, prema uslovu zadatka, važi
𝐻 =? 2 + 𝑥 + 𝑥 = 3,058 , tj. 𝑥 = 0,529 𝑠.
𝑣0 =? Dakle, tijelo dostiže najvišu tačku ℎ za vrijeme 𝑡𝑝 = 2 + 𝑥, te je 𝑡𝑝 = 2 𝑠 + 0,529 𝑠 = 2,529 𝑠:
𝑣
Iz formule 𝑡𝑝 = 0 izračunamo početnu brzinu 𝑣0 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 2,529 = 24,81𝑚/𝑠
𝑔
Tijelo izbačeno uvis sa početnom brzinom 𝑣0 = 24,81𝑚/𝑠 će dostići najvišu visinu:
𝑣0 2 24,812
𝐻= = = 31,37 𝑚
2∙𝑔 2∙9,81
 5
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
18. S tornja visokog h=120 m pušteno je tijelo da slobodno pada. U istom momentu sa zemlje je izbačeno tijelo
vertikalno uvis početnom brzinom 60 m/s. Na kojoj će se visini h 1 ova mimoići i koliku relativnu vrzinu (v1) imati u
momentu mimoilaženja?
ℎ = 120 𝑚 Tijela će se mimoići na visini ℎ1 za vrijeme 𝑡:
𝑣0 = 30 𝑚/𝑠 𝑔∙𝑡 2
120 − ℎ1 = (tijelo koje slobodno pada)
ℎ1 =? 2
𝑔∙𝑡 2
𝑣1 =? ℎ1 = 𝑣0 ∙ 𝑡 − (tijelo izbačeno vertikalno naviše)
2
𝑔 = 10 𝑚/𝑠 2 Sabiranjem ovih formula dobijamo:
𝑔∙𝑡 2 𝑔∙𝑡 2
120 − ℎ1 + ℎ1 = + 𝑣0 ∙ 𝑡 − pa je 120 = 𝑣0 ∙ 𝑡. Dakle 120 = 60 ∙ 𝑡, pa je 𝑡 = 2 𝑠.
2 2
Sada odredimo visinu ℎ1 na kojoj se tijela mimoilaze. Koristimo formulu tijela koje sekreće naviše.
Dakle, tijelo koje je izbačeno vertikalno naviše za 2 sekunde će dostići visinu:
𝑔 ∙ 𝑡2 10 ∙ 22
ℎ1 = 𝑣0 ∙ 𝑡 − = 60 ∙ 2 − = 120 − 20 = 100 𝑚
2 2
Sada računamo brzine koje imaju oba tijela na visini ℎ1 , tu je vrijeme 𝑡 = 2 𝑠 :
𝑣𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑎𝑑 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡; 𝑣𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑎𝑑 = 60 − 10 ∙ 2 = 40 𝑚/𝑠.
𝑣ℎ𝑖𝑡𝑎𝑐 𝑢𝑣𝑖𝑠 = 𝑔 ∙ 𝑡 ; 𝑣ℎ𝑖𝑡𝑎𝑐 𝑢𝑣𝑖𝑠 = 10 ∙ 2 = 20 𝑚/𝑠
Ove brzine 𝑣𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑎𝑑 i 𝑣ℎ𝑖𝑡𝑎𝑐 𝑢𝑣𝑖𝑠 su suprotog smjera pa su one suprotnog predznaka; npr.
𝑣𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑎𝑑 = 40 𝑚/𝑠 , 𝑣ℎ𝑖𝑡𝑎𝑐 𝑢𝑣𝑖𝑠 = −20 𝑚/𝑠.
Njihova relativna brzina u trenutku mimoilaženja je
𝑣𝑟 = 𝑣𝑠𝑙𝑜𝑏𝑜𝑑𝑛𝑖 𝑝𝑎𝑑 − 𝑣ℎ𝑖𝑡𝑎𝑐 𝑢𝑣𝑖𝑠 = 40 𝑚/𝑠 − (−20 𝑚/𝑠) = 60 𝑚/𝑠
19. Padobranac iskoči iz aviona na visini 1145 m. Kolikom se brzinom kretao u trenutku kad mu se otvorio padobran na
visini 300 m?
ℎ1 = 1145 𝑚 Padobranac je slobodno padao ℎ = ℎ1 − ℎ2 = 1145 𝑚 − 300 𝑚 = 845 𝑚.
ℎ2 = 300 𝑚 𝑔∙𝑡 2 𝑔∙𝑡 2
Odredimo vrijeme otvaranja padobrana: ℎ = ; 845 = ; 𝑡 = 13,12𝑠.
𝑣 =? 2 2
