EUGENIJA BARIC DOSADASNJE PROUCAVANJE SLOZENICA U HRVATSKOM I SRPSKOM JEZIKU 1. Slo#enicama u brvatskom i srpskom jeziku nitko se nije sustayno bavio pa su te tvorenice slabo istratene. Ipak, pisalo se { raspravljalo 0 njima, Zablistala je tu i poncka iskrica &iji je odbljesak i danas prisutan 1u znanosti, Zeljela bih, stoga, iznijeti bitne elemente iz dosadainjih pri- kkaza slozenica u nekim gramati¢kim prirutnicima 1 znaéajnijim pojedi- natnim radovima, prateéi pri tom njihov vremenski slijed. U tom éu se prikazivanja zadriati na domaéim autorima, dok 4 se stranih samo do- taknuti, uglavnom stoga da ne bi bio naruien vremenski slijed proufa- vanja, Pravu ocjenu priloga stranih lingvista moglo bi se dati u posebmu radu, 2, Ux proutavanje sloteniea vezano je dosta imena. Tzmedu Vuka St. Karad#iéa Koji je slofenice, zapravo imena sufestviteina slotena i prilagatelna imena slofens, samo nabrojao { razvrstao prema morfolodlo} pripadnosti njihovih prvih dijelovat 1 D. Danitiéa koji se nije na njih ‘osvmuo u posebau dijelu svojih Osnova, nego th je, kako 4 sam kale, vrazredio medu rijeti medu koje pripadaju nastaveima kojim postajue, smnatrajuéi pri tom da je »i u njthovu postajanju glavno nastavak, jer ih bez njegta ne bi ni bilos? nalaai se F. MUKIOBé koji Je ostavio prvi ozbil)= niji pokugaj prikaza imenskih slotenica.! Miklolié je najvainije svoje risli iz tog prikaza ukdopio kasnije i u svoju poredbenu gramatiku sla~ venskih jezika* © slozenicama u slavenskim jezicima progovorio je i 4 Vuk stetanovié Kareamié: Giovna evsivinga suleetvitelnt 4 priagstins mene w ‘spakom jesia, Dantes Itt, sr. 96-36 18-398 2 Duro Danie: Omove erpkoga ‘ll Drostekosh Serke, Mogsed a, et. 7 3 Pranjo Mell: Die nominale Zusammencesrung im Serbischen, Wien Soh ranjo MiMollt: Vergiichende Grammetix der slaviechen.sprachen, Ad. T Stammblteungsiehre, Wien 105, 90. aYV. Jagi¢ dok je A. Leskien pisao o naglasnim problemima imenskih slozenica 3. Na osnovi Mikloditeve Poredbene gramatike | Danitigevih Osnova naplaao Je S. Novakovié svoju Nauku 0 omnovama,! za koju kate sda je prvi polenta), kojim se ta nauka iz visth naugnih sfera spusta u krugove uudenika nisih srednjih Sola i Sire publikes. Slotenica se u viSe navrata doticao tada i J. Zivanovis, flolog iz Sr. Karlovaca® 4, 1899. godine, dakle upravo prije osamdeset godina, izlaal velika gramatika T. Maretiéa? na ojo] sti se odgajele brojne generacije stu- densta. Maretié donosi slozenice u dva poglavlja. U jednom govorl 0 Slozenim imenlcama 1 pridjevima, a u drugom o slofenim glagolima Odmah u potetk, ber ikakva uvods, kale: "Razlkovat Gemo delist vrste slodenijih imenica i pridjeva. U prvoj su vist slofene u jedno dvije ii vie rijeti, koje se bez ikalsve promjene mogu i rastavljeno plsati 1 go- vorit, na pr. svembguét je ist, Sto: své mel, a domzet ito, sto: dOma 284, U drugo} su visti onake slozene Imenice ili pridjevi, gdje je prvi dlo lagol, na pr. misipatis, nemibotac. U treéu demo vistu metnutl slo- 4enice od imenica { pridjeva, koje se onakve, kakve su, rastaviti ne mogu, za pr. glavobolja, pustoruk.'U fetvetoj 6e vratistajati one slozenice, Ko jima je prvi dio rijetca ne Mi kakav prijedlog, na pr. nétovjek, narod, poklon, padobar.