Ulaganje u budućnost

Europska unija
 SADRŽAJ
Impressum Predgovor...................................................................................................................................................................................... 5
QGIS ............................................................................................................................................................................................. 6
Instalacija programa QGIS ...................................................................................................................................................... 7
Uvod u QGIS korisničko sučelje ............................................................................................................................................. 7
Autori: Traka izbornika ................................................................................................................................................................. 8
Martina Matijević, mag. geogr.
Alatna traka ....................................................................................................................................................................... 9
Antonio Morić Španić, mag. geogr. i mag. educ. geogr.
Preglednik podataka ........................................................................................................................................................ 10
Recenzija: Preglednik slojeva ........................................................................................................................................................... 11
izv. prof. dr. sc. Aleksandar Toskić
dr. sc. Ivan Šulc Dodavanje slojeva ........................................................................................................................................................... 13
Alati za osnovne informacije o sloju ............................................................................................................................... 15
Lektura:
Rad sa slojevima ......................................................................................................................................................................... 19
Vesna Barbarić, prof.
Dujo Šantić, prof. Projekcije: referentni koordinatni sustavi .............................................................................................................................. 20
Selektiranje (odabir) geometrijskih elemenata slojeva .......................................................................................................... 23
Članovi projektnog tima „HvaR&D – Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave
i njihova primjena u održivom razvoju otoka Hvara“ Ručni odabir željenih entiteta sloja ................................................................................................................................. 23
Selekcija (odabir) entiteta na temelju atributivne tablice ................................................................................................ 24
Srednja škola Hvar
Filip Dulčić, mag. oec. – Voditelj projekta Selekcija (odabir) entiteta na temelju vrijednosti obilježja (atributa) ............................................................................. 25
Vesna Barbarić, prof. – Koordinatorica provedbe projekta Srednje škole Hvar Selekcija (odabir) entiteta na temelju lokacije ................................................................................................................ 27
Natalija Moškatelo, mag. educ. geogr. et mag. educ. philol. angl. – Članica radne skupine za izradu kurikuluma
Vizualizacija prostornih podataka ......................................................................................................................................... 28
(Geoinformatika u geografiji)
Danijel Beserminji, mag. educ. phys. – Član radne skupine za izradu kurikuluma (Solarna Grupiranje prostornih podataka u razrede ....................................................................................................................... 28

astronomija) Metode klasifikacije prostornih podataka ....................................................................................................................... 29

Antonio Vidović, mag. educ. biol. et chem.. – Član radne skupine za izradu kurikuluma (Botanika ljekovitog i
aromatičnog bilja)
Anđelka Ivušić, mag. ing. rač. – Članica radne skupine za izradu kurikuluma
Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Geografski odsjek
prof. dr. sc. Borna Fuerst Bjeliš – Koordinatorica provedbe projekta PMF Zagreb
doc. dr. sc. Ružica Vuk – Metodičarka geografije
izv. prof. dr. sc. Aleksandar Toskić – Član radne skupine za izradu kurikuluma (Geoinformatika u geografiji)
dr. sc. Ivan Šulc, mag. geogr. – Član radne skupine za izradu kurikuluma (Geoinformatika u geografiji)
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
dr. sc. Marija Jug-Dujaković – Koordinatorica provedbe projekta PMF Zagreb
Tonka Ninčević, mag. ing. agroekologije – Koordinatorica provedbe projekta Instituta za jadranske kulture i
melioraciju krša/Članica radne skupine za izradu kurikuluma (Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja)
Grad Hvar
Jerina Ćurin, dipl. politolog – Projektni administrator
Vanjski suradnici
dr. sc. Bojan Vršnak, dipl. ing – Stručnjak za solarnu astronomiju (Geodetski fakultet u Zagrebu)
mr. sc. Ana Bedalov, prof. – Metodičarka fizike
Antonio Morić Španić, mag. geogr. i mag. educ. geogr.
mr. sc. Dragan Divjak, dipl. ing. geod. – LIST geoinformatika d.o.o.
Metode tematskog prikaza prostornih podataka .............................................................................................................. 30
Uređivanje podataka .............................................................................................................................................................. 33
Kreiranje novih prostornih podataka ............................................................................................................................... 33
Uređivanje postojećih prostornih podataka ..................................................................................................................... 34
Tablični kalkulator .......................................................................................................................................................... 35
Digitalizacija ................................................................................................................................................................... 36
Spajanje tablica ...................................................................................................................................................................... 38
Izvoz / eksportiranje karte ........................................................................................................................................................ 40
Prostorne analize podataka ....................................................................................................................................................... 43
Analize vektorskih podataka ................................................................................................................................................. 43
Upiti ili selekcije ............................................................................................................................................................. 43
Analiza blizine ................................................................................................................................................................. 43
Analize preklapanja slojeva............................................................................................................................................. 44
Analize rasterskih modela podataka ...................................................................................................................................... 46
Preporuke i savjeti ..................................................................................................................................................................... 49
Korisnička pretplata ............................................................................................................................................................... 49
Blog ....................................................................................................................................................................................... 49
QGIS dodaci (Plugins) .......................................................................................................................................................... 49

Izradu ovog priručnika financirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

Sadržaj ove publikacije isključiva je odgovornost Srednje škole Hvar

2 3

Predgovor
Priručnik za rad u QGIS programskom paketu izrađen je u sklopu projekta „HvaR&D -
Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u
održivom razvoju otoka Hvara“, financiranog iz Europskog socijalnog fonda u sklopu
Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala. Nositelj projekta je Srednja škola Hvar a
projektni partneri Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Geografski
odsjek), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita te Grad Hvar.

Projekt je pokrenut od strane Srednje škole Hvar kao izraz želje za modernizacijom
srednjoškolskog kurikuluma gimnazijskog programa poglavito u STEM i ICT područjima sa
svrhom bolje pripreme učenika za uspješnije daljnje školovanje i/ili za tržište rada.

U sklopu projekta izrađena su tri nova kurikuluma fakultativne nastave gimnazijskog

programa za nastavne predmete geografija, biologija i fizika i to pod nazivom „Geoinformatika
u geografiji“ (geografija), „Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja“ (biologija) i „Solarna
astronomija“ (fizika). Svi navedeni predmeti provodit će se uz aktivnu upotrebu GIS alata, a
učenici će kroz male učeničke projekte i putem dodijeljenih im zadataka obilaziti različite
lokacije na otoku Hvaru, prikupljati i pohranjivati podatke te konačno prikupljene podatke
obrađivati uz pomoć GIS aplikacije i izrađivati različite tematske digitalne interaktivne karte
sa sadržajima vezanim uz otok Hvar. Na taj način učenici će usvojiti nastavno gradivo
predviđeno kurikulumom, upoznati resurse i specifičnosti otoka Hvara te istovremeno ovladati
modernom i sveprisutnom tehnologijom kao što je GIS.

Ovim putem želimo zahvaliti svim sudionicima projekta; nastavnicima Srednje škole Hvar,
projektnim partnerima i vanjskim suradnicima na njihovom iznimnom doprinosu i angažmanu
bez kojeg provedba ovog projekta i ostvarenje zacrtanih ciljeva i rezultata ne bi bila moguća.

Posebno želimo zahvaliti autorima priručnika Martini Matijević, mag. geogr. i Antoniju Morić
Španiću, mag. geogr. i mag. educ. geogr. kao i mr. sc. Draganu Divjaku iz tvrtke LIST
geoinformatika d.o.o. na stručnoj pomoći pri izradi priručnika.

Također želimo zahvaliti izv. prof. dr. sc. Aleksandru Toskiću i dr. sc. Ivanu Šulcu s
Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na izvrsno
pripremljenim edukacijskim radionicama za osposobljavanje za rad i poučavanje u GIS-u koje
su u sklopu projekta održali za nastavnike Srednje škole Hvar, kao i na ustupljenim
materijalima korištenim za izradu ovog priručnika te recenziji samog priručnika.

Ovaj priručnik namijenjen je nastavnicima Srednje škole Hvar za provedbu fakultativne

nastave predmeta Geoinformatika u geografiji, Botanika ljekovitog i aromatičnog bilja i
Solarna astronomija kao vodič u praktičnom dijelu nastave, učenicima Srednje škole Hvar
kako bi im olakšao usvajanje rada u GIS aplikaciji, ali i svima zainteresiranima za geografske
informacijske sustave i rad u QGIS aplikaciji.

Ravnatelj Srednje škole Hvar

Saša Paduan, prof.

5

Ovaj priručnik izrađen je za nastavnike Srednje škole Hvar u sklopu projekta HvaR&D - Instalacija programa QGIS
Uvođenje GIS i ICT tehnologija u kurikulume fakultativne nastave i njihova primjena u
održivom razvoju otoka Hvara radi jačanja njihovih kompetencija za rad i poučavanje u
Potrebno je sa adrese:
GIS-u. Projekt je financirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda.
http://download.qgis.org
QGIS
preuzeti instalacijski program QGIS Windows Standalone Installer Version 2.14 (32bit

ili 64bit-ni) za inačicu 2.14.2 'Essen'.
QGIS je geoinformacijski programski paket otvorenog kôda koji se može koristiti za
uređivanje, analizu i vizualizaciju prostornih podataka. Program nudi brojne GIS Pokrenite instalacijski paket duplim klikom na preuzetu .exe datoteku. Podržani
funkcionalnosti omogućene ključnim značajkama i dodacima te podržava veliki broj operativni sistemi su MS Windows, Mac OS X te mnoge verzije Linuxa.
rasterskih i vektorskih formata podataka. Softver je besplatan i slobodan korisnicima za
korištenje i nadogradnju te je integriran s drugim softverima otvorenog kôda. Licenciran Prihvatite instalacijske postavke za završetak procesa.
pod GNU-ovom Općom javnom licencom koja jamči slobodu dijeljenja i mijenjanja
slobodnih programa. Pokrenite QGIS duplim klikom na ikonu programa (*.qgs)
na radnoj površini Vašeg računala.
Osnovne sastavnice QGIS softvera su:

• QGIS Desktop – korisničko sučelje koje omogućuje unos, obradu, analizu i

prikaz prostornih podataka. Uvod u QGIS korisničko sučelje
• QGIS Browser– integrirani i cjeloviti prikaz datoteka i baza podataka na
računalu pogodnih za rad u GIS-u.
Pokretanjem programa pokazuje se njegovo korisničko sučelje. QGIS radni dokument se
zove Trenutni projekt (Recent Project).
Upute za ovaj priručnik izrađene su za verziju
QGIS-a 2.14.2. 'Essen' sa sučeljem na Osnovni dijelovi korisničkog sučelja su:
engleskom jeziku, koja je bila aktualna stabilna
verzija u lipnju 2016. godine. Procedure
izložene u ovim uputama podložne su 1
promjenama ovisno o verziji softvera koji se
koristi. Obradive su i u nekoj starijoj ili novijoj
2
verziji, pri čemu su moguće razlike u izgledu
korisničkog sučelja ili funkcionalnostima.