Brzina padobrana na visini 300 m je 𝑣 = 𝑔 ∙ 𝑡 = 9,81 ∙ 13,12 = 129 𝑚/𝑠
20. Gumena traka se kreće u horizontalnoj ravni stalnom brzinom 0,9 m/s. Na nju padaju istovremeno dvije kugle s
visina h1=20 m i h2=30 m. Kolika je udaljenost mjesta gdje padaju kugle?
𝑣 = 0,9 𝑚/𝑠 Odredimo vremena padanja kugli na gumu:
ℎ1 = 20 𝑚
ℎ2 = 30𝑚 𝑔 ∙ 𝑡1 2 𝑔 ∙ 𝑡2 2
𝑡1 =? ℎ1 = ℎ2 =
2 2
𝑡2 =? 9,81 ∙ 𝑡1 2 9,81 ∙ 𝑡2 2
20 = 30 =
2 2
𝑡1 = 2,02 𝑠 𝑡2 = 2,47𝑠
Za vrijeme 𝑡 = 𝑡2 − 𝑡1 = 0,45 𝑠 dobijamo udaljenost mjesta gdje padaju kugle. Pri tome
koristimo formulu za jednoliko kretanje gumene trake:
𝑠 = 𝑣 ∙ 𝑡 = 0,9 ∙ 0,45 = 0,405 𝑚
21. Dva tijela su istovremeno bačena jedna drugom u susret istom početnom brzinom 40 m/s; jedno vertikalno naviše s
površine zemlje, a drugo vertikalno naniže s visine H koja se jednaka maksimalnoj visini koju može dostići prvo tijelo.
Na kojoj će se visini iznad površine zemlje tijela susresti:
𝑣0 = 40 𝑚/𝑠 Tijela će do susreta preći puteve za vrijeme 𝑡:
𝐻 𝑔∙𝑡 2
ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 − (tijelo izbačeno vertikalno naviše)
ℎ1 =? 2
𝑔∙𝑡 2
ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 + (tijelo izbačeno vertikalno naniže)
2
Odredimo maksimalnu visinu ℎ𝑚 tijela bačeno vertikalno naviše. (To je visina 𝐻 sa koje je
tijelo izbačeno vertikalno naniže, tj. 𝐻 = ℎ𝑚 )
𝑣0 2 402
𝐻 = ℎ𝑚 = = = 81,55 𝑚
2 ∙ 𝑔 2 ∙ 9,81
Kako će se oni nalaziti na visini ℎ1 , to važi
𝑔∙𝑡 2 𝑔∙𝑡 2
𝐻 − (𝑣0 ∙ 𝑡 + ) = 𝑣0 ∙ 𝑡 − ;
2 2
 6
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
𝑔 ∙ 𝑡2 𝑔 ∙ 𝑡2
81,55 − (𝑣0 ∙ 𝑡 + ) = 𝑣0 ∙ 𝑡 −
2 2
𝑔 ∙ 𝑡2 𝑔 ∙ 𝑡2
81,55 − 𝑣0 ∙ 𝑡 − = 𝑣0 ∙ 𝑡 −
2 2
81,55 − 𝑣0 ∙ 𝑡 = 𝑣0 ∙ 𝑡
81,55 = 2 ∙ 𝑣0 ∙ 𝑡
81,55 81,55
𝑡= = = 1,02 𝑠
2 ∙ 𝑣0 2 ∙ 40
Dakle, tijelo koje je izbačeno vertikalno naviše za 1,02 𝑠 će dostići visinu:
𝑔 ∙ 𝑡2 9,81 ∙ 1,022
ℎ1 = 𝑣0 ∙ 𝑡 − = 40 ∙ 1,02 − = 40,8𝑚 − 5,103𝑚 = 35,7 𝑚
2 2
22. Tijelo je bačeno početnom brzinom 𝑣0 = 28 𝑚/𝑠 vertikalno naviše. Poslije koliko vremena će tijelo imati četiri puta
manju vrzinu od početne brzine i na kojoj će se visini nalaziti?
𝑣0 = 28 𝑚/𝑠 U formulu uvrstimo date podatke:
𝑣 = 28 𝑚/𝑠 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡
7 = 28 − 9,81 ∙ 𝑡
9,81 ∙ 𝑡 = 21
𝑡 = 2,14 𝑠
Za 3,14 s tijelo će se nalaziti na visini
𝑔 ∙ 𝑡2
ℎ = 𝑣0 ∙ 𝑡 −
2
9,81 ∙ 2,142
ℎ = 28 ∙ 2,14 − = 59,92 − 22,46 = 37,46 𝑚
2

