You are on page 1of 1

PISMENA PRIPREMA

Školska godina: 2016/2017.


Predmet: DRUŠTVO broj 17. razred V-2
Nastavna jedinica: BiH OD 1918. – 1 941.
Tip časa: a) obrada novog sadržaja, b) utvrđivanje, c) ponavljanje, d) vježbanje
Nastavne metode: a) razgovor, b) izlaganje, c) demonstracija, d) ilustracija, e) tekst
f) pismeni radovi, h) laboratorijski i praktični radovi
Nastavna sredstva: a) slike, b) karte, c) udžbenik, d)grafoskop, e) CD plejer
f) prirodni materijal, g)
Oblici rada: a) frontalni, b) grupni, c) individualni, e) u paru
Ciljevi časa: Obrazovni: upoznati perid od 1918. do 1941. u BiH,školstvo i kultura
Funkcionalni: razvijanje opažanja, zaključivanja, mišljenja
Odgojni: shvatanje prošlosti domovine i razvijanje domoljublja

ARTIKULACIJA ČASA
Uvodni dio:
Ponoviti sve ono sto smo radili na prethodnom času.
Kakve su promjene u školstvu nastale nakon dolaska A-U monarhije?
Koje su naučne ustanove osnovane?
Koja društva su bila najpoznatija?
Nakon kraceg uvoda,prelazimo na glavni dio sata
Glavni dio:
Od srednjeg vijeka se BiH nalazila pod tuđinskom vlašću, kao i sve južnoslovenske drževe
( Srbija, Hrvatska, Makedonija i Crna Gora).
BiH je bila zajedno sa Srbijom i Makedonijom pod Osmanskim carstvom a Hrvatska pod
vlašću Austrije.
Odlukom Berlinskog kongresa Srbija i Crna Gora su postale nezavisne a BiH je pripojena
Austriji.
Nakon Prvog svjetskog rata stvara se nova država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca ili
Kraljevina SHS. Njome je vladala dinastija Karađorđevića, a glavni grad je bio Beograd.
1929.godine ta država mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija, koja se dijeli na banovine.
1939.godine izvršena je nova teritorijalna podjela kada je stvorena Banovina Hrvatska. U njen
sastav su ušli dijelovi BiH kao i gradovi: Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik, Bugojno,
Fojnica, Prozor,... Takva podjela je zadržana do početka Drugog svjetskog rata.

Nakon razgovora učenici će pročitati dio o školstvu i kulturi iz ovog perioda.


Školstvo se nije razvijalo. Jedino što se promijenilo je to da se sada učilo o dinastiji
Karađorđevića a ne o Habsburgovcima.
Književnici ovog perioda su isak Samokovlija, Hamza Humo, Antun Branko Šimić, Hasan
Kikić...

Završni dio: Ponoviti šta su naučili.

You might also like