3
Pri izradi ovo priručnika korišteni su besplatni softveri otvorenog kôda QGIS, GIMP za uređenje grafičkih
prikaza i besplatni vektorski podaci s Internet stranice Geofabrik GmbH (www.geofabrik.de) i DIVA-GIS
(www.diva-gis.org) te rasterske SRTM (Shuttle Radar Topography Mission) podatke za cijelu Zemlju u
rezoluciji 90 m sa Portala CGIAR-CSI (www.srtm.csi.cgiar.org).

6
4
5

6 7

 1. TRAKA IZBORNIKA (Menu Bar) koja omogućuje pristup svim glavnim 11. Processing je izbornik čiji se elementi koriste za pokretanje algoritama u
funkcijama i dodacima. različite svrhe. Namijenjen je naprednim korisnicima.
2. ALATNA TRAKA (Toolbar) omogućuje korištenje zajedničkih i specifičnih 12. Help je izbornik sa svim potrebnim informacijama o programu kao pomoć pri
funkcija jednim klikom. radu.
3. PREGLEDNIK PODATAKA (Browser Panel) omogućuje pregled podataka i
datoteka dostupnih na računalu. Alatna traka
4. PREGLEDNIK SLOJEVA (Layers Panel) pokazuje sve slojeve podataka
trenutno dodane u projekt. Predstavlja sadržaj prikaza.
5. UPRAVLJANJE SLOJEVIMA (Manage Layers) je nova zadana lokacija za
alatnu traku za upravljanje slojevima.
6. PRIKAZ KARTE (Map View) pruža dinamičnu vizualizaciju aktivnih slojeva
podataka koju mogu biti kartografski prikazani.
7. STATUSNA TRAKA (Status Bar) pruža vitalne informacije o trenutnim
postavkama projekta (mjerilo, koordinate, koordinatni sustav).

Traka izbornika

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1. Project je izbornik za otvaranje, spremanje i ispis slojeva podataka te zatvaranje

trenutnog projekta.
2. Edit je izbornik za dodavanje, mijenjanje i brisanje geometrijskih i atributivnih
Desnim klikom miša na prazno sivo područje otvara se padajući
unutar uređivanog podatkovnog sloja.
izbornik dostupne liste alata i panela koje možete uključiti ili
3. View je izbornik za osnovne funkcije kretanje po karti (Pan), približavanje
isključiti klikom na ime alata/panela (aktivni alati/paneli
(Zoom), označavanje (Select), mjerenje (Measure), postavljanje prostornih
označeni su kvačicom). Svaka promjena automatski se odražava
zabilješki (Bookmark) i kontrolu alatnih traka i panela (Toolbars, Panels).
u prikazu ikona alata na alatnoj traci korisničkog sučelja odnosno
4. Layer je izbornik koji služi za dodavanje, uklanjanje, kreiranje, vidljivost,
dijaloškog okvira panela. Panele je moguće isključiti klikom na
aktiviranje uređivanja i promjenu projekcije podatkovnih slojeva.
znak 'x' u desnom gornjem uglu svakog dijaloškog okvira.
5. Settings je izbornik koji služi za kontrolu osnovnih postavki projekta, projekcije,
Umjesto desnog klika na prazno sivo područje alatne trake, istoj funkciji moguće je
stilova, jezika i ostalih opcija.
pristupiti u Traci izbornika: View | Toolbars ili Panels.
6. Plugins je izbornik koji sadrži popis instaliranih dodataka i njihovih
potprograma koji se mogu dodavati ili uklanjati. Klikom na držač alatne trake omogućena je kontrola poteza trake (red sivih točkica na
Kada pokrećete QGIS po prvi puta nisu svi osnovni dodaci učitani! lijevom ili gornjem rubu svake alatne trake), a njenim povlačenjem moguće je mijenjati
7. Vector je izbornik koji služi za standardne prostorne operacije na vektorskim pozicije alatnih traka na radnoj površini projekta čime dobivate više prostora za područje
tipovima podataka. prikaza karte.
8. Raster je izbornik koji sadrži funkcije za obradu rasterskih podataka.
9. Database je izbornik koji služi za upravljanje bazama prostornih podataka.
Broj vidljivih stavki alatnih traka na zaslonu ovisi o dostupnoj veličini zaslona.
10. Web je izbornik koji sadržava opcije koje omogućuju spajanje na bilo koji WPS
(Web Processing Service) server te meta pretraživanja.

8 9

 Preglednik slojeva

Osnovne besplatne prostorne podatke za sve zemlje svijeta korištene u ovom priručniku
moguće je skinuti sa besplatnih i otvorenih internetskih GIS izvora podataka – DIVA-
GIS, Geofabrik.

Osnovni načini prikaza dijelova stvarnog svijeta u GIS-u omogućeni su modelima vektorskih i
rasterskih podataka. Svi objekti stvarnog svijeta u modelima podataka se prikazuju pomoću tri
grafička elementa:

• TOČKE (point)
• LINIJE (line)
Preglednik podataka • POLIGONA (polygon)

Odabir grafičkog elementa za prikaz geografskih pojava u prostoru ovisi o mjerilu i funkciji.
QGIS Browser je sastavnica QGIS programskog paketa koja omogućuje pristup
zajedničkim vektorskim i rasterskim datotekama, bazama podataka i vezama na
WMS/WFS poslužitelje, jednostavno kretanje sustavom datoteka te upravljanje STVARNI
prostornim podacima: SVIJET

1. Pregled datoteka i baza podataka u kojima se nalaze prostorni podaci

2. Osnovni podaci o sloju, pregled sloja i sadržaj njegove atributne tablice
3. Stvaranje novih slojeva, povezivanje na WMS/WFS poslužitelje podacima te
definiranje referentnog koordinatnog sustava odabranog sloja.

3
2

RASTER VEKTOR

Osnovni element prikaza je piksel čija se Osnovni elementi prikaza objekata

vrijednost simbolizira određenom bojom u
mreži polja jednake veličine podijeljene u
retke i stupce. Koristi se za kontinuirane
prostorne pojave (npr. prikaz reljefa,
temperatura). Kvaliteta prikaza lokacije
1 određenih prostornih značajki ovisi o
veličini polja mreže kojim je položaj
lokacije definiran. Podržani formati
rasterskih podataka u GIS-u su: TIFF,
GeoTIFF,JPG, JPEG2000, IMG, MrSID,
ESRI Grid, BIL, DEM …
stvarnog svijeta su TOČKA, LINIJA i
POLIGON. Koristi se prikaz objekata s
jasno izraženim granicama (katastarske
čestice, građevine, prometnice, granice
administrativnih jedinica, vodene površine
itd.). Položaj objekata stvarnog svijeta
definiran je geografskim ili pravokutnim
koordinatama. Podržani formati vektorskih
podataka u GIS-u su: shapefile, XML
(GML, KML,GPX), CAD (DWG, DGN,
DXF), ESRI Coverage, ESRI Geodatabase,
Geomedia, TIN, LIDAR pointcloud …

10 11

Rasterske i vektorske strukture prostornih podataka organizirane su u SLOJEVE (Layers). Layers Panel ima funkciju prikaza prostornih podatka – slojeva koji se trenutno nalaze u
Slojevi su vizualizacija izvora (baze) podataka u kojima su objekti stvarnog svijeta radnom QGIS dokumentu (Recent Project).
grupirani u objektne klase prema istim karakteristikama (npr. sloj prometnica, sloj
vegetacije, sloj županija, sloj naselja, sloj rijeke).

Svaki sloj obuhvaća:

- Geometrijske podatke - pojednostavljeni prikaz (dijela) prostorne stvarnosti (točke,
linije, poligoni) s definiranim pravokutnim ili geografskim koordinatama.
- Atributivne podatke - opisne informacije o objektima, sistematizirane u tablici, koje
su povezane s geometrijskim podacima.

GEOMETRIJSKI
PODACI

Dodavanje slojeva
Dodavanje slojeva u Preglednik (Layers Panel) obavlja se aktiviranjem alata za
učitavanje željenih modela podataka (Raster, Vektor, PostGIS, SpatiaLite, WMS, WFS
itd.) na alatnoj traci za upravljanje slojevima (Manage Layers Toolbar). Slojeve je
moguće dodati i na Traci izbornika: Layer | Add Layer.

ATRIBUTIVNA Klikom na ikonu alata za dodavanje vektorskih slojeva podataka (Add vector
TABLICA layer) otvara se dijaloški okvir za biranje tipa izvora podataka (1) znakovnog
koda (2) i prijenos podataka iz baze podataka u QGIS radni dokument (3).
Najkorišteniji format prostornih podataka u GIS-u je shapefile. To je vektorski format za
razmjenu podataka koji se sastoji od više datoteka i omogućava opisivanje geometrije
nekog objekta pomoću točaka, linija i poligona. U jednu .shp datoteku moguće je
1
pohraniti samo jednu vrstu geometrijskog objekta, odnosno moguće je pohraniti ili točke
ili linije ili poligone. 2

3
Obvezne datoteke shapefile-a su:
.shp – shape format, geometrija
.shx – shape indeks format, omogućava pretraživanje U računalstvu, znakovno kodiranje je postupak stavljanja niza znakova (slova, simbola, brojeva, interpunkcije) u
.dbf – atributivna tablica s podacima u dBase formatu specijalizirani format za prijenos i spremanje podataka. QGIS postavlja sustav kodiranja na UTF-8 – najprikladniji
sustav kodiranja za razmjenu univerzalno kodiranog skupa znakova. QGIS raspolaže različitim skupovima
kodiranih znakova, ali se za nove protokole i formate, kao i za postojeće formate podataka postavljene u novim
Prilikom kopiranja potrebno je obuhvatiti sve datoteke koje čine jedan shapefile. okruženjima preporuča korištenje UTF-8 sustava kodiranja koji prepoznaje dijakritičke znakove.

12 13

Kod prijenosa slojeva iz baze podataka u QGIS radni dokument
nije potrebno učitavati sve datoteke shapefile-a, nego samo jednu
od obaveznih datoteka (većinom se odabire .shp datoteka koja za
sobom povlači ostale podatke o sloju ukoliko se nalaze u istom
direktoriju). ODABIR
ŽELJENOG
Sloj može biti učitan ukoliko ne postoji datoteka .dbf koja SLOJA
predstavlja atributivne podatke o sloju, ali ne može biti učitan ako ne postoji .shp i .shx
datoteka u istom direktoriju.

Odabirom željenog sloja i klikom na gumb Otvori (Open) ime učitanog sloja pojavljuje
se u panelu Preglednik slojeva (Layers Panel), a Prikaz karte (Map View) će grafički
vizualizirati aktivni vektorski sloj podataka.