« Ujedino dodaje da u drugoj | treto} vrsti ima vrlo malo Sloéenica ed tr rijeti kao Bio su pfvobratuéed, drOgobrdtuted { napoml- nje da ovo viijed, ako se ne broje prjediozi (83) U prikazu slotenth imeniea i pridjeva po vrstama nabraja koje sve slotenien od trl ijedt kao Sto au pfvobrituted, deUgobratuted 1 napomi- 4 morfolotie pripadnost prvoga dijels. VU sastavu slozenice primjetuje spojnik -o-, ali samo ovako: »Prui dio ponajvite svriuje na or (203). Zamjetuje, takoder, pokraten! prvi io w nekih sloienica (apt. dubddolina umjesto dubokodotina) i slote- nice sa suglasniskim zavréetiom prvoga dijela (npr. gvocdénzuba), za kcoje misli da su natinjene prema slofenicama prve vrst, kao i bratuéed. Govari i o anaéenju tih slodeniea, tj. 0 medusobnom odnosu tih slodent®- kh dijelova, Taleoder zapata da’se neke slofenice ove visie ne govore, ali se of njth izvode druge vkoje su u obitajue. Npr. nema slofenice Crnogora, donjozemtje, a ima Crnogorac, donjozemat. 5 Vato suet: Die savinhen Compost tm trem spachgacientchen Ae Aufust Laskion: Betonung and Quant dex serblechen Nominalcompostts, ‘Acenty air slavlse Drilloge 1, erin ah, 29-98. an [isin Novak: Arpaia ramets nie Seana | rake tte Se, ‘Jovan Zivasovi; © srpakom feaks, Now Sad IID { Drantovo alo 10, tt, CGremat 1 ailatcn hevatkoge fi aEpHEOGR Joes, agro S88Znaéajno je Sstaknuti i ovo zapazanje za slotenice trede vste: »Tz ravedenijeh se primjera vil, da <0 drugi do elotenica ove tte metho nnalaxi kao samostalna rijeé, kako Je na pr. kolovoda, simzelén, Zit (ayer vada sien, rod) Takoder ‘wala akaul! polam’ omovee red koji navodi uz napomenu o naglasku prve viste sloZenica, a koji kasnije u suvremenom prouéavanju tvorbe uz tvorenicu postaje lljuéni pojam: >Akeenat slogenica prve vrste vidi se (Iz primjera) da nije svagda onaki, akav jeu osnovaijeh rijeti« (864), 5, Pet godina nakon izdanja Maretiéeve gramatike veé spomenuti J. Zivanovié osveée se na sve Ho su velika imena dotadainje lingvistike rekla o slozenicama'®: na Mikloiita (Gija mu se podjela na koordinirane, determinativne, nesamostalne i posesivne kompozite Gini najprirodnija, ako ni ona nije bez prigovora), na Danitiéa (za éiju diobu kaze da je ne razumije i da po njo} »ne bismo mogli praviti sami sloienth rijetis) ina Maretiéa, na Giju se podjelu najvise okomio, prigovarajuéi mu da njegova podjela na Getirl vrste snije dobra, jer nije Sstinitae (177) i »driedl se je ne bismo mogli graditi slogenih rijetie (179). Osvrnuvli se na Maretiéa, Zivanovié se osvrnuo samo na imenice i pridjeve, a glagola, koje Maretié takoder ima, nije se dotakao. Isto tako nije se posebno osvrnuo na skupinu tvorenica u kojima je prvi dio ne iil Koji prijedlog. To su za njega nedovriene slodene rijefi kao i dradi- vatka, visibaba, bugar-kabanica, ao njima ne govori ~jer se one mogu praviti sasvijem lakoc (1083), Ali buduél da je zapazio da se grijeti 1 u ‘vorbi nedovrienih slozenih sijeti, osvmuo se ipak u Dodatku na one skofima je prva rijet imperativ a druga rijet supstantive (197). Takoder apominje da se one upotreblavafu »sa tale strane iz podsmijehae (99), U Zivanovidevu shvaéanju slozenica bitan Je sintaktitki odnos dije~ ova slofenth u rije’, a ne njihov vanjski oblik, »Ono sto spaja dvije rijedl u jednu jeste njthova unutrainja sveza, sveza sintaktina { po to} svezi, zamjera on Maretiéu, ne mogu nikad Pustdpolje i pistibabakonju- IHfv Sei zajedno u Jednu vrstue. »Pustopolje je prava slozena rijet po svo~ jem obligju, jer joj je prva ret osnova s