Određivanje radiusa zakrivljenosti neutralne površine za

kružni i trapezasti poprečni presjek

Kako bismo odredili radius zakrivljenosti neutralne ose kružnog poprečnog presjeka prečnika
d, isjeći ćemo dio kružnice površine dA sa linijama paralelnim neutralnoj osi (slika 350).

Slika 350 slika 351

Izraziti ćemo dA i ρ u zavisnosti od ugla ϕ. Lahko je primjetiti sa slike da je

𝑑
𝜌 = 𝑅0 + 2 ∙ 𝑠𝑖𝑛φ , 𝑑𝐴 = 𝑏 ∙ 𝑑𝜌

Pri čemu je
𝑑
𝑏 = 𝑑 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 i 𝑑𝜌 = 2 ∙ 𝑐𝑜𝑠𝜑 ∙ 𝑑𝜑

Uvrštavanjem prethodnih jednakosti u izraz za površinu izdvojenog dijela dobiti ćemo

𝑑2
𝑑𝐴 = ∙ 𝑐𝑜𝑠 2 𝜑 ∙ 𝑑𝜑
2
Nazivnik u jednačini (24.9) se može pisati kao
+𝜋/2 2
𝑑𝐴 𝑑 ∙ 𝑐𝑜𝑠 2 𝜑 ∙ 𝑑𝜑
𝑟=∫ = ∫
𝐴 𝜌 −𝜋/2 2𝑅0 + 𝑑 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑

Nakon integrisanja dobivamo

+𝜋/2
𝑑2 ∙ 𝑐𝑜𝑠 2 𝜑 ∙ 𝑑𝜑
𝑑2 ∫ = 𝜋(2𝑅0 − √4𝑅0 2 − 𝑑 2
−𝜋/2 2𝑅0 + 𝑑 ∙ 𝑠𝑖𝑛𝜑

Uvrštavanjem ove vrijednosti u jednačinu (24.9) i zamjenom πd2/4 za A dobivamo

 𝑑2
𝑟= (24.20)
4(2𝑅0 −√4𝑅0 2 −𝑑2

Za trapez (sl. 351) ponovno ćemo koristiti jednačinu (24.9). Površina trapeza je
𝑏1+ 𝑏2
𝐴= ∙ℎ
2
Širina trapeza na udaljenosti ρ od centra zakrivljenosti je
𝑅 −𝜌
𝑏(𝜌) = 𝑏1 + (𝑏2 − 𝑏3 ) 𝑅 1−𝑅 , 𝑑𝐴 = 𝑏(𝜌) ∙ 𝑑𝜌
1 2

𝑑𝐴
Integral ∫𝐴 ima sljedeće vrijednosti (izostavljene su prethodne operacije):
𝜌

𝑑𝐴 𝑏2 − 𝑏1 𝑅1
∫ = (𝑏1 + 𝑅1 ) ∙ 𝑙𝑛 − (𝑏2 − 𝑏1 )
𝐴 𝜌 ℎ 𝑅2
Sada iz jednačine (24.9) imamo
𝑏 𝑏
ℎ∙ 1+ 2
2
𝑟= 𝑏 −𝑏 𝑅 (24.21)
(𝑏1 +𝑅1 2 1 )∙𝑙𝑛 1 −(𝑏2 −𝑏1 )
ℎ 𝑅2

Za slučajeve kada je b2=b1, tj. kada trapez postane pravougaonik, gornja formula postaje
identična formuli (24.6).