Osim dodavanja vektorskih slojeva podataka prilikom rada u QGIS-u (a posebice kod
vektoriziranja podataka) često se koriste online rasterski kartografski servisi Web Map
Services (WMS) koji prikazuju georeferencirane karte određenog tematskog sadržaja
(topografske karte, ortofoto snimke i dr.) obuhvaćajući uglavnom administrativne granice Alati za osnovne informacije o sloju
jedinica lokalne i regionalne uprave, a ponajviše u granicama nacionalnog teritorija
Republike Hrvatske. Navigaciju po učitanoj karti omogućuju slijedeći alati (Map Navigation Toolbar):

Postupak dodavanja georeferenciranih rasterskih kartografskih slojeva započinje

selekcijom karakterističnog alata na alatnoj traci za upravljanje slojevima (Manage
Layers Toolbar) | Dodaj WMS/WMTS sloj (Add WMS/WMTS Layer). 1 2 3 4 5 6 7

1. Pan – kretanje po karti/ pomicanje karte u istom mjerilu prikaza,

Otvaranjem dijaloškog okvira Add Layer(s) from a WM(T)S Server nužno je kliknuti na 2. Zoom In/Out – uvećavanje ili smanjivanje prikaza (mjerila) karte (odabirom
gumb Novo (New), pri čemu naziv sloja unosimo po želji, a u polje URL nužno je unijeti alata potrebno je lijevom tipkom miša kliknuti na mjesto ili držeći lijevu tipku
web adresu odnosno WMS servis na kojeg se korisnik želi spojiti1, nakon čega je potrebno miša pravokutno obrubiti željeno područje uvećavanja ili smanjivanja),
pritisnuti OK. Povratkom na prethodni dijaloški okvir pojavljuje se naziv učitanog sloja, 3. Zoom Full – prikaz svih slojeva u cjelini na području Prikaza karte (Map View),
nakon čega je potrebno odabrati naredbu Poveži (Connect) i željeni sloj (ukoliko ih je 4. Zoom to Selection – uvećavanje odabranih (selektiranih) elemenata,
više) te kliknuti na gumb Dodaj (Add). 5. Zoom to Layer – prikaz odabranog sloja u cjelini na području Prikaza karte,
6. Zoom Last/Next – povratak na prethodni/sljedeći prikaz,
7. Refresh – osvježavanje podataka u radnom dokumentu.

Korištenje ovih alata odnosi se na prikaz svih slojeva učitanih u radni dokument odnosno
cjelokupni Prikaz karte (Map View). Osnovne informacije o svakom pojedinačnom sloju
daje alatna traka Attributes Toolbar. Alate je moguće upotrijebiti ako se lijevim klikom
miša označi određeni sloj u Pregledniku slojeva (Layers Panel). Prema tome, sve se
1
Najčešće korišteni WMS servisi u Hrvatskoj su:
WMS Državne geodetske uprave (http://geoportal.dgu.hr/wms), WMS Agencije za zaštitu okoliša
(http://gis.azo.hr/gisapp/services/AZO_PublicData/Corine_Land_Cover_2012/MapServer/WMSServer?) i
WMS Državnog zavoda za zaštitu prirode (http://services.iszp.hr/wms).

14 15

informacije dobivene upotrebom alata odnose se na odabrani sloj.

ODABRANI
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 ENTITETI

1. Identify Features – prikaz atributivnih podataka odabranog entiteta u sloju koji

je označen kao aktivan u Pregledniku slojeva (Layers Panel).
Lijevim klikom miša na željeni
poligon (istaknut je crvenom
bojom kako bi se pokazalo koji
OPISNI PODACI
poligon je trenutno odabran) ODABRANIH ENTITETA
ovaj alat, u novom dijaloškom U ATRIBUTIVNOJ
okviru, identificira sve atribute TABLICI
vezane za odabrani entitet čime
se dobiva odgovor na
jednostavni prostorni upit. STUPCI – nazivi
obilježja (atributa)
Zatvaranjem dijaloškog okvira s sloja
rezultatima poništava se prethodni odabir. Klikom na prazno područje Prikaza karte,
program u donjem lijevom uglu Statusne trake obavještava da niti jedna značajka nije
pronađena na odabranoj lokaciji ('no features at this position found').

2. Select Feature by Area or Single click – ručni odabir (selekcija) željenih entiteta Vrijednosti
sloja. atributa svakog
pojedinog
3. Select Features using an Expression – odabir (selekcija) entiteta sloja prema ENTITETA
željenim obilježjima (atributima). (geometrijskog
REDOVI – svi elementa)
4. Deselect Features from All Layers – poništavanje odabira (selekcije) u svim entiteti odabranog
sloja
slojevima.
5. Open Attribute Table – pristup bazi podataka u obliku tablice koja sadrži atribute
entiteta (npr. naziv atributa, površina, broj stanovnika, ID – matični broj itd.).
Atributivnoj tablici moguće je pristupiti desnim klikom miša na naziv sloja u Svaki red predstavlja jedan entitet odnosno geometrijski element, a svaki stupac jedno
Layers Panelu te u padajućem izborniku odabrati Open Attribute Table. obilježje (atribut) koje opisuje taj entitet. Vrijednosti obilježja u atributivnoj tablici
prikazuju se numerički i tekstualno. Jedan entitet može imati više obilježja (atributa).

6. Open Field Calculator – omogućuje računanje, npr. duljine ili površine

geometrijskih elemenata, na temelju postojećih vrijednosti atributa ili definiranih
funkcija u atributivnoj tablici sloja koji može biti uređivan. Rezultati mogu biti
vidljivi u novom atributivnom polju, virtualnom polju ili se mogu koristiti za
ažuriranje vrijednosti postojećih polja.

16 17

 7. Show Statistical Summary – računanje raznih statističkih parametara za sve ili više slojeva, Map Tips će se prikazivati samo za označeni sloj u Pregledniku
odabrane atribute sloja. Odabirom ovog alata otvara se novi panel u korisničkom slojeva (Layers Panel).
sučelju programa (Statistics Panel) koji pokazuje izračun statističkih parametara. 10. New/Show Bookmark – alat za kreiranje/prikaz prostornih zabilješki na
željenom mjestu i mjerilu prikaza karte, s mogućnošću uvoza/izvoza prostornih
Odabir željenog sloja za računanje zabilješki u XML formatu. Alatu se može pristupiti i u izborniku View u okviru
statističkih parametara trake izbornika. Duplim klikom na spremljenu prostornu zabilješku, definirani
dio prostora u zabilješci prikazuje se u određenom mjerilu Prikaza karte (Map
Odabir atributa željenog sloja za
računanje statističkih parametara View).

Prikaz izračuna statističkih

parametara

Uključivanje/isključivanje
statističkih parametara za prikaz u
Računanje statističkih parametara panelu
samo za odabrane entitete sloja
8. Measure Line – alat za mjerenje udaljenosti ravnih ili izlomljenih linija,
površina te kutova u različitim mjernim jedinicama. Rezultati mjerenja kao i
mogućnost promjene mjernih jedinica (za mjerenje linija i površina) pojavljuju
se u novom dijaloškom okviru.
MJERENJE
DULJINA
MJERENJE
POVRŠINA
9. Map Tips – alat za aktiviranje privremenog pojavljivanja atributivnih obilježja
(kvalitativnih ili kvantitativnih) prilikom prijelaza kursorom preko entiteta u
okviru za Prikaz karte (Map View). Aktiviranju spomenute opcije pristupa se
duplim klikom na sloj u Pregledniku slojeva (Layers Panel). U svojstvima sloja
(Layer Properties) potrebno je odabrati izbornik Display. U padajućem
izborniku opcije Field potrebno je odabrati obilježje koje će se prikazivati kao
Map Tip. To obilježje će se u Map View-u privremeno pojaviti u oblačiću pored
strelice dok se drži miš nad nekim entitetom. Dodatna opcija je dodavanje drugih
podataka koji se pojavljuju iznad odabranog entiteta u sloju (u vidu specifične
oznake, informacije i/ili ilustracije) na Map View-u. Alat se isključuje ponovnim
klikom na ikonu alata (alat nije utisnut). Ukoliko se u radnom dokumentu nalazi
11. Text Annotation – alat za postavljanje tekstualnog oblačića na Prikazu karte
(Map View). Duplim klikom na oblačić otvara se dijaloški okvir (Annotation
Text) u kojem je moguće uređivati tekst u okviru oblačića.
Svaki novi učitani sloj se u Pregledniku slojeva (Layers Panel) pojavljuje na vrhu popisa
slojeva već učitanih u radni dokument. Poredak slojeva u Pregledniku slojeva određuje
redoslijed prikaza slojeva u Prikazu karte (Map View). Prvi po redu sloj u Prikazu karte
će biti sloj koji se u popisu slojeva u Pregledniku slojeva nalazi na vrhu popisa. Redoslijed
slojeva moguće je stalno mijenjati. Lijevim klikom miša potrebno je označiti sloj kojem
želimo mijenjati poziciju unutar Preglednika slojeva te ga pomicati gore ili dolje u nizu.
Prikaz slojeva koji se trenutno nalaze u Pregledniku slojeva (Layers Panel) moguće je
isključiti ili uključiti iz Prikaza karte (Map View). Kada je sloj uključen, označen je
kvačicom u kvadratiću uz naziv sloja te su njegovi podaci prikazani u Map View-u. Sloj
se iz Prikaza karte isključuje klikom na kvačicu u kvadratiću uz naziv sloja. On tada
prestaje biti vidljiv u okviru Prikaza karte. Širinu okvira Prikaza karte (Map View)
moguće je prilagođavati.
Rad sa slojevima
Prije početka rada u korisničkom sučelju QGIS programa preporuča se spremiti otvoreni
radni dokument (Recent Project) u radni direktorij računala pod željenim nazivom. Za rad
sa QGIS radnim dokumentom koristi se alatna traka File Toolbar.
1 2 3 4 5 6

18 19

 1. New – otvaranje novog QGIS radnog dokumenta (Recent Project), u WGS84 koordinatnom sustavu. WGS84 je naziv za globalni elipsoid (datum) koji
2. Open – otvaranje radnih direktorija računala s podacima, najbolje predstavlja Zemlju u cjelini, a koristi se kao referentni koordinatni sustav na
3. Save – spremanje postojećeg radnog dokumenta pod već definiranim nazivom datumu WGS84 bez projekcije. Ovaj svjetski geodetski sustav/datum postavljen je kao
(ili novog ako se radni dokument sprema po prvi puta), zadani koordinatni sustav sa svrhom pružanja globalnog okvira za prostorne podatke
4. Save as – spremanje novog radnog dokumenta (potrebno je definirati lokaciju cijelog svijeta. Najčešći podaci u WGS84 koordinatnom sustavu su podaci dobiveni GPS
direktorija i naziv dokumenta), uređajem, dok ga veliki servisi Google Maps/Earth, Open Street Map, Bing Maps koriste
5. New Print Composer – priprema prikaza radnog dokumenta za izvoz u obliku ga kao temeljni koordinatni sustav za pohranu podataka iako prikazuju podatke u
karte, projekciji.
6. Composer Manager – stvaranje ili otvaranje predložaka za pripremu izvoza
Koordinatni sustav je matematički instrument koji omogućuje određivanje položaja u prostoru. Položaj točke
karte. na pravcu, u ravnini, na plohi ili u prostoru definira se zadavanjem koordinata. U GIS-u se koriste dva
Istim opcijama moguće je pristupiti u izborniku Project na Traci izbornika. sustava:
koordinatna
Datoteka spremljenog projekta će u radnom direktoriju računala imati
• GEOGRAFSKI KOORDINATNI SUSTAV (na sferi ili na rotacijskom elipsoidu) je sustav u
ekstenziju .qgs. Svi podaci i aktivnosti u radnom dokumentu na kojima se
kojem se lokacije objekata na površini Zemlje definiraju geografskom dužinom i širinom.
radi, ukoliko se kontinuirano spremaju, ostaju snimljeni u datoteci .qgs. • PROJEKCIJSKI KOORDINATNI SUSTAV određuje položaj objekata u ravnini (Kartezijev