nastavkom o Koja stoji kao ftribut prema drugo} svojoj rijeti, a pistibibakenjukfo nije prava slo- Bena rijet nogo je, kao to se vidi, Sitava refenica u jednu rijet sklop- Ijenae (178). Medutim, Zivanovié sad Gini novu pogresiu svrstavajuel Pustopolje w istu vrstu sa hitroprelja jer ako se Pustopolje ne moe ras~ tavijeno pisati a da mati isto (178), onda se mi sintaktitki ne mode ras- tavijatl 1 znatiti isto. Zivanovié nasluCuje néke pojave, ali th jo ne zna odrediti pa, vje- rojatno zbog toga, nije dosljedan te jednom promatra vanjski oblik (hitro Gopunjuje pretja), a drugi put sintaktiski odnos (hitro dopunjuje presti), Semu zaprave daje prednost. 19 Jovan Zivanovi: Sltane nett orpstom fei, Cs srpske mrsfevske aka rie 6, Beograd tok, te a, 19U drugom dijelu rasprave Zivanovié daje svoje razvrstavanfe sloie- nica, oslanjajuéi se na Mikloiiéevu podjelu koju ujedno nadopunjuje i korigira. Tako se posebno zadriao na determinativnim slozenicama za ijt drugi dio Mikloiié kaze da éuva svoj oblik: »Po tome bi onda deter minativnt kompoziti brzoplet, brzolov, zloprelja madili brat plet, brei tov, ata prelja, kad bi drugi dio tijeh rijeti slotenih plet, lov, prelia bio samostalan supstantiv. Ali te slotene rijeti ne dolaze od brei plet, bret lov, ata prelja, nego od brz0 plesti, brz0 loviti,zlo prest, te kad se sklope u slozene rijeti brzoplet, brzolov, zlotkalja dobivaju i svoj samostalni nastavak, te znace kojé breo plete, Koji brzo lovt, kaja slo predec (183). ‘Determinativne slozenice unutar svoje podijele dijeli Zivanovié na pet nitth vrsta prema morfolotko} strulturi. Us nesamostalne slodene rijeti dedaje da je kod njih najvainije da maja svoj samostalan nastavak (189). Znati, nesamastalne slo#ene rijedi zapravo su one diji drugi dio ne dolazi kao samostalna rijet (npr. zako- ‘nofa) iit one &ifi drugi dio nije ua0 u slozenicu kao gotova rijee nego Je taj lik dobio u samom tvorbenom procest Zivanovié je mnogo rezmiB\jao 0 slodenicama, On se, kako rete N. Andrié, siskrvavio trafeti eijeloga svog Zivota zakone, ‘po Kojima se stvaraju narodne slofenicec.!t Slutio je, kako smo vidjell, 4 nelee zako- nitosti, ali nije th jo8 umio pravilno advediti, Tako njega nalazimo 1 pojam osnova, ali ovako: “prva (je) rijet osnova s nastaviom o« (178), ‘Sto Kazuje da tu nema luvenja osnove rijeti od same rijeti iako, treba reli, vidi da to nije isto Sto i rije8. U Zivanoviéa nalazimo i nekakay trag sinkroniji kad kaze: »Stovo danas znagi samo der Buchstabe i po tome keratkoslov trebalo bi da znati koji ima kratka slova, koji sitno pi8er (201), ‘Medutim Steta je Sto nije bio elastigniji, Da je bilo tako, vjerojatno ne bi slogenicama kao gradonaéelnil i vjeroutitelj osporio mjesto u tworbenom sustavu srpskog jezika. Za mjega su to slodenice koje nemaju svog saimo- stalnog nastavka i primaje th jedino ako mate ime neéemu, apr. bjelo- grab (ime drvetu) ili eko imaju osobito znatenje, npr. pustodake (aijete kkoje ne ide u Skolu). U vest s tim daje na kxraju svoje rasprave Kratake Jorittki prijegled nekih slozenth rijeti koje se nalaze u akademijskom jeGnike 4 na drugim mjestima, Dodajmo, modda bi njegovo gledanje na ove slotenice bilo drugatije kkad bi vidio da se uporno upotrebljavaju i funkeloniraju. Motda bi po- Pustio kao Mo popuita npr. za rijet Blagovijest: »Blagovijest je uzeta rijeé iz crkve i zadréala se u naem jeziku, ma da Dlagovijest ne mote znatiti u srpskom jeziku blaga vijest, all je dugim vzemenom dobila pra- vo gradanstvac (188). Shvatio bida postoje i drugi zakont osim onh koje je on zagovarao. 