DRUGI PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 26.01.2018.g.

1. Definisati i izvesti jednačinu prinudnih oscilacija

Kako bi se sačuvao oscilatorni karakter kretanja realnih oscilacija (prigušenih), odnosno kako se kretanje
(oscilovanje) ne bi prekinulo u oscilatorni sistem mora se dovoditi energija. Ukoliko postoji upliv energije
u oscilatorni sistem, nakon početka oscilovanja, tada takve oscilacije nazivamo prinudnim. Kako oscilacije
imaju kosinusnu i sinusnu prirodu, vanjsku silu ćemo predstaviti kosinusnom funkcijom

𝐹 = 𝐹𝑒𝑥𝑡 cos(𝜔𝑡) … (1)

Prirodna frekvencija je frekvencija oscilovanja kada na oscillator ne bi djelovale vanjske sile. Primjenjujući
2. Newton-ov zakon i proširujući jednačinu za prigušene oscilacije sa (1).

𝑑2 𝑥 𝑑𝑥
𝑚 2
= −𝑘𝑥 − 𝑏 + 𝐹𝑒𝑥𝑡 cos(𝜔𝑡) … (2)
𝑑𝑡 𝑑𝑡
Rješenje dif jednačine (2) dato je harmonijsom funkcijom x=Acos(𝜔𝑡 + 𝜑).

2. Objasniti interferenciju talasa i izvesti jednačinu interferencije

talasa

Interferencija talasa predstavlja međusobno djelovanje dva ili više talasa iste talasne dužine (frekvencije)
koji u isto vrijeme prolaze kroz isti prostor, odnosno grafički posmatrano predstavlja “slaganje” dva ili više
talasa.

Neka se dva talasa kreću iz različitih izvora ka nekoj tački u istom smjeru, pri čemu su im jednake talasne
dužine i početne faze, kao i kružna frekvencija. Pretpostavimo da se oba talasa kreću nezavisno jedan od
drugog. Pošto će do krajnje tačke talasi prijeći različite puteve “x” jednačine talasa su:

𝑦1 (𝑥1 , 𝑡) = 𝑦0 sin(𝜔𝑡 − 𝑘𝑥1 ) … (1)

𝑦2 (𝑥2 , 𝑡) = 𝑦0 sin(𝜔𝑡 − 𝑘𝑥2 ) … (2)
Kada (1) i (2) saberemo dobijamo rezultujući talas

𝑦 = 𝑦0 sin(𝜔𝑡 − 𝑘𝑥1 ) + 𝑦0 sin(𝜔𝑡 − 𝑘𝑥2 ) … (3)

Kada iskoristimo pravilo o zbiru sinusa uglova dobijamo oblik
 𝑘(𝑥2 − 𝑥1 ) 𝑘(𝑥1 + 𝑥2 )
𝑦 = 2𝑦0 cos ( ) sin (𝜔𝑡 − ) … (3′ )
2 2

3. Hidrostatički pritisak. Nacrtati, objasniti i izvesti Paskalov zakon.

Hidrostatički pritisak je mehaničko dejstvo mirne tečnosti, nastaje zbog težine i raste linearno sa visinom
slobodne linije tečnosti. Računa se prema obrascu 𝑝 = 𝜌 ∙ 𝑔 ∙ ℎ, gdje je h[m] visina stuba tečnosti.
Dobijena formula može se izvesti i dokazati pomoću hidrostaitčkog paradoksa.

Na zajedničkoj dubini H imamo različite povrišne A, kao i različite oblike posude. Ukoliko posmatramo prvi
slučaj, zapremina se može izračunati kao V=H*A, dok sa druge strane znamo da je m= 𝜌 ∗ 𝑉.
Izjednačavanjem dobijamo m= 𝜌*A*h. Kako je G=m*g, a p=F/A dobijamo 𝑝 = 𝜌 ∙ 𝑔 ∙ ℎ.