23. Dvije lopte padaju na zemlju sa različitih visina. Razlika tih razina je 12 m. Lopta sa niže razine padala je 2 s, Odredi
visine s kojih lopte padaju i razliku vremena udara lopti o zemlju.
ℎ2 − ℎ1 = 12 𝑚 Izračunamo visinu sa koje je padala lopta koja se nalazi niže:
ℎ1 =?
ℎ2 =? 𝑔 ∙ 𝑡1 2 9,81 ∙ 22
Δ𝑡 =? ℎ 1 = = = 19,62 𝑚
2 2
Druga lopta se nalazi na visini ℎ2 za koju važi
ℎ2 − ℎ1 = 12 𝑚
ℎ2 − 19,62 𝑚 = 12 𝑚
ℎ2 = 31,62 𝑚
Drugo tijelo pada sa visine

ℎ2 = 31,62 𝑚
i sad računamo njegovo vrijeme za koje padne
𝑔 ∙ 𝑡2 2
ℎ2 =
2
9,81 ∙ 𝑡2 2
31,62 =
2
𝑡2 = 2,54 𝑠
Razlike vremena udara lopti o zemlju je
Δ𝑡 = 𝑡2 − 𝑡1 = 2,54 − 2 = 0,54 𝑠
24.Tijelo slobodno padajući s visine H posljednjih 196,2 m prešlo za 2 s. S koje visine je počelo padati?
ℎ = 196,2 𝑚 Tijelo pada sa visine 𝐻 = 196,2 𝑚 + 𝑥. Ono će visinu 𝑥 preći i za vrijeme 𝑡. To znači da je
𝑡 = 2𝑠 𝑔 ∙ 𝑡2
𝐻 =? 𝑥 =
2
Tada u formulu
𝑔 ∙ 𝑡2
𝐻=
2
uvrštavamo date vrijednosti pa imamo
 7
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
𝑔 ∙ (𝑡 + 2)2
196,2 + 𝑥 =
2
Kako je
𝑔 ∙ 𝑡2
𝑥=
2
to važi
𝑔 ∙ (𝑡 + 2)2 𝑔 ∙ 𝑡 2
196,2 + 𝑥 − 𝑥 = −
2 2
2
𝑔 ∙ (𝑡 + 2) 𝑔 ∙ 𝑡2
196,2 = −
2 2
𝑔 ∙ (𝑡 2 + 4𝑡 + 4) 𝑔 ∙ 𝑡 2
196,2 = −
2 2
𝑔 ∙ 𝑡2 4 ∙ 𝑔 ∙ 𝑡 𝑔 ∙ 4 𝑔 ∙ 𝑡2
196,2 = + + −
2 2 2 2
4∙𝑔∙𝑡 𝑔∙4
196,2 = +
2 2
196,2 = +2 ∙ 𝑔 ∙ 𝑡 + 𝑔 ∙ 2
196,2 = +2 ∙ 9,81 ∙ 𝑡 + 9,81 ∙ 2
𝑡 =9𝑠
Tada je
𝑔 ∙ 𝑡 2 9,81 ∙ 92
𝑥= = = 397,305
2 2
pa je
𝐻 = 196,2 + 𝑥 = 196,2 + 397,305 = 593,5 𝑚
25. Tijelo je bačeno vertikalno uvis početnom brzinom 25 m/s. Koliko će najveću udaljenost dostići i gdje će se nalaziti
na kraju četvrte sekunde?
𝑣0 = 25 𝑚/𝑠 𝑣0 2
𝑡 = 4𝑠 𝐻 𝑚𝑎𝑥 = = 31,86 𝑚
2∙𝑔
𝐻𝑚𝑎𝑥 =? 𝑔 ∙ 𝑡2 9,81 ∙ 42
ℎ(4) = 𝑣0 ∙ 𝑡 − = 25 ∙ 4 − = 21,52 𝑚
2 2

26. Jedno tijelo je pušteno da pada s visine 80 m, a u isto vrijeme je drugo tijelo bačeno vertikalno naviše s visine od 20
m. Koliko mora biti početna brzina drugog tijela da oba istovremeno padnu na zemlju?

ℎ = 80 𝑚 Izračunamo prvo vrijeme padanja tijela sa visine 80 m, jer je to vrijeme za koje će