Njenim se ponovnim pokretanjem omogućuje planirani nastavak rada točno 2D ili 3D koordinatni sustav). Svaka točka definirana je koordinatama x i y koje predstavljaju
udaljenost od ishodišta.
ondje gdje se do tada stalo.
Geografski i pravokutni koordinatni sustav se povezuju matematičkim postupcima koji omogućuju
Projekcije: referentni koordinatni sustavi preslikavanje zakrivljene površine (sfere ili rotacijskog elipsoida) Zemlje u ravninu - KARTOGRAFSKIM
PROJEKCIJAMA. One nam omogućavaju da Zemlju koja je trenutno definirana elipsoidom, pretvorimo u
Svaki učitani vektorski ili rasterski sloj u QGIS radnom dokumentu izrađen je u ravnu plohu. Kada imamo Zemlju u obliku ravne plohe (ravnina) na njoj možemo mjeriti, računati itd.
Projekcija je skup matematičkih formula koje koordinate na elipsoidu pretvaraju u koordinate u ravnini.
određenom koordinatnom sustavu te kartografskoj projekciji. Važan korak na početku Zadatak kartografskog preslikavanja je, dakle, pretvorba koordinata točaka na Zemljinom elipsoidu ili sferi u
svakog novog projekta je odabir koordinatnog sustava (CRS – Coordinate Reference koordinate u projekciji putem kartografskih jednadžbe. Upotrebljava se za prikazivanje jednog dijela ili čitave
System) za rad. Zemljine plohe uz što je moguće manje deformacija dužina, površina i kutova (što je manje područje koje se
prikazuje, to su manje deformacije). Kartografske se projekcije mogu podijeliti prema položaju i obliku
normalne kartografske mreže te prema deformacijama. Opće korištene kartografske projekcije za prikaz
ZADANI KOORDINATNI prostornih objekata u ravnini su npr. Robinson-ova, poprečna Mercator-ova ili Gauss Krüger-ova, Lambert-
SUSTAV U NOVOM ova konformna stožasta itd. Odabir projekcije kod tematskih karata poglavito ovisi o sadržaju karte i
RADNOM DOKUMENTU elementima vjernosti koji se žele sačuvati.

Iz kartografskih projekcija izvode se projekcijski

Jedan od češće korištenih projekcijskih koordinatnih sustava, koji dijeli zemljinu površinu između 84°N i
QGIS programski paket2 svaki novi radni dokument (Recent Project) automatski pokreće
2
QGIS programski paket prihvaća i određuje veliki broj različitih datuma, elipsoida i koordinatnih sustava.
koordinatni sustavi. Koriste se za točnije proračune,
izmjere i lociranja kod karata krupnijih mjerila. Za
održanje potrebne točnosti ti se sustavi dijele u više
zona te su uz parametre kartografske projekcije
određeni i parametrima geografskog koordinatnog
sustava (datumom) iz kojeg je izvedena kartografska
projekcija.
80°S u 60 zona, jest koordinatni sustav univerzalne poprečne Mercator-ove projekcije (Universal Transverse
Mercator UTM Grid System). U Hrvatskoj je u službenoj upotrebi za potrebe detaljne državne topografske
kartografije i katastra usvojen projekcijski koordinatni sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove)
projekcije (TM), a za potrebe pregledne državne kartografije koordinatni sustav uspravne Lambert-ove
konformne konusne projekcije (LCC). Službeni položajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske
je Hrvatski terestrički referentni sustav za epohu 1995.55 - skraćeno HTRS96.
Više o kartografskim projekcijama na http://www.kartografija.hr/old_hkd/.

20 21

Ukoliko postoji prikladniji koordinatni sustav za potrebe prikaza određenog dijela
Zemljine površine (npr. službeni referentni koordinatni sustav neke zemlje), on se može
zadati prilikom kreiranja novog radnog dokumenta, što će rezultirati time da će cijeli
projekt biti u jednom koordinatnom sustavu. U većini slučajeva, svi slojevi potrebni za
rad nisu izvorno spremljeni u istom koordinatnom sustavu. Usprkos tome, u novi radni
QGIS dokument moguće je učitati više slojeva s različitim koordinatnim sustavima i
neprimjetno ih zajedno smjestiti („preklopiti“) u isti koordinatni prostor (Map View) bez
potrebe da se izvorni podaci koordinatnih sustava slojeva moraju mijenjati odnosno re-
projicirati. To je omogućeno opcijom Omogući promjene koordinatnog sustava 'u letu'
(Enable 'on the fly' CRS transformation), kojom QGIS, unosom slojeva koji su u
različitom koordinatnom sustavu, automatski podatke prikazuje u zadanom koordinatnom
sustavu QGIS radnog dokumenta s privremenom transformacijom3. Potrebno je u
izborniku Project na Traci izbornika u padajućem izborniku izabrati Project Properties
te karticu CRS. Označavanjem kvačice u kvadratiću pored imena opcije Enable 'on the
fly' CRS transformation omogućuje se odabir željenog koordinatnog sustava. Projekcija
se, dakle, virtualno mijenja za sve slojeve koji su prikazani u radnom dokumentu, a
transformacija se izvršava na podacima nakon što se očitaju iz baze podataka u radni
QGIS dokument, čime se ne utječe na izvorne podatke na disku.
VIRTUALNA
TRANSFORMACIJA
CRS-a
NEDAVNO
KORIŠTENI
KOORDINATNI
SUSTAVI
SVI
RASPLOŽIVI
DEFINICIJA KOORDINATNI
SUSTAVI
TRENUTNO
POHRANJENI
ODABRANOG CRS-a
U QGIS-u
TRENUTNO ODABRANI CRS
STATUSNA
TRAKA
TRENUTNI KOORDINATNI SUSTAV RADNOG DOKUMENTA NAVEDEN
JE KAO EPSG. KLIKOM NA NJEGA ULAZI SE U CRS IZBORNIK.
3 sloja potrebno je držati tipku CTRL i lijevom tipkom miša odabirati željene entitete.
Matematička konverzija iz jednog koordinatnog sustava u drugi (geografskog ili projekcijskog) koju softver
izvodi na temelju 7 poznatih parametara već ugrađenih u programske naredbe GIS paketa.
22
Opcija 'On the fly' se deaktivira micanjem kvačice iz kvadratića pored naziva opcije. Ako
se isključi navedena opcija, slojevi čiji koordinatni sustavi se razlikuju od prvog, neće biti
istovremeno prikazani u Map View-u. Ako se u QGIS učitavaju slojevi podataka nastali
na različitim koordinatnim sustavima i projekcijama (npr. jedan učitani sloj je u projekciji
HTRS96, a drugi u WGS84) bez prethodnog definiranja koordinatnog sustava radnog
dokumenta, program će re-projicirati podatke u zajednički koordinatni sustav, koji je
načelno koordinatni sustav sustav prvog učitanog sloja podataka. Ako su slojevi nastali
na nepoznatom koordinatnom sustavu ili nemaju koordinatni sustav, učitavanjem u QGIS
radni dokument biti će projicirani u zadanom koordinatnom sustavu (WGS84).
Koordinatni sustav za svaki pojedini sloj definira se prilikom stvaranja novog sloja.
Mnoge prostorne analize koje rade na principu preklapanja dvaju ili više slojeva neće dati
dobre rezultate ukoliko svi podaci u sloju nisu izvorno spremljeni u istom koordinatnom
sustavu. Stoga je potrebno napraviti transformaciju položajnih podataka slojeva u
jedinstveni koordinatni sustav. Postupak transformacije je sličan kao i kod definiranja
koordinatnog sustava radnog dokumenta. Prvi korak je desni klik na sloj koji se želi
transformirati u Layers Panel-u, zatim se padajućem izborniku izabere Set Layer CRS te
definira željeni koordinatni sustav. Set Project CRS from Layer je opcija koja koordinatni
sustav cijelog radnog QGIS dokumenta stavlja u koordinatni sustav označenog sloja.
Budući da QGIS ne sadržava definicije svih referentnih koordinatnih sustava
karakterističnih za npr. pojedinu zemlju, potrebno je stvoriti novi koordinatni sustav (User
Defined Coordinate System), pomoću projekcijskih parametara dostupnih na Internetu –
Izbornik Settings | Custom CRS.
Selektiranje (odabir) geometrijskih elemenata slojeva
Selekcija geometrijskih elemenata (entiteta) je izdvajanje dijela entiteta sloja kao
zasebnog sloja.
Ručni odabir željenih entiteta sloja
Uz već spomenutu vrstu selekcije atributivnih podataka pomoću alata Identificiraj entitete
(Identify Features) koji služi isključivo za brzu identifikaciju pojedinog entiteta sloja i
prikaz njegovih atributnih podataka (izabrani entitet će se
privremeno zacrveniti), pojedini entitet nekog sloja može se
selektirati i ručnim odabirom pomoću alata Select Feature by
Area or Single click u alatnoj traci Attributes Toolbar (klikom
na željeni entitet ili 'povlačenjem' nekih od ponuđenih oblika
ručne selekcije kursorom miša preko željenih entiteta čime se odabire više entiteta
odjednom). Izabrani entiteti će se privremeno zažutiti. Za odabir više dislociranih entiteta
23
Selekcija entiteta se može vršiti samo za sloj koji je označen kao aktivan u Pregledniku plavom bojom. Na vrhu tablice se nalazi alatna traka za selektiranje, pretraživanje,
slojeva (Layers Panel). Aktivni sloj je u popisu slojeva 'zaplavljen' i podcrtan. brisanje i uređivanje atributivnih obilježja odabranih entiteta sloja.