206. Ovdje svakako treba spomenuti i IvliGev Glanak o slozenicama s clementom nadri-!, u kojem kee da su one »nastale po analogiji s rijet- ju nadriknjiga, ali nemaju ono matenje koje ima taj element u toj tvore- nici pa umjesto nadri- u njihovu prvom dijelu predlate nazovi-. Tada jo8 nije, naravno, uofeno da je mafenje tvorenica s elemento nadri- i tvo- reniea ¢ elementom nazooi- istovjetno. 'T. Maretié je pisao gramatike i 2a tadatnje srednje skole, Prva je {nila iste godine kad i njegova velika gramatila.¥ »Ova je mala grama- tka, kako kade 1 sam Maretié, za Skolske potrebe udeSeni izvadak iz volikes. Bila je to gramatika za nive razede srednjih Skola. U njoj nije obradivana tvorba rijeti. Mozda zbog toga Sto, po Maretiéevim rijetima, oraziika u svrsi jedne i druge gramatike donosi i razlike medu njimac. Medutim, postoji Maretiéeva gramatika za srednje Skole u vie Izda- nja,!4 u Kojo} Je kao éeturti dio obradena tvorba rijeti, a unutar nje i slogenice podijeljene u dva dijela kso i u njegovoj velikoj gramaticl. RekavSi da ima sloteniea u Sirem smislu (sloene s prijedlogom ili rijeS- com ne) i u udem smislu (gdje se zdruduju rijeti ili njihove osnove koje nijesu prijedlozi ni rjetca ne) kaze da ée se ovdje govoriti samo o slode- nnicama u wlem smislu, U vezi s tim je 1 podjela tih slozenica u tri vrste. U4, takoder izmijenjenom, izdanju ove gramatike!S nema izmjena u opis slozeniea, 8, Leskienova gramatikal0 ima dva kriterija: morfoloti i sintaktittel, ‘Maretié je poznavao Leskienovu gramatilu, ali na marginama wz slo- Zenice nije ostavio mavajnijih biljezake, osim nekih naglasnih. Ne Zeleti Je prikazati, nije se njome detaljnije pozabavio.”” 8. U drugom iedanju: gramatikel® Maretié je tvorbu slotenica znatno pprotisio isko to ne spominje posebno u predgovoru, U razvrstavanju slo- denica u viste nije dirao, ali je neka zapazanja pojasnio | unio neke nove elemente, Vet u uvodu vidi se da je Maretié postao svjestan tezine 2a- datka jer kate: "Ova partija u gramatici nafega jeika pripada medu najopseinije { najzamrfenije, {to zato jer u njemu imade velike mnoitvo slozenice, a mnogima je iamedu njlh nejasno ili upravo tamno sad pos- tanje, sad znatenje, a dosta Sesto i jedno i drugoe (886), da bi nesto dalje izrekao velo toénu misao: »potpuno jasne svojim i postanjem i znate- 12 Stjepan Ios: Nesta @ rJetma eotenima s nage, Nartavnl wesnie 18, Zagred oop Bae {2"fomo Hees Gramaina brvstitogs fetta alte rede sed Hin 14 Tomo Maroté: Trvateka Ut rpska grematika 22 srednje tole, 1, popraijeno 4H August Levklen: Grammatik der serbo-ktotashen Spradhe, J. Tell: Lautense, it Usp. Blak Jurlllé: Maretiéeve marginalije w Leksienova} gramaticl, Flologiia anjem sloZenice mogu biti samo onda ako su im dijelovi iz kofih se sastoje potpuno jasni« (G86). Steta Sto se na temelju te misli, ako ne vet tada, ono barem u Kasnijim radovima, nisu razdvojile slofenice u dvije sku- pine, u prvu slozenice ¢ jasnim dijelovima, au drugu skupinu slofenice 5 nejasnim dijelovima. Time bi istrazivatid put sloienica bio jasnije ocr- tan. Ali nije bilo tako | stoga ée se u nagim gramatikama ponav/jati misao kako dijelovi nekih slotenica nisu jasni