Paskalov zakon pored hidrostatičkog paradoksa predstavlja osnovni zakon hidrostatike, koji glasi: “U
tekućini koja se nalazi u zatvorenoj posudi, vanjski pritisak širi se jednako na sve strane, to jest čestice
tekućine prenose pritisak u svim pravcima jednako.”
 𝐹1 𝐹2
Pritisak manjeg klipa je 𝑝1 = , a većeg 𝑝2 = . Na osnovu Paskalovog zakona ravnoteže slijedi 𝑝1 = 𝑝2 ,
𝑆1 𝑆2
odnosno dolazi se do proporcije
𝐹1 𝐹2
=
𝑆1 𝑆2
 𝑎𝑡 2
𝐴 𝑇𝑅 = 𝐹𝑡𝑟 ∙ 𝑠 = 𝜇 ∙ 𝐹𝑠𝑖𝑛𝛼 ∙ 2

𝑚1 𝑎 = 𝐹1 − 𝜇𝑚1 𝑔 …(1)

𝑚2 𝑎 = 𝑚2 𝑔 + 𝐹𝑐𝑜𝑠𝛼 − 𝐹2 − 𝜇𝐹𝑠𝑖𝑛𝛼 …(2)

Jednačine (1) i (2) predstavljaju jednačine podsistema uključujući inertivne sile.

Jednačina kotura:
𝑀𝑅2 𝑎
2 2
= (𝐹2 − 𝐹1 )𝑅 …(3)

Sada saabiranjem (1) (2) I (3) možemo dobiti ubrzanje

(𝑚2 − 𝜇𝑚1 )𝑔 + 𝐹(𝑐𝑜𝑠𝛼 − 𝜇𝑠𝑖𝑛𝛼)
𝑎=
𝑀
𝑚1 + 𝑚2 + 2

Kada je poznato ubrzanje može se izračunati prijeđeni put, sila trenja kao i rad trenja.

Moguće je zadatak uraditi i Dalamberovim principom, kao što sam prošli put. Ali eto da vidiš da može I
ovako čisto fizički, samo što je komplikovanije.
𝐸𝑝𝑡 = 𝑚𝑔ℎ = 𝑚 ∙ 𝑔 ∙ 𝑠 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝛼 … (1) – Potencijalna energija tijela mase m
𝑘𝑠 2
𝐸𝑝𝑜 = … (2) – Potencijalna energija opruge
2
𝑚𝑣 2
𝐸𝑘𝑡 = … (3) – Kinetička energija tijela
2
𝑅2 𝑣2
𝐼𝜔2 𝑀∙ ∙ 𝑀𝑣 2
2 𝑅2
𝐸𝑘𝑘 = = = … (4) – Kinetička energija kotura
2 2 4

Kako je ukupna promjena energije jednaka nuli možemo napisati 𝐸𝑃𝑇 + 𝐸𝑃𝑂 + 𝐸𝐾𝑇 + 𝐸𝐾𝐾 = 0,
sabiranjem jednačina možemo izraziti brzinu

𝑚 ∙ 𝑔 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝛼 − 𝑘𝑠 2
𝑣=√
𝑀
𝑚+
2
Iz Toročelijevog obrasca možemo izračunati brzinu v2
𝑚
𝑣2 = √2𝑔ℎ = 12,53 [ ]
𝑠
Kada je poznata brizna može se odrediti protok

𝑚3 𝑙
𝑄 = 𝑆2 ∙ 𝑣2 = 0,005 [ ] = 5 [ ]
𝑠 𝑠

Primjenom jednačine kontinuiteta dolazimo do brzine v1

𝑠1 ∙ 𝑣1 = 𝑠2 ∙ 𝑣2
𝑠2 𝑚
𝑣1 = ∙ 𝑣2 = 3,13 [ ]
𝑠1 𝑠
Ako postavimo Bernulijevu jednačinu za presjek 1-2 možemo izračunati energetski pad pritiska

𝜌𝑣12 𝜌𝑣22
𝑝1 + = 𝑝2 + + 𝜌𝑔𝐻
2 2
Kako je razlika pritiska zapravo razlika pritiska u presjeku 1 i atmosferskog, odnosno da bi jednačina bila
održiva 𝑝2 = 𝑝1 − 𝑝𝑎 = ∇𝑝

Sada je moguće izračuanti razliku pritiska

∇𝑝 = 122 640 [𝑃𝑎]