Prikladni alati za rad sa selekcijama preko atributivne tablice: Poništavanje odabira

(Deselect All), Premjesti odabrane retke (entitete) na vrh tablice (Move Selected Rows to
Top), Odabir svih entiteta sloja osim trenutno odabranih (Invert Selection), Uvećaj kartu
ISKLJUČEN SLOJ
Select Features by Polygon na entitete odabrane u tablici (Zoom Map to the Selected Rows), Odabir svih entiteta
sloja (Select All), Kopiraj odabrane retke u međuspremnik (Copy Selected Rows to
Clipboard), Pomakni kartu na entitete selektirane u tablici (Pan Map to the Selected
Rows).
AKTIVNI SLOJ (OBIČNO Odabrani entiteti sloja mogu se poništiti u atributivnoj tablici, na alatnoj traci Attributes
'ZAPLAVLJEN' I
PODCRTAN) Toolbar te u izborniku View na Traci izbornika | Select | Deselect Features from All
ALATI ZA SELEKCIJU ODABRATI (OZNAČITI
Layers. Klikom na opciju Deselect poništava se selekcija svih entiteta, u atributivnoj
UKLJUČENI ŽUTOM BOJOM) ĆE ENTITETE SAMO ZA tablici i na Prikazu karte (Map View), u svim slojevima učitanim u radni dokument.
SLOJEVI AKTIVNI SLOJ.
Selekcija (odabir) entiteta na temelju vrijednosti obilježja (atributa)
Selektirani entiteti na karti označeni su i u atributivnoj tablici. Odabir entiteta na temelju atributa koristi se za izdvajanje određenog broja entiteta iz
većeg skupa na temelju vrijednosti obilježja. Odabirom alata Select Features using
Selekcija (odabir) entiteta na temelju atributivne tablice an Expression na alatnoj traci Attributes Toolbar, atributivnoj tablici sloja ili
Treći način odabira entiteta određenog sloja je na temelju njegove atributivne izborniku View |
tablice. Korištenje ovog tipa selekcije preporuča se u slučajevima kada korisnik ne Selection na Traci ZNAKOVI ZA JEDNADŽBU ILI
NEJEDNADŽBU
zna gdje se entitet nekog sloja nalazi, ali zna vrijednost obilježja tog entiteta (npr. naziv). izbornika, otvara se 1
Klikom na redni broj retka na lijevoj strani atributivne tablice odabire se jedan entitet dijaloški okvir za 3 OBILJEŽJA
(povlačenjem kursora miša po rednim brojevima redaka odabire se više entiteta u nizu, a postavljanje SQL (ATRIBUTI)
FORMA UPITA u
upita. ENTITETA IZ
držanjem tipke CTRL i odabirom odabranog rednog broja retka željenih entiteta čime se koju se dodaje
ATRIBUTIVNE
obilježje (atribut)
selektiraju entiteti koji se ne nalaze jedan iza drugoga). Selektirani redak je istaknut 2 TABLICE SLOJA
Prije postavljanja entiteta sloja, kriterij i
granična vrijednost za
TOČAN BROJ UKUPNIH I TRENUTNO upita sve selekciju.
SELEKTIRANIH ENTITETA SLOJA dosadašnje
KRITERIJ – odabire se 4
selekcije moraju iz popisa metoda ili
ALATI ZA RAD SA biti poništene. samostalno upisuje. PRETRAGA
SELEKTIRANIM ENTITETIMA GRANIČNA VRIJEDNOSTI
VRIJEDNOST – OBILJEŽJA
ODABRANI ENTITET upisuje se samostalno ODABIR
SLOJA ili odabire iz polja METODE NA
'Values' TEMELJU KOJE
SE VRŠI
SELEKCIJA
5
OPCIJE PRIKAZA ENTITETA U
TABLICI (prikaz svih, selektiranih, ODABIR NAČINA PRIKAZA
trenutno vidljivih na Prikazu karte, ATRIBUTIVNIH OBILJEŽJA
uređivanih ili novih entiteta)

24 25

Prvi korak kod postavljanja upita je odabir metode na temelju koje će se selekcija vršiti.
Najkraći put do pronalaska metode je upis imena funkcije u traku za pretraživanje Dodatni alati za selektiranje (odabir) entiteta na temelju vrijednosti obilježja (atributa) su:
(Search). Sve dostupne funkcije za postavljanje upita nalaze se u Popisu funkcija · FIELD FILTER – način pretrage vrijednosti nekog obilježja entiteta upisom dijela ili cijele vrijednosti u filter
· QUERY BUILDER FILTER – filtriranje entiteta prema vrijednosti obilježja postavljanjem ograničenih upita
(Function List). Pretraživanjem funkcije njen naziv se pojavljuje ispod grupe funkcija
kojoj pripada.
MOGUĆNOST Selekcija (odabir) entiteta na temelju lokacije
IZLISTAVANJA I ODABIRA Brisanje imena funkcije
VRIJEDNOSTI OBILJEŽJA iz trake za pretraživanje Odabir entiteta sloja na temelju lokacije podrazumijeva odabir entiteta u jednom sloju
iz atributivne tablice čini grupe ostalih podataka na temelju prostornih odnosa prema drugom sloju u slučajevima kada slojevi
funkcija ponovno nemaju isti prostorni obuhvat. Odabirom alata Select by Location u izborniku Vector |
vidljivim u Popisu Research Tools na Traci izbornika otvara se dijaloški okvir za kreiranje nove selekcije.
funkcija.

Drugi korak je odabir ODABIR SLOJA IZ KOJEG SE

SELEKTIRAJU ENTITETI
željene funkcije duplim
klikom miša na nju u Popisu funkcija, čime se funkcija pojavljuje u Formi upita ODABIR SLOJA U ODNOSU
(Expression Tab). Prilikom selekcije entiteta na temelju vrijednosti obilježja (atributa), NA KOJI SE VRŠI
potrebno je odabrati samo jedno obilježje entiteta (nazivi stupaca iz atributivne tablice) SELEKCIJA

koje se nalazi pod funkcijom Fields and Values u Popisu funkcija. Naziv obilježja treba ODABIR
biti ispisan prvi u izrazu Forme upita kako bi upit bio valjan. METODE
IZVRŠENA SELEKCIJA SELEKCIJE
Treći korak je upis kriterija prema kojem će se odabirati entiteti na temelju prethodno gradova svijeta koji se
zadanog obilježja (atributa). Kriterije je moguće odabrati iz Popisa funkcija ili samostalno 'sijeku' sa državama
Sjeverne Amerike ODABIR NAČINA SELEKCIJE
upisati.
Prvi korak u selekciji entiteta na
Četvrti korak je odabir granične vrijednosti obilježja koje mogu biti kvantitativne (npr. temelju lokacije je odabir sloja iz kojeg se selektiraju entiteti u padajućem izborniku
broj stanovnika, površina) ili kvalitativne (npr. naziv). Vrijednost obilježja je moguće Select features in. Slojevi koji se nalaze u padajućem izborniku za selekciju su slojevi koji
samostalno upisati ili, u polju Values, pretražiti upisom vrijednosti obilježja u traku za se nalaze u Pregledniku slojeva (Layers Panel). Za izvršenje selekcije prema lokaciji
pretraživanje odnosno izlistati slojevi učitani u radni dokument ne moraju biti aktivni i/ili uključeni.
sve vrijednosti obilježja (koje PRIKAZ Drugi korak je odabir sloja u odnosu na koji se vrši selekcija u padajućem izborniku 'that
SELEKTIRANIH
je prethodno odabrano iz intersect features in'. Ovaj padajući izbornik također sadrži sve slojeve učitane u QGIS
DRŽAVA U
Popisa funkcija) klikom na ATRIBUTIVNOJ radni dokument.
gumb 'all unique' (učitaj sve TABLICI Treći korak je odabir metode selekcije tj. odnosa selektiranih entiteta prvog sloja prema
vrijednosti). drugom sloju. Odnosi mogu biti: presijecanje (Intersect), dodirivanje (Touch),
Pojavljivanje upozorenja preklapanje (Overlap/Cross), u potpunosti unutar (Completely within).
(Expression is invalid) ispod Četvrti korak je odabir načina selekcije entiteta koji može biti stvaranje nove selekcije
Forme upita, ukazuje na to da (creating new selection), dodavanje novih entiteta trenutnoj selekciji (adding to current
Zadavanjem upita
izraz upita nije valjano ispisan. "BrojSt2006">100000000 selection) i uklanjanje entiteta iz trenutnog selekcije (removing from current selection).
Peti korak je pokretanje upita selektirane su države
klikom na gumb Select koje su 2006.g. imale Nakon završene selekcije moguće je stvoriti novi sloj podataka (shapefile). Stvaranjem
više od 100 milijuna novog sloja omogućen je daljnji rad sa selektiranim entitetima. Desnim klikom miša na
(Izaberi). stanovnika.
naziv sloja u Pregledniku slojeva (Layers Panel) potrebno je odabrati Spremi kao (Save

26 27

as). U novom dijaloškom okviru (Save vector layer as…) potrebno je definirati format
podataka, naziv, lokaciju i koordinatni sustav novog sloja te označiti kvačicu ispred opcije
Save only selected feature (Spremi samo odabrane entitete).
Vizualizacija prostornih podataka
Izrada kvalitetne karte u konačnici rezultat je pomnog promišljanja prilikom upravljanja,
sortiranja i kategoriziranja prostornih podataka te odabira primjerenih simbola prilikom
procesa vizualizacije samih podataka. Kako bi svi preduvjeti bili zadovoljeni nužno je
skup prostornih podataka prvenstveno grupirati u razrede, potom procijeniti optimalnu
metodu klasifikacije podataka te odabrati najprimjereniju metodu grafičkog prikaza.
Grupiranje prostornih podataka u razrede
Prilikom definiranja broja razreda važno je raspolagati informacijom o ukupnom broju
entiteta skupa koji se nalaze unutar jednog sloja (npr. broj županija u Republici
Hrvatskoj - 21). Kod definiranja broja razreda primjenjuje se Sturgesovo pravilo, gdje
se pomoću matematičke formule dolazi do optimalnog rezultata:
k ≈ 3,3 log N
pri čemu vrijednost k označava približan broj razreda, dok vrijednost N označava broj
entiteta skupa (u ovom slučaju broj županija Republike Hrvatske - 21). Izračunom se
dobije približan broj razreda (k) = 4,36 što znači da bi podatke trebalo prikazati
grupirane u 4 razreda.
Pritiskom desnog klika miša na odabrani sloj u
Pregledniku slojeva (Layers Panel) otvara se
padajući izbornik u kojem postoji opcija
Prikaza broja elemenata određenog sloja
(Show Feature Count).
28
Metode klasifikacije prostornih podataka
Nakon definiranja broja razreda, sljedeći korak očituje se kroz definiranje veličine razreda
radi optimalne vizualizacije geografske pojave. Prostorne podatke moguće je grupirati
primjenom sljedećih metoda:
1. JEDNAKI INTERVALI (Equal Interval) – razredi su jednakog raspona vrijednosti
(broj razreda je definiran, a interval ovisi o rasponu varijacije i broju razreda),
2. KVANTIL (Quantile) – razredi imaju jednak broj entiteta,
3. JENKSOVA METODA OPTIMIZACIJE (Natural Breaks) – teži se što manjem
odstupanju vrijednosti u razredima od razredne sredine i što većoj razlici između
razreda,
4. STANDARDNA DEVIJACIJA (Standard Deviation) – entiteti se klasificiraju na
temelju standardne devijacije,
5. ZAOKRUŽIVANJE RAZREDA (Pretty Breaks) – entiteti se klasificiraju po
razredima sa zaokruženim vrijednostima.
METODE KLASIFIKACIJE
PROSTORNIH PODATAKA
RUČNO ODREĐIVANJE GRANICA RAZREDA (Manual) – granice razreda mijenjaju se
upisivanjem proizvoljnih brojčanih vrijednosti u stupac Vrijednosti (Values) u Osobinama
sloja (Layer Properties) | Stil (Style)4. Vrijednosti koje će se prikazati u legendi potrebno
je definirati u susjednoj koloni Tumaču znakova (Legend).
4
Ako se želi definirati i prikazati razred bez podataka (koji u atributivnoj tablici imaju vrijednost nula) njih
treba svrstati u poseban razred gdje će granice biti npr. 0 – 0,001.
29
 (Delete) ili Briši sve (Delete All) ukoliko se žele ukloniti sve kategorije. Pomoću naredbe
Color ramp definira se nijansa boja u kojima se želi iskazati navedena prostorna pojava.

