DRUGI PARCIJALNI ISPIT 18.01.2019.

Grupa A

1. Definisati prigušene oscilacije i izvesti jednačinu prigušenih oscilacija

Prigušene (realne) oscilacije predstavljaju oscilovanje tijela mase m koje tokom vremena gubi kinetičku
energiju usljed savladavanja raznih otpora u toku kretanja (oscilovanja). Amplituda je u prvoj oscilaciji
najveća, da bi na kraju pala u nulu gdje oscilovanje tijela i biva završeno. Primjer: odskakanje lopte od tla,
prva oscilacija ima najveću visinu h od poda, dok kroz određeni vremenski period lopta ne prestane
oscilovati. Za razliku od slobodnih oscilacija gdje se u sistemu posmatraju samo sila opruge i sila iz drugog
Newton-ovog zakona, kod prigušenih oscilacija imamo i silu otpora sredine (najčešće je u pitanju fluid).

Silu otpora kretanja sredine možemo definisati kao 𝐹⃗ = −𝑏 ∙ 𝑣⃗. Iz jednačine se vidi da je sila linearno
proporcionalna brzini, što predstavlja uprošteni slučaj.

Ako silu otpora sredine uvrstimo u diferencijalnu jednačinu oscilacija dobijamo:

𝑛

∑ 𝐹𝑖 = 𝑚 ∙ 𝑎 ⇒ 𝑚 ∙ 𝑎 = −𝑘 ∙ 𝑥 − 𝑏 ∙ 𝑣
𝑖=1

𝑑2 𝑥 𝑑𝑥
𝑚 2
= −𝑘𝑥 − 𝑏 … (1)
𝑑𝑡 𝑑𝑡

****** jer je v=dx/dt; a=dv/dt ******

Jednačina (1) predstavlja diferencijalnu jednačinu prigušenih oscilacija.

U ispisanim jednačinama b predstavlja koeficijent prigušenja oscilacija.

**** UKOLIKO JE POTREBNO IZVESTI JEDNAČINU (1) JAVI *****

2. Izvesti izraz za ukupnu energiju koju prenosi elastični talas.

Talas koji se kreće kroz elastičnu sredinu ima jednačinu

𝑦 = 𝑦0 sin(𝑤𝑡 − 𝑘𝑥) … (1)

 𝑑𝑦
Uvodimo pretpostavke da se sve čestice kreću istom brzinom 𝑣𝑦 = 𝑑𝑡
i da je relativna deformacija talasa
𝑑𝑦
𝑑𝑥
ista za sve čestice.

Element talasa referentne zapremine ∆𝑉 ima kinetičku energiju:

1 𝑑𝑦 2
𝐸𝑘 = 𝜌 ( ) ∙ ∆𝑉 … (2)
2 𝑑𝑡
Također, usvojeni element zapremine ima i potencijalnu energiju:

1 1 𝑑𝑦 2
𝐸𝑝 = 𝐸𝛿 2 ∆𝑉 = 𝐸 ( ) ∙ ∆𝑉 … (3)
2 2 𝑑𝑡

Gdje je 𝐸 = 𝜌 ∙ 𝑣 2 - Young-ov modul elastičnosti. Kada Young-ov modul elastičnosti uvrstimo u jednačinu
(3) dobijamo

1 𝑑𝑦 2
𝐸𝑝 = 𝜌 ∙ 𝑣 2 ( ) ∙ ∆𝑉 … (3′ )
2 𝑑𝑡
Ukupna energija talasa je zbir potencijalne i kinetičke, pa izraz dobija oblik

1 𝑑𝑦 2 1 𝑑𝑦 2
𝐸 = 𝜌 ( ) ∙ ∆𝑉 + 𝜌 ∙ 𝑣 2 ( ) ∙ ∆𝑉
2 𝑑𝑡 2 𝑑𝑡

3. Definisati, objasniti i izvesti Arhimed-ov zakon.

****ako treba uradiću, ugl ono da kolko zapremine utone u tečnost koja je napunjena u posudi do vrha,
toliko će tečnosti izać iz posude*****
Sila koja izaziva kretanje je 𝐹 = 𝑚 ∙ 𝑎 = 𝑚 ∙ 𝑔 … (1).
𝐼∙𝛼
Sila koja se suprostavlja kretanju jeste sila trenja (kotrljanja) 𝐹𝑡𝑟 = 𝑅
… (2) i ta sila se također prenosi
užetom.

Izolujmo tijelo od veza i dodajmo INTERTIVNU SILU.

Posmatrajmo sistem kao STATIČKI. Kako je 𝐹 𝐼𝑁 = (𝑚 + 𝑀) ∙ 𝑎 … (3) slijedi

 ∑𝐹 = 0 𝐹 𝐼𝑁 = 𝑚𝑔 − 𝐹𝑡𝑟 … (4)

𝐼∙𝛼 𝑀∙𝑅2 𝑎
Kako je 𝐹𝑡𝑟 = gdje je 𝐼 = - moment inercije, a 𝛼 = slijedi:
𝑅 2 𝑅

Iz (4)
𝑀𝑎
(𝑚 + 𝑀)𝑎 = 𝑚𝑔 −
2
𝑚𝑔 𝑚
𝑎= = 3.40 [ ]
𝑚 + 1,5𝑀 𝑠∙𝑠
Sada se može izračunati brzina iz formule za Slobodan pad

𝑚
𝑣 = √2𝑎ℎ = 2,54 [ ]
𝑠

Ovo ne znam “fizički” da riješim bez da pogledam u knjigu/svesku iz FIZIKE, ako bude trebalo naknadno
javi pa ću završit.
 𝑑12 𝜋
𝑆1 = = 0,00002826 [𝑚2 ]
4
𝑑22 𝜋
𝑆2 = = 0,00000314 [𝑚2 ]
4

Postavljanje Bernullie-ve jednačine za presjeke 1 i 2(ENERGIJA JE KONSTANTNA!!!!!!)

Bernulijeva jednačina IZRAŽENA U PASKALIMA ima oblik

𝐸𝑃𝑅𝐼𝑇𝐼𝑆𝐾𝐴 = 𝑝

𝜌𝑣 2
𝐸𝐾𝐼𝑁𝐸𝑇𝐼Č𝐾𝐴 =
2
𝑧
𝐸𝑃𝑂𝑇𝐸𝑁𝐶𝐼𝐽𝐴𝐿𝑁𝐴 =
𝜌∙𝑔

Kako je Osa cijevi I na prečniku S1 I na prečniku S2 ista, ista je I visina presjeka Z pa potencijalna energija
ostaje ista kroz cijeli presjek, I nije je potrebno stavljati u jednačinu

𝐸 = 𝑐𝑜𝑛𝑠𝑡.

𝜌𝑣1 2 𝜌𝑣2 2
𝑝1 + = 𝑝2 + … (1)
2 2
Postavljamo JEDNAČINU KONTINUITETA za presjeke 1 i 2

𝑆1 ∙ 𝑣1 = 𝑆2 ∙ 𝑣2
 𝑠1 𝑚
𝑣2 = ∙ 𝑣1 = 2,7 [ ]
𝑠2 𝑠

Visina stuba tečnosti prikazuje diferencijalni pritisak odnosno

𝑝1 − 𝑝2 = 𝜌𝑔ℎ
Iz jednačine (1) se izračuna p1, a potom iz zadnje jednačine h.