i niita se nese s tim slozenicama uWiniti sve do novijeg vremena, ‘Maretié 1 sada dijeli slotenice u detiri vrste, ali dodaje =8 obzirom na sastavake, tj. § obzirom na strukturu, kako bi se to danas reldo, U ‘oj strukturi i dalje vidi da se dijelovi ‘nekih slozeniea mogu pisail i rastavijeno, a dijelovi drugih ne mogu. Zapaza sada jasnije, a to i istive, da su prvi dijelovi morfolofki razlititi, §o onda uzima kao kriterij pri aljnjem razvrstavanju. Prema tome Maretiéeve sloienitke vrste sada izgledaju ovako: U prvu vrstu ulaze mu sloienice &jl se sastavni dijelovi mogu bez ikakve promjene 1 rastavljeno pisatl 1 govoriti (anainje sraslice). Taj termin ima i Maretié, ali s ne8to drugatijim znagenjem (ea tip dobro- jutro, koji je indeldinabilan, str. 392). U drugu, treéu i etvrtu vrstu razvrstane su slotenice po morfolos- ko} pripadnosti prvoga dijela (morfoloili kriteri) 1u drugu vrstu uvedtene su slofenice Kojima je prvi dio glagolsld oblik, npr. @stikuéa, nezndbodac, u treéu vrstu uvritene su sloenice Kojima Je prvi dio imeniea, it pridjev, ii prilog, it zamjenica, ili broj, npr. kotlokrp, mladdZenja, br2d- tek, naidzemsls, dodnog, 1 Getvrtu vrstu idu slodenice Kojima je prvi dio rijetca ne ili Kakay prijediog, npr. ndovjek... primorae. SloZenice treée vrste sa zavrinim o u prvome dijelu, npr. kotlokrp 4k g Konzonantskim zavrietkom prvoga dijela, npr. gvozdénsuba dijeli ‘sada po zatenju na kopulativne, Komparativne, determinativne, zavisne { posesivne ili posvojne, za koje kate da bi se mogle zvati i kvalitativne AL avojetvene, Zapravo 0 je podjela koju je dao veé 1899, all nije ime- novao odnose slodenitkih dijelova, ‘Sve slotenice Maretié nadalje dijeli na primarne | izvedene. Termin slogena izvedenica ima mnogo kasnije u Gramatici uz Jeziéni savjetnile S. Pavelié. Maretié govori i o nastajanja slozenica pa Kate: »Slotenice nastaju tako Sto se dvije rijedt koje u kakvoj rotenici stoje jedna do druge { smis- Jom su évrsto vezane jedna s drugom sastave u jednu rijef, koja ne samo ‘sama sobom Gini jednu cjelinu po smislu nego joj je i akcent ponajvige samo jedane (38%). 22‘Vito se rijetko, kade dalje kao i u prvom izdanju ali malo nadopu- njeno, po tri rijeti sastavijaju u jednu kakve su pfoobrituted, driigo- Dbrituded, j. prvi bratuéed, drugi bratuéed (887), ne zamijetivél iz tuma- Genja da se fu udruluju, zapravo, opet samo dvije rijeti, od kojih je * ‘Na keraju rekla bih samo ovo: Zahvaljujuéi prethodnicima mi kreée- mo daljes® 2 mabi-retak: Progied gramatice hrvatskogs klfevnog fuika, VE, proradeno twaunje, Solera kayla, Zagred WT, st. Mie = staitias Mammetmeyer: Die deutsonen LehnUbetetmangen sm Serbokrontichon ‘uitige sar Lexsitologie und Wordildung, Fane Staines Varlog CNEBE, Woebecen WS ‘Msvot prlog.prowtavanju. th sltenlce ana sem 1 Sau magistacenom et smenitxe sotenice nepreftanine | nesifiaane fworve ueuvieseno hrvstom Haste Ssvnom jet, Zagroy Ie (akon Se Unp. moja pogavia o sagen soelcama w Priradno)gramalat nrvatkoga ventternog fit, Skaiska Mog, Zagred 2% 28Zusammenfassung DIE BISHERIGE UNTERSUCHUNG DER ZUSAMMENSETZUNGEN IN DER KROATISCHEN UND SERBISCHEN SPRACHE ‘Autor wendet sich krtiseh an die blsherigen bedoutenderen Untersuchungen, er Kroatischen und serbischen Zusammensetzungen von Vule Stef. Karaddié bis heute. Die Aufmerksamkeit ist in erster Linle unseren Autoren gewidmet. 29