Jedna od najkorištenijih metoda tematskog predočavanja prostornih poligonskih podataka

jest prikaz kvantitativnog obilježja bojama po razredima – tzv. kartogram. Metoda prikaza
Postupno (Graduated) prikazana je u padajućem izborniku, odmah poslije metode
RUČNI UNOS GRANICA RAZREDA Kategorizirano (Categorized). Također je potrebno u Koloni (Columns) odabrati obilježje
iz atributivne tablice koje se želi prikazati, odabrati boju (Color ramp5) te neku od metoda
klasifikacije prostornih podataka.
PRIKAZ GRANICA RAZREDA U
TUMAČU ZNAKOVA

Metode tematskog prikaza prostornih podataka

Kvaliteta tematske karte ovisi o kvaliteti (geo)vizualizacije određene prostorne pojave.

Obzirom da tematske karte proizlaze iz vektorskih podataka koji prikazuju točku, liniju
ili poligon određena prostorna pojava iskazuje se pozicijskim, linijskim ili površinskim
(arealnim) signaturama.
Vizualizacija poligonskih prostornih sadržaja iskazuje se kroz nekoliko kategorija
prikaza, koji se uglavnom mogu podijeliti na:
1. prikaz jednostavnih obilježja: Osobine sloja (Layer Properties) | Stil (Style) i Prikaz složenih obilježja
2. prikaz složenih obilježja: Osobine sloja (Layer Properties) | Dijagrami (Diagrams). Kod prikazivanja složenijih prostornih obilježja najčešće korištena grafička metoda je
dijagram. Unutar dijaloškog okvira Osobine sloja (Layer Properties) potrebno je odabrati
Prikaz jednostavnih obilježja potkategoriju Dijagrami (Diagrams), gdje je nužno staviti kvačicu Show diagrams for
Najjednostavniji način prikaza prostornih podataka je prikazivanje svih entiteta istim this layer, čime su ostvareni svi preduvjeti za pristup navedenoj grafičkoj metodi.
znakom. Osobine sloja (Layer Properties) | Stil (Style) | Jedan simbol (Single Symbol). Osnovne dvije ponuđene metode prikaza su Graf s kružnim isječcima (strukturni
krugovima) (Pie chart) i Histogram (prikaz numeričkog obilježja uspravnim stupcima).
Kod prikazivanja kvalitativnog obilježja po skupinama prema zajedničkom obilježju
upotrebljava se metoda Kategorizirano (Categorized). Pri tom, u izborniku Kolona
(Columns) nužno je odabrati obilježje iz atributivne tablice koje se želi prikazati, a potom

se odabirom naredbe Klasificiraj (Classify) pojavljuju svi modaliteti definiranog 5
Korisna web stranica za određivanje primjerenih nijansi boje kartograma je Color Brewer
obilježja. Ukoliko se određena kategorija želi ukloniti iz prikaza koristi se naredba Briši (http://colorbrewer2.org/).

30 31

Kod metode Graf s kružnim isječcima6 (Pie chart) svakom članu statističkog skupa na Veličina (Size) podešava Jedinica veličine (Size Units), Atribut (Attribute), Maksimalna
karti je pridružen po jedan strukturni krug7. Selektiranjem navedene metode u padajućem vrijednost (Maximum value) te Visina najvišeg stupca (Bar lenght).
izborniku Tip dijagrama (Diagram type) otvara se dijaloški okvir s nekoliko glavnih
obilježja. U opciji Attributes su s lijeve strane prikazani svi dostupni atributi sloja iz
atributivne tablice, imenovani po nazivu stupaca, pri čemu treba odabrati obilježja za
strukturni krug koja želimo prikazati na karti8. Za svako obilježje u strukturnom krugu
odabiru se prikladne boje, dok se u izborniku Veličina (Size) podešava veličina kruga.
Ukoliko je nužno da svi krugovi budu jednake površine odabire se opcija Fiksna veličina
(Fixed size), a ukoliko veličina treba biti ponderirana vrijednošću obilježja iz atributivne
tablice koristi se opcija Prilagođena veličina (Scaled size).

Uređivanje podataka

Prilikom rada s prostornim podacima u QGIS-u često postoji potreba za modificiranjem

postojećih slojeva podataka kao i kreiranjem potpuno novih slojeva podataka kojima se
želi analizirati i prikazati željena prostorna pojava.

Kreiranje novih prostornih podataka

Kada se želi zabilježiti nova prostorna pojava nužno je u QGIS-u kreirati (vektorski) sloj
podataka. Karakterističan format takve prostorne datoteke naziva se shapefile.
Kada se određena prostorna pojava želi prikazati pomoću jednostavnih uspravnih stupaca Alat za kreiranje novog shapefilea nalazi se na Alatnoj traci za upravljanje slojevima
upotrebljava se metoda Histograma9. Ova metoda se najčešće koristi se za prikazivanje (Manage Layers Toolbar) i naziva se Novi Shapefile sloj (New Shapefile).
apsolutnih vrijednosti, pri čemu svaki stupac predstavlja jedan entitet, a visina stupaca
predstavlja vrijednost obilježja. Kod Atributa (Attributes) također treba odabrati obilježja
koja želimo prikazati na karti te prikladnu boju. U izborniku Izgled (Appearance) nužno
je odrediti Širinu stupca (Bar width) i ostale popratne parametre, dok se u izborniku
Prilikom stvaranja novog sloja potrebno je definirati njegova osnovna trajna obilježja i
postavke:
6
Radi se o strukturnom krugu, metodi u kojoj veličinu pojave prikazuje veličina kruga, a sastavne dijelove te
pojave površina kružnog isječka.
• tip geometrijskog podatka (točka, linija ili poligon) (Type)
7
Razlikuju se krugovi jednake veličine koji prikazuju samo udjele dijelova pojave u ukupnoj vrijednosti obilježja • koordinatni sustav i projekciju (File encoding)
te krugovi različite veličine koji prikazuju udjele dijelova pojave u ukupnoj vrijednosti obilježja i ponderirani
su apsolutnom vrijednošću pojave u cjelini.
• naziv sloja (Name)
8
Preporuča se da redoslijed ide od nižeg prema višem udjelu. • vrstu atributivnog podatka (broj, tekst) (Type)
9
Iako se u programu QGIS metoda naziva histogramom, ne radi se o toj metodi, već o metodi dijagramu sa
stupcima, gdje visina stupca označava vrijednost pojave. Širina baze svih stupaca je jednaka.

32 33

 • postavke broja (broj decimalnih mjesta i maksimalni broj znamenaka u polju)
(Length, Precision).
Po završetku navedenih radnji nužno je odabrati lokaciju na računalu za spremanje sloja.
Uređivanje postojećih prostornih podataka
Ukoliko želimo uređivati podatke, to je moguće samo ako se aktivira opcija
Uključivanje/isključivanje uređivanja (Toggle Editing) (1) na Alatnoj traci za
digitaliziranje (Digitizing Toolbar) ili Otvaranjem atributivne tablice sloja (Open
Attribute table).
U atributivnoj tablici mogu se (ručno) unositi novi podaci ili uređivati postojeći podaci.
Ako želimo u tablicu dodati novo atributivno obilježje, potrebno je stvoriti novi stupac u
koji će se unositi novi podaci. Novi stupac u atributivnoj tablici se dodaje odabirom opcije
Dodaj novi stupac (Add New Field) (2). Brisanje stupaca u atributivnoj tablici se vrši
pomoću naredbe Obriši stupac (Delete Fields) (3).
34
1 2 3
Naziv stupca može sadržavati maksimalno 10 znakova (dozvoljene su brojke, slova, povlake i _). Tipovi
podataka u stupcu mogu biti: cijeli brojevi (integer) u manjem rasponu (npr. od -32000 do 32000), cijeli
brojevi (integer 64 bit) u velikom rasponu, decimalni brojevi (realni), tekst (string) i datum. Postavke
broja, dužinu znamenki (lenght) i preciznost (scale) je obvezno definirati.
Po završetku uređivanja sloja nužno je spremiti izmjene pomoću naredbe Spremi
uređivanja sloja (Save Layer Edits), a cjelokupan proces uređivanja završava se
ponovnim odabirom opcije Uključivanje/isključivanje uređivanja (Toggle Editing).
Tablični kalkulator
Obzirom na veliku količinu prostornih podataka koja se nalazi unutar sloja korisno je steći
uvid u osnovne karakteristike i opća statistička obilježja čitavog skupa podataka kao i za
izračun novih vrijednosti na temelju postojećih vrijednosti obilježja. Jedan od alata unutar
Atributivne tablice je Tablični kalkulator (Field calculator).
Pri početku rada sa navedenim alatom nužno je dodati novi stupac u atributivnu tablicu
ili koristiti neki od postojećih, pri čemu ikona Uključivanje/isključivanje uređivanja mora
biti uključena10.
10
Tablični kalkulator ne podržava dijeljenje s nulom – ako je neka od vrijednosti 0, potrebno je umjesto nje
upisati broj koji označava nedostatak vrijednosti (npr. -9999).
35
 digitalizacije očituje se u upisu traženih temeljnih atributivnih obilježja, nakon čega se
spremaju izmjene i završava uređivanje.
ODABRATI: STVORITI NOVI
STUPAC ZA IZRAČUN ILI KORISTITI
POSTOJEĆI
OPERATORI

FORMULA ZA
IZRAČUN
NOVE OBILJEŽJA U
VRIJEDNOSTI ATRIBUTIVNOJ
TABLICI

FUNKCIJE

Digitalizacija
Kada se iz postojećih slojeva podataka, georeferenciranih topografskih ili tematskih
karata (geoloških, pedoloških, klimatskih i dr.) određeni prostorni podatak želi pohraniti
u zaseban vektorski sloj podataka (npr. rasjed, cesta, dalekovod, zgrada) nužno je izvršiti
digitalizaciju objekta.
Digitalizacija točaka
Ukoliko se digitalizirani podaci ne namjeravaju dodavati u već postojeće slojeve, nužno
je kreirati novi shapefile. Novi vektorski podaci digitaliziraju se na temelju
georeferencirane podloge.
Početni korak je odabir alata Uključivanje/isključivanje uređivanja (Toggle Editing).
Potom je u Pregledniku slojeva (Layers Panelu) potrebno obilježiti sloj u kojem će se
pohranjivati novi digitalizirani podaci (kliknuti lijevom tikom miša; treba biti podcrtan).
Nakon toga se na Alatnoj traci za digitaliziranje (Digitizing Toolbaru) odabire opcija
Dodaj entitet (Add Feature).
Ukoliko digitalizacija željene točke nije izvršena dovoljno točno, pomoću naredbe
Pomakni entitet(e) (Move Feature(s)) moguće je kliknuti na željeni entitet i pomaknuti ga
na drugo mjesto. S druge strane, ukoliko se određena točka želi obrisati dovoljno je
uključiti naredbu Select Features by area or single click, kliknuti na entitet i odabrati
Delete.
Digitalizacija linija
Kao i u prethodnom poglavlju nekolicina početnih koraka je istovjetna, osim što se novi
sloj treba definirati kao linijski tip podataka. Digitalizacija linija u aplikaciji zapravo
predstavlja digitalizaciju dviju točaka između kojih se nalazi linija. Za razliku od
digitalizacije točaka, digitalizacija linija traje znatno duže te osim početne i završne točke
(verteksa) obuhvaća sve one točke između njih, koje formiraju oblik i tijek linije u
prostoru. Digitalizirane vertekse moguće je naknadno modificirati (pomicati) i brisati
pomoću Alata za čvorove (Node Tool) koji se nalazi na Alatnoj traci za digitaliziranje
(Digitizing Toolbaru).