ℎ1 = 20𝑚 oba tijela istovremeno pasti:
𝑣0 =? 𝑔 ∙ 𝑡2
ℎ=
2
2ℎ 2 ∙ 80𝑚 2 ∙ 80𝑚 160
𝑡=√ =√ =√ =√ = 4,04 𝑠
H=80 m 𝑔 9,81 𝑚/𝑠 2 9,81 𝑚/𝑠 2 𝑔
t t1 160
h1
𝑡=√ = 4,04 𝑠
h2 𝑔
20 m
 8
SLOBODNI PAD VERTIKALNI HITAC
Sada računamo početnu brzinu 𝑣0 𝑣 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡1 𝑔∙𝑡 2
ℎ1 = 𝑣0 ∙ 𝑡1 − 1 ;
kojom je drugo tijelo izbačeno i za 𝑣=0 2
𝑣0 1 𝑣 2
koje vrijeme (𝑡1 ) će dostići najveću 0 = 𝑣0 − 𝑔 ∙ 𝑡1 ℎ1 = 𝑣0 ∙ − ∙ 𝑔 ∙ ( 0) ;
𝑔 2 𝑔
visinu (ℎ1 ) 𝑣0 = 𝑔 ∙ 𝑡1 𝑣0 2 1 𝑣0 2
𝑣0 ℎ1 = − ∙ ;
𝑡1 = 𝑔 2 𝑔
𝑔 2
𝑣0
ℎ1 =
2∙𝑔
Sada tijelo pada sa visine ℎ2 .
𝑣0 2 40∙𝑔+𝑣0 2
Kako je ℎ2 = 20 𝑚 + ℎ1 , to je ℎ2 = 20 𝑚 + ℎ1 = 20 𝑚 + = .
2∙𝑔 2∙𝑔
𝑔∙𝑡2 2
Tijelo pada sa visine ℎ2 za neko vrijeme 𝑡2 i kako je ℎ2 = .
2
40∙𝑔+𝑣0 2 𝑔∙𝑡2 2 40∙𝑔+𝑣0 2
Izjednjačavanjem ovih formula dobijamo = , odnosno 𝑡2 2 = ;
2∙𝑔 2 𝑔2
√40∙𝑔+𝑣0 2
𝑡2 = .
𝑔

𝑣0 √40∙𝑔+𝑣0 2
Kako je 𝑡 = 𝑡1 + 𝑡2 to je 𝑡 = + .
𝑔 𝑔

160 160 𝑣0 √40∙𝑔+𝑣0 2 60∙𝑔

Kako je 𝑡 = 4,04 𝑠 ili 𝑡 = √ , važi √ = + , odnosno √40 ∙ 𝑔 + 𝑣0 2 = √160 ∙ 𝑔 − 𝑣0 , pa je 𝑣0 = ;
𝑔 𝑔 𝑔 𝑔 √160∙𝑔
60 𝑚∙9,81 𝑚/𝑠 2
𝑣0 = ; 𝑣0 = 14,86 𝑚/𝑠
√160 𝑚∙9,81 𝑚/𝑠 2

ILI
Izračunamo prvo vrijeme padanja tijela sa visine 80 m, jer je to vrijeme za koje će oba tijela istovremeno pasti.
𝑔 ∙ 𝑡2
ℎ=
2
2ℎ 2 ∙ 80𝑚 2 ∙ 80𝑚
𝑡=√ =√ 2
=√ = 4,04 𝑠
𝑔 9,81 𝑚/𝑠 9,81 𝑚/𝑠 2
Sada pretpostavimo da je drugo tijelo bačeo vertikalno sa zemlje pa je onda
𝐻 = ℎ − ℎ1 = 80 𝑚 − 20 𝑚 = 60 𝑚.
Dalje je 𝐻 = 𝑣0 ∙ 𝑡;
60 𝑚 = 𝑣0 ∙ 4,04 𝑠;
60 𝑚
𝑣0 = = 14,8 𝑚/𝑠
4,04 𝑠
27. S visine od 200 m bačeno je tijelo vertikalno naniže brzinom 10 m/s. Odredi: a) brzinu na kraju pete sekunde
kretanja, b) pređeni put za 5 sekundi kretanja, c) pređeni put u šestoj sekundi kretanja.
ℎ = 200 𝑚 a)
𝑣0 = 10 𝑚/𝑠 𝑣 = 𝑣0 + 𝑔 ∙ 𝑡
𝑣 = 10 + 9,81 ∙ 5
a) 𝑣 =? na kraju 5 sekunde 𝑣 = 10 + 49,05 = 59,05𝑚/𝑠
b) ) 𝑠 =? za 5 sekundi b)
c) 𝑠 =? u šestoj sekundi 𝑔 ∙ 𝑡2 9,81 ∙ 52
ℎ(5) = 𝑣0 ∙ 𝑡 + = 10 ∙ 5 + = 172,62 𝑚
2 2
c)
𝑔 ∙ 𝑡2 9,81 ∙ 62
ℎ(6) = 𝑣0 ∙ 𝑡 + = 10 ∙ 6 + = 236,58 𝑚
2 2
Izračumo koliki put pređe ua 5 sekundi a znamo koliki je put tijelo prešlo za 5
sekundi pa je u šestoj sekundi prešlo
Δℎ = ℎ(6) − ℎ(5) = 63,96 𝑚