ZANATSKA RADIONICA

Čovjekov život prate brojne potrebe, pa su iz tih potreba nastajali brojni zanati. S razvojem i napretkom društva
za nekim zanatima je prestajala potreba, pa su oni nestajali ili delimično i privremeno zamirali. Neki zanati su i
danas atraktivni. Postali su dio turističke ponude ili postoje radi podmirivanja potreba društva.
Mnoge od ovih zanata vrijeme je potpuno izbrisalo. Ostalo su samo njihovi nazivi iz kojih možemo djelimično saznati
kako su ljudi nekada živjeli.
Seoske zanate su radili vještiji seljaci i to pored redovnih stočarskih i zemljoradničkih poslova. Oni su često
bili samouki. Pravili su predmete neophodne svom domaćinstvu, a onda i za potrebe drugih ljudi. Činili su
to najčešće u zimskom periodu kada u polju ili u kući nije bilo drugih poslova. Zanatske vještine stariji su
često prenosili na svoje potomke.

Vrste radionica: krojačka radionica, stolarska radionica, pekara za izradu hljeba i peciva, radionica za izradu ključeva
automehaničarska radionica. U radionici rade majstori zanatlije. Oni mogu imati pomoćnike, osobe koje izučavaju
određeni zanat. Služi se alatom i manjim mašinama. Zanatlija radi po narudžbi. Od sirovina (platno, drvo, koža, voće,
povrće, vuna, brašno ...) prave gotove proizvode (haljine, namještaj, džemove, džempere, hljeb...). Za svoj rad radnici
dobivaju novac. Zarađenim novcem kupuju i plaćaju ono što im je potrebno. Dio zarađenog novca treba štedjeti.

ZANATSKA RADIONICA
Čovjekov život prate brojne potrebe, pa su iz tih potreba nastajali brojni zanati. S razvojem i napretkom društva
za nekim zanatima je prestajala potreba, pa su oni nestajali ili delimično i privremeno zamirali. Neki zanati su i
danas atraktivni. Postali su dio turističke ponude ili postoje radi podmirivanja potreba društva.
Mnoge od ovih zanata vrijeme je potpuno izbrisalo. Ostalo su samo njihovi nazivi iz kojih možemo djelimično saznati
kako su ljudi nekada živjeli.
Seoske zanate su radili vještiji seljaci i to pored redovnih stočarskih i zemljoradničkih poslova. Oni su često
bili samouki. Pravili su predmete neophodne svom domaćinstvu, a onda i za potrebe drugih ljudi. Činili su
to najčešće u zimskom periodu kada u polju ili u kući nije bilo drugih poslova. Zanatske vještine stariji su
često prenosili na svoje potomke.

Vrste radionica: krojačka radionica, stolarska radionica, pekara za izradu hljeba i peciva, radionica za izradu ključeva
automehaničarska radionica. U radionici rade majstori zanatlije. Oni mogu imati pomoćnike, osobe koje izučavaju
određeni zanat. Služi se alatom i manjim mašinama. Zanatlija radi po narudžbi. Od sirovina (platno, drvo, koža, voće,
povrće, vuna, brašno ...) prave gotove proizvode (haljine, namještaj, džemove, džempere, hljeb...). Za svoj rad radnici
dobivaju novac. Zarađenim novcem kupuju i plaćaju ono što im je potrebno. Dio zarađenog novca treba štedjeti.

ZANATSKA RADIONICA
Čovjekov život prate brojne potrebe, pa su iz tih potreba nastajali brojni zanati. S razvojem i napretkom društva
za nekim zanatima je prestajala potreba, pa su oni nestajali ili delimično i privremeno zamirali. Neki zanati su i
danas atraktivni. Postali su dio turističke ponude ili postoje radi podmirivanja potreba društva.
Mnoge od ovih zanata vrijeme je potpuno izbrisalo. Ostalo su samo njihovi nazivi iz kojih možemo djelimično saznati
kako su ljudi nekada živjeli.
Seoske zanate su radili vještiji seljaci i to pored redovnih stočarskih i zemljoradničkih poslova. Oni su često
bili samouki. Pravili su predmete neophodne svom domaćinstvu, a onda i za potrebe drugih ljudi. Činili su
to najčešće u zimskom periodu kada u polju ili u kući nije bilo drugih poslova. Zanatske vještine stariji su
često prenosili na svoje potomke.

Vrste radionica: krojačka radionica, stolarska radionica, pekara za izradu hljeba i peciva, radionica za izradu ključeva
automehaničarska radionica. U radionici rade majstori zanatlije. Oni mogu imati pomoćnike, osobe koje izučavaju
određeni zanat. Služi se alatom i manjim mašinama. Zanatlija radi po narudžbi. Od sirovina (platno, drvo, koža, voće,
povrće, vuna, brašno ...) prave gotove proizvode (haljine, namještaj, džemove, džempere, hljeb...). Za svoj rad radnici
dobivaju novac. Zarađenim novcem kupuju i plaćaju ono što im je potrebno. Dio zarađenog novca treba štedjeti.