Završni verteks linije definiramo klikom na desnu tipku miša. Upisom traženih atributa
linije, spremanjem izmjena i završetkom uređivanja dovršen je postupak digitalizacije.
Digitalizacija željene točke vrši se klikom lijeve tipke miša na određeno mjesto na sloju
koji se nalazi u podlozi, čime se nova točka unosi u digitalni zapis. Završna faza

36 37

 Postupak spajanja i povezivanja:
PRIKAZ VERTEKSA LINIJE
1. Dodati u QGIS radni dokument (Recent Project) u Preglednik slojeva (Layers Panel)
uređenu MS Excel tablicu koja će se spojiti s atributivnom tablicom sloja,
2. U Osobinama sloja (Layer Properties) u koji će se spojiti MS Excel tablica odabrati
Spoji (Joins) i dodati novu vezu (+),

OBILJEŽJA
VERTEKSA –
ALAT ZA
ČVOROVE

Digitalizacija poligona
Digitalizacija poligona gotovo je istovjetna većini postupaka digitalizacije linija, osim što
sloj u kojem će se pohranjivati novi digitalizirani podaci treba biti definiran kao DODAVANJE NOVE VEZE
poligonski sloj podataka.

Spajanje tablica
3. Odabrati tablicu u QGIS-u s kojom će se spojiti sloj (Join layer) – načini spajanja
Specifičnost atributivne tablice je da sadrži prostorne podatke koji su putem koordinata entiteta:
vezani uz određenu lokaciju na površini Zemlje. Upravo to temeljno obilježje razlikuje
a) Spajanje podataka iz atributivne tablice sloja i druge neprostorne tablice (npr.
podatke u atributivnim GIS tablicama od uobičajenih tablica koje nastaju radom u MS
MS Excel, dbf)
Excelu, a koje nemaju navedenu prostornu komponentu. Programski softver QGIS
podržava spajanje atributivne tablice s neprostornim tablicama, no nekoliko je koraka b) Spajanje podataka iz atributivnih tablica dvaju različitih sloja,
potrebno poduzeti u MS Excel tablici prije njezinog spajanja s atributivnom GIS tablicom.
4. Odabrati stupac u drugoj tablici na temelju kojeg će se izvršiti spajanje (zajedničko
MS Excel tablicu treba urediti na sljedeći način:
obilježje ili key) (Join field),
• svaki redak u tablici mora predstavljati jedan entitet (svi atributi koji se odnose
na isti entitet trebaju biti u istom redu), 5. Odabrati stupac atributivne tablice sloja na temelju kojeg će se izvršiti spajanje
• ne smije biti praznih redova ispred entiteta, (zajedničko obilježje ili key) (Target field),
• u prvom redu trebaju biti nazivi obilježja,
• nazivi obilježja smiju imati do 10 znakova (samo brojke, slova, -i _ ),
• atributi trebaju biti uredno napisani u stupcima (obilježjima),
• u polja u kojima nedostaje obilježje ne upisivati ništa ili staviti broj/naziv koji
korisniku upućuje da nema podataka za taj entitet,
• u polja u kojima bi trebale biti brojke, a upisani su drugi znakovi, treba upisati
brojke,
• svaki list (sheet) smije sadržavati samo jednu tablicu.

38 39

 Print Composer sučelja prvenstveno treba podesiti veličinu, orijentaciju i margine
3 stranice, kao i definirati rezoluciju buduće karte (min. 300 dpi za tisak).
3
4

POSTAVKE
POSTAVKE OSTALIH
5 STRANICE ELEMENATA

6. Upisati (ili izbrisati) prefiks koji će se pojavljivati ispred naziva svakog stupca u VELIČINA STRANICE
spojenoj tablici (Custom field name prefix),
ORIJENTACIJA STRANICE
7. Sloj sa spojenom tablicom na kraju je potrebno izvesti kao novi shapefile (zatvaranjem
programa veza tablica nepovratno puca).
MARGINE
Izvoz / eksportiranje karte
Korisnik QGIS-a koji po završetku svih obavljenih radnji sa vlastitim skupom prostornih Ovisno o veličini i namjeni karte nužno je, uz pomoć pripadajućeg ravnala (rulera)
podataka smatra kako je njegov projekt spreman za izvoz odnosno eksport u obliku karte podesiti prostor na papiru u kojem će biti smješteni entiteti odnosno karta sa pripadajućim
pristupa završnoj dionici svog rada u aplikaciji. Priprema prikaza za izvoz u obliku karte obilježjima i entitetima.
(s naslovom, legendom i mjerilom) vrši se pomoću naredbe New Print Composer koja se
nalazi u Traci izbornika, u izborniku Project.

OBILJEŽITI PODRUČJE NA PAPIRU

NA KOJE DOLAZE ENTITETI

Odabirom naredbe New Print Composer nužno je upisati naslov dokumenta koji se
pohranjuje uz QGIS radni dokument, ali ne predstavlja naslov karte. Prilikom otvaranja

40 41

Nakon podešavanja tehničkih postavki stranice slijedi postupno dodavanje sadržaja. Uvoz
karte, tj. kartografskog prikaza sadržaja provodi se pomoću alata Dodaj novu kartu (Add
new map) koji je smješten na okomitoj Alatnoj traci s lijeve strane. Nakon toga, postupno
se na kartu dodaju: oznake poput naslova (Add new label), legende (Add new legend),
grafičko mjerilo (Add new scalebar) i ostali pripadajući elementi.
Dodavanjem svih potrebnih sastavnih dijelova karte i vizualizacijom dovršava se
uređivanje karte te su stvoreni svi preduvjeti za izvoz (eksport) karte, koji se izvršava
pomoću opcije Izvezi kao sliku (Export as Image) smještene u padajućem izborniku
Composer na Alatnoj traci. Pritom je potrebno definirati lokaciju na disku, naziv i format
grafičke datoteke koja se pohranjuje (npr. JPEG, PNG, TIFF).
42
Prostorne analize podataka
Prostorne analize podataka obuhvaćaju niz metoda, počevši od najjednostavnijih
(selekcije, mjerenja, zoniranje i prostorno preklapanje) do stvaranja vrlo složenih modela.
Jedna od najčešće primjenjivanih metoda u geografskim istraživanjima jest prostorno
preklapanje dvaju ili više slojeva, čime se stvaraju novi slojevi s izmijenjenim
geometrijskim i atributivnim podacima.
Analize vektorskih podataka
Upiti ili selekcije
Ova vrsta analize uključuje istraživanje obilježja atributivnih podataka bez mijenjanja
postojećih podataka (npr. selekcija gradova koje imaju manje od 20 000 stanovnika).
Najjednostavnije prostorne analize vektorskih podataka su preklapanja
slojeva, npr. presijecanje slojeva (Intersect), izdvajanje (rezanje) dijela sloja
(Clip), objedinjavanje slojeva (Union), određivanje zone udaljenosti (Buffer)
te izdvajanje dijela jednog sloja koji se nalazi izvan jednog ili više entiteta u
drugom sloju (Difference). Alati za ove prostorne analize zovu se Alati
geoprocesiranja (Geoprocessing Tools), a nalaze se u izborniku Vector na
Traci izbornika.
Analiza blizine
Analiza blizine je metoda prostorne analize u GIS-u kojom se stvara pojas određene
udaljenosti (buffer) oko određenog entiteta (prikazanog točkom, linijom ili poligonom)
(npr. pojas koji se nalazi 50 metara od ceste).
Osnovne vrste zona (buffera):
1. Zona (buffer) zadane udaljenosti oko entiteta (Fixed distance),
2. Zona (buffer) čija širina ovisi o vrijednosti obilježja entiteta oko kojeg se stvara
buffer (Buffer from field) – npr. buffer buke oko autoceste čija širina ovisi o broju ili
dopuštenoj brzini vozila.
43
Zona (buffer) oko entiteta pohranjuje se kao zaseban (poligonski) shapefile nad kojim su Clip
moguće sve operacije kao i s drugim slojevima (nije vezan uz izvorni sloj).
Metoda prostorne analize koja izdvaja (reže) dijelove jednog sloja koji se nalazi na
području jednog ili više entiteta u drugom sloju. Procesom izdvajanja (Clip) nastaje novi
Dodavanje sloja s sloj koji predstavlja podskup većeg sloja iz kojeg je izdvojen, no nije više vezan uz njega.
entitetima uz koje se stvara
Sloj na području kojeg se izdvajaju entiteti u drugom sloju (Clip Feature) treba biti
buffer
poligonski. Sloj čiji dio se izdvaja (Input) može biti točkasti, linijski ili poligonski.
Upisivanje željene širine Vrijednosti obilježja novog sloja u atributivnoj tablici preuzete su samo iz izvornog sloja
'buffera' (udaljenost u mjernoj
jednici koordinatnog sustava (Input) (ne spajaju se međusobno). U dijaloškom okviru Clip potrebno je podesiti sljedeće
Opcija koja
– Buffer distance ili širina stavke:
ovisna o vrijednosti obilježja
omogućava – Buffer distance field) 1. Input vector layer – sloj koji se izdvaja (reže) na temelju položaja unutar
spajanje buffera
koji se preklapaju u drugog sloja,
jedan poligon.

Odabir lokacije i
naziva novog
buffer shapefile-a
Analize preklapanja slojeva
Analize preklapanja (eng. overlay) kombiniraju više slojeva kako bi dobili nove podatke
tj. sloj sa pripadajućom geometrijom i atributima. Postoji više metoda prostornog
preklapanja koje su pohranjene u alatima za geoprocesiranje.
Intersect
Metoda prostorne analize koja izdvaja entitete koji su presjek dvaju slojeva. Slojevi koji
ulaze u analizu (Input) i koji nastaju kao rezultat analize (Output) mogu biti točkasti,
linijski ili poligonski. Rezultat analize preklapanja slojeva (Intersect) je novi sloj koji nije
vezan uz svoje izvorne slojeve. Atributivna tablica novog sloja može sadržavati obilježja
(stupce) i vrijednosti iz svih izvornih slojeva. Otvaranjem dijaloškog okvira alata
geoprocesiranja Intersect potrebno je podesiti sljedeće stavke:
2. Clip layer – sloj na području kojeg se izdvaja dio u drugom sloju (samo
poligonski),
3. Output shapefile – naziv i lokacija sloja koji će se dobiti metodom Clip.
Union
Metoda prostorne analize koja se koristi kod geometrijskog preklapanja dvaju ili više
slojeva. Slojevi koji se preklapaju prilikom primjene metode Union trebaju biti isključivo
poligonski. Presjekom dvaju slojeva pomoću Union objedinjuju se entiteti iz izvornih
slojeva, ali stvaraju novi entiteti u različitim oblicima. Spajanjem dvaju entiteta pomoću
Union nastaju tri nova entiteta – jedan na presjeku, jedan na području prvog entiteta (izvan
drugog entiteta) i jedan na području prvog entiteta (izvan drugog entiteta). Pomoću Union
spajaju se i podaci u atributivnoj tablici – zadržavaju se stupci s podacima iz svih izvornih
atributivnih tablica slojeva. U dijaloškom okviru Union potrebno je podesiti sljedeće
postavke:
1. Input vector layer i Union layer – slojevi koji se trebaju preklopiti (odabrati
slojeve iz Preglednika slojeva ili foldera; redoslijed nije bitan),

1. Unijeti vektorski sloj (Input vector layer) i unijeti sloj koji se presijeca 2. Output shapefile – naziv i lokacija sloja koji će se stvoriti.
(Intersect layer),
Difference
2. Unijeti naziv i lokaciju sloja koji će se dobiti preklapanjem slojeva (Output
Metoda prostorne analize koja izdvaja dio jednog
shapefile).
sloja (Input) koji se nalazi izvan jednog ili više
entiteta u drugom sloju (Erase ili Difference
Feature). Sloj koji nastaje pomoću ove metode nije
vezan uz izvorne slojeve. Sloj čiji dio se izdvaja

44 45

(Input) može biti točkasti, linijski ili poligonski. Difference Feature treba biti poligonski. -Input File – rasterski sloj
na temelju kojeg se
Vrijednosti obilježja novog sloja u atributivnoj tablici preuzete su samo iz izvornog sloja
analizira nagib (DEM)
(Input) (ne spajaju se međusobno). U dijaloškom okviru Difference potrebno je podesiti
sljedeće stavke: -Output File – definirati
lokaciju i naziv novog
rastera
1. Input Layer – sloj koji se izdvaja na temelju položaja izvan drugog sloja,
2. Difference Layer – sloj izvan kojeg se izdvaja dio u drugom sloju (samo -Mode – predmet izračuna
poligonski), u novom rasteru
3. Output Shapefile – naziv i lokacija sloja koji će se dobiti metodom
Difference. -Scale – potrebno korigirati
mjerilo kako bi se računalo
u metrima
Entiteti dobiveni pomoću alata Difference koji imaju zajednička obilježja ponašaju se,
unatoč dislociranosti, kao jedan entitet (Multipart feature). Da bi svaki entitet bio prikazan Sjenčanje reljefa (Hillshade)
zasebno potrebno je pomoću Geometrijskog alata (Geometry Tools) Multipart to
Metoda rasterske analize podataka koja radi stjecanja dojma plastičnosti reljefa iz
Singleparts razdvojiti entitet na dijelove.
digitalnog modela reljefa stvara novi sloj u kojem je reljef prikazan sjenčanjem
(Hillshade). Prilikom primjene ove
metode potrebno je koristiti isti izbornik
Analize rasterskih modela podataka
kao i u prethodnoj stavci (DEM – Terrain
Analize na rasterskim modelima podataka su prostorne analize bazirane na ćelijama models), samo je u predmetu izračuna
rastera. Prostorne rasterske analize temeljene na analizama digitalnog prikaza visina (Mode) potrebno odabrati opciju
odnosno digitalnog modela reljefa11 nazivaju se geomorfometrijske analize koje se koriste Hillshade. Kako bi se slojevi DEM (reljef
u geomorfološkim analizama: prikazan nizom boja) i reljef prikazan
sjenčanjem (Hillshade) kvalitetno
Nagib padina (Slope) vizualno preklopili, potrebno je korigirati
parametre prikaza (Brighteness,
Metoda rasterske analize koja na temelju digitalnog modela reljefa (DEM) kreira sloj s Contrast, Saturation, Blending Mode) u
nagibom padina12. U dijaloškom okviru DEM (Terrain Models) u izborniku Raster | oba sloja u Layer Properties | Style.
Analysis potrebno je podesiti sljedeće stavke:
Stvaranje izohipsa iz DEM-a
Metoda rasterske analize koja na temelju rasterskih podataka i definirane ekvidistance
stvara novi vektorski sloj s izohipsama. U izborniku Raster na Traci izbornika potrebno
je odabrati pod-izbornik Extraction te alat Contours. U dijaloškom okviru Contours
potrebno je podesiti sljedeće stavke – Input File (rasterski sloj na temelju kojeg se stvaraju
izohipse), Output File (definirati lokaciju i naziv novog vektorskog sloja s izohipsama),
Interval between Contour lines (definiranje ekvidistance) i Attribute name (definiranje
imena stupca koji će se stvoriti u atributivnoj tablici s nadmorskom visinom izohipse).
11
Specifični oblik rasterskih podataka kod kojeg je svakom pikselu pridružena nadmorska visina.
12
Uobičajeni razredi za prikazivanje (vezani uz karakteristične geomorfološke procese i oblike):0 –2°: ravnica;
2 –5°: blago nagnuta padina; 5 –12°: nagnuta padina; 12 –32°: znatno nagnuta padina; 32 –55°: vrlo strma
padina; > 55°: strmac.

46 47

Prikaz reljefa (Relief) Preporuke i savjeti
Metoda rasterske analize koja stvara novi rasterski sloj koji kombinira nadmorsku visinu Kako bi svim korisnicima QGIS-a olakšali snalaženje i rad u programskoj aplikaciji u
i sjenčanje reljefa. U izborniku Raster na Traci izbornika potrebno je odabrati pod- nastavku slijedi nekoliko korisnih preporuka i savjeta.
izbornik Terrain Analysis te alat Relief. Potom je potrebno definirati rasterski sloj na
temelju kojeg se stvara novi raster (Elevation Layer), lokaciju i naziv novog rastera Korisnička pretplata
(Output Layer), format u kojem će se pohraniti novi rasterski sloj (Output Format) te
visinske razrede13 i boju za prikaz (Relief Colors). Programska aplikacija QGIS je u konstantnom aktivnom razvoju i kao takva neće uvijek
raditi kako se očekuje. Najbolji način traženja pomoći i dobivanja odgovara na pitanja
Vertikalna raščlanjenost reljefa (Ruggedness Index)
vezana uz instalaciju i korištenje programa je besplatna pretplata na QGIS korisničku
Metoda rasterske analize koja na temelju digitalnog modela reljefa analizira energiju mailing listu za raspravu koja se nalazi na QGIS-user Info Page
reljefa tj. visinsku razliku između najviše i najniže točke unutar jednog četvornog (http://lists.osgeo.org/mailman/listinfo/qgis-user). Postavljena pitanja su dostupna svim
kilometra (u m/km2)14. U izborniku Raster na Traci izbornika potrebno je odabrati pod- korisnicima, a javno vidljivi odgovori na pitanja poslužuju svima koji imaju slične
izbornik Terrain Analysis te alat Ruggedness Index. Potom je potrebno definirati rasterski nedoumice.
sloj na temelju kojeg se analizira energija reljefa (Elevation Layer), lokaciju i naziv novog
rastera (Output Layer) te format u kojem će se pohraniti rasterski sloj s izračunatom Blog
energijom reljefa (Output Format).
Analiza ekspozicije padina (Aspect) QGIS zajednica pokrenula je web blog http://planet.qgis.org/planet/koji ima zanimljive
članke za korisnike i programere, kojemu svi mogu doprinijeti.
Metoda rasterske analize koja na temelju rasterskog sloja podataka (DEM) stvara novi
rasterski sloj s naznačenom
orijentacijom padina prema stranama QGIS dodaci (Plugins)
svijeta (iskazanih azimutom)15. U
izborniku Raster na Traci izbornika Dodaci ili proširenja su alati za analize koji se mogu dodatno instalirati unutar QGIS
potrebno je odabrati pod-izbornik programa, ovisno o korisnikovoj potrebi. Pojedini dodaci su u program dodani
Terrain Analysis te alat Aspect. Potom instalacijom prema zadanim postavkama, dok većina njih nije instalirana te se
je potrebno definirati rasterski sloj na nalazi u repozitoriju dodataka. Klikom na dodatak oni postaju dostupni za instalaciju ili
temelju kojeg se analizira ekspozicija deinstalaciju. Svi instalirani i ne-instalirani dodaci se u QGIS-u nalaze u izborniku Dodaci
(Elevation Layer), lokaciju i naziv (Plugins) | Manage and Install Plugins u Traci izbornika. U dijaloškom okviru Dodaci
novog rastera (Output Layer) te format u kojem će se pohraniti rasterski sloj (Format). (Plugins) moguće je instalirati nove
dodatke te aktivirati ili deaktivirati
postojeće dodatke. Internet stranica
http://plugins.qgis.org je službeni QGIS
web portal za dodatke. Tamo se može naći
popis stabilnih i eksperimentalnih QGIS
dodataka dostupnih putem službenog
13
Obvezno je definirati donju i gornju granicu svakog razreda. QGIS repozitorij za dodatke 'Official
14
Kategorije vertikalne raščlanjenosti reljefa: 0 –5: ravnica; 5 –30: slabo raščlanjena ravnica; 30 –100: slabo
raščlanjen reljef; 100 –300: umjereno raščlanjen reljef; 300 –800: izrazito raščlanjen reljef; > 800: vrlo izrazito QGIS Plugin Repositor'.
raščlanjen reljef.
15
Ekspozicija padina prema stranama svijeta: 0°: ravnica; 0,5 – 22,5°: N; 22,5 –67,5°: NE; 67,5 –112,5°: E;
112,5 –157,5°: SE; 157,5 –202,5°: S; 202,5 –247,5°: SW; 247,5 –297,5°: W; 292,5 –337,5°: NW; 337,5 –
360°:N.

48 49